Sadraj

Predgovor hrvatskom izdanju 11

Predgovor 15

Uvod 21

Prvi d i o Z N A N O S T NAMJERE 35
Prvo poglavlje: Promjenjiva tvar 37
Drugo poglavlje: Ljudska antena 57
Tree poglavlje: Dvosmjerna ulica 75
etvrto poglavlje: Srca koja kucaju kao jedno 91

Drugi dio A K U M U L I R A N J E ENERGIJE 111

Peto poglavlje: Ulazak u hiperprostor 113
esto poglavlje: Raspoloenje 135
Sedmo poglavlje: Pravo vrijeme 157
Osmo poglavlje: Pravo mjesto 175

Trei d i o S N A G A V A I H MISLI 189

Deveto poglavlje: Mentalni nacrti 191
Deseto poglavlje: Vudu-efekt 213
Jedanaesto poglavlje: Molitva za prolost 233
Dvanaesto poglavlje: Eksperiment namjere 253

e v r t i d i o EKSPERIMENTI 279
Trinaesto poglavlje: Vjebanje namjere 281
etrnaesto poglavlje: Vai eksperimenti namjere 299
Petnaesto poglavlje: Skupni eksperimenti namjere 305

Zahvale 309

Biljeke 311

Bibliografija 355

O autorici 395
Bog se sprema, arolija je iva

... arolija nikada nije umrla.

Leonard Cohen: Bog je iv, arolija se sprema"

Predgovor h r v a t s k o m Izdanju

Nakon to je Lynne McTaggart napisala knjigu Polje - koja je na vrlo

detaljan nain opisala znanstvena otkria nekoliko znanstvenika iz

raznih podruja znanosti, ija su otkria ukazala na postojanje sve-

proimajueg polja koje nas sve povezuje i koje se moda nalazi u

temelju svijeta ili, bolje reeno, projekcije svijeta kakvu vidimo - na

metnulo se logino pitanje: to s tim otkriima? Kako nam spozna

je o postojanju polja mogu pomoi? Kako ih moemo iskoristiti na

svoju dobrobit?

Zapravo, polje neprekidno radi, htjeli mi to ili ne. Ono nije izvan,

ispod ili iznad nas, ono je jednostavno sveproimajui i svepovezu-

jui medij iza okvira i koncepata prostora i vremena. Bezprostorni i

bezvremenski medij koji sve ini moguim. Ako vas opis podsjea na

Boga - da, istina je, premda je Lynne McTggart u svojoj knjizi vrlo

uspjeno izbjegla bilo kakvu naznaku toga pojma. To mi se posebno

dopalo. Uostalom, tko voli da se zakljuuje umjesto njega? I k tomu,

Bog je pojam ili koncept koji ne mogu shvatiti ili pojmiti niti oni koji

imaju najvee kapacitete za intuitivno, filozofsko ili logiko shvaa

nje svijeta. Bog je iza spoznaje - ako ga ne vidite svugdje, neete ga

vidjeti nigdje. Da ne govorimo o tome da se uz pojam 'boga' auto

matski asocijativno vezuju svakojaki iskrivljeni pojmovi od kojih je

teko pobjei.

li
 Zato - polje! Polje nulte toke, kvantni vakuum ....moete ga zvati i
punim imenom. Fiziari ga poznaju kao mogu izvor nevjerojatno
goleme koliine energije, tolike da bi se energijom pohranjenom u
jednom kubinom centimetru prostora moglo dovesti do toke vre
nja sve oceane svijeta. Mistici ga poznaju kao polje svijesti.
Polje ima udesne karakteristike koje kvantna fizika pripisuje isklju
ivo kvantnim razinama svijeta, smatrajui da se kvantni fenomeni
- efekt promatraa ili nelokalnost - odnose iskljuivo na kvantni svi
jet. No, istraivanja izvan srednje struje znanosti, dakle istraivanja
remote wievinga, mikropsihokineze, iscjeljenja na daljinu, iskustava
bliske smrti i drugih pokazala su da se i nelokalnost i efekt promatra
a mogu prepoznati i na ovoj naoj makrorazini.
Sada kad smo to konstatirali vratimo se opet na mikrorazinu svijeta
i na slavni efekt promatraa. Pojednostavljeno i slikovito reeno, ne
to je u isto vrijeme estica i val. A esticom postaje u trenutku kad
netko promatra, kao da tada ta estica nekako zna da je promatrana.
Kao da ima svijest o tome. Ili kao da ju je sam in promatranja doveo
u ivot. Ili sam in obraanja panje. Izaberite koje god objanjenje
hoete, ne moe biti ni vie ni manje tono od bilo kojeg drugog. No,
bitna je poruka. A ona glasi:
Stvarnost je nedovrena.
Ormar, stol, zrak, automobil - sve to oko sebe vidimo na temeljnoj
je razini sastavljeno od mnotva subatomskih estica koje cijelo vri
jeme nastaju i nestaju ni iz ega - iz polja. Isto vrijedi za naa tijela,
mozak, oi. A ipak, tim oima i mozgom koje na okupu dri tako
sumnjiv mehanizam kao to je stvaranje i nestajanje milijardi estica,
vidimo predmete koje na okupu takoer dri taj isti mehanizam. To
je ve jedna druga pria, pria o holografskom svemiru, ili moda
12
neka trea ili etvrta pria. Mnotvo je interpretacija svijeta oko nas,
pri emu svaka smatra da je pretplaena na to da bude u pravu.
Ono to ima veze s knjigom koju drite rukama jest odgovor na
pitanje koje proizlazi iz gornje reenice. Ako je stvarnost stalno ne
dovrena - tko ili to ju dovrava?
Odgovor koji nudi ova knjiga jest: Namjera.
Da je misao energija - koju najee putamo nekontroliranu - da
nas nije nova misao. Isto vrijedi i za namjeru. Pritom se misli na
pravu, dubinsku, istinsku namjeru izraenu s vjerom i uvjerenjem u
ishod. Nikako na neku povrinsku think-pink" filozofiju koja nali
kuje tankom pokrovu leda iznad kilometara divljeg oceana.
Ljudima sklonim mistinom ili intuitivnom promiljanju svijeta to
je oduvijek bila lako prihvatljiva injenica. Njihova namjera je ta koja
oblikuje svijet. Svijet je onakav kakvim ga sami vide. No, to je bilo
gotovo nemogue znanstveno dokazati zato to je gotovo nemogue
postii ponovljivost ili objektivnost promatranja kod takvih sloe
nih, suptilnih pojava kao to je svakodnevni ivot.
I tako dolazimo do jo jednog pitanja: je li mo namjere danas mo
gue znanstveno dokazati?
Odgovor je: Da.
A kako - to ete saznati na stranicama knjige koju ste upravo otvo
rili. Ona nije prirunik za sretniji ivot, ona je znanstveni putokaz za
zapadne racionalistiki odgojene umove, da razmisle o onome to im
moda intuicija ve govori. Zato bismo, uostalom, ikome i vjerovali
bez dokaza? Ionako nam svakoga dana sa svih strana i previe lau.
Spoznaja da je naa namjera alat i shvaanje naina na koji se taj
alat koristi i kako funkcionira oslobaajua je. Spominjao sam Boga
negdje u sredini teksta? Namjera svakoga od nas stavlja u tu ulogu
13
 jer od gline stvarnosti moemo napraviti proizvod kakav god eli
mo. Ali moramo zadovoljiti samo jedan uvjet; da budemo svjesni, da
znamo da to moemo.

Naslov ove knjige je Eksperiment namjere jer ona to uistinu jest - po

kuaj da se na jednom mjestu prikupe razna neovisno napravljena
Predgovor
znanstvena istraivanja koja su dola na trag slinim pojavama ili pre

poznala neke njihove karakteristike. Neke od likova knjige imao sam

Ova knjiga dio je nedovrenog posla, zapoetog 2001. godine, kada
prilike osobno sluati i razgovarati s njima na konferenciji odranoj u
sam objavila knjigu Polje". Dok sam pokuavala nai znanstveno
oujku 2007. u Londonu pod nazivom Eksperiment namjere".
objanjenje za homeopatiju i duhovno iscjeljivanje, nehotice sam ot
Ne znam koja im je bila namjera, ali mene su uvjerili da je namjera
krila stvaranje nove znanosti.
doista ona spona koja povezuje ono izvan nas" i ono unutar nas"
Tijekom svog istraivanja, naila sam na skupinu znanstvenih pionira
u jedan spregnuti sustav. U stvari, mi stalno i jesmo taj spregnuti
koji su dugo godina preispitivali kvantnu fiziku i njene nevjerojatne
sustav, jedno veliko jedno", ali zaboravivi to i putajui nae namje
implikacije. Neki su ponovno otkrili jednadbe koje su u standar
re da nekontrolirano divljaju, moemo napraviti puno - kako loeg
dnoj kvantnoj fizici smatrane suvinima. Te jednadbe, koje su ozna
tako i dobrog. Svemir nas uvijek slua i djeluje, bili mi toga svjesni
avale Polje nulte toke, bavile su se nevjerojatnim kvantnim poljem
ili ne.
koje se generira kroz beskrajni prelazak energije meu subatomskim
Zato taj omjer ne bismo promijenili u smjeru dobrog, korisnog i
esticama. Postojanje Polja znai da je sva tvar u svemiru povezana
ivotno podravajueg?
na subatomskoj razini kroz stalnu izmjenu kvantne energije.
Alat je danas ve dobro poznat: namjera.
Drugi su dokazi pokazali da smo svi, na najosnovnijoj razini, skup
Moda je prvi korak namjera da saznamo to je to uope - namjera? pulsirajuih energija, koje su u stalnoj interakciji s ogromnim ener

getskim morem.
K r e i m i r Miak No, najkontroverzniji dokaz je uloga svijesti. Dobro osmiljeni po

kusi koje su ti znanstvenici proveli pokazali su da je svijest tvar koja

djeluje izvan naeg tijela - visokouredena energija s moi mijenjanja

fizike tvari. Usmjeravanje misli na neki cilj utjecalo je na aparate,

stanice i viestanine organizme, poput ljudskih bia. Ta snaga uma

prelazila je ak i granice vremena i prostora.

14 15

U Polju" sam pokuavala izvesti logine zakljuke tih raznovrsnih
pokusa i sjediniti ih u jednu uopenu teoriju. Polje" je stvorilo sliku
povezanog univerzuma i ponudilo znanstveno objanjenje mnogih
ljudskih misterija, od alternativne medicine i duhovnog iscjeljivanja
do ESP-a i kolektivnog nesvjesnog.
Polje" se oito dotaklo prave toke. Primila sam stotine pisama ita
telja kojima je ta knjiga promijenila ivot. Jedna je spisateljica eljela
napisati roman u kojem bih ja bila jedan od likova. Dva su skladate
lja, inspirirana Poljem", napisala skladbe od kojih je jedna bila izve
dena na meunarodnoj pozornici. Bila sam u filmu Koji k....!? Niz
zeju rupu" i na kalendaru Koji k.... uope znamo!?", koji su izdali
producenti filma. Citati iz Polja" pojavili su se i na boinim esti
tkama.
Bez obzira to su me takve reakcije usreile, osjeala sam da je moje
putovanje jedva zapoelo. Znanstvena otkria koja sam prezentirala
u Polju" upuivala su na neto izvanredno i uznemirujue: usmjere
na misao imala je neku vrstu sredinje uloge u stvaranju stvarnosti.
Usmjerena misao - ono to znanstvenici zovu namjerom - proizvo
dila je energiju koja je imala snagu dovoljnu za izmjenjivanje fizike
stvarnosti. Jednostavna misao mogla je promijeniti na svijet.
Nakon to sam napisala Polje", razmiljala sam o jaini te moi i
pitanjima koja proizlaze iz toga. Kako bi se, na primjer, pokusi iz
laboratorija mogli primijeniti na svijet u kojem ivimo? Da li bih
mogla, primjerice, stati na prugu i, poput Supermena, mislima zau
staviti vlak? Da li bih mogla poletjeti na krov svoje kue i popraviti
ga? Mogu li zaboraviti na lijenike i iscjelitelje jer se sada mogu sama
lijeiti? Mogu li moja djeca dobro napisati test iz matematike ako ja
to elim?
16
vredgovor
Ako linearno vrijeme i trodimenzionalni prostor ne postoje, mogu li
se vratiti u prolost i izbrisati sve ono zbog ega alim? I moe li moja
kap promijeniti ogromno more patnje na ovom planetu?
Implikacije koje ovi dokazi nose bile su uznemirujue. Trebamo li
budno paziti na svaku misao? Je li pesimistian pogled na svijet pro
roanstvo koje se samo ispunjava? Imaju li sve te negativne misli - taj
stalni unutarnji dijalog prosuivanja i kritike - ikakvog uinka izvan
naih glava?
Postoje li uvjeti pod kojima misli imaju bolji uinak? Moe li misao
uvijek imati utjecaja ili vi, va cilj i univerzum trebate biti u ispra
vnom raspoloenju? Ako sve u svakom trenutku utjee na sve ostalo,
zar to ne bi ponitilo svaki uinak?
to se dogaa kada vei broj ljudi istovremeno misli isto? Bi li to ima
lo jai uinak? Postoji li broj ljudi koji treba dostii kako bi njihove
misli imale najjai, maksimalni uinak? Da li namjera ovisi o veliini
skupine - vea skupina stvara jae uinke?
Ogromna je koliina literature napisana o moi misli, poevi od
Mislite i bogatite se ", djela Napoleona Hilla, jednog od prvih gu
1
rua samoostvarenja. Namjera je postala jedna od najdraih pojmova
New Agea. Iscjelitelji govore o lijeenju pacijenta namjerom". ak i
Jane Fonda pie o odgoju djece namjerom". 2
Pitala sam se to zapravo znai namjera" i kako je netko moe uspje
no upotrijebiti? Napisano je obilje materijala o tome - mjeavina
istonjake filozofije s primjesama Dalea Carnegiea - ali s vrlo malo
znanstvenih dokaza.
Odgovore na ta pitanja potraila sam u znanosti. U znanstvenoj sam
literaturi traila studije iscjeljivanja na daljinu i drugih oblika psiho-
kineze te snage uma. Pokusi opisani u Polju" veinom su provedeni
 tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea: kako bih saznala redovitih itatelja s kojima sam komunicirala preko interneta i dru

vie, prouila sam novija otkria u kvantnoj fizici. gih aktivnosti vezanih za Polje".

Okrenula sam se ljudima koji su uspjeli svladati namjeru i koji su O takvim sam pokusima prvo razgovarala s Robertom Jahnom, deka

mogli izvoditi nevjerojatne stvari. To su bili duhovni iscjeljitelji, bu nom Odjela za strojarstvo na Princetonu, i psihologinjom Brendom

distiki redovnici, uitelji Qigonga, amani. Pomou njih sam po Dunne, voditeljicom PEAR laboratorija, takoer pri Princetonu. Upo

kuala razumjeti transformacijske procese kroz koje su proli kako znala sam ih kroz istraivanja za Polje". Jahn i Dunneova trideset su

bi uspjeno mogli koristiti vlastite misli. Otkrila sam obilje naina godina skupljali dokaze o utjecaju usmjerene namjere na aparate. U po

na koje se namjera koristi u svakodnevnom ivotu - primjerice, u tpunosti se pridravaju znanstvenih metoda. Robert Jahn je medu rije

sportu i u iscjeljivanju. Prouavala sam kako su urodenike kulture tkim osobama koje sam upoznala, a koje izgovaraju savrene, potpune

ukljuile usmjerenu misao u svoje svakodnevne rituale. reenice. Brenda Dunne ima jednako perfekcionistiki pristup pokusi

Tada sam poela otkrivati dokaze koji govore da vie umova, usmje ma i jeziku. Bila sam sigurna da u mojim pokusima nee biti previda ako

renih na jedan cilj, imaju jai uinak od individulanih napora. Ti ih oni budu radili.

intrigantni dokazi, kojih je veinu sakupila Organizacija za transce- Njih dvoje takoer na raspolaganju imaju iroki spektar znanstveni

dentalnu meditaciju, nagovijetali su da skupina slinih misli stvara ka. Vode Meunarodni laboratorij za istraivanje svijesti (Inernational
red u inae kaotinom Polju nulte toke. Consciousness Research Laboratory), iji su lanovi medu najprestini-

U toj je fazi mog putovanja zavrila utabana staza, a ispred mene se jim znanstvenicima koji se bave istraivanjem svijesti. Dunneova tako

prostirala nenastanjena divljina. er vodi PEARTree, skupinu mladih znanstvenika koje zanima istrai

Jedne veeri moj suprug Brian rekao mi je neto nevjerojatno: Zato vanje svijesti.

ti ne bi organizirala neke skupne eksperimente?" lahna i Dunneovu privukla je moja zamisao. Puno puta smo se sastali

Nisam fiziarka. Nisam nikakva znanstvenica. Zadnji pokus napravi i razmatrali razliite mogunosti. Konano, za provoenje prvih ekspe

la sam u drugom razredu srednje kole. rimenta namjere predloili su Fritza-Alberta Poppa, pomonika upra

Meutim, imala sam ono to malo znanstvenika ima: ogromnu tes- vitelja Meunarodnog instituta za biofiziku (International Institute of

tnu skupinu. Skupne je pokuse nevjerojatno teko izvesti u obinom Biophysics - I IB) u njemakom gradu Neussu. Ja sam ga upoznala tije

laboratoriju. Istraiva bi morao vrbovati tisue sudionika. Kako bi kom istraivanja za Polje". On je prvi otkrio da sva iva bia zrae slabu

ih naao? Gdje bi ih smjestio? Kako bi ih naveo da istovremeno misle svjetlosnu struju. Popp se, takoer, strogo pridrava znanstvenih metoda

isto? budui da je poznati njemaki fiziar s meunarodnim priznanjem za

itatelji knjige idealna su skupina istomiljenika koji e, moda, su svoja otkria. I drugi su znanstvenici eljeli sudjelovati: Gary Schwartz,

djelovati u testiranju jedne ideje. I, zaista, ve sam imala veliki broj psiholog iz Centra za biopolje pri Sveuilitu u Arizoni, Marylin Schlitz,

19
18
 potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju Instituta za noetike
znanosti, Dean Radin, znanstvenik iz IONS-a, i Roger Nelson, psiholog
iz Projekta globalne svijesti (Global Consciousness Project).
Ovaj projekt nema skrivene sponzore. Internetska stranica i nai pokusi
financiraju se iskljuivo iz zarade ove knjige i iz dotacija.
Znanstvenici koji se bave eksperimentalnim istraivanjima obino ne
razmiljaju o implikacijama svojih otkria. Stoga sam pri skupljanju po
stojeih dokaza 0 namjeri pokuala razmotriti implikacije naeg rada i
spojiti zasebna otkria u jednu koherentnu teoriju. Kako bih rijeima
opisala matematike jednadbe, morala sam se posluiti metaforikim
opisima istine. Tada sam, uz pomo znanstvenika, morala teoretizirati.
Vano je shvatiti da su zakljuci navedeni u ovoj knjizi plod pionirske
znanosti. Te su zamisli jo u fazi izgradnje. Sigurno e se pojaviti novi
dokazi, koji e pojaati i proistiti poetne zakljuke. Zadivio me rad
ljudi koji se bave tim naprednim znanstvenim istraivanjima. Ti neopje
vani mukarci i ene u laboratorijima se bave zaista herojskim aktivno
stima. Riskiraju gubitak akademskih radnih mjesta, financijske potpore
za svoja istraivanja i preputeni su sami sebi na nepoznatom terenu.
Svi su napreci u znanosti imali element hereze, svako vano, novo ot
krie djelomino ili posve negira opeprihvaena stajalita. Biti pravi
znanstveni istraiva znai ne bojati se govoriti o nezamislivom i doka
zati prijateljima, kolegama i znanstvenim paradigmama da su u krivu.
U opreznom, neutralnom jeziku eksperimentalnih podataka i matema
tikih jednadbi skrivaju se poeci novog svijeta, koji se polako, kroza
svaki pojedinani eksperiment, odvija pred nama.
Lynne McTaggart
Lipanj 2006.
20
Uvod
Eksperiment namjere" nije obina knjiga, a vi niste obian itatelj.
Ovo je knjiga bez zavretka jer ete mi vi pomoi da je zavrim. Vi
niste samo publika nego i glavni likovi - sudionici pionirskog znan
stvenog istraivanja. Upustit ete se u najvei eksperiment koji se
bavi snagom uma u povijesti.
Eksperiment namjere" prva je iva", trodimenzionalna knjiga. Ona
je, na neki nain, samo uvod i njen se sadraj nastavlja i nakon to
je proitate. U knjizi ete otkriti znanstvene dokaze moi vlastitih
misli, koje ete onda moi primijeniti i provjeriti njihove daljnje mo
gunosti u vrlo velikom meunarodnom skupnom eksperimentu,
vodenom od najuglednijih svjetskih znanstvenika na polju istra/i
vanja svijesti.
Ostali itatelji knjige i vi ete kroz internetsku stranicu knjige: www.
theintentionexperiment.com moi sudjelovati u pokusima na dalji
nu, iji e rezultati biti objavljeni na gore spomenutoj stranici. Svi
ete postati znanstvenici u sreditu najsmjelijeg pokusa o svijesti
ikad provedenog.
Eksperiment namjere" poiva na neobinoj postavci: misao utjee
na fiziku stvarnost. U posljednja tri desetljea na prestinim je znan
stvenim institucijama provedeno mnogo istraivanja prirode svijesti
koja pokazuju da misao utjee na sve: od jednostavnih aparata do
najsloenijih ivih bia. Ti dokazi govore da ljudska misao i namjera
1
21

imaju stvarnu fiziku prisutnost i nevjerojatnu mo mijenjanja nae
ga svijeta. Svaka misao ima opipljivu energiju koja moe utjecati na
sve. Misao nije samo stvar: ona je stvar koja utjee na druge stvari.
Sredinja postavka, koja govori da svijest utjee na tvar, u sri je ne
pomirljivih razlika izmeu klasine fizike - znanosti velikog, vidlji
vog svijeta - i kvantne fizike, znanosti koja se bavi najsitnijim kom
ponentama tog svijeta. Ta je razlika vezana za samu prirodu tvari i za
naine na koje se ona moe mijenjati.
Sva klasina fizika, kao i ostale prirodne znanosti, izvedene su iz za
kona kretanja i gravitacije, koje je Isaac Newton razvio 1687. godine
u svom djelu Principia". Newton je u svojim zakonima opisao svijet
2
u kojem se svi predmeti kreu unutar trodimenzionalnog prostora
geometrije i vremena i pokoravaju se fiksnim zakonima kretanja.
Tvar se smatrala nepromjenjivom i zasebnom, s vlastitim fiksnim
granicama. Bilo kakav utjecaj morao bi biti fiziki, na primjer sila
ili sudar. Tvar se, dakle, mijenja pomou zagrijavanja, zamrzavanja,
bacanja i utanja.
Newtonovi zakoni, ili pravila igre", kako ih je slavljeni fiziar Ric
hard Feynman nazvao,' i njihova sredinja postavka, koja govori da
sve postoji neovisno jedno o drugom, u sri su naeg poimanja svije
ta. Vjerujemo da se ivot, sa svojim burnim aktivnostima, odvija oko
nas bez obzira na naa djela i misli. Nou mirno spavamo, sigurni da,
kada zatvorimo oi, svemir nee nestati.
Meutim, taj uredni koncept svemira kao skupine odvojenih, poslu
nih predmeta, revidiran je poetkom dvadesetog stoljea kada su
pioniri kvantne fizike zavirili u bit tvari. Najsitniji dijelovi svemira,
koji tvore taj veliki svijet, nisu se ponaali u skladu s pravilima po
znatim znanosti.
22
Uvod
To odmetniko ponaanje definirano je u skupini zamisli poznatih
pod imenom kopenhaka interpretacija". Ime je dobila po gradu u
kojem su istaknuti danski fiziar Niels Bohr i njegov briljantni tie
nik, njemaki fiziar Werner Heisenberg, formulirali vjerojatno znae
nje svojih izvanrednih matematikih otkria.
Bohr i Heisenberg shvatili su da atomi nisu mali Sunevi sustavi bi
ljarskih kuglica, ve neto puno neorganiziranije: siuni oblaci vje
rojatnosti. Svaka subatomska estica nije vrsta i stabilna stvar. Ona
postoji kao potencijal jedne budue sebe - ono to fiziari zovu ,,su-
perpozicija" ili zbroj svih mogunosti, kao kad se netko gleda u dvo
rani punoj zrcala.
jedan od njihovih zakljuaka bio je vezan uz pojam indeterminira-
nosti" - nikad ne moete u isto vrijeme znati sve o jednoj subatomskoj
estici. Ako, na primjer, znate njenu lokaciju, ne moete tono utvrditi
kamo ide i kojom brzinom. O kvantnoj su estici govorili kao o estici
- fiksnoj tvari - i kao o valu": velikom razvuenom" dijelu prostora
i vremena u kojem se estica moe nalaziti. To je bilo jednako opisiva
nju osobe pomou opisa ulice u kojoj ivi.
Njihovi su zakljuci implicirali da, na najosnovnijoj razini, tvar nije
vrsta i stabilna - i zapravo nije nita. Subatomska stvarnost ne slii
vrstom, pouzdanom stanju koje opisuje klasina znanost, ve nestal
nom prizoru naoko beskonanih mogunosti. Najsitniji dijelovi priro
de inili su se tako hirovitima da su se kvantni fiziari morali zadovoljiti
s grubim opisom istine - matematikim rasponom svih vjerojatnosti.
Realnost je na kvantnoj razini nalikovala elatini koja se jo nije sti
snula.
Bohr, Heisenberg i drugi razvili su kvantne teorije koje su uzdrma
le temelje njutnovskog tumaenja prirode tvari. Implicirale su da se
25
 tvar, na najosnovnijoj razini, ne moe podijeliti na neovisne jedinice i
da je se, zapravo, ne moe opisati u potpunosti. Stvari, kada su odvoje
ne, ne znae nita. Znaenje dobivaju samo u mrei dinaminih uza
jamnih odnosa.
Pioniri kvantne fizike otkrili su i zapanjujuu mo kvantnih estica da
utjeu jedna na drugu, bez obzira na nedostatak stvari za koje su fizi
ari mislili da su nune, na primjer, izmjene sila u odreenoj brzini.
Kada su estice bile u kontaktu, imale bi mo jedna nad drugom. Na
primjer, magnetska orijentacija jedne subatomske estice odmah je
djelovala na druge, bez obzira na njihovu udaljenost.
Na subatomskoj razini promjena se odvijala kroz dinamine izmje
ne energije: ti mali skupovi vibrirajue energije stalno su meusobno
izmjenjivali energiju preko virtualnih estica", kao da stalno jedan
drugome dodaju loptu. To stalno dodavanje" stvorilo je nepojmljivo
veliku energetsku bazu svemira. 4
inilo se da subatomska tvar stalno izmjenjuje podatke i tako se proi-
uje i mijenja. Univerzum nije skladite statinih, odvojenih predme
ta, ve jedan oganizam koji se sastoji od povezanih energetskih polja
u stalnom stanju nastajanja. Na svijet je, na infinitezimalnoj razini,
slian golemoj mrei kvantnih podataka, u kojoj je svaka komponenta
konstantno u vezi.
Jedino to taj oblak vjerojatnosti ini vrstim i mjerljivim je oko pro
matraa. Kada su znanstvenici odluili poblie izmjeriti subatomsku
esticu, subatomska pojavnost, koja je postojala kao isti potencijal,
prela je u jedno stanje.
Implikacije tih ranih nalaza bile su dalekosene: iva svijest mogla je
promijeniti mogunost u realnost. Kada smo pogledali elektron ili
ga poeli mjeriti, inilo se kao da smo pomogli u odreivanju njego
24
vog krajnjeg stanja. To je navodilo na zakljuak da je kljuan sastojak
u stvaranju ovog svijeta svijest koja ga promatra. Nekoliko znaajnih
znanstvenika u kvantnoj fizici iznijelo je postavku da je univerzum
demokratian i otvoren za sve - zajedniki rad promatraa i proma
tranog. 5
Efekt promatraa u kvantnim pokusima daje jo jednu heretiku po
stavku: svijest promatraa je kljuna za transformiranje kaotinog
kvantnog svijeta u neto slino svakodnevnoj stvarnosti. To implicira
da promatra oivljava promatrano i da nita u svemiru ne postoji kao
fiksna stvar", neovisna o naoj percepciji.
Implicira da promatranje - ulazak svijesti u jednadbu - zapravo daje
oblik bezoblinoj masi.
Implicira da realnost nije fiksna, ve fluidna, promjenjiva i stoga moda
otvorena utjecajima.
Zamisao da svijest stvara i moda ak utjee na fiziki svemir, takoer
stavlja pod upitnik na znanstveni pogled na svijest koji se razvio iz te
orija Renea Descartesa, filozofa iz sedamnaestog stoljea: on je tvrdio
da je um odvojen i nekako razliit od tijela, pa smo na kraju zakljuili
kako je svijest u potpunosti tvorevina mozga i ostaje zakljuana unutar
lubanje.
Veina fiziara samo slijee ramenima na taj sredinji paradoks: veli
ke stvari su odvojene, a njihove siune komponente u neprestanoj su
meusobnoj komunikaciji. Fiziari su slijepo prihvaali da se elektron,
koji se na subatomskoj razinu ponaa na jedan nain, odjednom po
ne ponaati na predvidiv, njutnovski" nain kada shvati da je dio
vee cjeline.
Fiziari su uglavnom prestali obraati panju na uznemirujua pita
nja kvantne fizike, na koja nisu odgovorili niti njeni zaetnici. Kvan-
25
 tna teorija funkcionira matematiki. Daje vrlo uspjean recept za no
enje sa subatomskim svijetom. Pomogla je u gradnji atomskih bombi
i lasera te u dokuivanju prirode Sunevog zraenja. Dananji su fizi
ari zaboravili na efekt promatraa. Zadovoljni su svojim jednadba
ma i ekaju formuliranje Ujedinjene teorije svega ili otkrie dimenzija
koje obini ljudi ne vide, a koje bi, potom, ujedinile sve te proturjene
spoznaje u jednu centraliziranu teoriju.
Prije trideset godina, kada je ostatak znanstvene zajednice radio po
abloni, mala skupina pionira prirodnih znanosti s najprestinijih
svjetskih sveuilita, razmatrala je metafizike implikacije kopenhake
interpretacije i efekta promatraa. Ako je tvar promjenjiva, a svijest joj
6
daje odreeni identitet, kakav je uinak namjere - namjernog pokuaja
mijenjanja? U naoj ulozi promatraa nismo samo stvoritelji ve ima
mo i odreeni utjecaj. 7
Poeli su osmiljavati i provoditi pokuse kako bi testirali pojavu, ne
spretno nazvanu usmjereno mentalno utjecanje na daljinu", ili ,,psi-
hokineza", ili namjera". Udbenici definiraju namjeru kao smiljeni
plan djelovanja koje e proizvesti eljeni ishod." * Nije elja", jer je ona
samo koncentriranje na ishod, bez ikakvog plana djelovanja. Namjera
je u svezi s onime tko tu namjeru ima: zahtijeva logiko razmiljanje,
zahtijeva posveenost ciljanom djelu. Namjera implicira svrhovitost:
razumijevanje plana djelovanja i planiranog zadovoljavajueg rezulta
ta. Marilyn Schlitz, potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju
pri Institutu za noetike znanosti i jedna od znanstvenika koji su radili
na najranijim istraivanjima djelovanja na daljinu, definirala je namje
ru kao svrhovitu i uinkovitu projekciju svijesti prema eljenom pre
dmetu ili ishodu". Vjerovala je da misao, kako bi utjecala na fiziku
9
tvar, mora biti visokomotivirana i usmjerena.
26
Ti su znanstvenici u seriji izvanrednih pokusa dokazali da usmjere
na misao moe utjecati na vlastito tijelo, neive predmete i sva iva
bia - od jednostaninih organizama do ljudskih bia. Dvije najva
nije osobe u ovoj malenoj podskupini su bivi dekan strojarstva iz
Laboratorija za istraivanje anomalija u strojarstvu pri Princetonu
(Princeton Engineering Anomalies Research - PEAR) Robert Jahn i
njegova kolegica Brenda Dunne, koji su zajedno stvorili sofisticirani
istraivaki program, zasnovan na vrstoj znanosti. Preko 25 godina
vodili su inicijativu, koja je prerasla u meunarodni pokret za kvan-
tificiranje mikro-psihokineze", uinka uma na generatore sluajnih
dogaaja (random-event generator - REG), koji su suvremeni elek
tronski ekvivalent bacanja novia.
Izlaznim podacima tih aparata (koji su kompjutorizirani ekvivalent
pisma i glave na noviu) upravlja nasumina frekvencija pozitivnih
i negativnih impulsa. Budui da je njihova aktivnost posve sluajna,
prema zakonima vjerojatnosti i pismo i glava pojavljivali su se ot
prilike jednaki broj puta. Najea konfiguracija elemenata pokusa s
REG-om je monitor na kojemu su se nasumino izmjenjivale dvije
slike, na primjer, kauboja i Indijanaca. Sudionici istraivanja trebali
su utjecati na aparat tako da on pokazuje jednu sliku vie puta, na
primjer, vie slika kauboja. Zatim su se trebali usredotoiti na po
veanje broja slika Indijanaca, a onda su trebali prestati sa svojim
pokuajima utjecaja.
Jahn i Dunneova su u preko 2,5 milijuna pokusa pokazali da ljudska
namjera moe uinkovito utjecati na te elektronske naprave. Iste je
10
pokuse neovisno ponovilo 68 istraivaa. 11
Dok se PEAR koncentrirao na uinak uma na neive predmete i pro
cese, mnogi drugi znanstvenici eksperimentirali su s uinkom na-
2/

mjere na iva bia. Brojni su istraivai pokazali da ljudska namjera
moe utjecati na cijeli spektar ivih sustava: bakterije, kvasce, alge,
ui, pilie, mieve, glodavce, takore, make i pse. Mnogo tih poku
12
sa provedeno je s ljudskim ciljevima: namjera je utjecala na brojne
bioloke procese primatelja, ukljuujui motoriku, kucanje srca, pro
cese u oku, mozgu i dinom sustavu.
ivotinje su takoer uspjeno mogle primjenjivati namjeru. Rene
Peoch, iz zaklade ODIER u Nantesu, proveo je jedno briljantno istra
ivanje u kojemu je tek izlegle pilie navikao na robotsku majku -
koko", sastavljenu od pokretnog generatora sluajnih dogaaja. Sta
vljena je izvan kaveza s piliima i mogla se slobodno kretati, a njeno
je kretanje praeno i biljeeno. Na kraju se vidjelo da je robot prilazio
piliima dva i pol puta ee nego inae: namjera" pilia - njihova iscjelitelji nikada nisu vidjeli pacijente niti bili s njima u kontaktu.
elja da budu blie majci - utjecala je na robota i privlaila ga kavezu.
U preko 80 slinih istraivanja, u kojima je upaljena svijea stavljena
na pokretni generator sluajnih dogaaja (dok su pilii bili u mraku),
pokazalo se da su pilii, budui da vole svjetlost, uspjeli utjecati na
robota da provodi vie vremena u blizini njihovih kaveza. 13
Najvea i najuvjerljivija istraivanja skupio je William Braud, psiho
log i voditelj istraivanja u Zakladi za znanost o umu u San Antoniju
u Teksasu i kasnije u Institutu za transpersonalnu psihologiju. Braud
i njegove kolege pokazali su da ljudske misli mogu utjecati na smjer
plivanja riba, kretanje glodavaca i raspadanje stanica u laboratoriju."
Braud je takoer osmislio neke od prvih dobro kontroliranih istra
ivanja mentalnog utjecaja na ljude. U jednoj grupi istraivanja po
kazao je da jedna osoba moe utjecati na autonomni ivani sustav
druge osobe. 15
Elektrodermalna aktivnost (EDA) mjeri otpornost
koe i pokazuje stanje stresa: EDA se mijenja kada je osoba pod stre-
28
uvod
som ili kada joj je neugodno. 16
Braudovo najpoznatije istraivanje
bavilo se mjerenjem EDA-e kada se u osobu neprestano gledalo - to
je jedan od najjednostavnijih naina izoliranja uinka utjecanja na
daljinu. Bilo je evidentno da se ljudi podsvjesno seksualno uzbude
kada netko u njih neprestano gleda. 17
Najee izuavano podruje utjecaja na daljinu moda je iscjeljiva
nje na daljinu. Provedeno je otprilike 150 istraivanja, vie ili manje
rigoroznih, 18
a jedno od najbolje osmiljenih vodila je pokojna dr.
Elizabeth Targ. Osamdesetih godina prolog stoljea, tijekom po
rasta epidemije AIDS-a, ona je osmislila dva briljantna, visokokon-
trolirana istraivanja, u kojima je 40 iscjelitelja na daljinu iz SAD-a
evidentno poboljalo stanje osoba s uznapredovalim AIDS-om, iako
19
ak su i neki najrudimentarniji pokusi imali zanimljive rezultate.
Medu prvim istraivanjima te vrste bili su pokuaji utjecanja na ko
ckice za kockanje. Do danas su provedena 73 istraivanja koja su
ispitivala napore preko 2500 ljudi koji su utjecali na sveukupno vie
od 2,5 milijuna bacanja kocki, i to s nevjerojatnim uspjehom. Kada
su sve te studije zajedno analizirane i kada se uzela u obzir kvaliteta i
selektivno izvjetavanja, izgledi da se ti rezultati nisu pojavili sluaj
no bili su IO naprama 1 .
76 20
Bilo je provokativnog materijala o savijanju lica. To je stari trik koji
je popularizirao medij Uri Geller. John Hasted, profesor na Birkbeck
Collegeu u Sveuilitu u Londonu, to je testirao u genijalnom poku
su s djecom. Hasted je na strop objesio kljueve, djecu postavio na
udaljenosti od 90 cm do 3 m od ciljanog kljua, tako da nije moglo
doi do fizikog kontakta. Na svaki je klju bio privren mjera na
pona, koji bi biljeio svaku promjenu u kljuu. Hasted je potom za-
29
 s

molio djecu da pokuaju savinuti kljueve. Tijekom pokusa primi
jetio je kako se kljuevi njiu i nekad pucaju, a takoer je zabiljeio
ogromne poraste napona od ak 10 volti, to je bila gornja granica
mjeraa. Kada je djecu zamolio da namjeru usmjere na nekoliko
zasebno objeenih kljueva, mjerai napona su zabiljeili simultane
signale, kao da se na kljueve utjecalo u zboru. 21
nica. Namjera je neto slino akustinoj vilici koja navodi akustine
vilice drugih bia u svemiru na istu frekvenciju.
Najnovija istraivanja djelovanja uma na tijelo navode na zakljuak
da namjera ima raznolike efekte, ovisno o stanju domaina te vre
menu i mjestu polazne toke. Namjera je ve rabljena za lijeenje

bolesti, mijenjanje fizikih procesa i utjecanje na dogaaje. Ona nije

to je najintrigantnije, mentalni utjecaj u veini istraivanja psiho-
dar, nego nauena vjetina koja se lako prenosi. Mi namjeru ve ko
kineze proizveo je mjerljive uinke, bez obzira na udaljenost izme
ristimo u mnogim aspektima svakodnevnog ivota.
u poiljatelja i cilja, kao i na vrijeme kada je namjera generirana.
Mnoga istraivanja takoer navode na zakljuak da se mo namjere
Prema rezultatima pokusa, snaga misli prelazi spone vremena i
pojaava ovisno o broju ljudi koji istovremeno imaju jednaku mi
prostora.
sao. 22

Ti su revizionisti sva stara pravila na kraju bacili u vjetar. inilo

se da je um neraskidivo povezan s tvari i da je moe mijenjati. Na
fiziku se tvar moe utjecati i trajno je mijenjati ne samo pomou
sile nego i pomou jednostavnog razmiljanja.
Ipak, ta istraivanja nisu odgovorila na tri osnovna pitanja. Pomo
u kojeg fizikalnog mehanizma misli utjeu na stvarnost? U vrije
me kada sam pisala ovaj uvod, vrlo popularna istraivanja masovne
molitve nisu pokazivala nikakve uinke. Je li mogunost uspjeha
vea pod odreenim uvjetima i u odreenim stanjima uma? Kolika
je snaga misli u djelovanju za dobro i za zlo? Koliko toga se u naim
ivotima moe promijeniti pomou misli?
Veina poetnih otkria o svijesti starija su od trideset godina. No
vija otkria u kvantnoj fizici i u laboratorijima irom svijeta daju
odgovore na neka od tih pitanja. Dokazuju da je na svijet vrlo po
dloan utjecajima. Nedavna istraivanja pokazuju da su sva iva
bia odailjai i prijemnici mjerljive enrgije. Novi modeli svijest
predstavljaju kao silu koja je sposobna prijei sve vrste fizikih gra-
Knjiga Eksperiment namjere" sastoji se od tri aspekta. Vei dio (od
prvog do dvanaestog poglavlja) pokuava spojiti sve eksperimental
ne dokaze namjere u koherentnu znanstvenu teoriju o mehanizmi
ma djelovanja namjere, njenoj uporabi u ivotu i koji su uvjeti za nju
najpovoljniji.
Drugi dio knjige (trinaesto poglavlje) daje nacrt za uinkovito kori
tenje namjere u svakodnevnom ivotu kroz niz vjebi i preporuka o
tome kako akumulirati energiju. Taj je dio, takoer, prakticiranje pi
onirske znanosti. Ja nisam strunjakinja za ljudske potencijale i zato
ovo nije prirunik za samopomo, ve stjecanje novih saznanja - i
za mene i za vas. Taj je program izveden iz znanstvenih dokaza koji
su opisivali okolnosti odgovorne za najbolje rezultate u psihokine-
tikom laboratorijskom radu. Ne mogu jamiti da e to djelovati u
stvarnom ivotu. Ako ih budete koristili, zapravo ete sudjelovati u
stalnom osobnom eksperimentu.
Zadnji dio knjige sastoji se od serije osobnih i skupnih pokusa. e
trnaesto poglavlje navodi nekoliko neformalnih pokusa koji se bave

30
 primjenom namjere u vlastitom ivotu, i vi ih osobno moete pro
vesti. Ti mini-pokusi" takoer su dio istraivanja. Imat ete priliku
objaviti svoje rezultate na internetskoj stranici i podijeliti ih s drugim
itateljima.
Osim tih individualnih pokusa, navela sam i nekoliko velikih sku
pnih eksperimenata koje itatelji mogu provesti (petnaesto pogla
vlje). Eksperiment namjere e povremeno, uz pomo naeg iskusnog
znanstvenog tima, provoditi velike pokuse kako bismo odredili da li
usredotoena namjera itatelja ima uinka na znanstveno mjerljive
ciljeve.
Sve to trebate je proitati ovu knjigu, apsorbirati njen sadraj, ulo-
girati se na stranicu www.theintentionexperiment.com i, nakon pra
enja uputa i vjebi s kraja ove knjige, poslati mi vrlo odreene misli,
kako je na stranici opisano. Prva takva istraivanja provodit e Fritz-
Albert Popp, potpredsjednik Meunarodnog instituta za biofiziku iz
Neussa u Njemakoj (www.lifescientists.de), i njegov tim od sedam
znanstvenika, zatim dr.Gary Schwartz i njegovi suradnici sa Sveui
lita u Tusconu u Arizoni te Marylin Schlitz i Dean Radin s Instituta
za noetike znanosti.
Strunjaci za internet suraivali su s naim timom znanstvenika
kako bi osmislili protokole za logiranje i tako utvrdili koje su to ka
rakteristike skupine ili aspekti njihovih misli koje proizvode najuin
kovitije rezultate. Za svaki eksperiment namjere bit e izabran jedan
cilj - odreeno ivo bie ili stanovnitvo kod kojeg je utjecaj skupne
namjere mjerljiv. Poeli smo s algama (vidi poglavlje 12), a sa svakim
emo pokusom napredovati do sve sloenijih bia.
Nai su planovi ambiciozni: rijeiti brojne drutvene probleme. Jedan
od moguih ljudskih ciljeva mogli bi biti pacijenti s ranama. Pozna-
3?
je da rane zacjeljuju odreenom brzinom po odreenoj abloni. 23
Svaki odmak od norme moe se precizno izmjeriti i povezati s po
sljedicama pokusa. U tom bi sluaju na cilj bio odrediti je li usredo
toena skupna namjera utjecala na ubrzano zacjeljivanje rana.
Vi, naravno, ne morate sudjelovati u naim pokusima. Ako se ne eli
te mijeati, moete itati o eksperimentima namjere drugih i koristiti
te podatke kako biste se informirali o uporabi namjere u vlastitom
ivotu.
Molim vas, nemojte nonalantno sudjelovati u pokusima. Kako bi
pokusi uspjeli, prije svega morate u potpunosti proitati i apsorbirati
knjigu. Dokazi iz pokusa navode na zakljuak da su najuinkovitiji
oni ljudi koji su istrenirali" svoj mozak, ba kao to su sportai istre
nirali svoje tijelo.
Kako bismo obeshrabrili neangairane sudionike, internetska stra
nica Eksperimenta namjere" ima sloenu lozinku, koja se sastoji od
nekoliko zamisli ili rijei iz knjige (koje se svakih nekoliko mjeseci
neznatno mijenjaju). Kako biste postali dijelom pokusa, morate se
ulogirati s lozinkom i s razumijevanjem proitati knjigu.
Stranica www.theintentionexperiment.com ima sat podeen na ame
riko istono standardno vrijeme, ali i na griniko vrijeme. Na da
tum odreen na stranici, u odreeno vrijeme, od vas e se traiti da
poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovisno o lokaciji cilja.
Kada pokusi budu gotovi, rezultate e analizirati na tim znanstveni
ka i provjeravati neutralni statistiar, a onda emo ih objaviti na stra
nici i u sljedeim izdanjima ove knjige. Internetska stranica postat
e ivui nastavak knjige koju upravo drite u rukama. Samo trebate
povremeno posjetiti stranicu kako biste saznali datum svakog ekspe
rimenta.
33
Stotine dobro osmiljenih istraivanja skupne namjere i mentalnog

utjecanja na daljinu pokazali su znaajne rezultate. Bez obzira na to,

mogue je da na pokus ne proizvede mjerljive uinke. Mi smo, kao

ugledni znanstvenici i objektivni istraivai, obvezni izvijestiti vas

o podacima koje imamo. Neuspjeh nas, kao i u svim znanostima,

neto ui i pomae nam bolje osmisliti pokus i postavke na kojima

on poiva.

Kada ete itati ovu knjigu, imajte na umu da je ona proizvod pi

onirske znanosti. Znanost je neprekidan proces samoispravljanja.

Postavke koje se na poetku smatraju istinitima, na kraju se moraju

Prvi dio
ZNANOST NAMJERE
odbaciti. Veliki broj zakljuaka ove knjige s vremenom e se korigi

rati i dopunjavati.
Ljudsko je bie dio cjeline koju zovemo svemir, dio
Kroz itanje ove knjige i sudjelovanje u pokusima pridonijet ete
ogranien vremenom i prostorom. Svoje osjeaje i mis
znanju svijeta, a moda promijeniti i parametre naeg razumijeva
li doivljava kao neto zasebno - neku vrstu optike
nja svega oko nas. Snaga masovne namjere moda e biti sila koja
iluzije svijesti.
e potaknuti zalijeenje i obnovu planeta. Kada se va glas sjedini s

tisuama drugih, iz jedne jedva ujne note preobrazit e se u gromo

Albert Einstein
glasnu simfoniju.

Moj je motiv za pisanje Eksperimenta namjere" potreba za objavlji

vanjem nevjerojatne prirode i snage svijesti. Moda e se tvrdnja da

jedna kolektivno usmjerena misao moe promijeniti svijet pokazati

istinitom.

M
Prvo poglavlje

PROMJENJIVA TVAR

Postoji mali broj mjesta u galaktici koja su hladna poput hladnjaka na

bazi razrjeivanja helija u laboratoriju Toma Rosenbauma. Hladnjak

je kruni ureaj veliine sobe s brojnim cilindrima u kojemu tempera

tura pada do nekoliko tisuinki stupnja iznad apsolutne nule (-273C),

to je nekoliko tisua puta hladnije od dalekog svemira. Tekui duik

i helij nekoliko dana krue po hladnjaku, a onda tri crpke, koje stalno

izbacuju plinoviti helij, sputaju temperaturu na minimum. Atomi u

tvarima bez ikakve topline drastino usporavaju. Na ovakvoj hladnoi

cijeli bi se svemir zaustavio. To je znanstveni ekvivalent postizanja ne

mogueg. Apsolutna nula je temperatura koju preferiraju fiziari po

put Toma Rosenbauma. Taj je etrdesetsedmogodinjak, kao ugledni

profesor fizike na Sveuilitu u Chicagu i bivi voditelj Instituta James

Franck, bio na elu eksperimentalnih fiziara koji su voljeli istraivati

granice kaosa u fizici kondenzirane tvari - prouavajui unutarnje me

hanizme tekuina i krutina kada je njihov unutarnji red poremeen. 1

Ako u fizici elite znati kako se neto ponaa, najbolje je to izloiti

vanjskom utjecaju i onda gledati to e biti. Poremeaj se obino stvara

pomou topline ili magnetskog polja ne bi li se utvrdilo kako e reagi

rati na takve smetnje i, takoer, kako bi se utvrdio spin - ili magnetska

orijentacija - koju e atomi odabrati.

37
 rrvo pogiavije: rnuMJtNjiVA IVAK
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

Veina njegovih kolega iz podruja fizike kondenzirane tvari bili su subatomske - na na svakodnevni ivot. Rosenbaumovo otkrie iz

zainteresirani za simetrine sustave poput krutina kristaline priro hladnjaka moe nam ponuditi kljuna saznanja o tome kako svaki

de, iji atomi su uredno poredani poput jaja u kartonu, ali Rosen- predmet ili organizam u fizikom svijetu, koje klasina fizika opisuje

bauma su privlaili neobini sustavi koji su sami po sebi kaotini kao nepovratnu injenicu, konani skup, promjenjiv samo sirovom

i koje je veina fiziara omalovaavala. Vjerovao je da se u njima silom njutnovske fizike, moe biti izmijenjen samo pomou energije

kriju neotkrivene tajne kvantnog svemira - neistraenog teritorija misli.

kojim je elio putovati. Volio je izazov spin-glassa, neobinih hibrida Prema drugom zakonu termodinamike, svi fizikalni procesi u sve

kristala s magnetskim karakteristikama, koje se tehniki svrstava u miru mogu ii iz stanja vie u stanje nie energije. Bacimo kameni

viskozne tekuine. Za razliku od kristala, iji su savreno poredani u rijeku i valii koje napravi na kraju nestanu. alica vrue kave koju

atomi okrenuti u istom smjeru, atomi spin-glassa su svojeglavi i traj ostavimo na stolu moe se samo ohladiti. Raspadanje je neizbjeno:

no ratrkani. sve putuje u jednom smjeru, od reda k neredu.

No, Rosenbaum vjeruje da to nije uvijek neizbjeno. Nedavna ot

Rabljenje ekstremne hladnoe omoguilo je Rosenbaumu da uspori
kria o kaotinim sustavima navode na zakljuak da razni materi
atome tih udnih spojeva na brzinu pri kojoj ih je mogao detaljno
jali pod raznim okolnostima djeluju suprotno zakonima entropije i
prouavati i razaznati njihovu kvantnu mehaniku bit. Pri tempe
zdruuju se, a ne raspadaju. Je li mogue kretanje materije od nereda
raturama bliskim apsolutnoj nuli, kada su njihovi atomi gotovo u
prema redu?
stanju mirovanja, oni poinju poprimati nove kolektivne karakteri

stike. Rosenbauma je fasciniralo nedavno otkrie koje govori da se Deset su godina Rosenbaum i njegovi studenti s Instituta James

sustavi ije je ponaanje kaotino na sobnoj temperaturi, na niim Franck to pitanje postavljali komadiima soli litija, holmija i fluora.

temperaturama poinju organizirano ponaati. Ti atomi buntovnici, U Rosenbaumovom se hladnjaku nalazila savrena krhotina rui

dakle, djeluju u zajednitvu. astog kristala veliine vrka olovke, umotana u dva seta bakrenih

zavojnica. Tijekom godina, nakon mnogih pokusa sa spin-staklima,

Ispitivanje ponaanja molekula u skupini pod razliitim okolnosti
Rosenbaumu su ti mali blistavi primjerci prirodnih tvari s najizrae
ma ui nas o unutarnjoj prirodi tvari. Na mom putovanju prema
nijim magnetskim karakteristikama prirasli srcu. Takva svojstva bila
znanju, Rosenbaumov se laboratorij inio kao najpogodnije mjesto
ft) vivrena za prouavanje nereda, ali tek nakon to je Rosenbaum
za poetak. Tamo se na najniim temperaturama, pri kojima se sve
potpuno izmijenio kristale i pretvorio ih u kaotinu tvar.
odvija usporeno, otkriva prava priroda najosnovnijih komponenata
Prvo je rekao zaposlenicima laboratorija u kojem su uzgajali kristale
svemira. Traila sam dokaze za naine mijenjanja naizgled fiksnih
da kombiniraju holmij s fluorom i litijem, prvim metalom u perio-
komponenata fizikog svemira. Takoer sam se pitala je li se kvan
dnom sustavu elemenata. Rezultat je bila sol litija, holmija i fluora,
tno ponaanje, poput efekta promatraa, odnosi i na razine iznad

V)
58
 Prvo poglavlje: PROMJENJIVA TVAR

koja je posluna i predvidiva - visoko ureena supstanca, iji su se

njakinja svoje je kolege i profesore brzo impresionirala autoritetom,
atomi ponaali poput mikroskopskih kompasa ije sve igle pokazuju
to je rijetkost meu studentima prirodnih znanosti, kao i svojom
na sjever. Rosenbaum je zatim unio kaos u taj spoj tako to je traio
sposobnou prenoenja sloenih zamisli na razinu razumljivu stu
da se ukloni nekoliko atoma holmija i zamijeni ih se s itrijem, srebr-
dentima. Sai je jedna od dvije znanstvenice dobitnice Nagrade Geor
nastim metalom bez magnetske privlanosti, dok nije dobio neobi
ge Wentzel, koja se dodjeljuje ve 25 godina.
nu hibridnu sol: litij holmij itrij tetrafluorid.
Prema zakonima klasine fizike, primjena magnetskog polja pore-
Rosenbaum je pomou eliminiranja magnetskih svojstava spo
metit e magnetsku orijentaciju atoma tvari. U kojoj e se mjeri to
ja stvorio anarhiju karakteristinu za spin-glass - svi atomi bili su
dogoditi ovisi o magnetskoj osjetljivosti" tvari. Kaotine tvari obi
okrenuti u razliitim smjerovima. Mogunost upravljanja osnovnim
no na magnetsko polje odgovaraju samo odreeno vrijeme dok
svojstvima elemenata poput holmija bila je slina potpunoj kontroli
temperatura ne padne ili magnetsko polje ne dostigne magnetsku
nad samim tvarima. S tim novim spojevima s karakteristikama spin-
zasienost. Atomi se vie nee moi okretati u smjeru magnetskog
glassa, Rosembaum je proizvoljno mogao mijenjati njihova svojstva:
polja te e poeti usporavati.
atome je mogao orijentirati u jednom smjeru ili ih zamrznuti u ne
U Sainim su se prvim pokusima atomi soli litija, holmija i itrija, kao
kom rasporedu.
to je i predvieno, poeli kaotino ponaati s primjenom magnet
Meutim, njegova svemo bila je ograniena: spojevi holmija nekad skog polja. S pojaavanjem frekvencije, poveavala se i brzina atoma.
su bili posluni, a nekad nisu. Nikako ih nije mogao natjerati na po Svi atomi koji su bili u kaosu pokazivali su u istom smjeru i djelovali
dvrgavanje zakonima temperature. Bez obzira na niske temperatu kao cjelina. Zatim se 260 atoma poredalo, formiralo oscilatore" i
re u hladnjaku, atomi su se opirali bilo kakvoj ureenoj orijentaci vrtjelo u jednom ili u drugom smjeru. Bez obzira na jainu magnet
ji, poput vojske koja odbija jednako marirati. Moglo bi se rei da skog polja, atomi su ostali jednako poredani i djelovali su usklaeno.
se Rosenbaum igrao Boga, a da su kristali bili Adam koji je uporno Ta samoorganizacija trajala je deset sekundi.
odbijao podvrgnuti se Njegovom najosnovnijem zakonu.
Sai i Rosenbaum isprva su mislili da je takvo ponaanje vezano za
Rosenbaumovu radoznalost na tom podruju dijelila je Sayanta-
neobine efekte preostalih atoma holmija, jedne od rijetkih supstanci
ni Ghosh, mlada studentica pred doktoratom. Indijka, iji je nadi
s tako dalekometnim silama da je neki opisuju i matematiki doka
mak bio Sai, na Cambridgeu je diplomirala s odlinim uspjehom i
zuju kao tvar koja postoji u drugoj dimenziji. Iako nisu razumjeli taj
2

za svoj je doktorat 1999. godine odabrala Rosenbaumov laboratorij.

fenomen, zapisali su svoje rezultate, koji su 2002. godine objavljeni u
Gotovo odmah primila je Nagradu Gregor Wentzel, koju najboljim
asopisu .Journal of Science". 3

postdiplomcima svake godine dodjeljuje Odsjek za fiziku Sveuilita

Rosenbaum je odluio provesti jo jedan pokus ne bi li pokuao izo
u Chicagu. Sitna, tamnokosa, naizgled srameljiva dvadesettrogodi-
lirati svojstvo kristala koje mu je omoguilo prevladavanje takvih

40
41
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

zultate stvarnog pokusa. Bili su potpuno jednaki. Na monitoru se

snanih vanjskih utjecaja. Osmiljavanje istraivanja prepustio je Sai,
pokazala savrena kopija: dijagonalna crta iz raunalne simulacije
uz sugestiju da treba napraviti raunalnu trodimenzionalnu mate
prekrivala je dijagonalnu crtu stvarnog pokusa. U tom je malom
matiku simulaciju pokusa koji e provesti. Fiziari se u istraivanju
kristalu vidjela neto stvarno to je bilo reproducirano u raunal
prirode tako siune tvari moraju osloniti na raunalnu simulaciju
noj simulaciji. ak je na graf ucrtala mjesta koja bi atomi zauzeli
kako bi matematiki potvrdili reakcije koje se u pokusu dogaaju.
da su se pokoravali uobiajenim zakonima fizike. No, oni su tvorili
Sai je mjesecima radila na raunalnom kodu i stvarala svoju simula
vlastitu crtu - vlastiti zakon.
ciju. Planirala je doznati vie o magnetskoj sposobnosti soli pomou
Kasnije te veeri napisala je Rosenbaumu oprezan e-mail: Ujutro
primjene dvaju sustava stvaranja nereda u kristalu: vie temperature
ti moram pokazati neto zanimljivo." Sljedeeg su dana pregleda
i jaeg magnetskog polja.
li njezin graf. Atomi su je ignorirali: njima je upravljala aktivnost
Uzorak je pripremila tako to ga je stavila u bakreni dra dimenzija
njihovih susjeda - drugog objanjenja nije bilo. Atomi su se, bez
2x5 cm, a zatim je omotala dvije zavojnice oko kristala: jedna je bila
obzira na jainu magnetskog polja ili temperaturu, ponaali kao da
gradiometar koji mjeri njegovu magnetsku osjetljivost i smjer spina
vanjske smetnje nema.
pojedinih atoma, a druga je eliminirala sluajna strujanja koja bi mo
Jedino objanjenje bilo je da se atomi u uzorku kristala organiziraju
gla utjecati na atome.
i ponaaju poput jednog ogromnog atoma. Shvatili su da svi atomi
Sve je to bilo povezano s njenim raunalom, to je omoguilo mije
moraju stoga biti isprepleteni.
njanje napona, magnetskog polja, temperature i snimanje promjena
Jedan od najudnijih aspekata kvantne fizike je nelokalnost ili, po
nakon i najmanjih promjena varijabli.
etski reeno, kvantna isprepletenost". Danski fiziar Niels Bohr
Poela je sa sniavanjem temperature, djeli po djeli skale Kelvina,
otkrio je da, kada subatomske estice (npr. fotoni i elektroni) dou
a onda je primijenila jae magnetsko polje. Iznenadila se kada je vi
u kontakt, poinju utjecati jedna na drugu zauvijek, bez obzira na
djela kako se atomi postupno sve vie usklauju. Zatim je primijenila
meusobnu udaljenost i nedostatak uobiajenih stvari - izmjene
visoku temperaturu, no atomi su se opet uskladili. to god da je ra
sile i energije - koje su, prema klasinoj fizici, nune za utjecanje.
dila, atomi su to ignorirali. Iako su se Rosenbaum i ona rijeili veine
Kada su estice isprepletene, djelovanje jedne - npr. magnetske
magnetskih komponenata spoja, on se pretvarao u sve jai magnet.
orijentacije - uvijek e utjecati na drugu, u istom ili u suprotnom
Mislila je kako je to udno i kako treba sakupiti jo podataka, jer e
smjeru, bez obzira na njihovu udaljenost. Erwin Schrodinger, je
tako biti sigurna da u sustavu nema nieg udnog.
dan od prvih stvaratelja kvantne teorije, vjerovao je da je otkrie
est je mjeseci ponavljala pokus, sve do ranog proljea 2002. godine
nelokalnosti kljuno za kvantnu teoriju - njena sredinja karakte
kada je njena raunalna simulacija napokon bila gotova. Jedne veeri
ristika i premisa.
unijela je rezultante simulacije u graf, a onda preko njih ucrtala re-

43
42
 Aktivnost isprepletenih estica slina je blizancima razdvojenim na
kon roenja, koji su zauvijek zadrali jednake interese i telepatsku
vezu. Jedan blizanac ivi u Coloradu, a drugi u Londonu. Iako se
nikada nisu sreli, najdraa im je boja plava. Obojica se bave strojar
stvom, obojica vole skijanje - kad jedan na skijanju padne i slomi
nogu, njegov blizanac u istom trenu slomi nogu, iako samo pije ka
vu.' Albert Einstein nije elio prihvatiti nelokalnost i posprdno ju je
zvao spukhafte Fernvvirkungen", tj. sablasno djelovanje na daljinu".
Pomou jednog poznatog pokusa ustvrdio je da bi za taj tip veze bilo
nuno putovanje podataka nadsvjetlosnim brzinama, to se ne bi sla
galo s njegovom teorijom relativnosti. Od formuliranja Einsteinove
5
teorije relativnosti, smatralo se da je brzina svjetlosti (299,792,458
metara u sekundi) maksimalna mogua brzina. Stvari, dakle, ne bi
mogle utjecati na druge stvari bre od vremena koje bi bilo potrebno
prvoj stvari da brzinom svjetlosti doputuje do druge.
Meutim, suvremeni fiziari, poput Alaina Aspecta i njegovih kolega
iz Pariza, pokazali su da brzina svjetlosti nije gornja granica u suba-
tomskom svijetu. Aspectov pokus, u kojem su dva fotona ispaljena
iz jednog atoma, pokazao je da je mjerenje jednog fotona odmah
utjecalo na poloaj drugog fotona" kako bi i on imao isti ili suprotni
spin ili poziciju ili, pak, kako je IBM-ov fiziar Charles H. Bennett
jednom rekao, suprotnu sreu". Dva su fotona i dalje komunicirala,
7
i to god da se dogodilo jednom, isto ili suprotno bi se dogodilo i
drugom. Danas ak i najkonzervativniji fiziari prihvaaju nelokal
nost kao neobinu karakteristiku subatomskog svijeta. 8
Veina kvantnih pokusa ima u sebi neki test Bellove nejednakosti.
Taj poznati pokus izveo je John Bell, irski fiziar koji je razvio pra
ktian nain za testiranje ponaanja kvantnih estica. Taj se jedno-
9
44
stavni test sastojao iz razdvajanja dvije kvantne estice koje su bile
u kontaktu i njihovog naknadnog mjerenja. To je slino paru koji
se rastao - nazovimo ih Daphne i Ted. Daphne moe krenuti u dva
razliita smjera, a to vrijedi i za Teda. Prema naem razumskom po
imanju stvarnosti, odluka koju e donijeti Daphne trebala bi biti po
sve razliita od Tedove.
Kada je Bell provodio svoj pokus, oekivao je da e mjerenja biti
razliita i pokazivati nejednakost". Meutim, mjerenja su bila ista,
tako da nejednakost" nije vrijedila. Neka nevidljiva ica" ih je po
vezivala i zbog nje su kvantne estice slijedile jedna drugu. Otada
fiziari znaju da su, kada Bellova nejednakost ne vrijedi, estice za
cijelo isprepletene.
Bellova nejednakost ima ogroman utjecaj na nae razumijevanje
svemira. Prihvaanje nelokalnosti kao normalne pojave znai da
priznajemo da su dva kamena temeljca naeg razumijvanja svemira
pogrena: utjecaj se moe dogoditi samo u vremenu i na udaljenosti,
a estice kao to su Daphne i Ted, kao i sve to te estice ine, postoji
neovisno jedno o drugom. Iako suvremena fizika prihvaa nelokal
nost kao karakteristiku kvantnog svijeta, tjei se uvjerenjem da se to
neobino svojstvo ne odnosi ni na to vee od fotona ili elektrona.
Kada se doe do razine atoma i molekula, koje se u svijetu fizike
smatraju makroskopskima, univerzum se opet ponaa po predvidi
vim, mjerljivim, njutnovskim zakonima.
Rosenbaum i njegova suradnica s jednim su siunim kristalom ra
zbili ta uvjerenja. Pokazali su da su velike stvari, poput atoma, nelo-
kalno povezane ak i u tvarima tako velikima da ih moete drati u
ruci. Nikada prije kvantna nelokalnost nije bila dokazana na takvoj
razini. Iako je uzorak bio siuan komadi soli, jednoj subatomskoj
45
 Prvo poglavlje: PROMJENJIVA TVAR

estici on je bio poput ogromne vile u kojoj ivi IO atoma. Rosen

18

stili su mu da u novinama pie kritike o radovima drugih, a onda

baum, inae suzdran u nagaanju o stvarima koje jo ne zna obja
su mu, u istom broju, dali prostor za komentiranje Sainog rada.
sniti, shvatio je da su otkrili neto izvanredno o prirodi svemira. Ja
U tom je lanku Vedral sebi dopustio nagaanje. Napisao je kako je
sam shvatila da su otkrili mehanizam namjere: pokazali su da na
kvantna fizika prihvaena kao najtonija metoda opisivanja spajanja
atome moe djelovati nelokalni utjecaj. Velike stvari poput kristala
atoma u molekule, a budui da su molekularni odnosi osnova kemi
nisu igrale po pravilima igre, ve po anarhinim pravilima kvan
je, a kemija osnova biologije, arolija isprepletenosti mogla bi biti
tnog svijeta - odravale su nevidljive veze bez oitog razloga.
klju samoga ivota. 13

Godine 2002., kada je Sai zapisala njihova opaanja, Rosenbaum

Vedral i mnogi drugi iz njegovog miljea vjerovali su da bi i drugi
je taj znanstveni rad malo dotjerao i poslao asopisu Nature",
elementi osim holmija mogli imati takav uinak. Glavni je problem
poznatom po konzervativizmu. Nakon to je etiri mjeseca odgo
u istraivanju isprepletenosti naa primitivna tehnologija: izoliranje
varao na pitanja drugih znanstvenika, papir je konano objavljen
i promatranje tog efekta trenutano je mogue samo pomou hlae
u najvanijem znanstvenom asopisu na svijetu, to je bio velik
nja tvari i njihovog tolikog usporavanja da se jedva miu. Ipak, brojni
uspjeh za dvadesetestogodinju S a i . 10

su fiziari uoili isprepletenost pri temperaturama od 200 K, koje se

Jedan od znanstvenika koji su taj rad pregledali bio je i Vlatko
mogu nai na najhladnijim mjestima na Zemlji.
Vedral: on ga je doivio s mjeavinom zanimanja i frustracije. 11

Drugi su istraivai matematiki dokazali da svuda, ak i u naim

Vedral, porijeklom iz Jugoslavije, mladi je koji je tijekom jugosla
tijelima, atomi neprestano i nevjerojatnim brzinama izmjenjuju in
venskog graanskog rata studirao na londonskom Imperial Colle
formacije. Thomas Durt, s briselskog Sveuilita Vrije, kroz elegan
g e r Tamo se istaknuo i bio odabran za elnika Odjela za kvantnu
tne je matematike formulacije dokazao da gotovo sve kvantne in
informacijsku znanost na Sveuilitu u Leedsu. Vedral, inae visok
terakcije stvaraju isprepletenost, bez obzira na unutarnje ili vanjske
i pomalo nalik na lava, radio je u Beu u jednoj maloj skupini koja
uvjete. ak i fotoni, najsitnije estice svjetlosti koje dolaze sa zvije
je radila na pionirskom istraivanju kvantne fizike i isprepleteno
zda, isprepleteni su sa svakim atomom na kojeg naiu na putu do
sti.
Zemlje. Isprepletenost na normalnim temperaturama normalno je
14

