000 Rizici I Mjere Sigurnosti Pri Dezinfekciji Vode Ver MFJ 002 ARIEL Ver 002-53

CTZ
CENTAR ZATEHNOLOGIJU ZATITE NA RADU ZAGREB d.o.o.

10000 Zagreb Breenskoga 4 tel.: 01/6168-565; faks.: 01/6168-578
R.N. 670/2017.
RIZICI I MJERE SIGURNOSTI PRI DEZINFEKCIJI VODE

I PRI OBAVLJANJU POSLOVA NA KANALIZACIJSKOM SUSTAVU
NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA
Zagreb, 2017.
CTZ
SADRAJ
1. DEZINFEKCIJA VODE ...................................................................................................................... 4

1.1 UVOD ........................................................................................................................................... 4
1.2 METODE DEZINFEKCIJE VODE............................................................................................ 5
1.3 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM I NJEGOVIM SPOJEVIMA ........................................... 5
1.3.1 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM ....................................................................................... 6
1.3.2 HIPERKLORIRANJE VODE ................................................................................................. 7
1.3.3 NEDOSTACI PRIMJENE KLORA ....................................................................................... 8
1.3.4 DEZINFEKCIJA VODE U BAZENIMA NP PLITVIKA JEZERA .................................... 8
1.3.4.1 VANOST pH VRIJEDNOSTI VODE............................................................................ 10
1.3.4.2 ODRAVANJE BAZENA I KONTROLA ISPRAVNOSTI VODE ............................... 10
1.3.4.3 RIZICI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA BAZENE .......................................................... 11
1.3.4.4 MJERE PRVE POMOI .................................................................................................. 12
1.4 DEZINFEKCIJA VODE S KLOR DIOKSIDOM (ClO2) ........................................................ 14
1.4.1 DEZINFEKCIJA VODE ZA PIE U NP PLITVIKA JEZERA....................................... 14
1.4.2 OPASNOSTI I TETNOSTI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA PIE .............................. 17
1.4.3 MJERE PRVE POMOI ...................................................................................................... 18
2. KANALIZACIJSKI SUSTAV NP PLITVIKA JEZERA ............................................................... 20
2.1 UVOD ......................................................................................................................................... 21
2.2 OTPADNE VODE NP PLITVIKA JEZERA ........................................................................ 22
2.3 TETNI PRODUKTI U KANALIZACIJSKOM SUSTAVU................................................... 25
2.3.1 ZAPALJIVI I EKSPLOZIVNI PLINOVI ............................................................................... 25
2.3.2 PLINOVI TETNI PO ZDRAVLJE ..................................................................................... 28
2.3.3 MANJAK KISIKA .................................................................................................................. 31
2.4 MJERE SIGURNOSTI NA ODRAVANJU KANALIZACIJSKOG SUSTAVA ................. 32
2
CTZ
2.4.1 SIGURNOST PRI RADU NA REVIZIJSKIM KANALSKIM OKNIMA ............................ 33
2.4.1.1 OGRAIVANJE MJESTA RADA, SIGURNOSNE UPUTE I ZNAKOVI .................. 33

2.4.1.2 IZDAVANJE DOZVOLA ZA RAD NA ODRAVANJU KANALIZACIJE ................... 35
2.4.1.3 OTVARANJE REVIZIJSKOG OKNA I MJERE SIGURNOSTI .................................. 38
2.4.1.4 VENTILIRANJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA PRI RADOVIMA ......................... 38
2.4.1.5 SIGURNOSNE VRIJEDNOSTI TVARI U KANALIZAC. PROSTORIMA ................. 40
3. OSOBNA ZATITNA OPREMA ..................................................................................................... 42
3.1 UPOTREBA OSOBNE ZATITNE OPREME ...................................................................... 42
3.2 OPREMA ZA ZATITU GLAVE ............................................................................................. 43
3.3 OPREMA ZA ZATITU OIJU I LICA .................................................................................. 44
3.4 OPREMA ZA ZATITU SLUHA ............................................................................................. 46
3.5 OPREMA ZA ZATITU DINIH ORGANA .......................................................................... 47
5.6 OPREMA ZA ZATITU RUKU ............................................................................................... 49
3.7 OPREMA ZA ZATITU TIJELA ............................................................................................. 50
3.8 OPREMA ZA ZATITU NOGU .............................................................................................. 52
3.9 OSOBNA ZATITNA OPREMA PRI DEZINFEKCIJI VODE............................................. 53
3.10 OSOBNA ZATITNA OPREMA ODRAVANJU KANALIZACIJE.................................... 54
4. ODGOVORNOSTI ....................................................................................................................... 54
3
CTZ
1. DEZINFEKCIJA VODE
1.1 UVOD
Pojava epidemija izazvanih vodom posljedica je nepravilne obrade sirove vode. Mnoge
zarazne bolesti koje se prenose vodom posljedica su greaka u rukovanju ureajima za
dezinfekciju vode. Vodom se mogu prenositi dizenterija, trbuni tifus, paratifus, kolera, infektivni
hepatititis i razni crijevni paraziti. Vodom se takoer mogu prenositi stone zarazne bolesti i jaja
parazita od kojih pored ivotinja obolijevaju i ljudi. Bolesti koje se prenose vodom javljaju se u
obliku epidemija koje se brzo ire i zahvaaju velik broj oboljelih. Zato se iz vode za pie moraju
ukloniti mogui uzronici zaraznih bolesti. U tu svrhu obavlja se kondicioniranje vode pomou
fizikalno - kemijskih metoda kao to su fltracija vode (slui za uklanjanje grubih disperzija
prisutnih u vodi), zatim procesi koagulacije i flokulacije vode (slue za uklanjanje koloidnih
disperzija prisutnih u vodi), te procesi dezinfekcije vode. Procesom taloenja i filtracije znatno se
smanjuje koliina mikroorganizama, ali ne potpuno, te se zato primjenjuje dezinfekcija.
Dezinfekcijom se takoer ne mogu potpuno unititi svi ivi mikroorganizmi kao npr.
sterilizacijom, ali se voda u bakteriolokom smislu dovede u stanje zdravstveno ispravne vode.
Cilj dezinfekcije je uklanjanje infektivnih mikroorganizama. To je zadnji korak pri kondicioniranju
vode, ponekad i jedini, ali uvijek obavezan.
Dezinfekcija se provodi kao preventivna mjera, a obavezno u slijedeim sluajevima:

- za vrijeme posebnih okolnosti (rat, poplave, potresi)
- kod objekata gdje postoji potencijalna opasnost od zagaivanja vode, bez obzira na
trenutano zadovojlavajuu kvalitetu vode,
- kada se voda mora transportirati ili uskladititi,
- pri putanju u rad novih objekata i
- poslije obavljenih popravaka vodovodnih mrea i objekata
4
CTZ
Uspjena dezinfekcija mogua je samo u bistroj vodi. Ukoliko je voda mutna mora se
prethodno podvrguti postupku filtracije, zatim procesima koagulacije i flokulacije vode
I neznatno zamuena voda, ometa proces dezinfekcije i ne garantira dobivanje
bakterioloki ispravne vode. U pojedinim sluajevima dezifekcija vode se obavlja kao
jedina i samostalna mjera njenog kondicioniranja, npr. kod iskoritavanja podzemnih
voda.
Pri dezinfekciji vode nuno se je pridravati strunih postulata dezinfekcije vode, uputa
proizvodaa dezinfekcijskog sredstva i mjera opreza i zatite zdravlja.
1.2 METODE DEZINFEKCIJE VODE
Za dezinfekciju vode koriste se fizikalno - kemijske metode dezinfekcije. Najee koristene

metode su kemijske metode dezinfekcije zbog svoje efikasnosti. Kemijske metode za
dezinfekciju vode koriste sredstava kao to su klor i njegovi spojevi (90%), ozon, jod i srebo.
U novije vrijeme u procesima dezinfekcije vode za pie koriste se fizikalne metode kao to je
ultravioletno zraene i ultrazvuk, uporaba topline i fiiltracija
1.3 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM I NJEGOVIM SPOJEVIMA
Za dezinfekciju vode klorom i njegovim spojevima koristi se elementarni klor (Cl2), klor dioksid
(ClO2), natrijev hipoklorit (NaClO), kalcijev hipoklorit (Ca(ClO) 2) kalcijev klorid hipoklorid
(CaCl(ClO) i kloramini.
Klor i njegovi spojevi najee se upotrebljavaju kao sredstvo za dezinfekciju vode, bilo da se
radi o dezinfekciji manjih koliina vode u domainstvu ili na terenu ili o dezinfekciji velikih
koliina vode u vodoopskrbnim sustavima.
Na veliku primjenu klora i njegovih spojeva utjecala je relativno jednostavna nabava
elementarnog klora i njegovih spojeva, mogunost skladitenja potrebnih rezervi za due
5
CTZ
vremensko razdoblje, mogunost transporta, jednostavnost rukovanja, doziranja i mjerenja
njegove koncentracije.Takoer, postrojenje za kloriranje ne ovisi o elektrinoj energiji.
Djelovanje klora na bakterije oituje se ve poslije kontakta s vodom nakon jedne minute. Klor
najbolje djeluje na bakterijske stanice, neto slabije na viruse, a najslabije unitava bakterijske
spore i miroskopske praivotinje.
Dinamika, mehanizam i biokemizam baktericidnog djelovanja jo nisu potpuno razjanjeni.
1.3.1 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM
Elementarni klor (Cl2) sadri 100% aktivnog klora. Dobiva se elektrolizom vodene
otopine natrij klorida (NaCl). Klor je plin zelenkasto-ute boje, 2,5 puta je tei od zraka.
Neugodnog je mirisa. Nadraljivac je gornjih dinih putova i ubraja se u skupinu bojnih otrova. S
vodom stvara hipokloritnu kiselinu koja je nestabilna, raspada se i stvara HCl i nascentni kisik
(O) prema kemijskoj reakciji 1 i 2.
Cl2 + H2O = HCl + HClO (1)

HClO HCl + O (2)
Klor napada i razara enzime u stanicama mikroorganizama. Dezinfekcijska mo pripisuje
se ili slobodnom radikalu kisika (nascentni kisik) koji se stvara kao rezultat velikog afiniteta klora
prema vodiku iz vode ili hipokloritnoj kiselini koja nastaje prilikom kloriranja. Nascentni kisik
oksidira mikroorganizme prisutne u vodi, oksidira eljezo, mangan i nitrite.
Pri kloriranju vode mora se uzeti u obzir da ak i ista voda, ali u razliitim prilikama (npr.
prije i poslije oborina) i u razliitim godinjim dobima (utjecaj vanjske temperature), ne troi
jednaku koliinu klora. Koliina klora izraena u mg/l kojeg je potrebno dodati vodi do pojave
rezidualnog klora naziva se potreba vode za klorom.
Ako je ostao viak klora poslije obavljene dezinfekcije i ako je uspostavljena ravnotea u
vodi dezinfekcija je uspjeno obavljena. Ovaj viak naziva se slobodni rezidualni klor (SRK) ija
koncentracija u vodi za pie treba biti od 0,05 do 0,5 mg/l u normalnim uvjetima a 0,5-0,8 mg/l u
posebnim uvjetima (rat, epidemije, itd.).
6
CTZ
Vaan utjecaj na djelovanje klora imaju:

temperatura dezinfekcija se pospjeuje s porastom temperature
pH vrijednost dezinfekcija je uinkovitija pri niskim pH vrijednostima
pri pH 6,7 90 % klora daje O
pri pH 9,0 4,5 % klora daje O
vrijeme kontakta klor ne djeluje trenutno, ve je potreban odreeni period najmanje 30 min
Ako voda sadri amonijak i druge duikove spojeve, slobodni klor e reagirati s njima stvarajui
odgovarajue spojeve i kloramine. Kloramini takoe posjeduju mo dezinfekcije. Rezidualni klor
je pokazatelj da je proces dezinfekcije dobro obavljen i titi vodu od naknadne kontaminacije.
Vrijeme potrebno za dezinfekciju vode iznosi minimalno 30 minuta, nakon ega se u vodi mora
utvrditi koncentracija rezidualnog klora. Ako se nakon vremena od 30 minuta ne utvrdi slobodni
rezidualni klor, smatra se da proces dezinfekcije nije dobro obavljen i postupak se mora
ponoviti, tj. tako dugo ponavljati dok se nakon isteka vremena od 30 minuta po dodatku klora ne
utvrdi traeni slobodni rezidualni klor.
1.3.2 HIPERKLORIRANJE VODE
U sluaju jake bioloke zagaenosti vode, obavlja se hiperkloriranje dodatkom klora u

koncentraciji do 20 mg/l, a i vie ovisno o razlogu zbog kojeg se obavlja hiperkloriranje.
Hiperklorirana voda prije upotrebe se mora deklorirati. Proces dekloriranja vode provodi se u
svrhu uklanjanja vika klora zaostalog nakon procesa dezinfekcije vode kada je koncentracija
zaostalog rezidualnog klora vea od dozvoljene (0,5 mg/l), to se organoleptiki primjeuje po
neugodnom mirisu na klor.
Najei postupak dekloriranja vode je pomou filtera s aktivnim ugljenom. Na aktivnom ugljenu
klor se adsorbira, a aktivni ugljen reducira stvaranjem ugljik (IV)-oksida. Ovi filtri ne uklanjaju
samo klor iz vode, nego adsorbiraju i druge u vodi prisutne neugodne mirise, ugljikovodike,
organske tvari, boju, itd.
7
CTZ
Takoer, za dekloriranje vode moe se koristiti i natrijev sulfit, natrijev hidrogen sulfit NaHSO 3 i
ukapljeni sumporni dioksid (SO2).
1.3.3 NEDOSTACI PRIMJENE KLORA
Pri reakciji klora s organskim tvarima (smjesa organskih spojeva koji nastaju biolokom
razgradnjem biljnog i ivotinjskog materijala u okoliu - tlu i vodi) u vodi nastaje trihalogenmetan
koji je karcinogen. Te organske tvari takoer sadre huminske tvari koje su u vodi nepoeljne
jer, joj daju nepoeljan okus miris i boju. Takoer na sebe veu organske i anorganske
kontaminante - pesticide i teke metale. Posljedica svega moe biti uz karcinogenost problemi s
jetrom, bubrezima i ivanim sustavom te reproduktivne smetnje. Zato se huminske tvari
uklanjaju prije dezinfekcije klorom raznim postupcima kao to se koagulacija i flokulacija,
adsorpcija na aktivnom ugljenu, ionska izmjena itd. Klor takoer reagira s amonijakom,
fenolima, bromom i drugim tvarima u vodi pri emu se troi dodatna koliina klora i nastaju
tetni nusprodukti. Takoer, pH vrijednost vode znatno utjee na uinkovitost klora.
1.3.4 DEZINFEKCIJA VODE U BAZENIMA NP PLITVIKA JEZERA
Nacionalnom parku Plitvika jezera za dezinfekciju vode u bazenima (Slika 1.) koristi se
klor. Dezinfekcijom vode u bazenima nastoji se bazensku vodu odrati istom i podobnom za
kupanje to blie kvaliteti pitke vode, bez obzira na razliite utjecaje iz okoline, tvrdou vode,
broj kupaa i sl. Stoga bazen je opremljen ureajima za kontinuirano mjerenje pokazatelja:
temperature, slobodnog klora i pH vrijednosti bazenske vode i automatskim ureajima za
doziranje dezinfekcijskih sredstava i sredstava za korekciju pH vrijednosti (Slika 2.).
8
CTZ
.
Slika 1. Bazen u Nacionalnom parku Plitvika jezera
Slika 2. Automatska korekcija pH vrijednosti i doziranje dezinfekcijskih sredstava
Klor potreban za dezinfekciju vode dobiva se elektrolizom vodene otopine kuhinjske soli (natrij
klorid, NaCl). Elektrolizom vodene otopine NaCl razvije se elementari klor i nastaje natrij
hidroksid (NaOH) prema reakcijama prikazanim u 3 i 4.
2NaCl + H2O 2Na+ + 2Cl- + H2O (3)
Katoda: 2H2O+2e 2OH + H2(nastaje elementarni vodik koji izlazi u zrak)
- -
(4)
Anoda: 2Cl- - 2e-Cl2 (nastaje elementarni klor koji dijelom izlazi u zrak i koji se
znatno osjeti u prostorima oko bazena))
Nakon elektrolize u vodenoj otopini nalaze se Na+ i OH- ioni. Zbog prisutnosti OH- iona otopini
se poveava pH vrijednost pa se mora dozirati sumporna kiselina kako bi se pH vrijednost
odrala u odreenom podruju (reakcija prikazana sa 5).
2Na+ + 2OH- + H2 SO4 Na2SO4 + 2H2O (5)
9
CTZ
1.3.4.1 VANOST pH VRIJEDNOSTI VODE
Ako pH vode nije od 7.0 7.6 sredstva za dezinfekciju nisu djelotvorna, te se bazenska
voda vrlo brzo kvari iako u vodi ima dovoljno klora ili nekog drugog dezinfekcijskog sredstva.
pH vrijednost pokazuje da li je voda: kisela, neutralna ili lunata (bazina). Idealna pH
vrijednost je od 7.0-7.4. Ako je ova vrijednost nia od 7.0 voda ima kiselu reakciju, to uzrokuje
koroziju metalnih dijelova koji se nalaze u bazenu ili su u doticaju s bazenskom vodom.
Ako je pak pH vrijednost iznad 7.6 voda ima lunatu reakciju, te dolazi do pojaanog
izluivanja vodenog kamenca na povrinama bazena, a pogotovo na metalnim dijelovima,
grijaima bazenske vode i sl. Voda poprima "mlijeni" izgled uslijed zamuenja, kupae poinje
svrbjeti koa i pei oi, a efikasnost dezinfekcijskih sredstava se viestruko smanjuje. Sve
navedeno zajedno bitno smanjuje kvalitetu vode i vrlo lako uzrokuje probleme u odravanju
higijenski besprijekorno iste vode. pH vode najee raste, i to uslijed prljavtine iz okoline i
sa koe kupaa, te uslijed tvrdoe same vode, te je pH u gotovo 95% sluajeva potrebno
sniavati.
1.3.4.2 ODRAVANJE BAZENA I KONTROLA ISPRAVNOSTI VODE
U bazenima za kupanje, bez obzira da li rade sezonski ili cijelu godinu, potrebno je
jednom godinje cijeli protoni sustav, ukljuujui i bazene, potpuno isprazniti, oistiti, isprati,
napuniti i hiperklorirati u trajanju od 2 sata. Redovna dezinfekcije bazenske vode obavlja se
putem automatskih klorinatora s redukcijom pH-vrijednosti, iji rad kontrolira struna osoba.
Svakako je potrebno da se dodano dezinfekcijsko sredstvo ravnomjerno raspodijeli u cijelom
bazenu. Koncentracija slobodnog rezidualnog klora treba biti u rasponu od 0,12 do 1,02 mg/l.
Filtar bazenskih kupalita koja rade cijelu godinu, potrebno je isprati najmanje jednom tjedno ili
ee, sukladno naputku proizvoaa, a sezonskih bazenskih kupalita na isti nain, samo u
vrijeme rada. Dno bazena treba istiti dnevno podvodnim istaima, a stjenke bazena i
preljevne kanale najmanje jednom tjedno. ienje istih i neistih dijelova bazenskih kupalita
obavlja se na kraju rada, a po potrebi i za vrijeme rada. O ienju se vodi dnevni evidencijski
list ienja, iz kojega je vidljivo to, kada i tko je obavio ienje. Odgovorna osoba mora
10
CTZ
osigurati nadzor nad izvoenjem plana ienja. Odgovorna osoba mora voditi evidenciju rada
bazenskog kupalita (oevidnik) te ga uvati za proteklu godinu do kraja tekue kalendarske
godine. Odgovorna osoba mora voditi evidenciju o provedenim postupcima za uklanjanje
nedostataka, koja je sastavni dio oevidnika. Oevidnik mora biti uvijek na raspolaganju
nadlenom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora. Uzorkovanje, laboratorijske
analize uzetih uzoraka i ocjenu zdravstvene ispravnosti ispitanih uzoraka bazenske vode
obavljaju laboratoriji Zavoda za javno zdravstvo upanija.
1.3.4.3 RIZICI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA BAZENE
Prilikom dezinfekcije vode za bazene koriste se razliite kemikalije i kemijski procesi ija
upotreba predstavlja izvjesnu razinu rizika za rukovatelje postrojenjem za dezinfekciju kao i za
korisnike bazena. Razina rizika se odnosi na opasno i tetno djelovanje kemikalija i kemijskih
procesa (elektroliza) kojima se provodi dezinfekcija vode za bazene.
Pri elektrolizi vodene otopine natrij klorida razvijaju se vodik (H2) i klor (Cl2).
Opasnost od eksplozije
Vodik je plin najlaki od svih plinova, laki je od zraka, bez mirisa i okusa ali je u smjesi sa
zrakom lako zapaljiv (smjesa vodika i kisika - plin praskavac) i eksplozivan. Takoer
eksplozivno reagira u smjesi s klorom uz prisutnosti svjetlosti.
Visoke koncentracije vodika mogu uzrokovati kod ljudi guenje ukoliko koncentracija kisika
padne ispod 17 %. Simptomi su gubitak pokretljivosti ili svijesti. Mogue je da unesreeni nije
svjestan asfiksije (guenja zbog pomanjkanja kisika)
tetnosti
Klor
Klor je plin zelenkastoute boje, od zraka. Tlaenjem i hlaenjem lako se pretvara u utu
tekuinu. Ima otar, bockajui miris i vrlo je otrovan. Pri vrlo niskim koncentracijama i pri kraem
11
CTZ
djelovanju samo nadrauje sluznicu dinih putova a pri visokim koncentracijama moe biti i
smrtonosan. Nadraljivac je gornjih dinih putova. Ako se udie uzrokuje iritaciju dinih putova
(kihanje, kaalj, mrcanje, arenje u nosu i grlu). Moe doi do oteanog disanja, pojave astme,
laringitisa. Pri visokim koncentracijama klora moe doi do prestanka disanja i pojave edema
plua. Kod produenog i ponavljanog kontakta s koom moe doi do crvenila, peckanja,
svrbei i suenja koe. Pri kontaktu s oima izaziva crvenilo, suzenje, peckanje i bol.
Sumporna kiselina
Za korekciju pH vrijednosti u bazenima koristi se sumporna kiselina u koncentraciji od 5 do
15%. Sumporna kiselina je nagrizajua, uljasta, bezbojna tekuina koja se mijea s
vodom u svim omjerima. To je snana, anorganska kiselina s oksidirajuim i dehidratacijskim
djelovanjem. Kada se eli pomjeati sumpornu kiselinu sa vodom, kiselina se uvijek dodaje u
vodu (nikad obratno !), jer dolazi do reakcije pri kojoj se oslobaa znatna koliina topline. Ako
se otopina paljivo ne mijea, dodavanjem vode temperatura moe porasti sve do temperature
kljuanja tekuine i prouzroiti pricanje tekuine. Koncentrirana kiselina je izuzetno jako
korozivno sredstvo koje unitava kou i tkivo (stvara tzv kemijske opekline) i moe uzrokovati
trajnu sljepou ako doe u dodir sa oima. Ako se udiu pare i maglice izazvat e peckanje,
kihanje i kaalj. Kiselina niih koncentracija u kontaktu s koom izazvat e crvenilo na koi i
peckanje. Takoer u kontaktu sa oima izazvat e crvenilo, peckanje i oteenje vida.
1.3.4.4 MJERE PRVE POMOI
PRI IZLOENOSTI VODIKU

Unesreenom koji nije pri svijesti ne davati ni jesti ni piti. Unesreenog staviti u stabilan boni
poloaj i pobrinuti se za prohodnost dinih puteva. U sluaju nezgode ili osjeaja slabosti
odmah potraiti lijeniku pomo.
PRI IZLOENOSTI KLORU
12
CTZ
Unesreenom koji nije pri svijesti ne davati ni jesti ni piti. Unesreenog staviti u stabilan boni
poloaj i pobrinuti se za prohodnost dinih puteva. U sluaju nezgode ili osjeaja slabosti
odmah potraiti lijeniku pomo.
NAKON UDISANJA
Unesreenog izvesti na svjei zrak - napustiti zagaeno podruje. U sluaju prestanka disanja,
dati umjetno disanje. Potraiti lijeniku pomo prema potrebi!
NAKON DODIRA S KOOM

Skinuti kontaminiranu odjeu i obuu. Dijelove tijela koji su doli u dodir s kemikalijom, odmah
isprati s puno vode otprilike 10-15 minuta. U sluaju zadravanja simptoma potraiti lijeniku
pomo. Kontaminiranu odjeu oistiti prije ponovnog koritenja.
NAKON DODIRA S OIMA

istim prstima razmaknuti kapke i laganim mlazom vode ispirati svako oko naizmjenino u
trajanju od najmanje 15 minuta. Potraiti lijeniku pomo.
PRI KONTAKTU SA SUMPORNOM KISELINOM
NAKON UDISANJA PARA I MAGLICA

Izvesti osobu na svjei zrak. Ako se simptomi ne povlae, potraiti lijeniku pomo.
NAKON DODIRA S KOOM

Odmah skinuti svu zagaenu odjeu s radnika. Isprati kou vodom/tuiranjem.
NAKON DODIRA S OIMA

istim rukama razmaknuti kapke i oi ispirati vodom najmanje 20 minuta. Obratiti se lijeniku.
NAKON GUTANJA
Isprati usta. Ne izazivati povraanje i unesreenog transportirati u najbliu zdravstvenu
ustanovu.
13
CTZ
1.4 DEZINFEKCIJA VODE S KLOR DIOKSIDOM (ClO2)
Po dezinfekcijskom djelovanju klor dioksid je najefikasnije sredstvo na bazi klora za

dezinfekciju vode. Klor dioksid (ClO2) je naraastouti plin, neugodnog je mirisa, vrlo nestabilan
i lako se eksplozivno raspada na klor i kisik , ili zbog poveane temperature, utjecaja svjetlosti ili
dodira s organskim tvarima (reakcija prikazana kemijskom jednadbom 6).
2ClO2 Cl2 + 2O2 (6)
Skladitenje i transportu klor dioksida nije mogu zbog opasnosti od eksplozije.