Vedral je prvi teorijski predvidio uinak koji su Ghosh i Rosen

stanje svemira, ak i naih tijela. Svaka interakcija medu elektronima
baum pronali tri godine kasnije. Svoj je rad 2001. godine poslao
u nama stvara isprepletenost. Benni Reznik, teoretiar fizike sa Sve
asopisu Nature", no oni su ga odbili budui da su im pokusi dra
uilita u Tel-Avivu, tvrdi da je i prazan prostor oko nas prenapuen
i od teorija. Na kraju je Vedral uspio svoj rad objaviti u asopi
isprepletenim esticama. 15

su ..Physical Review Letters". Nakon s t o j e Nature" objavio Sain

12

Engleski matematiar Paul Dirac, stvoritelj teorije kvantnog polja,

lanak, urednici su mu odluili ponuditi utjenu nagradu - dopu-
tvrdio je da nitavilo i prazan prostor ne postoje. ak i kada bi iz

46
4/

svemira odstranili svu tvar i energiju i ispitali sav taj prazan" pro
stor medu zvijezdama, otkrili bismo svijet koji buja subatomskom
aktivnou.
U svijetu klasine fizike polje je sfera utjecaja u kojoj je dvije ili vie
toaka povezano silom, npr. gravitacijom ili elektromagnetizmom.
Meutim, u svijetu kvantnih estica polja nastaju izmjenama energi
je. Prema Heisenbergovom principu neodreenosti, jedan od razlo
ga nedokuiVosti kvantnih estica je stalna dinamika preraspodjela
njihove energije. Iako ih se esto prikazuje kao siune biljarske ku
gle, subatomske estice vie nalikuju malim skupinama vibrirajuih
valova koji stalno meusobno izmjenjuju energiju. Interakcija svih
elementarnih estica odvija se pomou izmjene energije kroz tzv.
privremene ili virtualne" kvantne estice. Za njih se vjeruje da se
iznenada pojavljuju iz nitavila, kombiniraju i ponitavaju u djeliu
sekunde i tako uzrokuju nasumine fluktuacije energije bez nekog
oitog razloga. Virtualne estice ili negativna energetska stanja ne
maju fiziki oblik pa ih ne moemo promatrati. ak i stvarne" esti
ce nisu nita vie no mala klupka energije koja se nakratko pojavljuju
i onda nestanu u osnovno energetsko polje.
Ta dodavanja energijom stvaraju ogromno osnovno energetsko sta
nje koje se zove Polje nulte noke. Naziv nulte toke" koristimo zato
to pri temperaturi od apsolutne nule, kada bi se sva tvar teoretski
trebala prestati micati, jo uvijek moemo uoiti te siune fluktua
cije. Subatomska tvar se ne odmara ak ni na najhladnijem mjestu u
svemiru, ve nastavlja svoj mali energetski ples. 16
Energija koja nastaje tim meuestinim izmjenama nezamislivo
je mala - poput pola fotona. Meutim, kada bismo zbrojili sve iz
mjene svih subatomskih estica u svemiru, rezultat bi bila neiscrpna
IH
Hrvo poglavlje: HROMJtNJIVA IVAR
i nezamisliva zaliha energije, koja bi od energije sve tvari bila vea
IO puta. Richard Feynman je jednom rekao da je energija jednog
40 17
kubinog metra svemira dovoljna da sve oceane svijeta zagrije do
kljuanja. 18
Nakon Heisenbergovog otkria energije nulte toke, veina konven
cionalnih fiziara iz svojih je jednadbi uklonila brojke koje simbo
liziraju nultu toku. Pretpostavili su da se, budui da je Polje nulte
toke stalno prisutno u tvari, ne mijenja nita, pa ga se moe sa si
gurnou ukloniti. Meutim, 1973. godine, kada je ameriki fiziar
Hal PuthofF traio alternative fosilnim gorivima, poeo je (inspiriran
ruskim fiziarem Andrejem Saharovim) traiti naine za ovladava
nje ogromnom energijom praznog prostora kako bi je iskoristio za
prijevoz na Zemlji i u udaljene galaktike. PuthofF je vie od trideset
godina istraivao Polje nulte toke. S nekoliko je kolega dokazao da
ta stalna izmjena energije s Poljem nulte toke objanjava stabilnost
atoma vodika, pa tako i stabilnost sve tvari. 14
Maknite Polje nulte
toke i sva e se tvar uruiti. Pokazao je da energija nulte toke moe
biti odgovorna za dva osnovna svojstva mase: inerciju i gravitaciju. 20
PuthofF je takoer radio na multimilijunskom projektu kojeg su fi
nancirali Lockheed Martin i brojna amerika sveuilita, a koji se
bavio koritenjem energije nulte toke za put u svemir. Taj je projekt
postao javno poznat tek 2006. godine.
Mnoga neobina svojstva kvantnog svijeta, kao to su neodreenost i
isprepletenost, mogla bi se objasniti kada bi se uvrstila stalna intera
kcija kvantnih estica s Poljem nulte toke. Za PuthofFa je znanstve
no razumijevanje prirode isprepletenosti analogno dvama tapovi
ma zabijenima u pijesak na rubu oceana koje samo to nije udario
ogromni val. Da se oba srue, a vi ne znate za val, mislili biste da je
49
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

znanstvenim tumaenjima prirode i to je nezadovoljstvo i potrebu

jedan utjecao na drugog i rekli biste da je to zbog efekta nelokalno-
za nalaenjem istine prenio svojim studentima.
sti. Stalna interakcija kvantnih estica s Poljem nulte toke mogla
Zeilinger i njegov tim isprepleli su par fotona s dna Dunava. Uspo
bi biti osnovni mehanizam efekta nelokalnosti meu esticama i
stavili su kvantni kanal pomou staklenog vlakna i proveli ga po
omoguavala bi stalnu meusobnu vezu sviju estica. 21

rijenom koritu Dunava. Zeilinger je u svom laboratoriju pojedine

U Izraelu je rad Bennija Reznika na Polju nulte toke i ispreplete
fotone zvao Alice i Bob, a ponekad, kada je trebao trei foton, zvao
nosti matematiki poeo sa sredinjim pitanjem: to bi se dogodilo
ga je Carol ili Charlie. Iako je Alice i Boba razdvajalo 600 m rijeke,
s hipotetskim parom sondi koje su u interakciji s Poljem nulte to
ipak su zadrali nelokalnu vezu. '
2 1

ke? Prema njegovim proraunima, kada bi sonde zapoele inte

Zeilinger je bio osobito zainteresiran za superpoziciju i implikacije
rakciju s Poljem nulte toke, poele bi meusobno komunicirati i
kopenhake interpretacije - da subatomske estice postoje samo u
postale bi isprepletene. 22

stanju potencijala. Pitao se bi li predmeti, a ne samo subatomske e

Ako je sva tvar u interakciji s Poljem nulte toke, to znai da je
stice koje ih tvore, mogli postojati u tom neodreenom stanju? Kako
sva tvar povezana i moda isprepletena kroz kvantne valove, 23
I
bi testirao to pitanje, posluio se aparatom nazvanim Talbot Lau in-
ako smo mi i prazan prostor isprepleteni, sigurno uspostavljamo
terferometar, kojeg su razvili njegovi kolege na MIT-u pomou va
nevidljive veze s udaljenim stvarima. Priznavanje postojanja Po
rijacije na poznati pokus s dvostrukim prorezom britanskog fiziara
lja nulte toke i isprepletenosti daje nam gotovi mehanizam koji
s kraja devetnaestog stoljea Thomasa Younga. U Youngovom poku
objanjava kako signali koje stvara misao jedne osobe mogu stii
su zraka istog svjetla prolazi kroz jednu rupu ili prorez na komadu
do druge osobe, bez obzira na veliku meusobnu udaljenost. Sai
kartona, zatim kroz drugi karton, koji ima dva proreza, i na kraju
Ghosh je dokazala postojanje nelokalnosti u velikim gradivnim je
dolazi do praznog kartona.
dinicama tvari, a drugi su znanstvenici dokazali da je sva tvar u
Kada su dva vala u fazi (istovremeno se uspinju i padaju) i sudare se
svemiru satelit velikog centralnog energetskog polja. No, kako bi ta
(to se tehniki naziva interferencija), zajedniki je intenzitet valo
veza utjecala na tvar? Sredinja postavka cijele klasine fizike je da
va vei od njihove zasebne amplitude. Signal se pojaava, a to znai
su velike materijalne stvari u svemiru fiksne. Kako bi ih se uope
izmjenu informacija koju nazivamo konstruktivna interferencija".
moglo promijeniti?
Ako se sudare dva vala koja nisu u fazi, velika je vjerojatnost da e
Vedral je imao prilike ispitati tu problematiku kad je bio pozvan
se ponititi. Tu pojavu nazivamo destruktivna interferencija". Kod
na rad s Antonom Zeilingerom, poznatim kvantnim fiziarom.
konstruktivne interferencije, kada valovi sinkronizirano titraju, svje
Laboratorij Zeilingerovog Instituta za eksperimentalnu fiziku na
tlo e se pojaavati; destruktivna interferencija e ponititi svjetlo i
Sveuilitu u Beu vodio je neka od najegzotinijih istraivanja
nastat e potpuna tama.
kvantnih svojstava. Zeilinger je bio vrlo nezadovoljan suvremenim

51
SO
U pokusu je svjetlo koje je prolazilo kroz dvije rupe tvorilo zebra- prvoj pregradi imao cijeli mreu proreza, a na drugoj ogibnu re
ste pruge svjetla i tame na zadnjem, praznom kartonu. Da je svjetlo etku identinih paralelnih proreza. Trea reetka, okrenuta oko
samo serija estica, najosvjetljeniji dijelovi bili bi odmah iza dvije mito na struju molekula, imala je ulogu maske" za skeniranje,
rupe na drugom kartonu. Meutim, najsvjetliji je dio tono izmeu koja bi izraunala veliinu vala bilo koje molekule koja bi kroz nju
tih rupa i uzrokuje ga kombinirana amplituda valova koji su u inter prola pomou vrlo osjetljivog laserskog detektora za odreivanje
ferenciji. Young je tako shvatio da se svjetlo koje izlazi iz dvije rupe pozicija molekula i njihovih interferentnih uzoraka.
iri u preklapajuim valovima. Zeilinger i njegov tim za prvi su pokus odabrali skup molekula

U suvremenoj se varijaciji ovog eksperimenta jedan po jedan foton fulerena, koji je sainjen od 60 atoma ugljika. Iako su dimenzi

ispaljuje kroz dvostruki prorez. Ti fotoni takoer stvaraju zebrasti je svake molekule jedan nanometar, one su divovi molekularnog

uzorak na pregradi, to pokazuje da ak i pojedinane jedinice svje svijeta. Odabrali su ga ne samo zbog veliine nego i zbog uredne

tla putuju kao razvueni" val s velikom sferom utjecaja. strukture - slian je siunoj simetrinoj nogometnoj lopti.

Fiziari dvadesetog stoljea Youngove su pokuse primijenili i na dru Pokus je bio osjetljiv. Zeilingerova je skupina trebala raditi na

ge kvantne estice te time pokazali da kvantna fizika ima svojstva ,,s pravoj temperaturi: ako bi molekulama postalo i malo pretopio,

one strane ogledala": kvantne pojavnosti su se ponaale poput vala i raspale bi se. Zeilinger ih je zagrijao do 900 K, kako bi se stvorila

istovremeno su putovale kroz oba proreza. Ispalite struju elektrona intenzivna struja molekula, a onda ih je ispalio kroz prvu pregra

na trostruke pregrade i dobit ete uzorke interferencije - tamnije i du; zatim su prole kroz drugu pregradu i napravile uzorak na

svjetlije dijelove, kao kod snopa svjetla. Budui da vam za stvaranje zadnjoj. Rezultati su bili nepobitni: svaka molekula mogla je sa

takvog uzorka trebaju barem dva vala, pokus navodi na zakljuak da mostalno stvarati interferentne uzorke. Neke od najveih jedinica

foton moe istovremeno proi kroz oba proreza i, kada se opet sjedi fizike tvari nisu bile fiksne. Ove ogromne molekule nisu, slino

ni, stvoriti interferenciju sa samim sobom. subatomskim esticama, bile u stvarnom, fiksiranom stanju.

Pokus s dvostrukim prorezom predstavlja sredinji misterij kvantne Beki tim ispitivao je i druge, dvostruko vee, asimetrine mole

fizike - ideju da subatomska estica nije samo jedno mjesto na tribi kule kako bi se utvrdilo mogue postojanje takvih nevjerojatnih

nama, nego kompletno igralite. Pokus takoer dokazuje naelo po svojstava. Odluili su se za gigantski fluorizirani ugljik - moleku

kojem su elektroni, koji postoje u hermetinom kvantnom stanju, lu sa 70 atoma ugljika, oblika lopte za ragbi - i tetrafenilporfirin,

nedokuivi. Ne moete utvrditi neto o kvantnoj pojavnosti ako ne derivat bioboje iz klorofila, ija molekula ima oblik palainke. U

zaustavite samu esticu, koja bi se onda saela u jednu toku. obje molekule ima preko 100 atoma, i stoga su meu najveima

U Zeilingerovoj adaptaciji gorespomenutog pokusa, izvoenog s mo u svijetu. I, svaka je sa samom sobom stvarala interferentni uzo

lekulama umjesto sa subatomskim esticama, interferometar je na rak.

52 53
 Prvo poglavlje: PROMJENJIVA TVAR

Zeilingerova je skupina nebrojeno puta dokazala da te molekule mogu

Ta su dva pokusa takoer u sri znanosti namjere - naina na koji
istovremeno biti na dva mjesta i da, bez obzira na veliinu, ostaju u
misli mogu utjecati na gotovu, stabilnu tvar. Oni navode na zaklju
stanju superpozicije. 25
Dokazali su nezamislivo: najvee komponente
ak da se efekt promatraa ne pojavljuje samo u svijetu kvantne e
fizike tvari i ivih bia postoje u promjenjivom stanju. 26

stice ve i u svakodnevnom ivotu. Stvari ne postoje same po sebi,

Sai Ghosh nije esto mislila o implikacijama svog otkria. Bila je za
nego u interakciji s drugima. Zajedniko stvaranje i utjecaj mogli bi
dovoljna injenicom da je njen eksperiment bio lijep znanstveni rad
biti osnovne, sredinje karakteristike ivota. Nae promatranje svake
koji bi joj mogao pomoi u karijeri i istraivanju minijaturizacije
komponente naeg svijeta moe pomoi utvrivanju njenog kona
- budunosti kvantne mehanike, po njenom miljenju. Povremeno
nog stanja, a mi najvjerojatnije utjeemo na svaku veliku stvar oko
si je dopustila razmiljanje o mogunosti da je njen kristal dokazao
nas. Kada uemo u sobu punu ljudi, kada smo u interakciji sa svojim
neto vano o prirodi svemira. No, ona je bila samo studentica na
partnerima i djecom, kada pogledamo nebo, mogue je da na sve to
postdiplomskom studiju. to je mogla znati o tome kako svijet zaista
utjeemo
funkcionira?
svakog trenutka.
Za mene su i njeno istraivanje i Zeilingerov rad na eksperimentu s
To jo uvijek ne moemo dokazati na normalnim temperaturama,
dvostrukim prorezom dva najvanija trenutka suvremene fizike. Njen
oprema nam je jo uvijek odvie primitivna. No, imamo preliminar
pokus pokazuje kako postoji nevidljiva veza medu osnovnim elemen
ne dokaze: fiziki svijet - sama tvar - ini se promjenjivom, podlo
tima tvari, koja je ponekad tako jaka da pobjeuje klasine metode
nom vanjskom utjecaju.
utjecanja kao to su sila ili visoka temperatura. Zeilingerov je rad po

kazao neto jo nevjerojatnije. Velika tvar nije vrsta ni stabilna, niti

se nuno pokorava njutnovskim pravilima. Molekulama treba neki

drugi utjecaj koji e ih fiksirati ujedno stanje.

Njihov je rad dao prve dokaze da se svojstva kvantne fizike ne mani

festiraju samo kod subatomskih estica ve i u svijetu vidljive tvari.

Molekule takoer postoje u stanju istog potencijala, a ne konane

injenice. Pod odreenim okolnostima otimaju se njutnovskim pra

vilima i manifestiraju kvantne efekte nelokalnosti. injenica da se ne

to reda veliine molekule moe ispreplesti, znai da ne postoje dva

pravilnika - fizika malog i fizika velikog - nego jedan pravilnik koji

vrijedi za sve.

55
Drugo poglavlje

LJUDSKA ANTENA

Gary Schwartz je 1951. godine, kao sedmogodinjak, otkrio neto

nevjerojatno. Pokuavao je dobiti dobru sliku na obiteljskom televi

zoru. Novi, crno-bijeli Magnavox na polici od orahovine fascinirao

g a j e - ne toliko zbog pokretnih slika, ve zbog naina na koji su te

slike stizale u njegovu dnevnu sobu. Mehanizmi tog relativno novog

izuma bili su misterij ak i za veinu odraslih. Televizija je za njega

bila poput svake elektronske naprave - elio ju je rastaviti i razumje

ti. To je ve je pokuavao sa starim radio-aparatima koje mu je davao

djed. Ignatz Schwartz prodavao je zamjenske cijevi za TV i radio u

svom duanu u Great Necku na Long Islandu, a one koje se vie nije

moglo popraviti davao je svom unuku. U kutu Garyjeve sobe bila

je gomila otpadaka od eksperimenata - cijevi, otpornika i ostataka

radija naslaganih na police koje mu je djed posudio. To su bili prvi

znaci njegove doivotne fascinacije elektronikom.

Gary je znao da kvaliteta slike ovisi o poloaju antene. Otac mu je

objasnio da TV pokree neto nevidljivo, slino radiovalovima, to

leti zrakom i nekako se pretvara u sliku. Gary je izveo nekoliko je-

dnostavnh pokusa. Kada bi stajao izmeu antene i TV-a, slika bi

nestala. Kada bi dodirnuo antenu na nekim mjestima, slika bi bila

jasnija.

57
tiortKiMtNi NAivutKt / Lynne wciaggart
Jednog je dana Gary odvio antenu i stavio svoj prst na mjesto antene.
Snijeg" na televizoru iznenada se pretvorio u savrenu sliku. ak
i u toj dobi, shvatio je da je vidio neto nevjerojatno: njegovo tijelo
postalo je antena, prijemnik nevidljivih podataka. Isto je pokuao
s radiom i rezultati su bili jednaki. Neto u ljudskom tijelu bilo je
slino anteni koja je primala televizijski signal, on je bio prijemnik
nevidljivih podataka koji je mogao primati signale odaslane kroz vri
jeme i prostor.
Sve do petnaeste godine nije mogao vizualizirati pravu prirodu tih
signala. Nauio je svirati elektrinu gitaru i esto se pitao kakvi su
to nevidljivi utjecaji zbog kojih gitara stvara razliite zvukove. Kada
bi svirao jednu notu, srednje C, mogao bi proizvesti vii ili nii ton,
ovisno o okretanju gumba na gitari. Kako je mogue da jedna nota
moe zvuati tako razliito? Za znanstveni projekt snimio je svoje
sviranje i naao tvrtku u New Yorku, stotinjak kilometara udaljenu
od svog doma u West Babylonu, koja je imala opremu za testiranje
frekvencije zvuka. Kada su njegove snimke ispitivane, oprema tvrtke
je brzo rekonstruirala note - ralanila ih do njihove biti. Svaka je
nota na ekranu izgledala kao skup valova - sloena mjeavina neko
liko stotina frekvencija koje su se mijenjale kada bi Gary podeavao
zvuk na gitari. Znao je da su te frekvencije valovi koji su na monitoru
izgledali kao horizontalno ,,S" ili sinusoide, s periodikim oscilacija
ma i fluktuacijama. Svaki put kada bi progovorio, znao je da i njegov
glas proizvodi sline frekvencije. Sjetio se svojih ranih pokusa s TV-
om i pitao se postoji li u njemu pulsirajue energetsko polje slino
zvunim valovima. 1
Entuzijastini Schwartz je odrastao i naao oduak u psihofiziologiji
- tada novom istraivanju uinka uma na tijelo. Kada je prihvatio
S8
Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA
posao na Sveuilitu u Arizoni, koje je bilo poznato po poticanji
ma profesora na slobodna istraivanja, fascinirao ga je biofeedback
i naini na koje um moe kontrolirati krvni tlak i mnoge bolesti - i
snaan fiziki uinak razliitih vrsta misli. 2
Jednog vikenda 1994. godine, na konferenciji o povezanosti ljubavi
i energije, posjetio je predavanje Elmera Greena, jednog od pionira
biofeedbacka. Obojicu je zanimala energija koju odailje um. Green
je odluio raditi s iscjeliteljima na daljinu kako bi utvrdio da li pri
iscjeljivanju odailju vie elektrine energije.
Green je u svom predavanju naveo da je izgradio sobu sa zidovima i
stropom od bakra: zidovi su bili povezani s elektroencefalogramskim
(EEG) pojaalima - istim onima koji mjere elektrinu aktivnost mo
zga. Inae se EEG privruje na kapu s elektrodama, koje onda bilje
e odvojene elektrine izboje na razliitim mjestima u mozgu. Kapa
se stavlja na glavu pacijenta i elektrina se aktivnost vidi na pojaalu.
EEG pojaala su iznimno osjetljiva i registrraju na najmanje promje
ne, ak i reda veliine 1 0 volti.
6
Green je mislio da je kod iscjeljivanja na daljinu signal elektrine
prirode i da izlazi iz ruku iscjelitelja. Nije koristio EEG kapu, ve
je pojaala privrstio za bakreni zid. Bakreni zid se ponaao poput
ogromne antene koja je sa svih pet strana hvatala elektricitet i poja
avala osjetljivost detektora struje koja je izlazila iz iscjelitelja.
Green je otkrio da, kada iscjelitelj iscjeljuje, EEG pojaalo to regi
strira kao ogroman elektrostatski naboj, slian onome koji se stvara
kada trljate nogama novi tepih i onda dodirnete metalnu kvaku. 3
U ranim danima pokusa s bakrenim zidom, Green je naiao na veliki
problem. Kada bi iscjelitelj samo maknuo prstom, EEG pojaalo bi to
zabiljeilo. Green je morao nai nain za razdvajanje pravih uinaka
59
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA

iscjeljivanja od te elektrostatske buke. Mislio je da je to mogue jedi Schwartzovi su pokusi postali kreativniji. Kada je gorespomenuti po

no ako iscjelitelji ostanu savreno mirni dok iscjeljuju. kus pokuao izvesti s udaljenosti od jednog metra, signal se smanjio.

Scwartza je sve vie fasciniralo Greenovo predavanje. Mislio je da Kada je bistu stavio u Faradayev kavez od gusto pletene bakrene

Green odbacuje moda najzanimljiviji dio podataka. Stoje za jednog mree koja blokira sva elektromagnetska polja, uinka nije bilo. Ta

buka, za drugog je signal. Je li mogue da pokret ili disanje stvaraju udna energija pokreta imala je sve karakteristike ekektriciteta: sla

elektromagnetski signal koji je dovoljno jak da ga bakreni zid moe bila je na daljinu i blokirao ju je elektromagnetski tit.

registrirati? Jesmo li mi i odailjai, a ne samo prijemnici? Jednom je Schwatrz zamolio jednog studenta da stoji s lijevom ru

inilo se loginim da mi odailjemo energiju. Puno je dokaza ve kom ispruenom iznad Einsteinove glave, a da desnu ruku isprui

pokazalo da sva iva bia imaju elektromagnetski naboj. Kada bi se prema Scwartzu, koji je sjedio na jedan metar udaljenoj stolici. Stu

taj naboj naao u trodimenzionalnom prostoru, putovao bi brzinom dente je zapanjilo to to je pojaalo registriralo Schwartzove pokre

svjetlosti. Mehanizmi prijenosa energije bili su jasni, ali ne i jaina te. Signal je proao kroz Schwartzovo tijelo i putovao kroz studenta.

elektromagnetskih polja koja odailjemo pukim disanjem, kao i pita Schwartz je jo uvijek stvarao signal, a student je postao antena koja

nje da li tu energiju primaju druga iva bia. je taj signal primala i prenosila ga pojaalu. Ponaao se poput druge

Schwartz je to elio provjeriti. Nakon konferencije traio je od Gre- antene. 5

ena upute za gradnju vlastitoga bakrenog zida. Pourio je u eljeza- Schwartz je shvatio da je doao do najvanije toke svog istraiva

riju, gdje nisu drali bakrenu nego aluminijsku oplatu, koja je tako nja. Jednostavan pokret stvarao je elektrini naboj i, to je jo vani

er mogla zamijeniti jednostavnu antenu. Kupio je nekoliko takvih je, povezanost. Svaki na pokret ljudi oko nas osjeaju. Implikacije

ploa, stavio ih na staklene opeke, tako da budu izolirane od tla, i takvog otkria bile su nevjerojatne. to bi bilo, na primjer, kada bi

sagradio zid". Povezao je zid s EEG pojaalom i poeo se igrati ru korio studenta? Kakav bi fiziki uinak na tog studenta imalo ma

kom - mahao je njome iznad aluminijske kutije. Kao to je mislio, hanja prstom i vikanje? On bi se mogao osjeati kao da ga udara val

pojaalo je i to zabiljeilo. Pokreti njegove ruke stvarali su signal. 4

energije. Neki bi ljudi mogli imati jae pozitivne ili negativne naboje.

Schartz je to demonstrirao pred svojim uenicima - radi dramati U pokusu Elmera Greena s bakrenim zidom, sva oprema postala bi

nosti koristio je bistu Einsteina i ukljuio samo jednu elektrodu na neupotrebljiva u prisutnosti poznate iscjeliteljice Roslyn Bruyere.

vrhu kape. Onda je micao ruku iznad Einsteinove glave. Pojaalo je Scwartz je bio na tragu vrlo vanog otkria o energiji koju odailju

iznenada oivjelo i pokazivalo elektromagnetski val. No, taj signal ljudska bia. Moe li energija misli imati isti uinak kao energija po

nije bio iznenadni modani val iz biste, ve elektromagnetsko polje kreta? Mogu li misli stvarati povezanost s ljudima oko nas? Svaka

koje je stvarano pokretom Schwartzove ruke. inilo se nepobitnim namjera prema nekom moe imati svoj fiziki odjek koji e, potom,

da njegovo tijelo odailje signal sa svakim pomicanjem. primatelj registrirati kao fiziki uinak.

60 61
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

minuta. Ta bi se poveanja dogodila ak i kada sudionik nije u blizini

I ja sam, poput Schwartza, mislila da se energija koju stvaraju misli
aparata primjenjivao namjeru. Tiller je zakljuio da usmjerene misli
ne ponaa na isti nain kao energija koju stvara pokret. Signal koji
stvaraju mjerljivu fizikalnu energiju, ak i na velikoj udaljenosti. 7

stvara pokret, poput elektrine struje, s veom udaljenosti postaje

Nala sam jo dva istraivanja koja mjere elektrine frekvencije oso
sve slabiji. Kod iscjeljenja je udaljenost nebitna. Energija namjere,
ba koje koriste namjeru. Jedno je istraivanje mjerilo iscjeliteljsku
ako postoji, morala bi biti fundamentalnija od obinog elektroma-
energiju, a drugo je ispitivalo energiju koju stvara majstor Qigonga
gnetizma - i moda bi mogla spadati u podruje kvantne fizike. Kako
kada odailje unutarnji qi (kineski naziv za energiju ivotne sile). U 8

bih mogla ispitati energetske uinke namjere? Iscjelitelji, za koje se

oba su sluaja mjerenja bila identina: iscjelitelji su emitirali frekven
inilo da odailju vie energije od prosjenih ljudi, bili su dobri za
cije od 2-30 Hz.
zapoinjanje takvog istraivanja.
Ta je energija mijenjala molekularnu prirodu tvari. Otkrila sam znan
Elmer Green je u svom radu dokazao stvaranje ogromnog elektro-
stvene dokaze koji se bave kemijskim promjenama uzrokovanim
statskog izboja tijekom iscjeljivanja. Kada ovjek mirno stoji, disanje
namjerom. Bernard Grad, profesor biologije na Sveuilitu McGill u
i kucanje srca proizvest e elektrostatsku energiju od 10 - 15 milivolti
Montrealu, ispitivao je uinke iscjeliteljske energije na vodu za zalije
na EEG pojaalima; tijekom aktivnosti koje zahtijevaju usredotoe
vanje biljaka. Nakon to je skupina iscjelitelja slala energiju uzorcima
nost (npr. meditacija), energija e narasti i do 3 volta. Tijekom iscje
vode, Grad ih je analizirao pomou infracrvene spektroskopije. Uvi
ljivanja, Greenovi su iscjelitelji proizvodili energiju jaine i do 190
dio je da su se kod vode koju su iscjelitelji tretirali" dogodile znaajne
volti: jedan je iscjelitelj stvorio 15 izboja koji su bili 100 000 puta jai
promjene u vezama vodika i kisika. Vodikova veza medu molekulama
od normale, s manjim nabojima od 1 - 5 volti na sva etiri bakrena
je oslabila, to se inae dogaa vodi izloenoj magnetima. Brojni su
9

zida. Kada je ispitivao izvore te energije, Green je otkrio da dolazi iz

znanstvenici potvrdili te nalaze. Ruski su istraivai otkrili da se veze
abdomena iscjelitelja, koji se u kineskim borilakim vjetinama nazi
izmeu atoma vodika i kisika deformiraju u kristalinoj mikrostru-
va dan tien i smatra se sredinjim pokretaem unutarnje energije. 6

kturi tijekom iscjeljivanja. 10

William Tiller, fiziar sa Sveuilita Stanford, konstruirao je aparat

Takve promjene mogu biti rezultat same namjere. U jednom su istra
koji mjeri energiju iscjelitelja. On otputa stabilnu struju plina i mjeri
ivanju iskusni meditanti slali namjeru uzorcima vode koje su drali u
koliko tono ima nabijenih elektrona. Svaku promjenu napona regi
rukama tijekom meditacije. Kada su vodu ispitali infracrvenom spek-
strira mjera otkucaja.
trofotometrijom, mnoge njene karakteristike znaajno su se promije
Tiller je u svom pokusu zamolio obine dobrovoljce da stave ruke na
nile - na primjer apsorpcija, tj. koliina svjetla koju voda apsorbira na
otprilike 15 cm od aparata i usredotoe se na mijenjanje mjerenja.
odreenoj valnoj duljini. Kada netko ima usredotoenu misao, mo
11

Izvedeno je preko 1000 takvih mjerenja i u veini se tijekom pri

gue je da mijenja molekularnu strukturu predmeta svoje namjere.
mjene namjere broj otkucaja poveao za 50 000, i tako bi ostalo pet

62
 Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA

Gary Schwartz se u svom istraivanju pitao da li se namjera manife

pomou detektiranja ELF-a (iznimno niske frekvencije - extra-low-
stira samo kao elektrostatska energija. Moda je i magnetska energija
frequency) magnetskih polja. Gaussmetar je bio dovoljno osjetljiv
igrala neku ulogu. Magnetska polja su, sama po sebi, bila jaa. Ma-
za detektiranje jedne tisuinke gaussa, to je vrlo mali impuls ma
gnetizam je djelovao kao snanija, univerzalnija energija: na samu
gnetskog otkucaja. Za Schwartza je takva osjetljivost bila vie nego
Zemlju utjee njen osobni puis geomagnetske energije. Schwartz se
dovoljna.
sjetio istraivanja Williama Tillera u kojem su mediji smjeteni u
Melinda Connor dosjetila se da je mogue mjeriti promjene u nisko-
aparate koji blokiraju razne vrste energije. Njihova je energija djelo
frekventnim magnetskim poljima kroz zbrajanje broja promjena u
vala bolje nego inae dok su bili u Faradayovom kavezu, koji blokira
oitavanjima gaussmetra. Kada aparat mjeri ambijentna stabilna ma
samo elektrinu energiju, a do znaajno slabijeg djelovanja dolo je
gnetska polja, devijacije e biti male - manje od jedne desetine ga
kada su bili u prostoriji koja blokira magnetsko zraenje. 12

ussa. Meutim, kod oscilirajueg magnetskog polja - s periodikim

Iz tih ranih istraivanja Schwartz je shvatio dvije vane stvari: is
promjenama frekvencije, brojevi e se kretati od, recimo 0,6 do 0,7 i do
cjeljenje moda ispoetka stvara pojaani elektricitet, ali pravi me
0,8, a onda opet do 0,6. to su promjene vee i ee (to e se vidjeti
hanizam prijenosa mogao bi biti magnetski. Na djelovanje medija
po broju razliitih oitanja), postoji vea vjerojatnost da na magnetsko
i psihokinezu moglo se utjecati pomou razliitih vrsta izolacije.
polje utjee izvor usmjerene energije.
Elektrini signali mogu ometati te procese, dok ih magnetski signali
Connorova i Schwartz okupili su skupinu ljudi koji prakticiraju reiki,
poboljavaju.
umjetnost iscjeljenja razvijenu u Japanu. Mjerenja su vrili blizu ruku
Schwartzu je u testiranju tih postavki pomogla etrdesetogodinja
svakog sudionika tijekom razdoblja kanaliziranja" energije, a onda ti
kolegica Melinda Connor, doktorica znanosti: nju je zanimao feno
jekom odmora. Zatim su okupili skupinu iscjelitelja koji su iza sebe ve
men iscjeljivanja. Prva je prepreka bila nalaenje naina za tono
imali brojna, dramatina iscjeljenja. Ponovno su Connorova i Schw
mjerenje magnetskih signala. Mjerenje niskofrekventnih magnet
artz mjerili magnetsko polje oko svake ruke dok su iscjelitelji kana
skih signala je teko i zahtijeva uporabu skupe i iznimno osjetljive
lizirali" energiju te kada su se odmarali. Potom su usporedili mjerenja
opreme po imenu SQUID (superconducting quantum interference
reikista s mjerenjima obinih ljudi.
device - aparat za supervodljivu kvantnu interferenciju). SQUID sto
Kada su Schwartz i Connorova analizirali podatke, otkrili su da se kod
ji i do etiri milijuna dolara i obino se koristi u prostoriji koja je
obje skupine iscjelitelja pojavljuju znaajne fluktuacije vrlo niskih pul-
magnetski izolirana kako bi se eliminirale smetnje.
sacija magnetskog polja koje je izlazilo iz obje ruke. Ogromno povea
Schwartz i Connorova sa svojim su si budetom mogli priutiti samo
nje oscilacija magnetskog polja dogodilo bi se kada bi iscjelitelj kanali
sirotinjski" SQUID - mali, runi, troosovinski, digitalni gaussme-
zirao energiju. Meutim, taj je porast bio najizraeniji u dominantnoj
tar na baterije, napravljen za mjerenje elektromagnetske zagaenosti ru
c i . Ljudi koji nisu bili iskusni iscjelitelji nisu pokazali isti efekt.

65
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA

Schwartz je potom usporedio rezultate skupine reikista s onima isku dio procesa, ali ne i njegova bit - vjerojatno se radi o neemu bliem

snih iscjelitelja i primijetio je ogromnu razliku. Kod iskusnih je iscje kvantnom polju ili svjetlosti.

litelja broj promjena magnetskog polja bio vei za jednu treinu. 13

Schwartz je poeo razmiljati o mogunosti da mehanizam iza na
Rezultati istraivanja inili su se jasnima. Schwartz i Connorova do mjere potjee od siunih elemenata svjetlosti koja odailju ljudska

bili su dokaze da se usmjerena namjera manifestira i kao elektro- bia. Sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea njemaki

statska i kao magnetska energija. Otkrili su i da je namjera slina je fiziar I'ritz-Albert Popp naletio na injenicu da sva iva bia, bila

sviranju klavira: morate je nauiti koristiti, a u tome su neki bolji, a ona jednostanina ili sloena, odailju stalnu struju fotona - siunih

neki loiji. estica svjetlosti. Nazvao ih je biofotonske emisije" i vjerovao da

1.

Kada je razmiljao o znaenju svega toga, Gary Schwartz sjetio se je otkrio najosnovniji komunikacijski kanal ivih organizama - svje

jedne lijenike fraze: Kad uje kopito, nemoj se odmah sjetiti zebre. tlost koja slui za odailjanje signala sebi i ostatku svijeta.

To znai da, pri dijagnosticiranju neke bolesti, prvo treba iskljuiti Preko trideset godina Popp je vjerovao da je to slabo zraenje, a ne

najrairenije uzronike, a tek onda razmotriti egzotinije moguno biokemija, pokreta u organiziranju i koordiniranju svih staninih

sti. Schwartz se volio baviti znanou na isti nain i stoga je propi procesa u tijelu. Valovi svjetlosti savreni su nain za trenutani pri

tivao svoje rezultate: Mogu li poveanja oscilacija magnetskog po jenos informacija po tijelu. Postavka da valovi, a ne kemijski spojevi,

lja tijekom iscjeljivanja biti rezultat izvjesnih perifernih biofizikih djeluju kao sustav komunikacije unutar ivog bia rjeava centralni

promjena? Kontrakcije miia, promjene u cirkulaciji krvi, irenje problem genetike - kako rastemo i oblikujemo se od samo jedne sta

i skupljanje krvnih ila, koliina vode u tijelu, tijek elektrolita, pa nice. To takoer objanjava kako istovremeno izvravamo razliite

ak i sama koa, znojne lijezde, promjene temperature, neuralna in zadatke s razliitim dijelovima tijela. Popp je pretpostavio da je to

dukcija - sve to stvara magnetsko polje. Smatrao je da je iscjeljenje slino glavnoj akustinoj vilici koja odailje frekvencije koje moraju

posljedica skupljanja raznih biolokih procesa, koji se onda prenose pratiti drugi dijelovi tijela. 16

magnetskim putem. Brojni biolozi, npr. njemaki biofiziar Herbert Frohlich, izloili su

No, mogunost da bi iscjeljivanje moglo biti magnetski efekt nije postavku da kolektivna vibracija koordinira aktivnosti bjelanevina

objanjavala iscjeljivanje na daljinu. Bilo je sluajeva iscjeljivanja i stanica. Meutim, te su teorije ignorirane do Poppovih otkria, jer

preko ogromnih udaljenosti. U jednom se istraivanju stanje obo nije bilo dovoljno osjetljive opreme s kojom bi ih se moglo provje

ljelih od AIDS-a poboljalo zbog iscjeljivanja na daljinu: etrdeset riti.

iscjelitelja iz cijele Amerike radilo je na oboljelima koji su se nalazili Popp je, uz pomo jednog studenta, konstruirao takav aparat - fo-

u San Franciscu. Magnetska polja, poput elektrinih, slabe s pove

H
tomultiplikator, koji je hvatao svjetlost i prebrojavao fotone. Izveo je

anjem udaljenosti. Magnetski i elektrini efekti vjerojatno su jedan nebrojene pokuse koji su pokazali da te siune frekvencije pohra-

66 67
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
nj uje i cm ilira DNK u stanicama. Intenzitet svjetlosti u organizmima
bio je stabilan (od nekoliko pa sve do vie stotina fotona po etvor
nom centimetru povrine organizma) sve dok nije dolo do nekog
poremeaja ili bolesti, kada su oitanja naglo rasla ili se sputala.
Signali su sadravali vane podatke o stanju tijela i uincima raznih
naina lijeenja. rtve karcinoma imale su manje fotona - kao da im
se svjetlost gasila.
Iako su Poppa ispoetka osuivali zbog njegovih postavki, na kraju
je ipak postao meunarodno priznat. Osnovao je svoj Meunarodni
institit za biofiziku (International Institute of Biophysics - IIB), sa
stavljen od petnaest skupina znanstvenika iz meunarodnih centara
cijelog svijeta, ukljuujuu vicarski CERN, ameriki Northeastern
University, kineski Institut za biofiziku pri pekinkoj Akademiji za
prirodne znanosti i Moskovsko dravno sveuilite u Rusiji. IIB je do
poetka dvadeset prvog stoljea imao barem etrdeset renomiranih
znanstvenika iz cijelog svijeta.
Je li mogue da te frekvencije prenose iscjeljivanje? Schwartz je shva
tio da, ako eli prouavati biofotonske emisije, prvo mora doi do
naina promatranja tih siunih emisija svjetlosti. Popp je razvio ra
unalni mehanizam, povezan s kutijom u koju se moe staviti ivo
bie - npr. biljka. Aparat bi onda brojao fotone i crtao graf emitirane
svjetlosti. No ti su aparati biljeili fotone samo u potpunome mraku.
Do tada je znanstvenicima bilo nemogue vidjeti kako iva bia sjaje
u tami.
Kada je Schwartz razmiljao o opremi koja bi bila potrebna za regi
striranje vrlo slabe svjetlosti, sjetio se CCD fotoaparata na telesko
pima. Ta iznimno osjetljiva oprema sada se rabi za fotografiranje
dalekih galaktika, registrira 70 posto bilo koje svjetlosti, bez obzira
68
Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA
na njenu jainu. Ako CCD fotoaparat moe registrirati svjetlost na
judaljenijih zvijezda, onda bi mogao registrirati i slabu svjetlost ivih
bia. Meutim, takva oprema stoji stotine tisua dolara i mora biti
ohlaena na temperaturu samo 30 stupnjeva viu od apsolutne nule,
kako bi se eliminiralo ambijentno zraenje koje se emitira na sobnoj
temperaturi. Zbog hlaenja, fotoaparat postaje osjetljiviji na slabo
svjetlo. Kako bi Schwartzu bilo mogue doi do takve opreme?
Mogueg rjeenja sjetila se Kathy Creath, profesorica optikih zna
nosti na Schwartzovom sveuilitu, koja je dijelila njegovu oaranost
ivom svjetlosti i njenom uporabom u lijeenju. Znala je da Odjel
za radiologiju u Nacionalnoj zakladi za prirodne znanosti (Natio
nal Science Foundation - NSF) iz Tucsona u Arizoni ima CCD fo
toaparat kojim su mjerili svijetljenje laboratorijskih takora nakon
ubrizgavanja fosforescentnih boja. Radilo se o Roper Scientific Ver-
sArray 1300B CCD fotoaparatu u tamnoj komori unutar crne kutije,
iznad sustava za hlaenje Cryotiger, koji je temperaturu sputao do
- 101C. Snimke su se vidjele na monitoru. To je bilo ba ono to su
traili. Nakon to je Creathova razgovarala s direktorom NSF-a, on
se sloio i odobrio im pristup fotoaparatu.
Schwartz i Creathova su u prvom testu na crnu platformu stavili list
geranija. Napravili su fluorescentne fotografije nakon petosatnog
izlaganja zraenju. Kada je raunalo prikazalo zadnju fotografiju,
bila je prekrasna: savrena slika osvijetljenog lista, kao obrnuta sjena,
ali s nevjerojatnim detaljima - vidjela se i najsitnija ilica. Oko lista
su bile siune bijele tokice sline ljokicama - to je dokazivalo
Prisutnost visokoenergijskih kozmikih zraka. Schwartz je kod slje
deeg izlaganja koristio softverski filter za eliminiranje ambijentnog
Zraenja. Slika lista sada je bila savrena.
69
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Kada su Schwartz i Cearthova prouavali zadnju fotografiju na mo
nitoru, shvatili su da piu znanstvenu povijest.To je bilo prvi put da
su znanstvenici mogli vidjeti svjetlost kako izlazi iz ivoga bia. 17
Buduu da je oprema zabiljeila to svjetlo, Schwartz je konano mo
gao vidjeti da li namjera iscjeljivanja takoer generira svjetlo. Cre-
athova je kontaktirala brojne iscjelitelje i zamolila ih da ruke dre
nekoliko minuta na platformi ispod fotoaparata. Schwartzove prve
neprecizne slike prikazivale su grub sjaj loe rezolucije, bile su loe
fokusirane i stoga nepogodne za analizu. Zatim je pokuao sa stavlja
njem ruku iscjelitelja na bijelu podlogu (jer bijela boja odbija svje
tlo), a ne na crnu (jer crna boja apsorbira svjetlo). Slike su bile zapa
njujue jasne: struja svjetlosti tekla je iz ruku iscjelitelja - iz njihovih
prstiju. Schwartz je sada dobio odgovor na pitanje o svjesnoj misli:
iscjeliteljska namjera stvara valove svjetlosti koji su medu najorgani
ziranijima u prirodi.
Teorija relativnosti nije jedina velika Einsteinova spoznaja. Imao je
jo jednu, i to 1924. godine, nakon dopisivanja s opskurnim indij
skim fiziarem imenom Satyendra Nath Bose, koji se bavio novom
zamisli o prirodi svjetla: svjetlo je, po njemu, sastavljeno od malih
vibrirajuih klupka - fotona. Boze je doao do zakljuka da fotone
treba promatrati kao identine estice. Tada mu nitko osim Einsteina
nije vjerovao.
Einsteinu su se svidjeli Boseovi dokazi i iskoristio je svoj utjecaj kako
bi objavio njegove teorije. Bose ga je, takoer, potaknuo na istrai
vanje mogunosti da, pod odreenim uvjetima ili temperaturama,
atomi plina (koji se inae kaotino ponaaju) poinju sinkronizirano
djelovati, poput Boseovih fotona. Einstein je poeo raditi na vlastitoj
formuli ne bi li otkrio kakvi uvjeti stvaraju takve fenomene. Kada
/o
Drugo poglavlje: LJUDSKA ANTENA
je kontrolirao svoj raun, mislio je da je pogrijeio. Prema njego
vim rezultatima, na iznimno niskim temperaturama, malo veim
od apsolutne nule, poelo se dogaati neto neobino: atomi, koji
se inae kreu razliitim brzinama, usporili su na jednaku razinu
energije. U tom stanju atomi gube svoju individualnost i ponaaju
se poput jednog ogromnog atoma. Nikako ih se ne bi moglo meu
sobno raspoznati. Kada bi to bila istina, to bi znailo da je naiao
na posve novo stanje tvari, s posve drukijim svojstvima od bilo
ega u svemiru.
Einstein je objavio te nalaze " i taj je fenomen nazvan Bose-Einste-
1
inov kondenzat". No, ipak nije bio do kraja uvjeren da je u pravu.
To je vrijedilo i za druge fiziare u iduih sedamdeset godina, sve
do 5. lipnja 1995. godine, kada su Eric Cornell i Carl Wiemann s
JILA-e - programa, koji sponzorira Nacionalni institut za standar
de i tehnologiju (National Institute of Standards and Technology)
i Sveuilite u Coloradu iz Bouldera, uspjeli ohladiti malu koliinu
atoma rubidija na 170 milijarditih dijelova stupnja iznad apsolutne
bule. Hvatanje tih atoma u lasersku mreu i magnetska polja bio
19
je veliki pothvat. U jednom se trenutku skupina od 2000 atoma
- velikih otprilike 20 mikrona, to je pet puta manje od debljine
papira - poela ponaati poput jednog bia - posve drukije od
okolnih atoma. Iako su ti atomi jo uvijek bili dio plina, ponaali
su se kao atomi krutine.
etiri mjeseca kasnije, Wolfgang Ketterle s Instituta za tehnologiju
u Massachusettsu, uspio je ponoviti taj pokus, ali s natrijem; za taj
su rad on, Cornell i Wieman dobili 2001. godine Nobelovu nagra
du. Nekoliko su godina kasnije Ketterle i neki drugi uspjeli dobiti
20
ls
t i efekt, ali ovaj put s molekulama. 21
/i
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Znanstvenici su vjerovali da se Einsteinovom i Boseovom teorijom
mogu objasniti neka od udnih svojstava koja su uoili u subatom-
skom svijetu: superfluidnost, stanje u kojem odreene tekuine teku
bez gubitka energije, ili ak spontano izau iz svojih posuda; ili su
per vodljivost, slina karakteristika elektrona u strujnom krugu. U
superfluidnim i supervodljivim stanjima, tekuina ili elektrina stru
ja teoretski bi mogle tei istom snagom zauvijek.
Ketterle je otkrio jo jedno nevjerojatno svojstvo atoma u tom stanju:
svi su atomi savreno harmonino oscilirali, kao fotoni u laseru, koji
se ponaaju kao jedan ogromni foton i vibriraju u savrenom ritmu.
Ta organizacija rezultira iznimno uinkovitom energijom. Umjesto
odailjanja svjetla na 3 m, laser odailje val koji putuje 300 milijuna
puta dalje.
Znanstvenici su bili uvjereni da je Bose-Einsteinov kondenzat svoj
stvo atoma koji su toliko usporeni da gotovo miruju kada su izloeni
temperaturama minimalno viim od najniih temperatura u svemi
ru. No, onda su Fritz-Albert Popp i njegovi suradnici otkrili da slino
svojstvo ima i svjetlost koja izlazi iz ivih bia. To se nije smjelo do
goditi u burnom unutarnjem svijetu ivih bia. Osim toga, biofotoni
koje je mjerio kod ivotinja, biljaka i ljudi bili su vrlo koherentni.
Ponaali su se poput jedne supersnane frekvencije. Njemaki biofi-
ziar Herbert Frdhlich prvi je opisao model u kojem bi ovaj tip orga
nizacije mogao biti prisutan i igrati glavnu ulogu u biolokim susta
vima. Njegov model pokazao je da, kod sloenih dinamikih sustava
kao to su ljudska bia, unutarnja energija stvara brojne povezanosti,
to je onda ini koherentnom. 22
iva energija moe se organizirati
u jedno koherentno stanje s najviim oblikom kvantne ureenosti
u prirodi. Kada su subatomske estice koherentne, postaju meu-
72
Drugo poglavlje: LJUDSKA ANItNA
sobno povezane zajednikim elektromagnetskim poljima i vibriraju
kao akustine vilice ugodene na istu frekvenciju. Njihovo ponaanje
prestaje biti kaotino i one stupaju zajedno poput male vojske.
Jedan je znanstvenik to ovako opisao: koherentnost je kao usporei
vanje fotona jedne arulje od 60W s fotonima Sunca. Snaga svjetlosti
arulje samo je 1W po etvornom centimetru svjetla - zato to se
mnogi valovi koje fotoni stvaraju meusobno ponitavaju. Svjetlost
Sunca po etvornom je centimetru otprilike 6000 puta jaa. No, kada
biste mogli navesti sve fotone jedne arulje na koherentnost, energet
ska gustoa jedne arulje bila bi tisuama milijuna puta vea od one
na povrini Sunca. 23
Nakon to je Popp otkrio koherentnu svjetlost ivih organizama,
drugi znanstvenici su teoretizirali da mentalni procesi stvaraju Bose-
Einsteinov kondenzat. Britanski fiziar Robert Penrose i njegov par
tner, ameriki anestetiar Stuart Hameroff sa Sveuilita u Arizoni,
bili su na elu znanstvenika istraivaa koji su iznijeli postavku da
su mikrocjevice u stanicama zapravo svjetlovodi" u kojima se ka
otini valovi transformiraju u visoko koherentne fotone, koji onda
pulsiraju tijelom. 24
Gary Schwartz je vidio ba takvu koherentnu struju fotona kako izla
zi iz ruku iscjelitelja. Nakon to je pruavao radove znanstvenika kao
to su Popp i Hameroff, napokon je imao odgovor o izvoru iscjelji
vanja: ako se misli generiraju kao frekvencija, iscjeljujua namjera je
visokoureena svjetlost.
Rieativni pokusi Garyja Schwartza otkrili su mi neto fundamen
talno o kvantnoj prirodi misli i namjera. On i njegove kolege otkrili
su dokaze da su ljudska bia odailjai i prijemnici kvantnih signala.
Usmjerena namjera se naizgled manifestira kao elektrina i magnet-
ra
EKSPERIMENT NAMJERE / lynne McTaggart
ska energija i proizvodi ureenu struju fotona, koju osjetljiva oprema
moe registrirati. Moda i nae namjere djeluju kao visoko koheren
tne frekvencije koje mijenjaju molekularne veze i strukturu, jedna
dobro usmjerena misao mogla bi biti poput lasera koji osvjetljuje,
pritom ne gubei snagu.
Sjetila sam se nevjerojatnog iskustva koje je Schwartz imao u Van-
couveru. Odsjeo je u apartmanu na najviem katu jednog hotela.
Probudio se u dva sata ujutro, to za njega nije neobino, i izaao na
balkon kako bi uivao u pogledu na grad. Iznenadilo ga je to je svje
tlo bilo upaljeno u mnogo kua. Bilo mu je ao to nema teleskop, jer
bi tako mogao vidjeti to ti ljudi rade tako kasno. Naravno, da su ti
ljudi imali teleskop, mogli bi vidjeti njega kako gol stoji na balkonu.
Iznenada je vidio samoga sebe kako nag leti od prozora do prozora.
Ali, moda ta ideja nije bila samo proizvod mate. On je ipak stalno
emitirao biofotone, koji putuju brzinom svjetlosti: svaki bi foton za
sekundu proputovao 299 792 458 metara, a za dvije sekunde dvo
struko vie.
Njegova svjetlost bila je slina fotonima vidljive svjetlosti koja dola
zi sa zvijezda. Svjetlost koja dolazi sa zvijezda je, u puno sluajeva,
putovala milijunima godina. Svjetlost zvijezda ima u sebi povijest te
iste zvijezde. ak i ako je ta zvijezda nestala prije nego to je njena
svjetlost dola do Zemlje, ostavila je neizbrisiv trag na nebu.
Schwartz je, zatim, sebe vidio kao klupko energetskih polja, malu
zvijezdu koja isijava sve fotone ikad proizvedene tijekom cijelog nje
govog ivota. Svi podaci koje je slao od svog djetinjstva, sve misli
koje je ikad imao - sve je bilo tu i sjalo je poput svjetlosti zvijezda.
Moda je namjera slina zvijezdi. Kada se misao jednom rodi, sjaji
kao svjetlost zvijezde i utjee na sve na svom putu.
Tree poglavlje
DVOSMJERNA ULICA
Cleve Backster bio je medu prvima koji su tvrdili da ljudska namjera
utjee na biljke. Tu se tvrdnju smatralo toliko nevjerojatnom da su
je ismijavali sljedeih etrdeset godina. Backster je doao na lo glas
nakon eksperimenata koji su, navodno, dokazivali da ivi organizmi
registriraju i reagiraju na ljudske misli.
Telepatija biljaka zanimala me manje od jednog otkria koje je u toj
prii baeno na margine, a to je dokazani konstantan dvosmjerni ti
jek podataka medu svim ivim biima. inilo se da je svaki organi
zam, od bakterija do ljudskih bia, u stalnoj kvantnoj komunikaciji.
Taj neprestani razgovor predstavljao je mehanizam preko kojeg misli
mogu imati fiziki uinak.
To je otkrie bilo rezultat male zabave 1966. godine. Backster, u to
vrijeme visok, ilav, kratko oian ovjek, pun djetinjeg entuzijazma,
teko se koncentrirao. esto je ostajao u uredu due od svojih kolega
jer se tek tada, bez ometanja kolega i aktivnosti na prometnom Ti
mes Squarcu, koji se nalazi etiri kata nie, mogao koncentrirati. 1
Backster se u svojoj zemlji proslavio kao vodei strunjak za detekto
re lai. Tijekom Drugog svjetskog rata fascinirala ga je psihologija
laganja, koritenje hipnoze i seruma istine" pri ispitivanju protu-
obavjetajaca, i tu je fasciniranost primijenio na poboljavanje de-
75
EKSPERIMENT NAMJbKb / Lynne Mclaggart
tektora lai. Prvi program za protuobavjetajne slube radio je, ne
koliko godina nakon rata, s CIA-om, a zatim je osnovo Backsterovu
kolu za otkrivanje lai (Backster School of Lie Detection), koja je i
sada, pedeset godina nakon otvaranja, vodea u svijetu u pouavanju
tehnika detektora lai.
Jednog jutra u veljai, nakon to je cijelu no radio, Backster je u
sedam ujutro otiao na pauzu. Htio je zaliti dracenu i gumijevac u
svom uredu. Kada je napunio kanticu za zalijevanje, pitao se bi li
bilo mogue izmjeriti vrijeme potrebno da voda od korijena dode
do listova, posebno kod dracene, koja ima vrlo dugu stabljiku. Palo
mu je na pamet kako to izvesti: biljku e prikljuiti na detektor lai i
kada voda dode izmeu elektroda, vlaga e ui u strujni krug i bit e
registrirana kao pad otpora.
Detektor lai (poligraf) osjetljiv je i na najmanje promjene elektrine
vodljivosti koe, promjenjive zbog aktivnosti znojnih lijezda kojima
upravlja simpatiki ivani sustav. Galvanska reakcija koe (galva
nic skin response - GSR) na testu se pokazuje kao mjera elektrinog
otpora koe - ba kao to elektriari ommetrom mjere elektrini
otpor u strujnom krugu. Detektor lai takoer prati promjene kr
vnog tlaka, disanja i bila. Niska elektrina vodljivost znai mirnou.
Via elektrodermalna aktivnost (EDA) znai da simpatiki ivani
sustav, koji je osjetljiv na stres i odreena emocionalna stanja, radi
pojaano - to se dogaa kada laemo. Oitanje detektora lai do takva oitanja vidio kod ovjeka, Backster bi pretpostavio da je isti
kazuje stres simpatikog ivanog sustava i prije nego to ga je sama
osoba svjesna.
1966. godine ta se sofisticirana tehnologija sastojala od elektroda
kroz koje je prolazila slaba elektina struja i koje su bile privrene
za dva ispitanikova prsta. Najmanji porast i pad otpora bili su vidljivi
irece poglavlje: uvusMJtKNA u m
na grafikonu po kojem je pisa crtao neprekidnu, nazubljenu crtu.
Kada bi netko lagao ili bio emocionalno uzbuen, veliina krivulje bi
se drastino poveala.
Backster je jedan veliki list dracene stavio izmeu dvije elektrode i
privrstio ih gumicom. Kada je zalio biljku, mislio je kako e vidjeti
rast grafikona na papiru, to bi znailo da je elektrini otpor lista pao
zbog dotoka vode. No, kada je sipao vodu, dogodilo se neto posve
suprotno. Grafikon se poeo sputati, a onda je pokazao oitanje sli
no onom koje se dogaa kada se osoba boji da e biti uhvaena u
lai.
Tada je Backster mislio da je to reakcija slina ljudskoj, ali poslije je
saznao da votana izolacija meu stanicama biljaka uzrokuje elek
trini izboj slian ljudskoj reakciji na stres. Odluio je da, ako biljka
pokazuje emocionalnu reakciju, treba je dodatno emocionalno sti
mulirati kako bi se reakcija pojaala.
Kada se ovjeka testira detektorom lai, najbolje je postavljati mu
izravna pitanja, tako da svaki neistiniti odgovor uzrokuje trenuta
nu, dramatinu reakciju simpatikog ivanog sustava: Jeste li vi
ispalili dva metka u Joea Smitha?"
Kako bi izazvao uznemirenost u biljci, Backster je znao da joj mora
zaprijetiti na neki nain. Pokuao je s uranjanjem jednog lista u ali
cu kave, ali to nije izazvalo nikakve promjene u oitanjima. Kada bi
umoran ili da mu je dosadno. Bilo je oito da mora stvoriti nekakvu
jau prijetnju: odluio je list prikopan na elektrode spaliti ibicom.
im se ta misao pojavila, poligraf je podivljao. On nije spalio list
- samo je pomislio na to. Prema poligrafu, biljka je misao doivjela
kao izravnu prijetnju i reagirala je s krajnjom uznemirenou. Otr-
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart irece pogiavije: uvuiivijtnNA U L K A

ao je po ibice do stola svoje tajnice u susjednom uredu. Kada se uzoraka iz odvoda i pogledati ih pod mikroskopom - vidio je pravu

vratio, biljka je jo uvijek bila uznemirena. Zapalio je ibicu i drao dunglu bakterija, koje inae ive na takvim mjestima. Je li mogue

je ispod jednog lista. Oitanja su i dalje pokazivala paniku. Backster da su bakterije, kada im je zaprijetila kipua voda, odaslalale neku

je vratio ibice na mjesto. Oitanja su se normalizirala. vrstu S.O.S.-a, kojeg su onda primile biljke?

Nije znao to misliti o tome. Dugo ga je privlaila hipnoza i zamisli Backster je znao da e ga znanstvena zajednica ismijavati ako pred

0 snazi misli i prirodi svijesti. ak je izveo nekoliko pokusa dok je stavi takva otkria, stoga je uposlio mnoge kemiare, biologe, psi

radio u Vojnoj protuobavjetajnoj slubi (Army Counter Intelligence hijatre, psihologe i fiziare ne bi li mu pomogli u osmiljavanju ne

Corps) i CIA-i, u sklopu programa namijenjenjenog detektiranju te pobitnog pokusa. Backster se u svojim ranim pokusima oslonio na

hnika hipnoze kod ruskih agenata. ljudsku misao i emociju kao na pokretae reakcije biljaka. Znanstve

No, ovdje se radilo o neem mnogo nevjerojatnijem. inilo se da mu nici su ga uvjeravali da ne koristi namjeru kao podraaj u pokusu jer

je biljka itala misli. On ak nije niti osobito volio biljke. To se moglo se ona ne podvrgava rigoroznoj znanosti. Kako moete kontrolirati

dogoditi samo ako je biljka imala neku posebnu vrstu ekstrasenzor- ljudsku misao - primjerice, elju za nanoenjem boli? Tradicionalna

ne percepcije. Biljka bi morala biti u skladu sa svojom okolinom jer znanstvena zajednica lako bi mogla nai zamjerke takvom istraiva

bi tako primala puno vie od pukih osjetilnih informacija od svjetlo nju. Morao je napraviti laboratorij samo za biljke, jer bi ih druga iva

sti ili vode. bia mogla omesti.

Backster je prilagodio svoj pokus s poligrafom: poligraf je pojaavao To bi se moglo postii jedino kad bi pokus bio automatiziran. Tako

elektrine signale i tako postao osjetljiv i na najmanje elektrine pro er mu je bio potreban i snaan podraaj. Pokuao se sjetiti nekog

mjene u biljkama. Njegov partner Bob Henson i on zajedniki su po ina koji bi u biljkama potakao najvei uas. Postalo mu je jasno da

navljali poetni pokus. Backster je cijele idue godine pratio u svom bi jedini nain za to bilo neto jednakovrijedno genocidu. No, to bi

uredu reakcije biljaka na okolinu. Otkrili su nekoliko karakteristika. mogao ubijati, a to ne bi na njega navuklo bijes protivnika vivise-

Biljke su se navikle na dolaske i odlaske svog skrbnika. Imale su i kcije i lokalnih vlasti? To oito ne bi mogao biti ovjek ili ikakva vea

neku vrstu teritorijalnosti" i nisu reagirale na dogaaje u drugim ivotinja. Nije elio ubijati niti pokusne ivotinje - takore i zamorce.

prostorijama blizu Backsterovog laboratorija. inile su se usklaene Jedini oiti kandidati bili su morski raii: inilo se da je njihova je

1 s Backsterovim dobermanom Peteom, koji je stalno bio u uredu. dina svrha postati hranom za tropske ribice. Sudbina morskih raia

Najzanimljivija je bila stalna dvosmjerna komunikacija biljaka i dru ve je bila odreena - tome bi se usprotivili samo najgorljiviji proti

gih ivih bia u njihovoj okolini. Jednom, kada je Backster kuhao vnici vivisekcije.

kavu, vidio je da je u loni stavio previe vode. Kada je viak sipao Backster i Henson postavili su napravu koja bi nasumce izabrala je

u odvod, biljke su intenzivno reagirale. Odluio je uzeti nekoliko dan od est moguih trenutaka i tada sipala au morskih raia u

78 79
EKSPERIMENT NAMJtKt / Lynne Mciaggart

lonac kipue vode. Aparat za sluajni odabir bio je smjeten u naj kojih je jedan bio u laboratoriju Alexandra Dubrova, ruskog doktora

daljem od est ureda, a biljke prikopane na poligraf bile su u tri botanike i fiziologije biljaka. Njegova postignua bila su slavljena
4

odvojene sobe na drugom kraju laboratorija. etvrti poligraf bio je u bestseleru Tajni ivot biljaka (The Secret Life of Plants). Meu
5

privren za otpornik kako ne bi dolo do iznenadnog rasta napona tim, u konvencionalnoj znanstvenoj zajednici Backsterova su otkria

iz opreme i sluio je kao slijepa proba. bila okarakterizirana kao smijena, osobito zato to Backster nije bio

Mikroraunala jo nisu bila izumljena - Backster je svoj laborato tradicionalan znanstvenik - ismijavali su ga zbog tzv. Backsterovog

rij postavljao kasnih ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Stvorio efekta". asopis Esquire ga je 1975. godine uvrstio meu dobitnike

je inovativni mehaniki program s prekidaem s odgodom paljenja, 100 nagrada za sumnjiva otkria: Znanstvenici tvrde da jogurt pria

koji je odvajao svaku fazu automatiziranog procesa. Backster i Hen- sam sa sobom." 6

son bi, nakon pritiska na prekida, napustili laboratorij kako svojom Backster se nije obazirao na kritike i sljedeih trideset godina nasta

prisutnou i mislima ne bi utjecali na rezultate. Morali su elimini vio je s istraivanjima i radom na poligrafima, te je na kraju skupio

rati mogunost da su biljke vie usklaene s njima nego s manjim gomilu istraivanja o, kako je govorio, primarnoj percepciji". Brojne

ubojstvom morskih raia na drugom kraju ureda. biljke prikopane na poligraf pokazale su reakcije na ljudska emo

Backster i Henson mnogo su puta izveli svoj test. Rezultati su bili cionalna stanja, a osobito prijetnje i negativnu namjeru. Tako je re

jasni: poligraf je pokazivao znaajne promjene u oitanjima kada bi agirala i plijesan, parameciji, jaja, pa ak i jogurt. Backster je ak
7

morski raii padali u kipuu vodu. Mnogo godina nakon tog ot pokazao da i tjelesne tekuine, npr. uzorci krvi i sjemene tekuine,

kria - kada je Backster postao veliki oboavatelj Ratova zvijezda njegove i njegovih kolega, zadravaju stanje svijesti osoba od kojih

- svoje bi testove protumaio na sljedei nain: biljke su osjetile veli potjeu: krvne stanice mladog pomonika u laboratoriju intenzivno

ki poremeaj u Sili, a on je otkrio kako to izmjeriti. Ako biljke mogu

2
su reagirale kada je otvorio Playboy s nagom Bo Derek. 8

osjetiti smrt organizama tri vrata nie, to znai da su svi oblici ivota Takve reakcije ne ovise o udaljenosti: svaki oblik ivota prikopan na

nevjerojatno usklaeni. iva bia zacijelo primaju i alju telepatske poligraf slino je reagirao na njegove misli, nalazio se on u istoj sobi

informacije u svakom trenutku, a osobito kada se osjeaju ugroeno ili bio kilometrima daleko. Ta iva bia su se, poput kunih ljubimaca,

ili umiru. uskladila sa svojim vlasnikom". Ti organizmi nisu samo registrirali

Backster je rezultate svog pokusa objavio u nekoliko uglednih a njegove misli - oni su telepatski komunicirali sa svojom okolinom.

sopisa za paranormalna istraivanja i napravio skromnu prezenta ive bakterije u jogurtu reagirale su na smrt raznih vrsta bakterija i

ciju na desetom godinjem sastanku Udruenja za parapsihologiju jogurt je pokazivao elju da ga se nahrani" svojim korisnim bakte

(Parapsychology Association). 3
Parapsiholozi su uvidjeli njegovu rijama. Jaja su bila vrlo uznemirena kada ih se stavilo kuhati, a onda

vrijednost i pokus su ponovili u nekoliko neovisnih laboratorija, od su se pomirila sa svojom sudbinom. Biljke su u stvarnom vremenu

80 81

reagirale na svaki prekid kontinuiteta sa ivim biima u svojoj
okolini. ak su reagirale kada bi se njihovi skrbnici koji nisu bili
u uredu, odluili vratiti. 9
Najvei je problem bio osmisliti pokuse koji e na znanstveni na
in imati uinka. Iako su Backsterovi pokusi sada bili potpuno
automatizirani, kada bi napustio ured biljke su ostajale usklae
ne s njim, bez obzira na njihovu meusobnu udaljenost. Kada
bi Backster i njegov partner bili u oblinjem baru, biljke tijekom
njihove odsutnosti ne bi reagirale na morske raie, ve na ra primarne reakcije i usklaenosti kod svih organizama, bez obzira na
spoloenja tijekom njihovog razgovora. Bilo je vrlo teko izolirati
reakcije na odreena dogaaje, te je stoga bilo nuno osmisliti
pokuse koje e provoditi nepoznati ljudi u drugom laboratoriju.
Ponovljivost pokusa s istim rezultatima bio je jo jedan veliki pro
blem. Za sve testove bila je nuna spontanost i iskrena namjera.
To je otkrio kada g a j e u listopadu 1971. godine posjetio Ingo Sw-
ann, poznati medij. Swann je elio ponoviti pokus s dracenom.
Kao to su i oekivali, oitavanja poligrafa su pokazivala uzruja-
nost kada je Swann zamiljao kako pali biljku. Kada je to isto po
novno pokuao, biljka je reagirala uzrujano, a onda se odjednom
smirila.
to to znai?" upitao je Swann.
Backster je slegnuo ramenima: Vi recite meni."
Swann je pomislio neto to mu se inilo toliko bizarnim da se
isprva nije usudio to rei naglas. Rekao je: Mislite li da je biljka
shvatila da nisam bio ozbiljan kada sam joj namjeravao spaliti
list? Moda sada zna da nema razloga za strah?"
Backster je odgovorio: Vi ste to rekli, ja nisam. Pokuajte s jo
nekom slinom misli."
8;
irece poglavlje: uvuiivutHNA u u u
Swann je razmiljao o sipanju kiseline u lonac s biljkom. Igla poli
grafa je ponovno poludjela. Na kraju se inilo da je biljka shvatila da
Swann ne misli ozbiljno. Igla poligrafa se smirila. Swann je inae bio
ljubitelj biljaka, uvjeren da su biljke svjesne sebe, ali ga je ipak oki
rala spoznala da biljke mogu razlikovati pravu od lane namjere: to
je krivulja uenja biljaka.]0
Iako su ostala odreena pitanja o Backsterovim nekonvencionalnim
metodama istraivanja, sama koliina dokaza ukazuje na neku vrstu
njihov stupanj razvoja. No, za moj rad najvanije je Backsterovo ot
krie telepatije izmeu svih ivih organizama i njihove okoline. Na
neki se nain konstantno alju i primaju poruke.
Backster je na otkrie tog mehanizma morao ekati godinama, sve
dok Fritz-Albert Popp nije otkrio biofotone, siune estice svjetlosti
koje emitiraju iva bia." Isprva je Popp vjerovao da iva bia koriste
emisije biofotona samo za brzo, nelokalno slanje signala iz jednog di
jela tijela u drugi radi dobivanja podataka o openitom zdravstvenom
stanju ili uincima odreene terapije. No, onda je Poppa zaintrigirao
najfascinantniji efekt: inilo se da je svjetlost sustav komunikacije
meu svim ivim biima. 12
U pokusima s vodenom buhom otkrio
je da enke te vrste apsorbiraju svjetlost drugih buha i dalje odailju
uzorke interferencije - kao da su primljenu svjetlost aurirale sa svo
jim podacima. Popp je zakljuio da im moda taj mehanizam, poput
neke nevidljive mree, pomae da ostanu zajedno u roju. 13
Odluio je pozabaviti se svjetlosnim emisijama medu dinoflagelati-
ma - algama koje uzrokuju luminiscentnost mora. Ti jednostanini
organizmi na evolucijskoj su ljestvici negdje izmeu ivotinje i bilj
ke: iako su klasificirani kao biljke, kreu se kao primitivne ivotinje.
83
 civarcninriEni n u m j c n t / Lynne M c i a g g a r i

Popp je otkrio da je svjetlost svake alge koordinirana sa susjednima, Nakon 10 minuta, kada se voda smirila, u obje je posude stavio uzor

kao da svaka, na odreeni znak, digne siunu svjetiljku. Poppove 14 ke dinoflagelata. Alge koje su bile u protresenoj vodi iznenada su po

kineske kolege pokuali su dva uzorka algi odvojiti pregradom kroz jaale svoje emisije fotona, to je bio znak stresa. inilo se da su alge

koju su se mogle vidjeti" i otkrili su da su i tada emisije svjetlosti svjesne svake promjene u svojoj okolini i reagirale su uznemireno. 21

usklaene. Istraivai su zakljuili da se radi o vrlo sofisticiranom jo jedan Poppov kolega, Eduard Van Wijk, nizozemski psiholog,

nainu komunikacije. Nije bilo sumnje o uzajamnom slanju signa pitao se o rasponu tog utjecaja. Je li mogue da ivo bie registri

la. 15 ra podatke cijele okoline, a ne samo onog bia s kojim komunicira?

inilo se da ti organizmi takoer registriraju svjetlost drugih vr Kada iscjelitelj alje iscjeliteljsku namjeru, koliki je njezin domet? Bi

sta, iako su najusklaeniji bili s pripadnicima svoje. Kada bi jedan

16 li utjecala samo na ciljanu osobu ili i na organizme oko nje?

organizam apsorbirao svjetlosne valove drugog, svjetlost prvog or Van Wijk je stavio staklenku algi (vrste Acetabularia acetabulum)

ganizma poela bi sinkronizirano izmjenjivati informacije. 17

iva blizu iscjelitelja i njegovog pacijenta. Zatim je mjerio fotonske emisi

bia takoer izmjenjuju informacije sa svojom okolinom. Bakterije je alge tijekom seansi iscjeljenja i tijekom stanki. Nakon analiziranja

su apsorbirale svjetlost iz svojih hranjivih tvari: broj bakterija bio je podataka, otkrio je nevjerojatne promjene broja fotona u algama.

proporcionalan apsorpciji svjetla. inilo se da ak i utanjak i bje

18 Emisije su se znaajno promijenile tijekom seansi iscjeljenja, izgle

lanjak jajeta komuniciraju s ljuskom. 19 dalo je kao da su alge bombardirane svjetlom. Bilo je promjena i u

Ta se komunikacija odvija i kada je organizam raskomadan. Gary ritmu emisija - alge su se naizgled uskladile s jaim izvorom svjetla.