Dobro je topljiv u vodi pri emu nastaje kloratna kiselina, kloridna kiselina i nascentni kisik. Zato
se proizvodi na mjestu uporabe i direktno uvodi u vodu pri emu se eliminira opasnost od
eksplozije. Osnovne sirovine za dobivanje klor dioksida su natrij klorit i kloridna kiselina a
reakcija dobivanja klor dioksida prikazana je kemijskom reakcijom 7.
5 NaClO2+ 4HCl4 ClO2 + 5 NaCl+ 2 H2O (7)
Dozira se u koliini od 0,1 do 0,4 mg ClO2 /l vode budui da je 2,5 puta jai oksidans od klora.
Vrijeme dezinfekcije je 15 minuta, pH ne utjee na aktivnost klor dioksida. Njegovo snano
dezinfekcijsko djelovanje pretpostavlja se da je posljedica raspada klor dioksida na hipokloritnu
kiselinu i nascentni kisik (prema reakciji 8) koji pojaava okdidacijsko deinfekcijsko djelovanje.
2ClO2 + H2O HClO3 + HClO + O (8)
Pri tome je znaajno da klor dioksid nasuprot kloru ne gradi orgnoleptiki veoma nepovoljne klor
fenole i ne stvara klorirane organske spojeve.
1.4.1 DEZINFEKCIJA VODE ZA PIE U NP PLITVIKA JEZERA
14
CTZ
U Nacionalnom parku Plitvika jezera pitka voda dobiva se iz jezera Kozjak. Prije
dezinfekcije voda se filtrira u bazenima prolaskom kroz pjeane filtre. Dezinfekcija vode obavlja
je pomoi klor dioksida koji se dobiva iz 7,5%-tne vodene otopine natrij klorita, NaClO2 (slika 3. )
i 9%-tne vodene otopine kloridne (solne) kiseline, HCl (Slika 4). Doziranje sirovina iz spremnika
obavlja se automtski. Dobavlja natrij klorita i solne kiseline pojedine spremnike dopunjuje
sirovinama kada se utvrdi da su sirovine velikim dijelom potroene, ali se spremnici nikada ne
pune do vrha. Pretovar sirovina is spremnika dobavljaa obavlja se potopnim pumpama.
Kontinuirano se prati sadraj klor dioksida (ClO2) pomou ureaja prikazanog na slici 5.
Slika 3. Spremnik s natrij kloritom za pripremu ClO2
15
CTZ
Slika 4. Spremnik s kloridnom (solnom) kiselinom za pripremu ClO2
Slika 5. Ureaj za kontrolu sadraja klor dioksida (ClO2) u vodi
16
CTZ
U sluaju bilo kakvih sumnji obavlja se i provjera sadraka klor dioksida runim ureajem
prikazanim na slici 6.
Slika 6. Ureaj za kontrolu sadraja klor dioksida
Kontrolu ispravnosti vode za pie redovito obavljaju ovlateni radnici Zavoda za javno zdravstvo
karlovake upanije.
1.4.2 OPASNOSTI I TETNOSTI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA PIE
OPASNOST OD EKSPLOZIJE
S obzirom da se za pripremu dezinfekcijskog sredstva koristi natrij klorit i solna kiselina mora se
voditi jako rauna da ne doe do njihovog nekontroliranog meusobnog kontakta pri emu bi
dolo do stvaranja plinovitog klor dioksida koji je eksplozivan.
TETNOSTI NATRIJ KLORITA

Pri udisanju maglica pojavit e se kaalj, iritacija gornjih dinih putova, teko disanje, arenje,
opasnost od edema plua, mogue i odgoeno djelovanje to znai da se simptomi ne moraju
pojaviti odmah ve nakon nekog vremena. Ako otopina natrij klorita doe u kontakt sa koom
doi e do pojave crvenila, arenja, boli i opekline a kasnije su mogue upale. Pri dodiru s
17
CTZ
oima moe se pojavi crvenilo, zamuenje vida, arenje, bol, opekline, perforacije ronice,
upale i trajna oteenja vida. U sluaju gutanja pojavit e se arenje i bol u ustima, drijelu i
ispod prsne kosti, munina, povraanje, pojaano luenje sline, poremeaji gutanja,
abdominalna bol.
TETNOSTI KLORIDNE ILI SOLNE KISELINE

Pri udisanju poveanih koncentracija izaziva kaalj, peenje gornjih dinih putova, teko
disanje, arenje, te postoji opasnost od edema plua. Pri kontaktu s koom uzrokuje crvenilo,
arenje, bol, kasnije mogue upale. Pri kontaktu s oima pojavit e se crvenilo, zamuenje vida,
arenje, bol i upale U sluaju gutanja javlja se arenje i bol u ustima, drijelu i ispod prsne kosti,
munina, povraanje, slinjenje, poremeaji gutanja, mogui poremeaj respiracije, ok
TETNOSTI KLOR DIOKSIDA

U sluaju kad bi dolo do stvaranja klor dioksida djelovao bi kao svaki nadraljivac. Znai
nadraivao bi kou, oi i respiratorni trakt. Pri udisanju veih koncentracija mogao bi uzrokovati
pluni edem i smrt. Takoer je karakteristino da ima odloeno djelovanje tj. simptomi bi se
mogli pojaviti kasnije, nakon dan - dva. Simptomi koji bi se pojavili pri udisanju mogli bi se
manifestirati kao oteano disanje, kratkoom daha, grloboljom i muninom. Pri kontaktu s
koom i oima moe doi do crvenila i boli.
1.4.3 MJERE PRVE POMOI
NATRIJ KLORIT
PRI UDISANJU
Ako je dolo do udisanja, izvesti osobu na isti prostor i svjei zrak, utopliti i omoguiti odmor.
Osobu koja nije pri svijesti postaviti u poloaj pri kojem e dini putevi ostati prohodni. U sluaju
prestanka disanja pruiti umjetno disanje. ODMAH potraiti lijeniku pomo.
PRI KONTAKTU S KOOM
18
CTZ
Skinuti kontaminiranu odjeu i obuu. Ispirati tekuom, mlakom vodom najmanje 20 minuta. U
sluaju pojave bilo kakvih simptoma, odmah pozvati lijenika. Nastaviti ispiranje do dolaska
lijenika.
PRI KONTAKTU S OIMA

Oprati ruke, istim prstima razmaknuti kapke i oko ispirati tekuom mlakom vodom najmanje 20
minuta. Ukoliko unesreeni nosi kontaktne lee, ukloniti ih tijekom ispiranja i nastaviti ispiranje.
Odmah potraiti lijeniku pomo i nastaviti ispiranje do dolaska lijenika
PRI GUTANJU
NE IZAZIVATI POVRAANJE. Osobi koja je pri svijesti dati da ispere usta vodom i ispljune.
Dati unesreenom popiti do 2,5-3 dl hladne vode. ODMAH potraiti lijeniku pomo
Nikada ne davati nita na usta osobi koja nije pri svijesti.
KLORIDNA ILI SOLNA KISELINA
PRI UDISANJU
Pri prekoraenju doputenih koncentracija ili s pojavom prvih simptoma osobu izvesti na ist
zrak, omoguiti joj odmor i odmah zatraiti lijeniki savjet ako se simptomi ne povlae
(posebice nakon udisanja maglica zbog opasnosti od pojave plunog edema).
PRI KONTAKTU S KOOM

Skinuti kontaminiranu odjeu i obuu. Mjesto dodira ispirati tekuom, mlakom vodom,
najmanje 20 minuta. Zatraiti savjet lijenika ukoliko se simptomi ne povlae.
PRI KONTAKTU S OIMA
19
CTZ
Oprati ruke, istim prstima razmaknuti kapke i oko ispirati tekuom mlakom vodom najmanje 20
minuta te u sluaju bilo kakvih zadravanja simptoma potraiti pomo lijenika. Vano je brzo
djelovanje, ispiranje se mora zapoeti to je prije mogue.
PRI GUTANJU
NE izazivati povraanje. U sluaju spontanog povraanja staviti glavu nie od kukova (sagnuti
se) kako bi se oteala aspiracija u plua.
Isprati usta vodom i ispljunuti. Popiti 2.5 3 dcl hladne vode radi ispiranja usta, grla i jednjaka.
Odmah potraiti pomo lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik. U sluaju gutanja vee
koliine staviti osobu u poluleei poloaj i uz stalno smirivanje (izbjegavanje bilo kakvog
naprezanja) prebaciti u bolnicu. U sluaju nesvjestice to uiniti u bonom poloaju uz
odravanje prohodnosti dinih putova. U sluaju zastoja disanja primijeniti umjetno disanje.
Nikada ne davati nita na usta osobi koja nije pri svijesti.
KLORDIOKSID
PRI UDISANJU
Osobu iznijeti na svjei zrak. Postaviti ju u polusupravnom poloaju i zatraiti lijeniku pomo.
PRI KONTAKTU S KOOM

Zahvaeni dio tijela ispirati vodom nekoliko minuta. Skinuti kontaminiranu odjeu i nastaviti
ispirati.
PRI KONTAKTU S OIMA

Razmaknuti zjenice istim rukama i dobro ispirati tekuom vodom te zatraiti pregled lijenika.
2. KANALIZACIJSKI SUSTAV NP PLITVIKA JEZERA
20
CTZ
2.1 UVOD
Otpadne vode su sve vode koje su tijekom upotrebe oneiene na bilo koji nain.
Oneienja mogu biti topljive i netopljive organske tvari te tvari anorganskog porijekla. Prema
porijeklu otpadne vode mogu se podijeliti na:
- tehnoloke otpadne vode

- sanitarne otpadne vode i
- oborinske otpadne vode
Tehnoloke otpadne vode nastaju u tehnolokom procesu. Mogu biti zagaene razliitim
tvarima: tekim metalima, kiselinama, luinama, mineralnim solima, mineralnim uljima,
ugljikovodicima, aromatskim organsim spojevima, mikroorganizmima i sl. Tehnoloke otpadne
vode mogu se podijeliti u dvije skupine:
- bioloki razgradive
- bioloki nerazgradive
Bioloki razgradive otpadne vode mogu se mijeati sa sanitarnim otpadnim vodama.Bioloki

nerazgradive otpadne vode ne smiju se mijeati sa sanitarnim otpadnim vodama. Sanitarne
otpadne vode rezultat su koristenja vode u uslunim i drugim neproizvodnim djelatnostima, u
ugostiteljstvu, kolstvu, kuanstvu i sl. To su vode koje su koritene pri pripremi hrane, pranju
posua, pranju rublja, odravanju osobne higijene i vode iz sanitarnih vorova (fekalne vode).
Sastav otpadnih tvari u sanitarnim vodama ovisi o nizu imbenika. U pogledu organskih tvari i
posebno biolokih kontaminenata (virusi, bakterije) ove vode se ubrajaju u zagaene vode.
Neugodnog su mirisa, boje i izgleda. Po ukupnoj bakteriolokoj zagaenosti, oborinske otpadne
vode su sline sanitarnim. Meutim, oborinske vode sa industrijskih povrina nose znaajne
koliine bakra, olova i arsena, sa asfaltnih povrina naftne produkte, to izuzetno ugroava
21
CTZ
sanitarni reim recipijenta. Naalost, praksa je da se ove vode ne preiavaju, jer se smatraju
uvjetno istim, to ponekad nije tako.
2.2 OTPADNE VODE NP PLITVIKA JEZERA
Otpadne vode iz nacionalnog parka Plitvika jezera odvode se sustavom interne

odvodnje iz pojedinih objekata do septikih jama. Hoteli Borje i Grabovac posjeduju izgraene
septike jame dok otpadne vode iz svih ostalih objekata odvode se internim sustavom odvodnje
do jedne vrtae na podruje Rastovae. U sustav interne odvodnje odvode se tehnoloke i
sanitarne otpadne vode. Oborinske otpadne vode nisu obuhvaene internim sustavom
odvodnje.
Sanitarne otpadne vode obuhvaaju otpadne vode iz sanitarnih vorova na pojedinim
hotelima kao i otpadne vode iz kuhinje i restorana. Zato sanitarna otpadna voda sadri znatne
koliine humanih ekstremiteta, papira, sapuna, sredstava za pranje, biljnog ulja, masti, otpadaka
od hrane i drugog otpadnog materijala. Najvei dio oneienja organskog je porijekla pa je
podloan djelovanju saprofitnih mikroorganizama koji se hrane mrtvim organskim materijalom.
Ova otpadna voda podlona je mikrobiolokoj razgradnji, odnosno truljenju pa se javlja
neugodan miris, npr. na sumporovodik(H2S). Uz sumporovidik mogu nastati opasni plinovi kao
to su metan (CH4), ugljini dioksid (CO2) i amonijak (NH3).
Za tretman otpadnih voda iz kuhinja i restorana zbog njihove znatne optereenosti biljnim
uljima i ivotinjskim mastima na internom sustavu odvodnje postavljeni su mastolovi (slika 7.)
22
CTZ
Slika 7. Mastolov restorana hotela Jezero
Budui da masti i ulja imaju manju gustou od vode, oni plivaju na povrini. im se voda koja
sadri masti i ulja umiri, masti i ulja se skuplja na povrini pa se isputaju u mastolove koji se
sastoje od tri komore. Prva komora slui kao septika jama. Ovdje je niska brzina teenja
otpadne vode. Krute tvari, koje se nalaze u otpadnoj vodi, npr. mulj ili ostaci hrane, tei su od
vode i tonu na dno. Zbog visoke energetske vrijednosti ostataka hrane, mogue je djelovanje
saprofitnih mikroorganizama, odnosno mikroorganizmima koji se hrane mrtvim organskim
materijalom. Zato je ova otpadna voda podlona mikrobiolokoj razgradnji, odnosno truljenju.
Otuda ona moe imati vrlo neugodan miris, na primjer na sumporvodonik. U drugoj se komori
ustvari odvija odvajanje masti. Komora je razmjerno velika, usljed ega dolazi do umirivanja
vode. Izmeu dvije uvlane (uronjive) stijenke masti i ulja se penju na povrinu i tamo stvaraju
stalno rastui masni sloj s obzirom da su masti i ulja ne topljivi u vodi.
Zadnja komora slui za uzimanje proba, a istovremeno i za predaju, provjetravanje i inspekciju.

Ureaj se isti otvaranjem. Pri tome se javlja vrlo neugodan miris zato to se u sistemu masti i
ulja mijenjaju uslijed kemijskih i biolokih reakcija u masne kiseline neugodnih mirisa.
23
CTZ
S obzirom da mast i ulja plivaju na povrini i spreavaju dotok kisika dolazi do niza anaerobnih
procesa koji nakon dugo vremena mogu rezultirati pojavom CO2, CO i CH4
Tehnoloke otpadne vode obuhvaaju vode iz praonice rublja , praonice vozila (slika 8) te
otpadne vode iz kotlovnice.
Slika 8. Praonica vozila
Stoga su tehnoloke otpadne vode optereene deterentima i mineralnim uljima.

Otpadne vode koje nastaju pri pranju vozila uz mehanike neistoe mogu sadravati mineralna
ulja. Mineralna ulja su teko bioloki razgradiva. Ali tijekom vremena zbog djelovanja
anaerobnih bakterija mogua je razgradnja aditiva pa i samog ulja pri emu kao produkti mogu
nastati plinovi poput CO2, H2S, NH3 i CH4.
24
CTZ
U praonici rublja koristi se PROFESSIONAL BY FAKS HELIZIM. Koji moe imati odreeni
utjecaj po zdravlje ljudi koji njima rukuju. Rukovanje s ovim deterentima kod osoba sa
osjetljivom i oteenom koom moe izazvati crvenilo, suenje koe.
U sluaju produenog kontakta s oima mogue je suzenje, crvenilo, peckanje, upalni procesi
koji mogu dovesti do trajnog oteenja oiju. Posljedice ako doe do gutanja su munina i
povraanje.
Isputanjem deterenta u kanalizacijske sustave tijekom vremena dolazi do biorazgradnje pri

emu s obzirom na kemijski sastav faks helizima mogu nastati tetni spojevi kao to su CO,
CO2 i H2S.
2.3 TETNI PRODUKTI U KANALIZACIJSKOM SUSTAVU
Kao konaan produkt razgradnje organskih i mineralnih tvari u kanalizacijskom sustavu

a time i pri ienju septikih jama kao i pri ulasku u revizijska okna na kanalizacijskim
sustavima mogu se oekivati plinovi koji mogu biti zapaljivi i eksplozivni te tetni po zdravlje.
2.3.1 ZAPALJIVI I EKSPLOZIVNI PLINOVI
Zapaljivi eksplozivni plinovi koji se mogu pojaviti u kanalizacijskom sustavu jesu:

sumporovodik (H2S), amonijak (NH3), metan (CH4) i ugljini monoksid (CO).
Sumporovodik je:
plin bez boje i vrlo karakteristinog mirisa na pokvarena jaja, pa ga je lako prepoznati
kada je prisutan i u malim koliinama
tei je od zraka pa se zadrava u donjim dijelovima prostora
lako je zapaljiv, gori plavim plamenom, pri emu nastaje sumporni dioksid
u smjesi sa zrakom eksplozivan je u irokom rasponu, a eksplozivan je i u smjesi sa
sumpornim dioksidom
Amonijak je:
25
CTZ
plin otra mirisa, laki od zraka pa se zadrava u gornjem dijelu prostora
amonijak je relativno slabo zapaljiv plin, moe se zapaliti u dodiru s plamenom
stavara i eksplozivne smjese sa zrakom
Metan je:
plin bez boje i mirisa
laki je od zraka i zadrava se u gornjim dijelovima prostora, napose onih koji nisu dobro
provjetravani
u smjesi sa zrakom je eksplozivan (praskavi plin)
Ugljini monoksid:
ugljini monoksid je plin bez boje i mirisa
tei je od zraka pa ako je prisutan u zatvorenim prostorima zadravat e se u donjim
dijelovima i tu moe stvarati eksplozivne smese
uz prisutnost kisika zapaljiv je i kao konaan produkt izgaranja nastaje ugljini dioksid
Rizici poara/eksplozije
Rizici poara i/ili eksplozije pojavljuju se u situacijama kada odvijanje poslova i radnih zadataka
na mjestu rada nije pod nadzorom. U kanalizacijskim sustavima mogue su pojave zapaljivih i
eksplozivnih smjesa zajedno sa kisikom iz zraka, inei na taj nain eksplozivnu atmosferu.
26
CTZ
KISIK
LANANE
REAKCIJE
GORIVA TVAR TEMPERATURA PALJENJA
Slika 9. Tri osnovna uvjeta za nastanak poara
Na slici 9. je prikazan tzv. poarni trokut, prikaz uvjeta da e do poara ili eksplozije doi ako
postoji dovoljna koliina ili koncentracija gorive tvari, ako postoji dovoljna koncentracija kisika i
ako je prisutan neki izvor topline koji moe zapaliti gorivu tvar ili izazvati eksploziju smjese
zapaljivog plina i kisika iz zraka (podruje izmeu DGE i GGE). Najnii volumni udio zapaljivog
plina u smjesi sa zrakom koji e se zapaliti uz neki izvor topline naziva se donja granica
eksplozivnosti (DGE). Najvii volumni udio zapaljivog plina u smjesi sa zrakom koji e se zapaliti
uz neki izvor topline naziva se gornja granica eksplozivnosti (GGE). Da bi se sprijeio nastanak
eksplozije i poara:
Koncentracija zapaljivih plinova u prostoru ne smije prelaziti 10% od donje

granice eksplozivnosti !!!
27
CTZ
2.3.2 PLINOVI TETNI PO ZDRAVLJE
Po tetnom djelovanju plinova po zdravlje ljudi plinovi se mogu podijeliti na slijedee skupine:
Jednostavni (inertni) zaguljivci
Kemijski zaguljivci
Nadraljivci gornji dinih putova
Nadraljivci donjih dinih putova
U kanalizacijskom sustavu mogua je prisutnost jednostavnih zaguljivaca, kemijskih

zaguljivaca i nadraljivaca gornjih dinih putova.
Jednostavni inertni zaguljivci

Od jednostavnih inertnih zaguljivaca u kanalizacijskim plinovima pojavljuju se:
ugljikov dioksid, metan i duik.
Ugljikov dioksid je:

plin bez boje sa slabo reskim mirisom i kisela okusa
tei je od zraka pa se zadrava u donjim dijelovima prostora
kod koncentracije ugljikova dioksida od 3% javlja se teko disanje i glavobolja
kod koncentracije od 5 do 6 % disanje je vrlo oteano, javlja se jaka glavobolja, te
znojenje
udisanjem zraka koji sadrava 10 % ugljikova dioksida kroz samo jednu minutu, javlja se
glavibolja, poremeaj vida, zujanje u uima, gubitak svijesti, unesreeni pada u komu i
umire u dubokoj nesvjestici
Duik je:
plin bez boje i mirisa i okusa
ne gori i ne podrava gorenje
neto je laki od zraka pa se moe oekivati u gornjim dijelovima prostora
Zdravstveni uinci inertnih zaguljivaca
28
CTZ
fizioloki su neutralni plinovi jer se ne spajaju ni s jednom tvari iz organizma.
svojom prisutnou istiskuju kisik iz atmosfere, odnosno iz plua, to dovodi do uguenja
ili asfiksije
pri akutnom otrovanju (udisanjem velike koncentracije u kratkom vremenu) primjerice
duikom dolazi do nesvjestice i izloene osoba moe vrlo brzo umrijeti
pri kroninom trovanju inertnim zaguljivcima uguenje nastaje postupno, ovisno o
koncentraciji kisika
Prva pomo
pri otrovanju jednostavnim zaguljivcima otrovanu osobu treba odmah iznijeti iz
zatrovane atmosfere na isti zrak
omoguiti plinu da to prije izae iz tijela uspostavom normalnog disanja
obavezno je apsolutno mirovanje
po potrebi primjeniti umjetno disanje
Kemijski zaguljivci
U kanalizacijskom sustavu od kemijskih zaguljivaca mogua je prisutnost ugljinog monoksida
i sumporovodika.
Zdravstveni uinci sumporovodika

unosi se u organizam udisanjem
ne akumulira se u organizmu nego se izluuje preko izdahnutog zraka, probavnog
sustava i mokraom
vee se za eljezo u citokrom oksidazi, enzimu nunom za stanino disanje i spreava
stanini metabolizam kisika
posljedica toga je prekid funkcije respiratornog centra u mozgu to moe rezultirati
smru,
29
CTZ
kod dugotrajne ili ponovljene izloenosti niim koncentracijama sumporovodika
pojavljuje se iritacija oiju, promjene linosti, oteenje pamenja i gastrointestinalne
smetnje
pri akutnom otrovanju koje nastaje kod izloenosti visokim koncentracijama
sumporovodika javljaju se glavobolja, munina, povraanje, razdraljivost, opa slabost,
edem plua i smrt.
Prva pomo
pri otrovanju sumporovodikom otrovanu osobu treba odmah iznijeti na svjei zrak
to hitnije zatraiti lijeniku pomo
Zdravstveni uinci ugljinog monoksida

unosi se disanjem
smanjuje dotok kisika u tkiva jer se vee na hemoglobin kojim se prenosi kisik do tkiva
pa spreava stanino disanje
posljedica toga je jaka glavobolja, obostrano sljepoono, opa slabost i nesvjestica
ako se otrovani ne iznesena svjei zrak nastupa koma i smrt
Prva pomo
pri otrovanju ugljinim monoksidom osobu treba odmah iznijeti na svjei zrak
to hitnije zatraiti lijeniku pomo kako bi se kod teih otrovanja primjenila barokomora
Nadraljivci gornjih dinih putova