Schwartz je izrezao nekoliko mahuna, stavio ih na udaljenosti od 1 Popp je tijekom svog poetnog istraivanja otkrio neobinu reakciju

do 10 mm i slikao s NSF CCD fotoaparatom. Pomou softvera po ivih bia na svjetlost. Kada bi neki organizam izloio jarkom svje

boljao je svjetlo i otkrio da izmeu izrezanih komada ima toliko tlu, nakon nekog bi vremena i sam organizam jae isijavao, kao da

svjetlosti kao da su mahune opet cijele. Iako su bile izrezane, zasebni se oslobaa vika. Popp je taj fenomen nazvao odgoena lumini-

komadi i dalje su komunicirali. To je moda mehanizam koji obja

20 scencija" i pretpostavio da se radi o mehanizmu koji uravnoteuje

njava fantomsku bol i druge osjete u amputiranim udovima. razinu svjetlosti bia. U Van Wijkovom su pokusu grafiki prikazane

Popp je, poput Backstera, otkrio usklaenost ivih bia sa svojom fotonske emisije algi pokazivale znaajni porast. Van Wijk je prezen

okolinom preko svjetlosnih emisija. Jedan od Poppovih kolega, Wolf tirao jedne od prvih dokaza da iscjeliteljska svjetlost utjee na sve na

gang Klimek, profesor na elu Ministarstva za istraivanja pri njema svome putu. 22

koj vladi, osmislio je genijalni eksperiment kako bi ispitao jesu li Melinda Connor, suradnica Garyja Schwartza, potom je pokazala da
bia, na primjer alge, svjesne prolih poremeaja u vlastitoj okolini. namjera ima izravno djelovanje na tu svjetlost. Za svoje je istraiva
Pripremio je dvije posude s morskom vodom i jednu protresao. nje odrezala listove geranija, paljivo ih svrstala u parove po veliini,

84 8S
 cKjrcniMtN i NflMjtKt / Lynne Mciaggart
zdravlju, poloaju na biljci, dostupnosti svjetla i slinim fotonskim
emisijama. Zamolila je dvadeset uspjenih iscjelitelja da alju namje
re samo jednom lanu para, prvo kako bi smanjili emisije, a onda
kako bi ih poveali. U 29 od 38 seansi namijenjenih smanjenju emi
sije, svjetlost se u ciljanim listovima drastino smanjila, a u 22 od
38 seansi namijenjenih poveanju emisije iscjelitelji su prouzroili
znatno vee isijavanje. 23
Nekada fizika trauma dovodi do iznenadne spoznaje. Fiziaru Kon-
stantinu Korotkovu to se dogodilo kada je pao s krova. Bila je zima
1976. godine, i dvadesetetverogodinji Korotkov je s prijateljima
slavio roendan. Volio je slaviti vani, bez obzira na vremenske uvje
te. On i njegovi prijatelji na krovu su pili votku. Volio je teatralnost i
obuzet veseljem bacio se s krova na, kako mu se inilo, debeli nanos
snijega. No, ispod snijega je bio tvrdi kamen i Korotkov je slomio
lijevu nogu, te je morao nekoliko mjeseci provesti u bolnici. 24
Tijekom svog dugog oporavka, Korotkov, konvencionalni profesor
kvantne fizike na Dravnom tehnikom sveuilitu u Sankt Peters-
burgu, razmiljao je o predavanju o Kirlianovom efektu i iscjeljiva
nju, koje je sluao ranije te godine. Bio je tako zaintrigiran da se pi
tao moe li poboljati Kirlianov rad: ovjekovjeivanje neije ivotne
energije na filmu.
Semjon Davidovi Kirlian bio je inenjer koji je 1939. godine otkrio
da fotografiranje ivih bia koja su bila izloena pulsiranom elektro
magnetskom polju pokazuje fenomen poznatiji kao aura". Kada se
bilo koji vodljivi predmet (primjerice, ivo tkivo) stavi na plou od
izolacijskog materijala, primjerice stakla, i izloi visokonaponskoj,
visokofrekventnoj elektrinoj struji, stvara se slaba struja koja stvara
koronu oko predmeta - aureolu obojenog svjetla, koja je onda vidlji-
86
irece pogiavije: uvuirvutKN ULILH
va na fotografijama. Kirlian je tvrdio da aura odraava zdravstveno
stanje osobe. Promjene u auri bile su znak bolesti ili mentalne nera
vnotee.
Konvencionalni sovjetski znanstvenici ignorirali su Kirliana do e
zdesetih godina, kada je ruski tisak otkrio takozvanu bioelektrogra-
fiju, i slavio ga kao velikog izumitelja. Kirlianova fotografija iznenada
je postala prihvaena, osobito u istraivanju svemira, a za nju su se
zalagali mnogi zapadnjaki znanstvenici. Objavljivanje Kirlianovog
prvog rada 1964. godine dodatno je privuklo znanstvenu zajedni
cu. 25
Korotkov je tijekom svog viemjesenog oporavka shvatio: eli li ot
kriti vie o metodama snimanja te tajanstvene svjetlosti, za koju je
Kirlian tvrdio da je tako vana za zdravlje, morat e napustiti svoj
trenutani posao. Znao je da e sudjelovanje uglednog fiziara po
put njega tom projektu dati vei kredibilitet i da e njegove tehnike
sposobnosti moi pridonijeti razvoju te tehnologije. Moda bi ak
mogao nai nain za prikazivanje svjetlosti u stvarnom vremenu.
Korotkov je, nakon to je stao na noge, mjesecima razvijao mehani
zam koji je nazvao tehnikom Vidljivog pranjenja u plinu (Gas Disc
harge Visualization - GDV) i koji se sluio najsuvremenijom opti
kom, digitaliziranim televizijskim matricama i jakim raunalom.
iva bia obino odailju slabanu struju fotona, koju moe registri
rati samo najosjetljivija oprema, i to u mrklom mraku. Korotkov je
shvatio da bi se ta svjetlost mogla bolje registrirati kada bi se fotone
stimuliralo na milijunima puta jae emitiranje svjetlosti.
Njegova je oprema bila spoj nekoliko tehnika: fotografije, mjerenja
intenziteta svjetlosti i raunalnog prepoznavanja uzoraka. Korotko-
vljev fotoaparat slikao bi polje svakog prsta, raunalni program bi
8/
bKSKbKIMbNl NAMJbKb / Lynne McTaggart Tree poglavlje: DVOSMJERNA ULICA

potom ekstrapolirao sliku biopolja oko organizma u stvarnom vre
menu i iz nje dijagnosticirao zdravstveno stanje.
Korotkov je nakon toga napisao pet knjiga o ljudskom bioener-
getskom polju. 26
S vremenom je uspio uvjeriti rusko Ministarstvo
zdravstva u vanost svog izuma za medicinske tehnologije, dijagno
zu i lijeenje. Njegova se oprema ispoetka rabila za predvianje
odreenih klinikih situacija, kao to je praenje postoperativnog
oporavka. Kasnije je ula u iroku uporabu kao dijagnostiki alat za
27
mnoge bolesti, ukljuujui karcinom i stres, ak se rabila za procje
28
njivanje atletskog potencijala - za predvianje psihofizolokih blo
kada kod olimpijskih atletiara i vjerojatnost pobjede ili iscrpljenosti
od pretjeranog treniranja. 29
Na kraju je tu tehnologiju koristilo oko
3000 lijenika i istraivaa irom svijeta. Nacionalni zdravstveni in
stituti takoer su bili zainteresirani i financirali su rad na biopolju"
u kojem se koristila Korotkovljeva oprema. 30
Dok je Korotkov zvanino istraivao te praktine primjene, privatno
je nastavio istraivanje onoga to mu je poticalo matu: veze izme
- ljutnji, tuzi, radosti - a onda o pozitivnim i negativnim namjerama
prema biljci. Kada bi sudionik mentalno zaprijetio biljci, njeno se
energetsko polje smanjilo. Efekt bi bio suprotan kad bi joj se ljudi
pribliili s vodom ili s osjeajima ljubavi.
Backster nije bio priznat uvelike zbog nedostatka znanstvenog kredi
biliteta. Naiao je na prve dokaze neprestane meusobne komunika
cije ivih bia, koja im omoguuje ak i registriranje ljudskih misli.
Naprednije znanstveno znanje fiziara Fritza Poppa i Konstantina
Korotkova bilo je nuno za razotkrivanje mehanizma te komunika
cije. Njihovo istraivanje prirode kvantnih emisija svjetlosti iz ivih
organizama iznenada je dalo smisao Backsterovim otkriima. Ako
su misli jo jedna struja fotona, posve je mogue da biljka moe regi
strirati te signale i da oni utjeu na nju.
Rad znanstvenika kao to su Backster, Popp i Korotkov nagovijeta
mogunost dalekosenog utjecaja namjere. ini se da ba svaka mi-
asao pojaava ili smanjuje svjetlost neeg drugog.

u biopolja i svijesti. 31
Uzimao je GDV oitanja iscjelitelja i majstora

Qigonga dok su odailjali energiju i otkrio nevjerojatne promjene u

njihovim koronama. Korotkov je potom istraivao uinak vlastitih

misli na ljude u svojoj okolini. Zamolio je nekoliko parova da svojim

partnerima, dok su u njihovoj blizini, alju razne misli. Svaki snaan

osjeaj - ljubav, mrnja, ljutnja - imao je nevjerojatan uinak na pri

mateljev izboj svjetlosti. 32

Korotkov je, otprilike etrdeset godina nakon to je Backster pomo

u poligrafa registrirao uinke misli, potvrdio ta rana otkria pomo

u suvremene opreme. Biljku u loncu je prikopao na G D V aparat i

zatraio od svojih istraivaa da razmiljaju o razliitim osjeajima

88 89
etvrto poglavlje

SRCA KOJA KUCAJU KAO JEDNO

Niti jedan znanstvenik koji je radio na Istraivanju ljubavi" ne sjea

se tko se dosjetio tog imena. Moda je sve poelo kao ala Elisabeth

Targ: istraivanje se, naime, bavilo parovima u sobama koje su odva

jale hodnik, troja vrata, osam zidova i nekoliko centimetara nehra-

jueg elika.'

Ime je zapravo bilo osvrt na tajanstvenog dobroinitelja istraivanja

- Institut za istraivanje bezgranine ljubavi (Institute for Research

on Unlimited Love) u Case Western Reserveu. To je istraivanje po

stalo neka vrsta posthumne estitke za Valentinovo upuene Elisa

beth Targ, kojoj je dijagnosticiran maligni tumor mozga neposredno

prije nego to je istraivanje dobilo financijska sredstva. Istraiva

nje ljubavi" bi joj, kao prvo znanstveno istraivanje koje je dokazalo

kako namjera fiziki utjee na svog primatelja, na odgovarajui nain

iskazalo poast. To je ime osobito dobro opisivalo sam proces. Kada

odailjete namjeru, funkcije svakog vanijeg fiziolokog sustava

odraavaju se u tijelu primatelja. Namjera je savrena manifestacija

ljubavi: dva tijela postaju jedno.

Targova je svoju karijeru zapoela kao tradicionalni psihijatar, ali se

proslavila dvama izvanrednim istraivanjima na California Pacific

Medical Centru (CPMC) u San Francisku. U tim je istraivanjima

91
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne M c T a g g a r t etvrto poglavlje: blUA KUJA KUCAJU KAU J E U N U

ispitivala mogunost iscjeljivanja na daljinu u pacijenata u zadnjim u bolnici i kod lijenika, bili su manje bolesni i openito su se bolje

stadijima AIDS-a. Targova je mjesecima radila na osmiljavanju tog osjeali. Razlike su bile vrlo jasne - lijeena skupina imala je est

pokusa. Ona i njen partner Fred Sicher, umirovljeni upravitelj bolni puta manje bolesti karakteristinih za AIDS i etiri puta manje po

ce, traili su homogenu skupinu pacijenata s uznapredovalim AIDS- sjeta bolnici od kontrolne skupine. 2

om, u istom stadiju bolesti, s istim brojem T stanica i bolestima veza U prvim istraivanjima Elisabeth Targ iscjeljivali su samo uspjeni,

nim za AIDS. Budui da su htjeli testirati uinke iscjeljivanja na da iskusni iscjelitelji koji su imali taj osobiti dar. Kada su istraivanja

ljinu, a ne nekog odreenog naina iscjeljivanja, odluili su ukljuiti zavrila, Targovu je zanimalo moe li se obinog pojedinca nauiti

iscjelitelje iz razliitih miljea koji koriste razliite pristupe. kako uinkovito koristiti namjeru.

Targova i Sicher okupili su aroliku skupinu iscjelitelja, od tradi Za Istraivanje ljubavi" Targova je nala istomiljenika u Marylin

cionalnih krana do indijanskih amana, i zamolili ih da alju is- Schlitz, potpredsjednici odjela za istraivanja i edukaciju na Institutu

cjeljujue misli skupini oboljelih od AIDS-a, koji su bili u strogim za noetike znanosti (Institute of Noestic Sciences (IONS). Ta ener

uvjetima dvoslijepog pokusa. Sve se iscjeljivanje izvodilo na daljinu gina plavua imala je zanimljivu reputaciju, koju je zasluila svojim

kako nita, pa ak ni dodir i prisutnost iscjelitelja, ne bi utjecali na paljivo osmiljenim parapsiholokim istraivanjima i spektakular

rezultate. Targ je osmislila strogi, dvoslijepi format: svaki je iscjelitelj nim rezultatima istih, koji su privukli pozornost New York Timesa i

dobivao zapeaene pakete s podacima pacijenata koje je trebao isci- kljunih osoba u istraivanju svijesti. Schlitzova je tijekom svog du

jeliti - njihovim imenima, fotografijama i brojem T stanica. Iscjelite gog rada's psihologom Williamom Braudom provela rigorozna istra

lji su svaki drugi tjedan dobivali novog pacijenta i od njih se trailo ivanja fenomena poznatijeg pod imenom DMILS (Direct Mental

da se jedan sat dnevno, tijekom est dana, fokusiraju na namjeru za Interaction with Living Systems - izravna mentalna interakcija sa

ozdravljenje pacijenta. Drugih tjedan dana su se odmarali. Tako bi ivim sustavima). DMILS je sposobnost ljudske misli da utjee na

svaki iscjelitelj radio na svim pacijentima. ivi svijet oko sebe. 3

Na kraju prvog istraivanja je 4 0 % pacijenata u kontrolnoj populaciji Schlitzova je tijekom svog rada na podruju parapsihologije bila fa

(slijepoj probi") umrlo, dok je deset pacijenata u lijeenoj skupini scinirana utjecanjem na daljinu: bila je meu prvima koji su ispitiva

bilo ne samo ivo nego i zdravije u svakom pogledu. li uinak namjere u iscjeljivanju. Tako je za IONS skupila ogromnu

Targova i Sicher ponovili su istraivanje, ali ovaj su put poveali broj bazu podataka o istraivanju iscjeljivanja.

sudionika i postroili protokol. Takoer su proirili raspon mjerenih Schlitzova je za Istraivanje ljubavi" unovaila Deana Radina, nje

ishoda. U drugom su istraivanju oni iscjeljivani na daljinu ponovno nog nadreenog u IONS istraivanju i jednog od najistaknutijih

bili zdraviji u svakom pogledu: imali su puno manje bolesti karakte amerikih parapsihologa. Radin je trebao osmisliti opremu i samo

ristinih za AIDS, poboljanu razinu T stanica, manje su puta bili istraivanje; zbog svog znanja strojarstva i psihologije mogao je osi-

92 93
L-KbHtKlMtNl NAMJtKb / Lynne Mciaggart
gurati rigoroznost tehnikih detalja i protokola istraivanja. Targova
je obuku pacijenata i dizajn programa prepustila Jeromeu Stoneu,
medicinskom tehniaru i budistu, koji je s njom radio na istraiva
njima vezanima za AIDS.
Godine 2002., nakon smrti Elisabeth Targ, Schlitzova i drugi nasta
vili su istraivanje i angairali Ellen Levine, jednu od Elisabethinih
kolegica iz CPMC-a, koja je naslijedila njen posao i dalje suraivala
sa Stoneom.
Istraivanje ljubavi" takoer je rabilo formulu popularnu meu
istraivaima svijesti: osjeaj da vas netko neprekidno promatra. U 4
takvim se istraivanjima dvoje ljudi nalazi u dvije razliite sobe. Ka
mera je usmjerena na primatelja, koji je prikopan na aparat slian
poligrafu (mjera vodljivosti koe). Radi se o istom tipu poligrafa
koji se koristi u prouavanju detekcije lai jer registrira poveanja
nesvjesne aktivnosti autonomnog ivanog sustava. Poiljatelju" je
reeno da u nasuminim vremenskim intervalima zuri u monitor,
dok je primatelju" reeno da se opusti i ne razmilja kako netko
zuri u njega. Naknadnom komparativnom analizom utvruje se je
li primateljev autonomni sustav registrirao neku reakciju dok se u
njega zurilo kako bi se odredilo jesu li najosnovniji sustavi primatelja
nesvjesno registrirali samu pozornost poiljatelja.
Dokazi koje su Braud i Schlitzova prikupili tijekom deset godina
rada pokazivali su oiti uinak zurenja na daljinu. Sva su istraivanja
spojena u lanak objavljen u jednom uvaenom psiholokom asopi
su. Zakljuak lanka je da su uinci mali, ali znaajni. 5
Istraivanje ljubavi" nadahnuto je istraivanjima DMILS-a, prove
denim od 1963. godine, koja su pokazala da se u brojnim okolnostima
modani elektrini signali razliitih ljudi sinkroniziraju." Frekvenci
ji
e t v r t o p o g l a v l j e : b K C A KOJA K U C A J U KAU J b D N O
je, amplitude i faze modanih valova poinju zajedniki djelovati. Iako
je slijed tih istraivanja bio drukiji, sva su se bavila istim pitanjem:
moe li jedna osoba na viim razinama svog sredinjeg ivanog susta
va osjetiti stimulaciju druge osobe? Ili, kako je Radin to volio rei, kada
poiljatelja netko utipne, osjea li primatelj bol? 7
Dvoje ljudi, prikopano na psiholoke mjerne aparate (npr. EEG), bilo
je smjeteno u odvojene sobe. Jednog bi se neim stimuliralo - slikom,
svjetlom ili blagim elektrookom. Istraivai bi onda pogledali oba
EEG-a ne bi li utvrdili je li primatelj registrirao poiljateljev podraaj.
Najranija istraivanja DMILS-a osmislio je Charles Tart, psiholog i
istraiva svijesti, koji je proveo seriju brutalnih pokusa kako bi utvr
dio mogu li ljudi osjetiti bol druge osobe. Podvrgavao se elektrooko-
vima dok bi dobrovoljni sudionik u drugoj sobi bio prikopan na apa
rate koji su mjerili njegovu potencijalnu reakciju na Tartovu neugodu.
Kada bi Tart doivio ok, primatelj bi nesvjesno reagirao smanjenim
volumenom krvi i brim otkucajima srca - kao da je i on podvrgnut
elektrookovima. Jo jedno fascinantno starije istraivanje bavilo se
8
jednojajanim blizancima. im bi se mozak jednog blizanca usporio
i njegovi elektrini ritmovi spustili do alfa valova, mozak drugog bli
zanca bi se takoer usporio, bez obzira to su mu oi bile irom otvo
rene. 9
Harald VValach, njemaki znanstvenik sa Sveuilita u Freiburgu, po
kuao je s pristupom koji je trebao pojaati dojmove poiljatelja kako
bi se tako pojaala i reakcija primatelja. Poiljatelju se prikazivala slika
ahovske ploe (obrnuti uzorak"), za koju je poznato da kod gleda
telja izaziva predvidive modane valove visoke amplitude. U istom je
trenutku EEG udaljenog, zatienog primatelja, pokazivao identine
uzorke modanih valova. 10
95
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Neurofiziolog Jacobo Grinberg-Zylberbaum S meksikog Nacional
nog autonomnog sveuilita u Mexico Cityju isti je protokol, na svoj
nain, primijenio desetljee prije Walacha. Koristio je bljeskove svje
tla kao podraaj, a ne vizualne uzorke. U tom su istraivanju uzorci
ispaljivanja poiljateljevog mozga, izazvani svjetlosnim efektima, bili
replicirani u mozgu primatelja, koji se nalazio u elektrino izoliranoj
prostoriji udaljenoj 14,5 m. Grinberg-Zylberbaum takoer je otkrio
da za uspjeh postoji jedan vaan uvjet: usklaenost je postojala samo
meu parovima sudionika koji su se upoznali i povezali kroz 20 mi
nuta meditativne tiine."
Grinberg-Zylberbaum je u svom ranijem radu otkrio da se uskla
enost modanih valova ne dogaa samo izmeu dvoje ljudi nego i
izmeu hemisfera mozga oba sudionika, i to s jednom vanom ka
rakteristikom: sudionik iji su kvantni valovi bili koherentniji odre
ivao je ritam i utjecao na drugoga. Najureeniji modani valovi bili
su dominantni. 12
U najnovijem istraivanju DMILS-a iz 2005. godine, skupina istrai
vaa sa Sveuilita Bastyr i Sveuilita u Washingtonu okupila je 30 danih valova. Jedini sudionici kod kojih je taj uinak izostao bili su
parova koji su bili vrlo povezani - emocionalno i psiholoki - i koji
su bili vrlo iskusni u meditiranju. Parovi su bili razdvojeni i smjete
ni u prostorije meusobno udaljene 10 m. Na reanj zatiljka svakog
sudionika privreno je EEG pojaalo. Kada je poiljatelj izloen sluajevima EEG primatelja i EEG poiljatelja sinkronizirao.
bljeskovima svjetla, on ili ona pokuao je prenijeti tu sliku ili misao
svom partneru ili partnerici. Od 60 sudionika, njih 8 (5%) pokazalo
je znatno veu aktivaciju mozga kada im je njihov partner slao" vi
zualne slike. 13
Istraivai iz Washingtona odabrali su pet parova sudionika sa zna
ajnijim rezultatima i spojili ih na MRI, koji mjeri siune promjene
% 9/
etvrto poglavlje: SRCA KOJA KUCAJU KAO J E D N O
u mozgu tijekom kljunih funkcija, i zamolili ih da ponove poetni
pokus. Kada su misli bile odailjane", bilo je vie kisika u krvi koja
je cirkulirala vizualnim korteksom mozga. Tog poveanja nije bilo
dok poiljatelj nije primio vizualni podraaj. 14
Istraivai s Bastyra
istraivanje su ponovili sa sudionicima koji su bili vrlo iskusni u me
ditiranju i dobili su dotad najjae korelacije izmeu poiljatelja i pri
matelja.
To istraivanje bilo je kljuno za daljnji rad na polju mentalnog utje
canja. Ono je pokazalo da se reakcija mozga poiljatelja na podraaj
dogaa na istome mjestu i kod primatelja. Mozak primatelja reagira
kao da istovremeno vidi istu sliku.
Zadnje nevjerojatno istraivanje ispitivalo je uinke snane emocio
nalne veze na utjecanje na daljinu. Istraivai na Sveuilitu u Edin-
burghu prouavali su EEG-e ivotnih partnera, nasumino odabra
nih partnera i nekoliko samaca, pojedinaca koji su mislili da imaju
partnere. Kod svakog sudionika, bez obzira na to je li poznavao svog
partnera ili ne, bila je evidentna poveana koliina usklaenih mo
oni bez partnera. 15
Radin je proveo slian pokus. U parove je povezao osobe koje su bile
blisko povezane - parove, prijatelje, roditelje i djecu. U brojnim se
16
Na Schlitzovu i Radina su u osmiljavanju Istraivanja ljubavi" utje
cali drugi pokusi, koji su pokazivali da su tijekom utjecanja na dalji
nu EEG valovi primatelja bili jednaki onima poiljatelja. U brojnim
istraivanjima iscjeljivanja, EEG valovi primatelja iscjeljivanja uskla
uju se s onima iscjelitelja, i to kada on odailje" iscjeljujuu energi
ju. Mapiranje mozga tijekom nekih vrsta iscjeljenja (npr. bioenergi-
17
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart etvrto poglavlje: iKLA KOJA KUCAJU KAO J E D N O

jom) takoer pokazuje usklaenost modanih valova. 18

U mnogim Kada tako usklaeno stupaju, njihov je zajedniki signal jai. To

primjerima, kada jedna osoba drugoj alje usredotoenu namjeru, se obino dogaa s glazbenim instrumentima koji se, kada sviraju

njihovi mozgovi manifestiraju pojavu poznatu kao entrainment (po u fazi, bolje uju. U Zaljevu Fundy, vrijeme potrebno da jedan val

vlaenje). otputuje od ulaza u zaljev do kopna i natrag tono je usklaeno sa

Entrainment je pojam iz fizike koji oznaava fenomen usklaivanja smjenama plime i oseke. Svaki val pojaan je ritmom svake plime,

dvaju oscilirajuih sustava. Taj je termin 1665. godine skovao nizo to daje neke od najviih plima na svijetu.

zemski matematiar Christiaan Huygens, nakon to je otkrio da su se Entrainment se takoer dogaa kada netko poalje snanu zlu na

klatna njegovih dvaju satova, koja su se nalazila jedan blizu drugoga, mjeru, to je bilo evidentno u pokusima s tohateom Mikija Yama-

poela jednako njihati. Igrao se s klatnima i otkrio da, kada bi se mota, znanstvenika s Nacionalnog instituta za radioloke znanosti

jedno poelo njihati s lijeve strane, a drugo s desne, ipak bi se nakon u Chibi i Medicinskog fakulteta Nippon u Tokiju. Tohate je neka

negog vremena uskladili. vrsta mentalne pat-pozicije izmeu dva majstora Qigonga, od ko

Za dva vala koji se uspinju i padaju u isto vrijeme kae se da su ,,u jih jedan prima osjetilni ok i primoran je ustuknuti za nekoliko

fazi" ili da djeluju sinkronizirano. Valovi koji se uspinju i padaju u metara, a sve to bez ikakvog fizikog kontakta s drugim majstorom.

razliito vrijeme nisu u fazi". Fiziari vjeruju da je entrainment re Yamamoto je mislio da je kljuno pitanje, s tehnikog stajalita, je li

zultat siunih izmjena energije izmeu dvaju sustava koji nisu u efekt tohatea psihike ili fizike prirode: da li je protivnik ustuknuo

fazi, zbog kojih se jedan sustav usporava, a drugi ubrzava sve dok ne zbog psiholokog zastraivanja ili zbog napada suparnikog qia?

budu u fazi. To je takoer povezano s rezonancijom ili sposobnou U prvom se Yamamotovom istraivanju majstor Qigonga nalazio

nekog sustava da apsorbira vie energije nego inae na odreenoj u elektromagnetski izoliranoj prostoriji na etvrtom katu zgrade,

frekvenciji (frekvencija u hercima je broj ponavljajuih ciklusa val dok je njegov uenik bio jednako izoliran u prostoriji na prvom

nog oblika u sekundi). Sve to titra, pa i elektromagnetski val, ima katu. Yamamoto je uitelju dao znak da u nasuminim razmacima

svoju rezonantnu frekvenciju na kojoj najlake vibrira. Kada slua" emitira qi u razdobljima od preko 80 sekundi. Svaki je put biljeio

ili prima vibracije neega, ukljuuje se samo u svoju rezonanatnu njihove pokrete - slanje qia i uzmicanje uenika. U treini od 49

frekvenciju. To je slino majci koja u skupini djece odmah prepozna pokusa - to je znaajan rezultat - kada bi uitelj primijenio tohate

svoje. Planeti imaju svoje orbitalne rezonance. Nae osjetilo sluha pokrete, njegov je uenik bio fiziki gurnut. U drugom setu od 57

funkcionira kroz jedan oblik entrainmenta: razliiti dijelovi mem pokusa, Yamamoto je i uitelja i uenika prikopao na EEG. Kada

brane unutarnjeg uha rezoniraju na razliite frekvencije zvuka. Re bi uitelj emitirao qi, ueniku je porasla razina alfa valova u de

zonanca se dogaa ak i u morima - i u plimi i oseci Zaljeva Fundy snom frontalnom renju, to je navodilo na zakljuak da je primio

blizu Nove kotske. poruku" namjere.

99
98
Yamamotov zadnji set pokusa ispitivao je modane valove uenika i
uitelja, koje je EEG snimio. Kada bi uitelj izveo tohate, beta valo
vi kod obojice bili su koherentniji. U jednom ranijem istraivanju,
19
koje je izvela skupina iz Tokija, modani valovi poiljatelja i prima
telja sinkronizirali su se samo jednu sekundu nakon to je poeo to
hate.20
Osim rezonancije, istraivanja DMILS-a pruila su jo jedan doka/
fenomena koji se pojavljuje tijekom prakticiranja namjere: primatelj
je predvidio informaciju - registrirao je bol prije nego to je ona na
nesena od poiljatelja. Godine 1997. Radin je u svom starom labo
ratoriju na Sveuilitu u Nevadi otkrio da ljudi mogu fiziki predvi
djeti dogaaj. Na raunalo je postavio slike, ija je svrha bila umiriti,
uzbuditi ili uznemiriti. Sudionici pokusa bili su prikopani na apa
rate koji su mjerili promjene vodljivosti koe, otkucaje srca i krvni
tlak, sjedivi ispred raunala na kojem su nasumino prikazivane
slike ija je namjena bila umiriti (krajolici), okirati (autopsije) ili
uzbuditi (erotski materijali).
Radin je otkrio da su sudionici pokazivali fizike reakcije i prije nego
to bi vidjeli fotografiju. Reakcije su bile najjae prije erotskih i uzne
mirujuih slika - kao da su se pokuali pripremiti. To su bili prvi
laboratorijski dokazi koji idu u prilog teoriji da naa tijela nesvjesno
predviaju naa budua emocionalna stanja i da se na ivani sustav
zapravo priprema za njih i pokuava otkriti njihovo znaenje. 21
Dr. Rollin McCraty, izvrni potpredsjednik i voditelj istraivanja na
Institutu Heart Math iz Boulder Creeka u Kaliforniji, bio je fascini
ran idejom zajednikog fizikog predvianja dogaaja i pitao se na
kojem bi se mjestu u tijelu te informacije prvo osjetile. Upotrijebio
je izvorni program Radinovog istraivanja s raunalnim sustavom
Hm
nasumino odabranih fotografija, ali je sudionike prikopao na vei
broj aparata.
McCraty je otkrio da se ti predosjeaji dobrih i loih vijesti osjeaju
u srcu i mozgu. Elektromagnetski valovi tih organa ubrzali bi se ili
usporili prije nego to bi bila prikazana uznemirujua ili umirujua
slika. Svi renjevi modane kore sudjelovali su u tom intuitivnom
znanju. Najnevjerojatnije je saznanje bilo da srce te informacije pri
ma malo prije mozga. To je znailo da tijelo ima odreeni mehani
zam percepcije pomou kojega stalno skenira" budunost i da se u
srcu moda nalazi najvea antena". Nakon to srce primi informaci
ju, prosljeuje ju mozgu.
McCratyjevo je istraivanje pokazalo fascinantne razlike medu
spolovima. Srce i mozak bi se bre i ee sinkronizirali kod ena.
McCraty je zakljuio da je to znanstveni dokaz univerzalne tvrdnje
da su ene intuitivnije i u boljem kontaktu sa svojim osjeajima. 22
McCratyjev zakljuak - da je srce najvei mozak" u tijelu - dobio je
kredibilitet zahvaljujui rezultatima istraivanja dr. Johna Andrewa
Armoura, znanstvenika sa Sveuilita u Montrealu i bolnice Hopi-
tal du Sacre Coeur u Montrealu. Armour je otkrio neurotransmite-
re u srcu, koji utjeu na aspekte viih misaonih procesa u mozgu.' 1
McCraty je otkrio da dodir, pa ak i mentalno fokusiranje na srce,
uzrokuju entrainment modanih valova dvoje ljudi. Kada se dvoje
ljudi dodirne dok usredotouju misli pune ljubavi jedno prema dru
gom, koherentniji ritam srca jednoga poinje se usklaivati s moda
nim valovima drugog. 24
Dean Radin i Marylin Sclitz s tim su novim dokazima odluili istra
iti ima li mentalno djelovanje na daljinu utjecaj i na druge dijelove
"jela. Oito mjesto za poetak bio je eludac. Ljudi govore o intuiciji
101
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
kao o nekom osjeaju u elucu. Odreeni istraivai su eludac ak
nazivali drugim mozgom". Radin se pitao ima li taj osjeaj u trbu
25
hu" i druge fizie efekte.
Radin i Schlitzova okupili su 26 sudionika studenata, uparili ih i pri
kopali na elektrogastrogram (EGG), koji mjeri elektrino ponaanje
eluca: monitori na koi obino pokazuju frekvencije i kontrakcije
eluca. Iako je frajburko istraivanje imalo drukije rezultate, Radin
i Schlitzova vjerovali su da bliskost moe samo pojaati uinke utje
canja na daljinu. Za sluaj da je fizika povezanost vana, Radin je
sve sudionike zamolio da prvo razmijene neke vane predmete.
Radin je jednog sudionika iz para stavio u jednu prostoriju, a drugi je
lan para, prikopan na EGG, sjedio u drugoj zamraenoj sobi i gle
dao na ekranu to prvi lan radi. Slike su se povremeno pojavljivale
na drugom ekranu: pratila ih je glazba, iji je cilj bio izazvati odree
ne emocije - neLitralne, negativne, umirujue ili uznemirujue.
Rezultati su otkrili jo jedan primjer entrainmenta - ovaj put u elucu.
Oitanja EGG-a primatelja bila su znatno vea i odgovarala su onima
poiljatelja kada bi potonji iskusio jake emocije, bile one pozitivne
ili negativne. To su bili dodatni dokazi da se emotivna stanja drugih
registriraju u tijelu primatelja - u ovom sluaju, u dubini crijeva - i
da se taj osjeaj u elucu" zaista manifestira u samom trbuhu. 26
Ti najnoviji dokazi pokazivali su da ljudi najblii nama stalno re
gistriraju i odgovaraju na naa emocionalna stanja. U svakom od
27
istraivanja, meu parovima u stvarnom vremenu dolazilo je do en
trainmenta ili ispreplitanja", kako je to Radin zvao. 28
Primatelji su
vidjeli i osjeali isto to i njihovi partneri.
Takva istraivanja navode na zakljuak da je namjera usklaivanje
energije. Istraivanje DMILS-a ustanovilo je da, pod odreenim
102
etvrto p o g l a v l j e : SRCA KOJA KUCAJU KAO J E D N O
uvjetima, dolazi do entrainmenta otkucaja srca, podraaja autono-
mnog ivanog sustava, modanih valova i dotoka krvi u ekstremi
tete dviju osoba. Meutim, u veini takvih pokusa radilo se o nesvje
snom odgovoru primatelja na jednostavnu stimulaciju poiljatelja.
Osim u jednom sluaju, nije se radilo o namjernom utjecaju na dru
gu osobu.
Schlitzova i Radin eljeli su saznati mogu li postii iste korelacije ako
poiljatelj odailje svjesnu namjeru iscjeljivanja. Za Istraivanje lju
bavi", Schlitzova i njezine kolege odluili su angairati obine poje
dince i pouiti ih tehnikama iscjeljivanja. Pitali su se postoje li odre
eni uvjeti koji pogoduju entrainmentu. Brojna istraivanja iscjelji
vanja dovodila su do zakljuka da su motivacija, osobna povezanost
i zajedniki sustav vjerovanja kljuni za uspjeh. Grinberg-Zylberba-
um je vjerovao da se preneseni potencijal", kako je nazvao tu vrstu
entrainmenta, dogaao samo meu onima koji su proli neku vrstu
meditacije i tek nakon to je uspostavljena mentalna veza izmeu
poiljatelja i primatelja. Meutim, u frajburkom istraivanju mnogi
se parovi nikada nisu sreli i nisu imali prilike uspostaviti vezu. Nje
maki znanstvenici su zakljuili da povezanost i mentalna spremnost
moda igraju ulogu, ali nisu od kljune vanosti. Schlitzova je mislila
da je motivacija najvanija za uspjeh. to je situacija napetija, kao
kod osobe koja boluje od raka, to je partner motiviraniji i vie eli
ozdravljenje.
Schlitzova i njeni suradnici odluili su potraiti parove u kojima
supruga boluje od raka dojke, traivi sudionike u San Francisku i
njegovoj okolici. Uskoro je postalo jasno da moraju proiriti izvorni
koncept. To podruje ima najvei broj ena oboljelih od raka dojke u
cijelom SAD-u i detaljno je prouavano. Zbog slabog odziva, inilo
105
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

se da jednostavno vie nisu eljeli sudjelovati u istraivanjima. Znan poiljatelje i primatelje. Stone je otkrio dokaze u literaturi koja se bavi

stvenici su odluili proiriti istraivanje na parove u kojima jedan iscjeljivanjem i parapsihologijom da vjera pomae u procesima kao

partner boluje od bilo koje vrste raka. Javio se 31 par, ukljuujui i to je ESP, koji su, poput namjere, u svezi s prenoenjem" podataka

zdrave parove, koji su sluili kao kontrolna skupina. na daljinu. 34

Jerome Stone je, nakon analiziranja rada iscjelitelja, napisao edukati- Iako je obuka trebala trajati osam tjedana, Stone je zbog ogranienih

vni materijal za parove. Prva komponenta tog programa bila je po

29 financijskih sredstava morao to reducirati na samo jedan dan, nakon

uiti poiljatelja kako se usredotoiti, kao i kod meditiranja, kako bi kojeg je dolazila domaa zadaa i praksa.

se stvorio visoki stupanj stalne pozornosti. Znanstveni dokazi poka Radin je parove podijelio u tri skupine. Prva je skupina (skupina za

zuju da meditacija uspostavlja koherentnije modane valove: barem obuku") trebala proi Stoneov program: tri mjeseca svakodnevno vje

dvadeset pet istraivanja pokazuje da se tijekom meditacije dogaa bati suosjeajnu namjeru, a onda se podvrgnuti testiranju. Druga se

sinkronizacija EEG-a izmeu etiri dijela mozga. Druga istraiva

30 skupina (skupina na ekanju") prvo trebala podvrgnuti testiranju, a

nja meditacije pokazala su da meditacija stvara koherentnije emisije tek onda obuci. Osamnaest zdravih parova (kontrolna skupina) nije

biofotona i openito pomae iscjeljivanju.

31 ilo na obuku, nego samo na testiranja.

Stone je takoer vjerovao da poiljatelji moraju nauiti razviti suo U sve tri skupine po jedan je lan para trebao sjediti na crnoj stolici u

sjeanje za svoje partnere, i to tehnikom utemeljenom na budistikoj elektromagnetski izoliranoj prostoriji. Siuna Lindgrenova/ETS ko

ideji davanja i primanja". Tako bi se partnera nauilo pravom razu mora od vanjskog je svijeta bila odvojena sa dva sloja elika i jednim

mijevanju patnje drugoga, preuzimanju te patnje bez optereivanja slojem punog drveta, koji su u potpunosti blokirali sav zvuk i elektro

samoga sebe i transformiranju iste kroz proces slanja iscjeliteljske magnetsku energiju. Svi su elektrini signali iz sobe izlazili optikim

energije. Razvijanje prave empatije takoer bi pomoglo brisanju kabelom, kako bi soba ostala potpuno elektromagnetski izolirana.

granica izmeu primatelja i poiljatelja. Pozitivne misli pune ljubavi Svaki je sudionik prikopan na brojne medicinske aparate, koji su mje

imaju pozitivan fizioloki uinak. Istraivanja Rollina McCratyja po rili modane valove, otkucaje srca, disanje, vodljivost koe i perifernu

kazala su da su koherentne varijacije u otkucajima srca vjerojatnije cirkulaciju. Videokamera je diskretno smjetena u kut.

kod pozitivnih misli: mozak brzo registrira tu koherentnost i ubrzo Soba je bila ureena u zemljanim tonovima, njeno osvijetljena i ukra

pone usklaeno pulsirati, a poboljavaju se i kognitivne sposobno

32 ena umjetnim smokvinim drvetom. Kada je netko bio u sobi, ula

sti. 33 se ambijentalna glazba. Namjetaj, glazba i veliki poster s prikazanim

slapom trebali su odvratiti panju od zatvaranja sloenih vrata tekih

Nakon to je Stone partnere pouio jednostavnim tehnikama me
200 kg, koja bi podsjetila sudionika da se nalazi u toplijoj verziji indu
ditacije, nauio ih je i da budu suosjeajni dok primjenjuju namje
strijskog hladnjaka za meso.
ru. Krajnji dio Stoneove obuke bio je usaivanje vjere i pouzdanja u

KM
105
tKbKtKiMtN i NAMjcKt / Lynne Mciaggart
Drugi je partner dvadesetak metara dalje sjedio u mraku, prikopan
na jednaku opremu i gledao u mali TV-ekran. Gomile runika blo
kirale su i najmanji traak svjetla. Kada bi se slika partnera pojavila
na ekranu, drugi je partner trebao deset sekundi slati suosjeajnu
namjeru prvom parneru.
Stone, Radin i njihove kolege planirali su ispitati dva razliita isho
da: je li obuka poboljala brak i je li bilo ikakve korelacije izmeu
fizikih osjeta poiljatelja i primatelja. Iako su eljeli ispitati utjeu li
namjere na prognozu lijenika, to nisu mogli uiniti zbog ogranie
nih financijskih sredstava.
Zadaa Stonea i Levinea bila je ispitati socijalne aspekte istraiva
nja. Na poetku su otkrili da obuka nije imala nikakvog utjecaja na
brakove partnera. To ih nije iznenadilo, jer je svatko tko je spreman
provesti tri mjeseca u istraivanju vjerojatno posveen svom braku.
Schlitzova je, kada je osmiljavala istraivanje, ionako namjeravala
angairati motivirane partnere. Naknadna analiza podataka pokaza
la je da je vjebanje namjere ipak imalo pozitivne uinke na brak, ali
Radin je zakljuio da se to dogodilo jer su partneri to i oekivali.
Tada je Radin skupio sve fizioloke podatke iz triju skupina i pro
uio rezultate partnera i srednje rezultate skupina. Svaka fizioloka
reakcija pruala je fascinantne informacije o uincima namjere na
primatelja. U sluaju mjerenja dotoka krvi u ekstremitete, u svakoj bi
se skupini poiljateljeva vodljivost koe poveala dvije sekunde na
kon to bi vidio partnerovu sliku; primatelj je takoer reagirao na isti
nain pola sekunde nakon pojavljivanja slike. Meutim, za razliku
od ranijih istraivanja DMILS-a (u kojima je promjena vodljivosti
koe sliila refleksnoj reakciji i brzo nestala), reakcija je trajala se
dam sekundi nakon podraaja. Primatelj je oito, gotovo istog tre-
106
etvrto poglavlje: SRCA KOJA KUCAJU KAO JEDNO
nutka, reagirao na namjeru. Reakcija primatelja dogodila se barem
sekundu prije nego to je poiljatelj mogao poslati namjeru. Radin
nije znao znai li to da je primatelj predosjetio namjeru. Moda
je uzrok jednostavno bila sama priroda promjene vodljivosti koe:
ekstremiteti primatelja vjerojatno su odgovarali na informacije
koje je odaslao poiljateljev sredinji ivani sustav, koji bi na sli
ke na ekranu reagirao puno bre od elektrinih impulsa poslanih
u njegove ili njezine vrke prstiju. Radinovo je miljenje ipak bilo
da su dvije reakcije promjene vodljivosti koe slijedile jedna drugu
iako nisu bile sasvim u fazi.
Slino se dogodilo s otkucajima srca. Poiljateljevi otkucaji srca
ubrzali su se pet sekundi nakon signala za slanje namjere - to
je bilo u skladu s reakcijom do koje dolazi kada tijelo izvodi neki
mentalni napor. No, identino ubrzanje dogodilo se i kod primate
lja, to je bilo posve neoekivano.
Cirkulacija se ponaala na slian nain. Kada doivimo neto to
nas stimulira, mrea krvnih ila u ekstremitetima malo se stisne
kako bi se pojaao dotok krvi u trup. U Istraivanju ljubavi" taj je
fenomen uoen kod poiljatelja, a ubrzo nakon toga i kod prima
telja.
to se disanja tie, najea reakcija nakon pokazivanja slike bila
je brzi udisaj poiljatelja i izdisaj 15 sekundi kasnije. Do takvog
disanja obino dolazi kada se netko priprema za nekakav zadatak.
Radin je u ovom sluaju uoio drukiju reakciju primatelja: tije
kom prvih pet sekundi njegovo se disanje smirilo i gotovo prestalo,
a onda se nastavilo s dubokim izdisajem u zadnjih pet sekundi na
mjere. Kao da je primatelj pozorno sluao i nakon podraaja dubo
ko izdahnuo s olakanjem.
107
bKjrtnlMtN l NAMJtKh / Lynne M c l a g g a r t e t v r t o p o g l a v l j e : b u i A K U J A K U I A J U KAU J t U N U

Oitanja modanih valova bila su najzanimljivija. Kada bi se slika elektrook. inilo se da se radi o nekoj vrsti aktivirajue svjesnosti,

primatelja pojavila na ekranu, valovi poiljatelja bi se obrnuli: u tre kao da je tijelo primatelja osjetilo ili ulo iscjeljujui signal.

ini sekunde naglo bi porasli, zatim bi drastino pali i nakon jedne Bilo je i elemenata predvianja kod primatelja: neke zabiljeene fizi

sekunde vratili se u normalu. To malo obrtanje predstavlja neto to oloke reakcije navodile su na zakljuak da je primatelj osjetio iscje-

se zove modani val P300 - utvreni fenomen koji biljei vrijeme po liteljsku namjeru prije nego to ju je partner poslao.

trebno da mozak procesira paljenje svjetla. Pad predstavlja vrijeme Izgleda da ljudi iscjeljivanje primaju duboko u tijelu - usklauju se

potrebno da unutarnja pozornost oblikuje podraaj u reakciju. s koherentnom energijom iscjeliteljeve namjere. Tijekom iscjeljenja

U ovom sluaju primatelji nisu imali modani val P300, ali su njihovi mogue je da ureenija" energija zdrave osobe dovodi u red" onu

mozgovi oponaali nagli pad modanih valova poiljatelja iako nisu bolesne osobe.

bili izloeni nikakvom podraaju. Mozak primatelja reagirao je kao Kako bi uinak bio najbolji, iscjelitelj se mora dovesti u red" na
tijekom sna i sanjanja - dolo je do emocionalne reakcije iako nije subatomskoj razini, mentalno i emocionalno. Istraivanje ljubavi"
bilo nikakvog podraaja. pokazalo je da odreeni uvjeti i mentalna stanja ine nau namjeru

Radinovi rezultati bili su jo neobiniji zato to primateljima nije bilo snanijom i ureuju nae energije te da se takva stanja mogu posti

reeno koliko e dugo trajati podraaj i nitko od sudionika nije znao i odgovarajuom obukom. Uspjeh osnovne obuke koju su Radin,

koliko e poiljatelj morati ekati na pojavljivanje partnerove slike na Schlitzova i Stone osmislili znai da su pozornost, vjera i motivacija

ekranu. Raunalni je program nasumce birao vremenske razmake, vani za uspjeh namjere, ali da postoje i drugi uvjeti koji pospjeuju

koji su varirali od pet do etrdeset sekundi, to je znailo da oekiva njen uinak.

nja sudionika nisu bila odgovorna za rezultate. Moja je zadaa bila otkriti kako moemo olabaviti svoja psiholoka
Radin je tada usporedio rezultate skupina. U sve tri skupine postojao razgranienja. Postajalo mi je sve jasnije da, kada aljemo namjeru,
je nekakav uinak. U svim je sluajevima reakcija primatelja slijedila na neki nain postajemo" druga osoba.' 5

reakciju poiljatelja. Meutim, najdue su reagirali sudionici oboljeli

od raka, iji su partneri primjenjivali suosjeajnu namjeru. Ti prima

telji nisu samo odgovorili na podraaj - njihova reakcija trajala je 8

- 10 sekundi. Parovi su u kvantnom svijetu postali jedno.

Istraivanje ljubavi" navodi na brojne dubokoumne zakljuke o pri

rodi namjere. Slanje usmjerene misli stvara opipljivu energiju: kada

je netko od Radinovih poiljatelja slao namjeru iscjeljenja, mnogi

aspekti primateljevog tijela su se aktivirali, kao da je primio slabi

108 109
Peto poglavlje

ULAZAK U HIPERPROSTOR

U hladnom samostanu, visoko u Himalajama sjeverne Indije, u zimi

1985. godine, skupina tibetanskih redovnika mirno je sjedila, dubo

ko u meditaciji. Iako su bili oskudno obueni, nisu primjeivali tem

peraturu sobe koja je bila blizu nitice. Redovnik bi prolazio izmeu

njih i zaogrtao ih plahtama natopljenima hladnom vodom. U takvim

ekstremnim uvjetima ovjek bi inae pao u ok, a tjelesna bi mu se

temperatura strmoglavo spustila. Ako tjelesna temperatura padne za

samo 11C, osoba ubrzo gubi svijest i vie ne daje znakove ivota.

No, redovnici nisu drhtali - poeli su se znojiti. Para se dizala s mo

krih plahta, a za jedan sat bile su posve suhe. Posluitelj ih je zamijc

nio novima, natopljenima ledeno hladnom vodom. Do tada su tijela

redovnika postala vrua poput pei. Plahte su bile osuene kao i one

prije njih.

Tim znanstvenika, pod vodstvom Herberta Bensona, kardiologa na

harvardskom sveuilitu, promatrao je redovnike pomou medicin

skih aparata kako bi saznali koji su tjelesni mehanizmi odgovorni

za stvaranje takve topline. Benson je godinama istraivao uinke

meditacije na mozak i tijelo. Pokrenuo je ambiciozni istraivaki

program: prouavao je budiste, na nekoliko udaljenih lokacija irom

svijeta, koji su proveli mnoge godine primjenjujui sline discipline.

113
tKirtKiMcN i NAMJtKt / Lynne Mciaggart
Tijekom jednog putovanja na Himalaju Benson je snimio redovni
ke, zaogrnute samo tankim alovima, kako provode no u veljai na
obronku na 4 500 m nadmorske visine. Film je prikazivao redovnike
kako spokojno spavaju cijelu no - bez odjee i zaklona.
Tijekom svojih putovanja Benson je bio svjedokom nevjerojatnih
trijumfa namjere - upravljanja temperaturom i metabolizmom, koja
bi dovela do stanja slinog hibernaciji. Redovnici koje je prouavao
Bensonov tim digli bi temperaturu ekstremiteta za 8C i usporili me
tabolizam za preko 6 0 % ' . Benson je shvatio da su to najvee poznate
varijacije umirivanja metabolizma. Tijekom sna, metabolizam pada
za samo 10 do 15%, ak i iskusni u meditaciji mogu ga smanjiti samo
za 17%. No, tog je dana na Himalaji shvatio da se pomou mentalnog
utjecaja moe postii nemogue. Redovnici su, samo pomou svojih
misli, zaleenu vodu doveli do kljuanja. 2
Bensonov neumorni entuzijazam prema meditaciji pobudio je za
nimanje u najveim institucijama akademskog znanja u Americi.
Redovnici su, do poetka 21. stoljea, postali omiljeni pokusni ku
nii" laboratorija za neurologiju. Znanstvenci s Princetona, Harvar-
da, Sveuilita u Wisconsinu i Kalifornijskog sveuilita slijedili su
Bensonove metode: spojili bi redovnike na aparate pomou kojih bi
pratili uinke intenzivne, napredne meditacije. Odravale su se kon
ferencije koje su se bavile meditacijom i mozgom. 3
Sama meditacija nije fascinirala znanstvenike, nego njen uinak na
ljudsko tijelo, osobito na mozak i mogunosti koje on ima. Znanstve
nici su se nadali da e kroz detaljno prouavanje biolokih uinaka
moi razumjeti neuroloke procese koji se odvijaju tijekom djelova
nja visokousmjerene misli, kao to je bilo kod redovnika s Himalaje.
Znanstvenici su takoer imali priliku kod redovnika prouiti jesu li
114
Peto poglavlje: ULAZAK U HIPERPROSTOR
njihovi mozgovi, zbog godina usredotoene pozornosti, dobili do
datne sposobnosti. Je li redovnikov mozak postao slian vrhunskom
atletiaru - razvijeniji i zapravo transformiran nakon godina vjebe i
discipline. Mijenjaju li vjeba i iskustvo, s vremenom, fiziologiju mo
zga? Je li mogue vjebanjem postati bolji i jai odailjatelj namjere?
Odgovori na ta pitanja dotakli bi se dugotrajne debate u neurozna-
nosti: je li struktura mozga fiksna ili se mijenja, ovisno o mislima
osobe.
Po meni, najintrigantnije pitanje u ovom istraivanju usredotone
pozornosti jest: Kako se budistiki redovnik mogao prevoriti u ljud
sku pe" i kako se to moe usporediti s tehnikama i tradicijama dru
gih drevnih naroda. 1 Bensona i mene zanimali su majstori" namje
re: strunjaci za drevne discipline - budizam, Qigong, amanizam,
tradicionalno iscjeljivanje - koji su izvjebani za nevjerojatna djela
pomou svojih misli. Htjela sam utvrditi to im je zajedniko. Slie li
metode slanja qia majstora Qigonga onima budistikog redovnika ti
jekom meditacije? Koje mentalne discipline dovode iscjelitelja u sta
nje u kojem moe izlijeiti drugu osobu? Imaju li majstori" namjere
osobite neuroloke talente koji im omoguuju iznadprosjenu kon
trolu nad svojim umom ili se radi o vjetini koju svi mogu svladati?
I, to je moda najvanije: to mi je neuroloka studija redovnika
otkrila o uincima usredotoene namjere na mozak? Je li kroz vjebu
mogue postati bolji i jai odailjatelj namjere?
Poela sam prouavati znansvenu dokumentaciju o metodama iscje
ljivanja razliitih tradicija i provela vlastito istraivanje meu icje-
liteljima i majstorima" namjere svih religija. U istraivanju mi je
4
pomogao psiholog Stanley Krippner i njegov kolega Allan Cooper-
stein s Fakulteta Saybrook. Cooperstein je, kao kliniki i forenziki
115
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Peto poglavlje: ULAZAK U nlrbKHKUblUK

psiholog, za svoj doktorat proveo temeljito istraivanje tehnika koje qia. Nakon trenutka intenzivne koncentracije, kosti njegove glave

rabe iscjelitelji na daljinu, ukljuujui i analizu znanstvenih knjiga o poele su se gibati poput morskih valova. 9

iscjeljivanju i iscrpne pisane i usmene razgovore s poznatim iscjelite Frantzis je pouio svoje uenike postupnom razvoju vrhunske po

ljima, iji su uspjesi znanstveno dokazani. 5 zornosti, i to kroz intenzivnu usredotoenost na disanje. Iako su

U svim sam primjerima uoila da je najvaniji prvi korak postizanje poeli s kratkim intervalima disanja za dugovjenost", postupno

stanja koncentrirane usredotoenosti ili vrhunske pozornosti. su produavali to razdoblje kako bi, potom, stalno mogli ostati u

Krippner, strunjak za amanizam, tvrdi da gotovo sve primitivne tom stanju. Uili su metode osvjeivanja svakog osjetilnog doi

kulture iscjeljuju na daljinu tijekom izmijenjenog stanja svijesti i vljaja. 10

postiu stanje koncentrirane usredotoenosti na vie naina. Iako6

Iscjelitelji s kojima sam razgovarala ulazili su u usredotoeno sta

je uobiajena uporaba halucinogenih droga, mnoge se kulture slue nje pomou razliitih sredstava: molitve, meditacije, intenzivne

jakim, repetitivnim ritmom kako bi se postiglo to stanje: vvanbeno koncentracije na osobu koju ele iscijeliti, simbole ili mitske za

indijanskog plemena Ojibway koriste bubnjanje, zveckanje, pjeva misli, jake mentalne slike situacije koja bi izazvala eljenu promje

nje, ples bez odjee i dranje uarenog ugljena. Bubnjevi su osobito

7
nu, verbalne afirmacije, mentalne predodbe, pa ak i unutarnje

uinkoviti u stvaranju koncentrirane usredotoenosti: brojna istrai autosugestije. Jedan je iscjelitelj postizao uspjehe tako to je svoju

vanja pokazala su da sluanje ritmikog bubnjanja dovodi mozak u svijest preplavio razmiljanjem o eljenom cilju.

svojevrsni trans. Indijanci su takoer uvidjeli da velika vruina, kao

8
Dr. Janet Piedilato, amanska iscjeliteljica, esto njeno mrmlja ili

na primjer u parnoj kupelji, moe izazvati izmijenjena stanja mo pjevui" ili rabi zveku ili neki drugi instrument". Dr. Constance

zga. Johnson, majstor reikija, moe se vratiti u izmijenjeno stanje kad

U sklopu svog istraivanja majstora" namjere, razgovarala sam s god to poeli. Drugi moraju uloiti znatne napore kako bi to posti

Bruceom Frantzisom, jednim od najveih zapadnjakih majstora gli. Vl. Francis Geddes, duhovni iscjelitelj, na deset e se minuta

Qigonga. On je prvak u borilakim vjetinama, ima crne pojaseve iz usredotoiti na maleni predmet, npr. list, oblutak ili granicu."

pet japanskih borilakih vjetina. Nauio je iscjeljivati pomou Qi Drugi se u meditaciji usredotouju na pacijenta. Dr. Judy Swack,

gonga tijekom godina uenja kod kineskih uitelja. Frantzisova mo iscjeliteljica uma i tijela, razvila je svoj holistiki sustav psihotera

namjere bila je legendarna: mogao je baciti ljude preko sobe samo pije, a promijenjeno stanje postie, kako kae, gledanjem klijenta i

pomou usmjerenja qia. Nekoliko njegovih protivnika iz vremena potpunom koncentracijom na njega, pri emu ulazim u receptivno

kada se bavio borilakim vjetinama zavrilo je u invalidskim koli stanje u kojem se iznutra otvaram poput radara prema svim infor

cima. Sada, kada je spoznao nevjerojatnu mo qia, koristi ga samo za macijama i dojmovima koji mi dolaze." Mnogi iscjelitelji u pro

iscjeljivanje. Tijekom naeg susreta, pokazao mi je mo usmjerenog mijenjena stanja ulaze samo sluajui klijenta" - osjetilom sluha

lio 117
tKbrbnlMtn I NAMJERE / Lynne McTaggart fetO poglavlje: ULAZAK U n l r t K r K U : ) lUn

ili na druge naine." ak i samo razmiljanje o tome kako elim vidsonov laboratorij u Wisconsinu. Tamo je Davidson privrstio 256

nekome pomoi usporava mi krv u ilama," tvrdi dr. Piedilato. EEG senzora na glavu svakog redovnika kako bi zabiljeio elektrinu

Mnogi iscjelitelji ispoetka osjete pojaanje kognitivnih procesa, ali aktivnost velikog broja raliitih dijelova mozga. Od redovnika se tra

veina brzo dode do toke u kojoj unutarnji dijalog nestaje, kao i ila promiljena meditacija. Kao i kod sustava namjere Jeromea Sto-

sva osjetila - jedino to ostaje su iste slike. Pomou usredotoiva- nea, meditacija se usredotoila na potpunu spremnost na pomaganje

nja oslobaaju se svih ogranienja. Iznenada postaju svjesni proce drugima i elju da se sva iva bia oslobode patnje. U kontrolnoj su

sa unutar klijentovog tijela, te osjeaju da ih preplavljuje klijentovo skupini bili studenti koji nikada nisu meditirali i koji su proli sedam

bie. dana obuke. Na njih je privren isti broj EEG senzora kako bi se

Osobito me zanimao uinak koji iznimna usredotoenost ima na pratile promjene u njihovim mozgovima tijekom meditacije.

aktivnost mozga. Da li se mozak ubrzava ili usporava? Tradicionalno Nakon 15 minuta se, po oitanjima EEG-a, nije vidjelo usporavanje

je miljenje da se tijekom meditacije mozak usporava. Istraivanja mozgova redovnika. Naprotiv, poeli su se ubrzavati. Razina njihove

koja su se bavila elektrinom aktivnosti mozga tijekom meditacije aktivnosti bila je vrlo visoka - niti jedan znanstvenik nije nikada vi

utvrdila su da tijekom meditacije dolazi do prevladavanja alfa valova dio takvo to. Monitori su pokazivali stalne nagle poraste gama valo

(sporih modanih valova visoke amplitude, frekvencije 8-13 Hz, koji va u brzim ciklusima od 25-70 Hz. Kod redovnika je visoku koncen

se inae pojavljuju pri laganom sanjanju) i teta valova, koji su sporiji traciju beta valova zamijenila velika koliina alfa valova. Nakon toga

(4-7 Hz) i pojavljuju se tijekom dubokog sna." Mozak tijekom uo su ponovno dominirali beta valovi, a na kraju su prevladali gama

biajenog svjesnog stanja funkcionira puno bre, i to pomou beta valovi. Gama valovi su modani valovi najvie frekvencije i pojavlju

valova (oko 13-40 Hz). Desetljeima se mislilo da je alfa-stanje" ju se kada je mozak izloen najveim naporima: maksimalnoj po

idealno za manifestiranje usredotoene namjere. zornosti, pri intenzivnom prisjeanju i tijekom uenja. Davidson je

Richard Davidson, neuroznanstvenik i psiholog pri Laboratoriju za otkrio da se kod takvih visokih frekvencija u mozgu faze modanih

afektivnu neuroznanost Sveuilita u Wisconsinu, nedavno je testi valova - njihovi usponi i padovi, usklauju. Ta usklaenost igra klju

rao tu postavku. Davidson je strunjak za afektivno procesiranje" nu ulogu u postizanju stanja poveane osvjetenosti. Gama stanje
12

- mjesto na kojem mozak procesira osjeaje i komunikaciju izmeu navodno mijenja modane sinapse, vorita kojima elektrini impul

mozga i tijela, koja iz toga slijedi. Njegov je rad zamijetio i dalaj-lama, si teku do neurona, miia ili lijezde. 13

koji ga je 1992. pozvao u posjet Dharamsali u Indiji. Dalaj-lama je, Redovnici su vrlo brzo mogli postii to stanje, jer su godine in
kao zaljubljenik u prirodne znanosti, elio bolje razumjeti bioloke tenzivne meditacije trajno izmijenile njihove neuralne mehanizme.
uinke intenzivne meditacije. Nakon toga je osam dalaj-laminih naj Iako su bili sredovjeni, imali su puno koherentnije i organizirani
boljih majstora Nyingmapa i Kagyupa meditacije otputovalo u Da je modane valove od zdravih mladih ljudi u kontrolnoj skupini.

li 119
 bKbPtKIMfcN I NAMJERE / lynne McTaggart
Budisti su, ak i tijekom odmaranja, pokazivali visoke razine gama
valova u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Davidsonovo je istraivanje poduprlo ranija istraivanja koja su na
vodila na zakljuak da kroz odreene oblike napredne meditacije
mozak radi maksimalnim kapacitetom." Izuavanja jogina pokazala
su da tijekom duboke meditacije njihovi mozgovi proizvode nagle
poraste visokofrekventnih beta ili gama valova, koje moemo pove
zati sa stanjima intenzivne koncentracije ili ekstaze. Oni koji mogu
15
iskljuiti vanjske podraaje i posve se usredotoiti lake e postii hi-
perprostor gama valova. Tijekom kulminacije takvih stanja i otkucaji
srca se ubrzavaju. " Slini uinci bili su zabiljeeni tijekom molitve.
1
Jedno istraivanje pratilo je modane valove est protestanata tije
kom molitve: u trenucima najintenzivnije usredotoenosti dolo je
do poveanja brzine modanih valova. 17
Razliiti oblici meditacija mogu izazvati posve razliite modane
valove. Jogini, primjerice, tee stanju koje zovu anuraga", a kara
kterizira ga stalni osjeaj svjee percepcije; zen-budisti tee stanju u
kojem ne reagiraju na vanjski svijet. Istraivanja koja su usporeivala
te dvije vrste meditacije utvrdila su da je u stanju anurage" perce
pcija vanjskog svijeta pojaana, dok zen pojaava poniranje u sebe,
tj. svijest o sebi. 18
Veina istraivanja meditacije bavila se vrstama
koje se fokusiraju na neki podraaj, npr. disanje, ili zvuk poput man-
tre. Redovnici su se u Davidsonovom istraivanju koncentrirali na
suosjeanje sa svim ivim biima. Moda suosjeajna namjera, kao i
slini ekstrovertirani" pojmovi, stvaraju misli koje mozak uvode u
stanje poviene percepcije.
Kada su Davidson i njegov kolega Antoine Lutz zapisali svoje istra
ivanje, shvatili su da su naveli najveu razinu gama valova ikad za-
120
Peto poglavlje: ULAZAK U HIPERPR0ST0R
biljeenu kod ljudi koji nisu psihiki bolesni. '' U svojim su rezultati
1
ma zamijetili vezu izmeu razine iskustva i sposobnosti odranja te
iznimno visoke modane aktivnosti: redovnici koji su mogli najdue
meditirati imali su najveu gama aktivnost. To pojaano stanje rezul
tiralo je trajnim emocionalnim poboljanjem tako to je aktiviralo li
jevi prednji dio mozga, koji se povezuje s osjeajem sree. Redovnici
su izvjebali mozak kako bi se veinu vremena osjeali sretnima.
Davidson je u kasnijem istraivanju pokazao da meditacija mijenja
mozak, ak i kod osoba koje ju kratko prakticiraju. Prakticiranje su
osjeajne meditacije kroz samo osam tjedana rezultiralo je pobolj
anim imunitetom i jaom aktivacijom dijela mozga odgovornog za
osjeaj sree. 20
Nekada su neuroznanstvenici mislili da je mozak slian sloenom
raunalu, ija nadogradnja zavrava u adolescenciji. Davidsonovi re
zultati ine ovakve teorije zastarjelima. Mozak se cijelog ivota obna
vlja, ovisno o prirodi svojih misli. Odreene stalne misli stvarale su
mjerljive fizike razlike i mijenjale njegovu strukturu. Forma je pra
tila funkciju: svijest je oblikovala mozak.
Modani se valovi ne samo ubrzavaju nego se i usklauju tijekom
meditacije i iscjeljivanja. U terenskom radu s uroenikim i duho
vnim iscjeliteljima na pet kontinenata, Krippner je posumnjao da
kod svih iscjelitelja, prije iscjeljivanja, dolazi do pranjenja" mozga,
koje dovodi do usklaivanja modanih polutki i do sjedinjenja lim-
bikog sustava (centra za emocije) i cerebralnog korteksa (centra za
logiko rasuivanje). 21
Barem 25 istraivanja meditacije pokazalo je da se tijekom meditacije
usklauju aktivnosti etiri dijela mozga. Meditacija i molitva trajno
22
ine mozak koherentnijim. Istraivanje talijanskog Sveuilita Pavia
121
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart peto p o g l a v l j e : ULAZAK U HIPEHPKUSTOR

i oksfordske Bolnice John Radcliffe pokazalo je da moljenje krunice iskljuiti i prestati reagirati: mozgovi meditanata nastavili su regirati

ima isti uinak na tijelo kao i ponavljanje mantre. Obje aktivnosti na podraaje, to je dokazalo stalno stanje pojaane percepcije. 27

stvaraju upeatljivo, mono i usklaeno poveanje" kardiovaskular U jednom je istraivanju kod osoba koje prakticiraju promiljenu

nih ritmova kada ih se ponavlja est puta u minuti. 23 meditaciju (primjenjivanje pojaane osjetilne percepcije na sada

Jo jedan vaan uinak koncentracije je integracija lijeve i desne mo nji trenutak) testirana vizualna osjetljivost, prije i odmah nakon

dane polutke. tromjesenog razdoblja, tijekom kojeg su promiljeno meditirali 16

sati dnevno. lanovi osoblja koji nisu meditirali bili su kontrolna

Znanstvenici su donedavno vjerovali da one funkcioniraju gotovo
skupina. Istraivai su pokuali utvrditi mogu li sudionici odrediti
neovisno. Lijeva strana bila je opisivana kao raunovoa" i odgo
trajanje jednostavnih bljeskova i trajanje intervala izmeu uzasto
vorna za logiko, analitiko i linearno razniljanje; desna strana
pnih svjetlosnih efekata. Onima koji nisu mentalno vjebali usredo
mozga je umjetnik" i regulira orijentaciju u prostoru, glazbene i
toenost bljeskovi su izgledali kao jedno, neprekinuto svjetlo. Nakon
umjetnike sposobnosti te intuiciju. No, Peter Fenwick, neuropsihi
tromjesenog razdoblja, sudionici su mogli razaznati samostalne i
jatrijski savjetnik pri oksfordskoj Ambulanti Radcliffe i Institutu za
uzastopne bljeskove. Pomou promiljene meditacije postali su izni
psihijatriju u Bolnici Maudsley, prikupio je dokaze koji pokazuju da
mno osjetljivi na vanjske podraaje i svjesni podsvjesnih procesa. 28
se govor i mnoge druge funkcije stvaraju u obje polutke i da mozak
Takva su istraivanja pokazala da odreene vrste usredotoenosti
najbolje funkcionira kao cjelina. Tijekom meditacije, one osobito
kao stoje meditacija poboljavaju mehanizme pomou kojih dobiva
skladno komuniciraju. 21

mo informacije i olakavaju njihovo primanje. Pretvaramo se u vei,

ini se da usredotoena pozornost poboljava odreene mehanizme
osjetljiviji radioprijemnik.
percepcije i blokira smetnje". Daniel Goleman, autor Emocionalne

inteligencije", proveo je istraivanje koje je pokazalo da se cerebral

25 2000. godine Sara Lazar, neuroznanstvenica u Opoj bolnici Mas

ni korteks osoba koje meditiraju ubrzava i iskljuuje iz limbikog sachusetts i strunjakinja za FMRI (funkcionalnu magnetsku rezo

sustava. Zakljuio je da se vjebanjem svatko moe tako iskljuiti" nanciju) potvrdila je da taj proces rezultira stvarnim fizikim pro

i omoguiti poboljanu percepciju samo jednom dijelu mozga, bez mjenama. Konvencionalna magnetska rezonancija slui se radio-

utjecaja emocija i znaenja. Sva se snaga mozga tijekom tog procesa

26 valovima i jakim magnetskim poljem za promatranje mekih tkiva

moe usredotoiti na samo jednu misao: svjesnost o onome to se u u tijelu, ukljuujui i mozak. Funkcionalna magnetska rezonancija

tom trenutku dogaa. mjeri i najmanje promjene u mozgu tijekom kljunih funkcija. Po

tvruje kada i gdje se obrauju podraaji i jezik tako to mjeri pove

Meditacija takoer trajno pojaava receptivnost mozga. U nekoliko
anja u protoku krvi kroz tanke arterije i vene u mozgu pri korite
istraivanja meditanti su bili izloeni bljeskovima i kljocanju. Obi
nju odreenih neuralnih mrea. FMRI je za znanstvenike poput Sare
na e se osoba naviknuti na kljocanje i mozak e se, na neki nain,

123
I22
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

Lazar najbolja znanstvena metoda za promatranje funkcija mozga u je okupila 20 sudionika koji su imali veliko iskustvo u budistikoj

stvarnom vremenu. Herbert Benson angairao je Saru Lazar da loci promiljenoj meditaciji: petoro sudionika bili su uitelji meditacije

ra dijelove mozga koji su aktivni tijekom jednostavnih oblika medi s prosjekom od devet godina iskustva u meditiranju. Preostalih 15

tacije. Ona se u istraivanju nije fokusirala na redovnike niti na dru osoba nije se bavilo meditacijom i sluili su kao kontrolna skupina.

ge ampione" meditacije koji su ivot posvetili duhovnosti, ve na Sudionici su redom meditirali u skeneru za magnetsku rezonanciju,

obine Amerikance koji su meditirali 20-60 minuta dnevno. Benson a Lazarova je detaljno biljeila njihove neuralne strukture. Otkrila

i ona nali su pet sudionika koji su najmanje etiri godine prakticirali je da su dijelovi mozga odgovorni za pozornost, svijest o osjeajima

kundalini meditaciju. Ta vrsta meditacije koristi osvjeteno disanje i i procesiranje vanjskih podraaja bili deblji kod meditanata. Uinci

dva razliita zvuka kako bi se um umirio i usredotoio. Od sudionika meditacije ovisili su o njenoj koliini: debljina korteksa bila je pro

se trailo da osciliraju izmeu meditativnih i neutralnih stanja dok porcionalna koliini vremena koju je sudionik proveo meditirajui.

oznaavaju natuknice na mentalnom popisu ivotinja. Tijekom po To istraivanje pruilo je prve dokaze da meditacija trajno mijenja

kusa mjerene su i bioloke funkcije sudionika: otkucaji srca, disanje, strukturu mozga. Do tada se pretpostavljalo da je zadebljanje korte

zasienost kisikom, koliina C 0 u izdahnutom zraku i EEG.