Od nadraljivaca gornjih dinih putova moe biti prisutan amonijak.
Zdravstveni uinci nadraljivaca

zbog njihove izuzetne topljivosti u vodi uzrokuju upalu nosne sluznice, sinusa ili
simptome sline prehladi
kod kronine izloenosti nastaje bronhitis
u viim koncentracijama uzrokuje akutni bronhitis, edem plua i smrt
30
CTZ
Prva pomo
pri otrovanju nadraljivcima gornjih dinih putova nuno je otrovanu osobu to prije
iznijeti iz oneiujue atmosfere uz apsolutno mirovanje kroz najmanje 48 sati
2.3.3 MANJAK KISIKA
Ako se mora ulaziti u revizijska okna kao i u izgraene septike jame takve graevine mogu se
u veini sluajeva smatrati ogranienim prostorima. U ogranienim prostorima koji su bili
ispunjeni vodom, organskim materijalima moe se pojaviti manjak kisika.
normalna razina kisika = 20,8 do 21%
niska razina kisika = 19,5% i nie
Posljedice niske razine kisika prikazane su u tablici 1.
Tablica 1. Posljedice niske razine kisika

duboko disanje, ubrzani rad srca, smanjena
16 -12 % O2 u zraku koncentracija, oteano miljenje, oteana

koordinacija
krivo zakljuivanje, isprekidano disanje, brzo umaranje

14-10% O2 u zraku (mogunost oteenja srca), vrlo slaba koordinacija, plave
usne
munina (povraanje), gubitak mogunosti
10% ili manje O2 u zraku
kretanja, gubitak svijesti i smrt
manje od 6% O2 u zraku spazmiko disanje, konvulzija, smrt u
priblino 8 minuta
4% do 6% O2 u zraku koma u 40 sekundi
31
CTZ
2.4 MJERE SIGURNOSTI NA ODRAVANJU KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
Pojedini dijelovi kanalizacijskog sustava kao to su cjevovodi, mastolovci, separatori, revizijska

okna i septike jame, moraju se otvarati u svrhu ienja ili primjerice obavljanja poslova
odravanja radne opreme, ako se kroz njih ulazi u prostore u kojima se radna oprema nalazi
(npr. pumpe, nepovratni ventili i dr.). Mjere sigurnosti imaju za cilj osigurati zatitu osoba koje
rade unutar revizijskih okana na ienju istih i na odravanju radne opreme u funciji protoka
oborinskih i fekalnih tvari, a od rizika (rizinih pojava opasnosti i tetnosti) koji su u
kanalizacijskim sustavima prisutni. Potrebno je planirati i provoditi mjere zatite na radu, na
nain da se utvrditi razina rizika i ostvariti
cilj, a to je zatita radnika na mjestu rada - poslovi odravanja kanalizacijskog sustava.
To se moe ostvariti na slijedei nain:

na temelju obavljenog pregleda utvrditi poslove koji se obavljaju u pojedinom revizionom
oknu ili na pojedinom dijelu kanalizacijskog sustava,
utvrditi rokove obavljanja poslova,
utvrditi vrstu rizika po svakom mjestu rada i upoznati izvoae radova s rizikom,
utvrditi procedure za kontrolu kontaminacije atmosfere,
utvrditi potrebne upute i znakove sigurnosti,
utvrditi zahtjev za potrebnu radnu opremu,
utvrditi zahtjev za potrebnu osobnu zatitnu opremu,
utvrditi potrebu dozvole za ulaz i obavljanje poslova,
utvrditi osobu zaduenu za izdavanje dozvole za ulaz,
utvrditi postupke u sluaju hitnosti,
utvrditi potrebu osobe za nadzor sigurnosti,
utvrditi osobe za spaavanje,
32
CTZ
2.4.1 SIGURNOST PRI RADU NA REVIZIJSKIM KANALSKIM OKNIMA
Pri radu na odravanju kanalizacijskog sustava NP Plitvika Jezera, radnici se moraju

pridravati pravila sigurnosti prije poetka rada i za vrijeme rada na svakom segmentu
kanalizacijskog sustava kao to su cjevovodi, revizijska okna, mastolovci, seperatori, septike
jeme i drugi prostori u funkciji odvodnje otpadnih voda, naroito zbog prisutnosti mnogobrojnih
rizinih pojava koje mogu ugroziti zdravlje i ivot. Prije poetka rada na bilo kojem djelu
kanalizacijskog sustava, radovi koji su planirani moraju biti odobreni od strane odgvorne osobe.
Odgovorna osoba koja odobrava izvoenje radova na kanalizacijskom sustavu, mora voditi
rauna o provoenju mjera sigurnosti u podruju zatite na radu i zatite od poara. Radni
postupci odravanja moraju biti napisani u dokumentaciji odravanja, a radnici moraju biti
upoznati osim s planiranim zadacima i sa svim mjerama sigurnosti od trenutka prilaenja
kanalizacijskoj infrastrukturi (npr. revizjska okna, mastolovci i dr.), postavljanja uputa i
sigurnosnih znakova vezanih uz planirane radove, otvaranja poklopaca revizijskih okana i druge
kanalske instalacije, ograivanja mjesta rada, provjere sadraja rizinih plinova u kanalskom
prostoru, provjetravanja kanalskog prostora, ulaenja i kretanja u kanalskom prostoru,
obavljanja radova u kanalskom prostoru, te sve do trenutka zavretka radova i zatvaranja
kanalskog prostora-sustava odgovarajuim poklopcima i reetkama.
2.4.1.1 OGRAIVANJE MJESTA RADA, SIGURNOSNE UPUTE I ZNAKOVI
Prije poetka izvoenja radova na kanalizacijskom sustavu, mjesto rada je potrebno

ograditi privremenim ogradama (Slika 11.), te oznaiti postavljanjem sigurnosnih uputa i
znakova sigurnosti, vodei rauna da se mjesto izvoenja radova obiljei iz svih onih smjerova
iz kojih se moe prilaziti mjestu rada. Sigurnosne upute i znakovi moraju biti jasni i vidljivi s
prikladne udaljenosti. Sukladno pravilima sigurnosti kojih se treba pridravati prije poetka rada
na revizionim oknima i drugim prostorima u sklopu kanalizacijskog sustava koji zahtjevaju
ulazak radnika, na mjestu rada trebaju biti postavljene sigurnosne upute (Slika 10.).
33
CTZ
ZABRANJEN UPOZORENJE!
ULAZ
ZATVOREN OGRANIEN
PROSTOR PROSTOR
NE UNOSI KEMIKALIJE
UPOZORENJE
NE OBAVLJAJ RADOVE
UZ IZVOR TOPLINE
ZATVOREN PROSTOR
NIJE DOZVOLJEN ULAZ U
ZATVORENI PROSTOR
NE ULAZI BEZ DOZVOLE
Slika 10. Sigurnosne upute uz radove na kanalizacijskom sustavu
Na slici 12. prikazana je skupna ploa sa znakovima sigurnosti pri izvoenju radova na
kanalizacijskom sustavu.
Slika 11. Ograivanje mjesta rada izvoenje odravanja
34
CTZ
OBAVEZNA UPOTREBA
OSOBNE ZATITNE
OPREME
Slika 12. Skupna ploa pri radovima na kanalizacijskom sustavu
Sigurnosni znakovi na mjestu radova odravanje kanalskog sustava definirani su nazivima:

Opasnost od poara i eksplozije
Rizici biolokih tetnosti
Zabranjeno puenje i upotreba otvorenog plamena
Zabranjena upotreba alata koji iskri
Zabranjen pristup nezaposlenima
Obavezna upotreba osobne zatitne oprem
2.4.1.2 IZDAVANJE DOZVOLA ZA RAD NA ODRAVANJU KANALIZACIJE
Odravanje sustava kanalizacije potrebno je provoditi sustavno i pratiti dokumentacijom.

Dokumentacija odravanja mora biti definirana od trenutka planiranja pojedinih aktivnosti na
sustavu kanalizacije do trenutka izdavanja dozvola za rad, pa sve do trenutka izvoenja radova
i zavretka planiranih aktivnosti kada se o obavljenom odravanju sastavlja zapisnik s utvrenim
35
CTZ
injenicama o obavljenim poslovima, stanju kanalizacijskog sustava i periodiki
utvrenom terminu slijedeeg planiranog odravanja. Zapisnik odravanja mora imati
predviene opcije za unoenje podataka o eventualnim izvanrednim odravanjima. Radove na
odravanju kanalizacije potrebno je odobriti, za to se izdaje dozvola za rad i to onda kada su
ispunjeni uvjeti za koritenje ispravne radne opreme, osobne zatitne opreme i kada su u
potpunosti dokumentirane sve procedure oko ulaska u kanalizacijski sustav (npr. revizijska
okna) i izvoenja radova na kanalizacijskom sustavu.
Izdavanje dozvole za ulaz

Dokument kao to je dozvola za rad se daje u dva primjerka od kojih jedan primjerak ostaje kod
izdavatelja dozvole, a drugi primjerak kod izvoditelja radova. Dozvola za rad je isprava za rad
kojom se voditelju radova odobrava poetak rada.
Dozvolom se potvruje da je prije poetka radova osigurano mjesto rada i da su obavljena

kontrolna mjerenja u sluaju kada radnik ulazi u reviziono okno. Nakon to je primio DOZVOLU
ZA RAD i uvjerio se da su ostvareni svi uvjeti za rad, voditelj tima daje usmenu dozvolu za
poetak rada. Ulaz u revizijska okna dozvoljen je nakon to se dobije pismeno odobrenje za
ulaz. Prostori kao to su revizijska okna i drugi prostori kanalizacijskog sustava u koje se zbog
potrebe obavljanja poslova i radnih zadataka (npr. odravanje) mora ulaziti, moraju biti oznaeni
sigurnosnim uputama kojim se radnike upozorava da je za izvoenje radova potrebna dozvola
za rad (Slika 13.).
UPOZORENJE!
OGRANIEN PROSTOR
OBAVEZNA DOZVOLA
ZA OBAVLJANJE POSLOVA
Slika 13. Sigurnosna uputa prije ulaska u kanalizacijski sustav
36
CTZ
Ulaz u revizijska okna
Za ulaz u revizjska okna mora se odrediti tim koji ini najmanje dvije osobe.:
osoba za ulaz i pratioc (stalna zatitarska straa)
osoba koja ulazi u revizijska okno mora koristiti osobnu zatitnu opremu (zatitno odijelo,
zatitnu obuu, rukavice, ljem) i nositi zatitni pojas za kojeg je vezano ue iji kraj
stalno dri pratioc koji se nalazi na ulazu
ue mora biti olabavljeno tako da se radnik u revizijskom oknu moe normalno kretati
u sluaju opasnosti pratioc mora osobu izvui na slobodan prostor
pratioc se mora nalaziti izvan ugroenog podruja, ne smije naputati to mjesto i mora
biti u neprekidnoj komunikaciji s radnikom u revizijskom oknu
u blizini pratioca moraju se nalaziti ureaji i sredstva za spaavanje, pruanje prve
pomoi i gaenje poara, spremni za trenutnu upotrebu.
pratioc mora biti uvjeban za njihovu upotrebu
potrebno je odravati stalnu komunikaciju sa osobom u revizionom oknu
osigurati ureaje za meusobnu komunikaciju
im pratioc izgubi kontakt s osobom u revizijskom oknu ili na drugi nain doe do
spoznaje da je osoba u opasnosti, primjerice promjenom koncentracije plinova na
mjernim ureajima, mora odmah poduzeti mjere spaavanja
pratioc mora pruiti pomo bez ulaska u zatvoren prostor, a ako to nije mogue mora
pozvati u pomo druge osobe
pratioc mora organizirati siguran ulazak druge osobe u prostor, a to znai ulazak s
izolacijskim aparatom i ispravno vezanim sigurnosnim pojasom i uetom radnika koji
ulazi pruiti pomo
u revizijsko okno moe ulaziti osoba odreenih psihofiziolokih i zdravstvenih
sposobnosti zabranjen je ulaz osobama koje pate od klaustrofobije
radnici moraju u svakom trenutku moi napustiti revizijsko okno,
ozlijeeni se moraju moi iznijeti izvan njega nemogunost brzog naputanja mjesta
rada moe biti uzrokom tekih posljedica
u tijeku pripremnih radova moraju se odrediti putovi, sredstva i ureaji za evakuaciju
pri ulasku u revizijska okna osigurati dobru rasvjetu unutranjosti,
37
CTZ
potrebno je koristiti rasvjetna tijela u protueksplozijskoj zatiti
2.4.1.3 OTVARANJE REVIZIJSKOG OKNA I MJERE SIGURNOSTI
Otvaranje revizijskog okna provodi se sukladno definiranim i propisanim postupcima, koji

se je striktno potrebno pridravati:
- otvaranje revizijskog okna obavlja se metalnim podizaem namjenjenim sam za to,
- zabranjeno je koritenje prirune radne opreme tj. alata kao to je motika, kramp i dr.
- pri otvaranju poklopaca revizijskih okana, radnik obavezno mora koristiti kone rukavice za
zatitu ruku i sigurnosnu obuu za zatitu nogu nepropusnih svojstava sa zatitnom kapicom
(200 J), za zatitu od mehanikog ozljeivanja i protukliznim onom, te zatitnu opremu za
zatitu dinog sustava (respiratror, maska s odgovarajuim cjedilom).
- zbog mase poklopca otvaranje okna trebaju obavljati dva radnika
2.4.1.4 VENTILIRANJE KANALIZACIJSKOG SUSTAVA PRI RADOVIMA
Revizijska okna kanalizacijskog sustava uglavnom su mali uski skueni prostori, s

obzirom na namjenu, mokri i skliski, zaguljivi s velikom vjerojatnou pojave tetnih, ali i
opasnih eksplozivnih plinova. U dokumentacijskoj proceduri obavezno je potrebno navesti
stavku provjetravanje i kontrolu uzduha unutar kanalizacijkog sustava (revizijska okna,
cjevovodi, mastolovci i dr.). Prije ulaska u kanalizacijski sustav, potrebno je provesti
provjetravanje kanalizacijskog prostora prirodnim putem, podizanjem tj. otvaranjem poklopaca
revizijskih okana u trajanju od najmanje 20 min. Isto tako za vrijeme izvoenja radova potrebno
je kontinuirano provoditi kontrolu kvalitete zraka mjerenjima. Kontrola kvalitete zraka provodi se:
prije ulaza u revizijsko okno
kao i prije ulaska u ukopane prostore dublje od 1 m ako postoji opasna atmosfera ili se
pretpostavlja da moe postojati
tijekom rada u svim zatvorenim i skuenim prostorima za koje se pretpostavlja da
zagaena atmosfera moe nastati tijekom rada kao posljedica procesa rada
38
CTZ
radi kontrole sadraja kisika, kontrole pojave opasnih zapaljivih i eksplozivnih plinova i
para, te radi kontrole pojave tetnih plinova i para (otrovi, korozivi, nadraljivci i dr.),
Obavljanje kontrole kvalitete zraka

Obavljanje kontrole kvalitete zraka obavlja se mjerenjem pomou mjernih instrumenata uz
potivanje propisane procedure vezane uz postavljanje mjerne opreme, umjerenost mjerne
opreme i koritenje osobne zatitne opreme.
Mjerenje kvalitete zraka obavlja se:

Ulaskom u prostor s opremom za mjerenje i osobnom zatitnom opremom ili,
Sputanjem sonde na kojoj je senzor, u revizijsko okno pri emu se osoba-radnik koja
obavlja mjerenje nalazi vani pokraj kanalizacijskog otvora,
uzorkovanje se mora obaviti preko cijelog podruja sljedeim redosljedom:
1. Uzorkovanje plinova lakih od zraka
2. Uzorkovanje plinova koji imaju specifinu gustou kao zrak
3. Uzorkovanje plinova teih od zraka
Ako je tijekom ispitivanja kvalitete zraka ustanovljena prisutnost rizinih tvari (opasnih i tetnih),
unato provedenom prirodnom prozraivanju iznad dozvoljenih graninih vrijednosti (GVI),
obavlja se dodatno prisilno prozraivanje prostora revizijskih okana i drugih prostora u funkciji
kanalizacije. Prisilno prozraivanje revizijskih okana i drugih prostora kanalizacijskog sustava se
obavlja na slijedei nain:
koristi se radna oprema tipa ventilatori za odsisavanje rizinih tvari i ubacivanje zraka,
poloaj odsisa mora se prilagoditi specifinoj teini plinova,
plinove tee od zraka odsisavati s dna prostora, a lake od zraka s vrha prostora,
u prostorima s eksplozivnom atmosferom koriste se ventilacijska radna oprema u
protueksplozijskoj izvedbi,
39
CTZ
kada se prirodnim prozraivanjem iz kanalizacijskog sustava ne mogu otkloniti rizine
tvari (npr. toksine ili eksplozivne), potrebno je kontinuirano obavljati prisilno
prozraivanje tijekom izvoenja radova uz periodiku kontrolu stanja zraka,
potrebno je nadzirati rad ventilacijskog sustava tijekom cijelog vremena rada
potrebno je kontrolirati granine vrijednosti eksplozivnosti i izloenosti rizinih tvari
(opasnih i tetnih) s obzirom na mogui nain djelovanja (eksplozivnost, otrovnost,
nadraljivost i dr.),
2.4.1.5 SIGURNOSNE VRIJEDNOSTI TVARI U KANALIZAC. PROSTORIMA
Sigurnosne vrijednosti rizinih tvari u kanalizacijskim prostorima odnose se na granine

vrijednosti sadraja kisika potrebnog za disanje (tzv. sigurnosni indeks odnosno sadraja
kisika), donju i gornju granicu eksplozivnosti zapaljivih i eksplozivnih plinova (DGE i GGE), te
granine vrijednosti izloenosti (GVI) tetnih tvari koji se mogu pojaviti u kanalizacijskom
sustavu, a odnose se na radnika koji obavlja poslove i radne zadatke ulazei pri tome
kanalizacijski sustav. Sigurnosni indeks odnosno dozvoljeni sadraj kisika (O2) u zatvorenom
prostoru prikazan je u tablici 2.
Tablica 2. Dozvoljeni sadraj-indeks kisika za ulaz u zatvoreni prostor

Dozvoljena koncentracija za ulaz
Plin Normalna koncentracija (%)
(%)
Kisik, O2 20,81 19,5 23,5
Sigurnosne vrijednosti eksplozivnih plinova u zatvorenom prostoru

Sigurnosne vrijednosti eksplozivnih plinovitih tvari koje se mogu pojaviti u kanalizacijskom
prostoru, odnose se na donju granicu eksplozivnosti (DGE) i gornju granicu eksplozivnosti
(GGE). Dozvoljena koncentracija eksplozivnih plinova iskazuje se kao koncentracija koja je
najmanje jednaka ili nia od 10% donje granice eksplozivnosti (DGE), kod koje je mogue ui u
neki zatvoreni prostor kao to je npr. kanalizacijski sustav (Tablica 3.) bez posljedica na zdravlje
i ivot radnika.
40
CTZ
Tablica 3. Dozvoljena koncentracija eksplozivnih plinova za ulaz u zatvoreni prostor
GGE Dozvoljena koncentracija za ulaz
Eksplozivni plin DGE (%)
(%) (%)
Metan, CH4 5 15 0,50
Amonijak, NH3 16 25 1,60
Sumporovodik, H2S 4,5 45,5 0,455
Ugljini monoksid, CO2 12,5 74 0,120
Sigurnosne vrijednosti tvari tetnih po zdravlje u nekom prostoru
Sigurnosne vrijednosti tvari tetnih po zdravlje koje se mogu pojaviti u kanalizacijskom prostoru,
odnose se na graninu vrijednost izloenosti (GVI). Dozvoljena koncentracija tvari tetnih po
zdravlje kod koje je mogue ui u neki zatvoreni prostor kao to je npr. kanalizacijski sustav bez
posljedica na zdravlje i ivot radnika iskazuje se kao koncentracija koja je najmanje jednaka ili
nia od 50% granine vrijednosti izloenosti (GVI), (Tablica 4.)
Tablica 4. Sigurnosne vrijednosti tvari tetnih po zdravlje u nekom prostoru

GVI Dozvoljena koncentracija za ulaz
Rizini tetni plin (ppm) (ppm)
Sumporovodik (H2S) 5 2,5
Ugljini dioksid (CO2) 5000 2500
Ugljini monoksid (CO) 30 15
Sumporni dioksid (SO2) 2 od 1
Amonijak (NH3) 20 od 10
41
CTZ
3. OSOBNA ZATITNA OPREMA
Osobna zatitna oprema primjenjuje se kao etvrto naelo zatite na radu i predstavlja
nadogradnju primjenjenih mjera zatite na radu putem naela udaljavanja i ograivanja, da bi se
postigla prihvatljiva razina zatite.
3.1 UPOTREBA OSOBNE ZATITNE OPREME
Osobnom zatitnom opremom smatra se odjea i obua, naprave, ureaji, to se koriste

pri radu za zatitu od rizinih (opasnih i tetnih) utjecaja radne okoline. tetnim utjecajima radne
okoline, koji ugroavaju ivot i zdravlje radnika na mjestu rada, smatraju se dimovi, magle,
plinovi i pare, nedovoljno kisika za disanje, otrovne, nagrizajue ili zapaljive tvari, prejako
svjetlo, razna zraenja, vrui ili hladni predmeti, buka, vibracije, otri i iljasti predmeti,
elektrina struja itd. Osobna zatitna oprema se koristi kad postoje neposredni rizici nastanka
ozljeda i zdravstvenih oteenja, koji se ne mogu rijeiti tehnikim mjerama zatite (naelo
umanjivanja, udaljavanja i ograivanja) kao nadogradnja tih tehnikih mjera zatite na radu ili bi
primjena tehnikih mjera zahtijevala nerazmjerno velike trokove.
Koja e se osobna zatitna oprema primijeniti pri obavljanju odreenog posla ovisi o izvorima
rizinih pojava (opasnosti, tetnosti i napori).
Radnici su duni osobnu zatitnu opremu zaduiti i upotrebljavati samo u svrhe za koju je
namijenjena, te je odravati u ispravnom stanju i uvati od oteenja.
Poslodavac je u obvezi radnicima osigurati osobnu zatitnu opremu na temelju dokumenta