2
ksa posljedica ponovljenih mehanikih radnji koje zahtijevaju stalnu

Lazar je otkrila da kod sudionika tijekom meditacije dolazi do zna intenzivnu pozornost, npr. sviranje glazbenog instrumenta ili on-

ajnog pojaanja signala u neuralnim strukturama mozga koje su ve gliranje. To su bili prvi dokazi da odreene misli treniraju dio mozga

zane za pozornost, tj. u frontalnom i parijetalnom korteksu, novom" odgovoran za usredotoenost i poveavaju ga. I doista, korteks je u

dijelu mozga odgovornom za vie kognitivne funkcije, te u amigdali tim dijelovima bio deblji kod starijih sudionika. Inae je uobiajeno

i hipotalamusu, dijelovima starog" mozga koji upravljaju uzbue da se korteks kod starijih osoba stanjuje zbog starenja. Redovita me

njem i autonomnim funkcijama. ditacija usporava taj proces.

Ovakvi su rezultati proturjeili uvrijeenim spoznajama da je medi Osim poboljanja kognitivnog procesiranja, izgleda da meditacija ta

tacija stanje smirenja i dali su dodatne dokaze da tijekom odreenih koer integrira emocionalne i kognitivne procese. U studiji s funkci

vrsta meditacije mozak ulazi u stanje intenzivne pozornosti. onalnom magnetskom rezonancijom Lazarova je nala dokaze akti

Sara Lazar takoer je otkrila da su se neuralna aktivnost i signali vacije limbikog sustava - primitivnog, instinktivnog" dijela mozga,

u odreenim dijelovima mozga, stjecanjem iskustva u meditaciji, s odgovornog za primitivne emocije. Meditacija utjee na razumski,

vremenom razvili i rasli. Sudionici su osjeali da im se stanja uma analitiki dio mozga, ali i na nesvjesno i intuitivno. Takoer je otkrila

mijenjaju tijekom svake meditacije. 29 i pojaanu aktivnost dijela mozga odgovornog za intuitivne spozna

je. To su fiziki dokazi da meditacija pojaava i nau sposobnost pri

Ti su rezultati pokazali da intenzivna usredotoenost tijekom vre
manja intuitivnih informacija i nae svjesno poimanje istih.
mena poveava odreene centre u mozgu. Kako bi to testirala, Lazar

125
124
 Davidsonovo je istraivanje pokazivalo poveanje dijela mozga koji
eli pruiti pomo drugima kod redovnika koji su pokuavali pomo
i ovjeanstvu meditiranjem o suosjeanju. Poveao im se takozva
ni mogu li vam pomoi" dio mozga. Sarini meditanti radili su na
promiljenosti, stanju intenzivne koncentracije, te se stoga poveao
dio mozga odgovoran za pozornost. Mo opaanja bila je poveana
i mozak je apsorbirao vie informacija, ak i onih koje primamo in
tuitivno.
Neki ljudi roeni su s iznadprosjeno dobrom antenom" i prije
mom". Takav je i medij Ingo Swann. Swann je nadaren za gledanje na
daljinu, sposobnost uoavanja predmeta ili dogaaja nevidljivih nor
malnom ljudskom oku. Pomogao je razvoju projekta amerike vlade
koji se bavio gledanjem na daljinu i u toj je disciplini meu najbo
ljima na svijetu. Procese u Swannovom mozgu pratio je i analizirao
dr. Michael Persinger, profesor psihologije na Sveuilitu Laurentian
u Kanadi. Dok je Swann bio spojen na EEG, trebao je identificira
ti predmete u udaljenoj sobi. U trenutku kada je mogao vidjeti" te
predmete, zabiljeeni su nagli porasti beta i gama valova, slino kao i
kod tibetanskih redovnika. Ti porasti bili su koncentrirani u desnom
dijelu zatiljnog renja, koji je inae odgovoran za vid. Sudei po re
zultatima praenja modanih valova, Swann je uao u nadsvjesno
stanje, koje mu je omoguilo primanje informacija na daljinu, to bi
u svjesnom stanju bilo nemogue.
Kada se Swann podvrgnuo magnetskoj rezonanciji, pregled je po
kazao neobino veliki parijetalno-okcipitalni reanj na desnoj po
lutki, koji je odgovoran za primanje osjetilnih i vizualnih podraaja.
Persinger je uoio slian otklon kod drugog darovitog medija, Seana
Harribancea. Kada ga se tijekom gledanja na daljinu pratilo pomo-
30
126
u EEG-a i SPECT-a (jednofotonske emisijske raunalne tomografi-
je), zabiljeena je poveana aktivnost desnog zatiljnog renja. Harri-
dance i Swann nadareni su veom sposobnou da svojim vidom"
prelaze granice vremena, udaljenosti i pet osjetila.
Znanost je pokazala da je kroz odreene misli mogue poveati di
jelove mozga i tako poboljati njegov prijem". No, je li mogue mo
zak pretvoriti u bolji odailja"? Kako bih otkrila karakteristike koje
poboljavaju odailjanje, morala bih prouiti majstore" namjere koji
su osobito nadareni za odailjanje. inilo mi se da je nabolje poeti s
nadarenim iscjeliteljima.
Dr. Lawrence LeShan, psiholog i specijalist za rak, koji je prouavao
djelovanje iscjelitelja, otkrio je da prolaze kroz dva ista stadija: sta
dij uspostavljanja promijenjenog stanja svijesti i stadij vizualiziranja
apsolutnog sjedinjenja sebe i pacijenta. 31
Coopersteinovi iscjelitelji opisivali su kako iskljuuju svoj ego i eli
miniraju svijest o sebi kao zasebnom pojedincu. Osjeali su kako se
nalaze u tijelu osobe koju lijee. Jedan od iscjelitelja osjetio je kako
mu se mijenja tijelo i raspored energije. Iako iscjelitelji nisu preuzeli
na sebe bol i bolest, mogli su ih osjetiti kada bi vizualizirali sjedinje
nje sebe i pacijenta. U tom stadiju sjedinjenja izmijenila se percepcija
iscjelitelja, a njihova se motorika osjetno smanjila. Preplavio ih je
proireni osjeaj iste sadanjosti i nisu bili svjesni prolaska vreme
na. Nisu ih vie sputavala vlastita tijela i ak su iskusili drukiju sliku
sebe. Osjeali su se vii, laki - kao da su izvan svog fizikog tijela
- preplavljeni osjeajem bezuvjetne ljubavi. Vidjeli su sami sebe kao
neku vrstu jezgre koja ostaje nakon svega": Svjestan sam procesa
koji kao da se odvija izvan mene... Koncentriran sam na pacijenta
- moja samokontrola gurnuta je u stranu, kao da sve promatram sa
12/
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
strane. Onda me neto obuzme... Nikad ne zaboravim da zapravo ja
tamo sjedim." 32
Drugi iscjelitelji osjetili su intenzivniji gubitak identiteta: kako bi
mogli iscjeljivati, morali su se posve sjediniti s pacijentom, morali
su postati ta osoba i podijeliti s njom njihovu fiziku i emocionalnu
prolost. Njihov identitet i sjeanja nestajali su i uli bi u stanje zdru
ene svijesti, gdje je njihova neosobna sutina zapravo iscjeljivala.
Neki iscjelitelji su se poistovjetili s duhovima uvarima i duhovnim
vodiima: obuzeo ih je duhovni alter ego.
Krippnerov rad pokazao je da su neke osobe podlonije spajanju
identiteta - one koje su u psiholokom testu pokazale da imaju tan
ke granice". Prema Hartmannovom testu o granicama, kojeg je na
Sveuilitu Tufts razvio psihijatar Ernest Hartmann kako bi testirao
individualni psiholoki oklop", postoje osobe s debljim granicama",
tj. s debelim oklopom": organizirane, pouzdane i s dobrim obram
benim mehanizmom i jakom samosvijesti, koja ih titi poput visoke
ograde. Takoer, postoje i osobe s tankim granicama": otvorene, ne
zatiene, osjetljive i ranjive. Lako se uputaju u veze, osjeaju pro
33
mijenjena stanja i stalno lepraju izmeu mate i zbilje. Nekada ne
znaju u kojem se stanju trenutano nalaze. Ne potiskuju neugodne
34
misli i ne razdvajaju misli i osjeaje. Za razliku od osoba s debljim
granicama, lake im je koristiti namjeru kako bi upravljali dogaa
jima oko sebe. U istraivanju koje je meu glazbenicima i umjetni
cima provela Marian Schlitz, kreativne osobe s tankim granicama"
imale su najvie uspjeha u utjecanju na daljinu. 35
Krippner je meu uenicima kole za prosvjetljenje Ramtha u Yelmu
pokazao povezanost tankih granica i namjere. Mnoge tehnike koje
pouavaju u koli (na primjer, usredotoenje na eljeni ishod, isklju-
128
Peto poglavlje: ULAZAK U HIPERPROSTOR
ivanje svih vanjskih podraaja, traenje izlaza iz labirinta vezanih
oiju) pomagale su uenicima da se rijee uobiajenih ogranienja.
Uenike se poticalo na matanje kako bi im se aktivirali navodno
neiskoriteni dijelovi mozga. Krippner i nekoliko njegovih kolega
36
testirali su est iskusnih uenika koji su tvrdili da su vrlo vjeti u
manifestiranju namjere.
lan Wickramasekera, psiholog koji je sudjelovao u gorespomenu-
tom istraivanju, razvio je skupinu testova zasnovanih na svome
Visokorizinom modelu percepcije prijetnje. 37
Wickramasekera je tvrdio da se pomou tih testova mogu otkriti
ljudi koji su najpodloniji parapsiholokim iskustvima ili hipnozi.
Iako je test isprva bio namijenjen otkrivanju ljudi koji su podloni
psihikim problemima u fazama velikih ivotnih promjena, Krip
pner je vjerovao da bi se pomou njega mogli testirati mediji i iscje
litelji. Krippner i njegovi suradnici otkrili su da test mogu koristiti
za otkrivanje osoba koje imaju tako kruti osjeaj za realnost da nisu
sposobne osjetiti niti primiti intuitivne informacije. Wickramase-
kerov model predvidio je da bi osobe najbolje iscjeljivale kada bi
mogle blokirati osjeaj ugroenosti pri gubitku zasebne svijesti o
sebi.
Sudei po rezultatima, uenici kole za prosvjetljenje Ramtha ima
li su iznimno tanke granice. Srednja vrijednost Hartmannovih te
stova, provedenih na 866 osoba, bila je 273, dok je srednja vrije
dnost gorespomenutih uenika bila 343. Jedine skupine koje su po
Hartmannovom istraivanju imale tako tanke granice su studen
ti glazbe i osobe koje pate od estih nonih mora. Uenici kole
za prosvjetljenje Ramtha pokazali su visoki stupanj disocijacije"
- podlonost velikim poremeajima pozornosti i visoki stupanj
129
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Peto poglavlje: ULAZAK U HIPERPR0ST0R

apsorpcije, tj. sklonosti k intenzivnom udubljivanju u trenutane Targova je s iscjeliteljima razgovarala o njihovom radu, a ja sam,

aktivnosti, kao npr. hipnozu i spremno prihvaanje drugih aspekata prije njene smrti, razgovarala s njom o njihovim zajednikim ka

stvarnosti. 38 rakteristikama koje je otkrila tijekom svog rada.' 10

Otkrila mi je

U svom sam istraivanju naila na dvije vrste iscjelitelja: neki su se da je za iscjeljivanje najvanija ljubav i suosjeanje koju iscjelitelj

vidjeli kao vodu (izvor iscjeljenja) ili kao cijev (kanal kroz koji is- odailje. Meutim, bez obzira na kulturoloki pristup, veina se

cjeliteljska energija putuje). Prva je skupina vjerovala da su oni sami sloila da je nuno maknuti se s puta" i predati se iscjeliteljskoj

izvor iscjeliteljske energije, no daleko najvei broj ljudi sebe je vidio sili. Njihova je namjera zapravo bila molba: Molim da ova osoba

kao vodie za neku superiornu silu izvan njih samih. ozdravi." Kada je Targova istraivala kod kojih je pacijenata dolo

Elizabeth Targ je u svoj projekt za pomo oboljelima od AIDS-a do najveih poboljanja, zakljuila je da su najuinkovitiji oni is

ukljuila 40 iscjelitelja svih vjerskih opredjeljenja. 39

Petnaest posto cjelitelji koji kanaliziraju vie sile. Nijedan uspjean iscjelitelj nije

bili su tradicionalni kranski iscjelitelji koji su se sluili krunicom mislio da mo ozdravljivanja dolazi od njega samog. 41

i molitvom. Drugi su bili lanovi netradicionalnih kola iscjelitelj- Psihijatar Daniel Benor, koji je u etiri toma 42
i na svojoj internet-

stva, kao to su kola iscjeliteljskog svjetla Barbare Brennan i uenici skoj stranici akumulirao i katalogizirao sva istraivanja o iscjelji
43

Joyce Goodrich ili Lawrencea LeShana. Neki su radili na modifici vanju, prouio je pismene i usmene izjave najpoznatijih iscjelitelja

ranju sloenih energetskih polja pomou mijenjanja boja i vibracija u kojima oni govore o svom radu. Harry Edwards, jedan od naj-

pacijentovog polja energije. Vie od polovice iscjelitelja fokusiralo znaajnih i najvie prouavanih iscjelitelja, napisao je da iscjelitelj

se na iscjeljivanje pacijentovih akri (energetskih centara tijela); djeluje tako to vioj sili predaje svoju volju i molbu za iscjeljenje:

drugi su rabili tonove - ugaali" su pacijente prema vibracijama Tu promjenu teko je opisati rijeima, moglo bi se rei da iscjelite

zvuka. Kineski majstor Qigonga pacijentima je slao harmonizirajui lja preplavljuje jedan osjeaj ili stanje koje blokira normalno stanje

qi. ovjek koji je iscjeljivao u skladu s metodama amerikih Indi uma. Umjesto njega, pojavljuje se nova osobnost, koja ga ispunjava

janaca uao je u trans tijekom tradicionalne ceremonije bubnjanja i snagom i pouzdanjem..." Iscjelitelj postaje jedva svjestan normal

pjevuenja medu naputenim grebenima kanjona Chaco u Novom nih pokreta, govora itd. Odgovara na pitanja o stanju pacijenta bez

Meksiku i tvrdio da kontaktira s duhovima kako bi oni iscijelili mentalnog napora i s nevjerojatnom lakoom - a zapravo, upue

pacijenta. Iscjelitelji veinom opisuju svoja iskustva kao oputaju- niji Vodi daje odgovore. Iscjelitelj se ukljuuje" kroz podlonost

a, oslobaajua i ispunjena svjetlom, ljubavlju i duhom. Za neke fizikog tijela duhu, koji tako postaje dominantan dok njime upra

je iscjelitelje taj duh Isus, a za druge, na primjer, Zvjezdana ena vlja Vodi. 44

(Starwoman): iscjeliteljski duh amerikih Indijanaca koji nalikuje Za Edwardsa je najvanije sklanjanje u stranu", tj. oslobaanje od
starijoj eni. vlastitog ega.

131
130
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Coopersteinovi iscjelitelji svoja su iskustva opisali kao osjeaj po
tpune predaje procesu ili viem biu. Svi su vjerovali da su dio vee
cjeline. Kako bi pristupili kozmikom biu istinske svijesti, morali
su se osloboditi ogranienja osobnosti i vlastitog identiteta ne bi li se
sjedinili s viim biem. Iscjelitelji su se s tom promjenom svijesti i ve
om osvijetenosti osjeali povezanima s velikim poljem informaci
ja, koje im je na trenutke prualo saznanja, simbole i slike. Nenadano
su se pojavljivale rijei koje su, zapravo, bile dijagnoza. Neto izvan
njihove svijesti zapravo je iscjeljivalo.
Iako je proces iscjeljenja tekao pomou svjesno usmjerene misli, sam
in ozdravljenja esto nije. Kada, na primjer, daju dvominutni tre
tman, minutu i pol razmiljaju racionalno, a onda im se dogodi ira
cionalno iskustvo, koje bi moglo biti klju itavog iscjeljenja.' Uvjer
15
ljivo najvaniji aspekt iscjeliteljstva je predaja, volja za naputanjem
razumske kontrole nad procesom kako bi se postalo ista energija.
Je li ta sposobnost micanja u stranu" vana kod svih tipova namjere?
Nala sam zanimljiv odgovor u istraivanju ljudi s oteenjima mo
zga. Istraivai Programa za bihevioristiku neurologiju i Istraiva
kog instituta Rotman na Sveuilitu u Torontu pokuali su ponoviti
rad PEAR laboratorija na Princetonu pomou generatora sluajnih
dogaaja, ali s jednom vanom izmjenom: prouavali su nekoliko
pacijenata s oteenjima eonog renja. Pacijenti s oteenjima de
snog eonog renja, zbog kojih su vjerojatno imali potekoe s kon
centracijom, nisu imali nikakve uinke na aparate. Jedina osoba iji
je uinak bio natprosjean imala je oteenja lijevog eonog renja,
dok joj je desni bio posve zdrav. Znanstvenici su pretpostavljali da
je razlog tomu njegov specifini hendikep, zbog kojeg ima oslabljen
ego, ali nema potekoa s koncentracijom. Mogue je da postizanje
132
Peto p o g l a v l j e : ULAZAK U HIPERPROSTOR
stanja smanjene svijesti o sebi, to je za obinog ovjeka teak zada
tak, rezultira boljim uinkom namjere na aparate."'
Krippner pretpostavlja da, tijekom nekih izmijenjenih stanja svijesti,
tijelo iskljui neke neuralne poveznice, ukljuujui i dio blizu stra
njeg dijela mozga, koji stalno proraunava na poloaj u prostoru
i osjeaj gdje prestaje nae tijelo a poinje vanjski svijet. Kada se taj
dio tijekom transpersonalnih i transcedentalnih iskustava deaktivi-
ra, razgranienja izmeu sebe i drugih nestaju i postaje nemogue
odrediti gdje jedan ovjek poinje, a gdje zavrava.
Eugene d'Aquili sa Sveilita u Pennsylvaniji i Andrew Norberg, lije
nik u programu nuklearne medicine pri Sveuilinoj bolnici, to su
pokazali u prouavanju tibetanskih redovnika. Trenuci meditativnog
iskustva bili su vidljivi kao pojaana aktivnost u eonim renjevi-
ma i smanjena aktivnost u parijetalnom dijelu." Meditacija i ostala
17
promijenjena stanja mogu utjecati i na temporalne renjeve, u koji
ma se nalazi amigdala, skupina stanica koja nam daje osjeaj vlastite
osobnosti i regulira nae emocionalne reakcije: odreuje to nam se
svia, a to ne. Stimuliranjem temporalnih renjeva (ili njihovim po
remeajem) moe se stvoriti osjeaj poznatog ili osjeaj neobinog, a
to su tipine odlike transcedentalnog iskustva. Izgleda da intenzivno
koncentriranje na neko drugo bie iskljuuje" amigdalu i uklanja
neuralnu svijest o samome sebi.
Davidson, Krippner i Lazarova pokazali su da moemo preoblikovati
odreene dijelove vlastitog mozga, ovisno o razliitim vrstama kon
centracije i razliitim mislima. Postalo mi je posve jasno da inten
zivna usredotoenost nekih vrsta meditacije moe postati prolaz u
hiperprostor i vrhunsku osvijetenost te prenijeti meditanta na dru
gu razinu stvarnosti. Ona takoer moe djelovati okrepljujue, a ne
133
 Ln jr tninncn i nmjcnc i Lynne Mciaggart

samo umirujue i moe nam pomoi prespojiti" mozak kako bismo

bolje odailjali" i primali" namjere. Pretpostavila sam da je namje
ra jedna vrsta mentalnog poticaja pomou kojeg se misli, prenesene
na drugu osobu, izvravaju. Meutim, iscjelitelji su opisali posve ra
zliit proces: namjera samo na poetku zahtijeva usredotoenost, a
esto poglavlje
poslije slijedi predaja - preputanje kontrole nad samim sobom i nad
ishodom.
RASPOLOENJE

Mitch KrucofT, kardiolog na Medicinskom centru Sveuilita Duke,

vraao se 1994. godine kui iz Indije s potpuno razliitim stavom

o medicini. On i njegova medicinska sestra Suzanne Crater bili su

pozvani u Sri Sathya Sai institut vie medicine - bolnicu u Putta-

parthiju. Ta je bolnica bila omiljeni projekt Sathya Sai Babe - on je

elio omoguiti siromanima usluge suvremene zapadnjake bolnice

potpuno besplatno. Krucoff je bio angairan kao struni savjetnik

za tehnologiju potrebnu u oformljavanju odjela za visokotehnoloke

kardijalne kateterizacije.

Krucoff i Craterova bili su zapanjeni onime to su vidjeli. Nevjeroja

tna duhovna dimenzija bolnice, pa ak i osobitosti svjetla i zvuka, u

drugi su plan bacile njena tehnoloka dostignua. Duhovnost je bila

prisutna i u dizajnu same zgrade - u hinduistikim slikama koje su

krasile zidove. Bolnica je bila osam kilometara udaljena od Sai Ba

binog arama i sliila je izduenom Taj Mahalu. Bolnika krila bila

su zakrivljena, kao da grle svakog posjetitelja, a okrugla dvorana kod

ulaza zamiljena je kao srce iji je vrh okrenut prema nebu.

Krucoff i Craterova su tijekom svog rada bili svjedoci djelovanja bol

nice na pacijente - mnogi od njih bili su Indijci iz udaljenih podru

ja koji nikada nisu vidjeli tekuu vodu. Unato injenici da su im

134
135
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

mjeru, Bog je ispuni. Mnogi istraivai svijesti rana ispitivanja moli

dijagnosticirane po ivot opasne bolesti i da su se morali susresti sa
tve dre eksperimentima namjere. Mala istraivanja koja su radila sa
suvremenim laboratorijem za analizu, nisu bili ni najmanje uplaeni.
skupinama krana esto se smatraju skupnom namjerom - pokua
Ta potpuna odsutnost straha bila je ista suprotnost strahu i oaju na
jem skupine ljudi da istovremeno utjee na istu stvar.
koje je Krucoff" navikao kod amerikih sranih bolesnika.
Iako su ta istraivanja bila obeavajua, Krucoff je shvatio da je po
KrucofFje elio uvesti takve metode i u amerike bolnice, no da bi
trebno vee ispitivanje s vrim protokolom i pokrenuo svoj mali
uspio u tome, morao je uvjeriti svoje kolege u pozitivan utjecaj duho
pilot-projekt. Angairao je 150 sranih bolesnika iz oblinjeg Me
vnosti na operacije srca, i to pomou mjerljivih fiziolokih uinaka.
dicinskog centra Durham, koji su ekali na angioplastiju i stento-
Morao je pokazati da neopipljivi aspekti, poput namjere ili duhovnih
ve. Krucoff je elio vidjeti mogu li molitva i noetike" terapije (s
vjerovanja, ili ak duhovne, vedre okoline, mogu imati pozitivan ui
nekom vrstom utjecaja uma na tijelo na daljinu) djelovati na stanje
nak na pacijentovo zdravlje.
pacijenata. Podijelio je pacijente u pet skupina. etiri od pet je, uz
Tijekom osamnaestsatnog leta u SAD, Krucoff i Craterova poeli su
standardno lijeenje, trebalo primati i noetiku terapiju - oputanje,
razgovarati o istraivanju. Shvatili su da je jedini nain testiranje mo
iscjeljivanje dodirom, vodenu vizualizaciju ili molitvu. Peta je sku
litve, i to s dotad najveim moguim testom u tom podruju. 1

pina primala samo klasinu medicinsku terapiju. Svakom pacijentu

Kada je Krucoff" doao kui, poeo je po znanstvenoj literaturi tra
stalno bi mjerili otkucaje srca, modane valove i krvni tlak kako bi se
iti dokaze utjecaja molitve na zdravstveno stanje. etrnaest dobro
tako odredio uinak tih neopipljivih iscjeljujuih utjecaja.
provedenih ispitivanja molitve pokazala su njen pozitivan uinak.
Krucoff je odluio pojaati snagu molitve do maksimuma. Suzanne
Najpoznatije je objavio Randolph Byrd 1988. godine. Provedeno je u
Crater je pokrenula kampanju angairanja sudionika. Pisala je budi
skupini obraenih krana, koji su se izvan bolnice molili za pacijen
stikim samostanima u Nepalu i Francuskoj te stranici Virtualjeru-
te na kardiolokom odjelu. Osobe za koje se molilo imale su znatno
salem.com, iji je urednik organizirao molitvu kod Zida plaa. Zvala
manje simptoma i trebalo im je manje lijekova i medicinskih inter
je karmelianke u Baltimoreu i traila ih da mole tijekom veernjih
vencija. Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta, obja
2

misa. Angairala je molitvene zajednice iz sedam vjeroispovijesti,

vljeno otprilike kada i istraivanje o AIDS-u Elisabeth Targ, poka
ukljuujui fundamentaliste, moravce, idove, budiste, katolike, ba
zalo je d a j e molitva krana svih vjeroispovijesti za srane bolesnike
ptiste i unitariste.
smanjilo njihove simptome za deset posto i reduciralo medicinske

smetnje. 3 Svaka molitvena skupina dobila je grupu pacijenata o kojima su znali

samo ime, dob i vrstu bolesti. Iako su Craterova i Krucoff prepustili

Molitva se smatra nekom vrstom super-namjere, zdruenim napo
odluivanje o vrstama molitve molitvenim skupinama, naglasili su
rom: vi namjeravate, a Bog provodi tu namjeru. Namjera je u nekim
da se za pacijente mora moliti po imenu i da te molitve moraju biti
krugovima jednaka molitvi, a molitva iscjeljivanju: kada aljete na-

137
136

za njihovo zdravlje i oporavak. Uvjeti istraivanja bili su takvi da ni
pacijenti ni osoblje nisu znali za koga se moli. Druge terapije dava
ne su jedan sat nakon to bi pacijent proao angioplastiju.
Rezultati su bili impresivni. Stanje pacijenata koji su primali noe-
tike terapije tijekom bolnikog lijeenja poboljalo se trideset do
pedeset posto, s manje komplikacija i suavanja arterija u odno
su na kontrolnu skupinu. Za dvadeset i trideset posto smanjile su
se i negativne reakcije: smrt, infarkti, zakazivanja srca, pogoranje
stanja arterija i potreba za ponavljanjem angioplastije. No, od svih
alternativnih terapija, molitva je imala najbolje uinke.
Istraivanje je bilo odvie malih razmjera da bi dalo definitivne
zakljuke: u skupini za molitve bilo je samo 30 pacijenata. Ipak,
Krucoffovi rezultati puno su obeavali. Krucoff i Craterova (koja je
njihovo istraivanje nazvala MANTRA - Monitor and Actualizati
on of Noetic TRAinings - Praenje i primjena noetikih terapija)
objavili su ih i predstavili Amerikoj kardiolokoj udruzi (Ame
rican Heart Association). ak i najkonzervativniji kardiolozi po
4
injali su shvaati poruku da iscjeljivanje na daljinu moda zaista
funkcionira i da je molitva posebno dobra za srce. 5
Krucoff je znao da e njegovi rezultati dobiti kredibilitet ako po
novi istraivanje s veim brojem sudionika. U projektu MANTRA
II angairao je 750 pacijenata Medicinskog centra Duke, devet iz
drugih amerikih bolnica i dvanaest molitvenih skupina koje bolje
predstavljaju vodee religije svijeta: krani su angairani iz Bri
tanije, budisti iz Nepala, muslimani iz Amerike, idovi iz Izraela.
Krucoff i Duke su, ohrabreni prijanjim uspjehom, promovirali
svoj projekt kao najvee istraivanje utjecanja na daljinu i glavni
test molitve.
138
esto poglavlje: RASPOLOENJE
Krucoff je u MANTRA-i II podijelio pacijente u etiri skupine: jedna
je skupina trebala primati molitve, druga posebno osmiljeni pro
gram koji ukljuuje glazbu, slikovlje i dodir (ili MIT terapiju), trea
skupina M I T i molitvu, a etvrta skupina standardnu lijeniku skrb.
Neposredno prije angioplastije, skupina koja je primala MIT poue
na je metodi oputajueg disanja pri vizualiziranju najdraeg mjesta
ili sluanju umirujue glazbe. Tada bi 15 minuta primali icjeljujui
dodir iscjelitelja. Ti su pacijenti takoer smjeli nositi slualice tije
kom operacije.
Svrha novog istraivanja bila je ispitati mogu li molitva i noetike
intervencije sprijeiti daljnje komplikacije kao to su smrt, novi in
farkti, potrebne dodatne operscije, ponovna hospitalizacija i znakovi
naglog porasta enzima kreatin fosfokinaze, koji je indikator otee
nja srca. Krucoff je ovaj put elio istraiti dugorone efekte: mogu li
intervencije olakati emocionalne probleme, sprijeiti smrt ili pono
vnu hospitalizaciju tijekom est mjeseci nakon otputanja iz bolni
ce.
Krucoffovo se istraivanje odvijalo ba u vrijeme teroristikih napa
da 11. rujna. U tri je mjeseca sudjelovanje tako drastino palo da
je morao promijeniti itav istraivaki koncept. Razvio je dvojaku
strategiju tako to je regrutirao 12 sekundarnih molitvenih skupi
na. im su angairani novi pacijenti, sekundarne su se molitvene
skupine trebale moliti za primarne molitvene skupine (one koje su
se cijelo vrijeme molile za pacijente). Kroz tu se strategiju Krucoff
nadao da e pacijenti primiti veu dozu molitve od pacijenata koji su
bili angairani u ranijoj fazi istraivanja.
Nakon ogromnog i preuranjenog publiciteta, Krucoffovi rezulta
ti bili su vrlo razoaravajui. Kada su bili obraeni, bilo je oito da
 cRirbniMtN l NAMJtKt / Lynne Mclaggart esto poglavlje: RASPOLOENJE

nema nikakvih razlika izmeu skupina. Jedina korist bila je smanje Herbert Benson je, kako bi debatu priveo kraju, izloio svoj ambicio

nje uzrujanosti pacijenata koji su primali MIT prije operacije. Inae, zni plan. Inae je uvijek uspijevao balansirati izmeu tradicionalne i

MANTRA II je propala. Molitva naizgled nije pomagala nikome. 6

alternativne znanosti i zbog toga je bio potovan - diplomat sa statu
Medu dugoronim efektima, bilo je pozitivnih rezultata kod smanje som posrednika izmeu dviju sumnjiavih frakcija. Osim preporuka

nja emocionalnog stresa, daljnje hospitalizacije, pa ak i broja smrti, Medicinskog fakulteta s Harvarda, osnovao je Medicinski institut za

ali ti rezultati nisu smatrani znaajnima i nisu bili u sreditu istrai um i tijelo (Mind/Body Medical Institute), koji se bavio prouava

vanja. njem tehnika iscjeljivanja uma i tijela. ak je skovao naziv reakcija

Krucoff je ipak izvukao malu pobjedu iz tog ogromnog poraza i uspio oputanja", koji opisuje njihove uinke." Kada bi njegovo ime bilo na

objaviti svoje rezultate u prestinom britanskom medicinskom aso popisu istraivaa molitve, istraivanje bi dobilo legitimitet u kon

pisu The Lancet. U izjavama za javnost bio je oduevljen" rezultatima zervativnim krugovima. Benson je za svoje istraivanje regrutirao

i tvrdio da su pogreno interpretirani. Krucoffovo istraivanje rado pet amerikih medicinskih institucija, ukljuujui i Kliniku Mayo.

valo je skeptike koji su tvrdili da molitva ne moe biti predmetom Planirao je istraivanje molitve, koje je nazvao STEP (Study of The

znanstvenog rada. Poruka je bila: tua vam molitva ne moe pomo rapeutic Effects of Intercessory Prayer - Istraivanje terapijskih ui

i. naka zagovornike molitve), uiniti najveim i najrigoroznijim ikad.

U meuvremenu, 1997. godine Klinika Mayo poela je dvogodinje U istraivanju je sudjelovalo preko 1800 pacijenata pred operacijom

istraivanje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima koji su neda postavljanja srane premosnice. Podijeljeni su u tri skupine: prve

vno otputeni s njihovog kardiolokog odjela. Blizu 800 pacijenata dvije skupine nisu bile sigurne hoe li dobivati molitvu ili ne; prva

podijeljeno je u dvije skupine: skupinu visokog rizika (s vie rizinih skupina primala je molitvu, a druga ne. Trea skupina, koja e sva

faktora - dijabetesom, ranijim infarktima ili vaskulamim bolestima) i kako primati molitvu, to je i znala. Benson se odluio za takav plan

skupinu niskog rizika (pacijenti bez dodatnih rizinih faktora). Svaka kako bi mogao izolirati dva mogua uinka: da li sama molitva dje

od te dvije skupine prepolovljena je. Uz standardnu lijeniku skrb, luje i moe li znanje da netko moli za njih dodatno pomoi. Na taj je

po jedna skupina iz svake kategorije primala je i molitve petero osoba nain mogao kontrolirati uinke vjerovanja. 9

tijekom 26 tjedana. Druge dvije skupine bi jednostavno nastavile sa Benson je u molitvenim skupinama angairao katolike redovnike
standardnim lijeenjem. i lanove druge tri kranske vjeroispovijesti: samostana Sv.Pavla iz

Na kraju istraivanja znanstvenici su zakljuili da molitva nije utjecala Missourija, Terezijine karmelianke iz Massachussettsa i unitaristi

na mortalitet, budue infarkte, operacije i hospitalizacije. Iako je bilo ku molivenu zajednicu Silent Unity" (Tiho jedinstvo) iz Kansas

malih razlika izmeu tretiranih i netretiranih skupina, osobito kod Cityja. U istraivanje nije ukljuivao lanove drugih vjera jer meu

pacijenata s niskim rizikom, ti rezultati nisu smatrani znaajnima. 7 njima nije mogao nai sudionike koji bi radili u okvirima rasporeda

140 141
 tKjrcniMtN i NAMJtKb / Lynne Mclaggart

istraivanja. Molitvene skupine dobile su inicijale pacijenata. Iako vudu i ini nisu jedini koji mogu nakoditi, nego i dobronamjerna,

je molitva mogla biti individualna, svi su morali ukljuiti frazu: Za iscjeljujua molitva moe nehotice nakoditi ili usmrtiti oboljelog." 11

uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak bez komplikacija." Rad Ameriki asopis za kardiologiju American Heart Journal objavio

skupina praen je trideset dana, kao i postoperativne komplikacije i je to istraivanje na internetu, a njegovi su autori odravali konfe

smrt medu pacijentima. rencije za tisak. Benson je upozorio medije da STEP nije zadnji sud

Rezultati su zapanjili svijet i zbunili istraivae, a najvie Bensona o molitvi iako postavlja vana pitanja o tome treba li pacijente za

iako je veim dijelom svoje karijere promovirao pozitivne uinke koje se moli obavijestiti o tome. Pacijentovo znanje da se za njega

uma na tijelo. Istraivai su najvee uspjehe predvidjeli u skupini pa moli smatrano je najvanijom temom buduih istraivanja molitve.

cijenata za koje se molilo i koji su to znali, zatim u skupini za koju se No, drugi nisu bili sigurni treba li molitvu i dalje prouavati i je li

molilo, a toga nisu bili svjesni, a na kraju bi bila skupina za koju se to uope mogue. Zaklada John Templeton potroila je 2,4 milijuna

nije molilo i koja to nije znala. No, rezultati su pokazali da nikakva dolara na istraivanje i negativni rezultati nisu ili u prilog buduem

molitva nije nita promijenila. Rezultati su bili posve opreni oeki financiranju takvih projekata.

vanjima istraivaa. Pacijenti za koje se molilo, a to su znali, bili su u Rezultati STEP-a ugroavali su i moje planove o velikom eksperi

znatno loijem stanju: 59% njih patilo je od postoperativnih kompli mentu namjere. Razmiljala sam o njima i zakljuila da je moda

kacija. U skupini za koju se nije molilo, od takvih je problema patilo odgovoran sam plan istraivanja. Iako su pokuavali biti rigorozni, u

52%. Cak i u skupini za koju se molilo, a koja to nije znala, bilo je mnogo su sluajeva krili i najosnovnija pravila znanstvenog rada.

neto vie infarkta i kapi nego u skupini za koju se uope nije molilo. Sva neuspjena istraivanja nisu jasno definirala sadraj iscjeljuju-

Medu neinformiranim pacijentima za koje se molilo 10% je patilo e namjere i sadraj molitve prepustile su svakom molitelju. Iako je

od velikih postoperativnih komplikacija, a u skupini za koju se nije Benson traio frazu: Za uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak

molilo takvih je sluajeva bilo 13%. 10 bez komplikacija," nije traio od molitelja da se usredotoe na neto

Benson i njegovi koautori nisu znali kako protumaiti te rezultate. odreeno. Najuspjeniji eksperimenti namjere imaju jasno definira

Pitali su se jesu li pacijenti patili od nekog oblika treme" zbog pri ne ciljeve. Iscjelitelji u istraivanju Elisabeth Targ dobili su broj T

tiska i oekivanja. stanica oboljelih od AIDS-a i radili su na njegovom poboljanju. Od

Mnogi komentatori zakljuili su da ovo istraivanje dokazuje da mo molitvenih skupina trebalo je traiti da mole za odreeni ishod sim

ptoma ili za manji broj postavljenih stentova tijekom istraivanja, a

litva ne pomae i da je ak i tetna - ili se njeni uinci ne mogu znan
ne za openitu izjavu o poboljanju stanja.
stveno testirati. KrucofT, koji je trebao napisati komentar, naglasio je

da je molitva imala efekte - i to negativne. Ljudi bi trebali odbaciti Niti jedna studija nije rigorozno kontrolirala broj ljudi u molitvenim

stav da je molitva korisna, jer takvi rezultati navode na zakljuak da skupinama, kao ni uestalost i trajanje molitve, to je, moda, pobr-

14; 145
kalo kolektivnu namjeru. Moda molitve nisu bile ekvivalentne, jer mobitelom zovete prijatelja i oekujete da se javi, a utipkali ste samo

se radilo o raznolikim skupinama. Molitvene skupine u Bensonovom prve tri znamenke telefonskog broja.""

istraivanju molile su od 30 sekundi do nekoliko sati etiri puta tje Krucoffova istraivanja, kao ni STEP, nisu dala nikakve podatke o

dno. Vremensko trajanje molitvi nikada nije zabiljeeno. Iscjelitelji u pacijentima pomou koji bi se uspostavila veza. U istraivanju Eli

istraivanju Elisabeth Targ bili su iz raznih sredina, ali su svaki put sabeth Targ iscjelitelji su dobili fotografiju pacijenta i podatke o nje

iscjeljivali drugog pacijenta, tako da su oni dobivali samo po jednu govom zdravstvenom stanju. Niti jedna skupina nije ispitala razliku

iscjeljujuu poruku - nije bilo mijeanja. u uincima one molitve s dovoljno podataka o pacijentu i one kod

Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve, izjavio je: Kako kojih je bilo poznato samo ime i prvo slovo prezimena.

odrediti dozu neeg tako neopipljivog kao to je molitva? Na primjer, Izbor molivenih skupina takoer je bio amaterski. Niti jedno vee

je li petminutna molitva budista drukija od viesatne molitve deset istraivanje molitve nije imalo nikakve kriterije glede izbora sudio

katolikih asnih sestara? Je li uinkovitije moliti jedanput ili dvade nika molitvenih skupina i nije pratilo njihov broj i iskustvo u molitvi.

set puta dnevno?" Targova je odabrala samo vrlo iskusne iscjelitelje s puno uspjenih is

asopis The Lancet, u komentaru na Krucoffov projekt, izrazio je ne cjeljenja. Iako su u Istraivanju ljubavi" Marylin Schlitz sudjelovali

zadovoljstvo planom istraivanja. Bi li ogranienost na jednu vjero amateri koji su slali iscjeljujuu namjeru, pruena im je obuka kako

ispovijest utjecala na rezultate?" 12 bi se postigao homogeni pristup.

Bensonov pokuaj standardiziranja molitvenih metoda u istraiva Jo jedan problem bio je i nedostatak kontrolne skupine u svim istra

nju nehotice je omelo metode kojima se skupine slue u molitvi. U ivanjima. Kako bi se postigao znanstveni pristup, nuno je drati

uobiajenim okolnostima, kada se od molitvenih zajednica trai da se naela sluajnog odabira" i nasumino birati lanove skupine

za nekog mole, vani su detalji: puno ime, godine, zdravlje i povre podvrgnute terapiji, iji se rezultati onda usporeuju s kontrolnom

meni izvjetaji o njegovom stanju. esto se i sastaju s pacijentom i skupinom. Meutim, obitelji se u svim zdravstvenim krizama okreu

njegovom obitelji. Kroza skupljanje tih podataka mogu personalizi- molitvi. Najvjerojatnije se radilo o takvim okolnostima - i za lanove

rati molitve. kontrolne skupine molile su se njihove obitelji. U MANTRA-i II je

Plan Bensonovog istraivanja bio je moliteljima dati samo ime i po 89% pacijenata u tretiranim i kontrolnim skupinama priznalo da se

etno slovo osobe za koju mole. Stoga molitvene skupine nisu mo netko u njihovoj obitelji moli za njih. Ti su pacijenti ivjeli u vjerski

gle uspostaviti znaajniju vezu s pacijentima, to je jedan od uvjeta aktivnom amerikom biblijskom pojasu".

koje su Schlitzova i Radin smatrali vanima za uspjeno utjecanje Nedostatak iste kontrolne skupine kontaminira rezulate cijelog

na daljinu. Nekoliko skupina sudionika Bensonovog projekta bunilo istraivanja. Taj se problem dogodio i u testiranju kancerogenosti

se protiv njegovog plana. Jedan je komentator pisao: To je kao da hormonske terapije za ene u menopauzi. Mnoge takve studije nisu

144 14',

dobro provedene zbog nemogunosti pronalaenja ena koje nikada
u ivotu nisu uzimale nekakve umjetne hormone - kontracepcijske
pilule, pilule za dan poslije ili hormone za ene u menopauzi. Stoga
niti jedno istraivanje nije imalo istu kontrolnu skupinu s kojom bi
usporedili rezultate. ene koje sada uzimaju hormone usporeivali
su sa enama koje su ih uzimale u prolosti. Obje situacije nose rizik
za karcinom. Isti princip vrijedi i za istraivanja molitvi. Pacijenti u
tretiranim skupinama usporeuju se s pacijentima iz kontrolne sku
pine, za koje se mole njihove obitelji.
Velika istraivanja molitve imala su i druge temeljne mane. U Ben-
sonovim i Krucoffovim projektima lanovi molitvenih skupina nisu
poznavali pacijente i stoga nisu imali jaku motivaciju da iscijele, za
razliku od poiljatelja" u Istraivanju ljubavi". Krucoff je u svom
komentaru STEP-a izjavio da je trebala postojati prava placebo"
skupina, koja ne bi primala ba nikakvu molitvu, i da je s njom tre
balo usporeivati skupinu za koju se moli. Niti jedna analiza nije
usporedila uinak molitve sa stavom pacijenta o skupini kojoj je do
dijeljen, to bi razjasnilo moguu ulogu placebo" efekta. Istraivai
takoer nisu uzeli u obzir stres koji pacijent doivljava jer krije svoj
zadatak u istraivanju od bolnikog osoblja. 14
Krucoffovo istraivanje nije bilo u skladu s osnovnim pravilima
znanstvenog rada, uglavnom zbog okolnosti koje nije mogao kontro
lirati. Kada je pokrenuo svoje istraivanje nakon 11. rujna, za neke
su se pacijente molili lanovi raznolikih molitvenih skupina, a neki,
angairani nakon napada, primali su dvojake molitve, tijekom kojih
se molilo i za pripadnike molitvenih skupina. Za razliku od najje
dnostavnijih istraivanja, ovaj projekt nije svim sudionicima pruio
jednaki tretman.
146
esto poglavlje: KAbrULUtbNJL
ak se i Targova alila na probleme u planu istraivanja molitve koje
je provodio Randolph Byrd, u kojem su se obini krani molili za
srane bolesnike. Nije bilo podataka o tome tko je uzimao lijekove
za tlak, pa nije bilo jasno je li lijeila molitva ili medicina. Nije bilo
kontrole mentalnog stava. Moda je meu sudionicima bilo puno
optimista. Nekada i placebo efekt - oekivanje ozdravljenja - ima
jako djelovanje u stvaranju pozitivnih rezultata. U jednom istraiva
nju iscjeljivanja oboljelih od klinike depresije bilo je puno pobolja
nja, pa ak i u kontrolnoj skupini koja nije iscjeljivana, jer je i na njih
pozitivno djelovalo razmiljanje o mogunosti ozdravljenja. 15
U Bensonovom je istraivanju mogunost molitve imala suprotan
uinak. Prema Larryju Dosseyju, elegantnom junjaom internistu
i autoru mnogih knjiga o molitvi, STEP je draio" pacijente moli
16
tvom kao slatkiem koji e dobiti ako budu imali sree.
Nigdje na svijetu se tako ne moli. Kada molimo u stvarnom ivotu,
ne nameemo to svojim blinjima na nos - jednostavno je bezuvje
tno pruamo. Ne moemo znati kakve je osjeaje takva prezentacija
stvorila u pacijentima - zamjeranje, neprijateljstvo?" tvrdi Dossey.
17
injenica da ljudi koji su znali da se za njih moli nisu imali ni pla
cebo efekt, nego vie postoperativnih komplikacija od drugih skupi
na navodi na zakljuak da je u harvardskom istraivanju djelovala
neka neobina dinamika," nastavlja Dossey. 18
Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta - ono u kojem
je molitva krana razliitih vjeroispovijesti smanjila simptome sr
anih bolesnika za 10%, takoer je bila kritizirana jer je imala toliko
referentnih toaka da su rezultati morali biti pozitivni. 19
Negativni nalazi velikih istraivanja molitve moda su rezultat ne
koliko imbenika: molitva za druge ne djeluje, molitvu se ne moe
147

znanstveno ispitati ili su znanstvenici jednostavno postavljali kriva
pitanja. Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve (uspo
stavljenog od strane Unitaristike crkve), tvrdi da su ti projekti samo
mali dio prouavanja molitve. Njegov Ured istraio je 227 projeka
20
ta, od kojih je 75% imalo pozitivne rezultate.
Meutim, da bi istraivali uinke namjere na daljinu, bilo bi najbolje
odmaknuti se od molitve koja u sebi sadri dosta emocionalnog te
reta. Targova je pokuala izolirati uinke iscjeljujue namjere, koja se
razlikuje od molitve. Kod namjere je onaj koji mijenja ovjek, a kod
molitve Bog. Jednostavnu iscjeljujuu namjeru lake je kontrolirati u
znanstvenom radu tako to emo se osigurati da svaki iscjelitelj alje
istu poruku. Kod mojih eksperimenata namjere, s jednostavnom na
mjerom za ozdravljenje ili popravljanje neega, moemo izbjei sve
probleme koji se pojavljuju kod istraivanja molitve. Iscjeljenje je, za
razliku od molitve, uvjerljivo dokazano: postoji veliki broj dokaza
pozitivnog uinka iscjeljivanja na daljinu - moda sveukupno 150
radova. 21
Ta znanstvena istraivanja ocjenjivana su preko znaaja uinaka
i ishoda. U najopreznijoj analizi profesor Edzard Ernst, pedantni i
skeptini predsjednik komplementarne medicine na britanskom
Sveuilitu u Exeteru, zakljuio je da je od 23 istraivanja 57% imalo
pozitivne uinke. Meu najrigoroznijima (onima s dvoslijepim po
22
kusima), prosjena jaina uinaka bila je 0,40 - oko 10 puta bolja od
uinka aspirina ili propanolola, dva lijeka koja se smatraju najuspje
nijima u sprjeavanju infarkta.
U neuspjesima velikih istraivanja molitve kriju se kljune upute za
planiranje masovnih pokusa i podaci o elementima koji pojaavaju
snagu namjere. Mogue je da namjera, kako bi bila uspjena, zahti-
148
esto poglavlje: RASPOLOENJE
jeva druge parametre osim izvjebane pozornosti, micanja s puta i
formuliranja jednostavne molbe univerzumu. Gary Schwartz je tije
kom vlastitog istraivanja iscjeljivanja otkrio da su stavovi iscjelitelja
i pacijenata vrlo vani.
Schwartzov rad poeo je kao jednostavno prouavanje iscjeljujue
namjere reikista. Schwartz je angairao svoju kolegicu Beverly Rubik,
biofiziarku zainteresiranu za suptilne energije i upraviteljicu Centra
za pionirske znanosti pri filadelfijskom Sveuilitu Temple. Budui
da je Rubikova bila strunjakinja za bakterije, za predmet istraiva
nja su odabrali bakteriju E. coli, na koju su onda utjecali izrazito ne
gativno. Jedan mogui negativni utjecaj bio je napasti ih iznenadnim
udarom topline. Schwartz, Rubikova i njihova kolegica Audrey Bro
oks paljivo su odredili jainu topline, kako ne bi ubili sve bakterije,
ve ih samo uznemirili". Tada su zatraili od 14 reikista da iscijele
preivjele bakterije pomou standardnog reiki tretmana od 15 mi
nuta. Svaki je reikist trebao raditi na tri razliita uzorka tijekom tri
dana. Broj preivjelih bakterija praen je pomou aparata.
Na poetku su Schwartz, Rubikova i Brooksova bili iznenaeni kada
su otkrili da reikisti nisu imali nikakvog uinka. Kada su zapoeli
detaljniju analizu, otkrili su da su reikisti nekih dana bili uspjeni,
a nekih ne. Taj ih je neravnomjeran rezultat zbunjivao. Schwartz je
mislio da uspjeh iscjelitelja moda ovisi o njegovoj povezanosti s pa
cijentom. Napokon, bilo je teko povezati se s bakterijom E. coli, koja
inae mirno ivi u probavnom traktu, ali stvara velike probleme kada
iz njega izae. No, to kada bi mogao svoje iscjelitelje staviti u raspo
loenje za iscjeljivanje?
Schwartz je u sljedeoj seriji istraivanja zamolio reikiste da 30 mi
nuta iscjeljuju ljudske pacijente koje neto boli, a onda ih je poslao
149
 na rad s bakterijama. Ovaj je put iscjeljivanje bilo uspjeno: znan Iscjelitelji koji su poeli djelovati u loem raspoloenju ubili su vie

stvenici su vidjeli puno vie preivjelih bakterija u tretiranim nego u bakterija nego stoje umrlo u kontrolnim skupinama. Bilo je oito da

kontrolnim uzorcima. Iscjelitelji su imali vie uspjeha kada bi prije je globalno zdravlje iscjelitelja bilo kljuno za njegovu sposobnost

proli kroz takvu pripremu. 23 lijeenja.

Meutim, Schwartz i drugi znanstvenici otkrivali su sluajeve kada Schwartz i njegovi kolege iskuali su AIOS na drugom tipu iscjeljenja

su iscjelitelji tetno utjecali na bakterije. Dosjetili su se da bi iscje- imenom Johrei. Angairali su 236 osoba i dobrovoljaca koji su ga

liteljevo stanje moglo utjecati na rezultate. Trebali su jednostavne prakticirali, traili od njih da ispune AIOS i upitnik koji je osmiljen

testove pomou kojih bi procijenili pravo stanje, a ne samo fiziko za procjenu emocionalnog stanja prije i nakon iscjeljivanja. Kada su

zdravlje. Odluili su upotrijebiti Raspon integrativnih ishoda Ari Schwartz i Brooksova usporedili AIOS iscjelitelja i pacijenata prije i

zona (Arizona Integrative Outcomes Scale - AIOS), briljantno je poslije iscjeljivanja, otkrili su neto zanimljivo. Pacijenti su se osje

dnostavan nain procjene duhovnog, drutvenog, emocionalnog, ali bolje nakon terapije, a isto je vrijedilo i za iscjelitelje. Za njih je

mentalnog i fizikog stanja tijekom zadnja 24 sata. Taj test razvila

24 davanje bilo jednako dobro kao i primanje. Druga istraivanja poka

je lijenica i psihologinja Iris Bell, jedna od Schwartzovih kolegica na zivala su sline rezultate. Sam in iscjeljenja i njegov kontekst lijee.
26

Sveuilitu u Arizoni. AIOS omoguava procjenu kompletnog stanja Iscjeljivanje pacijenta iscijelilo je i iscjelitelja.27

osobe. Testirana osoba mora razmiljati o svom openitom stanju, Schwartz i njegovi kolege potom su, kod sranih bolesnika, proveli

uzimajui u obzir duhovno, drutveno, emocionalno, mentalno jo jedno istraivanje iscjeljivanja Johrei na daljinu - dvoslijepi pokus

i fiziko stanje tijekom zadnja 24 sata", zatim treba odrediti toku u kojem je samo statistiar znao tko prima iscjeljivanje. ' Prvi mjere
2

na vodoravnoj crti izmeu najgoreg stanja ikad" na lijevoj strani i ni ishodi bili su klinika izvjea o boli, strahu, depresiji i openitom

najboljeg stanja ikad" na desnoj strani koja, po njihovom miljenju, zdravlju. Nakon tri dana pacijente su pitali jesu li imali osjeaj da su

predstavlja njihovo openito stanje tijekom jednog razdoblja. Brojna primali iscjeljivanje Johrei. I u tretiranim i u kontrolnim skupinama

istraivanja pokazala su da je AIOS koristan i toan za odreivanje odreeni su pacijenti vrsto vjerovali da su primali iscjeljivanje, a

emocionalnog stanja i mentalnog zdravlja. 25 drugi su vrsto vjerovali da nisu.

Schwartz, Rubikova i Brooksova su u svojoj sljedeoj seriji studija Kada su Schwartz i Brooksova obradili rezultate, dobili su fascinan

traili od reikista da se procijene na AIOS-u prije i poslije davanja re- tnu sliku. Najbolje rezultate imali su pacijenti koji su primali Johrei i

ikija. Znanstvenici su preko tih podataka otkrili znaajne tendencije. vjerovali u to. Najgori rezultati bili su medu onima koji nisu primali

Kada su se iscjelitelji osjeali dobro, pozitivno su djelovali na bakte iscjeljivanje i nisu vjerovali u to. lanovi druge dvije skupine - oni

rije: bilo je vie ivih bakterija u tretiranim nego u kontrolnim uzor koji su primali iscjeljenje, ali nisu vjerovali u to, i oni koji ga nisu

cima. Kada se nisu osjeali tako dobro, njihov je uinak bio tetan. primali, ali su mislili da jesu - bili su negdje u sredini.

150 151
 esto poglavlje: RASPOLOENJE

Rezultati nisu ili u prilog teoriji da je pozitivan rezultat samo pla

Schlitzova tvrdi da ljudi inae imaju znaajnu vezu s osobom za
cebo efekt: oni koji su vjerovali da primaju iscjeljenje, a nisu, nisu
koju se mole. Jeanne Achterberg, psihologinja s kalifornijskog In
proli jednako dobro kao oni koji su ga doista i primali.
stituta za transpersonalnu psihologiju, provela je istraivanje u
Schwartzova su istraivanja otkrila osnovnu karakteristiku lijee
havajskoj bolnici s vrlo iskusnim iscjeliteljima na daljinu, koji su
nja: energija i namjera samog iscjeljivanja, te pacijentova vjera po
izabrali za pacijenta" osobu s kojom su imali osobitu vezu. Svaki
zitivno su utjecali na sam proces. Vjera u uinkovitost iscjeljivanja
je iscjelitelj izoliran od pacijenta koji se nalazio u MRI skeneru.
bila je jo jedan vaan imbenik. U Istraivanju ljubavi" Schlitzova
U nasuminim intervalima od dvije minute iscjelitelji su slali is
i Stone naglasili su vanost zajednikog sustava vjerovanja u uspje
cjeljivanje pomou svojih tradicionalnih metoda. Achterbergova
nost utjecanja na daljinu. Schwartzovi su rezultati to i potvrdili.
je uoila znatnu aktivaciju odreenih dijelova mozga - uglavnom
U velikim istraivanjima molitve, primatelji molitve nisu dijelili
frontalnih renjeva - kod svih pacijenata kada im je slana" is-
ista vjerovanja s lanovima molitvenih skupina. Za veinu pacije
cjeljujua energija. Kada su pokuali isto s ljudima koje iscjelitelji
nata molile su se skupine razliitih religija i vjerovanja. ak je i
nisu poznavali, nije bilo nikakve promjene u aktivnosti mozga.
Bensonovo kransko istraivanje ukljuivalo razne kranske se
Izgleda da je emocionalna veza ili empatija izmeu osoba nuna
kte, koje nemaju zajednika vjerovanja. Moda bi nekim ljudima
za uspjeh molitve i iscjeljujue namjere. 31

bilo neugodno da se za njih mole vjernici drugih religija.

Velika molitvena istraivanja nisu uspjela jer su istraivai na
Marylin Schlitz je istaknula da se u niti jednom istraivanju nije
krivim mjestima traili dokaze uinka. Istraivanje AIDS-a, obja
rabila ekoloka valjanost". To znai da pokusi nisu bili odraz
vljeno u vrijeme pisanja, takoer nije pokazalo nikakve uinke.
stvarnog ivota. U harvardskom istraivanju molitvene su skupine
Meutim, veliki broj ljudi u tretiranim skupinama znalo je u kojoj
morale moliti drukije nego inae. Niti jedna studija nije testirala
se skupini nalazi, dok isto nije vrijedilo za kontrolnu skupinu.
efekte vrste molitve u iju su uinkovitost molitvene skupine vje
Schlitzova je zakljuila: Tretirana skupina neto je osjetila, to j e
rovale. 29

dnostavno nije bilo u skladu s mjerenim klinikim rezultatima." 32

Dossey tvrdi da u tim istraivanjima nije testirana prava moli
tva, ve njena razvodnjena inaica." 30
Sadraj i kontekst molitve
tretirani su nonalantno, kao da je molitva neka nova vrsta lijeka.
Bensonovo je istraivanje, takoer, svoju namjeru definiralo kao
negacijsku" - trailo se da se pacijenti oporave bez ikakvih kom
plikacija" - to nije u skladu s narodnim predajama o molitvi, koje
govore da ona mora uvijek biti izraena kao pozitivna izjava.
Istraivanja su moda postavljala pogrena pitanja.
Jo jedna vana varijabla moda su bile misli koje je primatelj
imao tijekom iscjeljivanja. Istraivai su otkrili da negativne mi
sli i vizualizacije imaju snani negativan uinak na tijelo, kao da
je negativizam zarazan i kao da misli dobivaju fiziki oblik. Na
primjer, istraivai iz Centra za napredno lijeenje rana otkrili su
da pacijenti s ranama koje teko zarastaju esto imaju negativne

15?
153
 esto poglavlje: RASPOLOENJE
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

Iscjeljivanje i pozitivna namjera jedan su aspekt stalne dvosmjerne

misli i emocionalne rane: krivnju, ljutnju i nedostatak samopo-
komunikacije medu ivim biima. Za dobre rezultate vana je vjera
tovanja. 33

poiljatelja i primatelja namjere u modalitet iscjeljenja koji primje

Isti uinak mogu imati i negativne veze. Novije istraivanje parova
njuju. Istraivanje Fritza Poppa pokazalo je da je koherentnost svje
pokazalo je da stres prisjeanja svae odgaa zacjeljenje rana za
tlosnih emisija organizma izravno povezana s njegovim zdravljem.
barem jedan dan. U dosjetljivom istraivanju Medicinskog kole
Kada su iscjelitelji zdravi, pozitivno razmiljaju i mentalno se pripre
da pri Sveuilitu u Ohiou istraivai su okupili 42 brana para i
maju za iscjeljivanje, njihova svjetlost jae sja. Najuinkoviti iscjeli
nanosili male ranice samo jednom supruniku. Partneri su tijekom
telj je onaj koji je i sam iscijeljen.
prvih seansi razgovarali bez sukoba, a vrijeme zacjeljenja rana pa

ljivo je mjereno. Nekoliko mjeseci kasnije istraivai su ponovno

ozlijedili jednog suprunika, ali ovaj su put sugerirali partnerima

da diskutiraju o temama (novcu, rodbini) koje e ih dovesti do

konflikta. Taj put ranama je trebalo jedan dan vie da zacijele. Osim

toga, kod suprunika u loim odnosima zacjeljivanje rana bilo je

4 0 % slabije nego kod kompatibilnih parova. Analiza tekuina u ra

nama pokazala je razliite razine spoja interleukina-6 (IL-6), cito-

kina kljunog za imunoloki sustav. Kod nekompatibilnih parova

razina interleukina-6 bila je isprva previe niska, a nakon svae bi

bila abnormalno visoka, to je znak preoptereenosti imunolokog

sustava. 34

Osoba koja alje namjeru moda treba i sama primati dozu dobrih

namjera. Interpretacije Krucoffovih rezultata previdjele su jednu

znaajnu injenicu: pacijenti s dvojakom molitvom (molilo se i za

same molitvene skupine) puno su bolje proli to se tie dugoro

nih posljedica: broj smrti i ponovnih hospitalizacija bio je 30%

nii od ostalih. Smrtnost je bila najnia kod pacijenata koji su pri

mali MIT i molitvu. Ti rezultati bili su okarakterizirani kao suge

stivni trend", a moda se radilo o vrlo bitnom pronalasku. Molitva

je funkcionirala ako se molilo i za molitelja.3S

155
154
Sedmo poglavlje

PRAVO VRIJEME

U sklopu kompleksa kanadskog Sveuilita Laurentian, podrum Mic-

haela Persingera bio je poznat pod imenom Komora raja i pakla".

Soba C 0 0 2 B , zastarjela zvuna komora, bila je netaknuta od sedam

desetih godina dvadesetog stoljea, s ogromnim najlonskim zvunici

ma, naranastim tepisima i jednom smeom poliesterskom foteljom.

Preko 2000 ljudi sjedilo je u mrklom mraku na toj fotelji s preinae

nom utom motoristikom kacigom na glavi i na pola sata preputalo

se volji znanstvenika u susjednoj komori. Persinger, neuroznanstvenik,

bio je bog sobe C 0 0 2 B . Postao je strunjak za manipulaciju moda

nim valovima kojom se postie iskustvo boanskog" ili, kako je on to

zvao, nasluena prisutnost". S nekoliko jednostavnih uputa naredio

bi kacigi da alje magnetska polja niske razine u temporalne renjeve

dobrovoljnih sudionika. Naglo bi mijenjao strane mozga u koje je slao

to magnetsko polje kako bi pojaao dojam iskustava. 1

Isus, Djevica Marija, Muhamed, redovnici s kapuljaama, vitezovi, in

dijansko boanstvo - svi su vieni kako sjede u toj smeoj poliester-

skoj fotelji. Bilo je i vantjelesnih iskustava i ponovo proivljenih stanja

klinike smrti, jedan novinar vratio se u najuzvieniji trenutak svog

ivota - vrijeme kada je prvi put vidio savrene grudi svoje djevojke iz

srednje kole.

157
 iedmo poglavlje: CKAVU V K I J t M C

Nisu svi posjetitelji nali boga. Bilo je vienja vanzemaljaca i van- Franz Halberg je 1948. godine, kao mladi lijenik iz ratom razorene
zemaljskih otmica, pa ak i sotonistikih rituala. Jedan sudionik se, Austrije, s privremenom vizom na harvardskom Medicinskom fakul
pod dojmom vienja ogromnih oiju i smrada gorueg sumpora, tetu, dobio nemogui zadatak - otkriti lijek za sve bolesti. Tada se
3

pokuao silom osloboditi poveza za oi, epia za ui i kacige. im mislilo da bi lijek trebalo traiti meu adrenokortikalnim hormonima,
su se otvorila sobna vrata teka 250 kg, uasnut je pobjegao. koji pomau tijelu u prilagoavanju svakodnevnim stresovima. Traio
Persinger i njegovi asistenti objasnili su da je vrsta iskustva prepu se nekakav surogat za slabe zalihe steroida u tijelu.
tena sluajnosti: osjetljivosti lijeve amigdale u odnosu na desnu. Halberg je trebao prouavati mieve kojima su uklonjene adrenalne
Ako je lijeva osjetljivija i ako kroz nju teku magnetski valovi, vidjet lijezde i kojima je ubrizgan adrenalin kako bi se vidio uinak na cirku
ete raj. Ako nemate sree i roeni ste s osjetljivijom desnom ami- laciju eozinofilnih leukocita. U normalnim bi okolnostima adrenalin
gdalom, vidjet ete pakao. 2
stvorio predvidivu protuteu - izluilo bi se vie steroida, koji bi onda

Persinger je imao jedinstvenu strast: zanimao ga je utjecaj geolo smanjili broj eozinofilnih leukocita. Kod ljudi i ivotinja bez adrenal-

gije i meteorologije na ljudsku biologiju, a osobito na tijek struje nih lijezda taj bi broj trebao ostati isti. No, taj se broj kod Halbergovih

u mozgu. Inae podrijetlom s amerikog juga, na sjever je krenuo mieva mijenjao ak i kada je odstranio kompletno adrenalno tkivo.

ezdesetih godina kako bi izbjegao novaenje za rat u Vijetnamu Nakon to je otiao na Sveuilite u Minnesoti nastavio je svoja istra

- protivio se tom ratu iz moralnih razloga - i ostao u Kanadi nakon ivanja s neiscrpnom zalihom laboratorijskih mieva i doao do istog

to je dobio profesuru na Sveuilitu Laurentian 1971. godine. e zakljuka: ak i kada ih je rjee dirao (kako bi im smanjio razinu stre

trdeset godina kasnije nije vie izgledao kao momak koji bjei od sa), primijetio je vee varijacije u broju leukocita.

novaenja: nosio je formalna prugasta odijela, zlatni lanac i depni Halberga je to muilo sve dok nije uoio stalnu ablonu: broj stanica

sat. Iza te konzervativne fasade krila se smjela radoznalost koja ga je uvijek bio vii ujutro, a nii naveer. Uzrok tome je 24-satni ciklus.

je odvela u egzotine predjele znanstvenog istraivanja - ritmo Halberg je prouavao druge bioloke procese i otkrio da se mnogi

ve biolokih sustava, hirovite energije svemira, prirodu epilepsije, odvijaju po unutarnjem satu. Sva iva bia ravnaju se po 24-satnom

izvore mistinih vizija - razliita podruja koja su se u njegovom ritmu, usklaenom s rotacijom Zemlje. Halberg je skovao naziv ,,kro-

umu spojila nakon jedne nevjerojatne spoznaje. Persinger je shva nobiologija" - utjecaj vremena i odreenih periodikih ciklusa na bio

tio da su sva iva bia povezana meusobno i sa Zemljom i njenim loke funkcije - i cirkadijalni" (od latinskog circa = oko i dies = dan)

promjenjivim magnetskim energijama. Ovo fascinantno otkrive za dnevne bioloke ritmove. Osnovao je Laboratorij za kronobiologiju

nje, zasnovano na otkriima Franza Halberga, uvjerilo me je da je na Sveuilitu u Minnesoti i postao poznat kao otac kronobiologije.

paljivo sinkroniziranje namjere s tim energijama kljuno za njen Kronobiologija je, kako je u laboratoriju otkrio, uroena karakteristika

uspjeh. organizama, a ne neto to se moe nauiti ili stei.

158 159
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Sedmo poglavlje: PRAVO VRIJEME

Halberg je, osim cirkadijalnih ritmova, otkrio da se sve bioloke kada e Sunce erumpirati. Suneva aktivnost odvija se periodino, u

funkcije ivih bia ravnaju po drugim periodikim ritmovima: po- ciklusima prosjene duljine od 11 godina. Kako se nakupljaju Sune

lutjednom, tjednom, mjesenom i godinjem. Ljudski puis, gruanje ve pjege, tako raste i njegovo agresivno ponaanje. U nepredvidivim

krvi, tjelesna temperatura, cirkulacija limfocita, hormonalni ciklusi trenucima, ono baca Suneve baklje - eksplozije plina snage 40 mi

i druge funkcije variraju s obzirom na jedan osnovni, repetitivni ra lijardi atomskih bombi - iji je uzrok vjerojatno cijepanje i spajanje

spored. Ti ritmovi ne postoje samo kod ljudi nego i u cijeloj prirodi jakih magnetskih polja. Elektrizirani meci protona iz jezgre plino

- ak i kod fosila jednostaninih organizama koji su postojali prije va putuju pomou Sunevog vjetra na Zemlju brzinom veom od 8

vie milijuna godina. 046 720 km/h i zapljuskuju nau atmosferu zraenjem i ionizacijom.

Halberg je na poetku mislio da se okida" za te bioloke ritmove Sunce periodiki izbacuje dio mase korone u klupku plina i magnet

nalazi u mozgu - moda i u adrenalnoj lijezdi. Meutim, kada bi skih polja teine i do milijardu tona, to takoer putuje prema Zemlji

Halberg uklonio adrenalini lijezdu ili cijeli mozak, ti bi se ciklusi brzinama od nekoliko milijuna kilometara na sat i uzrokuje snane

nastavili. Halberg je u svom osmom desetljeu otkrio neto nevjero geomagnetske oluje u svemiru.

jatno: sinkronizator u svakom ivom biu nije unutarnji, nego posto Znanstvenici su dugo znali d a j e Zemlja zapravo veliki magnet s dva

ji unutar planeta - a osobito u Suncu. 1

pola - sjevernim i junim - koji je okruen fluktuirajuim magnet

Sunce je estoka zvijezda. Ono je ogromno klupko plinova, s povr skim poljem. To polje okruuje Zemlju poput obrua u dijelu svemi

inskom temperaturom od 6000C, okrueno snanim magnetskim ra poznatom kao magnetosfera" i na mjestu ga dri Sunev vjetar

poljem. Kada se plinovi nakupe, nastaju periodine eksplozije koje snagom od 0,5 gaussa ili 50 000 nanotesla, to je oko 1000 puta slabi

presijecaju magnetska polja na njegovoj povrini. Iako se dio svemira je od najobinijeg magneta.

izmeu Sunca i Zemlje nekad smatrao nezanimljivim vakuumom, Geomagnetska polja razliita su na razliitim mjestima i u razliito

svemirsko vrijeme" sada se otkriva kao toliko turbulentno da, kada vrijeme. Bilo koja promjena u Sunevom sustavu (aktivnost Sunca,

bi dolo na Zemlju, raznijelo bi je u sekundi. Sunev vjetar, stalni gibanje planeta, dnevne oscilacije u Zemljinom osciliranju) ili geolo

izboj elektriziranog plina, dominira tim inerplanetarnim medijem ke promjene na Zemlji ( podzemne vode ili kretanje njene otoplje

dok putuje svemirom brzinama i do 3 218 688 km/h. Iako ga Zemlji- ne jezgre) mogu svakodnevno promijeniti Zemljino geomagnetsko

no magnetsko polje obino odbije, taj vjetar moe prodrijeti u nae polje. Oluje u svemiru prenose dio svoje energije Sunevog vjetra na

magnetsko polje u trenucima intenzivne solarne aktivnosti. Zemljinu magnetosferu, to uzrokuje kaotino fluktuiranje smjera i

Suneve pjege - vrtlozi koncentriranih magnetskih polja, vidljivi brzine estica u Zemljinom magnetskom polju. Nacionalni oceanski
kao tamne mrlje na Sunevoj povrini - akumuliraju se i raspruju i atmosferski ured (National Oceanic and Atmospheric Administra

u dosta pravilnim ciklusima, tako da znanstvenici mogu predvidjeti tion - NOA A) prati te promjene svemirskog vremena i predvia da e

160 161
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart ieamo poglavlje: KKAVU VKUtMt

se tijekom bilo kojeg Sunevog ciklusa oluje u svemiru dogaati treinu Sovjetski su znanstvenici takoer otkrili da su astronauti patili od

vremena. Od tih oluja, polovica e biti takve snage da e moi utjecali sranih zastoja obino tijekom magnetskih oluja." Bolesti na Zemlji,

na funkcioniranje moderne tehnologije. Takve oluje maksimalne snage ini se, paralelne su s geomagnetskom aktivnou u svemiru: bole

(kategorizirane kao G5 na ljestvici NOOA-e) mogu ometati elektrine sti i smrt poveane su tijekom olujnih geomagnetskih dana. No, od 9

instalacije, cjevovode i visokotehnoloke komunikacijske sustave, sve svih tjelesnih sustava solarni geomagnetski uvjeti najvie utjeu na

mirske brodove i satelitske navigacijske sustave. U oujku 1989. godine kucanje srca.

jedna slina oluja uzrokovala je 9-satni nestanak struje, koji je utjecao Znanstvenici s Instituta za istraivanje svemira pratili su kucanje

na 6 milijuna ljudi u Montrealu. srca zdravih sudionika tijekom cijelog solarnog ciklusa i te podatke

U vrijeme kada je Halberg dolazio do svojih otkria, uinak geoma- usporedili s aktivnou Sunevih pjega i drugim geomagnetskim

gnetskih oluja na kretanja golubova i dupina bio je poznat jer se oni ori aktivnostima tijekom tog perioda. Najzdraviji otkucaji srca su oni s

jentiraju pomou Zemljinog geomagnetskog polja. Biolozi su pretpo najvie varijacija. U ruskom istraivanju, otkucaji srca imali su naj

stavili da Zemljino slabo magnetsko polje ima slab uinak na osnovne vie varijacija tijekom perioda s najmanjom Sunevom aktivnou, 10

bioloke procese, osobito zato to su iva bia svakodnevno izloena dok je varijabilnost sranog ritma (heart rate variability - HRV) bila

snanim elektromagnetskim i magnetskim poljima koja stvara moder manja za vrijeme magnetskih oluja. Poremeaj varijabilnosti sranog

na tehnologija. No, sovjetska je vlada tijekom istraivanja zdravstvenih ritma najvie utjee na autonomni ivani sustav, sustav koji odrava

posljedica leta u svemir otkrila da prirodna geomagnetska polja, a oso tjelesne funkcije bez svjesnih intervencija. Niski HRV znai poveani

bito ona izuzetno niskih frekvencija (manje od 100Hz), imaju izraene rizik za koronarne bolesti i infarkt. Tijekom poveane geomagnetske

uinke na gotovo sve stanine i kemijske procese u ivim biima. aktivnosti, viskozitet (gustoa) krvi takoer se drastino poveava,

Kada su ruski znanstvenici u Institutu za istraivanje svemira Ruske nekad i dvostruko, a cirkulacija se usporava."

akademije znanosti istraivali uinke svemirskog vremena na astro Izgleda da su iznenadne smrti od kardiovaskularnih uzroka pove

naute u svemiru, otkrili su da je sinteza bjelanevina u stanicama ba zane sa Sunevom geomagnetskom aktivnosti. Broj sranih udara
12

kterija vrlo osjetljiva na promjene geomagnetskih polja i da ti poreme raste i pada s obzirom na aktivnost Sunevih ciklusa: najvei broj
13

aji sinteze bjelanevina takoer utjeu i na ljudske mikroorganizme. 5 iznenadnih smrti od sranih bolesti bio je dan nakon geomagnetske

Geomagnetske smetnje utjeu na sintezu mikronutrijenata u biljka oluje." Sam Halberg otkrio je u Minnesoti porast sranih udara za

ma: ak i jednostanine alge osjeaju promjene Sunevih ciklusa." Te 5% tijekom maksimalne Suneve aktivnosti. 15

biljke i mikroorganizmi toliko su usklaeni s tim promjenama da su Ne iznenauje to su bioloki sustavi poput ljudskih bia osjetljivi

ih ruski znanstvenici rabili kao osjetljiv barometar geomagnetskih na vanjske signale kao to su geomagnetski poremeaji. Magnetska

poremeaja. 7 polja uzrokuje struja nabijenih atoma i elektrona (iona), i kada se

162 165
 crortniMtni NAMjtKt / Lynne Mciaggart
magnetske sile promijene, mijenjaju i smjer strujanja tih atoma i e
stica. Budui da su ivi organizmi graeni od elektrona, svaka vea
promjena magnetskog smjera moe znatno promijeniti njihove bio
loke procese.
Kada je Halberg shvatio uinak Zemljinih geomagnetskih polja na
iva bia, svoje ivotno djelo preimenovao je u kronoastrobiologiju"
- utjecaj nebeskih tijela na bioloke ritmove. Sunce je ogromni me-
tronom koji daje ritam svim ivim biima.
Persingerovi interesi veinom su bili u svezi s uincima geomagnet
skih polja na mozak. Sovjetski istraivai takoer su otkrili da sve
mirsko vrijeme utjee na neuroloke procese. Znanstvenici na azer-
bajdanskoj Nacionalnoj akademiji za prirodne znanosti u Bakuu
rabili su poseban aparat kojim su stalno pratili elektrinu aktivnost
srca i mozga kod malog broja zdravih dobrovoljnih sudionika i po
tom usporeivali te ritmove sa Zemljinim geomagnetskim poljem.
Otkrili su da geomagnetska aktivnost jako utjee na funkcioniranje
mozga. Tijekom magnetski burnih dana, EEG se destabilizira. Ge 16
omagnetska turbulencija takoer poremeuje ravnoteu odreenih
dijelova mozga i dubinski ometa komunikaciju sa ivanim susta
vom jer intenzivno stimulira odreene aspekte autonomnog iva
nog sustava, dok druge sniava. 17
Aktivnost Sunca takoer utjee na mentalnu ravnoteu. Persinger je
otkrio daje broj pokuaja samoubojstava i broj pacijenata primljenih
u bolnicu zbog ivanih poremeaja proporcionalan jaini poreme sloenog zadatka.
aja u svemirskom vremenu. Geomagnetski poremeaji su naizgled
18
bili u vezi s poveanjem openitih psiholokih bolesti. ak se i sta
19
nje osoba koje ve pate od mentalnih bolesti pogorava tijekom ma
gnetski burnih dana.
164
Sedmo poglavlje: PRAVO VRIJEME
Persingera je zanimala mogua veza izmeu geomagnetskih fluktua
cija u Zemlji i vremena epileptinih napada, nakon to mu je kolega,
neuroznanstvenik Todd Murphy, koji je kao dijete imao epilepsiju
temporalnog renja, otkrio da je tijekom napada esto imao izvan-
tjelesna iskustva. Neki podaci su ve povezali porast geomagnetske
aktivnosti s epileptinim napadima. Moe li epileptini napad biti
20
rezultat geomagnetskog poremeaja? Persinger je odluio prouiti
tu mogunost kod ivotinja. U nekoliko laboratorijskih takora inje-
ktirao je litij pilokarpin, koji kod glodavaca uzrokuje napade sline
epileptinima, i usporedio vrijeme poetka napada nakon sat vre
mena trajanja simulirane geomagnetske aktivnosti u laboratoriju. 21
Persinger je iz toga zakljuio da vjerojatnost napada raste kada se
pree odreeni prag geomagnetske aktivnosti. Kada bi geomagnet
ska aktivnost premaila 20 nanotesla, napadi bi bili ei. 22
Persinger je zatim otkrio vezu izmeu iznenadne smrti - od epilepsi
je ili SIDS-a - i visoke razine geomagnetske aktivnosti. Iznenada su
23
neobjanjive smrti imale razumno objanjenje: ljudi slabije konstitu
cije preputeni su na milost i nemilost Sunevoj aktivnosti.
Izgleda da jaka geomagnetska polja imaju snaan, esto pozitivan
utjecaj na uenje. Pojaana geomagnetska aktivnost poboljava
pamenje: takori izloeni geomagnetskim poljima bolje se snalaze
u labirintu. Velike fluktuacije u Sunevoj aktivnosti imaju suptilne
24
uinke na ljudsko ponaanje, primjerice, na sposobnost obavljanja
23
Psiholog Dean Radin jednom je ispitivao efekte
geomagnetskih polja na kuglanje. Pratio je dugoronu izvedbu isku
snih kuglaa i onda usporedio rezultate s geomagnetskom aktivnosti
u tim razdobljima. Velike geomagnetske fluktuacije dan prije igre
uzrokovale bi raznolikije rezultate nego inae - varijacije bi iznosile
165
 Sedmo poglavlje: PRAVO V R I J E M E

4 1 % kod mukaraca kada bi se rezultati usporedili s onima posti

i 1971. godine, preko 100 000 ljudi vidjelo je Djevicu Mariju iznad
gnutim tijekom dana s veom geomagnetskom stabilnou. Druga 26
crkve u Zeitounu u Egiptu. Kada je Persinger ispitivao seizmiku
istraivanja pokazala su da je snaga promjene Zemljinog geomagnet-
aktivnost u to vrijeme na tom podruju, otkrio je ogromni porast
skog polja proporcionalna broju prometnih prekraja i industrijskih
aktivnosti potresa. 29
Ponekad i ovjek stvara elektromagnetska
nesrea. inilo se da je najvaniji imbenik velika promjena u geo-
27
efekte. Persinger je jedno vrijeme prouavao katolkinju s ozlje
magnetskoj aktivnosti - od turbulentne do stabilne, i obratno.
dom mozga, koja je tvrdila da je nou posjeuje Duh Sveti. Na
Utjecaj plime i oseke Zemljine geomagnetske aktivnosti je, unato
kraju je otkriven pravi razlog udu: na nju je zbog ozljede odvie
svom ponekad destabilizirajuem uinku, kljuan za ivot na naem
jako utjecala budilica koja joj se nalazila blizu glave dok je spa
planetu. Laboratorij za solarno-zemaljske utjecaje pri Bugarskoj aka
vala. 30

demiji za prirodne znanosti u Sofiji provodio je pokuse na sovjetskoj

Persinger se pitao je li mogue te geomagnetske smetnje proizve
svemirskoj stanici Mir kako bi se utvrdili uinci nedostatka konta
sti u laboratoriju. Njegov kolega Stan Koren prilagodio je moto
kta astronauta sa Zemljinim geomagnetskim poljem. Znanstvenici
ristiku kacigu (koja se od tada zove Korenova kaciga) tako da
su konstruirali geomagnetski vakuum", est metara visoku dekom-
moe odailjati niskofrekventna, sloena magnetska polja - jai
presijsku komoru koja je djelomino blokirala Zemljino geomagnet-
ne onoga koje zrai iz telefonske slualice - u precizno odreenim
sko polje. Sedmero zdravih mladih mukaraca bilo je zatvoreno u
smjerovima. Sudionici pokusa bi na glavu stavili kacigu, a onda bi
toj komori i analizirani su njihovi tjelesni procesi. Nakon boravka u
bili smjeteni u akustinu komoru sobe C 0 0 2 B , koja je prilago
komori, dolo je do poremeaja njihovih modanih valova. Spavali
ena tako da blokira elektromagnetsku buku. Ukljuivanje kacige
su nemirno i imali su manji broj razdoblja dubokog sna. 28

proizvelo bi efekt slian mikronapadajima - malim epizodama

Mogue je da kontakt s geomagnetskim poljima igra kljunu ulogu
u odravanju ravnotee ivanog sustava. Zemljine siune geoma
gnetske fluktuacije imaju snaan uinak na dva glavna pokretaa ti
jela: srce i mozak.
Persinger je u svom radu otkrio druga nevjerojatna geofizika
djelovanja na ljudska bia. Elektromagnetski i geomagnetski fe
nomeni, koji su rezultat pomicanja Zemljinih tektonskih ploa
zbog potresa ili neobino visokih razina oborina - pa ak i elek
tromagnetski luminozitet ili svjetlosti na nebu - mogu stimulirati
odreene dijelove mozga koji stvaraju halucinacije. Izmeu 1968.
koje mijenjaju uzorke ispaljivanja neurona, to je proizvelo isti
uinak kao i Zemljina poveana geomagnetska aktivnost.
Persinger je s vremenom poeo razaznavati stalne ablone. Mo
dani valovi sudionika uskladili bi se sa sloenim magnetskim
poljima i ostali usklaeni deset sekundi nakon iskljuivanja ka
cige. 31
Kroz pokuaje i pogreke otkrio je da su u mozgu elek
tromagnetskim i geomagnetskim utjecajima najpodloniji desni
temporalni renjevi. Odailjanje niskofrekventnih (od 1 mikro-
tesla) magnetskih polja preko lijeve modane polutke usporilo je
modane valove na 8 - 13 Hz, ali samo na desnoj strani. 32

166
16/
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart beamo poglavlje: KKAVU VKUtMt

Naa svijest o sebi" i svijest o drugome" locirane su u oba tempo* Persinger je tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea uspio

ralna renja, a osobito u lijevoj polutki, gdje se nalaze centri za jezik. testirati utjecaj geomagnetske aktivnosti na telepatiju tijekom spa

Kako bismo normalno funkcionirali, lijevi i desni temporalni renje- vanja tako to se udruio s uglednim parapsihologom Stanleyjem

vi moraju biti usklaeni. Ako neto poremeti ovu ravnoteu, mo Krippnerom, koji je tada upravljao laboratorijem za sanjanje pri Me

zak e osjetiti drugo ja" i stvoriti halucinaciju. Persinger je u svojim dicinskom centru Maimonides u New Yorku. Krippner je usavrio

pokusima otkrio da stimuliranje desnog temporalnog renja stvara protokol pokusa kako bi testirao telepatiju i vidovitost u snovima.

duhovne vizije - i dobre i loe. Istovremeno usmjeravanje magnet Dobrovoljni sudionici podijeljeni su u parove. Dok je jedan od par

skih polja na amigdalu daje tim iskustvima intenzivnu emocionalnu tnera spavao, drugi bi se nalazio u odvojenoj sobi i trebao se kon

notu, to se inae dogaa kod duhovnih doivljaja. Kada je stimu centrirati na sliku te je pokuati prenijeti onom prvom. Kada bi se

lirao prvo jednu pa drugu stranu amigdale, Persinger je otkrio da sudionici koji su spavali probudili, morali su vrlo detaljno opisivati

moe pojaati njihov emocionalni dojam. svoj san kako bi se utvrdilo jesu li dobili poslanu sliku. 36

Persinger i Krippner otkrili su da je pokus nekad bio uspjeniji, a

Dobrovoljni sudionici s Korenovom kacigom na glavi iskusili su
nekad ne. Kada su to usporedili s geomagnetskom aktivnosti, otkrili
bogojavljenja, prikaze, izvantjelesna iskustva, ak i viziju vraga, i to
su da su sanjai bolje primali" slike kada je Zemljina geomagnetska
samo pomou stimulacije temporalnog renja. Vrsta iskustva ovisila
aktivnost bila mirnija. 37

je o ivotu sudionika: runo djetinjstvo pojaava osjetljivost desnog

temporalnog renja i takve osobe uglavnom imaju negativne vizije Geomagnetska aktivnost takoer utjee na snove koji predviaju do

tijekom noenja kacige. Sretnija osoba, s osjetljivijim lijevim tempo- gaaje. Dr. Alan Vaughan, vidovnjak iji snovi detaljno predviaju

ralnim renjem, ima vee anse za pozitivno iskustvo." budunost, vodio je detaljan dnevnik snova kako bi njegov sadraj

Persinger je mogao zakljuiti da su sva duhovna iskustva zapravo usporedio sa stvarnim dogaajima. U jednom od Vaughnovih snova

halucinacije uzrokovane geomagnetskim poljima da nije bilo jedne predvieno je ubojstvo predsjednikog kandidata Roberta Kenne-

injenice: inilo se da su ekstrasenzorna percepcija i druge sposo dyja dva dana prije nego to se atentat dogodio. Od 61 takve vizije
38

bnosti bile jae tijekom perioda odreene geomagnetske aktivnosti. budunosti, najtonije su bile one koje su sanjane u noima kada je

Kada Zemlja miruje", telepatske i ekstrasenzorne sposobnosti se po geomagnetska aktivnost bila znatno nia. 39

jaavaju. ' ak i male promjene u atmosferi - variranje vremenskih

3 1 Tijekom dana geomagnetskog zatija, vjerojatnije je da e se dogoditi

prilika i Sunevog ponaanja - imaju veliki utjecaj na ekstrasenzornu spontana vidovitost ili telepatija, a i tonost gledanja na daljinu je
40

percepciju i gledanje na daljinu. U sluaju psihokineze (mentalnih vea. 41

Persinger je proveo zanimljiv pokus s ESP-om pomou sku

pokuaja mijenjanja fizike tvari), vrijedi obrnuto. Snaga namjere pine parova. Jednom lanu para pokazao je sliku dok ga je prepla

poveava se kada je Zemljina energija turbulentnija. 35 vljivao magnetskim poljima, a onda ga zamolio da opie iskustvo sa

u,"
161

svojim partnerom na koje ga je ta slika podsjetila. Istovremeno, u
drugoj je sobi drugi lan para prolazio isto. Kada je Persinger uspo
redio rezultate, otkrio je da su opisi bili najsliniji kada je magnetska
aktivnost bila najmirnija. to je magnetska aktivnost bila vea, to su
sjeanja bila razliitija. 42
Meutim, kada je Persinger usporedio podatke i razvrstao ih po spo
lu, bilo je oito da mukarci i ene posve drukije reagiraju na geo-
magnetsku aktivnost. Mukarci su bolje predviali budunost kada
je razina geomagnetske aktivnost bila visoka (iznad 20 nanotesla), a
kod ena je bilo obrnuto. To je vrijedilo i za prisjeanja: mukarcima
je pogodovala vea geomagnetska aktivnost, a enama manja. Kao i
kod Krippnera, ljudi s tankim granicama" bili su podloniji ekstra-
senzornim iskustvima, a osobito oni koji su ve imali paranormalne
doivljaje. 43
Persinger je s vremenom otkrio da ekstrasenzorna iskustva moe
pojaati umjetnim geomagnetskim poljima iz Korenove kacige. Spo
sobnost gledanja na daljinu jednog od njegovih studenata znatno se
poboljala kada ga je izloio slabim horizontalnim magnetskim po
ljima. 44
Persinger je 1998. godine odluio podvrgnuti Korenovu kacigu
odluujuem testiranju. Moe li ona omesti sposobnosti jednog od
najveih medija na svijetu? Pozvao je Inga Swanna u svoj podrum
ski laboratorij. Swann, tada ezdesetosmogodinjak, nije izgubio na
jaini svojih ekstrasenzornih doivljaja. Tono je opisao i nacrtao
fotografije koje su se nalazile u zatvorenim kuvertama u susjednoj
sobi. Meutim, kada je Persinger preplavio slike sloenim magnet
skim poljima, Swannova vienja vie nisu bila tako tona. Polja koja
su ga najvie ometala imala su razliite valove u razliitim fazama.
1/0
Sedmo poglavlje: PRAVO VRIJEME
To je navodilo na zakljuak da Swann prima informacije pomou
valova i da magnetska polja poremete te signale tako to negativno
utjeu na njihovu koherentnost. 45
Gary Schwartz je takoer otkrio
da podaci koje ljudska bia primaju ili odailjaju zacijelo imaju jaku
magnetsku komponentu.
Persingerovi dokazi uvjerili su me da geomagnetska aktivnost utjee
na kvalitetu naeg prijema" kvantnih podataka. No, mogu li geoma
gnetska polja utjecati na snagu podataka koje odailjemo i na uinak
koji oni imaju na fiziki svijet? Istraivanja koja je provodio Stanley
Krippner nude nam neke spoznaje o tome. Krippner je elio testirati
postavku da se psihokineza najee dogaa kada je Zemlja buna".
On i njegov tim posjetili su brazilskog medija Amyra Amidena, po
znatog po iznimnim psihokinetikim sposobnostima, i usporedili su
Amidenove psihokinetike aktivnosti s geomagnetskim fluktuacija
ma na podruju Brasilije, gdje je djelovao. Krippnerov je tim takoer
mjerio njegov puis i krvni tlak.
Tim je naao zanajnu vezu izmeu Amidenovih pothvata i dne
vnog geomagnetskog indeksa za cijelu junu hemisferu. Amiden bi,
na primjer, najvie djelovao 10. i 15. oujka, a tih je dana zabiljeena
najvea geomagnetska aktivnost u tom mjesecu. Nita iznimno nije
napravio 20. oujka, koji je bio geomagnetski najtii" dan u mjese
cu. 46
Amidenovim sposobnostima prethodio je porast dijastolikog tlaka
(tlaka krvi koja se vraa u srce) i geomagnetske buke". Moda ge
omagnetska aktivnost uzrokuje promjene u srcu i mozgu prije nego
to osoba moe odaslati podatke koji utjeu na fiziku tvar.
Zanimljivo je da su, kao i u Istraivanju ljubavi", Amidenovi najjai
psihokinetiki efekti predviali snane ulazne informacije: u njego-
I/I

vom su sluaju to bile geomagnetske promjene. U jednom su se slu
aju dva medaljona s religioznim motivima materijalizirala u sobi u
kojoj su se nalazili Amiden i znanstvenici - naizgled su pali sa stropa
- i nakon toga je uslijedio iznenadni porast geomagnetskog polja na
tom podruju. Mogu li ljudi predvidjeti geomagnetsku buku i imaju
li tijekom takvih predvianja veu psihokinetiku snagu?
Psiholog William Braud proveo je zanimljiva istraivanja uinka ge
omagnetskih polja na namjeru tako to je ispitivao djelovanje jaine
geomagnetske aktivnosti na utjecanje na daljinu. Braud je ispitivao
posljedice slanja namjere ljudskim krvnim stanicama i drugoj osobi.
I on je, poput Krippnera, otkrio da je utjecaj namjere povezan s bu
nom" geomagnetskom aktivnosti koju stvara Sunce. 47
Treba razmotriti i druge imbenike kako bismo odredili kada je naj
bolje vrijeme za odailjanje namjere. Brojni znanstvenici, ukljuujui
Persingera, otkrili su da postoje razdoblja u danu koja pogoduju ESP-
u i psihokinezi. Najbolji rezultati postiu se oko 13 h po lokalnom
48
siderikom vremenu - to je vrijeme mjereno po naem odnosu pre
ma zvijezdama, a ne prema Suncu. Lokalno sideriko vrijeme je satni
kut ljetnog ekvinocija, tj. kutna udaljenost na nebeskoj sferi, mjerena
zapadno uzdu nebeskog ekvatora od katalokog ekvinocija do satne
krunice koja prolazi objektom. Izgleda da su i psihokinetiki efekti
vei svakih trinaest dana, kada je Sunev vjetar moduliran. 49
Moda takoer treba izbjegavati vrijeme slabe vidljivosti i jakog vje
tra, jer takve okolnosti stvaraju visoki postotak elektrino nabijenih
iona u zraku. Ion se stvara kada se molekula susretne s dovoljno
energije da otpusti jedan elektron. Ione takoer stvara kia, tlak zra
ka, sile koje se emitiraju kod slapova, trenje velikih koliina zraka
koji se brzo giba iznad Zemlje i tzv. loi vjetrovi, kao to su El Nino
172
beamo poglavlje: KKAVO VRIJEME
ili Santa Ana u junoj Kaliforniji. I pozitivni i negativni ioni jednaki
su slaboj struji statikog elektriciteta - zrak koji udiemo vrvi mili
jardama tih siunih naboja.
Dobar isti" zrak sadri 1500 - 4000 iona po cm, a idealno je kada
3
negativnih iona ima malo vie od pozitivnih u omjeru od 1,2 : 1.
Meutim, ioni su vrlo nestabilni: u naim industrijaliziranim ivoti
ma, koje provodimo uglavnom u zatvorenim prostorima prepunim
elektromagnetskog naboja od zagaenja i umjetnih izvora, taj ideal
ni broj je drastino smanjen i omjer je poremeen, te stoga gotovo
svi udiemo premalo iona, od kojih je, naalost, velika veina pozi
tivnih. ivot bez usklaenog naboja za nas nije zdrav, a djeluje i na
nau sposobnost primanja i odailjanja informacija. Kalifornijska i
izraelska istraivanja pokazala su da nie koncentracije pozitivnih
ili negativnih iona stvaraju manji broj alfa frekvencija u ljudskom
mozgu i da nagli porast jednog od naboja moe proizvesti brze i spe
cifine promjene modanih valova. 50
Persingerova istraivanja daju veliki broj dokaza da magnetske fre
kvencije utjeu na nau sposobnost ugaanja" na pravu frekvenci
ju i odailjanje, kao i na dijelove mozga koji primaju podatke. Male
promjene u Zemljinom geomagnetskom polju najvie utjeu na srce
i mozak - sustave koji su u istraivanju DMILS-a i Istraivanju lju
bavi" identificirani kao glavni odailjai. Nakon prouavanja Persin-
gerovog rada, poela sam namjeru promatrati kao ogromnu ener
getsku vezu koja je povezana sa Suncem, atmosferom te Zemljinim
i cirkadijalnim ritmovima. Kako bismo uinkovito slali namjeru,
moramo uzeti u obzir te energije. Persinger je uspio locirati i najii
kanal" za namjeru i najbolje vrijeme za njeno emitiranje.
173
Osmo poglavlje

PRAVO MJESTO

William Tiller je 1997. godine pomagao jednoj kalifornijskoj tvrtki u

razvijanju proizvoda koji bi eliminirao elektromagnetsko zagaenje.

Obratili su se njemu jer je proizvod sadravao kristal kvarca, a Tiller,

fiziar i profesor na Sveuilitu Stanford, osigurao je sebi vano mje

sto u znanosti kristalizacije: o tome je napisao tri udbenika i preko

250 znanstvenih radova. 1

Proizvod se sastojao od jednostavne crne kutije, veliine daljinskog

upravljaa. U njoj su se nalazila tri oscilatora od 1 do 10 MHz, koji su

davali struju od otprilike 1 uW kada bi naprava bila ukljuena. Kutija

je takoer sadravala elektrino izbrisivu, programibilnu memoriju,

iz koje se podaci mogu samo itati (EEP-ROM), a koja je bila nekon

vencionalno spojena u strujni krug. inilo se da ta naprava moe

filtrirati elektromagnetsku energiju, moda pomou kvarcnih oscila

tora koji su se nalazili u kutiji: kvare je, navodno, mogao modulirati

kvantne podatke kroz rotiranje smjera valova.

Kada je Tiller pregledavao opremu, na um mu je pala nevjerojatna

zamisao. Budui da je inae bio fasciniran utjecanjem na daljinu,

provodio je brojne pokuse i formulirao itavu teoriju o suptilnoj

energiji" ivih bia. Moda je mala kutija koju je drao u ruci alat ko

jim e testirati namjeru. Ako su misli jo jedan oblik energije, to bi

r/s
 se dogodilo kada bi taj mali aparat napunio" ljudskom namjerom i
onda pomou nje utjecao na kemijski proces? Njegov pokus poivao
je na nezamislivoj postavci da se misli mogu zarobiti u elektronikoj
memoriji i kasnije osloboditi i utjecati na fiziki svijet. Taje zamisao
2 je. Svaka molekula sadri zalihu energije u vezi fosfor-kisik. Kada se
zavrila bizarnim rezultatom pokusa koji je pruio uvjerljive dokaze
da postoji pravo mjesto i pravo vrijeme za prakticiranje namjere.
Tiller je od svog tolerantnog kolege posudio laboratorij u zgradi Ter-
man Engineeringa na Stanfordu i jo jedan laboratorij na odjelu za
biologiju, prilagodio svoj aparat i poeo osmiljavati svoje pokuse.
Htio je odmah riskirati i vidjeti hoe li njegova pohranjena namje
ra" utjecati na ive subjekte. Shvatio je da jo ne moe vriti pokuse
na ljudskim biima, jer bi bilo previe varijabli koje se ne mogu kon
trolirati. No, mogao je eksperimentirati sa stvorenjem koje je, po mi
ljenju znanstvenika, najblie ljudskom biu - s vonom muicom.
Vona muica (Drosophila melanogaster) kraljica je medu pokusnim
ivotinjama u laboratoriju. Znanstvenici su je esto koristili, preko
jednog stoljea, uglavnom zato to joj je ivotni ciklus veoma kratak.
Ona tijekom est dana potpuno izraste od liinke do esterononog,
krilatog kukca i umire est tjedana kasnije. Tiller se domislio po
kusu koji bi ubrzao taj razvoj. Njegov kolega sa Stanforda, Michael
Kohane, strunjak za vone muice, prouavao je uinke davanja ni-
kotinamida adenina dinukleotida (NAD) muicama. NAD je vaan
kofaktor za enzime i pomae u staninom metabolizmu tako to pre
nosi vodik, koji je kljuan za tempiranje razvoja liinke. Dostupnost
energije utjee na stanje organizma. 3
NAD vodi elektrone na put koji je potreban za maksimalnu proizvo
dnju energije i metabolizam: niske razine NAD-a negativno utjeu
na proizvodnju adenozin trifosfata (ATP). Svaka stanica koristi kisik
1/6
i glukozu kako bi adenozin difosfat (ADP) i fosfornu kiselinu pretvo
rila u ATP, molekulu koja postupno otputa energiju kojom se napaja
veina staninih procesa. ADP i ATP su spremnici kemijske energi
povea koliina NAD-a, raste omjer ATP-a naspram ADP-a, i stoga
se stanini procesi odvijaju bre, pa tako i razvoj liinke. Kada se vo
na muica razvija, to je vei omjer ATP-a i ADP-a, vie je energije
dostupno u stanicama, pa je tako i muica u boljem stanju. NAD
poboljava zdravlje muice, od kolijevke pa do groba.
Elektromagnetska polja imaju intenzivan uinak na metabolizam
energije u stanicama, a osobito na sintezu ATP-a. Tiller je zakljuio
4
da se ljudske misli mogu percipirati kao slian oblik energije. No,
moe li energija misli biti u interakciji s transportnim lancem elek
trona i tako podjariti vatre metabolizma?
Kako bi Tiller proveo pokus koji je imao na umu, trebao mu je jo
jedan laboratorij. Postavio je jedan blizu dobroinitelja koji je trebao
financirati istraivanja u malom postrojenju u Minnesoti, sjeverno
od Excelsiora. Tamo je uposlio Michaela Kohanea i Walta Dibblea,
jednog od svojih bivih asistenata.
Jednog jutra, poetkom sijenja 1997., Tiller je okupio tri sudionika
u pokusu: svoju suprugu Jean i dva prijatelja. Svi oni bili su vrlo isku
sni u meditiranju. Razmotao je prvu crnu kutiju, stavio je na sredinu
stola i ukljuio. Tiller je sudionicima rekao da, nakon signala, udu
u duboko meditativno stanje. Nakon mentalnog ienja" okoline
i opreme, stao je pred njih, visok, mrav, sjajnih, drskih oiju i bijele
brade i proitao namjeru koju je ranije zapisao:
Naa je namjera sinergiki utjecati na (a) koliinu kisika, protone i
ADP; (b) aktivnost dostupne koncentracije NAD+; (c) aktivnost do-
177
 stupnih enzima, dihidrogenaze i ATP sintaze u mitohondrijima tako
da se stvaranje ATP-a u liinki vone muice znaajno povea (to je 7000 odraslih muica, i u svakom su pratili omjer ATP-a i ADP-a. Na
vie mogue bez tete po liinku) kako bi se smanjilo vrijeme razvoja
liinke u odnosu na kontrolni uzorak.
Iako je ta namjera zapravo znaila poveanje omjera ATP-a i ADP-a,
Tiller je namjerno detaljno opisao namjeru da ne bi dolo do nespo
razuma. Mislio je da su anse misli za uspjeh vee ako je ona preci
zna, i stoga je paljivo naznaio njihove ciljeve. Dodao je bez tete
po liinku" jer je mislio da bi, ako pretjeraju, mogli ubiti ta siuna
stvorenja.
Meditanti su se 15 minuta koncentrirali na namjeru, a onda je, nakon
Tillerovog znaka, naglo otpustili; potom su se pet minuta koncentri
rali na zatvaranje namjere kako bi namjeru mentalno zarobili" u
aparatu.
Tiller je pripremio identinu kontrolnu kutiju, u koju nije unesena"
namjera, tako to ju je umotao u aluminijsku foliju i stavio u uze-
mljeni Faradyev kavez ne bi li je tako izolirao od svih vrsta elektro
magnetskih frekvencija.
Umotao je kutiju s unesenom namjerom ili, kako ju je nazvao, elek
tronsku napravu s unesenom namjerom" u aluminijsku foliju i stavio
u drugi Faradayev kavez dok nije bila spremna za slanje. Razliitih je
dana FedEx-om slao svaku kutiju u laboratorij u Minnesoti, udaljen
otprilike 2414 km. Sve je paljivo organizirao, tako da ni Dibble ni
Kohane nisu znali u kojoj je napravi bila namjera, a koja je bila kon
trolna kada su im one stizale. Znanstvenici iz Excelsiora pripremili
su nekoliko skupina posuda s liinkama vone muice i tri skupine
tih posuda stavili u Faradayeve kaveze. Zatim su obje crne kutije sta
vili u dva kaveza s posudama i ukljuili ih.
1/8
Tijekom sljedeih osam mjeseci izveli su pokuse na 10 000 liinki i
kon kompiliranja podataka i njihovog unoenja u graf, Tiller i Kohane
su otkrili ne samo da se omjer ATP-a i ADP-a poveao ve i da su
se liinke izloene napravama s unesenom namjerom razvijale 15%
bre nego to je uobiajeno. Nadalje, kada su liinke odrasle, bile su
5
zdravije nego to je uobiajeno, a to je vrijedilo i za njihove potomke. 6
Namjera je imala pozitivan uinak ne samo na muice nego i na nji
hovo potomstvo.
Do tada je Tiller ve iskuao nekoliko crnih kutija na brojnim subjekti
ma koje je paljivo odabirao. Trebao je testove sline onom s omjerom
koenzima kod vone muice kako bi mogao registrirati pravu, mjer
ljivu promjenu. Odluio se za dva nova subjekta: pH vode i poveanje
aktivnosti jetrenog enzima alkalne fosfataze. Odabrao je test pH jer
pH vode (mjera kiselosti ili lunatosti) ostaje prilino stabilan i mogu
se izmjeriti siune promjene od 1/100 ili 1/1000 jedinice na skali pH:
promjena za punu jedinicu bila bi ogromna i ne bi se mogla smatrati
rezultatom netonog mjerenja. Alkalna fosfataza je jo jedan idealni
subjekt jer se aktivnost tog enzima odvija brzinom koja se ne mijenja.
U oba su sluaja meditanti u crne kutije unijeli namjere za promjenu
pH za 1 i znaajno poveanje aktivnosti alkalne fosfataze. Tiller je po
slao kutije s namjerom i kutije s kontrolom Dibbleu, koji se posluio
planom istraivanja iz pokusa s vonim muicama. Oba su pokusa bila
nevjerojatno uspjena. U pokusima s vodom, namjera je pomakla pH
7
vode za jednu jednicu (i gore i dolje), a i aktivnost alkalne fosfataze se
znaajno poveala. 8
Tiller je bio usred svojih pokusa s crnim kutijama kada je zamijetio
neto udno. Nakon tri mjeseca rezultati njegovih istraivanja poeli
1/9
 civjrcnimcni nnivijcii: / Lynne Mciaggan
su se poboljavati: to je vie ponavljao pokuse, uinci su postajali
sve jai i bri.
Tiller je odluio pokuati izolirati aspekt okoline koji se promijenio.
Oitavao je temperaturu zraka u i oko Faradayovih kaveza te otkrio
da se temperatura dizala i sputala prema pravilnom ritmu ili osci
laciji. Prvo je temperaturu oitavao obinim ivinim termometrom.
U sluaju da su ti rezultati bili povezani s opremom, prebacio se na
raunalni digitalni termometar niske rezolucije s termistorom. Onda
je iskuao termometar visoke rezolucije. Sva tri pokazivala su jedna
ka oitanja. Kada je obraivao te podatke, vidio je da temperaturna
promjena oscilira po preciznom ritmu, otprilike svakih 45 min i za
otprilike 14C. Tiller je tada izmjerio pH vode u laboratoriju i njenu
9
elektrinu vodljivost. Primijetio je isti fenomen kao i kod tempera
ture: periodike oscilacije za barem jednu etvrtinu jedinice na pH
skali i redovite uspone i padove elektrine vodljivosti vode. Tillere
su posebno zanimale promjene pH. Ravnotea kiselosti i lunatosti
kod svih je tvari vrlo podlona promjenama: ako se pH krvi u ovje
ku promijeni za samo pola jedinice, to znai da ta osoba umire ili je
ve mrtva.
Pokazivala se odreena ablona: kada je temperatura zraka rasla, pH
je padao, i obrnuto, gotovo savreno usklaenim ritmom. Elektrina
vodljivost vode pokazivala je slian harmonian ciklus. Njegov la
10
boratorij je nekako poeo pokazivati razliita materijalna svojstva,
kao da se radilo o okolini sa specifinim nabojem.
Efekti su se takoer stalno poveavali. Bez obzira na vrstu pokusa,
to su naprave s namjerom due bile u prostoriji, fluktuacije tem
perature i pH bile su vee." Na te fluktuacije nije utjecalo otvaranje
vrata i prozora, klimatizacija, prisutnost i kretanje ljudi u njihovoj
180
usmo pogiavije: rnwvu ivutiiu
neposrednoj blizini. Kada je usporedio grafove oitanja temperature
zraka i vode, opet su bili savreno harmonini. Svaki mjereni kut
sobe pokazivao je isti rezultat. Svaki apekt fizikog prostora naizgled
je bio u nekoj vrsti ritmikog, energetskog sklada.
Tiller i njegovi kolege dotad su postavili etiri laboratorija, meu
sobno udaljena od 35 do 275 metara. Kada je provedeno dovoljno
pokusa, u svakom drugom laboratoriju dogaale su se te ritmike
fluktuacije.
Tiller nikada nije primijetio takve organizirane oscilacije u svojim
konvencionalnim znanstvenim laboratorijima u Stanfordu. Zapravo,
one nisu nikad prije bile zabiljeene. Kako bi bio siguran da taj feno
men ne uzrokuju same kutije, on i njegove kolege izveli su tri kon
trolna pokusa u kojima su tri naprave, u koje nije unesena namjera,
stavljene u prostorije i ukljuene. U tim su sluajevima sva oitanja
zraka i vode bila normalna.
Tiller je pokuavao odgonetnuti znaenje tih efekata i pitao se mogu
li biti povezani s nekim fizikim poremeajem. Nije znao jesu li dva
velika ventilatora, koja su stajala u prostoriji, povezana s oscilacijama
zraka i vode. Inae bi prisilna konvekcija zraka iz ventilatora uzro
kovala nestanak oscilacija temperature. Stavio je stolni ventilator i
samostojei ventilator na strateka mjesta blizu mjeraa temperatu
re. ak i kada su ventilatori bili podeeni dovoljno jako da otpuhnu
papire, temperaturne oscilacije su se zadrale.
to se tono dogaalo? Tiller je mislio da bi to mogao biti magnet
ski efekt. Moda bi trebalo provjeriti magnetsko polje vode. Drao
je obini magnet tri dana ispod staklenke s vodom - sjeverni pol
magneta bio je usmjeren prema gore - i izmjerio pH vode. Zatim
je okrenuo magnet tako da je juni pol bio usmjeren prema gore i
181
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

jednako dugo ga ostavio pod staklenkom. Kada je obina voda izlo Tradicionalna znanost dri da monopoli postoje samo kod elektri

ena slabom magnetu sa snagom polja manjom od 500 gaussa, pH citeta (kao pozitivni ili negativni naboj), ali ne i kod magnetizma,

e ostati isti, bez obzira na to koja je strana magneta izloena vodi. koji stvara samo dipole iz gibanja elektrinog naboja. Vlade irom
14

Na svijet je magnetski simetrian. Kvantna fizika slui se badar- svijeta potroile su milijarde dolara na bezuspjenu potragu za ma

nom teorijom i simetrijom za objanjavanje odnosa izmeu sila i gnetskim monopolovima na Zemlji. Tiller je nekako uspio u svom
15

estica, a to ukljuuje elektrini i magnetski naboj. Vjeruje se da jednostavnom laboratoriju doi do magnetskih monopolova. inilo

postojimo u stanju elektromagnetske U ( l ) badarne simetrije se da taj fenomen ima utjecaj na itave sustave. U svakom od nje

- radi se o prilino sloenom konceptu u kojem je magnetska sila govih laboratorija koji su bili izloeni crnim kutijama s unesenom

proporcionalna gradijentu kvadrata magnetskog polja. To se svodi namjerom instrumenti su biljeili ponaanje karakteristino za man-

na jednostavnu istinu: na kojem god mjestu mjerili elektromagnet gnetne monopolove.

ska svojstva polja, uvijek ete dobiti ista oitanja. Elektromagnetski Tiller je shvatio da pred sobom ima najnevjerojatniji rezultat: ljudska

zakoni prirode svugdje su isti. namjera zarobljena u u malim crnim kutijama na neki je nain mije

Ako u jednom podruju poveate elektromagnetnu vunu silu, njala prostorije u kojima su se izvodili pokusi.

ona se jednako povea svugdje. U Kozmikom kodu" (The Cosmic Tiller se pitao bi li taj fenomen jo postojao kada bi promijenio ne

Code) 12
Heinz Pagels usporeuje univerzum s beskrajnim, sivo to u prostoru. Kada bi maknuo jedan element, primjerice raunalo,

obojenim papirom. Ako boju promijenite u drugu nijansu sive ili oscilacije bi nestale na deset sati, a zatim bi se vratile. Dolazak drugih

promijenite mjeru", jo niste promijenili simetriju mjere jer e i materijala u laboratorij takoer je prouzroilo nestajanje efekata na

ostatak papira promijeniti boju, tako da ne moete znati gdje se nekoliko tjedana. inilo se kao da je taj prostor postao jedna fino

tono na papiru nalazite. Stanje simetrinog magnetizma naziva se usklaena konfiguracija, koju ne moe unititi nikakav poremeaj ili

magnetski dipol". promjena. ak i kada bi Tiller aluminijskom folijom i Faradayevim

Meutim, pH vode u Tillerovom laboratoriju bio je znatno dru kavezima zatitio naprave s unesenom namjerom, vibracije vode i

kiji s obzirom na razliite polove - razlike su bile ogromne: od 1 temperature zraka bi se nastavile. U jednom od laboratorija (adapti

- 1,5 pH jedinice. Kada je voda bila izloena junom polu, pH bi ranoj staji) oscilacije temperatura zraka trajale su est mjeseci, a u

narastao, a padao bi kada bi bila izloena sjevernom. Na dva poku drugom, uredskom laboratoriju, cijelu godinu. 16

sna mjesta pH vode bi se, nakon izlaganja junom polu, nastavio Nakon to su kutije s unesenom namjerom bile neko vrijeme uklju

mijenjati, a vrhunac bi dostigao nakon est dana. Kada bi voda bila ene, efekt je postao relativno trajan": ciljevi, bilo pH vode, alkalna

izloena sjevernom polu magneta, ritmike promjene pH koje je fosfataza ili vone muice, i dalje bi osjeali uinke, ak i kada bi

biljeio postupno bi se smanjivale. 13 naprave bile uklonjene iz laboratorija. Tiller je odluio saznati to e

183
IH;

se dogoditi kada ukloni sve elemente pokusa. Rastavio je Faradayev
kavez i posude s vodom, maknuo ih iz laboratorija i biljeio tem
peraturu zraka na mjestima gdje su se kavezi nalazili. Iako pokusne
posude tamo vie nije bilo, njegovi termometri su i dalje biljeili
periodike oscilacije temperature od 15 - 16C. Iako je taj utjecaj
vrlo sporo slabio, inilo se da su Tillerovi laboratoriji doivjeli neku
vrstu dugorone termodinamike transformacije. Energija namjere
ispunila je svoju okolinu nabojem" i stvorila domino-efekt". 17
Jedini drugi fenomen, sa slinim uinkom na okolinu, kojeg se Til
ler mogao sjetiti bile su vrlo sloene kemijske reakcije. No, on je
radio samo s obinim zrakom i proienom vodom. Prema zako
nima konvencionalne termodinamike, zrak i voda postoje u stanju
neobino bliskom ravnotei, to znai da ostaju vie-manje statini.
Takvi rezultati nisu zabiljeeni niti u jednom laboratoriju na svije
tu.
Sumnjao je da se radi o kvantnom efektu. Stalno ponavljanje ure
enih misli naizgled je mijenjalo fiziku stvarnost prostorije i ure
ivalo" kvantne virtualne estice praznog prostora. I onda, poput
domino-efekta, inilo bi se da red" prostora potpomae ishod
pokusa. Provoenje namjere u jednom prostoru, tijekom vremena,
pojaavalo je njihove uinke.
Nekako su on i njegove kolege u tim prostorima s nabojem uspjeli
stvoriti SU(2) badarni prostor, gdje su postojali i elektrini i ma
gnetni monopolovi, to je slino navodnoj stvarnosti supersime-
trijskih stanja egzotine fizike. U tim kondicioniranim prostorima
promijenio se i sam zakon o proporciji magnetske sile. Osnovno
svojstvo fizike posve se promijenilo. Jedini nain za dobivanje takvog
efekta je uvoenje elementa SU(2) badarne simetrije. 18
184
Osmo poglavlje: PRAVO MJESTO
Ova promjena u badarnoj simetriji prostora znaila je da su se u
ambijentalnom Polju nulte toke dogodile velike promjene. Kod
U ( l ) badarne simetrije, nasumine fluktuacije Polja nemaju nika
kvog uinka na fiziki univerzum. Meutim, kod SU(2) badarne si
metrije Polje je postalo ureenije i poelo je stvarati brojne promjene
u najsitnijim elementima tvari, to vodi temeljitim promjenama tka
nja fizike realnosti.
*Tiller se osjeao kao da je uao u zonu sumraka vie energije i kao
da je svjedokom sustava s nevjerojatnom moi samoorganizacije.
Doista, sve oscilacije koje je izmjerio imale su sve znaajke Bose-
Einsteinovog kondenzata - vieg stanja koherentnosti. Do tada su
znanstvenici stvorili Bose-Einsteinov kondenzat samo u visokokon-
troliranim uvjetima pri temperaturama blizu apsolutne nule. No on
je iste efekte postigao na sobnoj temperaturi, od misaonog procesa
zarobljenog u jednostavnoj opremi.
I drugi su znanstvenici vidjeli slian naboj" prostora namjere. U je
dnoj seriji paljivih istraivanja, istraiva Graham Atkins i njegova
supruga Anita angairali su sudionike, od koji su mnogi bili poznati
mediji, i zamolili ih da mentalno potaknu ranije buenje mieva iz
ope anestezije. Pokusni mievi odabrani su iz skupine sa slinim
vremenom buenja iz anestezije: odabrani su podijeljeni na dvije
skupine, od kojih je jedna bila kontrolna.
U prvoj seriji istraivanja, pokusna se skupina probudila etiri se
kunde prije kontrolne, a znaaj rezultata bio je neznatan. Meutim,
u sljedeim se pokusima vrijeme buenja pokusnih mieva postupno
poboljavalo.
Watkinsi su pokus ponovili sedam puta i otkrili da iscjeljivanje ima
dugotrajne uinke: kada bi mia stavili na mjesto na stolu na kojem
18S
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart usmo pogiavije: rnvu MJtalU

je drugi mi ve primio namjere medija, i on bi se probudio bre nego odstupanje od nasumine aktivnosti generatora sluajnih dogaaja

obino. Prostor je dobio iscjeljujui naboj", koji je utjecao na sve to bilo je vjerojatan znak prisutnosti vee koherentnosti. Radin je tako

se u njemu nalazilo. 19 er pripremio kontrolnu skupinu stanica koje nisu primale namjeru.

Biolog Bernard Grad sa Sveuilita McGill u Montrealu u Kanadi pri Nakon tri dana nije bilo razlike u rastu pokusnih i kontronih stanica.

mijetio je slian fenomen tijekom pokusa s maarskim iscjeliteljem Meutim, kako je pokus napredovao, pokusne stanice poele su rasti

Oscarom Estabanyom: kada bi on dodirnuo neto - pa ak i komad bre. Treeg su dana svi generatori sluajnih dogaaja poeli djelovati

tkanine - na tome bi ostao fantomski naboj. Taj materijal bi se umjesto organiziranije. inilo se da namjera iscjelitelja ima utjecaja na poza-

njegovih ruku mogao koristiti za iscjeljivanje. 20

dinsko ionizirajue zraenje. 22

Takoer, ideju kondicioniranog prostora" na svetim mjestima istra Radinov pokus, kao i Nelsonova oitanja, daju nam zanimljive nago

ivao je bivi PEAR-ov znanstvenik Roger Nelson. Njega su intrigi vjetaje o dugotrajnom uinku namjere. Pomak generatora sluajnih

rali sakralni prostori i pitao se je li njihova svrha (ili neka znaajka) dogaaja od kaosa do vee organiziranosti govori nam da je energija

mogla ostaviti traga u obliku energetske rezonancije koja bi se mogla nulte toke praznog prostora postala koherentnija. Naboj" namjere

registrirati na generatoru sluajnih dogaaja. Proveo je brojne pokuse moda ima domino-efekt" na svoju okolinu i dovodi do vee kvan

koji su navodili na zakljuak da je polje svijesti" u atmosferi visokog tne ureenosti praznog prostora, to pojaava njegov uinak. Ruski 23

naboja, kao kod intenzivnog okupljanja, utjecalo na aparate i inilo ih znanstvenici uoili su slian fenomen kod vode koja danima pamti"

ureenijima". Sa sobom je nosio prenosivi generator sluajnih doga elektromagnetska polja. " Uinak je slian laseru: kada valovi ambi
2 1

aja kako bi zabiljeio promjene nasuminosti ambijentnog polja na jentnog Polja postaju uredeniji, namjera se kroz njega iri kao snano,

razliitim mjestima: kod mjesta Wounded Knee, gdje je masakrirano usmjereno klupko svjetlosti.

cijelo pleme Siouxa; Devils Tower u Wyomingu i Kraljiinu komoru Tiller je znao da je s magnetnim monopolima u podruju znanosti u

u Velikoj piramidi u Gizi. Nelson je registrirao vrlo znaajne dokaze kojem je bio relativno usamljen. Njegova su istraivanja trebali pono

vee ureenosti na generatoru sluajnih dogaaja na nekim lokacija viti drugi, neovisni laboratoriji. No, ako se njegov rad odri, pokazat e

ma, kao da je samo mjesto zadralo vrtlog koherentne energije svih koliko energija ljudske misli moe promijeniti svoju okolinu. Organi

ljudi koji su se tamo molili ili umrli. 21 ziranje koje uzrokuje namjera naizgled se nastavlja, obnavlja, a moda

ak i poveava svoj naboj.

Dean Radin koristio je generatore sluajnih dogaaja za istraivanja
Zbog neobinih, gotovo nevjerojatnih rezultata Tillerovih pokusa, za
utjecaja iscjeljivanja na mjesto na kojem se ono izvodi. Stavio je tri
pitala sam se je li vano odvojiti posebnu prostoriju za namjeru. Mo
generatora sluajnih dogaaja blizu kulture ljudskih modanih stani
da svi trebamo hram" u koji emo se vratiti, pa makar i mentalno,
ca, zatim je zamolio skupinu iscjelitelja da alju namjere za bri rast
svaki put kada poaljemo usmjerenu misao.
kulture i da se bave meditacijom za kondicioniranje prostora. Svako

187
186
Deveto poglavlje

MENTALNI NACRTI

Sedam tjedana prije nego to se Muhammad Ali susreo s Georgem

Foremanom, svjetskim prvakom u tekoj kategoriji, u Kinasi 1974.

godine, vjebao je udarce kao da ga nije briga - rijetko i dekoncentri-

rano udarao je svog sparing-partnera. Veinom je bio naslonjen na

uad i doputao protivniku da ga udara iz svakog kuta.

U kasnijim godina svoje boksake karijere, Ali je veinu treninga

posvetio uenju primanja udaraca. Uio je kako promijeniti poloaj

glave stotinku prije kontakta ili na kojem dijelu tijela moe mentalno

odbiti udarac tako da ne osjeti bol. Nije trenirao svoje tijelo za po

bjedu. Trenirao je svoj um kako ne bi izgubio kada se veina boksaa

umori oko dvanaeste runde i obino poklekne. Najvaniji dio posla

1

nije obavljao u ringu, nego u svom naslonjau. Boksao je u svojoj

glavi.

Ali je bio majstor namjere. Razvio je skup mentalnih vjetina koje

su, na kraju, promijenile njegovu izvedbu u ringu. Ali bi prije borbe

koristio sve automotivacijske tehnike koje postoje: afirmaciju, vizua-

lizaciju, mentalne probe, samopotvrdivanje i moda najmoniji epi

gram ikad izgovoren: Ja sam najvei." Ali je takoer javno izricao

svoje namjere. Njegove pjesmice zapravo su bile prikrivene namjere:

191
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Deveto poglavlje: MENTALNI NACRTI

Archie Moore Ovog puta napravio je vudu-lutkicu. Ali je svog protivnika pretvorio

e sigurno u siunog gumenog gorilu kojeg je stalno nosio u gornjem depu i

zavriti na podu povremeno udarao pred kamerama: Bit e gadno kad se dohvatim

na kraju etvrte runde. gorile u Manili." Kada je Frazier uao u ring, ve je u svojoj glavi bio

sveden na neto neljudsko.

Sada je Clay zamahnuo desnicom Osim tih verbalnih namjera, Ali je provodio mentalne namjere tako

kakav prekrasan nalet to je prolazio svaki trenutak mea u svojoj glavi: umor u nogama,

udarac izbacuje Beara znoj koji mu curi niz tijelo, bol u bubrezima, modrice na licu, blice-

ravno iz ringa. ve fotografa, ushiene povike publike, ak i trenutak kada mu sudac

die ruku u znak pobjede nad Frazierom. Svom tijelu poslao je na

Ali bi prije mea, sebi i protivniku, ponavljao te pjesmice kao mantru, mjeru za pobjedu, a tijelo je te naputke slijedilo.

kazivao ih je protivniku ak i u ringu, sve dok ih i on nije prihvatio Kako bih namjeru izvela iz laboratorija, poela sam pregledavati po

kao injenicu. datke o ljudima koji su namjeru uspjeno koristili u stvarnom ivotu.