Procjena rizika i na teret poslovanja, kontrolirati upotrebu i ispravnost osobne zatitne opreme,
povui iz upotrebe opremu koja je neispravna i zbrinuti je kao koristan otpad kad vie nije za
upotrebu. Osobna zatitna oprema razvrstava se, ovisno o dijelovima tijela koja se mogu
zatititi na:
oprema za zatitu glave
oprema za zatitu oiju i lica
oprema za zatitu sluha
42
CTZ
oprema za zatitu dinih organa
oprema za zatitu ruku
oprema za zatitu tijela (trupa)
oprema za zatitu nogu.
3.2 OPREMA ZA ZATITU GLAVE
Pokrivala za zatitu glave dijele se na zatitne kacige i kape. Zatitna kaciga slui za
zatitu glave radnika pri padu tekih predmeta, a kacige posebnih izvedbi i protiv udara
elektrine energije, ako radnik nehotice dodirne glavom elektrini dio instalacije pod naponom ili
se nalazi u zoni rizika mogueg djelovanja elektrine energije (srednji i visoki napon). Kacige se
izrauju od plastinih materijala (ABS, PE, PV, PC).
Dijelovi zatitne kacige (Slika 14.) su koljka, vanjski tvrdi dio i unutarnji sklop tzv. zvjezdasta
kolijevka.
Slika 14. Zatitna kaciga i unutarnji sklop (zvjezdasta kolijevka)
Vanjski dio kacige slui za prihvat udarca, a unutarnji za amortizaciju i apsorbciju energije
udarca, te za prihvat kacige na glavu radnika. Udaljenost zvjezdaste kolijevke od unutarnje
strane tjemenog dijela kacige mora iznositi od 2 do 4 cm da bi kaciga sluila svrsi. Zatitna
kaciga mora udovoljavati zahtjevima norme HRN EN 397:2012+A1:2012, a vatrogasna kaciga
HRN EN 443:2008 odnosno HRN EN 16471:2014.
Osim zatitne kacige kao zatita glave koriste se zatitne kape s tvrdim umetkom (Slika
43
CTZ
15.) kao zatita protiv latentnih udarca i ogrebotina glave radnika, a moraju biti udovoljeni
zahtjevi norme HRN EN 812:2012. Zatitna kapa s tvrdim umetkom (HRN EN 812:2012) i bez
umetka, slui za zatitu glave protiv prljanja glave prainom, uljima, mastima i sl., te od
zahvaanja kose rotirajuim dijelovima. Zatitna kapa s adekvatnim dodacima titi protiv
umjerene hladnoe i vlage te kao zatita protiv suneve topline. Zatitna kapa koristi se za rad
na otvorenom i zatvorenom prostoru. Osim kacige i kape kao zatite glave koriste se zatitne
marame i mreice, koje osim za zatitu glave radnika slue i za zatitu tehnolokog procesa
(prljanja procesa kosom, prhutima i sl.). Osim spomenutih sredstava, za zatitu glave u
specifinim uvjetima koriste se zatitna kapuljaa, kona zatitna kapa za elektrozavarivae,
zatitna kapa sa titnikom za ui i vrat, itd.
Slika 15. Zatitna kapa s tvrdim umetkom
3.3 OPREMA ZA ZATITU OIJU I LICA
Zatita oiju i lica provodi se kad postoji rizik pojave leteih estica i komadia materijala
na mjestu rada pri upotrebi runih i strojnih alata za obradu odvajanjem estica i dr.
Letee estice pri tome mogu doletjeti iz eonog i bonog smjera. Kao zatita koriste se
zatitne naoale s leom koja je prozirna ili zatamnjena (slika 16). Okvir naoala moe biti
plastian, metalan i sl., a lee izraene od vieslojnog stakla ili plastike, ovisno o zahtjevanim
zatitnim svojstvima termiki obraeno kaljenjem.
Zatitne naoale mogu biti izvedene i s bonom zatitom, s dva okulara (lee) i sjednom
44
CTZ
leom (tzv. panorama).
Zatitne naoale s tamnim staklom namijenjene su zatiti oiju od jake svjetlosti, leteih
iskri i slabijeg toplinskog i ultraljubiastog zraenja. Koriste se pri zavarivanju i ienju
zavarenih mjesta. Zatitne naoale moraju dobro prianjati uz one upljine. Tamno staklo treba
biti isto, bez ogrebotina i odgovarajueg zasjenjenja. Zasjenjenje stakla ovisi o vrsti
zavarivakog ili rezakog postupka koji se obavlja.
Slika 16. Zatitne naoale vie izvedbi lea
Oprema zatite oiju mora ispunjavati zahtjeve normi HRN EN 166:2001 (Opi zahtjevi); HRN
EN169:2003 (Filteri-zavarivanje); HRN EN 170:2003 (Filteri-UV); HRN EN 171:2002 (Filteri-IC),
HRN EN 172:2002 (Sunane naoale) i dr.
titnik za oi i lice (slika 17), proziran, namijenjen je zatiti oiju i lica od estica obraivanog
materijala i od kapljica nagrizajuih tvari koje mogu upasti u oi ili ozlijediti lice sprijeda i sa
strane. titnik se izrauje kao naglavni ili kao dio kacige.
Slika 17. Razliite izvedbe titnika za oi i lice
titnik za oi i lice s tamnim staklom upotrebljava se za zatitu oiju, glave i vrata od prejakog i
45
CTZ
tetnog djelovanja vidljivog, ultraljubiastog i toplinskog zraenja i leteih iskri rastopljenog
metala. Zasjenjenje tamnih stakala ovisi o vrsti radova. titnik se izrauje kao runi ili naglavni.
Osim spomenutih, koristi se i druga oprema za zatitu oiju i lica, kao to su zatitne naoale s
kobalt staklom, zatitne naoale s nepropusnim okvirom, zatitne naoale ili titnik od ianog
pletiva itd.
Oprema za zatitu oiju i lica mora ispunjavati zahtjeve normi HRN EN 166:2001 (Opi
zahtjevi); HRN EN169:2003 (Filteri-zavarivanje); HRN EN 170:2003 (Filteri-UV); HRN EN
171:2002 (Filteri-IC), HRN EN 175:2002 (Zavarivanje i srodni procesi) i dr.
3.4 OPREMA ZA ZATITU SLUHA
Buka je razina zvuka koja moe tetno djelovati na sluh radnika. Oteenja sluha uslijed
tetnog dijelovanja buke su trajna, zbog ega je veoma vano na vrijeme uoiti potrebu zatite
sluha radnika i koristiti osobnu zatitnu opremu za zatitu sluha (slika 18).
Slika 18. Oprema za zatitu sluha
Za zatitu od prekomjerne tetne buke moe se koristiti specijalna vata od koje se prije
upotrebe izrauju epii to se umeu u sluni kanal. Uni titnik protiv buke izrauje se u obliku
unih koljki koje potpuno prekrivaju ui. Une koljke povezane su s elastinim polukrunim
nosaem.
Oprema za zatitu sluha mora ispunjavati zahtjeve normi HRN EN 352-1:2009 (titnici sluha) i
HRN EN 352-2:2009 (epii za zatitu sluha, obini i s filterima).
46
CTZ
3.5 OPREMA ZA ZATITU DINIH ORGANA
Oprema za zatitu dinih organa dijeli se u tri osnovne skupine: respiratori, maske s
filtrom i izolacijski ureaji. Respirator prvenstveno slui zatiti dinih organa od tetne praine, a
ovisno o izvedbi upotrijebljenog filtera (aktivni dodatak), respirator zatiuje i od tetnih dimova i
para. Posebne oznake na respiratoru oznaavaju razinu zatite koja se moe postii. Maska s
filterom (Slika 19.) namijenjena je zatiti dinih organa od tetnih plinova i para. Moe se koristiti
u atmosferi ija koncentracija sadri najmanje 17% kisika, a sastav tetnih plinova djelomice je
poznat. Na osnovi sastava tetnih plinova (Tablica 5.) odreuje se i odgovarajui filter (tzv.
cjedilo). Izolacijski ureaji koriste se kao autonomni ureaji kada nije poznata volumna
koncentracija kisika, kada nije poznata vrsta zagaenja na mjestu rada i kada se nema vremena
mjeriti razina volumne koncentracije kisika i/ili tetnog zagaenja nekom radnom tvari u zraku, a
potrebno je brzo djelovati.
Postoje i druga oprema za zatitu dinih organa, npr. cijevna maska, cijevna maska s
kapuljaom ili kacigom, aparati s komprimiranim zrakom ili kisikom, samospasilac itd.
Oprema za zatitu dinih organa mora ispunjavati zahtjeve normi HRN EN 132:2004 (Definicije i
piktogrami); HRN EN133:2002 (Razredba); HRN EN 134:2002 (Nazivi); HRN EN 136:2009
(Maske), HRN EN 145:2005 (Filteri za estice), HRN EN 145:2005 (Samostalni ureaji za
disanje) i dr.
Slika 19. Oprema za zatitu dinih organa (respirator, maska s filtrom, izolacijski ureaj)
47
CTZ
Tablica 5. Pregled oznaka filtera za masku
Oznaka
Slovo Boja Natpis Zatita od tetnih plinova i para
1 2 3 4
Aceton, akrolein, alkoholi (metilni, etilni itd.), anilin,
benzen, benzin, esteri, etilenoksid, eteri,
fomaldehid, kloroform, mravlja kiselina, octena
Filter protiv organskih kiselina, nitrospojevi, organska otapala i
A Smea
para i otapala razreivai, sumporni klorid (bolje titi filter "B")
sumporugljik, tetraetil-olovo, tetraklorugljik, toluen,
tri- kloretilen, ugljikovodici i njihovi halogeni
derivati.
Brom, cijanovodina kiselina (bolje titi filter "G")
duina kiselina, fosgen, halogenovodina
Filter protiv kiselih
B Crvena kiselina, jod, kiseli plinovi i pare, klor, nitrozni
plinova i para
plinovi, nitrospojevi, sumporni klorid,
sumporovodik (bolje titi filter L" ili "M")
Filter protiv kiselih
plinova i para s
BB Crvena s crnom Sve isto kao za filter "B" metalni dimovi
ugraenim filterom
protiv aerosola
Filter protiv
CO Crna ugljinog Ugljini monoksid, poarni plinovi
monokslda
Filter protiv
E uta sumpornog Sumporni dioksid, sumporasta kiselina
dioksida
Filter protiv
G Plava Cijanovodik, cijanovodina kiselina
cijanovodika
Siva sa
Filter protiv ivinih
Hg crnom ivine pare
para
trakom
Crvena s plavom
J Filter protiv ciklona Ciklon, klorovodina kiselina (solna)
trakom
Filter protiv
K zelena Amonijak I
amonijaka
48
CTZ
Oznaka
Slovo Boja Natpis Zatita od tetnih plinova i para
1 2 3 4
uta sa
Filter protiv
crvenom Sumporovodik
sumporovodika
trakom
uta sa
Filter protiv
M zelenom Sumporovodik, amonijak
sumporovodika
trakom
Siva sa Filter protiv
P zelenom arsenovodika I Arsenovodik, fosforovodik
trakom fosforovodika
5.6 OPREMA ZA ZATITU RUKU
Zatitne rukavice od koe (slika 20.) upotrebljavaju se za zatitu ake od mehanikog