Kada se s Foremanom susreo u Kinasi, Foreman je bio sedam godina eljela sam prouavati njihove tehnike, misaone procese kroz koje

mladi od njega i spadao je medu najbrutalnije boksae. Samo dva mje su prolazili dok bi slali namjeru, a onda iz njihovih iskustava izvui

seca ranije, sa tek pet udaraca u glavu, gotovo je ubio Kena Nortona, i natuknice koje i mi moemo rabiti pri slanju namjere. Takoer me

to nakon samo dvije runde. zanimao njihov mentalni doseg - koliko tono daleko mogu stii sa

Meutim, u tjednima prije mea, kada su novinari ispitivali Alija o svojom namjerom.

okladama koje mu nisu ile u prilog, Ali je promijenio povijest mea Najpouniji primjeri bili su iz svijeta sporta, ne samo od najveih

Norton - Foreman: svakom novinaru koji ga je intervjuirao ponovio sportaa svih vremena nego i od ostalih elitnih sportaa i sportaica.

bi od rijei do rijei: Sportai svih vrsta sada ve rutinski prakticiraju ono to se naziva

On ne zna udarati kako treba," rekao bi udarajui zrak ispred reporte- mentalnim probama", implicitnom praksom" , ili ak potajnim
3

rovog nosa. ..Foreman samo rui ljude. Jednostavno ima spore udarce, isprobavanjem". Usredotoena namjera sada se smatra kljunom za

treba im sto godina da stignu. Mislite da e me to smetati? To e biti poboljanu izvedbu. Plivai, klizai, dizai utega i igrai nogometa

najvei pad u povijesti boksa." 2 koriste namjeru za bolju izvedbu i konzistentnost. ak se rabi i u

Alijeva se namjera i obistinila. Takoer, struno je koristio namjeru i u sportovima kao to su golf i planinarenje.

meu protiv Joea Fraziera na Filipinima, neto kasnije te iste godine, u Svaki suvremeni trener natjecateljskog sporta rutinski nudi poua

moda najbrutalnijem i najnevjeroj at nijem meu svih vremena. vanje neke vrste mentalnih proba - inae odluujuim elementom

m I'M
 Deveto poglavlje: MENTALNI NACRTI

koji, po miljenju mnogih, odvaja elitne i drugoligake sportae. Za budunost ba kako se ona i odvija. Sportski prvaci predviaju i vje

igrae nogometa u nacionalnoj ligi, na primjer, vee su anse da e se baju svaki aspekt situacije i korake koje moraju poduzeti kako bi

sluiti vizualizacijom od igraa koji ostaju na provincijskoj ili lokal prevladali mogue zapreke.

noj razini.'Gotovo svi kanadski olimpijski sportai koriste mentalnu Tracy Caulkin koristila je namjeru u osvajanju tree zlatne medalje na
vizualizaciju. Olimpijskim igrama 1984. Ona je ve postavila pet svjetskih rekorda

Psiholog Alan Paivio, profesor na Sveuilitu Sjeverni Ontario, prvi i 63 amerika: u dvadesettreoj godini smatrana je najboljom ameri

je pretpostavio da mozak koristi dvojno kodiranje" za simultano kom plivaicom svih vremena. Sve to je trebala za upotpunjavanje

procesiranje verbalnih i neverbalnih informacija. Mentalna vjeba

5 kolekcije nagrada bilo je nekoliko zlatnih olimpijskih medalja.

pokazala se jednako uinkovitom kao i fizika u sluaju tempiranja i Tada su dodirne ploe zamijenile toperice. toperica moe registri

predloaka." Paiviov model uglavnom je bio prilagoen pomaganju rati razlike u stotinkama, a nove tehnologije registriraju razlike i u ti-

sportaima u motivaciji i usavravanju odreenog skupa vjetina. 7 suinkama, to je etiri stotine puta bre od treptaja oka. Na olimpij

Tehnike u mentalnim probama iscrpno su prouavane i opisivane u skim igrama plivaima tafete daju dvije stotinke za naputanje svog

znanstvenoj literaturi i popularnom tisku, a njihov kredibilitet do

8 postolja prije nego to njihov kolega iz tima udari dodirnu plou.

bio je dodatni poticaj 1990. godine kada je Nacionalna akademija Takvo tempiranje od ogromne je vanosti, samo jedan sloj boje na

znanosti pregledala sva znanstvena istraivanja tih metoda do te go jednoj strani bazena moe znaiti da e plivau trebati jedna tisuin-

dine i proglasila ih uinkovitima. 9 ka due da prepliva stazu, to bi drugom plivau dalo prednost.

Sportske mentalne probe neopravdano su se povezivale s vizualizaci Tijekom plivanja tafeta na 400 m, Tracy je preuzela vodstvo jer je

jom. Vizualizacija" znai da gledate sami sebe u nekoj situaciji, kao zaronila jednu stotinku prije nego to je njena kolegica iz momadi,

da gledate mentalni video u kojem glumite ili kao da sebe gleda na povratku, dotakla dodirnu plou.

te tuim oima. Iako je to moda korisno u drugim sferama ivota, Iako su i ostali natjecatelji bili u jednako dobroj formi, Caulkinova

vizualiziranje sebe iz vanjske perspektive na sportskom natjecanju je imala jednu ogromnu prednost. Ve je znala svaki tren svog pli

moe omesti izvedbu. Mentalne su probe takoer razliite od pozi vanja, od uranjanja i hladnog strujanja vode oko glave, do trenutka

tivnog razmiljanja: samo sretne misli ne pomau u natjecateljskim kada je preuzela vodstvo. Tracy je svaku no u svojoj glavi vjebala

sportovima. 10
to vodstvo, taj trenutak kada e napustiti postolje stotinku prije svo

Najuspjenija unutarnja proba je zamiljanje sportskog dogaaja iz jih protivnica. Ishod olimpijske tafete posve je ovisio o specifinosti

sportaeve perspektive, ba kao da se on/ona doista natjee. To je po njene namjere.

put mentalne pokusne vonje - Ali je zamiljao svoju desnu aku Najuspjeniji sportai razlome svoju izvedbu u siune dijelove i rade

u trenutku udaca u Frazierovo lijevo oko. Sporta detaljno zamilja na poboljanju odreenih aspekata. Za openiti uspjeh, zamiljaju

194 195
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
savrenu izvedbu." Koncentriraju se na najtee trenutke i razrauju
strategije za njihova rjeenja - kako zadrati kontrolu u tekim okol
nostima kao to je istegnuti mii ili negativna odluka suca. Primje
njuje se razliita namjera, ovisno o tome ue li neku vjetinu ili ele
poboljati svoju izvedbu. Kao i Muhammad Ali, elitni sportai ue
blokirati slike koje predstavljaju sumnju. Ako im se u glavi pojavi
slika problema, vrlo spretno mijenjaju unutarnji film i unose slike
uspjeha. 12
Pobjeda ovisi o specifinosti mentalnih proba. Iskusni sportai slue
se ivim, vrlo detaljnim unutarnjim slikama i proivljavanjem ita
vog dogaaja. 13
Najvaniji aspekt namjere je isprobavanje pobjede:
ini se da je probe jame. Uspjeni natjecatelji isprobavaju vlastite
osjeaje, a osobito sreu i emocije nakon pobjede: reakcije svojih ro
ditelja, nagrade ili medalje, slavlje poslije natjecanja i ostale nagrade,
kao to su sponzorstva. ' Zamiljaju kako publika glasno slavi njiho
1 1
vu izvedbu.
Iskusni sportai koriste sva osjetila u mentalnim probama. Nemaju
samo vizualnu unutarnju sliku budueg dogaaja, oni ga mogu uti,
namirisati, okusiti i osjetiti - pa i sav taj ambijent, natjecatelje, znoj
na njihovim tijelima, pljesak. Izgleda da je za sportae najvanije
mentalno isprobavati osjeaj" ili kinestetike osjete. to su sporta
15
i iskusniji, to bolje zamiljaju svoja tijela tijekom natjecanja."' Prvaci
u veslanju najuspjeniji su kada mogu predvidjeti osjeaj" svakog
dijela utrke, od povlaenja vesla do svojih napetih miia. 17
Nekim sportaima lake je prvo prouavati mjesto na kojem e se
natjecanje dogoditi i onda tamo zamiljati sebe. Oni koji kombini
raju poznavanje mjesta sportskog natjecanja s mentalnim probama
uspjeniji su od onih koji rabe samo mentalne probe. 18
196
Deveto poglavlje: MENTALNI NACRTI
Rocky Bleier, bivi igra Pittsburgh Steelersa, koristio je namjeru
kako bi Steelersima omoguio pobjedu na Super Bowlu. Njegova te
hnika sastojala se od zasienja uma detaljima odreenih utakmica.
Mentalne probe izvodio je ujutro, prije obroka s momadi i neposre
dno prije spavanja, svakog dana tijekom dva tjedna prije utakmice.
Takoer je vidio kako je korisno u glavi proi cijeli spektar poteza
prije igre. Dok bi sjedio na klupi, isprobao bi oko 30 tranja i 30 do
davanja. Odluio je biti spreman na sve. 19
U razliitim sportovima tehnike su drukije. Mentalne probe koje
su najbolje za sportove koji trae aerobne vjetine i brze, koordinira
ne pokrete nisu bile uspjene kod vjebi za poveanje snage. Dizai
utega najuspjeniji su kada provedu mentalnu namjeru koja im daje
snagu za podizanje nemogue tekih predmeta. " 2
Konvencionalna mudrost kae da je za uspjeh najvanije biti oputen,
ali ja sam, iz iskustva s majstorima namjere, zakljuila da stanje opu
tenosti nije nuno idealno. U istraivanju karatea, koritenje tehni
ka oputanja prije provoenja namjera nije poboljalo izvedbu. Bilo 21
je korisno samo ako je sudionik bio nervozan i trebalo ga je umiriti
ne bi li postigao bolji rezultat. 22,23
Oputanje i hipnoza, u kombinaciji
s namjerom, poboljavali su ciljanje - kao, primjerice, kod koarkaa
ili igraa golfa. No, kao i Davidsonovi budisti, najuspjeniji sportai
uspijevaju se dovesti u najintenzivnije stanje mirne hipersvjesnosti.
Kako razmiljanje o buduoj izvedbi zapravo utjee na izvedbu na
sam dan sportskog dogaaja? Neke odgovore daje intrigantno istra
ivanje mozga elektromiografijom (EMG). EMG daje sliku uputa
mozga tijelu u stvarnom vremenu - gdje i kada mozak kae tijelu da
se pomakne - tako to biljei svaki elektrini impuls poslan iz mo
torikih neurona u odreene miie, to onda uzrokuje kontrakcije.
197
 tniftKiMtNi NAMjtKt / Lynne Mclaggart
Inae, EMG pomae lijenicima u dijagnosticiranju neuromuskular-
nih bolesti i u testiranju reakcije miia na podraaje.
EMG se rabio i za rjeavanje zanimljive znanstvene zagonetke: razli
kuje li mozak misao i djelo. Stvara li sama pomisao na djelo jednaku
ablonu u mozgu kao i samo djelo? Ovo pitanje testirano je tako to
je skupina skijaa bila prikopana na EMG dok su provodili mental
ne probe. Kada su skijai mentalno uvjebavali spustove, elektrini
impulsi u njihovim miiima bili su jednaki kao da su doista skijali.
Mozak je tijelu slao iste poruke, bez obzira jesu li oni samo razmilja
li o odreenim pokretima ili su ih doista i izvodili. Misao je stvarala
jednake mentalne upute kao i samo djelovanje.
Istraivanja pomou EEG-a pokazala su da je elektrina aktivnost
mozga jednaka kada samo razmiljamo o neemu i kada to radimo.
Kod dizaa utega se EEG uzorci, koji se trebaju aktivirati kako bi
imali odreene motorike vjetine, zapravo aktiviraju i dok se vjeti
na mentalno simulira. 25
Sama misao je dovoljna za stvaranje neural-
nih uputa za izvoenje fizikog ina.
Na osnovi tih istraivanja, znanstvenici su doli do zanimljivih teorija
o funkcioniranju mentalnih proba. Jedna strana teoretizira da men
talne probe stvaraju neuralne uzorke nune za stvarna djela. Mozak
je poput svih drugih miia - probe ga treniraju za bolju izvedbu.
Kada sporta vjeba, ivci koji alju signale miiima stimulirani
su, a proizvedeni spojevi tamo ostaju kratko vrijeme. Svaka budua
stimulacija tih puteva laka je zbog preostalih efekata ranijih veza.
Bolje izvodimo fizike zadatke, jer je staza izmeu namjere i djela
ve utabana. To je slino tranicama poloenim u divljem, negosto-
ljubivom krajoliku. Budue izvedbe sve su bolje i bolje jer va mozak
ve zna taj put i slijedi ranije poloene tranice. Budui da mozak ne
198
Deveto poglavlje: MENTALNI NACRTI
razlikuje djelovanje i razmiljanje o djelovanju, mentalne probe po
lau tranice ba kao i fizika praksa. ivci i miii stvaraju put koji
je jednak onome koji se stvara kroz stalnu vjeu.
Meutim, postoji nekoliko vanih razlika izmeu mentalne i fizike
prakse. Ako previe fiziki vjebate, umorite se i umor uzrokuje elek
trine smetnje i blokade na tranicama. To nije sluaj kod mentalnih
vjebi, bez obzira na vrijeme koje im posveujete.
24
Druga razlika je u jaini efekta: neuromuskularni uzorci koje stvara
mentalna vjeba malo su manji od Onih koje stvara fizika praksa.
Iako oba tipa stvaraju jednake miine uzorke, zamiljene izvebe
imaju manju jainu. 27
Kako bi mentalne probe bile uspjene, moraju replicirati prave ra
dnje normalnom brzinom. Iako se moda ini loginim da bi proba
bila najuspjenija ako je usporena, s posebnim obraanjem pozorno
sti na odreene kretnje, istraivanja to nisu pokazala. Kada su skijai,
prikopani na EMG, zamiljali svoju usporenu izvedbu, reakcije nji
hovih miia bile su razliite od onih pri normalnoj brzini. Zapravo,
sprega miia i mozga pri usporenim mentalnim probama jednaka
je onoj kod usporenog skijanja. To se slae s onim to znanstvenici
znaju o neuralnim uzorcima pri usporenim radnjama, u odnosu na
26
neuralne uzorke pri radnjama normalne brzine. Neuromuskularne
ablone posve su razliite kod istih radnji izvedenih razliitim brzi
nama. 28
Mentalno treniranje vrijedi samo za sport koji se priprema: namjera
pomae samo kod disciplina koje se mentalno isprobavaju - ne moe
se koristiti za druge sportove, pa ak ni za one koji rabe iste skupine
miia. To je bilo oito u fascinantnom istraivanju sprintera. Znan
stvenici su podijelili trkae u etiri skupine i zamolili ih da obavljaju
199
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Deveto poglavlje: MtNlALNl NALKII

jednu od etiri vrsta priprema: zamiljanje sebe u sprintu na 40 m; 1997. godine je dr. David Smith, s Chester Collegea, doao do slinih

vjebanje na sobnom biciklu; kombiniranje vizualiziranja i vjebe te rezultata: sudionici koji su vjebali mogli su postii porast snage za

nikakvo treniranje kod kontrolne skupine. Nakon est tjedana tre 30%, dok su oni koji su samo zamiljali vjebanje poveali svoju sna

niranja, sportai su trebali obaviti dva testiranja - vonju sobnog gu za 16%. 31

Sama usmjerena misao moe vam dati rezultate koji su

bicikla svom snagom, to je biljeio biciklistiki ergometar, i sprint gotovo jednaki stvarnom vjebanju.

na 40 m. Te dvije aktivnosti zahtijevaju gotovo jednake motorike Razmiljanje o promjeni nekog dijela tijela takoer moe djelovati i

sposobnosti i skupine miia. pomoi osobama koje nisu zadovoljne svojim tijelom, jedno je istra

Kod testa s biciklom, one skupine koje su na njemu prethodno vje ivanje pokazalo da su ene pod utjecajem hipnoze poveale svoje

bale pokazale su poboljanje. Meutim, kada se radilo o sprintu, grudi samo pomou vizualiziranja sebe na plai dok im Sunce grije

samo su skupine koje su ga mentalno vjebale pokazale znaajno prsa. 32

poboljanje. Vizualiziranje odreenih slika poboljavalo je izvoenje Ta vrsta vizualizacijskih tehnika koje rabe sportai vrlo je uinkovita

samo onog zadatka koji je bio vizualiziran. Ono nije ujecalo na ope u medicini. Pacijenti su poboljali lijeenje razliitih akutnih i kro

nito jaanje miia. Vjebanje motorikih neurona strogo je specija ninih stanja, od krvoilnih bolesti i visokog krvnog tlaka do kri-
33

lizirano i utjee samo na prethodno vizualiziranu izvedbu. 29

obolje i miino-kotanih bolesti, ukljuujui i fibromijalgiju,
34 35
i

Osim poboljane izvedbe, mentalna namjera moe proizvesti fiziolo to pomou mentalnih slika ili metaforikih prikaza svoga tijela kako

ke promjene, i to ne samo u tijelima sportaa. Guang Yue, psiholog se bori s boleu. Vizualizacija je takoer poboljala postoperativni

za tjelovjebu u Zakladi Cleveland Clinic u Ohiou, proveo je istrai oporavak, podnoenje boli i smanjila nuspojave kod kemoterapi-
36 37

vanje u kojem je usporedio sudionike koji su ili u teretanu s onima je. 38

koji su mentalno izvodili iste vjebe. Oni koji su redovito posjeivali ak se i ishod pacijentove bolesti mogao predvidjeti kroz ispitivanje

teretanu ojaali su miie za 30 posto. No, ak i oni koji su sjedili tipova vizualizacije kojima se pacijent sluio. Psihologinja Jeanne Ac-

u foteljama i izvodili iste vjebe u glavi uspjeli su ojaati miie za hterberg, koja se pomou vizualizacije izlijeila od rijetke vrste kar

gotovo 15 posto. cinoma oka, prouavala je skupinu oboljelih od raka koji su koristili

Dobrovoljci izmeu 20 i 35 godina zamiljali su kako napinju jedan vizualizaciju u borbi protiv bolesti. S tonosti od 93% predvidjela je

biceps koliko god mogu, pet puta tjedno tijekom treninga. Kada su koji e se pacijenti oporaviti, kojima e se stanje pogorati, a koji e

se osigurali da sudionici fiziki ne vjebaju (to ukljuuje i napinja umrijeti, jednostavno ispitujui i ocjenjivajui njihove vizualizacije.

nje miia), istraivai su otkrili nevjerojatan porast snage miia za Uspjeniji su bili oni koji su bili bolji u zamiljanju mentalnih slika:

13,5% nakon samo nekoliko tjedana. Takvo stanje odralo se tri mje oni su rabili snane simbole i mogli su odrati jasnu vizualnu namje

seca nakon prestanka mentalnog treniranja. 30 ru - zamiljali su sebe kako pobjeuju rak i kako im terapija pomae.

200 201

Uspjeni pacijenti takoer su redovito vizualizirali. 39
Ako mozak ne moe razlikovati misao i djelo, da li bi tijelo slijedilo
bilo kakve mentalne upute? Ako ja svom tijelu poaljem mentalnu
namjeru da se uspori ili ubrza, hoe li me posluati? Literatura o bi-
ofeedbacku i lijeenju uma i tijela tvrdi nam da hoe. 1961. godine
Neal Miller, bihevioralni neuroznanstvenik s Yalea, prvi je pretpo
stavio da se ljude moe nauiti kako da utjeu na vlastiti autono
mni ivani sustav i kontroliraju mehanizme kao to su krvni tlak i
probava. Proveo je seriju nevjerojatnih pokusa s kondicioniranjem
i nagraivanjem kod takora. Miller je otkrio da, kada im stimulira
centar za zadovoljstvo u mozgu, takori mogu kontrolirati otkucaje
srca, punjenje bubrega urinom pa ak i irenje krvnih ila u uima. 40
Miller je pretpostavio da, ako relativno jednostavne ivotinje poput
takora mogu postii tu razinu unutarnje kontrole, zato ne bi ljudi,
kao inteligentnija bia, mogli postii vie?
Nakon tih ranih saznanja, mnogi su znanstvenici otkrili da se poda
ci o autonomnom ivanom sustavu mogu davati osobi kao biofee
dback kako bi se odredilo u koji dio tijela treba slati namjeru. ezde
setih godina dvadesetog stoljea profesor Jon Basmaijan, specijalist
za rehabilitaciju i profesor medicine na Sveuilitu McMaster u On-
tariju, poeo je obuavati ljude s ozljedama kraljenice kako koristiti
EMG feedback u preuzimanju kontrole nad pojedinim stanicama u
vlastitim kraljenicama. 41
Otprilike u isto vrijeme, psiholog Elmer
Green je na Institutu Menninger biofeedbackom lijeio migrenu
nakon to je otkrio kako jedna pacijentica moe izlijeiti svoje gla
vobolje kada prakticira strukturirani oblik oputanja. Green je dalje
pomagao pacijentima u lijeenju migrena pomou biofeedbacka, i to
je danas priznati oblik lijeenja. Biofeedback je osobito uinkovit u
42
Deveto poglavlje: MENTALNI NACRTI
lijeenju Raynaudove bolesti (stezanja ila kada su izloene hladnoi,
od ega se ekstremiteti ohlade ili ak poplave). 43
Tijekom lijeenja biofeedbackom, pacijent je prikopan na raunalo.
Transdukteri, prikljueni na razliite dijelove pacijentova tijela, alju
podatke na zaslon koji biljei aktivnosti autonomnog ivanog su
stava, kao to su modani valovi, krvni tlak, otkucaji srca ili stezanje
miia. Vizualne ili zvune informacije koje se alju pacijentu ovise
o njegovoj bolesti: ako se radi o Raynaudovoj bolesti, im se arterije
ruku stegnu, aparati biljee pad temperature koe i arulja zasvijetli ili
se uje zvuni signal. Feedback potakne pacijenta da poalje namjeru
tijelu ne bi li regulirao problematini proces - u sluaju Raynaudove
bolesti, pacijent alje namjeru grijanja svojih ruku.
Od tih ranih dana, biofeedback je postao uobiajena terapija za gotovo
sve kronine bolesti: od hiperaktivnosti do tegoba vezanih za menopa-
uzu. Osobe koje su preivjele modani udar ili ozljede kraljenice sada
koriste biofeedback kako bi rehabilitirali i/ili ponovno aktivirali para
lizirane miie. Biofeedback se pokazao vrlo uspjenim u eliminiranju
fantomske boli kod amputiranih udova. Astronauti su se sluili biofe
44
edbackom kako bi izlijeili bolest vonje pri putovanju u svemir. 45
Konvencionalniji pogled na biofeedback dri da je on povezan s
oputanjem - znanjem kako umiriti reakcije autonomnog ivanog
sustava. Meutim, sami raspon kontrole navodi na miljenje da taj
mehanizam ima vie veze sa snagom namjere. ini se kako je goto
vo svaki mjerljivi tjelesni proces - ak i jedna ivana stanica koja
upravlja jednim miinim vlaknom - pod kontrolom pojedinca.
Dobrovoljci u istraivanjima postigli su potpunu mentalnu kontrolu
nad temperaturom vlastitih tijela ili ak nad smjerom tijeka krvi u
46
mozak. 47
203

Ba kao i biofeedback, autogeni trening, tehnika oputanja, uspo
ravanja disanja i otkucaja srca, koju je razvio njemaki lijenik Jo
hannes Schultz, pokazuje kako je iroki spektar tjelesnih funkcija
pod naom svjesnom kontrolom. Osobe koje prakticiraju tu tehniku
mogu sniziti vlastiti krvni tlak, podii temperaturu udova, usporiti
otkucaje srca i disanje. Autogeni trening rabio se u lijeenju brojnih
kroninih bolesti osim stresa, kao to su astma, gastritis i irevi, vi
soki krvni tlak i bolesti titnjae. ak postoje dokazi da je autogeni
48
trening uinkovit i u skupinama. 49
Za maku je nirvana zdjelica hrane iza ugla. Dr. Jaak Panksepp, pro
fesor na Sveuilitu Bowling Green, teoretizira da je radost iekiva
nja povezana s osjeajem traenja" u mozgu - jednom od pet pri
mitivnih emocija koje ljudi dijele s lanovima ivotinjskog carstva.
Sustavi za traenje ukljueni su kada ivotinja neto oekuje, kada
je jako zainteresirana ili znatieljna. Pankseppa je zapanjilo otkrie
da je emocionalno najzanimljivije iskustvo za svaku ivotinju proces
lova, a ne sam ulov.' 1
Kada su ivotinje znatieljne, aktivnost hipotalamusa naglo se poja
ava i proizvodi se dopamin - neurotransmiter za pozitivne osjeaje.
Znanstvenici su vjerovali da taj spoj stvara zadovoljstvo, sve dok nije
otkriveno da je uloga tog spoja pobuditi odreene neuralne pute-
ve. Za dobre osjeaje zapravo je odgovorna aktivacija dijela mozga
odgovornog za traenje.
Prije etrdeset godina je Barry Sterman, profesor na odjelima za ne
urobiologiju i bihevioralnu psihijatriju sveuilita UCLA, sluajno
otkrio da osjeaj iekivanja izaziva meditativna stanja kod maaka:
mozgovi su im se usporili na EEG ritmove od 8-13 Hz, to odgova
ra alfa frekvencijama kod ljudi nekoliko trenutaka prije dobivanja
204
ueveto poglavlje: IVI t N I M L N I N H C K I I
nagrade. Na kraju je uspio postii da make ulaze u to stanje kada
52
god ele, a ne samo kada oekuju hranu. To je jednako sposobnosti
ivotinja da kontroliraju vlastite modane valove.
Moe li ovjek to postii? Kako bi to testirao, Sterman je trebao ne
koga iji su modani valovi toliko neobini da bi svaka promjena bila
odmah oita. Naao je enu koja je patila od povremenih epileptinih
napada uzrokovanih nepravilnim ispaljivanjem theta modanih va
lova. Sterman je konstruirao EEG-biofeedback aparat, na kojem bi se
upalilo crveno svjetlo kod theta valova, a zeleno kod alfa stanja. Na
kon nekog vremena, njegova je pacijentica mogla po elji promijeniti
svoje stanje i tako smanjiti koliinu i intenzitet vlastitih epileptinih
napadaja. Sterman je sljedeih deset godina proveo prouavajui epi
leptiare i pouavajui ih kako smanjiti epileptine napade. 53
Osamdesetih godina dvadesetog stoljea dva su amerika psihologa,
Eugene Peniston i Paul Kulkosky, rabili Stermanove nalaze u lijeenju
alkoholiara. S biofeedbackom modanih valova pacijenti su se kon
centrirali na smanjenje visokih beta valova, koji dominiraju tijekom
apstinencijskih kriza, i poveanje alfa i theta valova, koji pomau u
oputanju i stvaraju veu koherentnost modanih valova. Oko 80%
alkoholiara uspjelo je kontrolirati i rijeiti se ovisnosti. Ta samo-
kontrola utjecala je i na sastav njihove krvi - razina beta endorfina,
spoja odgovornog za pozitivne osjeaje, poveala se. Biofeedback, u
kombinaciji s radom na percepciji samih sebe, na kraju je eliminirao
veinu njihovog disfunkcionalnog ponaanja i pretvorio ih u bolje
osobe. 54
Joe Kamiya, psiholog sa Sveuilita u Chicagu, pokazao je iznimnu
specifinost biofeedbacka modanih valova pomou nevjerojatnog
istraivanja mozga. Privrstio je elektrode za EEG na stranje dijelo-
205
 ueveio poglavlje: NUNIALNI NAIKII

ve glava nekoliko dobrovoljnih sudionika jer su u tom dijelu mozga uspjele okrenuti plod iz obrnutog poloaja kako bi poroaj bio laki,

alfa valovi najizraeniji. Na zvuk jednog tona sudionici su morali po rtve poara su ubrzale zacijeljenje opeklina, a osobe koje su patile od

goditi prevladavaju li u njihovim mozgovima alfa valovi. Nakon to krvarenja gastrointestinalnog trakta voljom su ga uspjele zaustaviti. 59

je Kamiya usporedio njihove odgovore s podacima zabiljeenima na Oito, tijekom izmijenjenog stanja, koje je slino stanju intenzivne me

EEG-u, rekao im je jesu li bili u pravu. Do drugog je dana jedan od ditacije, svjesna misao moe uvjeriti tijelo da izdri bol, izlijei mnoge

sudionika tono pogaao dvije treina vremena, a dva dana nakon ozbiljne bolesti i izmijeni gotovo svako stanje.

toga gotovo stalno. Drugi sudionik je otkrio nain kako da po elji Kirurg, dr. Angel Escudero iz Valencije u panjolskoj, izveo je preko
pokrene odreene modane valove. 55
900 sloenih operacija bez anestezije. Kamere BBC-a bile su pozvane

EEG biofeedback sada se razvio u sofisticirani nain kontroliranja u njegovu operacijsku salu i snimile enu koja je takvu operaciju po

raspona i vrsta frekvencija koje mozak emitira. Posebno dobro fun dnijela bez anestezije. Sve to je morala uiniti bilo je odravati usta

kcionira kod rtava trauma koje pate od depresije, pomae studen

56
punima sline i ponavljati sama sebi: Moja noga je pod anestezijom."

tima u koncentraciji i poboljava kreativnost i usredotoenost. Mo Takve tvrdnje jo su jedan oblik namjere. Suha usta za um su jedan od
gue je da se namjera moe rabiti za kontroliranje mozga, i to preko prvih znakova opasnosti. Kada su usta navlaena, mozak se oputa,
svakog modanog vala. pretpostavi da je sve u redu i iskljui receptore boli, uvjeren da su ana-

Hipnoza je takoer vrsta namjere - uputa mozgu tijekom izmijenje stetici u tijelu. 60

nog stanja. Hipnotizeri stalno dokazuju da su mozak i tijelo podloni Fascinantno istraivanje Davida Spiegela, profesora psihijatrije i bihe-
usmjerenoj misli. vioralnih znanosti na Stanfordu, daje nam priliku da vidimo to se u

Jedan dramatian primjer snage mentalne sugestije povezan je s ma mozgu dogaa kada se namjera daje pod hipnozom. Njegovim sudio

lom skupinom ljudi oboljelih od tajnovite uroene bolesti Ichthyosi- nicima pokazana je slika slina Mondrianovima. Potom su zamoljeni

form erythoderma, kod koje je tijelo oboljelog prekriveno tvorevina da zamisle kako sve boje sa slike nestaju i ostaju samo crna i bijela.

ma slinim ribljim krljutima. U jednom istraivanju hipnotizirano Pomou pozitronske emisijske tomografije (PET), koja biljei fiziku

je petero oboljelih i reeno im je da se usredotoe na dio tijela i za aktivnost mozga, Spiegel je pokazao kako se dotok krvi i aktivnost u

misle kako im koa postaje normalna. Nakon samo nekoliko tjedana, dijelu mozga koji percipira boje znatno smanjila, dok su dijelovi koji

80% tijela svakog pacijenta bilo je izlijeeno. Koa je i poslije ostala procesiraju crne, bijele i sive slike bili stimulirani.

glatka i ista. 57 Kada je pokus obrnut i od uenika se trailo da zamisle kako sive slike

Pacijenti koji su trebali ii na operaciju kraljenice, pomou hipno dobivaju boju, uzorci percepcije mozga takoer su postali obrnuti." 1

ze su gotovo prepolovili gubitak krvi tijekom operacije jednostavno To je jo jedan primjer u kojem je mozak podloan mislima. Vizualni

tako to su krv usmjerili dalje od operiranog mjesta.'"Trudnice su korteks mozga, odgovoran za procesiranje slika, ne razlikuje stvarnu

206 20/
 i zamiljenu sliku. Mentalne upute vanije su od stvarne vizualne
slike.
Placebo-efekt pokazao je snagu vjerovanja ak i kada ono nije isti
nito. Placebo je oblik namjere - primjer varanja namjerom. Kada
lijenik pacijentu da tabletu eera, on rauna da e pacijent vjero ciju: pacijenti su pripremljeni, dobili su anesteziju i odvezeni su u
vati u njenu uinkovitost. Dokumentirano je da placebo stvara iste
fizioloke promjene kao i aktivna tvar - ak do te mjere da farma
ceutske tvrtke imaju velikih potekoa u testiranju lijekova. Veliki
broj pacijenata ima iste rezultate, pa ak i iste nuspojave kao i kod
uporabe pravog medikamenta, tako da kontrolne skupine gube svoju
ulogu. Naa tijela ne razlikuju pravi kemijski proces od same pomisli
na njega. I doista, nedavno istraivanje 46 000 sranih bolesnika, od
kojih je polovica uzimala placebo, a polovica lijek za srce, pokazalo
je da su rezultati u obje skupine bili jednaki. Jedini imbenik koji je
odluivao o preivljavanju bila je vjera u propisanu terapiju i njeno
rigorozno provoenje. Oni koji su se drali lijenikovih naputaka i
uzimali tablete tri puta dnevno jednako su dobro proli, bez obzira
jesu li uzimali lijek ili tabletu eera. Nisu preivljavali pacijenti koji
su bili nonalantni u uzimanju lijekova (ili placeba). 62
Snagu placeba najbolje pokazuje skupina pacijenata oboljelih od
Parkinsonove bolesti, poremeaja motorikog sustava kod kojeg je
neispravan mehanizam za oslobaanje dopamina. Standardna tera
pija je davanje sintetskog dopamina. U istraivanju Sveuilita Bri
tish Columbia, tim lijenika je PET-om pokazao kako se pacijenti
ma, kada su primali placebo, a reeno im je da se radi o dopaminu,
poeo u mozgu oslobaati vlastiti dopamin. U drugom dramati
63
nom primjeru, u Metodistikoj bolnici u Houstonu, dr. Bruce Mo-
seley, specijalist za ortopediju, angairao je 150 pacijenata s tekim
208
osteoartritisom koljena i podijelio ih u tri skupine. Dvije treine
primilo je artroskopsku kupelj (koja ispire degenerativno tkivo uz
pomo cjevice) ili drugi oblik ienja u kojem se tkivo isisa po
mou minijaturnog usisavaa. Trea skupina dobila je lanu opera
operacijsku salu. Na koljenima su im bili rezovi, ali operacija nije
izvedena.
Tijekom sljedee dvije godine, tijekom kojih niti jedan pacijent nije
znao je li primio operaciju, u sve tri skupine bilo je umjerenih po
boljanja. ak su kod placebo skupine rezultati bili najbolji. Men
64
talno oekivanje lijeenja bilo je dovoljan poticaj organizmu da se
sam izlijei. Namjera izazvana oekivanjem uspjene operacije pro
izvela je fizike promjene.
Ekstremni primjeri namjere i oekivanja mogu se i fiziki mani
festirati. Fenomen stigmi, kod kojih religiozni ar stvara krv ili
rane na rukama, stopalima i trupu, kao kod Isusa, oblik je namjere.
Udruenje za znanstveno prouavanje anomalnih fenomena (Asso
ciation for the Scientific Study of Anomalous Phenomena) zabilje
ilo je barem 350 takvih sluajeva koji su rezultat poistovjeivanja
s Kristom. Stanley Krippner, psiholog sa Sveuilita Saybrook, kao
i njegovi kolege, to su iz prve ruke doivjeli s brazilskim medijem
Amyrom Amidenom. im su poeli razgovarati o Isusu, crvene
mrlje i kapi krvi pojavile su se na Amidenovim nadlanicama, dla
novima i elu. 65
Neto slino dogodilo se tri tjedna prije Uskrsa,
kada je mlada crnkinja, baptistica, ganuta filmom o raspeu, po
stala zaokupljena Isusovom patnjom. Iz dlana lijeve ruke krvarila
je dva do est puta dnevno. Krippner je znao za troje anglikanaca
66
koji su redovito dobivali stigme. 67
209

Sluajevi spontanog izlijeenja primjeri su ekstremne namjere koja
odvraa gotovo sigurnu smrtu. Smrtno bolesni ljudi mogu svoju
bolest, usprkos lijenikim prognozama i podacima iz medicinskih
udbenika, pobijediti preko noi, i to bez pomoi suvremene medi
cine.
Institut za noetike znanosti sakupio je sve znanstveno dokumenti
rane sluajeve takozvanih udesnih ozdravljenja. Iako se govori da
68
je to rijetkost, pogled na medicinsku literaturu je pouan. Jedan od
osam sluajeva raka koe zacijeli sam od sebe, to vrijedi i za jedan
od pet karcinoma genitourinarnog trakta. Gotovo sve vrste bolesti,
ukljuujui dijabetes, Addisonovu bolest i aterosklerozu, gdje su vi
talni organi bili nepopravljivo oteeni, izlijeile su se same od sebe.
Mali broj istraivanja bavi se oboljelima od karcinoma koji su se, uz
minimalnu pomo medicine ili posve bez nje, izlijeili.
Iako su ti sluajevi nazvani spontanom remisijom" (kao da se bolest
iznenada sakrila, ali moe bilo kada ponovo iskoiti), kod njih se
esto radi o sposobnosti tijela da izlijei samo sebe pomou namje
re. Brojni sluajevi spontane remisije opisuju ljude koji su naili na
veliku prepreku u ivotu: neprestani stres, nerijeenu traumu, du
gotrajno neprijateljstvo, osamljenost, potpuno nezadovoljstvo ili tihi
oaj. 70
esto se radi o ljudima koji su prestali biti glavni glumci u
drami svog ivota. 71
Izgleda da se mnogi sluajevi spontane remisije dogaaju kada netko
doivi veliki psiholoki preokret i svom ivotu vrati smisao. Tako se
pacijent rjeava uzroka psiholoke boli 72
i preuzima punu odgovor
nost za svoju bolest i lijeenje. To navodi na zakljuak da se neki
73
ljudi razbole kada izgube nadu u dobar ivot, jer misle negativno.
Zbog takvih sluajeva spontane remisije pomislila sam da usputne
210
Ueveto poglavlje: M C N I K L N I N A L K I I
misli, koje nam prolaze kroz glavu svakog dana, postaju naa ivo
tna namjera.
Pomou namjere moemo kontrolirati gotovo sve procese u tijelu,
pa moda i po ivot opasne bolesti. No, mogu li nae misli o drugi
ma biti snane poput naih misli o samima sebi?
Psiholog William Braud jedan je od rijetkih znanstvenika koji su
se bavili tim pitanjem. Okupio je skupinu dobrovoljnih sudionika
i zamolio ih da sami na sebi provode biofeedback. Nakon to ih je
rasporedio u parove, po jednog lana para prikopao bi na opremu
za biofeedback, zamolio drugog partnera da reagira na oitanja i
alje prvom partneru mentalne upute. Prema Braudovim dokazi
69
ma, rezultati su bili jednaki onima kada su pacijenti, prikopani na
opremu, na samima sebi koristili biofeedback. Neije dobre namje
re za vas mogu biti jednako snane kao i vae. 74
Braudova druga istraivanja navodila su na zakljuak da drugima
moemo pomoi da se dovedu u red" samo ako smo i mi uree
ni". U njegovim su istraivanjima mirne osobe bile najuspjenije
u slanju mentalnog utjecaja kako bi umirili vrlo nervozne ljude,
a usredotoeni ljudi najbolje su pomagali rastresenima da se kon
centriraju. Braudov rad nam takoer govori da su uinci najbolji
75
kada osoba najvie treba pomo. 76
Znanstveni dokazi pokazuju da moemo utjecati i na druga iva
bia. Ogromna koliina istraivanja iscjeljenja koja je sakupio dr.
Daniel Benor pokazuje da misli mogu snano utjecati na razlii
te biljke, sjemenke, jednostanine organizme kao to su bakterije i
kvasci, kukce i druge male ivotinje. Nedavno je serija dvoslijepih
77
pokusa, koje je tijekom dvije godine provela dr. Serena Roney-Do-
ugal, pokazala kako je sjeme salate kojemu je slana namjera, imalo
211
 L i\ j r L n i IVI c ii i i i n i v i j c n c / L y n n e m c i a g g a r i
10% vie uroda, sa znatno manje gljivinih bolesti od konvencio
nalno uzgojene. 78
Ti dokazi uvjerili su me da moemo biti zdraviji, uinkovitiji u sva
kom aspektu ivota i moda ak i utjecati na budunost pomou
svjesne uporabe namjere. Namjera mora biti vrlo specifian cilj, koji
moete vizualizirati kao da se ve dogodio dok ste u stanju usredoto
enosti i hipersvjesnosti. Kada zamiljate taj budui dogaaj, zadrite
njegovu mentalnu sliku kao da vam se upravo dogaa. Ukljuite svih
pet osjetila i detaljno ga vizualizirajte. Sredite te mentalne slike tre
bao bi biti trenutak kada postiete svoj cilj:
lijenik moe smanjiti smrtnost svojih pacijenata tako to nikad nee
dati negativnu dijagnozu. 79
Kirurg moe poboljati oporavak svojih
pacijenata tako to e mentalno vjebati operaciju prije nego to do
sta pone operirati. Moda nam lijekovi nee vie trebati - dobre
namjere bit e dovoljne. Budui da je dokazano da namjera utjee
na kemijske spojeve u tijelu, trebali bismo moi ubrzati, usporiti ili
poboljati sve fizioloke procese. Moda bismo razvili vie revoluci
onarnih lijekova kada bismo se mentalno fokusirali na njihovu uin
kovitost i smanjivanje nuspojava.
Poboljali bismo kvalitetu naih svakodnevnih napora samo pomo
u detaljnih mentalnih proba. Kod kue bismo mogli svojoj djeci
slati namjeru za bolji uspjeh u koli ili bliskiji odnos s prijateljima.
Ljudska namjera je moda dovoljno jaka da utjee na svaki element
naih ivota.
Sve te mogunosti govore nam da imamo nevjerojatnu odgovornost
spram vlastitih misli. Svatko je potencijalni Frankenstein, s nevjero
jatnom moi mijenjanja ivog svijeta oko sebe. Na kraju, koliko nas
odailje uglavnom pozitivne misli?
212
Deseto poglavlje
VUDU-EFEKT
Dicka Blasbanda privukla je zamisao da se ivotna energija moe
pojaati i usmjeriti, ba kao to povealo pojaava i usmjerava zrake
Sunca. Njega su, kao psihologa, intrigirale teorije Wilhelma Reicha,
austrijskog psihijatra i tienika Sigmunda Freuda, koji je mislio da
je orgon" (tako je nazvao sveprisutnu kozmiku energiju) mogue
zarobiti u akumulatoru". Akumulator, spremnik proizvoljne velii
ne, mogao bi se napraviti od slojeva metalnih i nemetalnih materi
jala, kao to su pamuk ili file. Reich je vjerovao da bi atmosfersku
energiju metal prvo privukao, a onda odbio i na kraju bi je apsorbi
rala nemetalna tvar. Budui da se spremnik sastoji od puno slojeva,
orgonska energija stalno bi tekla izmeu njega i atmosfere i tako se
stalno akumulirala". Rezultati prvih Reichovih pokusa s biljkama i
ivotinjama puno su obeavali, i to je bio temelj njegovim kasnijim
tvrdnjama o ljekovitosti te energije.
Blasband se dosjetio da su Reichove zamisli sline postavkama Frit-
za- Alberta Poppa i njegovom radu s biofotonima. Moda je akumu
lator najbolje testirati pomou mjerenja njegovog djelovanja na svje
tlost koja izlazi iz svih ivih bia.
Blasband je u kolovozu 1993. godine otputovao u Poppov meuna
rodni Institut u Kaiserlauternu u Njemakoj. Popp i on napravili su
213
 civjrcKiMcH i itivijtKt / Lynne Mclaggart ueseto poglavlje: VUDU-EFEKT

brojne orgonske akumulatore, odabrali biljke - sjetvenu grbicu Mnogi iscjelitelji koriste negativna sredstva kako bi postigli poziti

(Lepidium sativum) i algu (Acetabularia crenulata) - na kojima e vne rezultate. Larry Dossey, autor knjige Be Careful What You Pray

vriti pokuse. Poppovi fotomultiplikatori trebali su brojati emisije For..., primijetio je da je negativna namjera u osnovi veine iscje
2

svjetla biljaka u i izvan orgonskih akumulatora i biljeiti razlike. ljivanja. Za lijeenje od zarazne bolesti ili karcinoma takva je vrsta

Blasband je izveo etiri pokusa: stavio je alge u akumulator - prvo namjere nuna. Funkcionira kroz elju za ubijanjem neega, bilo
3

na jedan sat, a onda na dva tjedna - bez ikakvih rezultata. Poppo- da se radi o inhibiranju enzima bakterija, mijenjanju propusno

va oprema nije zabiljeila nikakvu razliku u emisijama svjetlosti. sti stanine membrane, sprjeavanju hranjenja stanice ili sinteze

Blasband je mislio da se to dogodilo zato to su biljke bile ve DNK. Da bi se pacijent oporavio, njegov nametnik mora umrijeti.
4

toliko zdrave da im se stanje nije moglo nikako poboljati. Moda Mnogi zaetnici primjene medicine uma i tijela u lijeenju karci

bi se vea promjena vidjela u subjektima kojima je trebala pomo. noma, kao to su dr. Bernie Siegel, dr. Carl Simonton i australski

Popp i on odluili su Acetabularii uskratiti nune vitamine 24 sata psihijatar Ainslie Meares, poticali su svoje pacijente na rabljenje

prije tretmana. Ni tada nije bilo nikakve razlike. Biofotoni biljke mentalnih slika - metaforikih prikaza svoje bolesti - kako bi po

nisu se promijenili. inilo se da akumulator ni u kojem sluaju ne takli izlijeenje. Veina oboljelih od karcinoma rabila je vizuali-
5

moe pomoi biljkama. zacijske tehnike kod kojih su zamiljali bojno polje na kojima se

Blasband i Popp potom su odluili testirati postavku da namje dobro (pacijent) sukobljava sa zlim (karcinomom), a pacijent ima

ra moe pojaati djelovanje akumulatora. U novoj seriji pokusa vee oruje. Neki pacijenti zamiljali su svoje leukocite kao vojsku

Blasband je slao namjeru akumulatoru ne bi li njegova energija koja ubija stanice raka ili su zamislili kako zatvaraju slavinu" koja

bila tetna za jednu, a korisna za drugu vrstu sadnica. I tu su re regulira dotok krvi u stanice raka. Neki pacijenti zamislili su se kao

zultati bili razoaravajui. Znaajne razlike bilo je samo u broju sudionici u nasilnoj video-igri. Kada je Simonton prvi puta pri

ili kvaliteti biofotonskih emisija biljaka prije i poslije tretmana: mijenio tu tehniku sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, Pac-

djelovala je samo negativna namjera.' U oba je pokusa negativna Man je bila najpopularnija igra. Predloio je pacijentima da zamisle

namjera bila jaa od pozitivne. kodljive misli imale su najjai kako je u njihovom tijelu mali Pac-Man, koji jede sve stanice raka

uinak. koje mu se nau na putu. No, jedno je zajedniko svim tehnikama:

Blasbandovo malo istraivanje naglaava jednu vrlo uznemiruju ubojita namjera - pacijent je morao htjeti unititi neprijatelja.

u mogunost: loe misli, ba kao i dobre, mogu jednako, a moda Istraivanja negativnog mentalnog utjecaja puna su zapreka za

i snanije, utjecati na svijet oko nas. Ipak, namjera u svim kultu znanstvenike. Jedan od osnovnih problema je, kao to je i Clive

rama ima i mranu komponentu: uroke, vudu, kletve, koji su, po Backster primijetio, nai ivo bie koje slobodno moe ubiti, bez

nekim navodima, vrlo uinkoviti. iijeg protivljenja. Mnogi tako istrauju primitivne oblike ivota,

214 215
 cnorcniMcni iMMwiJCHt / Lynne Mciaggart
kao to su biai, ili gljivice, ili pokuse vre na sjemenju malih bi
ljaka. 6
Jo jedan problem je izbjei efekt rasipanja". to ako je iscjelitelj
malo dekoncentriran i negativnu namjeru poalje domainu? Ka
nadska iscjeliteljica Olga Worrel iz tog je razloga odbila slati nega
tivnu namjeru zaraznim bolestima. Brinula se da bi se njena nega
tivna namjera mogla proiriti i na osobu koju eli iscijeliti. 7
Jedan od najranijih pokusa s negativnom namjerom proveo je Jean
Barry, predsjednik Institut Metapsychique Internationala, koji se
bavio bakterijama i gljivicama. Barry je razumio kljunu ulogu tih
naizgled beznaajnih organizama u zdravlju ovjeka. Ako bi mo
gao dokazati da namjera moe eliminirati te male organizme, ljudi
bi mogli bolje kontrolirati svoje zdravlje.
Barry je odluio testirati utjecaj negativne namjere na gljivicu Rhi-
zoctonia solani. Rhizoctonia, vlaknasta gljivica i daleki roak am
pinjona, neprijatelj je oko 500 vrsta usjeva. Poljoprivrednici je zovu
bijela noga" , jer obino napada korijen i tako prijei rast te na
kraju uniti biljku. Nitko se ne bi protivio uspostavljanju kontrole
nad takvom tetoinom.
Barry je postavio pokusne petrijeve zdjelice i spario ih s kontrolni
ma, u kojima je isti tip gljivice rastao u istim uvjetima. Angairao
je pet sudionika i svakome dodijelio pet pokusnih petrijevih zdje
lica i pet kontrolnih. U odreeno je vrijeme svaki sudionik trebao
slati namjeru za usporavanje rasta gljivice u pokusnim zdjelicama.
Nakon pokusa, pomonik je mjerio rast svakog uzorka tako to je
iscrtao njegove obrise na papiru. Od 195 zdjelica s gljivicama na
koje se djelovalo negativno, rast je bio manji u 151 (77%) kada bi ih
se usporedilo s prosjenim rastom u kontrolnoj skupini. 8
216
Deseto poglavlje: VUDU-EFEKT
Barryjevu studiju uspjeno su ponovili znanstvenici sa Sveuilita
u Tennesseeju iako se u njihovom pokusu testiralo i utjecanje na
daljinu budui da su sudionici od gljivica bili udaljeni 24 km. 9
Slino istraivanje proveo je i Carroll Nash, upravitelj Odjela za para-
psihologiju na Sveuilitu St. Joseph u Philadelphiji, ali s Escherichi-
om coli, mikroorganizmom koji ima izravan utjecaj na ljudsko zdra
vlje. Milijuni tih bakterija, koje pomau u probavljanju hrane i zatiti
od neprijateljskih bakterija, mirno ive u probavnom sustavu. E. coli
takoer sudjeluje u razgradnju mlijenog eera (laktoze). No, E. coli
moe postati opasna ako izae iz probavnog sustava ili mutira u opa
san oblik koji uzrokuje bolesti. Mnoge opasne vrste prisutne su i u
hrani. E. coli je za Carrolla Nasha bila zanimljiv izbor. Kada bi ljudi
mogli upravljati njenim rastom, mogli bi izbjei ozbiljne infekcije i
poboljati zdravlje svog probavnog sustava.
Nash je odluio testirati moe li mentalni utjecaj izmijeniti brzinu
mutacije E. coli. Ona obino ivot zapone bez sposobnosti fermen-
tiranja laktoze (laktoza negativna"), ali nakon to kroz brojne ge
neracije mutira, postaje laktoza pozitivna". Taj se proces obino
odvija predvidivom brzinom. Nash je elio vidjeti mogu li je njegovi
studenti usporiti ili ubrzati. Kako bi mjerio brzinu rasta tih siunih
organizma, Nash se posluio elektrofotometrom - on broji mikrobe
tako to registrira i najmanje promjene u gustoi medija u koji su
uronjeni.
Svaki od ezdeset studenata sudionika dobio je devet epruveta u ko
jima su se nalazili ili laktoza negativni ili laktoza pozitivni sojevi E.
coli. Studenti su trebali mentalno potaknuti transformaciju nemuti-
ranih bakterija iz prve tri epruvete u laktoza pozitivne. U sljedee tri
epruvete trebali su inhibirati mutaciju. Na zadnje tri epruvete nisu
217
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart u e s e i o \> u y i a v i) t - . v u u u ' c r c r v i

trebali utjecati. Kada je Nash usporedio rezultate, vidio je da su Manning je slao negativne namjere s udaljenosti ili tako to je dodi

obje vrste namjere bile djelotvorne, ali da je negativna ipak bila rivao tikvicu sa stanicama. Kmetz je tada, pomou posebne opreme,

uspjenija. mjerio koliko je stanica ostalo na podlozi. Inae se stanica raka, koja

U Nashovom istraivanju postojao je jedan zanimljiv imbenik: ima pozitivni naboj, uhvati za stijenku plastine tikvice, privuena

on nije odredio odakle treba slati namjeru - sudionici su je mo njenim negativnim elektrostatskim nabojem. Kada je stanica ozlije

gli primjenjivati odakle su htjeli: iz svojih domova, iz laboratorija ena, odlijepit e se i pasti na podlogu. Kmetz je sa svojom opremom

itd. Kada je Nash ukljuio i taj faktor u svoju analizu, doao je do pokazao da je Manning smrtno ranio kulturu stanica." Manningove

zanimljivih rezultata: studenti koji su trebali slati pozitivnu namje izvanredne iscjeljivake sposobnosti bile su izvrnute: u tom se istra

ru bili su najuspjeniji kad su bili u laboratoriju, dok je negativna ivanju pretvorio u ubojicu.

namjera najbolje djelovala kada bi bili izvan laboratorija. Znan Majstori Qigonga otvoreno tvrde da namjera moe poboljati ili uni

stvenici koji su ponovili Barryjevu studiju otkrili su da negativna titi - ak se i kineski naziv za slanje pozitivnog qia, ili ivotne ener

namjera najbolje djeluje na daljinu. Pozitivna namjera najbolje dje gije, prevodi kao um koji unitava". 12

luje u blizini cilja, dok je negativna najuinkovitija kada cilj nije u Brojna istraivanja Qigonga, provedena u Kini, a nalaze se u Qigong

vidnom polju. 10 bazi podataka, tvrde da um koji unitava" moe ubijati stanice raka

Ta rana istraivanja otkrila su neke vane aspekte namjere. Misli su kod ljudi, tumore kod mieva, smanjiti rast E. coli i smanjiti akti

vrlo precizno oruje: njihovi uinci na iva bia mogu biti vrlo ra vnost amilaze, enzima koji sudjeluje u probavljanju ugljikohidrata. 13

zliiti, ovisno o prirodi namjere, tj. je li ona pozitivna ili negativna. Meutim, zapadnjaki znanstvenici i dalje su rezervirani glede te

Na poloaj tijekom slanja namjere takoer je vaan. Za pozitivnu baze podataka: malo je takvih istraivanja ponovljeno na Zapadu.

namjeru najbolje je kada smo blizu svog cilja, a za negativnu je Jedno istraivanje biljaka, provedeno na Prvoj svjetskoj konferenciji

bolje da smo udaljeni. za akademsku razmjenu medicinskog Qigonga, u Pekingu 1988. go

dine, ispitalo je hoe li slanje qia utjecati na rast biljke Tradescantia

Osim ovjeka, dobar pokusni kuni su i njegove stanice. Ako mo
paludosa tako to e se usredotoiti na njen proces replikacije. Maj
ete dokazati uinak nekog agensa na osnovnu komponentu bia,
stor qia trebao se usredotoiti na oteivanje jednog od mehanizama
onda ste dokazali i njegov uinak na cijelo bie. Dr. John Kmetz,
za samounitenje biljke: zbog takve tete biljka bi trebala ivjeti due
kolega Williama Brauda iz San Antonia u Teksasu, odluio je testi
no inae. 14
Majstor je trebao svoju namjeru precizno usmjeriti kako
rati djelovanje negativne namjere na karcinom. Iako svoju teoriju
bi ozlijedio samo jedan aspekt biljke, dok bi ostatak ostao netaknut.
nije mogao testirati na ivom biu, zadovoljio se s uzorkom stanica
Znanstvenici su se, kako bi zabiljeili i najmanje promjene biljke, po
raka grlia maternice i angairao Matthewa Manninga, nadarenog
sluili mikronuklearnom metodom, razvijenom na sveuilitu We-
britanskog iscjelitelja.

219
218
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
stern Illinois State. Tijekom istraivanja, majstori Qigonga pokazali
su nevjerojatnu sposobnost slanja preciznih uputa, od kojih su neke
bili tetne, a neke korisne za odreene dijelove biljke. 15
Slino istraivanje proveli su znanstvenici na Medicinskom fakultetu
Yang Ming i Nacionalnom istraivakom institutu za kinesku me
dicinu u Taipeiju na Tajvanu. U toj je studiji majstor Qigonga naiz
mjence slao pozitivne i negativne namjere spermatozoidima vepra
i ljudskim fibroblastima (elementima vezivnog tkiva). Nakon dvije
minute negativne namjere, rast stanica i njihova sinteza bjelanevi
na smanjili su se za dramatinih 22 - 53%. Kada je majstor Qigon
ga deset minuta slao pozitivnu namjeru, aktivnost stanica poveala
se za 5 - 2 8 % . 16
U drugom dobro kontroliranom istraivanju, koje
je proveo Medicinski fakultet Mount Sinai, dva majstora Qigonga
uspjela su inhibirati proces povezan s kontrahiranjem miia ak
za 2 3 % . 17
Ta istraivanja postavljaju oito pitanje: to je jae, pozitivna ili ne
gativna misao? U nekim je istraivanjima negativna namjera jaa,
no to ima smisla u studijama poput Blasbandovih, gdje je oito
lake otetiti zdravi sustav nego poboljati stanje ve zdravog, ili
popraviti stanje, ili urediti sustav koji je u kaosu. 18
Uinkovita na
mjera bilo koje vrste zahtijeva red i usredotoenu misao. Koliko
negativnih namjera odailje netko poput majstora Qigonga?
Iako se ini da precizno usmjerena negativna namjera moe pore
metiti najosnovnije bioloke procese, jedno istraivanje navodi na
19
zakljuak da ona nije nuna za iscjeljivanje. Leonard Laskow, ame
riki ginekolog i iscjelitelj, sudjelovao je u istraivanju amerikog
biologa Glena Reina, u kojem se testirala najuinkovitija strategija
iscjeljivanja za spreavanje rasta stanica karcinoma. Laskow je, na
220
Lieseio pogiavije: vuuu-ti-tKi
temelju svoje prakse, vjerovao u uspostavljanje emocionalne veze
sa svojim ciljem - ak i kada se radi o stanicama karcinoma - prije
slanja iscjeljujue namjere. Rein je pripremio pet razliitih petrije-
vih zdjelica s jednakim brojem stanica raka i od Laskowa zatraio
da svakoj poalje razliitu namjeru. Laskowljeva prva namjera bila
je da se vrati prirodni red i da se brzina rasta stanica vrati u nor-
malu.
Kod sljedee zdjelice primijenio je taoistiku vizualizaciju: zami
ljao je kako su u zdjelici ostale samo tri stanice. Kod tree zdjeli
ce nije trebao primijeniti namjeru, ve samo zamoliti Boga da mu
Njegova volja tee kroz ruke. Stanicama u etvrtoj zdjelici dao je
bezuvjetnu ljubav: meditirao je o ljubavi i suosjeanju, ba kao i
Davidsonovi budisti. Kod zadnje zdjelice Laskow je primijenio
destruktivnu namjeru: zamiljao je kako se stanice dematerijali-
ziraju i odlaze ili u svjetlost ili u prazninu". Rein je kod vizuali
ziranja Laskowu dao slobodu izbora slika jer nije bio siguran koje
bi slike bile najuinkovitije u unitavanju neega. Je li uinkovitije
zamisliti kako neto odlazi na krajnje odredite (svjetlost) ili kako
ima neograniene mogunosti (praznina)? Rein je Laskowljevu
uinkovitost mjerio pomou koliine radioaktivnog timidina,
koju stanice karcinoma apsorbiraju i koji je njihov indikator ra
sta.
Laskowljeve razliite namjere imale su razliite uinke. Najuin
kovitije su bile neusmjerene namjere, u kojima je stanicama suge
rirano vraanje prirodnom poretku, to je umanjilo njihov rast za
39%. Podvrgavanje Bojoj volji bilo je otprilike upola uinkovito
i rast stanica smanjio se za 2 1 % . Jednako je bilo i s taoistikim
vizualizacijama. Bezuvjetno prihvaanje i zamiljanje dematerija-
221
 liziranja stanica nisu imali uinka. Kod ta je dva sluaja problem
moda bio u nedovoljnoj usredotoenosti misli.
Rein je u sljedeem istraivanju od Laskowa traio da se ogranii
na dvije mogunosti: taoistiku vizualizaciju i zamolbu da se stanice
vrate svom prirodnom poretku. Ovog puta u oba je sluaja posti
gao identine rezultate: rast stanica karcinoma smanjio se za 20%.
Najjai uinak imala je kombinacija te dvije namjere: zamolba da se
stanice vrate svom prirodnom poretku i zamiljanje da ih je ostalo
samo tri umanjilo je njihov rast za 40%. Oito je kombinacija zamol
be univerzumu da ponovno uspostavi red i zamiljanje odreenog
ishoda imala najjai uinak. Rein je zamolio Laskowa da ponovi taj
kombinirani pristup, ali da ga ovaj put usmjeri samo na hranjivu po
dlogu na kojoj su stanice rasle. Rezultati su bili jednaki kao i u prvom
setu pokusa.
Na kraju je Rein zamolio Laskowa da primjenjuje svaku od pet na
mjera naizmjence na pet posuda s vodom, koja e se poslije uporabiti
u pripremi hranjive podloge za stanice karcinoma. Voda tretirana
namjerom za vraanje prirodnog poretka opet je bila najuspjenija
- rast stanica smanjio se za 28%. U ovom je sluaju voda pohranila
namjeru, prenijela je na hranjivu podlogu, a onda i na same stanice.
Laskowljev pristup bio je pouan. Najuinkovitija iscjeljujua namje
ra sroena je kao zamolba u kombinaciji s vrlo odreenom vizualiza-
cijom ishoda - znai, nije nuno bila destruktivna. Kod iscjeljenja
20
je moda najuinkovitiji pristup maknuti se, pustiti ishod i dopustiti
veoj inteligenciji da ponovno uspostavi red.
Veina istraivanja negativne namjere bavi se svjesnom eljom za
ozljeivanjem nekog ili neeg. Zanimali su me oni trenuci kada je
negativna namjera nesvjesna. Recimo da vam se netko ne svia i nes-
222
vjesno mu elite zlo? aljete li nesvjesno negativnu namjeru? Ili, to s
trenucima kada ste bijesni? Je li mogue da trenutani bijes uzrokuje
nenamjernu tetu?
Odvie revna istaica jednom je skinula sav krom sa slavina u naim
kupaonicama. Kada sam to vidjela nekoliko sati nakon to je otila,
bila sam toliko bijesna da sam morala lei. Ba smo zavrili skupo
petomjeseno preureivanje nove kue. Bila sam uasnuta kada sam
kasnije saznala da je spremaica, dok sam ja bjesnila, pala iz autobu
sa i slomila nogu. Drugi put bila sam obuzeta iracionalnom ljutnjom
na nau osobnu bankaricu kada sam saznala da naa banka, s novom
raunalnom tehnologijom, nije zabiljeila polog i odbila nekoliko
naih ekova. Kasnije sam saznala da je naa osobna bankarica, ot
prilike u isto vrijeme kada sam ja izraavala svoj bijes, pala na plo
niku i slomila veinu prednjih zubi.
Zbog takvih dogaaja uvijek sam osjeala krivnju i znatielju. Je li
njihova nesrea bila moje djelo? Je li mogue mislima urei nekoga?
Razmotrila sam uinak negativnih misli koje svima svakoga dana
prolaze kroz glavu. Negativna misao o samome sebi (Netalentirana
sam i lijena") ili o vlastitoj djeci (Tako je neuredan" ili Loe joj ide
matematika") moda se na kraju moe manifestirati kao fizika ener
gija i postati proroanstvo koje se samo po sebi ostvari. U trenucima
kada osjeate odbojnost prema nekome ili neemu, koju ne moete
racionalno objasniti, moda registrirate njihovu negativnu namjeru
prema vama. Mogue je da ak i kada ste deprimirani imate fiziki
uinak na iva bia oko sebe.
Bernard Grad, kanadski biolog, pozabavio se tim pitanjima u istra
ivanju koje je ispitivalo uinak negativnih stavova na rast biljaka.
Zasadio je etiri skupine od 18 lonaca. U svakom je bilo 20 sjemenki
223
 LftjrtniivitN i NflMjtKt / Lynne mciaggart ueseio pogiavije: vuuu-trtiu

jema. Svaki lonac zalijevan je vodenom otopinom soli ( 1 % soli), to hinjske soli. Nash je potom odlio 6 ml iz svake boce u epruvete

je malo jae od fizioloke otopine i moe usporiti rast biljke. Svaki za fermentaciju. Otopine koje nisu drali mentalni bolesnici inile

od tri seta biljaka zalijevan je slanom vodom, ali tek nakon to je tu su kontrolnu skupinu. U sve epruvete zatim je ulio otopinu kva

vodu pola sata drala jedna od triju osoba. Kontrolni set biljaka zali sca. Nash je nakon dva sata izmjerio koliinu ugljinog dioksida

jevan je otopinom soli koja nije izloena niijem djelovanju. u svakoj epruveti, to je radio i tijekom idua dva tjedna. Kada je

Prvu zdjelicu drao je iscjelitelj koji je volio biljke i vrtlarenje. Drugu usporedio tretirane otopine s kontrolnom skupinom, otkrio je da je

zdjelicu drali su pacijenti s depresijom - mukarac s psihotinom kvasac u tretiranim epruvetama sporije napredovao. 22

depresijom i ena s neurotinom depresijom - odabrani iz kanadske ak i potisnuti osjeaji imaju uinka na ljude do kojih nam je sta

bolnice u kojoj je Grad radio. Mukarac je bio toliko depresivan da lo. Dr. Scott Walker, sa Sveuilita u Novom Mexicu, 1966. godine

nije ni pitao to je u boci: pretpostavio je da je Grad, u bijeloj kuti, jo istraivao je alkoholiare na lijeenju. Nasumino ih je podijelio u

jedan od brojnih lijenika koji ga pripremaju za terapiju elektroo- skupine i za njih su se molili lanovi Vjerske inicijative Albuquerq

kovima. Dok je drao bocu, ponavljao je da ne treba elektrookove. ue (Albuquerque Faith Initiative), svakog dana tijekom est mjese

ena se oraspoloila im je Grad rekao da je boca dio pokusa. Pola ci. Polovica sudionika (neki iz tretirane i neki iz kontrolne skupine)

sata kasnije, kada se vratio po bocu, vidio je kako je njie u rukama, znala je da za njih mole lanovi njihovih obitelji.

kao da je boca malo dijete. Na kraju tih est mjeseci, Scott je otkrio da su oni za koje su se

Taj nepredvieni obrat brinuo je Grada, jer je tu enu odabrao zbog molili lanovi obitelji i prijatelji pili vie od drugih. Molitva onih

njenog negativnog razmiljanja. Ona se naizgled ponovno radovala koji su, navodno, pacijentima eljeli sve najbolje imala je suprotan

ivotu zbog sudjelovanja u pokusu. Nako to je paljivo osmislio su uinak.

stav u kojem njegovo miljenje nije moglo na nita utjecati, Grad je Scott je to protumaio na zanimljiv nain: roaci i prijatelji alkoho

sipao vodu na sjemenje. liara moda su prema njima imali podijeljene i nesvjesne osjeaje.

Nekoliko tjedana kasnije, vidio je da su rezultati slini njegovim pre Iako su svjesno eljeli njihov oporavak, moda su nesvjesno eljeli

dvianjima. Biljke zalijevane vodom koju je drao ovjek s psihoti da nastave piti ako, na primjer, osoba koja moli takoer pije i ne

nom depresijom rasle su najsporije. Slijedile su ih biljke iz kontrolne eli izgubiti prijatelja s kojim se moe napiti. Takoer, mogue je

skupine. Najbre su rasle one koje su zalijevane vodom koju je drao da je alkoholiar toliko povrijedio svoje blinje da oni nesvjesno

iscjelitelj, a slijedile su ih one koje je drala depresivna ena. inilo se prieljkuju njegovu smrt.

da su njene biljke rasle bre zbog njenog entuzijazma za pokus. 21

Sva ta istraivanja su mala, ali su njihove implikacije ogromne: ak
Carroll Nash iskuao je slian pokus: zamolio je skupinu psihotinih i vae trenutano stanje uma ima namjeru koja utjee na ivot oko
ljudi da pola sata dre zapeaene boce s otopinom dekstroze i ku- vas. Um utjee na svoju okolinu, slali mi namjeru ili ne. Misliti

224 225
 Deseto poglavlje: VUDU-EFEKT

znai djelovati. Kada svjesno na nekog nastojimo utjecati, moramo zrne inae uzrokuje kalcij, i ono se moe kontrolirati uklanjanjem
se preispitati: aljemo li doista ljubav? svega kalcija iz plazme, koji se potom moe dodavati po elji. Do
Ta istraivanja takoer objelodanjuju mogunost da misli koje iz nas davanje antikoagulansa heparina sprjeava gruanje, bez obzira na
izlaze u svakom trenutku utjeu i na neive predmete oko nas. Neki prisutnost kalcija.
ljudi imaju negativan ili pozitivan uinak na elektronsku opremu - ili
U svom istraivanju Benveniste je uklonio kalcij iz plazme, dodao
su aneli ili gremlini. Wolfgang Pauli, jedan od otaca kvantne teorije,
ga vodi, u koju je zatim pustio zvuk" heparina (digitaliziranu elek
bio je poznat po tome to je oko sebe irio negativno polje sile. im
tromagnetsku frekvenciju heparina koju je otkrio). Kao i kod drugih
bi uao u svoj laboratorij, mehanizmi bi se pokvarili ili zapalili. 23
pokusa, frekvencija heparina djelovala je kao i same molekule: krv se
Ja sam prvoklasni gremlin. U rijetkim trenucima kada sam loe ra
manje gruala.
spoloena sva raunala u naem uredu bi se kvarila. Jednom, kada
Beneveniste je imao robota za taj pokus ne bi li tako uutkao kritia
sam bila vrlo uzrujana, nakon to sam pokvarila svoj pisa i raunalo,
re koji su tvrdili da je za sve kriv ljudski element. Robot se sastojao
krenula sam na posao i pokuala raditi na raunalima u uredu. im
od kuita s rukom koja se micala u tri smjera i mehaniki izlagala
bih poela, oni bi se kvarili. Kada sam nehotice pokvarila i laserski
vodu s kalcijem heparinu u nekoliko jednostavnih koraka.
kopirni aparat, moji su me suradnici odluno ispratili iz ureda.
Benveniste je, nakon stotina takvih pokusa, otkrio da ta procedu
Pokojni Jacques Benveniste iz prve je ruke oivio efekt gremlina kada
ra funkcionira osim u dane kada je bila prisutna jedna ena, inae
je proveo pokus s elektromagnetskim signaliziranjem meu stanica
iskusna znanstvenica. Benveniste je posumnjao da ta ena odailje
ma. Nakon 1991. godine i svojih poznatih istraivanja s memorijom
neke valove koji blokiraju signale. Dosjetio se kako e to testirati i
vode, Benveniste je zakljuio da signalizacija medu molekulama nije
otkrio da ta ena odailje snana, vrlo koherentna elektromagnetska
kemijska ve elektromagnetska. Unutar ive stanice, molekule ko
polja koja ometaju komunikacijske signale u pokusu. Nekako je ta
municiraju bez kemikalija. Rabe elektromagnetske niskofrekvntne
ena djelovala kao frekvencijski scrambler. Kako bi to dalje tretirao,
signale i svaka molekula ima sebi svojstvenu frekvenciju. 24
Benve
zamolio ju je da dri posudu s homeopatskim granulama pet minuta
niste je do svoje smrti 2005. godine istraivao mogunost prijeno
u ruci. Kada je kasnije testirao posudicu, molekularni signali bili su
sa tih molekularnih signala pomou pojaala i elektromagnetskih
izbrisani.
zavojnica. Pokazao je da je mogue utjecati na reakciju molekule,
Budui da se vjerojatno radilo o elektromagnetskom problemu, bilo
bez prisutnosti nje same, iskljuivo pomou reproduciranja njenog
je oito da aparat treba zatititi od elektromagnetskih polja pomou
jedinstvenog zvuka".
titnika. Kada je titnik bio postavljen, aparat vie nije davao dobre
Jedan od Benvenisteovih brojnih pokusa sa staninom signalizaci rezultate. Benveniste je nekoliko dana razmiljao o tome: moda se
jom bavio se prekidanjem koagulacije krvne plazme. Gruanje pla- radilo o pozitivnim uincima okoline, a ne samo o odsutnost nega-

226 227
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
tivnih efekata. Otvorio je titnik i zamolio dugogodinjeg voditelja
laboratorija da stane ispred robota. Robot je odmah poeo davati sa
vrene rezultate. im je voditelj otiao i tit vraen na mjesto, robot
nije davao dobre rezultate. To je navodilo na zakljuak da neki ljudi
negativno utjeu na elektroniku, a neki pozitivno. titnik je blokirao
i negativne i pozitivne utjecaje.
Benveniste je zakljuio da je jedina tvar blizu robota, sposobna za
registriranje pozitivnih i negativnih aktivnosti, bila epruveta s vo
dom. Zamolio je laboratorijskog tehniara da epruvetu dva sata dri
u depu. Zatim je stavio epruvetu u aparat, poslao tehniara iz sobe
i postavio tit. Nakon toga su pokusi s robotom gotovo uvijek davali
dobre rezultate. 25
Te prie o gremlinskom efektu" nisu tako nezamislive kada u obzir
uzmete ogromne koliine podataka sakupljenih u laboratoriju PEAR,
koji pokazuju da ljudska namjera moe dovesti u red nasumine izla
zne informacije na raunalu, ak i kada ta namjera nije promilje
na i svjesna. iva svijest moda ima jaki uinak na mikroprocesore,
koji su sada nevjerojatno osjetljivi. Najsitnije promjene u kvantnom
procesu mogu imati ogroman utjecaj. Izgleda da je moj gremlinski
efekt" povezan s trenucima ekstremnog stresa i uzrujanosti, no kod
nekih ljudi to je jednostavno dio njihovog sustava razmiljanja.
Koncept prenoenja naih misli u neive objekte osnova je crne ma
gije u mnogim kulturama koje lutke pune negativnom namjerom i
koriste ih kako bi nakodili neprijateljima. Tradicija uporabe lutaka
bogata je, no one nisu bile predmetom opsenih znanstvenih istra
ivanja. Dean Radin je osmislio pokus u kojem je htio testirati ui
nak vudu-lutki u slanju pozitivne namjere. Napravio je malu lutkicu
osobe koju su sudionici pokusa poznavali i kojoj su onda slali svoje
228
Deseto poglavlje: VUDU-EFEKT
molitve. Molitve su imale dokazive efekte i taj je pokus primjer po
zitivnog vudua. 26
Ako moemo nesvjesno primati negativne utjecaje, je li mogue
poduzeti neto kako bi te negativne utjecaje blokirali? Mnogi me
diji savjetuju vizualiziranje nekakve zatite: recimo, zamislite se u
ogromnom balonu. Marylin Schlitz i William Braud tu su zamisao
testirali u svojim pokusima sa zurenjem na 300 dobrovoljnih su
dionika, podijeljenih u parove i rasporeenih po odvojenim pro
storijama. Svaki lan para (poiljatelj) trebao je koristiti mjeavinu
vizualizacije i samoregulacijskih tehnika kao to su oputanje i au
togeni trening, kako bi se relaksirao i revitalizirao. Poiljatelji su
alim trebali poslati namjeru za stvaranje istog stanja kod primate
lja (svog partnera), to se biljeilo poligrafom. Usporedbe oitanja
elektrodermalne aktivnosti pokazale su da je namjera poiljatelja
djelovala - kada su bili oputeni ili aktivni, to se stanje prenosilo i
na primatelje.
Primatelji su zatim trebali vizualizirati razne slike, koje e djelovati
kao psiholoka barijera kroz koju namjere poiljatelja nee moi
proi: bila je doputena bilo kakva slika - tit, ogromni betonski
zid, elina ograda, pulsirajue bijelo svjetlo - koja je sluila svojoj
svrsi. Te strategije bile su uspjene u blokiranju neeljenih utjeca
ja. 27
Znanstvenici sa Sveuilita u Edinburghu slina su istraivanja po
kuali ponoviti u stroim uvjetima. Poiljatelji su naizmjence poku
avali umiriti i aktivirati primatelje, koji su tijekom prve polovice
seanse trebali biti otvoreni za utjecaje, a tijekom druge zatvoreni.
Tada su se trebali zamiljati u zatitnoj ahuri" ili jednostavno biti
tvrdoglavi. Meutim, elektrodermalna aktivnost je u oba sluaja
229
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Deseto poglavlje: VUDU-EFEKT

bila jednaka, ak su oitanja bila malo vea tijekom faze blokira stove na tisuama sudionika, tijekom mnogo godina, ne bi li tako

nja". To navodi na zakljuak da obine mentalne strategije nisu do izmjerio" misli i tajne elje pacijenata."'

voljne za uspjenu zatitu od neeljenih utjecaja. 28 Diamond je otkrio misao koja moe prevladati sve vrste negativnih

Majstori Qigonga prolaze dugotrajnu obuku ne bi li nauili tehnike misli, zamisli i situacija. Nazvao ju je misao za navoenje", jer ga je

pomou kojih prikrivaju svoja energetska polja i brane se od nee podsjetila na djetinjstvo u Sydneyu u Australiji i plivanje u oceanu.

ljenih utjecaja. Stvaranje mentalnog tita oko sebe, kako bi se obra Kada bi im zaprijetio veliki val, on i njegovi prijatelji zaronili bi na

nili od paljbe negativnih utjecaja - bilo da se radi o nadreenom, dno oceana i drali se za kamenje dok val ne bi proao. Diamond

napasnom kolegi, strancu koji bulji u vas u redu pred blagajnom pie: Shvatili smo da u toj situaciji moemo samo zaroniti i uhvatiti

- vjerojatno je zahtjevnije od puke tvrdoglavosti ili vizualiziranja se za stijenu" dok stres ne proe."'"

barijera. Diamond je shvatio da je misao za navoenje, za koju se moemo

Larry Dossey jednom je napisao da je najjae oruje protiv nega uhvatiti, neto za im svi eznemo. Takoer ju je zvao napjev" (ili

tivne namjere fraza iz Oenaa: Izbavi nas od zla." Naila sam na manira): na osobiti talent koji nas raduje i prua nam osjeaj jedin

jo jedan ekumenski primjer u radu dr. fohna Diamonda, koji je stva s Apsolutnim. Termin misao za navoenje" podsjetio ga je na

otkrio jednostavan nain obrane od negativnih utjecaja. Diamonda, smjernice koje rabe piloti izgubljenih aviona kako bi nali put kui.

psihijatra i holistikog iscjelitelja, nadahnuo je George Goodheart, Misao za navoenje moe djelovati i kao signal za navoenje kod

zaetnik primijenjene kineziologije, koja testira djelovanje razlii svakoga, osobito tijekom tekih trenutaka. Diamond je jednom o

tih tvari na tijelo. Goodheart je razvio tehniku testiranja miia", tome napisao: vrsto nas dri na zacrtanom putu."

koja je vaan aspekt dananje primijenjene kineziologije. Zamolio Diamondove zamisli nisu prole znanstvena ispitivanja, no ogromna

bi pacijenticu da stane, okrene se prema njemu i isprui lijevu ruku koliina njegovih anegdotalnih dokaza pri koritenju bihevioralne

paralelno s podom. On bi svoju lijevu ruku stavio na pacijentiino kineziologije na tisuama pacijenata ipak njegovom radu daje odre

rame kako bi je stabilizirao i zamolio je da se svom snagom opire en znaaj. Kada nas preplave najnegativnije namjere, moda je naj

dok joj gura ruku. U veini sluajeva ruka bi odbila pritisak Good- bolje zatititi se dranjem za misao o naoj ivotnoj svrsi.

heartovog guranja. Meutim, kada bi osoba bila izloena tetnim

tvarima (primjerice, prehrambenim aditivima ili alergenima), lijeva

ruka pacijenta ne bi se mogla oduprijeti Goodheartovom pritisku.

Diamond je to testiranje miia primijenio na toksine misli: kada

osoba ima neku neugodnu misao, mii indikator" bio bi slab. Di

amond je to nazvao bihcvioralnom kineziologijom" i proveo je te-

230 231
Jedanaesto poglavlje

MOLITVA ZA PROLOST

Uoi novog milenija Leonard Leibovici, izraelski profesor interne

medicine i strunjak za infekcije dobivene u bolnici, provodio je

istraivanje iscjeljujueg djelovanja molitve na skoro 4000 odraslih

ljudi koji su tijekom boravka u bolnici dobili sepsu. Protokol istra

ivanja bio je strog: pomou generatora sluajnih brojeva podije

lio je sudionike u dvije skupine, od kojih je jedna bila kontrolna.

Ni pacijenti niti osoblje bolnice nisu znali tko prima molitvu, pa

ak ni da li se istraivanje provodi. Imena pacijenata u tretiranoj

skupini zapisana su na papir i uruena osobi koja se zatim molila

za dobrobit cijele skupine. Leibovici je elio usporediti tri skupi

ne rezultata i kod tretirane i kod netretirane skupine: broj smrti

u bolnici, trajanje boravka u bolnici i trajanje groznice. Pri izra

unavanju rezultata, paljivo je primjenjivao nekoliko statistikih

mjerenja ne bi li ispitao mogui znaaj svih razlika. Na kraju je u

tretiranoj skupini broj smrti bio manji u odnosu na netretiranu

skupinu (28,1% u odnosu na 30,2%), no ta razlika nije statistiki

znaajna. No, kod dvije skupine statistiki znaajno velika razlika

bila je izmeu jaine bolesti i vremena potrebnog za ozdravljenje.

Pacijenti iz tretirane skupine puno su krae boravili u bolnici i

bre se oporavljali.

233
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart j e c i d i i d e b i u p u y i d v i j e. I I I U L I I V i r K U S L U i l

Tema ovog istraivanja nije bila nova. No, ova studija imala je je skeptika smijali. Jedan dopisnik je napisao: Da je mogue prijei

dan inovativni element. Pacijenti su u bolnici boravili izmeu 1990. i granice vremena, to bi znailo da se netko moe vratiti, ubiti Hitlera

1996. godine. Za njih se molilo tek 2000. godine, to je gotovo cijelo i tako sprijeiti Holokaust." 4

desetljee kasnije. Leibovicija su podrali znanstvenici zainteresirani za istraivanje pa-

Studija je zamiljena kao podvala. British Medical Journal (BMJ) ranormalnih fenomena, tvrdei da istraivanje dokazuje da je moli

objavio ju je u boinom broju 2001. godine, obino rezerviranom

1 tva uvijek uinkovita: Larry Dossey, koji je opseno pisao o nelo-

za neozbiljne komentare, ba pored skupine stanica u obliku soba kalnoj" svijesti i iscjeljivanju, komentirao je da je u jednom potezu
5

Djeda Boinjaka. No, Leibovici se nije alio. elio je neto zorno Leibovici naglavce okrenuo konvencionalne pojmove vremena,

prikazati i dokazati. Leibovici je osobito volio matematiku i statisti prostora, molitve, svijesti i kauzalnosti." Mnogi su komentirali da
6

ku, i stalno ih je koristio u svojim revizijama i meta-analizama odre je Leibovicija upropastila vlastita paljivost u osmiljavanju istrai

enih postupaka. ak je poeo vjerovati da se i tijek bolesti moe vanja. Leibovicijevo istraivanje koristilo je samo jednog molitelja,

predvidjeti pomou matematikih modela. 2 koji je jednaku molitvu slao istovremeno svim pacijentima u skupini,

tako da su mnogi u krugovima alternativne medicine mislili da ne

inilo mu se da se znanstvene metode oskvrnjuju zbog njihove ne
pati od problema koji su muili koncepte drugih istraivanja moli
marne primjene na alternativnu medicinu. Samo dvije godine ranije,
tve. Leibovici je dopisnicima odgovorio u rubrici za pisma u BMJ-u:
takoer u boinom broju BM/-a, objavio je lanak u kojem je tvr
Svrha lanka bila je postaviti sljedee pitanje: Moete li vjerovati istra
dio da je alternativna medicina, koja se predstavlja kao znanstvena
ivanju, koje izgleda metodoloki tono, a testira neto posve izvan
medicina, slina kukavici u gnijezdu trestenjaka cvrkutia. Glas pti
3

ljudske percepcije fizikog svijeta, na primjer retroaktivnu intervenci

a uljeza jednak je glasovima cvrkutia: no, kada kukavica naraste,
ju ili loe destiliranu vodu za astmu? 7

njen glas je najjai. Roditelji cvrkutii ignoriraju injenicu da se radi

o varalici i hrane je nautrb svog pravog potomstva. Leibovici je bio Tvrdio je da istraivanje nije tono, jer ne moe biti drukije. To je za

uvjeren da alternativna medicina ne moe biti dovoljno znanstveno petljana, poludjela statistika. Kako bi razjasnio svoj motiv, dodao je:

rigorozna i da ne treba na nju tratiti vrijeme i sredstva. Veina nje lanak nema veze s religijom. Vjerujem da je molitva utjeha i da po

govih kolega uope nije razumjela poentu, tako da im je elio poka mae vjernicima. Ne vjerujem da je treba znanstveno testirati.

zati. Gotovo tono dvije godine kasnije, njegovo istraivanje molitve Prava svrha je:

objavljeno je u BMJ-u. Od samog poetka opovrgnuti primjenjivost empirijskih metoda na

pitanja koja su izvan znanstvenog modela fizikog svijeta. Ili, for-

Tim je istraivanjem elio pokazati da subjektivne fenomene poput
malnije reeno, ako je vjerojatnost uspjeha pokusa beskonano mala,
molitve ne moete objasniti pomou znanstvenih metoda. Problem
pokus ne treba niti izvoditi.
je bio u tome to su studiju svi doslovno shvatili. Deseci su mu se

235
234
tiortKiMtni Nftmjtnc / Lynne mciggdrt
Iako je namjeravao znanstveno dokazati apsurdnost alternativne
medicine, zapravo je mnogim ljudima dokazao da se danas moemo
moliti za prolost. Leiboviciju je naizgled bilo vrlo ao zbog istrai
vanja i nije vie elio o njemu razgovarati. Unato svim njegovim
8
naporima u primjeni razuma i logike u medicini, najvie e ga se
pamtiti upravo po tom istraivanju, koje je dokazalo da se moemo
vratiti i promijeniti prolost.
Jedna od najosnovnijih postavki o namjeri je u tome da funkcionira
po opeprihvaenom principu uzroka i posljedice: uzrok dolazi prije
posljedice. Ako A uzrokuje B, onda se A dogodi prije B. Ta postavka
odraz je naih najdubljih vjerovanja o linearnoj prirodi vremena. Tu
postavku podrava svaki trenutak naih ivota. Prvo naruimo kavu,
a onda je konobarica donese. Prvo naruimo knjigu na internetu,
onda nam ona stigne potom. I nae starenje opipljiv je dokaz li
nearnosti vremena. Dakle, vjerujemo da se posljedice nae namjere
mogu dogoditi samo u budunosti. to radimo danas, ne moe utje
cati na ono to se dogodilo juer.
Meutim, velik broj znanstvenih dokaza o namjeri proturjei tim
osnovnim postavkama o kauzalnosti. Istraivanja su pokazala jasne
primjere obrnutih uinaka, gdje posljedica dolazi prije uzroka. Le-
ibovicijevo je istraivanje jedinstveno meu slinim istraivanjima
zato stoje provedeno unazad" - iscjeljujua namjera trebala je utje
cati na dogaaje iz prolosti. No, za mnoge znanstvenike pionire ova
je studija dobar primjer etekata povezanih s vremenom, koji se esto
vide u laboratoriju. Uinci su najbolji kada se namjera alje izvan
strogog vremenskog slijeda.
Robert Jahn i Brenda Dunne u PEAR-u taj su fenomen otkrili kada
su istraivali vremenske pomake u pokusima s generatorom sluaj
no
nih dogaaja. U 87 000 takvih pokusa sudionici su trebali mental
no utjecati na rezultat (pismo" i glavu") u odreenom vremenu
- od tri dana do dva tjedna nakon rada aparata. Takvi su pokusi bili
uspjeniji od standardnih. Jahn i Dunneova vjerovali su da se radi
9
0 beznaajnim razlikama, jer je broj takvih pokusa bio vrlo mali u
odnosu na ostatak njihovog rada. Meutim, sama ideja da namjera
funkcionira prema naprijed" jednako dobro kao i prema nazad"
navela je Jahna na pomisao daje nae poimanje vremena pogreno. 10
injenica da su uinci jai u pokusima s vremenskim pomakom na
vodila je na zakljuak da su misli jae kada djeluju izvan naeg pro
stora i vremena.
Retrokauzalnost su istraivali nizozemski fiziar Dick Bierman i nje
gov kolega Joop Houtkooper sa Sveuilita u Amsterdamu," a kasni
je i Helmut Schmidt, ekscentrini fiziar s Lockheed Martina, koji
je osmislio elegantnu varijaciju na pokuse s vremenskim pomakom,
utjecanjem na daljinu i generatorom sluajnih dogaaja kako bi
odredio moe li namjera promijeniti rezultate aparata nakon njego
vog rada. Generator je povezao s audioaparatom, tako da se nasumi-
no uje kljocanje koje se snima i koje se poslije moe sluati i uti
ili u lijevom ili u desnom uhu. Ukljuio je aparat, snimao zvukove
1 osigurao da nitko, pa ak ni on, to ne uje. Nakon to je, takoer
bez sluanja, napravio kopije te audiovrpce, zakljuao je original i
dan kasnije studentima medicine dao kopije. Dobrovoljni sudionici
trebali su posluati snimku i poslati namjeru da uju vie kljocanja
u lijevom uhu. Schmidt je takoer snimio kontrolne vrpce tako to je
pokrenuo audioopremu ali ni od koga nije traio da utjee na kljo
canje u lijevom uhu. Kao to je i oekivao, broj kljocanja u lijevom i
desnom uhu bio je otprilike jednak.
237
bKiftKiMtN i NAMJtKb / Lynne Mciaggart
Kada su sudionici zavrili s pokuajima utjecanja na snimku, Schmidt
je i originale i kopije na koje se utjecalo namjerom poslao na rau
nalnu analizu kako bi vidio ima li ikakvih razlika. U preko 20 000
pokusa, provedenih izmeu 1971. i 1975., Schmidt je otkrio znaajne
razlike: i kopije i originali imali su 55% vie kljocanja u lijevom uhu.
Obje skupine vrpci bile su savreno usklaene.
Schmidt je vjerovao da razumije mehanizam odgovoran za takve
rezultate. Sudionici nisu promijenili vrpcu nakon to je snimljena:
njihov se utjecaj vratio" i izmijenio rezultate tijekom samog snima
nja. Promijenili su rezultate ba kao da su bili prisutni dok se vrpca
12
snimala. Nisu promijenili prolost, utjecali su na nju dok se dogaala,
tako da se ; sama sadanjost izmijenila.
Schmidt je stalno poboljavao koncept svojih ,,retro-PK" istraivanja
tijekom 20 godina, pa je na kraju u njih ukljuio ak i osobe koje
se bave borilakim vjetinama i razumiju se u kontrolu uma. U je
dnom je istraivanju, pomou mjeraa radioaktivnog raspada, stva
rao vizualni prikaz nasuminih brojeva. Sudionici su sjedili ispred
tog vizualnog prikaza i mentalno pokuavali utjecati na brojeve u
odreenom statinom rasporedu. Jo jednom je postigao vrlo znaa
jan rezultat: izgledi da se radi o sluajnosti su bili 1: 1000. Namjera
sudionika vratila se kroz vrijeme i izmijenila dogaaje. 13
Namjera s vremenskim pomakom takoer se uspjeno primjenjivala
i na iva bia. Njemaki parapsiholog Elmar Gruber, s njemakog in
stituta Institut fur Grenzgebiete der Psychologie und Psychohygiene
u Freiburgu, proveo je nekoliko domiljatih pokusa u kojima je ispi
tivao moe li se na kretanje ljudi i ivotinja utjecati nakon to se ono
dogodi. U prvoj seriji testova bavio se glodavcima (morskom prasa
di), koji su trali u svojim kolutovima i kretali se po prostranom ka-
238
Jedanaesto poglavlje: MOLITVA ZA PROLOST
vezu. Posebnim brojaem pratio se broj okretaja koluta. Zraka svje
tlosti u kavezu takoer je imala snima kako bi se zabiljeio svaki
kontakt glodavca sa svjetlosti. Takoer, od dobrovoljnih je sudionika
traio da hodaju po prostoriji u koju je postavio zraku svjetlosti sa
snimaem, koji je biljeio svaki kontakt s njom.
Gruber je potom svaki okretaj koluta i kontakt sa zrakom pretvorio u
zvuk kljocanja. Ti su zvukovi snimljeni, kopirani i pohranjeni kako
ne bi dolo do naknadne manipulacije. Kasnije, u rasponu izmeu
est dana, sudionici su trebali posluati snimke i pokuati mentalno
utjecati na njih: trebali su navesti glodavce da tre bre nego inae ili
navesti ljude da ee prolaze kroza zraku svjetlosti. Njihova uspje
nost mjerila se uestalou kljocanja. Gruber je svaki tip pokusa
izveo 20 puta i usporedio vrpce snimljene sa i bez mentalnog utjeca
nja. etiri od est serija pokusa imale su znaajne rezultate, a u tri od
njih veliina efekta bila je vea od 0,44.
Veliina efekta statistika je brojka koja se koristi u znanstvenom
istraivanju i pokazuje veliinu promjene ili ishoda. Do nje se dolazi
pomou brojnih faktora: obino se radi o usporeivanju dviju sku
pina, od kojih je jedna doivjela promjene. Veliina efekta ispod 0,3
smatra se malom, izmeu 0,3 i 0,6 srednjom, a sve iznad 0,6 smatra
se velikom. Aspirin, jedna od navodno najuinkovitijih prevencija
infarkta, ima veliinu efekta od 0,032, to je preko deset puta manje
od Gruberove. U sluaju pokusa s kolutom za glodavce, veliina efe
kta dostigla je ogromnih 0,7. 14
Da se u tim pokusima testirao novi
lijek, Gruber bi otkrio najnevjerojatniji farmaceutski pripravak svih
vremena.
Gruber je proveo jo est zanimljivih pokusa. U jednom je istraiva
nju biljeio broj prolaska ljudi kroza zraku svjetlosti u jednom be-
239
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
kom samoposluivanju, a onda jc biljeio, tijekom prometnih gu
vi, broj prolazaka automobila kroza zraku svjetlosti u vie tunela u
Beu.
Opet ih je pretvorio u kljocanje, a audiovrpce sa snimkama pohra
nio na jedan do dva mjeseca prije nego to ih je putao sudionicima,
od kojih se trailo da poveaju brzinu ljudi koji hodaju ili automobila.
U taj je pokus odluio ukljuiti sudionike s paranormalnim sposo
bnostima. Pripremio je sline vrpce, koje nisu bile izloene namjeri, i
trebale su sluiti kao kontrolna skupina. Ponovno su rezultati pokusa
bili vrlo znaajni: sva istraivanja s automobilima, osim jednog, ima
la su nezanemarivu veliinu efekta: u dvije su serije veliine efekta
(od 0,52 i 0,74) bile ogromne. 15
Je li mogue retroaktivno sprijeiti bolest, nakon to je zarazila do
maina i proirila se? Zaklada Chiron u Nizozemskoj osmislila je
intrigantno istraivanje kako bi testirala ovu naizgled nemoguu po
stavku. Velika skupina takora nasumino je podijeljena u dvije sku
pi ne, od kojih je jedna zaraena krvnim nametnicima. Provedene su
rigorozne mjere, tako da ni sami znanstvenici nisu znali koje su ivo
tinje zaraene dok pokus nije zavrio. Iscjelitelju su dane fotografije
takora i od njega se trailo da sprijei irenje bolesti. Krvne stanice
mjerene su nekoliko puta nakon zaraze. Istraivanje je provedeno tri
puta, svaki put na velikom broju takora. Dva su istraivanja posti
gla srednju veliinu efekta od 0,47. lh
Psiholog William Braud potom je postavio vrlo provokativno pita
nje: Je li mogue izmijeniti emocionalnu reakciju na neki dogaaj?
Kako bi to testirao, osmislio je nekoliko istraivanja kako bi testi
rao djelovanje mentalnog utjecanja s vremenskim pomakom na
aktivnost ivaca. Zabiljeio je nekoliko mjerenja elektrodermalne
240
jedanaesto poglavlje: M U L I I V M LI\ rnunubl
aktivnosti dobrovoljnih sudionika pomou standardne opreme za
detekciju lai, to je razumni nain mjerenja emocionalnog stanja
osobe. Braud je onda zamolio sudionike da pogledaju svoja mjere
nja i pokuaju ih promijeniti tako to e slati namjeru za smirenje
ili aktivaciju samih sebe u prolosti. Druga mjerenja sudionika, koja
nisu bila izloena mentalnom utjecaju, trebala su biti kontrolna.
Kada je kasnije usporedio tretirana i kontrolna mjerenja, otkrio je da
su tretirana mjerenja mirnija od kontrolnih. Ta istraivanja postigla
su znaajnu veliinu efekta od 0,37 i dala nam jedne od prvih doka
za ljudske moi mijenjanja osobne emocionalne povijesti. ' Helmut 1
Schmidt uspjeno se posluio slinim istraivanjem promjene brzine
prethodno snimljenog vlastitog disanja, i tako pokazao daje mogue
retroaktivno promijeniti i vlastito fiziko stanje. 18
Dean Radin osmislio je test elektrodermalne aktivnosti slian Brau-
dovom, s dodatkom vee udaljenosti s koje se vri retroaktivni utje
caj. Dva mjeseca nakon testiranja, Radin je poslao oitanja elektro
dermalne aktivnosti iscjeliteljima u Brazilu i zamolio ih da ih snize.
Nakon 27 istraivanja, Radin je postigao veliinu efekta od 0,47, sli
no kao i kod Brauda. 19
Radin je takoer testirao mogunost da, pod odreenim uvjetima,
budui dogaaj moe utjecati na raniju reakciju ivanog sustava.
Dosjetljivo se posluio neobinim psiholokim fenomenom, pozna
tim kao Stroopov efekt", koji je ime dobio po Johnu Ridley Stroopu-
20
, psihologu koji ga je otkrio i koji je zaetnik prekretnikog testa u
kognitivnoj psihologiji. Stroopov test koristi popis imena boja (npr.
zelena"), ispisanih tintom razliitih boja. Stroop je otkrio sljedee:
kada se od ljudi zatrai da to bre kau koje je boje tinta, potrebno
im je puno vie da identificiraju boju ako se boja tinte ne slae s ime-
241
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart jeaanaesio pogiavije: M U L I I V A Lh CKUbLUST

nom boje (tj. ako je rije zelena" ispisana crvenom bojom), nego Radin je proveo etiri istraivanja, s preko pet tisua testiranja. Sva

ako se ime i boja tinte slau. etiri istraivanja pokazala su retrokauzalni efekt. Kod dva istrai

Psiholozi vjeruju daje ta pojava povezana s razlikom izmeu vremena vanja opaena je znaajna povezanost, dok je tree bilo marginalno

koje je mozgu potrebno da obradi sliku (samu boju) i vremena koje je znaajno. 22
Na neki je nain vrijeme potrebno za izvoenje drugog za

potrebno da obradi rije (ime boje). datka utjecalo na vrijeme potrebno za izvoenje prvog zadatka. Radin

vedski psiholog Holger Klintman izumio je varijaciju Stroopovog je zakljuio da njegova istraivanja daju dokaze o vremenskom po

testa. Od dobrovoljaca je prvo zatraeno da identificiraju boju pravo maku u ivanom sustavu. Implikacije su bile ogromne: nae misli o

kutnika to bre mogu, a onda su ih pitali da li se ime boje slae s neemu mogu utjecati na nae prolo vrijeme reakcije.

uzorkom boje koji su im upravo pokazali. Dolazilo je do velikih razlika Jedan znanstveno prihvaen nain za ispitivanje openite jaine efe

u vremenu koje je dobrovoljcima bilo potrebno da identificiraju boju kta je zdruivanje rezultata svih istraivanja u meta-analizu". Kada

pravokutnika. Klintman je otkrio da je identifikacija boje pravokutni je primijenjena takva analiza, devetnaest studija retroutjecaja dalo

ka bila bra kada se ona slagala s kasnije pokazanim imenom boje. 21 je nevjerojatan kolektivni rezultat. William Braud je izraunao da
23

Klintman je shvatio da se iz njegovog pokusa moe izvui samo jedan ukupna veliina efekta iznosi 0,32. Iako se to smatra malim, deset

zakljuak. inilo se da vrijeme koje je ljudima potrebno da identifici puta je vei od rezultata lijekova kao to je beta blokator propanolol,

raju boju pravokutnika ovisi o drugom zadatku: utvrivanju slae li se koji se smatra iznimno uinkovitim.

rije s bojom pravokutnika. Klintman je svoj efekt nazvao vremenski Drugi tip analize istraivanja vremenskog pomaka primijenio je

obrnutom interferencijom". Drugim rijeima, kasnija posljedica utje 1996. godine Dick Bierman, eksperimentalni fiziar sa Sveuilita u

cala je na reakciju mozga na raniji podraaj. Amsterdamu. U statistici se uinak najbolje mjeri pomou otklona

Radin je stvorio suvremenu inaicu Klintmanovog istraivanja. Njego rezultata od prosjeka. Jedna metoda je Chi-kvadrat test normalne

vi sudionici bili su postavljeni pred ekran raunala. Kad bi na ekranu razdiobe, kod kojeg se unosi kvadrat svakog rezultata. Svaki odmak

bljesnuo obojeni pravokutnik, trebali su identificirati boju to je bre od sluajnosti, bio on pozitivan ili negativan, bit e vrlo oit. Bier

mogue tako da utipkaju njeno prvo slovo. Sliku na ekranu bi nakon man je uoio ogromnu varijancu u zasebnim istraivanjima, no sva

toga zamijenilo ime boje, a dobrovoljac bi trebao utipkati bilo ,,d" (da), istraivanja zajedno pokazala su rezultate za koje je vjerojatnost da

kako bi potvrdio da se ime boje slae s bojom pravokutnika, ili ,,n" su se sluajno dogodili bila 1: 6 3 0 x l 0 . 9 24

(ne), kako bi ukazao na neslaganje. Takoer, izmijenio je drugi dio po Jedno tumaenje laboratorijskih dokaza retroutjecaja ukazuje na ne

kusa tako to je sudionik, nakon to bi identificirao boju pravokutnika, to nezamislivo: namjera moe posegnuti u prolost i utjecati na mi

trebao utipkati prvo slovo boje slova kojima je ispisano ime boje. Ako nule dogaaje ili emocionalne i fizike reakcije u vremenu kada su se

bi bljesnula rije zelena", a boja je bila plava, trebao je utipkati ,,p". dogodili. Sredinji problemi povratka u budunost" i manipuliranja

243
?A2
vlastitom prolosti logike su petlje, u koje se um uplete kada ih po
kuava razmotriti. Kao to je britanski filozof Max Black tvrdio 1956.
godine, ako A uzrokuje B, ali se dogodi nakon B, B esto iskljuuje A.
Stoga A ne moe uzrokovati B.
Tu zagonetku previdjeli su u filmu Terminator". Ako se Schwarze
negger (kiborg) vrati u prolost i ubije Sarah Connor, kako ona ne bi
rodila budueg pobunjenika Johna Connora, onda nee biti budueg
sukoba ovjeka i strojeva. Terminator se onda ne treba vraati u pro
lost, a i samo njegovo postojanje postaje besmisleno.
Britanski filozof David Wiggins osmislio je slinu priu kako bi po
kazao logike probleme u samom konceptu vremeplova. Recimo da
je jedan mladi unuk okrutnog faistikog vode. Odlui otputovati
u prolost, ubiti djeda i sprijeiti ga da se dokopa vlasti. No, ako to
uini, moda se njegova majka nee roditi, te e tako i on prestati
postojati.
Ipak, fiziari vie ne misle da je retrokauzalnost u sukobu s univer
zalnim zakonima. Vie od stotinu lanaka u znanstvenoj literaturi
predlae naine pomou kojih fizikalni zakoni mogu objasniti vre
menske pomake. 25
Nekoliko znanstvenika pretpostavlja da skalarni
valovi, sekundarni valovi u Polju nulte toke, omoguuju ljudima
mijenjanje prostor-vremena. Ta sekundarna polja, uzrokovana gi
banjem subatomskih estica i njihovim meudjelovanjem s Poljem
nulte toke, valovi su u prostor-vremenu, koji mogu putovati nads-
vjetlosnim brzinama. Valovi skalarnog polja imaju nevjerojatnu
mo: samo jedna jedinica energije lasera u takvom stanju bila bi jaa
od energije koju proizvode sve svjetske elektrane. 26
Odreene tehnologije, kao to je kvantna optika, posluile su se lase
rom za takvo komprimiranje Polja nulte toke da ono pone stvarati
;44
negativnu energiju. U fizici je prihvaena injenica da ta negativna
27
energija, ili egzotina tvar, moe utjecati na prostor-vrijeme. Mnogi
teoretiari vjeruju da bi negativna energija omoguila put kroz cr-
votoine, putovanja nadsvjetlosnim brzinama, vremeplove, pa ak i
levitaciju ljudi.
Kada su elektroni gusto zbijeni, gustoa mlaza virtualnih estica, koje
se stalno stvaraju u Polju nulte toke, poveava se. Te gustoe mlaza
organiziraju se u elektromagnetske valove, koji teku u dva smjera, pa
tako mogu putovati nazad i naprijed" kroz vrijeme. 28
Fiziar Evan Harris Walker prvi je pretpostavio da se retroutjecaj
moe objasniti pomou kvantne fizike, ako uzmemo u obzir efekt
promatraa. Walker, kasnije i Henry Stapp, fiziar elementarnih e
29
stica na Berkeleyju, koji je vrio dunost neovisnog promatraa u
zadnjim istraivanjima Helmuta Schmidta s borilakim vjetinama,
vjerovao je da mala izmjena kvantne teorije, s koritenjem neline
arne kvantne teorije", moe objasniti sve sluajeve retroutjecanja. U
linearnom sustavu kao to je suvremena kvantna mehanika, pona
anje sustava lako je opisati: 2 + 2 = 4. Ponaanje sustava jednako je
zbroju njegovih dijelova. U nelinearnom sustavu, 2 + 2 moe biti je
dnako 5 ili ak 8. Ponaanje sustava mnogo je vie od zbroja njegovih
dijelova, no ne moemo uvijek znati koliko.
Po Walkerovom i Strappovom miljenju, pretvaranje kvantne teorije
u nelinearni sustav omoguilo bi uvoenje jo jednog elementa u
jednadbu: ljudskog uma. U Schmidtovom istraivanju borilakih
vjetina, brojevi na ekranu ostali su u stanju potencijala" dok ih su
dionici nisu zamijetili. Tada je mentalna namjera sudionika utjecala
na brojeve na ekranu na kvantni nain. Prema Stappu, fiziki uni
verzum postoji kao skup tendencija" sa statistikim poveznicama"
245
ci\jrtniMtN i NAMJLKL / Lynne Mciaggan
meu mentalnim dogaajima. Iako je traka s brojevima napravljena,
oni se dijele na brojne kanale, sa svim moguim ishodima. Kada osoba
gleda brojeve, stanje njenog mozga e se takoer podijeliti na jednaki
broj kanala. Njena namjera odabrat e odreeni kanal i kroz brojeve
suziti" sve kanale na jedno jedino stanje. Ljudska volja - naa na
30
mjera - stvara realnost, bez obzira na vrijeme.
Druga mogunost je da su nam svi podaci u svemiru dostupni u sva
kom trenutku, a vrijeme postoji kao jedna ogromna rastegnuta sada
njost. Braud je pretpostavio da je predvianje budunosti neka vrsta
povratnog vremenskog pomaka - budui dogaaj se na neki nain
vraa u prolost i tamo utjee na ljudski um. Ako jednostavno obrne-
te predosjeaj i nazovete ga povratnim utjecajem, tako da sva budua
mentalna aktivnost utjee na sadanjost, podravate isti model i re
zultate kao i istraivanja retrokauzalnosti. Sva predvianja budunosti
moda su dokaz povratnog utjecaja: sve budue odluke onda mogu
31
utjecati na prolost.
takoer, postoji mogunost da na najosnovnijoj razini naeg postoja
nja linearno vrijeme ne postoji. ista energija na kvantnoj razini nema
vrijeme ni prostor - ona postoji kao ogromni kontinuum fluktuiraju-
eg naboja. Na neki smo nain mi sami vrijeme i prostor. Kada energi
ju dovedemo do svjesne razine kroz in percepcije, stvaramo zasebne
predmete koji postoje u svemiru kroz mjerljivi kontinuum. Stvaranjem
vremena i prostora stvaramo i svoju odvojenost i vlastito vrijeme.
Prema Biermanu, retrokauzalnost je samo dokaz da sadanjost ovisi o
buduim potencijalnim uvjetima i ishodima i da se nelokalnost doga
a i u vremenu, a ne samo u prostoru. Nai budui izbori, djela i mo
gunosti na neki nain oblikuju i nau sadanjost. To stajalite navodi
na zakljuak da nae budue ja" sada utjee na nas.
Jedanaesto poglavlje: MOLITVA ZA PROLOST
Ovo objanjenje podrao je i jednostavan pokus kojeg su izveli Vla
tko Vedral i jedan od njegovih kolega sa Sveuilita u Beu - aslav
Brukner, Srbin koji je otiao iz Jugoslavije tijekom rata i, ba kao i Ve
dral, provodio svoje vrijeme u Zeilingerovom bekom laboratoriju.
Kada se Brukner pridruio Vedralu u Londonu, tijekom rada na Im
perial Collegeu, poeo je razmiljati o kvantnom raunanju i o inje
nici da je ono milijardama puta bre od klasinog raunanja. Kada
kvantno raunalo bude konano usavreno, moi e skenirati svaki
kutak interneta u pola sata. Moe li ta ogromna prednost u brzini
32
imati osnovu u Bellovoj nejednakosti, poznatom testu nelokalnosti?
Bell je pokazao da utjecanje na daljinu izmeu dviju subatomskh e
stica kri" njutnovsko poimanje odvojenosti u svemiru.
Moe li nam isti test pokazati kada su vremenska ogranienja - gra
nice koje upravljaju vremenom - prekrena? Brukner je suraivao s
Vedralom na osmiljavanju pokusa s mislima. Njihov pokus poivao
je na poelu znanosti o vremenu: u evoluciji estice, veliina izmje
rena u jednoj toki bit e posve neovisna o veliini izmjerenoj kasnije
ili ranije. U tom bi se primjeru Bellova nejednakost odnosila na ra
zliku izmeu dva mjerenja, obavljena u razliito vrijeme.
Za pokus vie nisu trebali dvije estice, pa su tako mogli eliminirati
esticu Bob" i koncentrirati se na foton Alke". Trebali su napraviti
teoretski izraun Aliceine polarizacije u dvije toke u vremenu. Ako
se kvantni valovi ponaaju kao vijaa koju netko na jednom kraju
trese, smjer u kojem vijaa pokazuje zove se polarizacija. Kako bi
Brukner i Vedral matematiki odredili vremenske slijedove, posluili
su se takozvanim Hilbertom", tj. Hilbertovim prostorom.
Prvo su izraunali Aliceinu polarizaciju, a onda su je nekoliko tre
nutaka kasnije izmjerili. Kada su zavrili izraun Aliceine sadanje
247
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart Jedanaesto poglavlje: MOLITVA ZA PROLOST

pozicije, vratili su se i ponovno izmjerili njenu raniju polarizaciju. Ta vrsta povratnog utjecaja slina je nelokalnim korelacijama u kvan

Otkrili su da je, izmeu dvije toke u vremenu, Bellova nejedna tnom svijetu, kao da te veze oduvijek postoje u nekom osnovnom

kost doista bila prekrena: rezultati mjerenja prve polarizacije bili rasporedu. Moda naa budunost ve postoji u nekom nejasnom
34

su razliiti kada je mjerenje drugi put izvedeno. Sam in kasnijeg stanju koje ostvarujemo u sadanjosti. To ima smisla, budui da su-

mjerenja Alice promijenio je njenu raniju polarizaciju. batomske estice postoje u stanju potencijala sve dok ih netko ne

Implikacije njihovog nevjerojatnog otkria imale su odjeka i u promatra ili o njima razmilja. Ako svijest djeluje na razinama kvan

znanstvenoj zajednici. New Scientist je njihove rezultate ukljuio tnih frekvencija, onda to znai da postoji izvan prostora i vremena:

u uzbudljivu priu s naslovne stranice: Kvantna isprepletenost: tako bismo i mi teoretski imali pristup informacijama - prolosti"

Kako budunost moe utjecati na prolost" (Quantum Entan i budunosti". Ako ljudi mogu utjecati na kvantne dogaaje, onda

glement: How the Future Can Influence the Past"), a zakljuak je mogu utjecati i na dogaaje izvan sadanjosti.

bio: Radin je otkrio jo dokaza o djelovanju naeg psihokinetikog utje

ini se da kvantna mehanika zaobilazi zakone uzroka i posljedice... caja na prolost u genijalnom istraivanju koje je ispitivalo mogue

Isprepletenost u vremenu stavlja vrijeme i prostor na jednaku ra osnovne mehanizme namjere na generatoru sluajnih dogaaja. Ra

zinu u kvantnoj teoriji... Bruknerovi rezultati navode na zakljuak din je prvo proao pet istraivanja s generatorom sluajnih dogaaja s

da moda previamo neto vano u naem poimanju svijeta. 53 tisuama testova, a zatim je analizao pokuse pomou procesa zvanog

Za mene je znaaj Bruknerovih pokusa puno vei od pukog teo Markovljev lanac", kojim se matematiki analiziraju promjene izla

retiziranja. Pokazao nam je da se uzrok i posljedica dogaaju ne znih informacija generatora sluajnih dogaaja tijekom odreenog

samo u prostoru ve i unaprijed i unazad u vremenu. Dali su nam vremenskog razdoblja. Za taj proces koristio je tri razliita modela

prve matematike dokaze da djela u svakom trenutku utjeu i mi namjere: prvo, kauzalni utjecaj prema naprijed" (um usmjerava ge

jenjaju ona iz nae prolosti. Moda sve to uradimo i svaka misao nerator sluajnih dogaaja u jednom smjeru tijekom utjecanja); dru

koju imamo mijenjaju nau povijest. go, prekognicijski utjecaj (um odreuje pravi trenutak za dobivanje

eljenih rezultata na generatoru sluajnih dogaaja tako to gleda

Jo znaajnija je injenica da je njegov pokus pokazao sredinju
u budunost" i pasivno donosi te informacije u sadanjost); i tree,
ulogu promatraa u stvaranju i mijenjanju realnosti. Promatranje
kao pravi retrokauzalni utjecaj (um prvo odreuje budui ishod i ,,u
je igralo vanu ulogu u mijenjanju stanja polarizacije fotona. Sam
prolosti" primijenjuje slijed dogaaja koji e do njega dovesti).
in mjerenja izmijenio je njegovo ranije stanje. To moda znai da
Radinova analiza podataka imala je jedan neizbjean zakljuak: ne
svako nae opaanje mijenja neko ranije stanje fizikog univerzu
radi se o procesu koji ide prema naprijed i pokuava pogoditi odre
ma. Promiljena misao o promjeni neega u naoj sadanjosti m o
eni cilj, nego o tijeku informacija" koji je otputovao u prolost. 35

da takoer utjee na sve to se dogodilo do sadanjeg trenutka.

249
248
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Koliko moemo mijenjati prolost u naem svakodnevnom ivotu?
William Braud dugo je razmiljao o tom problemu. Jednom je izja
vio da bi dogaaji najpodloniji promjeni moda bili oni poetni"
- ranije faze dogaaja dok se jo nisu razvili u neto statino i nepro
mjenjivo. Ti trenuci slini su mladicama koje se jo mogu saviti i
36
oblikovati po elji, jer im deblo jo nije kruto, a grane odvie velike,
ili ak mozgu djeteta, koje lake ui i prihvaa od odraslog ovjeka. 37
Nasumini dogaaji, odluke s jednako vjerojatnim izborima ili bo
lest trenuci su puni mogunosti kada ljudska namjera moe nezna
tno promijeniti ishod. Takve situacije otvorene su za retroutjecaje.
Braud ih naziva otvorenima" ili labilnim sustavima koji su najpo
dloniji promjenama.
Ti sustavi ukljuuju mnoge mehanizme ivih bia, koji su zapravo
nasumini procesi, slini kvantnim sustavima generatora sluajnih
dogaaja. Za sve bioloke procese u ivim biima nuan je cijeli spe
ktar reakcija koje su osjetljive na efekte uoene kod generatora slu
ajnih dogaaja, recimo u istraivanju PEAR. 38
Braud je u svom ranijem radu otkrio da utjecanje na daljinu ima naj
veu snagu kada je najpotrebnije. Nunost odreenog ishoda mo
39
da je jedini faktor koji moe nainiti vee pomake u prolosti.
Naznaka o dimenzijama naeg dometa nalazi se u Schmidtovom
otkriu efekta promatraa u pokusima sa zvukom i generatorima
sluajnih dogaaja, koji je slian efektu u kvantnim pokusima: bilo
je najvanije da osoba koja eli utjecati na snimke bude njihov prvi
sluatelj. Ako netko prije njega usredotoeno slua te snimke, mogu
nost kasnijeg utjecanja je manja. Nekoliko istraivanja ak navodi
na zakljuak da opaanje bilo kojeg svjesnog bia - ovjeka ili ivoti
nje - blokira budue pokuaje utjecanja s vremenskim pomakom.
250
Jedanaesto poglavlje: MOLITVA ZA PROLOST
Bierman je testirao tako to je postavio radioaktivni izvor kako bi
aktivirao zvune znakove, odgoene za jednu sekundu, a onda ih
je uo konani sluatelj. U otprilike pola sluajeva prijanji je pro
matra dobio povratnu informaciju o tom kvantnom dogaaju prije
nego to ga je krajnji promatra opazio.
U tim je sluajevima opaanje prvog promatraa uzrokovalo kolaps
stanja superpozicije kvantnog dogaaja, dok je u drugoj polovici slu
ajeva konani promatra bio uzrok" kolapsa. 40
Ako je svijest kljuni element u dogaanju kolapsa, ljudi - i njihova
sposobnost za reduciranje stvarnosti na ograniena stanja - odgo
vorni su za koncept linearnog, jednosmjernog vremena. Ako na
izbor budueg stanja utjee na njegov sadanji kolaps", moda se u
naoj realnosti prolost i sadanjost stalno susreu.
To odgovara onome to znamo o efektu promatraa u kvantnoj teo
riji: prvo opaanje kvantne pojavnosti se iz stanja istog potencijala
reducira u jedno, odreeno stanje. To nas navodi da konstatiramo
41
da u sluaju da nitko nikada nije vidio Hitlera, moda bi Holokaust
mogli sprijeiti slanjem namjere u prolost.
Iako je nae poimanje tog mehanizma jo u povojima, dokazi dje
lovanja na prolost dosta su solidni. Ta istraivanja prikazuju ivot
kao jedan ogromni kontinuum, koji je sada i ovdje", i vei dio njega
- prolost, sadanjost i budunost - konstantno je otvoren za nae
utjecaje.
No, to nagovjeuje jednu nevjerojatno uznemirujuu zamisao: kada
se misao rodi, ona ostaje iva zauvijek.
251
Dvanaesto poglavlje

EKSPERIMENT NAMJERE

Kada Acetabular iju vidite prvi put, njena vam ljepota oduzme dah.

Hipnotiki izgled te alge, karakteristine za Karibe i Mediteran, pri

skrbio joj je brojne poetine nadimke koji joj pristaju - sirenin pe

har" ili sombrerillos" na panjolskom. Njena tanka stabljika dri

siuan sombrero" koji slii zelenom dekorativnom suncobraniu

u podvodnom tropskom koktelu.

Studenti biologije su se preko sedamdeset godina divili toj siunoj

algi, ne samo zbog njenog izgleda ve i zbog toga to postoji takva

kakva jest. Acetabularia je udo prirode. Od stabljike do sombrera"

cijela ta biljka, veliine oko 5 cm, sastoji se od jedne jedine stanice.

Zbog toga se od Acetabularije, za razliku od ostalih ivih bia, moe

oekivati predvidivo ponaanje. Velika stanina jezgra uvijek je smje

tena na rizoidu u podnoju stabljike i dijeli se samo kada alga do

stigne punu visinu. Ta jednostavna struktura pomogla je otkrivanju

najvee tajne u biologiji: u kojem dijelu biljke poinje razmnoava

nje. Tridesetih godina dvadesetog stoljea njemaki je znanstvenik

Joachim Hammerling odabrao Acetabulariju za prouavanje uloge

stanine jezgre u genetici biljaka.

Jednostavnost ovog jednostaninog organizma s ogromnom jezgrom

nije nam samo predala tajne stanica, otkrila nam je nacrte" itave

253
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

flore. Rad s Acetabularijom omoguuje promatranje sloene morfo tako primitivnog organizma moglo s prilinom sigurnou dokazati

logije ivota unutar jedne jedine stanice, vidljive golim okom. da je svaki uinak, bio on bolji ili loiji, rezultat naeg utjecanja na

Acetabularia je takoer bila pokusni kuni" u mom prvom ekspe daljinu. Samo bismo pomou tako jednostavnog organizma mogli

rimentu namjere. Fritz Popp trebao je taj pokus izvesti sa mnom i dokazati da je namjera, a ne neto drugo, uzrok tih promjena.

vjerovao je da, ako mislimo moju zamisao provesti u djelo, trebamo Openito govorei, pojaana svjetlost znai da je organizam pod

krenuti od samog poetka. U tom sam pokusu eljela okupiti malu stresom, a slabija znai da mu se zdravlje poboljalo. Ako poaljem

skupinu dobrovoljaca u Londonu i zamoliti ih da namjerom poku namjeru za bolje zdravlje algi i broj fotona se smanji, to bi vjero

aju utjecati na organizam u Poppovom laboratoriju u Njemakoj. jatno znailo da moja namjera djeluje. Ako broj fotona naraste, to

Izbor Acetabularije za taj pokus analogan je testiranju automobila vjerojatno znai da sam im na neki nain natetila. Popp ima neko

koji se sastoji od samo jednog pokretnog dijela. Stoga nema varijabli liko nevjerojatno osjetljivih detektora fotona, koji mogu registrirati

koje se inae pojavljuju kod drugih ivih bia - bezbrojnih kemijskih svjetlost jaine 10 - 17 W po etvornom centimetru, to je jednako

i energetskih procesa koji se odvijaju u svakom trenutku. svjetlosti koju daje svijea udaljena nekoliko kilometara. Pomou2

Ljudi su, na primjer, kao ogromna tvornica koja prekriva gotovo ci takve opreme, mogli smo registrirati i najsitnije razlike u svjetlosnim

jeli SAD. Milijuni kemijskih reakcija svake se sekunde dogaaju u emisijama te tako odrediti jainu svog utjecaja.

naim stanicama, poput siunih eksplozija umnoenih u 50 trilijuna Popp je imao razloga za svoju opreznost: tijekom trideset godina

stanica, koliko sadri prosjeno ljudsko tijelo. U pokusu u kojem, morao se suoavati sa estokim otporom prema svojoj smjeloj tvr

recimo, usporeujete brzinu rasta u dva dijela tijela, gotovo je nemo dnji da svjetlost zrai iz ivih bia, 3
no konano je ipak zavrijedio

gue kontrolirati svaku varijablu. Brzine rasta moe izmijeniti hra potovanje znanstvene zajednice. Osnovao je svoju meunarodnu

na, voda, genetika, raspoloenje ili ak i iznenadan pad temperature zajednicu znanstvenika iz prestinih svjetskih centara koji su radili

zraka. na biofotonskim emisijama. Sudjelovanjem u naem pokusu riski

4

rao je svoj teko steeni ugled. I, konano, ja sam tog fiziara, ugle
Popp je tijekom naeg prvog eksperimenta namjere namjeravao ispi
dnog u cijelom svijetu, zapravo pitala moe li kolektivno pozitivno
tati promjene emisija svjetlosti iz alge, to je puno suptilnije od brzi
razmiljanje promijeniti fiziki svijet.
ne rasta stanice. No, kod viestaninih organizama je i svjetlost svake

stanice podlono raznim utjecajima: zdravlju domaina, vremenu, Rezultati brojnih pokusa navodili su na spoznaju o moguem po

pa ak i Sunevoj aktivnosti. Jaina svjetlosti takoer moe varirati

1 stojanju skupne" svijesti. Jah i Dunneova u svojim su pokusima s

od stanice do stanice. generatorima sluajnih dogaaja otkrili da utjecaj parova suprotnog

Kod Acetabularije je ta svjetlost znatno manje osjetljiva na fluktuacije spola, koji se dobro poznaju, ima snaan uinak na aparate - oko tri

zato to potjee iz samo jedne stanice. Popp je objasnio da bi se kod i pol puta jai od utjecaja pojedinaca. Utjecaj dvoje vrlo povezanih