djelovanja otrih, iljastih i hrapavih alata, povrina i materijala (abrazija, zasijecanje, deranje,
probadanje), od iskri rastopljenog materijala i od vruih predmeta, toplinskog isijavanja i
hladnoe. Rukavica moe biti kratka, do runog zgloba, ili dugaka (kod rukavica za
zavarivae).
Slika 20. Oprema za zatitu ruku - rukavice
Zatitne gumene rukavice slue za zatitu ruku od tetnog utjecaja vode, slabije nagrizajue
tvari, otrova, etera i alkohola, kao i za zatitu od mehanikih ozljeda. Te rukavice ne smiju se
upotrebljavati za zatitu od elektrine energije.
49
CTZ
Zatitne plastine rukavice slue za zatitu od tetnog utjecaja nafte i naftnih derivata,
alifatskih, aromatskih i kloriranih ugljikovodika, ketona, estera, organskih kiselina, biljnih ulja,
alkohola, etera i luina te za zatitu od mehanikih ozljeda. Za razliku od gumenih, plastine
rukavice otporne su na rastvarae. Te se rukavice takoer ne smiju upotrebljavati za zatitu od
elektrine energije. Zatitne gumene rukavice za elektriare slue za zatitu radnika od
sluajnog dodira s elektrinim ureajima pod naponom. One mogu biti izraene za napon do
650 V (I. klasa) i za napon od 3000 V (II. klasa). Ti podaci moraju biti utisnuti kao oznaka na
rukavici. Zatitne gumene rukavice ne smatraju se jedinom osobnom zatitnom opremom za
zatitu radnika koji rade pod naponom, ve treba primijeniti i ostale tehnike mjere zatite od
udara elektrine energije. Rukavice od goretexa izraene su od specijalnog vatrootpornog
materijala i podstavljene platnom. Slue za zatitu ruku od opeklina koje mogu nastati kod
dodira usijanih ili vruih predmeta. Te rukavice mogu posluiti i za zatitu od mehanikih
ozljeda. Prema poslovima koji se obavljaju, za zatitu ruku se moe koristiti i neka druga
oprema, kao to su koni titnik za runi zglob, titnik za dlan, zatitna nadlaktica, zatitni
naprstak, rukavice za zatitu protiv hladnoe itd.
Oprema za zatitu ruku mora ispunjavati zahtjeve normi; HRN EN 388:2004 (Mehaniki rizici);
HRN EN 407:2005 (Toplinski rizici); HRN EN 511:2007 (Hladnoa); HRN EN
420:2004+A1:2007 (Opi zahtjevi), HRN EN 374-1, 2, 3, 4, 5:2008 (Kemikalije i mikroorganizmi)
i dr.
3.7 OPREMA ZA ZATITU TIJELA
Zatitno radno odijelo slui za zatitu tijela od zahvaanja rotirajuim i drugim pokretnim
dijelovima strojeva, ureaja i alata te od prljanja prainom, uljima i mastima. Namijenjeno je
radnicima koji rade u radionicama, te radnicima na otvorenom prostoru.
Zatitno kono odijelo upotrebljava se na onim radnim mjestima gdje za cijelo tijelo postoji rizik
od iskri, estica uarenog materijala i tetnih plinskih zraenja (npr. kod elektrolunog
zavarivanja). Zatitno odijelo namijenjeno je zatiti tijela od opeklina i toplinskog zraenja pri
radovima s rastopljenim metalom (npr. lijevanje). Nepropusno zatitno odijelo prvenstveno je
namijenjeno pri radu na otvorenom prostoru, a slui za zatitu tijela i glave od kie.
50
CTZ
Meutim, kako je odijelo potpuno nepropusne izvedbe, uspjeno se moe koristiti i za zatitu pri
radovima uz prskanje vode ili tetnih tekuina.
Zatitna kuta upotrebljava se pri poslovima gdje postoji mogunost prljanja masnoama i
mineralnim uljem te prainom i ostalim neistoama koje stvaraju tetnost samo za gornje
dijelove tijela, a ne postoji rizik opasnosti od rotirajuih dijelova strojeva i ureaja.
Kina kabanica namijenjena je pri radu na otvorenom prostoru, na mjestima rada gdje se rad
obavlja preteito uz stajanje i hodanje, a radnici su izvrgnuti kii. Zajedno s ulokom titi i od
hladnoe. Zatitna kona pregaa upotrebljava se za poslove pri kojima postoji rizik za prednji
dio tijela od ogrebotina, posjeklina ili uboda to nastaju pri radu s grubim metalnim predmetima,
kao i od iskri estica rastopljenog ili uarenog metala i tetnih zraenja.
Zatitna gumena pregaa upotrebljava se na radnim mjestima gdje postoji rizik za prednji dio
tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, rastvaraa, te otrovnih tvari i vlage. Nije za upotrebu pri
radovima s naftnim derivatima. Zatitna pregaa od plastine mase koristi se na radnim
mjestima gdje postoji rizik za prednji dio tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, soli,
rastvaraa te otrovnih tvari i vlage, a posebice titi od tetnog djelovanja pri radu s naftnim
derivatima. Zatitna pregaa od impregniranog platna upotrebljava se pri obavljanju poslova pri
kojima postoji rizik opasnosti za prednji dio tijela od utjecaja masnoa, praine te ostalih
neistoa. Zatitna azbestna pregaa upotrebljava se za zatitu prednjeg dijela tijela od
otvorenog plamena, zagrijanih tijela i toplinskog zraenja.
Koni titnik za rame namijenjen je radu na onim mjestima rada gdje postoji rizik opasnosti od
oteenja ramena i vrata pri prijenosu tereta otrih rubova.
Koni boni titnik upotrebljava se za zatitu ramena i vrata pri prijenosu tereta otrih rubova.
Zatitni pojas sa spojnim uetom namijenjen je obavljanju poslova pri kojim postoji rizik
opasnosti pada s visine ili pada u dubinu. Zatitni pojas sa spojnim uetom izrauje se u izvedbi
s dijelom za amortiziranje pada. Oprema za zatitu tijela mora ispunjavati zahtjeve normi HRN
EN ISO 13688:2013 (Zatitna odjea); HRN EN 342:2004+A1:2007 (Opi zahtjevi); HRN EN
510:1993 (Mehaniki rizici); HRN ISO EN 20471:2015 (Uoljiva odjea), HRN EN ISO
469:2006.+A1:2007 (Vatrogasna odjea), HRN EN 464:2001 (Zatita protiv tekuih i plinovitih
kemikalija), i dr.
51
CTZ
3.8 OPREMA ZA ZATITU NOGU
Oprema za zatitu nogu dijeli se u tri osnovne kategorije obue i specijalnih dodataka za
zatitu nogu. Obua se dijeli na radnu (OB), zatitnu (PB) i sigurnosnu obuu (SB). Specijalni
dodaci na obuu slue za zatitu dijelova noge kao to su rist, peta, potkoljenica, natkoljenica i
list. Zatitne kone potkoljenice namijenjene su obavljanju poslova gdje postoji rizik za noge od
posjeklina, ogrebotina, iskri, estica rastopljenog metala, otvorenog plamena, zagrijanih tijela ili
tetnog zraenja. Mogu posluiti za zatitu nogu od tetnog utjecaja masnoe, praine, boje te
ostalih prljavtina i vlage. Armirane zatitne kone potkoljenice namijenjene su pri radu gdje
postoji rizik od ozljeda nogu otrim alatom ili rizik od pada tekih predmeta. titnik za koljeno
namijenjen je pri radovima koji se obavljaju kleei. Zatitna obua namijenjena je radnicima
koji obavljaju poslove pri kojima postoji rizik za noge, skoni zglob i stopala, kao to su
hladnoa, vlaga, prodiranje ulja i masti, iaenja skonog zgloba, ozljede glenja ili pad
predmeta. Obua je izraena tako da uspjeno zatiuju od svih spomenutih rizika. Izvedba se
razlikuje samo u pogledu zatite od pada predmeta na prste, pa se prema tome izrauju cipele
s bez kapice (radna-OB) ili s kapicom (elik ili kompozit) (zatina-PB, 100 J i sigurnosna-SB,
200 J). Zatitna obua za penjanje namijenjena su radnicima koji se penju ili rade na krovovima
i slinim povrinama. Te cipele imaju potplat izraen od pletenog konopljina ueta. Zatitne
gumene izme (obine ili ribarske) namijenjene su radnicima koji rade na poslovima gdje postoji
rizik za noge od tetnog utjecaja kemikalija, vlage i vode. Oprema za zatitu nogu mora
ispunjavati zahtjeve normi HRN ISO EN 20344:2011 (Zahtjevi i Ispitne metode); HRN EN ISO
20345:2011 (SB-sigurnosna obua); HRN EN ISO 20346:2012 (PB-Zatitna obua); HRN EN
ISO 20347:2011 (OB-Radna obua) i dr.
52
CTZ
3.9 OSOBNA ZATITNA OPREMA PRI DEZINFEKCIJI VODE
Osobna zatitna oprema koja se koristi pri dezinfekciji vode u bazenima za kupanje i vode za
pie. U prostorima gdje se nalaze kemijska sredstva za dezinfekciju vode u bazenima (jakuzzi),
gdje se elektrolizom natrijeva klorida dobiva klor kojim se dezinficira voda za kupanje, uslijed
poveane koncentracije klora predviena je osobna zatitna oprema za zatitu dinih organa:
izolacijski aparat
dozvoljena je upotreba polumaske s filtrom za klor za zatitu organa za disanje
pri koritenju izolacijskog aparata potrebno je paziti na vrijeme zadravanja u opasnom
prostoru s obzirom na radni kapacitet boce
osoblje koje koristi osobnu zatitnu opremu mora biti osposobljeno za njeno koritenje
osobna zatitna oprema treba se redovito pregledavati i odravati u ispravnom stanju
prema preporukama proizvoaa
Slika 21. Zatitna maska s cjedilom i uputa
53
CTZ
3.10 OSOBNA ZATITNA OPREMA ODRAVANJU KANALIZACIJE
Osobna zatitna oprema koja se koristi pri ulasku u reviziona okna

U ogranienim prostorima gdje moe biti manjka kisika i zagaena atmosfera smije ulaziti osoba
koja koristi:
cijevni aparat s dovodom svijeeg zraka iz vanjske atmosfere ili izolacijski aparat
nije dozvoljena upotreba polumaske s filtrom za zatitu organa za disanje
pri koritenju izolacijskog aparata paziti na vrijeme zadravanja u opasnom prostoru s
obzirom na radni kapacitet boce
osoblje koje koristi osobnu zatitnu opremu mora biti osposobljeno za njeno koritenje
osobna zatitna oprema treba se redovito pregledavati i odravati u ispravnom stanju
prema preporukama proizvoaa.
4. ODGOVORNOSTI
Za sigurno izvoenje radova u revizionim oknima odgovoran je:

izvoa
rukovoditelj radova
ovlatena osoba tvrtke na ijem se objektu radovi izvode
Odgovornosti su propisane zakonskim odredbama, a svi sudionici procesa izvoenja radova
odgovornosti moraju potkrijepiti izradom pratee dokumentacije kao to su akti, liste za provjeru,
raspisani sigurnosni protokoli, dozvole za rad i dr.
54

000 Rizici I Mjere Sigurnosti Pri Dezinfekciji Vode Ver MFJ 002 ARIEL Ver 002-53

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

000 Rizici I Mjere Sigurnosti Pri Dezinfekciji Vode Ver MFJ 002 ARIEL Ver 002-53

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CTZ

CENTAR ZATEHNOLOGIJU ZATITE NA RADU ZAGREB d.o.o.

RIZICI I MJERE SIGURNOSTI PRI DEZINFEKCIJI VODE

1. DEZINFEKCIJA VODE ...................................................................................................................... 4

2.4.1.1 OGRAIVANJE MJESTA RADA, SIGURNOSNE UPUTE I ZNAKOVI .................. 33

Dezinfekcija se provodi kao preventivna mjera, a obavezno u slijedeim sluajevima:

1.2 METODE DEZINFEKCIJE VODE

Za dezinfekciju vode koriste se fizikalno - kemijske metode dezinfekcije. Najee koristene

1.3 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM I NJEGOVIM SPOJEVIMA

1.3.1 DEZINFEKCIJA VODE KLOROM

Cl2 + H2O = HCl + HClO (1)

Vaan utjecaj na djelovanje klora imaju:

1.3.2 HIPERKLORIRANJE VODE

U sluaju jake bioloke zagaenosti vode, obavlja se hiperkloriranje dodatkom klora u

1.3.3 NEDOSTACI PRIMJENE KLORA

1.3.4 DEZINFEKCIJA VODE U BAZENIMA NP PLITVIKA JEZERA

Slika 2. Automatska korekcija pH vrijednosti i doziranje dezinfekcijskih sredstava

1.3.4.2 ODRAVANJE BAZENA I KONTROLA ISPRAVNOSTI VODE

1.3.4.3 RIZICI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA BAZENE

1.3.4.4 MJERE PRVE POMOI

PRI IZLOENOSTI VODIKU

PRI IZLOENOSTI KLORU

NAKON DODIRA S KOOM

NAKON DODIRA S OIMA

PRI KONTAKTU SA SUMPORNOM KISELINOM

NAKON UDISANJA PARA I MAGLICA

NAKON DODIRA S KOOM

NAKON DODIRA S OIMA

1.4 DEZINFEKCIJA VODE S KLOR DIOKSIDOM (ClO2)

Po dezinfekcijskom djelovanju klor dioksid je najefikasnije sredstvo na bazi klora za

2ClO2 Cl2 + 2O2 (6)

Skladitenje i transportu klor dioksida nije mogu zbog opasnosti od eksplozije.

5 NaClO2+ 4HCl4 ClO2 + 5 NaCl+ 2 H2O (7)

2ClO2 + H2O HClO3 + HClO + O (8)

1.4.1 DEZINFEKCIJA VODE ZA PIE U NP PLITVIKA JEZERA

Slika 3. Spremnik s natrij kloritom za pripremu ClO2

Slika 4. Spremnik s kloridnom (solnom) kiselinom za pripremu ClO2

Slika 5. Ureaj za kontrolu sadraja klor dioksida (ClO2) u vodi

Slika 6. Ureaj za kontrolu sadraja klor dioksida

1.4.2 OPASNOSTI I TETNOSTI PRI DEZINFEKCIJI VODE ZA PIE

TETNOSTI NATRIJ KLORITA

TETNOSTI KLORIDNE ILI SOLNE KISELINE

TETNOSTI KLOR DIOKSIDA

1.4.3 MJERE PRVE POMOI

PRI KONTAKTU S KOOM

PRI KONTAKTU S OIMA

KLORIDNA ILI SOLNA KISELINA

PRI KONTAKTU S KOOM

PRI KONTAKTU S OIMA

PRI KONTAKTU S KOOM

PRI KONTAKTU S OIMA

2. KANALIZACIJSKI SUSTAV NP PLITVIKA JEZERA

- tehnoloke otpadne vode

Bioloki razgradive otpadne vode mogu se mijeati sa sanitarnim otpadnim vodama.Bioloki

2.2 OTPADNE VODE NP PLITVIKA JEZERA

Otpadne vode iz nacionalnog parka Plitvika jezera odvode se sustavom interne

Slika 7. Mastolov restorana hotela Jezero

Zadnja komora slui za uzimanje proba, a istovremeno i za predaju, provjetravanje i inspekciju.

Slika 8. Praonica vozila

Stoga su tehnoloke otpadne vode optereene deterentima i mineralnim uljima.

Isputanjem deterenta u kanalizacijske sustave tijekom vremena dolazi do biorazgradnje pri

2.3 TETNI PRODUKTI U KANALIZACIJSKOM SUSTAVU

Kao konaan produkt razgradnje organskih i mineralnih tvari u kanalizacijskom sustavu