255
254
EKbHEKIMtN l NAMJtKt / l y n n e M c i a g g a r t
ljudi esto je puta bio ak est puta jai od pojedinanog. Neki parovi
proizveli su karakteristian, osobni" rezultat, koji nije sliio uinci
ma koje su pojednano imali. 5
Bilo je takoer dokaza da skupina usredotoena na istu misao ima
snaan uinak na generator sluajnih dogaaja. Roger Nelson, glavni
koordinator laboratorija PEAR, dosjetio se ideje o radu generatora
sluajnih dogaaja za vrijeme nekog osobito zanimljivog dogaaja,
kako bi ispitao uinak usredotoene pozornosti skupine na izlazne
informacije na aparatima.
Dean Radin i on razvili su FieldREG aparate i rabili ih tijekom doga
aja s velikom usredotoenou u publici: intenzivnih ili euforinih
grupnih radionica, grupnih religijskih sveanosti, vagnerijanskih
festivala, kazalinih predstava, pa ak i dodjela Oscara. U veini su
sluajeva njihova istraivanja pokazala da brojni umovi, koji imaju
na umu istu, intenzivnu misao, kod aparata stvaraju otklon od nor-
male. 6
Nelsona je fascinirala mogunost postojanja globalne kolektivne svi
jesti. 1997. godine odluio je postaviti generatore sluajnih dogaaja
po svijetu, drati ih stalno upaljenima i usporediti njihove izlazne
informacije o globalnim dogaajima s najveom emocionalnom te
inom. Za svoj program, koji je postao poznat pod imenom Projekt
globalne svijesti, Nelson je organizirao centralizirani raunalni pro
gram, tako da generatori sluajnih dogaaja, postavljeni na pedese
tak mjesta u svijetu, mogu preko interneta u njega konstantno slati
svoje podatke. Povremeno bi Nelson i njegove kolege, ukljuujui i
Deana Radina, prouavali dolazne podatke i usporeivali ih s najva
nijim vijestima u svijetu kako bi nali nekakve statistike poveznice.
Standardizirane metode i analiza otkrivale su svaki pomak k organi-
256
u v a n a e s t o p o g l a v l j e : EKSPERIMENT NAMJERE
ziranosti - trenutak u kojem su izlazne informacije aparata bile ma
nje nasumine nego inae - kao i je li to vrijeme usklaeno s nekim
vanim dogaajem u svijetu.
Do 2006. godine prouili su 205 najvanijih dogaaja, ukljuujui
smrt princeze Diane, doek novog milenija, smrt lohna Kennedyja
mlaeg i sluaj Clinton-Lewinsky. Kada je Nelson analizirao podatke
sakupljene tijekom etiri godine, pojavila se ablona. Kada su lju
di emotivno reagirali na vei dogaaj, to se odrazilo na aparatima.
Razina ureenosti" izlaznih podataka aparata odgovarala je emo
cionalnoj jaini dogaaja, a osobito onih traginih: ureenost je bila
proporcionalna uasu. 7
Taj trend bio je najzamjetniji tijekom dogaaja 11. rujna. Nakon uni
tenja Blizanaca", Nelson, Radin i kolege prouili su podatke iz 37
aparata irom svijeta. Individualne statistike analize proveli su Nel
son, Radin, informatiar Richard Shoup s Instituta Boundary, i Bry
an J. Williams, student psihologije sa Sveuilita u Novom Meksiku.
Prema rezultatima sve etiri analize, djelovanje na aparate tijekom
ruenja nebodera bilo je nevjerojatno. Tog je dana ureenost izlaznih
informacija bila najvea u cijeloj 2001. godini. Rezultati su takoer
predstavljali najveu prosjenu dnevnu korelaciju izlaznih podataka
aparata u povijesti projekta. Prema generatorima sluajnih dogaa
8
ja, um svijeta reagirao je koherentnim globalnim uasom. Nelson i
tri nezavisna analitiara ralanili su podatke pomoi razliitih sta
tistikih metoda. Nelson je svoje rezultate pregledao pomou Chi-
kvadrat testa (radi se o statistikoj metodi u kojoj se ucrtava kvadrat
svakog perioda rada aparata, tako da je svaki otklon od sluajnosti
lako vidljiv). Svi analitiari uoili su da se ogromni porast uree
nosti" dogodio u trenucima kljunim za dogaaje 11. rujna (na pri-
257
tl\jrtniivitN i riftiviJtnt / Lynne mcidyydn
mjer, kratko vrijeme prije ruenja prvog nebodera) jer se vjerojatno
radilo o najbolnijim situacijama, punim uasa i nevjerice. Budui9
da su generatori sluajnih dogaaja napravljeni tako da ih ne ometa
ju elektrine smetnje, prirodna elektromagnetska polja ili poveana
uporaba mobilnih telefona, znanstvenici su mogli zanemariti utjecaj
tih imbenika. 10
Nadalje, iako je aktivnost generatora sluajnih dogaaja bila normal
na prije 11. rujna, aparati su se sve vie usklaivali nekoliko sati prije
napada na prvi neboder, kao da se radilo o nekoj masovnoj viziji bu
dunosti. Ta slinost izlaznih podataka nastavila se dva dana nakon
prvog napada. Williams je mislio da se radi o nekoj vrsti parapsiho-
lokog potpisa, ogromnog nesvjesnog psihokinetikog efekta kojeg
je stvorilo est milijardi uasnutih umova." Svijet je osjeao kolekti
vnu jezu nekoliko sati poslije udara prvog aviona i svaki generator
sluajnih dogaaja ju je registrirao.
Iako se svi analitiari nisu slagali s tim zakljucima , Nelson, Ra
12
din i nekoliko njihovih kolega na kraju su uspjeli objaviti saetak
rezultata pokusa u prestinom asopisu o fizici Foundation of Physics
Letters."
Nelson je nastavio prouavati dogaaje nakon 11. rujna, ukljuujui
i poetak rata u Iraku. Usporedio je aktivnost generatora sluajnih
dogaaja s varijacijama u rezultatima anketa o popularnosti Georgea
W. Busha, ne bi li otkrio povezanost izmeu globalnog uma" i mi
ljenja o amerikom predsjedniku i je li mrea generatora reagirala
jae kada je osjeaj jedinstva i svrhe snaan ili kada je miljenje ja
vnosti polarizirano, kao prije napada na Irak. Nakon analiziranja 556
zasebnih anketa, njegov kolega Peter Bancel otkrio je da su varijacije
bile najjae tijekom velikih promjena javnog mnijenja o predsjedni-
258
Dvanaesto poglavlje: EKSPERIMENT NAMJERE
ku. Jake emocionalne reakcije - ak i na predsjednikove odluke - re
zultirale su veom ureenosti.
Rezultati rada s FieldREG-om i Projektom globalne svijesti daju nam
vana saznanja o prirodi skupne namjere. ini se da kolektivni um
ima psihokinetiki efekt na mikrofizikalne procese, ak i kada nije
usredotoen na same aparate. Energija kolektivne, emocionalne mi
sli je poput zarazne bolesti. Izgleda da postoji i efekt doze": uinak
vie ljudi koji imaju istu misao na aparate je jai od uinka pojedinca.
Takoer je vaan i emocionalni sadraj i razina usredotoenosti. Mi
sao mora obuhvatiti skupinu ljudi u trenutku najvee koncentracije,
tako da svaki lan skupine istovremeno misli na istu stvar. Katastofa
je svakako uinkovita u zadravanju pozornosti.
Podaci iz Projekta globalne svijesti imali su jedno ozbiljno ograni
enje: usprkos tonosti s kojom je Nelson mjerio puis" uma svijeta,
njegovi su se podaci jednostavno odnosili na efekt masovne pozorno
sti. Nije bilo namjere koja bi uzokovala promjenu. to bi se dogodilo
kada bi vie ljudi pokualo utjecati na neto? Ako usredotoenost
jedne skupine ima fiziki utjecaj na osjetljivu opremu, hoe li signal
biti jai ako ta skupina pokuava neto promijeniti?
Jedina sustavna studija skupne namjere bavi se takozvanim Ma-
harishi efektom u transcedentalnoj meditaciji (TM). Tu je tehniku
po prvi puta zapadnom svijetu ezdesetih godina prologa stoljea
predstavio Maharishi Mahesh Yogi. U sljedeih nekoliko desetljea,
organizacija TM-a provela je preko 500 istraivanja skupne medita
cije, sa ili bez namjere, kako bi ispitala uinak meditacije na smanje
nje patnje i sukoba.
Maharishi Mahesh Yogi pouavao je da redovita transcedentalna
meditacija omoguava ovjeku doticaj sa sveobuhvatnim kvantnim
259
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
energetskim poljem.Tvrdio je da, kada je skupina meditanata do
voljno velika, njihove zajednike meditacije uzrokuju Super Radi
ance : tim se nazivom u fizici opisuje koherentnost laserskog svjetla.
1 i nastavio padati sve do kraja pokusa. Istraivanje je uspjelo pokazati
Ta teorija potom govori da se tijekom TM-a umovi svih meditanata
ukljuuju na istu frekvenciju i ta ureena frekvencija donosi red ka
otinim frekvencijama oko sebe. Rjeavanjem individualnog unutar
njeg sukoba rjeava se i globalni.
Istraivanja TM-a tvrde kako dokazuju uinke dvije vrste meditacije.
Prva je bila neusmjerena - radilo se o jednostavnoj posljedici medi-
tiranja odreenog postotka ljudi. Druga je bila rezultat promiljene
namjere i zahtijevala je iskustvo i usredotoenost: napredni medi
tanti usmjerili bi se na odreeno podruje i meditacijom nastojali
rijeiti tamonje sukobe i umanjiti nasilje.
Maharishijeva teorija poiva na postavci da meditacija ima efekt
smanjenja praga": ako 1% stanovnitva odreenog podruja prakti
cira TM ili kvadratni korijen od 1% stanovnitva prakticira TM-sid-
hi (napredniji tip meditacije), sukob bilo koje vrste - broj ubojstava,
zloina, zloporabe droga, pa ak i prometne nesree - smanjuje se.
Dvadeset dva istraivanja testirala su pozitivne uinke Maharishi
efekta na stopu kriminala, jedno istraivanje u 24 amerika grada
pokazalo je da, kada grad dostigne broj stanovnika od kojih 1% pra
kticira TM, broj kriminalnih radnji pada za 24%. U sljedeoj studiji,
s 48 gradova, gradovi s dovoljnim postotkom meditanata (1%) doi
vjeli su smanjenje zloina za 22% i smanjenje kriminalnih tendencija
za 89%. U druga 24 grada, bez dovoljnog postotka meditanata, zlo
in se poveao za 2%, a kriminalne tendencije za 53%. 14
"National Demonstration Project" udruge za TM usredotoio se
1993. godine na Washington, tijekom naglog porasta lokalnih nasil-
260
Dvanaesto poglavlje: EKSPERIMENT NAMJERE
nih zloina u prvih pet mjeseci iste godine. im bi lokalna skupina
Super Radiance" imala 4000 sudionika, broj nasilnih zloina bi pao
da nije bilo drugih imbenika koji su mogli pridonijeti takvim rezul
tatima. Nakon to se skupina razila, broj zloina u metropoli opet
je porastao. IS
Organizacija za TM takoer se pozabavila i globalnim sukobima.
1983. godine zabiljeeno je okupljanje meditanata u Izraelu, koji su
kroz meditaciju slali namjeru za rjeavanje sukoba u Palestini. Tije
kom seansi, usporeivali su broj meditanata i stanje u arapsko-izrael-
skim odnosima. Kada je meditanata bilo vie, broj rtava u Libanonu
pao je za 76%. Njihov se utjecaj takoer osjeao i u drugim sferama
- smanjili su se i lokalni kriminal, prometne nesree i poari. Kada
su analizirali rezultate, tvrdili su da su uzeli u obzir faktore poput
vremenskih prilika. 16
Majstori TM-a takoer su pokuavali utjecati na misery index - zbroj
inflacije i nezaposlenosti u SAD-u i Kanadi. I doista, tijekom jednog
zajednikog napora, izmeu 1979. i 1988. godine, ameriki misery
index pao je za 40%, a kanadski za 30%.
Jo jedna skupina majstora pokuala je utjecati na monetarni rast,
indeks cijena sirovina i ameriki misery index. U tom je sluaju mi
sery index pao za 36%, a indeks cijena sirovina za 13%. Iako je bilo
promjena u brzini rasta monetarne baze, razlika je bila neznatna. 17
Skeptici tvrde da su ti efekti mogli biti rezultat drugih imbenika
- na primjer, smanjenog broja mladih mukaraca, ili boljeg obrazo
vnog programa u tim podrujima, ili ak uspona i pada gospodarstva
- iako organizacija TM-a tvrdi kako uzima u obzir takve okolnosti.
Problem kod takvih istraivanja, po mom je miljenju, kontroverza
m
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
koja okruuje samu organizaciju TM-a: glasine o njihovom namje
tanju podataka i infiltraciji Maharishijevih sljedbenika u mnoge
znanstvene organizacije. Meutim, dokazi o djelovanju TM-a toliko
su brojni, a istraivanja tako temeljita da ih je teko posve odbaciti.
Nadalje, istraivanja se redovito objavljuju u znanstvenim asopisi
ma, pa stoga moraju zadovoljiti odreene kriterije. Koliina istrai
vanja navodi na zakljuak da se moda radi o silama izvan domene
tradicionalne znanosti.
Pa ak ako su rezultati i toni, studije TM-a, ba kao i pokusi s ge
neratorima sluajnih dogaaja, uglavnom su vezani za skupnu po
zornost. U puno sluajeva meditanti nisu osobe koje namjerom ele
neto promijeniti.
U prvom tromjeseju 1998. godine umski su poari bjenjeli u ama
zonskoj dravi Roraima, 2414 km udaljenoj od Brazilije, i unitavali
kinu umu. Mjesecima nije padala kia, za to je navodno bio odgo
voran El Nino, a inae vlana uma bila je posve suha - savreno
drvo za potpalu poara koji je unitio 15% te drave. Kie, koja je
inae vrlo obilna u tim predjelima, nije bilo. UN je taj poar nazvao
nevienom svjetskom katastrofom. Helikopteri s vodom i oko 1500
vatrogasaca, ukljuujui i one iz Argentine i Venezuele, uzalud se
borilo sa stihijom.
Krajem oujka angairani su strunjaci za modificiranje vremena:
dva amana iz indijanskog plemena Caiapo dovedena su u rezervat
Yanomamija u kojem, navodno, ivi zadnje pleme iz kamenog doba.
Malo su plesali, molili se i sakupili nekoliko listova. Dva dana kasnije
nebo se otvorilo i pala je kia koja je ugasila 90% poara. 18
Zapadnjaki ekvivalent prizivanja kie je nada u lijepo vrijeme, i
kada je kao namjeru provodi skupina, moe biti jednako uinkovita.
262
Dvanaesto poglavlje: EKSPERIMENT NAMJERE
Roger Nelson iz PEAR-a proveo je briljantno istraivanje nakon to
je shvatio da je Sunce uvijek sjalo nad Princetonom na dan promo
cija. Je li elja diplomaca za lijepim vremenom imala snaan lokalni
efekt?
Sakupio je vremenske izvjetaje za Princeton i okolicu za zadnjih tri
deset godina, a koji su se odnosili na datume promocija, i statistiki
ih usporedio: Princeton je tog dana uvijek imao ljepe vrijeme od
okolnih gradova. Ako se brojkama moglo vjerovati, kolektivna elja
za ugodnim vremenom moda je otvorila neku vrstu mentalnog ki
obrana koji ih je na jedan dan zatitio. 18
Jedini slian dokaz skupnog uma mala je provokativna dvoslijepa
vjeba Deana Radina, kojeg su zanimale tvrdnje Masaru Emota,
strunjaka za japansku alternativnu medicinu. Naime, on je tvrdio
da na kristale vode utjeu pozitivne i negativne emocije. Emoto je,
20
navodno, izveo stotine testova kojima je pokazao da samo jedna rije
pozitivne ili negativne namjere mijenja unutarnju organizaciju vode,
i to iz temelja. Voda tretirana pozitivnim namjerama navodno gradi
prekrasne, vrlo sloene kristale, dok su kristali vode izloene nega
tivnoj namjeri kaotini, pa ak i groteskni. Najpozitivnije rezultate
navodno daju osjeaji ljubavi i zahvalnosti.
Radin je dvije posude s vodom stavio u zatienu prostoriju u svom
laboratoriju u Institutu za noetike znanosti u Petalumi u Kaliforniji.
U meuvremenu je skupini od 2000 posjetitelja jedne od Emotovih
konferencija u Japanu pokazana slika posuda. Posjetitelji su zamo
ljeni da im upute molitvu zahvalnosti. Radin je zatim zamrznuo
vodu i kontrolne uzorke, uzete s istog izvora, koji nisu bili tretirani
molitvom. Nakon toga je nastale kristale pokazao skupini neovisnih
dragovoljaca. Poduzeo je rigorozne mjere, tako da ni on niti osta-
263
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
li sudionici nisu znali kojim je uzorcima slana namjera. Statistiki
znaajan broj sudionika zakljuio je da su ljepi kristali vode kojoj je
slana pozitivna namjera. 21
Nelsonov Projekt globalne svijesti jedan je osobito intrigantan pri
mjer snage masovne misli. Na neki su nain pokazali efekt jednak
onome iz Tillerovog laboratorija. ini se da namjera uvodi red u Po
lje nulte toke. No, postoji li kritina masa" ljudi, kako je Maharishi
mislio? 1 koliko bi ljudi za nju bilo potrebno? Prema Maharishijevoj
formuli - da e kvadratni korijen od 1% populacije koja prakticira
naprednu meditaciju imati pozitivan uinak - u SAD-u bi bilo do
voljno samo 1730 naprednih meditanata, a u cijelom svijetu ukupno
8084.
Nelsonov rad s FieldREG aparatima navodi na zakljuak da veliina
skupine nije toliko vaana kao jaina njene usredotoenosti: svaka
skupina, bez obzira na veliinu, ima efekta dok su svi lanovi u stanju
koncentrirane pozornosti. No, koliko ljudi treba biti u skupini da bi
ona imala efekta? Koliko usredotoeni moramo biti? Dokle na utje
caj see? Bilo je vrijeme da potraim vlastite odgovore na ta pitanja.
Popp je na eksperiment namjere zamislio ovako: okupit emo sku
pinu iskusnih meditanata iz Londona i oni e pozitivnu namjeru slati
Acetabulariji acetabulum, koja je rasla u Poppovom laboratoriju u
Neussu u Njemakoj.
Bila sam razoarana nakon naeg razgovora o idealnom cilju namje
re. U prvom pokusu eljela sam pomoi pacijentima s opeklinama,
spasiti zemlju od globalnog zatopljenja. Jednostanini se organizmi
jednostavno nisu uklapali u moja teatralna razmiljanja o heroizmu.
Tada sam poela prouavati alge i brzo se predomislila. Iznimno
\ a/ne alge izumiru zbog globalnog zatopljenja. Znanstvenici su ot-
264
Dvanaesto poglavlje: EKSPERIMENT NAMJERE
krili stalan porast temperature oceana tijekom prolog stoljea. U
zadnjih 30 godina koraljni grebeni, srce morskog ekosustava, ne
staju. Kada se ocean zagrije, alge se isperu s koraljnih grebena, a
bez njihove zatite i sami grebeni brzo uginu. Samo na Karibima
nestalo je 97% odreenih vrsta koralja i amerika je vlada nedavno
proglasila vrste Acropora palmata i Acropora cervicornis ugroeni
ma.
Prema UN-ovom Meduvladinom panelu za klimatske promjene,
sastavljenom od vodeih svjetskih klimatologa i ostalih znanstve
nika, do kraja ovog stoljea predvia se zatopljenje od 2 - 4,5C,
koje e imati katastrofalne posljedice: podizanje razine mora za
skoro l m , neizdrivu vruinu u mnogim dijelovima svijeta, epide
mije zaraznih bolesti, kataklizmike poplave i oluje. Takva se pro
mjena ne ini znaajnom dok ne shvatimo da bi sniavanje tempe
rature za jednaki broj stupnjeva pokrenulo novo ledeno doba.
Izgleda da su alge klju za izbjegavanje poara i poplava. Alge i
druge biljke vatrogasci su naih pregrijanih oceana. Znanstvenici
istrauju naslage s dna oceana kako bi utvrdili mehanizme pomo
u koji se oceani nose s poveanom razinom plinova. Osobito ih
zanima reakcija podmorskih biljaka na globalno zatopljenje, bu
dui da su one prva linija obrane od ugljinog dioksida. Alge daju
kisik i korisne su morskoj flori i fauni. One su zid koji titi morska
stvorenja od ovjekovih najgorih nedjela.
Promijenila sam miljenje o Acetabulariji. Alge su moda od klju
ne vanosti za nae preivljavanje. Zdravlje veine ivih bia u
morima ovisi o tim skromnim, jednostaninim organizmima, a
oceani su, ba kao i kina uma, plua naega planeta. I mi emo,
na kraju, proi isti put kao i alge. Ako uspijemo pokazati da Ijud-
265
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
ska namjera moe spasiti uzorak algi, moda se njome moemo
boriti i protiv globalnog zatopljenja.
1. oujka 2006. godine otputovala sam u Njemaku kako bih se sasta
la s Poppom i njegovim kolegama u njihovom laboratoriju na otoku
Museumu u Hombroichu, zapadno od Diisseldorfa. Inovativna arhi
tektura otoka izgraena je kako bi sluila ekscentrinim potrebama
milijunaa Karla Heinricha Miillera, koji je postao budist: nije imao
gdje drati svoju ogromnu kolekciju umjetnina, pa je od amerike
vojske kupio to zemljite i pretvorio ga u muzej na otvorenom.
Muller je elio tamo osnovati i zajednicu umjetnika. Angairao je ki
para i arhitekta Erwina Heericha i dao mu odrijeene ruke. Heerich je
stvorio ogromne futuristike strukture od cigle - galerije, koncertnu
dvoranu, radne, pa ak i stambene prostore i genijalno ih razmjestio
po sumornom krajoliku. Sve je iskoriteno: ak i naputeni bunkeri
pretvoreni su u ateljee za poznate njemake umjetnike, glazbenike i
pisce, kao to su pjesnik Thomas Kling i kipar Joseph Beuys.
Iza zgrada pastelnih boja, nalazi se niska zgrada isprepletenih ekve-
rokuta, slina ogromnoj lego-kocki - to je zvanino meunarodno
sredite Meunarodnog instituta za biofiziku. Popp je pristojno pri
hvatio zgradu kada mu je ponuena, no smatrao ju je posve nepri
kladnom za svoj rad. Nedugo nakon toga, utaborio se u jednom od
skuenih metalnih bunkera, ije su tijesne tamne sobe pogodnije za
mjerenje svjetlosti ivih bia.
Tamo sam susrela Poppov osmerolani tim, u kojem su bili i Yu Yan,
kineski fiziar, Sophie Coher, francuska kemiarka, i Eduard Van
Wijk, nizozemski psiholog. U veini prostorija bili su fotomultiplika-
tori, velike moderne kutije prikopane na raunalo koje broji emisije
fotona. U jednoj je prostoriji bila manja soba s krevetom i fotomul-
266
u v a n a e s t o p o g i a v i j e : ci\ J r t r u m t n i NAMjtKt
tiplikatorom za ljude. Naprava, na koju su bili najponosniji, neobi
na je konstrukcija od zavarenih metalnih krugova, slina skulpturi
Davida Smitha. Radilo se o Poppovom prvom fotomultiplikatoru,
kojega je njegov student Bernard Ruth sastavio 1976. godine i koji se
jo mogao podiiti izvanrednom tonou. Popp je bio uvjeren da se
S godinama ak poboljao.
Kod mjerenja suptilnih efekata kao to su siune emisije svjetlosti
ivih bia vano je osmisliti test koji e proizvesti zamjetni rezultat.
Dizajn naeg pokusa morao je biti vrst, tako da pozitivne rezultate
odmah ne odbaci Advocatus diaboli, znanstveni proces identificira
nja slabosti u znanstvenim hipotezama i objanjavanja anomalnih
efekata. Ili, kako je Gary Schwartz rekao, ako ujemo kopita, prvo
moramo vidjeti radi li se o konjima, a ne odmah pretpostaviti da su
to zebre.
U konceptu naeg pokusa morali smo se usmjeriti na efekt ukljue-
no-iskljueno, ukljueno- iskljueno" kako bismo izolirali promje
ne uzrokovane utjecanjem na daljinu. Popp je predloio da skupnu
namjeru aljemo isprekidano u pravilnim intervalima: deset minuta
rada, pa deset minuta stanke, tako da primjenjujemo namjeru ne
koliko puta tijekom svakog sata. Ako na pokus uspije i namjera
proizvede nekakav uinak, kada rezultate ucrtamo u grafikon, dobit
emo jasan, krivudavi graf.
Popp se sloio s ukljuivanjem dinoflagelata u pokus. Svjetlosne emi
sije tih fluorescentnih bia nevjerojatno su osjetljive na promjene.
Kada ih je stavio u protresenu vodu, promjene je bilo lako registri
rati. Ja sam eljela koristiti vie pokusnih subjekata. Svaki bi pred
stavljao zasebni pokus i onda bismo mogli usporediti vie rezultata.
Vie od jednog pozitivnog nalaza neemo smatrati pukom sreom.
267
E K S P E R I M E N I NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t
Znanstvenici su se sloili. Takoer, ukljuili smo i malu biljku tustiku
i osobu koju je Eduard preporuio.
Kao to je Popp zakljuio u pokusima s Dickom Blasbandom, bilo
kakve promjene lake je vidjeti kod neeg bolesnog, ije stanje poku
avate popraviti, stoga smo nae pokusne kunie" trebali izloiti ne Fotografirala sam nae pokusne kunie" i znanstvenike. Prije
kakvom stresu. Najoitiji nain je staviti ih u neprijateljsku okolinu.
Eduard i Sophie odluili su sipati ocat na dinoflagelate. Malu tustiku
uznemirili su probadanjem jednog od njenih listova iglom, a ljudski
je subjekt (ena) trebao popiti tri alice kave. Sloila sam se da neu
nita od toga rei meditantima kako bih vidjela jesu li o njoj dobili
informacije putem paranormalnih kanala. Odluili smo Acetabulari-
ju ostaviti na miru kako bismo vidjeli mogu li nae namere utjecati
na zdravi organizam. Meditanti su slali namjeru za smanjenje biofo-
tonskih emisija i poboljanje opeg stanja organizma.
Pokus se odvijao naveer, izmeu 15 i 21 h. Eduard i Sophie bi uklju
ili aparate, a ja bih izabrala, unutar tog termina, tri intervala od po
pola sata, za koje oni nisu znali, a tijekom kojih bi se slala skupna
namjera. Iako je bilo nemogue izvesti dvoslijepi pokus (svi mi u
Londonu bismo, naravno, znali kada aljemo iscjeljujuu namjeru),
mogli smo osigurati jednoslijepe" uvjete i kontrolirati uvjete pokusa
tako to smo se osigurali da ni znanstvenici niti na ljudski pokusni
kuni" ne znaju kada se namjera alje. Raspored sam planirala otkriti
svima tek nakon zavretka pokusa.
Oprema je sputavala na koncept istraivanja. Fotomultiplikator ne
moe neprekidno raditi est sati, pa smo ga odluili drati upaljenog
30 minuta do jednog sata, i jednako toliko ga drati iskljuenog. Me
ditantima sam rekla da namjeru svim subjektima alju u periodima
od deset minuta, tijekom tri termina koje sam odabrala. Eduard i
268
Popp traili su kvalitativne razlike u svjetlosnim emisijama. Sva
ka promjena signala ili kvantne prirode fotona tijekom primjene
namjere navodila bi na zakljuak da je do nje dolo zbog vanjskog
utjecaja i da na pokus djeluje.
odlaska, bacila sam pogled na Acetabulariju, koja je rasla u malim
loncima u adaptiranom, zamraenom hladnjaku i na dinoflagelate,
koji su sliili siunim zelenim mrljicama u vodi. To su bili nai
siuni sudionici koji su trebali patiti, a moda i umrijeti u ime
znanosti.
Nekoliko tjedana kasnije, Eduard je naao dobrovoljca: Anamarie
Durr, 22
svoju kolegicu iz Nizozemske, biologinju i dugogodinju
meditanticu. Pristala je na na plan, bez obzira na svoju skepti-
nost. Njen je pristanak bio iznimno velikoduna gesta, jer se radi
lo o mirnom, estosatnom sjedenju u zatamnjenoj sobi.
Na jednoj od naih konferencija, sredinom oujka, od dobrovoljaca
sam traila da sudjeluju u prvom eksperimentu namjere s iskusnim
meditantima iz publike.
Pripremila sam prezentaciju u PowerPointu, kako bih ih informira
la o pokusu, i pojaala svoju usmenu prezentaciju, a poetak zaka
zala za 28. oujka u 17.30 h u dvorani koju sam unajmila.
Te je veeri, dok smo ja i moja kolegica Nicolette Vuvan krenule na
vlak prema sreditu Londona, poela takva oluja da smo se morale
skloniti u veu. Bile smo gotovo posve mokre, ali ja sam bila vrlo
zadovoljna jer sam mislila da e nam takvo vrijeme pomoi u po
kusu. Tako runo vrijeme esto je rezultat geomagnetskih ili atmo
sferskih poremeaja, koji inae pojaavaju psihokinetike efekte.
Kada sam, kasnije te veeri, posjetila internetsku stranicu amerike
269
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
NOAA-e, otkrila sam da su tu veer registrirali nemirne" uvjete s
dosta geomagnetske aktivnosti i oluja u svemiru.
esnaest dragovoljaca pojavilo se unato nevremenu. Zamolila sam
ih da popune nekoliko formulara, koji su ukljuivali i osobne infor
macije, i nekoliko psihotestova koje rabe Gary Schwartz i Stanley
Krippner, ukljuujui i Raspon integrativnih ishoda Arizona (Ari
zona Integrative Outcomes Scale - AIOS) i Hartmannov test o gra
nicama, kako bih testirala parapsiholoke sposobnosti. eljela sam
sakupiti to je mogue vie podataka kako bih odredila ima li njiho
vo stanje uma, parapsiholoki talent ili zdravlje ikakvog utjecaja na
pokus.
Objasnila sam im pokus, dala fotografije i podatke o naim poku
snim kuniima" i razjasnila protokol. Trebali smo slati namjeru od
18 - 20:30 h, svakog punog sata u trajanju od deset minuta i u puni
sat i 20 minuta, takoer u trajanju od deset minuta. U meuvremenu
bismo se odmarali, avrljali i popunjavali formulare.
Poeli smo tono u est sati. Kao i William Tiller u pokusima s cr
nom kutijom, namjere sam prikazala u pismenom obliku na moni
toru raunala i naglas sam ih proitala kako bi svi meditanti slali
istu namjeru tijekom meditacija. Vodila sam meditaciju: usmjerila
sam nas na svaki ciljani subjekt, pokazivala njihove slike na ekranu
i naglas itala reenicu koja je odailjala nau namjeru za smanjenje
biofotonskih emisija i poboljanje opeg stanja.
Naa zajednika energija odmah je postala opipljiva i s vremenom
se pojaavala. Michael, jedan od lanova nae skupine, predloio je
da alge zovemo Dino" i Tabu", kako bismo s njima uspostavili ne
kakvu povezanost. Iako nitko nije imao prijanjih iskustava s tele
patijom, neki sudionici dobivali su informacije o naim subjektima,
270
Dvanaesto poglavlje: EKSPERIMENT NAMJERE
a osobito o Annemarie. Nekoliko meditanata bilo je uvjereno da je
pjevaica amaterka i da ima stalnih problema s grlom. Isabel je mi
slila da pati od problema probavnog ili genitalnog trakta. Michaelu,
Nijemcu, stalno je padala na pamet fraza im Schutz der Dunkelheit
(pod zatitom tame") i mislio je da to znai da je umotana u neka
kav pokriva. Amy je rekla da je primila mentalnu sliku Annemarie
kako drijema umotana u mekani pokriva. Takoer je bila uvjerena
da je Annemarie pojela neto loe i da je boli eludac.
Mnogi su meditanti osjetili vezu s malom tustikom i Tabuom", a Pe
ter je mislio da Acetabularia najbolje reagira na namjere - no, veina
skupine najtee je uspostavljala kontakt s Dinom".
Svi smo imali snaan osjeaj svrhe i na trenutak smo izgubili osje
aj individualnosti. Do kraja veeri, odbacila sam vlastite sumnje o
istraivanju i primisli o tome kako je na napor pomalo smijean.
Iako nismo iscjelitelji, osjeali smo da se dogodila neka vrsta iscje
ljenja. Kada sam se vraala kui, mislila sam da je na rad sigurno
urodio plodom.
Nekoliko dana kasnije, Poppu sam poslala na raspored meditiranja,
tako da moe kompilirati nae rezultate. Takoer sam razgovarala s
Annemarie. Neki od naih ekstrasenzornih dojmova bili su toni.
Istina je da joj je pjevanje hobi i da povremeno pati od blokiranog
grla. Iako inae nije imala problema sa elucem, te joj je veeri bilo
zlo jer je Eduard inzistirao da popije tri alice kave. Nije navikla piti
kavu poslije podne jer kasnije ne bi mogla spavati, no tijekom naeg
pokusa povremeno je zadrijemala i te je noi vrsto spavala. Opisala
je trnce koje je te veeri osjeala u vrijeme kada smo joj slali namjeru.
Meutim, nismo u svemu bili toni: nije vegetarijanka i nikada nije
sluala niti pjevala Vivaldijeve skladbe.
2/1
E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t
Eduard je pri analizi tih podataka prouavao intenzitet svjetlosti i nje
gov otklon od simetrije: normalne svjetlosne emisije ivog bia, kada
su prikazane kao Gaussova krivulja, potpuno su simetrine. Takoer,
traio je odstupanja u kurtosisu (koeficijentu spljotenosti) ili uobia
jenoj zailjenosti" raspodjele. Visoki kurtosis znai iljastu razdiobu.
Kada se emisije ucrtaju u graf, normalna najvea distribucija jednaka
je nuli - vee i manje vrijednosti meusobno se ponitavaju. Nakon
pregleda naih dvanaest perioda - est puta smo slali namjeru i est
puta se odmarali - nisu ustanovljene promjene u jaini svjetlosti. No,
naao je velike promjene u koeficijentu asimetrije (od 1,124 do 0,9-
22), koje pokazuju nedostatak uobiajene simetrije i u koeficijentu
spljotenosti (od 2,403 do 1,581) emisija. Neto u svjetlosti potpuno
je izmijenjeno.
Eduard je bio uzbuen zbog rezultata. Slagali su se s onima koje je uo
io tijekom svog istraivanja iscjelitelja kada je testirao utjee li iscje
ljivanje i na bia oko iscjelitelja. U svom je istraivanju, kada je stavio
alge s brojaem fotona kraj iscjelitelja, tijekom 36 seansi iscjeljivanja,
otkrio da se broj fotona alge drastino promijenio. Dolo je do velikih
promjena ciklikih komponenti emisija. Njegovo maleno istraivanje
pokazalo je kako iscjeljenje mijenja svjetlosne emisije svega to mu se
nae na putu. Sada je otkrio isti efekt kada su obini ljudi namjeru
23
slali s udaljenosti od gotovo 500 km.
Fritz Popp mi je 12. travnja poslao podatke o algama, dinoflagelatima
i maloj tustiki. Iako su ga na prvi pogled rezultati razoarali, promi
jenio je miljenje nakon nekoliko prorauna. Inae e se svako ivo
bie prilagoditi stresu i njegove visoke svjetlosne emisije e se sma
njiti kada se navikne na nove ivotne okolnosti. Pop je taj fenomen
trebao nekako kontrolirati kako bi dobio prave rezultate. Matematiki
272
je razradio metodu poinjanja od nule, tako daje svaki otklon od nor
malnog ponaanja lako vidljiv. Stoga je mogao odrediti da li promjena
znai poveanje ili smanjenje biofotonskih emisija. Broj emisija, koji
je zatim ucrtao u graf, oznaavao je bilo kakav otklon od normale.
U sva tri sluaja nai su pokusni kunii" pokazali znaajno smanje
nje fotona tijekom meditacija, u odnosu na kontrolne periode. Di
noflagelate je kiselina na kraju ubila (moda je zato bilo tako teko
uspostaviti kontakt s njima). No, Popp je tvrdio da je njihova reakcija
(smanjenje emisije za skoro 140 000) bila bitno razliita od reakcije
umirueg organizma. Acetabularia je jae reagirala od male tustike,
moda zato to nije morala prevladavati stres (544 emisije manje no
inae), dok je mala tustika imala 65,5 emisija manje. Igla joj je bila
zabodena u list tijekom cijelog pokusa.
Rezultate je ucrtao u graf, crvenim oznaio periode slanja namjer i
poslao ih na moju e-mail adresu. Doista, stvorili smo krivudavi ,,cik-
cak" efekt. Popp je u svom izvjeu napisao da tijekom meditacije
postoji tenja ka sputanju reakcija", koja se slagala s vremenom
slanja namjere. Kod Acetabularije smo uzrokovali smanjenje za 573
emisije, a poveanje za samo 29.
Na mali pokus proizveo je jak iscjeljujui uinak - znaajno smanje
nje ive svjetlosti. Takoer, efekt je i s tako velike udaljenosti bio isti
kao da je iscjelitelj iscjeljivao u istoj prostoriji. Namjera nae skupine
proizvela je svjetlost jednaku svjetlosti iscjelitelja.
Ubrzo sam otkrila da su moji dobrovoljci idealni kandidati za esperi-
ment namjere. Prema formularima koje su popunili, meditirali su u
prosjeku 14 godina i rezultati njihovih psiholokih testova pokazali
su mi da, kao skupina, imaju vrlo tanke granice, skloni su optimizmu,
odlinog su zdravlja i imaju snane emocije.
273
t K b f t K I M b N I N A M J b K t / Lynne M c l a g g a r t

Pokus je bio u mnogim aspektima nerazraden: testirali smo etiri ma irom svijeta, pokazalo je da se izmeu ivih bia stalno dogaa

organizma, od kojih su neki bili pod stresom, a jedan je uginuo. Ko izmjena podataka i da su misli samo jedan oblik energije. Stotine

ristili smo kontrolne periode, ali ne i kontrolne subjekte. I Eduard i drugih sastavilo je uvjerljive postavke, koje ukljuuju ak i najnevje-

Popp upozorili su me da ne obraam pozornost na to: moramo biti rojatnije efekte kao to je utjecanje s vremenskim pomakom.

sigurni da su promjene koeficijenta asimetrije i koeficijenta spljote- Ne moemo vie sami sebe vidjeti kao izolirane od vlastite okoline, a

nosti stvarne. To znai da pokus moramo nekoliko puta ponoviti", svoje misli kao privatne, samostalne funkcije individualnog mozga.

tvrdio je Eduard, a Popp je napisao: Unato tendencijama rezultata, Deseci znanstvenika napisalo je tisue radova, u znanstvenoj litera

ne usuujem se uzeti ih u obzir kao dokaze." turi s vrstim dokazima, o snanom utjecaju misli na svaki aspekt

Usprkos tim upozorenjima, injenica je da smo postigli znaajan naih ivota. Stalno oblikujemo vlastiti svijet, kao promatrai i stvo

efekt. Zapravo, nije me iznenadilo to smo postigli pozitivan re ritelji. Svaka misao koju imamo, svaki sud koji donesemo, ima uin

zultat. Popp, Schlitzova, Schwartz i njihovi kolege preko trideset su ka. Svjesni um u svakom trenutku percepcije odailje namjeru.

godina skupljali nepobitne dokaze pomou drugih, nevjerojatnih Te spoznaje navode nas da razmotrimo samu prirodu naeg postoja

pokusa. Pionirska istraivanja o prirodi ljudske svijesti naglavce su nja i veze sa svijetom. Moda emo morati razmisliti o efektima sva

izvrnula sva znanstvena saznanja koja smo do tada uzimali zdravo ke svoje misli, bila ona izreena ili ne. Naa veza sa svijetom nastavlja

za gotovo. Ta otkria daju nam uvjerljive dokaze daje sva tvar meu se ak i u tiini.

sobno povezana spletom utjecaja, koji prevladava zakonitosti kojima Takoer, moramo shvatiti da te zamisli vie ne potjeu od nekolicine

smo nekada u potpunosti vjerovali. ekscentrinih pojedinaca. Snaga misli temelj je mnogih cijenjenih

Znaaj rezultata tih pokusa protee se i dalje od potvrivanja ekstra- disciplina u svim sferama ivota, od alopatske medicine do sporta.

senzornih moi u parapsihologiji. Oni su velika prijetnja suvremenoj Suvremena medicina treba u potpunosti cijeniti ulogu namjere u is

znanosti. Otkria Toma Rosenbauma, Sai Ghosh i Antona Zeilin- cjeljivanju. Lijenici esto govore o placebo efektu" kao o iritantnoj

gera, koja govore o kvantnim efektima u opipljivom svijetu, moda zapreci u dokazivanju uinkovitosti medikamenata. Vrijeme je da u

oznaavaju kraj podjele izmeu fizikalnih zakonitosti za makroko- potpunosti razumijemo i iskoristimo snagu placeba. Um je bezbroj

zmos i zakonitosti za kvantne estice i poetak je jedinstvenog pra puta pokazao da je jai od najjaih lijekova.

vilnika za sve. Morat emo na nov, udesniji nain gledati na vlastitu fiziologiju.

Naa definicija fizikog univerzuma kao skupa odvojenih predmeta, Tek sada poinjemo razotkrivati na ogromni, neiskoriteni poten

naa definicija sebe kao jednog od tih predmeta, pa ak i nae osno cijal: nevjerojatnu mo ljudskog bia da utjee na svijet oko sebe. Taj

vne definicije vremena i prostora - sve to morat e proi reviziju. potencijal je svaije pravo. Nae su misli moda neiscrpan i jedno

Najmanje etrdeset vrhunskih znanstvenika, u akademskim centri- stavan izvor pomou kojega moemo usmjeriti svoj ivot, izlijei-

274
275

ti se, oistiti nae gradove i uljepati planet. Kao zajednica, imamo
mo poboljanja kvalitete zraka i vode, statistiku kriminala i nesrea
i obrazovanja nae djece. Jedna dobro usmjerena misao mogla bi biti
njena, ali uinkovita metoda preuzimanja globalnih interesa u nae
ruke.
Ta saznanja mogu nam vratiti osjeaj individualne i kolektivne
moi, koji nam je otet uglavnom zahvaljujui svjetonazoru suvre
mene znanosti, koja nas prikazuje kao odvojena i nepovezana bia.
Razumijevanje snage svjesne misli moglo bi znanost pribliiti reli
giji kroz nalaenje dokaza o intuitivnoj spoznaji, koju osjea veina
nas: biti iv znai biti daleko vie od skupa elektrinih i kemijskih
signala.
Moramo se otvoriti prema mudrosti starih naroda, oni imaju intu
itivno razumijevanje namjere. Gotovo sve drevne kulture govore o
ujedinjenom energetskom polju, slinom Polju nulte toke, koje sve
u svemiru dri u svojoj nevidljivoj mrei. Te kulture razumiju nae
mjesto u toj hijerarhiji energije, kao i vanost briljivog odabira vre
mena i mjesta. Suvremena znanost o utjecanju na daljinu konano
je nala dokaze za drevna intuitivna vjerovanja o ukazanjima, iscje
ljenju i snazi misli. Bilo bi pametno slijediti njihov primjer i svaku
misao smatrati svetim fenomenom koji moe preuzeti fiziki oblik.
I suvremena znanost i drevne kulture mogu nas nauiti kako rabiti
nevjerojatnu mo namjere. Kada bismo mogli nauiti kako svoj po
tencijal iskoristiti na pozitivan nain, mogli bismo poboljati svaki
aspekt svog ivota. Medicina, lijeenje, obrazovanje, ak i interakci
ja s tehnologijom, mogle bi profitirati od boljeg razumijevanja po
vezanosti naeg uma s njima. Ako ponemo shvaati iznimnu mo
ljudske svijesti, bolje emo razumjeti sami sebe.
276
D v a n a e s t o p o g l a v l j e : bKbPfcKIMENT NAMJERE
No, o prirodi namjere postoji jo puno pitanja. Pionirska znanost je
umjetnost propitivanja nemogueg. Sva naa dostignua u povijesti
rezultat su postavljanja nevjerojatnih pitanja: to ako kamenje padne
s neba? to ako ogromni metalni predmeti mogu pobijediti gravita
ciju? to ako Zemlja nije ravna ploa? to ako vrijeme nije apsolutno,
ve ovisi o vaem poloaju? Sva otkria o namjeri i utjecanju na dalji
nu rezultat su jednog naizgled apsurdnog pitanja: to ako nae misli
mogu utjecati na svijet oko nas?
Prava znanosti, bez straha od tamnih kuteva neznanja, uvijek po
inje s nepopularnim pitanjem, ak i ako nema nade za brzi odgo
vor - ak i ako bi taj odgovor negirao sva naa cijenjena vjerovanja.
Znanstvenici koji se bave istraivanjem svijesti moraju stalno posta
vljati nepopularna pitanja o prirodi uma i o njegovoj snazi. Kod sku
pnih pokusa, postavit emo najnevjerojatnije pitanje: to ako skupna
misao moe iscijeliti udaljeni cilj? To je kao da pitate: Moe li misao
iscijeliti svijet? To je bizarno pitanje, no najvaniji dio znanstvene
potrage je volja za postavljanjem pitanja. Kao to je Bob Barth, iz
Ureda za istraivanje molitve, komentirao kada su ga upitali treba
li nastaviti s istraivanjem molitve nakon Bensonovog STEP-a: Ne
moemo nai odgovore ako ne postavljamo pitanja." Tako emo i mi
poeti s pokusima: bez straha od postavljanja pitanja, bez obzira na
odgovor.
277
Trinaesto poglavlje

VJEBANJE NAMJERE

Do sada smo se u ovoj knjizi bavili znanstvenim dokazima o moi na

mjere. No, mo namjere u svakodnevnom ivotu nije testirana. Veliki

broj knjiga napisan je o snazi ljudskog bia u manifestiranju vlastite

stvarnosti koje, iako su nam dale mnoge intuitivne istine, nisu ponu

dile puno znanstvenih dokaza.

Koliku mo zapravo imamo u oblikovanju svakodnevnog ivota? Kako

je moemo uporabiti, individualno i kolektivno? Do koje se mjere mo

emo iscijeliti i ivjeti sretnijim, svrhovitijim ivotom?

Zato mi treba vaa pomo. Svrha je ovog dijela knjige odrediti prakti

ne namjere snage misli, i u tom ste dijelu vi moj partner u istraiva

nju. Iako je mo namjere takva da sva usredotoena volja moe imati

uinke, znanstveni dokazi nam govore da ete biti uspjeniji to ste

koherentniji", u znanstvenom smislu te rijei. Kako biste imali naj

jae uinke, morate odabrati pravo mjesto i vrijeme, umiriti svoj um,

nauiti se usredotoiti, uskladiti se s ciljem svoje namjere, vizualizira-

ti i mentalno isprobavati. Vjerovanje da e pokus djelovati takoer je

kljuno.

Veina ljudi ima slabu mentalnu koherenciju. Hodamo uokolo uro

njeni u fragmentirane i neskladne misli. Postat ete koherentniji samo

ako nauite iskljuiti tu besmislenu untarnju buku koja se uvijek usre-

281
E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r l T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE

dotouje na prolost ili na budunost, a nikada na sadanjost. S vre Ako ne ivite u planinama, bilo bi pametno instalirati ionizator. Vrije

menom ete postati vjetiji u tome, ba kao to atletiari koji svaki dan me poluraspada iona (vrijeme tijekom kojeg ioni zrae) ovisi o stupnju

vjebaju s vremenom mogu sve vie. zagaenosti zraka. to je zrak istiji, njihovo vrijeme poluraspada je

Sljedee vjebe pomoi e vam da postanete koherentniji i uinkovitiji due ako postoji izvor ionizacije, npr. tekua voda. Najbolje koliine

u koritenju namjere i u naim skupnim eksperimentima namjere. iona su:

Mislite o namjerama kao o veim i manjim planovima. Vee planove u nenastanjenoj prirodi, daleko od industrijaliziranih podru

provodite u fazama tako da postupno aljete namjere koje e vam po ja

moi. Ponite sa skromnim ciljevima - neim ostvarivim u prihvatlji blizu tekue vode, kao to su tu ili slap

vom vremenskom rasponu. Ako imate dvadeset kilograma previe, u prirodnim stanitima

ne moete ve idui tjedan nositi konfekcijski broj 38. No, imajte svoj na Suncu - Sunce je prirodni ionizator

veliki plan na umu i postupno radite na pribliavanju njemu. Tako nakon oluja
er je vano prevladati svoj prirodni skepticizam. Moda se ideja da u planinama.
misao moe utjecati na va fiziki svijet ne uklapa u va pogled na

svijet, ali isto biste mislili i za gravitaciju, da ivite u srednjem vije Najgora mjesta su:
ku. zatvoreni prostori s puno ljudi
blizu televizije i slinih elektrinih naprava koje stavraju elek

trine emisije jaine do 11 000 V i izlau sve u svojoj blizini

Odaberite prostor za namjeru pozitivnom naboju

u gradovima

Brojne znanstvene studije govore da prilagoeni prostor pojaava blizu industrija

vau namjeru. Odaberite udobno mjesto. Rijeite se nepotrebnih u smogu, magli, praini.

predmeta i prilagodite ga sebi s jastuiima, namjetajem, tako da

postane vae utoite - mjesto na kojem moete mirno sjediti i me to je manja vidljivost, manja je i koncentracija iona. Smanjena vidlji

ditirati. Ako elite, posluite se svijeama i mirisnim tapiima. vost uzrokovana je brojnim velikim esticama na koje se ioni iz zraka

Nekome je korisno napraviti neku vrstu oltara" na koji se moe lako uhvate. Za nas koji ivimo u gradovima, biljke ili mali vodoskok

usredotoiti s inspirativnim predmetima i fotografijama. ak i ako poboljat e razinu iona. U vaem prostoru ne smije biti raunalo ili

fiziki niste u svom kutku, moete ga vizualizirati svaki put kada sline elektrine naprave.

elite slati namjeru.

283
282
 EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Akumuliranje energije
Kako biste maksimalno akumulirali energiju, prvo morate svoje
modane valove usporiti do meditativnog ili alfa" stanja lagane
meditacije ili sna - kada mozak emitira frekvencije (mjerene EEG-
om) od 8-13 Hz.
Sjednite u udoban poloaj. Mnogi ljudi vole uspravno sjesti u sto
licu s tvrdim naslonom i ruke staviti na koljena. Moete sjesti i na
pod i prekriiti noge. Ponite polako i ritmino disati: udiite kroz
nos i izdiite kroz usta, i to tako da duljina udisaja i izdisaja bude
jednaka. Opustite trbuh, a onda ga polako uvucite, kao da elite
da vam dodirne kraljenicu. Tako ete biti sigurni da diete kroz
dijafragmu.
Ponavljajte to svakih 15 sekundi, ali pazite da se ne napinjete previ
e. Neka vjebe traju tri minute. Postupno ete moi vjebati i po 5
do 10 minuta. Usedotoite se na disanje. Vjebajte redovito - to je
osnova vae meditativne prakse.
Kako biste uli u alfa stanje, kao to budisti kau, najvanije je smi
riti um. esto je posve nemogue ne razmiljati ni o emu.
Nakon to uete u alfa stanje pomou koncentriranja na disanje
ili na neki predmet, veina kola meditacije preporuuje da naete
neto na to se moete usredotoiti, a to e va um drati mirnim.
To moe biti:
tijelo i njegove funkcije ili disanje
vae misli, koje zamiljate kako kraj vas plove na leteem
sagu i nisu u vama
mantra, kao u T M - u : obino se radi o rijei, npr. om (Polje"
u budizmu), ah (univerzalna ivotna istina) ili hum (fizika
284
Trinaesto poglavlje: VJEBANJE NAMJERE
manifestacija istine, sam univerzum); ranih sedamdesetih
godina prolog stoljea mnogi su ljudi koji su prakticirali
TM rabili mantru ah-om
brojevi - stalno brojanje, unaprijed ili unazad
glazba - obino repetitivna kao Bach ili pjevuenje
jedan ton, npr. australskog didgeridooa
bubanj ili zveka, zvukovi koje su rabile mnoge tradicio
nalne kulture kako bi umirile um
molitva, npr. s krunicom, budui da ponavljanje zvukova
umiruje um.
Vjebajte sve dok ne budete mogli ostati usredotoeni na neki od
gore navedenih primjera due od 20 minuta.
Maksimalna jaina
Akumuliranje energije znai maksimalno obraanje pozornosti na
svaki trenutak. Jedan od najsigurnijih naina za razvijanje te vjeti
ne je vjebanje osvijetenosti. Tu drevnu tehniku je oko 500. godine
prije Krista uveo Shakyamuni Buddha, osniva budizma. Radi se o
disciplini kod koje ste svjesni svakog trenutka i svih dogaanja u
sebi i oko sebe.
Takva vrsta meditacije zahtijeva pomno praenje koncentracije,
koja mora ostati u sadanjosti. S vremenom ete moi uutkati stal
nu unutarnju buku svoga uma i usredotoiti se na osjetilno isku
stvo, koliko god ono bilo svakodnevno i obino - radilo li se o obi
nom obroku, zagrljaju, boli ili ak uklanjanju mucice s veste. To je
285
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

kao da imate dobrohotnog roditelja u sebi koji bira na to ete se Zamijetite druge stimulanse u sobi: boju" dana, svjetlo u

usredotoiti i, ako zalutate, vrati vas na pravi put. sobi, kretanje koje se odvija ispred vas, osjeaj mirnoe.

S vremenom e takva meditacija poboljati vau vizualnu per Pokuajte se ne truditi. Radite na odbacivanju oekivanja

cepciju i sprijeiti vas da postanete neosjetljivi na svakodnevna i stremljenja k rezultatima.

iskustva. Jedan od problema pri uvoenju takve meditacije u sva Prihvatite sve to se dogaa bez prosuivanja. To znai

kodnevni ivot je to se ona obino pouava na mjestima gdje ste odbacivanje miljenja i interpretacije svega to se oko vas

slobodni meditirati satima ili se usporeno baviti eljenim akti dogaa. Uhvatite sami sebe kako se odreenih stajalita

vnostima dok meditirate. Ipak, postoji vie naina za prilagoa- drite, a neke odbacujete. Prihvatite svoje osjeaje i isku

vanje tradicionalnih metoda u primjeni namjere: stva, bila ona pozitivna ili negativna.

kada postignete alfa stanje", tiho zamijetite, to preciznije m o Nemojte uriti. Ako morate uriti, urite osvijeteno.

ete, sve to se dogaa u vaem umu i tijelu. Obratite pozornost Osjetite to u potpunosti.

na ono to jest, a ne na ono to biste eljeli ili to je najugodnije.

Ne potiskujte negativne misli ako se pojave. Dobar nain za fo-

kusiranje uma na sadanjost je koncentriranje na poloaj svoga Uvoenje osvijetenosti u svakodnevni ivot

tijela.

Od kljune je vanosti da osvijetenost razlikujete od koncentra Dokazi govore da slanje namjere moete poboljati ako razvijate

cije: najvanija je razlika nedostatak suda o iskustvu. Nalazite se osvijetenost u svakodnevnom ivotu. Psiholog dr. Charles Tart,

u svakom trenutku, bez emocionalnih konotacija i bez prisjea jedan od svjetski poznatih strunjaka za izmijenjena stanja svije

nja prolosti. Nema boljeg" i loijeg". sti, ima nekoliko savjeta: 1

Budite svjesni mirisa, tekstura, boja i osjetilnih dojmova Tijekom dana povremeno uzmite stanke kako biste osvi

koje doivljavate. Kako soba mirie? Kakav okus imate u jestili sve to se dogaa u vama i iko vas.

ustima? Kako osjeate podlogu na kojoj sjedite? Kada osjetite da vam koncentracija pada, usredotoite se

Budite svjesni svega to se dogaa u vama i izvan vas. na svoje disanje.

Kada se uhvatite kako prosuujete ono to vidite, pomi Budite svjesni i najbanalnijih aktivnosti, npr. pranja zubi

slite u sebi: Razmiljam", i vratite se opaanju. ili prijanja.

Jednostavno sluajte zvukove u sobi: buku iz vodovodnih Ponite s malom vjebom, kao to je uzimanje kaputa i

cijevi, trubu automobila, lajanje psa, avion. Prihvatite sve odlazak u etnju, tijekom koje ete biti posve usredotoe

zvukove - buku, kaos ili tiinu - bez prosuivanja. ni na svoje radnje.

287
286
EKSPERIMENT NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t
Radite mentalne biljeke tijekom svake aktivnosti, npr:
oblaim kaput", otvaram vrata", veem cipele".
Koristite osvijetenost u svakodnevnim situacijama.
Kada kuhate veeru ili perete zube, budite svjesni mirisa,
tekstura, boja i osjetilnih dojmova.
Paljivo promatrajte svog partnera, djecu, ljubimce, pri
jatelje i kolege. Pomno ih gledajte bez prosuivanja.
Tijekom neke aktivnosti, npr. doruka, recite djeci da
pomno prate (bez razgovaranja) svaki njen aspekt. Usre
dotoite se na okus hrane. Gledajte njenu boju i tekstu
ru. Koliko su hrskave kukuruzne pahuljice? Kakav je sok
dok vam klizi niz grlo?Postanite svjesni mirisa i zvukova
oko sebe. Kakve osjeaje imate u tijelu dok gledate sve
to?
Sluajte kako va ivot zvui - svi zvukovi koji vas sva
koga dana okruuju. Kada vam se netko obrati, sluajte
zvuk njegovog glasa i ono to govori. Ne odgovarajte dok
ne prestane priati.
Vjebajte osvijetenost u svakoj aktivnosti: u hodanju
ulicom, tijekom vonje automobilom, u vrtu.
Ako radite te vjebe i sretnete nekog poznatog, nemojte
zapoeti razgovor. Pozdravite se, rukujte i ostanite u sa
danjosti.
Koristite osvijetenost kada ste jako zauzeti ili ste pod
pritiskom roka. Zamijetite kako je uriti i to se dogaa
kada ste u takvoj situaciji. to se dogaa s vaom ravno
teom? U takvim situacijama promatrajte sami sebe. Mo
ete li ostati u svom tijelu kada naporno radite?
288
T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE
Vjebajte osvijetenost dok ekate u redu. Osjetite samo
ekanje - nemojte se usredotoiti samo na ono to eka
te. Budite svjesni svojih kretnji i misli.
Nemojte razmiljati o svojim problemima. Nosite se
samo s onim problemima koji su neposredno ispred vas.
Stapanje s drugim"
Istraivanja pokazuju da je dodir ili ak usredotoenost na srce
ili suosjeanje snano sredstvo usklaivanja modanih valova
dvoje ljudi. Kada se dvoje ljudi dodirne dok su puni ljubavi,
koherentni" otkucaji srca jednog mogu utjecati na mozak dru
goga. 2
Prije nego to poaljete namjeru, vano je otvoriti empatijsku
vezu s predmetom namjere.
Uspostavite vezu pomou sljedeih tehnika:
Prvo pokuajte s nekim s kim ve imate jaku vezu: s par
tnerom, djetetom, bratom, sestrom, dragim prijateljem.
Ako nekoga ne poznajete tako dobro, razmijenite pre
dmet ili fotografiju.
Upoznajte tu osobu. Idite s njom u etnju.
Provedite pola sata u zajednikoj meditaciji.
Zamolite osobu da se otvori vaoj namjeri.
Ako aljete namjeru neemu to nije ovjek ili neemu
neivom, takoer moete uspostaviti vezu. Saznajte sve
to moete o predmetu svoje namjere, bila to biljka, i
votinja ili neivi predmet. Neka bude kraj vas neko vri-
289
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart irmaesto poglavlje: VJEBANJE NAMJERE

jeme prije slanja namjere. Morate biti dobri prema tome oko sebe: prosjacima, siromatvu, tragediji i tuzi koju vidi

- radilo se o raunalu ili o kopirnom aparatu. mo na televiziji:

Nemojte tratiti ljubav i tugu koja iz nje dolazi: im osjetite suo

sjeanje u sebi, nemojte ga potiskivati. Budite ranjivi, iskoristite

Budite suosjeajni taj kratak nalet suosjeanja kako biste uli duboko u svoje srce;

meditirajte o njemu, razvijajte ga i produbljujte. Kroz takva ete

Posluite se sljedeim metodama kako biste potakli osjeaj opeg su djela shvatiti koliko ste bili neosjetljivi na patnju... 4

osjeanja tijekom seansi slanja namjere: Tijekom slanja namjere, ako pokuavate nekoga iscijeliti,

Usredotoite se na svoje srce, zamislite kako mu aljete svje pokuajte se zamisliti na njegovom mjestu. Zamislite kako

tlost. Zamislite kako se ta svjetlost iri iz srca po cijelom tije je njemu i kako je biti u takvoj krizi. Pokuajte imati suosje

lu. Poaljite sami sebi misao punu ljubavi, na primjer: Neka anja za njegovu patnju: pitajte se kako bi vama bilo u takvoj

budem dobro i ivim bez patnje." situaciji i kako biste htjeli biti iscijeljeni.

Pri izdisaju zamislite kako svjetlo zrai iz vaeg srca. Pomisli Sada usmjerite misli pune ljubavi predmetu svoje namjere.

te: Cijenim ljubaznost i ljubav svih ivih bia. Neka svi budu Ako je osoba s vama, drite je za ruku.

dobro." Budisti preporuuju da se prvo sjetite svih koje voli

te, zatim se sjetite dobrih prijatelja, poznanika i onih koje ne

volite. U svakoj fazi ponovite: Neka budu dobro i neka ne Izjavljivanje namjere

pate.

Usredotoite se na ljubaznost i suosjeanje za sva iva bia U svom meditativnom stanju jasno izjavite svoju namjeru. Iako

i doprinos koji vai voljeni imaju u vaem blagostanju. Na mnogi ljudi esto koriste konstrukcije: Uvijek sam bio/bila" -

kraju, svoju poruku suosjeanja poaljite svim ivim biima. Uvijek sam bila zdrava" - ja vie volim sadanje vrijeme; u slanju

Vjebajte mijenjanje uloga sa svojim voljenima. Zamislite namjere na cilj" dobro ju je poslati u obliku ve ispunjene elje. Na

kako je biti va partner, roditelj, dijete. Stavite se na mjesto primjer, ako pokuavate iscijeliti bol u kriima, moete rei: Kria

svojih voljenih i zamislite kako bi bilo svijet vidjeti kroz nji me ne bole i lako se kreu." Oblikujte namjeru kao pozitivnu izja

hove oi, s njihovim strahovima, nadama, snovima. Razmi vu: neete rei, Neu imati nuspojave", ve ivjeti u bez nuspo-

slite kako biste vi reagirali. java."

jerome Stone citira Sogyala Rinpochea, autora The Tibetan

Book of Living and Dying,* koji sugerira otvaranje srca patnji

291
290
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Budite o d r e e n i
Izgleda da jasno izreene namjere najbolje djeluju. Neka vae namje
re budu jasno odreene i usmjerene - to detaljnije, to bolje. Ako po
kuavate iscijeliti etvrti prst lijeve ruke svog djeteta, budite odreeni
i, ako je mogue, identificirajte problem.
Recite cijelu namjeru i recite to biste htjeli promijeniti, kod koga,
kada i gdje. Imate set pianja na koje trebate odgovoriti: tko, to, kada,
gdje, zato i kako. Moete i nacrtati svoju namjeru ili napraviti kola
od fotografija ili isjeaka iz asopisa. Stavite to negdje u svoje vidno
polje i esto u to gledajte.
Mentalna proba
Kao i kod elitnih sportaa, najbolji nain za slanje namjere je vizuali-
ziranje eljenog ishoda sa svih pet osjetila u stvarnom vremenu. Vi-
zualizacija znai koritenje mentalnih slika i unutarnjih poruka kako
bi se postigao odreeni cilj. Moe se koristiti za sve ishode - popra
vljanje ivotne situacije, posla, veze, fizikog stanja, zdravlja, stanja
uma (od negativnog u pozitivno), pogleda na ivot, aspekata vlastite
osobnosti. Pomou vizualizacije moete nekome drugom slati na
mjeru. Slina je hipnozi.
Unaprijed planirajte mentalnu sliku ishoda vae namjere. Mnogi vje
ruju da pri vizualiziranju morate jasno vidjeti" sliku u glavi. No, za
namjeru nije nuno imati jasnu mentalnu ili ikakvu sliku. Dovoljno
je samo razmiljati o namjeri, bez mentalne slike, i jednostavno stvo
riti dojam, osjeaj ili misao. Neki misle u slikama, neki u zvukovima,
292
Trinaesto p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE
dodirima ili u odnosima izmeu predmeta. Vaa mentalna proba
ovisit e o razvijenosti pojedinih osjetila u vaem mozgu.
Kod naeg primjera iscjeljenja bolova u leima, zamislite se bez boli
i kako uivate u vjebama i kretnjama koje volite. Vidite sami sebe
kako ustro eete bez boli. Upamtite osjeaj da ste ivi i da vas nita
ne boli. Osjetite svoja gipka leda - iznutra i izvana. Osjetite kako
trite. Odaberite druge osjeaje koji idu u prilog lijeenju vaih lea.
Ako aljete namjeru za iscjeljenje nekog drugog, provedite sve aspe
kte iscjeljivanja, ali zamislite sebe u njihovim leima. aljite namjeru
njihovim leima.
Vjebanje vizualizacije
Vizualizaciju moete vjebati tako to ete prvo ui u meditativno
stanje i prizvati ove slike to potpunije moete:
Omiljeni obrok u kojem ste nedavno uivali: Moete li se
sjetiti mirisa i okusa koje najvie volite?
Vaa spavaa soba. Mentalno proetajte kroz nju i prisjetite
se detalja - mekoe prekrivaa, zavjesa, saga. Ne morate vi
djeti cijelu sobu, dovoljan je i detalj.
Nedavni sretni trenutak s voljenom osobom ili s djetetom.
Sjetite se najjasnijih osjeanja i slika.
Zamislite sebe kako trite, vozite bicikl, plivate ili vjebate u
teretani. Pokuajte osjetiti to kretanje.
Vaa omiljena glazba: pokuajte glazbu uti u sebi.
Nedavno iskustvo s intenzivnim fizikim osjetilnim dojmo
vima: skok u bazen ili u ocean, parna kupelj, osjeaj snijega
ili kie ili voenje ljubavi. Pokuajte ih ponovno proivjeti.
293
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart
Kako biste vizualizirali svoju namjeru, unaprijed je paljivo razra
dite:
Svorite sliku eljenog rezultata u glavi. Zamislite da ve po
stoji, a vi ste dio njega.
Zamislite tu situaciju sa to vie osjetilnih detalja (kako mi
rie, kako izgleda...)
Razmiljajte o njoj na pozitivan, optimistian nain: poslui
te se mentalnim izjavama ili afirmacijama koje potvruju da
se to dogodilo ili se upravo dogaa (a ne da e se dogoditi u
budunosti). Ako netko, na primjer, ima problema sa srcem,
ponavljajte: Moje srce je zdravo."
Kod iscjeljivanja, pokuajte zamisliti iscjeljujuu energiju
(moda u obliku bijelog svjetla ili vaeg osobnog boanstva)
kako vas ispunjava i iscjeljuje bolesni dio vaeg tijela. Ako je
za vas vana borba dobra i zla, zamislite pozitivne" stani
ce kako ubijaju negativne". Inae, moete zamisliti bolesne
stanice kako postaju zdrave ili zamislite itavo tijelo s odre
enim, trenutano bolesnim dijelom, u savrenom zdrav
stvenom stanju. esto zamiljajte kako ste savreno zdravi i
obavljate svoje svakodnevne aktivnosti. Naite sliku zdravog
dijela tijela na internetu i tako zamiljajte i svoje tijelo.
Ako trpite bol, zamislite ivane zavretke u svom tijelu i
gledajte" kako svakim dahom unosite iscjeljujuu energiju
koja tee kroz vae miie i krv i dolazi do ivaca, koje onda
umiruje i iscjeljuje.
esto aljite te vizualizacije - i tijekom meditacije i inae.
294
Trinaesto poglavlje: VJEBANJE NAMJERE
Vjera
Brojni dokazi placebo efekta pokazuju nevjerojatnu mo vjere.
Vjera u mo namjere od kljune je vanosti. Budite odluni u
koncentraciji na eljeni ishod i nemojte sebi doputati pomisao
na neuspjeh. Takve misli odmah odbacite. Ako namjeru aljete
nekome tko ne vjeruje u nju, razgovarajte s tom osobom o znan
stvenim dokazima u Eksperimentu namjere" i u ostaloj litera
turi. Vano je da dijelite ista vjerovanja. Herbert Benson vjeruje
da su redovnici mogli postii tako dobre rezultate jer su koristili
rijei ili fraze koje su izraavale njihova najdublja vjerovanja. 5
M a k n i t e se u s t r a n u
U istraivanjima meditacije, medija i iscjelitelja, ljudi koji su
uspjeni u namjeri zamiljaju sebe i osobu koju iscjeljuju u jedin
stvu sa svemirom. Dok ste u meditativnom stanju, uite u pro
stor u kojem je oslabljen va osjeaj individualnosti i gdje osjeate
stapanje s predmetom vae namjere i s Poljem. Oblikujte svoju
namjeru, jasno je izrecite i zaboravite na ishod. Moete osjetiti
kako namjeru preuzima sila izvan vas. Zavrite svoju unutarnju
meditaciju sa zamolbom i maknite svoj ego u stranu. Zapamtite:
ta sila" ne potjee od vas - ona samo kroz vas prolazi. Namjera
je zapravo zamolba koju aljete univerzumu.
295
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart irmaesio poglavlje: VJt^BANJt NAMJERE

Tempiranje gnetske aktivnosti, Sunevog vjetra i visokoenergetskog protonskog

i x-zraenja.

Dokazi navode na zakljuak da namjera (tj. psihokineza) najbolje Sva se geomagnetska aktivnost mjeri indeksom K, na kojem je 0 naj

djeluje pri pojaanoj geomagnetskoj aktivnosti. Na nekoliko inter- nia vrijednost, a 9 najvia. Indeks a je slian, ali koristi veu ljestvi

netskih stranica moete saznati kolika je geomagnetska aktivnost na cu - od 0 do 400.

vaem podruju. NOAA je osnovala Centar za svemirski okoli (Spa Planirajte slanje namjere u dane tijekom kojih indeks K iznosi 5 ili

ce Environment Center - SEC), ameriki zvanini izvor informacija vie (ili kada je indeks a vei od 200).

o svemirskom vremenu (www.sec.noaa.gov). SEC je osnovao Centar Moda bi bilo najbolje namjeru slati oko lokalnih 13.00 h siderikog

za svemirsko vrijeme (Space Weather Operations - S W O ) , koji dje vremena (lokalno sideriko vrijeme moete izaunati na internetu).

luje kao centar za upozoravanje na poremeaje u svemiru. SWO daje Namjeru aljite samo kada se osjeate dobro i kada ste sretni.

prognoze i upozorenja za solarnu i geomagnetsku aktivnost, a njime

upravlja NOAA i ameriko zrakoplovstvo.

SWO prima podatke u stvarnom vremenu iz brojnih opservatorija Saetak

na Zemlji i satelitskih senzora u orbiti. Pomou tih podataka, SWO

predvia solarnu i geomagnetsku aktivnost i upozorava stanovnitvo Va program namjere

tijekom velikih oluja. Za prognozu za dan tijekom kojeg planirate Uite u svoj prostor za namjeru.

slati namjeru posjetite http://sec.noaa.gov/today2.html. Akumulirajte energiju pomou meditacije.

SEC je stvorio Ljestvice svemirskog vremena kako bi laicima predo Postanite usredotoeni kroz osvijetenost sadanjeg trenu

io jainu geomagnetskih i solarnih aktivnosti i njihovo djelovanje tka.

na nae tehnologije (www.sec.noaa.gov/NOAAscales). Brojevi ozna Uspostavite istu valnu duljinu pomou suosjeanja i znaaj

avaju jainu - 1 je najnia vrijednost, a 5 najvia. ne povezanosti.

Solarni i heliosferni opservatorij (Solar and Heliospheric Obser Izrecite jasno definiranu namjeru.

vatory - SOHO) zajedniki je projekt ESA-inog (European Space Mentalno isprobajte svaki njen trenutak sa svih pet osjetila.

Agency) i NASA-inog istraivanja uinka Sunca na Zemlju. Za vie Svoju namjeru detaljno vizualizirajte kao vrstu injenicu.

informacija, posjetite http://sohowww.nascom.nasa.gov/. Za druge Tempirajte namjeru - provjerite to se zbiva sa Suncem i

aspekte svemirskog vremena, ukljuujui i grafikone geomagnetske odaberite dane kada se osjeate dobro.

aktivnosti, posjetite http://sohowww.nascom.nasa.gov/spaceweat- Maknite se u stranu - predajte se snazi univerzuma i prepu

her/. Na toj ete internetskoj stranici nai korisne grafikone geoma- stite joj ishod.

297
2%
etrnaesto poglavlje

VAI EKSPERIMENTI NAMJERE

Sada kad ste izvjebali akumuliranje energije", zapitajte se kako

namjeru moete upotrijebiti u svakodnevnom ivotu. Kako bi

smo vam pomogli u tome, moji znanstvenici i ja osmislili smo

nekoliko neformalnih, osobnih eksperimenata.

Sljedee eksperimente trebate shvatiti kao odskonu dasku u uvo

enju namjere u va svakodnevni ivot i kao anegdotalna istrai

vanja. Kada budete provodili svoje eksperimente namjere, voljela

bih kada biste nas izvijestili o tome na naoj internetskoj strani

ci.

Kako biste te eksperimente provodili, trebaju vam samo biljeni

ca i kalendar. Kada budete poinjali, zabiljeite datum i vrijeme

svojih namjera. Svaki eksperiment namjere trebali biste provo

diti nakon akumuliranja energije u vaem prostoru za namjeru

pomou programa iz trinaestog poglavlja. Ako patite od ozbiljne

bolesti, neka vam u vaim namjerama pomogne i profesionalni

iscjelitelj.

Svakoga dana zabiljeite promjene u cilju svoje namjere i budite

precizni. Ako pokuavate izlijeiti bolest kod sebe ili kod nekoga

drugog, svakoga dana pratite i biljeite promjene. Kako se ciljana

osoba osjea? Koji su se simptomi poboljali? ]e li joj openito

299
E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t e t r n a e s t o p o g l a v l j e : VASI t K S P b R I M E N T I NAMJERE

stanje pogorano? Ima li kakvih novih simptoma? (Ako se stanje da vam se prihodi poveaju za 10%

ozbiljno pogora, savjetujte se s profesionalnim iscjeliteljem i pre da vam biljke ili usjevi rastu 10% bre nego obino.

ispitajte vlastite podsvjesne namjere.) Ako pokuavate promijeni

ti svoj odnos s nekim tko je inae neprijateljski raspoloeni prema Kada vam se eljene stvari ponu dogaati, prijeite na sloenije mi

pozitivnijim stvarima, svakog dana biljeite njegove/njene intera sli. Isprva se usredotoite samo na jednu stvar, kod koje lako moete

kcije s vama, kako biste ustanovili da li se neto promijenilo. utvrditi je li do promjene doista dolo i je li ta promjena uzrokovana

vaim namjerama.

D o b i v a n j e o n o g a to e l i t e u i v o t u

Retronamjere

Odaberite neto to elite da vam se dogodi, a nikad vam se nije dogo

dilo. Odaberite neto to se rijetko dogaa tako da, ako se dogodi, znate Ako imate zdravstvenih problema, vratite se u mislima u vri

da se radi o rezultatu vae namjere. Evo nekoliko prijedloga: jeme kada je on poeo. Primijenite namjeru za rjeavanje tog

da vam suprug daruje cvijee (ako dosad nikad nije) problema na samom njegovom poetku. Ustanovite je li vam

da supruga s vama pogleda nogometnu utakmicu (ako inae to bolje.

ne radi) Ako se s nekim ne slaete, vratite se u mislima u vrijeme kada

da nepristojni susjed s vama zapone ugodan razgovor ste se prvi put sukobili i namjerom to pokuajte promijeniti.

da vam dijete pomogne u pranju suda Budite vrlo precizni.

da se vae dijete samo probudi i ode ujutro u kolu bez tjeranja Zamolite prijatelje i obitelj da vam dopuste primjenu retro-

da se vremenske prilike poboljaju (recimo da bude 30% manje molitve za osobu koja je bila bolesna prije pet godina. Usre

kie) dotoite se na njihovu bolest i ustanovite hoe li to pobolja

da vae dijete samo spremi krevet ti njihovo sadanje zdravlje. Ta e im se zamisao initi tako

da va pas prestane lajati nou besmislenom da e vam vjerojatno dopustiti. Ako elite, to

da vaa maka prestane grebati kau moete pokuati i u lokalnom domu umirovljenika. Prvo, na

da va suprug/supruga s posla dode ranije no obino ravno, morate dobiti doputenje pacijenta i nadlenih osoba.

da vae dijete gleda televiziju dva sata manje

da vas netko s radnog mjesta, tko vas inae ne podnosi, pozdra Izvijestite nas o svim rezultatima na internetskoj stranici www.thein-

vi i zapone razgovor tentionexperiment.com.

(01
300
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart i.eu n desio pogidvije: VHJI tiorcMMtNii NAMJtKt

Skupne vjebe namjere okupljajte i odailjite svoju namjeru. Paljivo pratite statistike za

mjesec prije i nekoliko mjeseci nakon primjene namjere. Zabilje

Okupite nekoliko prijatelja zainteresiranih za skupne vjebe namje ite promjene.

re. Osigurajte prostor za namjeru u kojem ete se sastajati. Odaberite Svoje rezultate poaljite na nau internetsku stranicu: www.thein-

predmet namjere u svojoj zajednici. Evo nekoliko mogunosti: tentionexperiment.com.

poboljanje vremena

smanjenje kriminala za 5%

smanjenje zagaenja za 5%

smanjenje koliine smea u odreenoj ulici

dolazak pote jedan sat ranije

postizanje neke vrste aktivizma (na primjer, spreavanje po

stavljanja odailjaa za mobilne telefone u vaoj etvrti)

smanjenje prometnih nesrea s djecom za 3 0 %

popravljanje prosjeka ocjena jedne kole za jedan

smanjenje zlostavljanja djece u vaoj zajednici za 3 0 %

smanjenje broja vlasnika vatrenog oruja za 3 0 %

poveanje (ili smanjenje) padalina za 10%

smanjenje broja alkoholiara u vaem gradu za 25%.

Ovisno o prirodi vae namjere, zaduite jednog lana vae skupine

za pregledavanje statistika vezanih za vau namjeru. Kod tih vrsta

statistika dobro je doi do izvjetaja za vae podruje u zadnjih pet

godina, tako da imate vrste rezultate s kojima moete vriti uspo

redbe.

Kada se sastanete, formulirajte skupnu namjeru. Pri akumuliranju

energije", zamislite se kao jedno bie (recimo kao jedan ogroman

balon ili neto slino). Kada uete u kolektivno meditativno sta

nje, neka jedan lan skupine proita izjavu namjere. Redovito se

J03
Petnaesto poglavlje

SKUPNI EKSPERIMENTI NAMJERE

Pozivamo vas na sudjelovanje u masovnom skupnom eksperimentu

namjere s ostalim zainteresiranim itateljima ove knjige. Ako elite su

djelovati u najveem pokusu te vrste u povijesti, nastavite itati.

U tim ete pokusima pomagati irenju ljudskog znanja o snazi namje

re. Na naoj internetskoj stranici bit e blogova i interaktivnih eleme

nata, stoga ete moi izmjenjivati iskustva o eksperimentima namjere

s istomiljenicima iz cijelog svijeta (etrnaesto poglavlje).

Naravno, to nije obvezno. Ne elim da sudjelujete ako niste doista za

interesirani. Trebam sudionike koji e se ozbiljno baviti eksperimen

tima namjere. Svaki bi vam eksperiment mogao oduzeti od nekoliko

minuta do jednog sata, iako to vrijeme u budunosti kanimo malo

produljiti.

Prvo se ulogirajte na stranicu www.theintentionexperiment.com.

Tamo ete nai podatke, datume i ciljeve naih buduih eksperimenata

namjere. Planirani su tako da se podudaraju s periodima vee geoma

gnetske aktivnosti. Te datume oznaite u svom rokovniku i, ako elite

sudjelovati, od kljune je vanosti da ih ne zaboravite. Planirali smo

brojne eksperimente, no budui da su znanstveni pokusi skupi i da ih

treba detaljno analizirati, intervali izmeu njih bit e dosta dugi. Ako

propustite jedan, na drugi ete morati ekati nekoliko mjeseci.

MS

Nekoliko dana prije eksperimenta proitajte uvodne upute kako biste
znali o emu se radi. U uputama e pisati to vam sve treba za provo
enje vjebi akumuliranja energije iz trinaestog poglavlja, koje treba
izvesti prije slanja namjere. Nai ete podatke o vremenu izvoenja
eksperimenta u vaoj vremenskoj zoni. Na stranici se nalazi sat, po
deen na ameriko standardno i na griniko vrijeme, i sat koji odbro
java vrijeme do sljedeeg eksperimenta, koji e odrediti ekvivalentno
vrijeme u svim vremenskim zonama. Budui da sudjeluju itatelji iz
cijelog svijeta, presudno je slanje namjere u pravo vrijeme.
Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebamo posveene
i informirane sudionike koji su proitali i razumjeli ovu knjigu. Stoga
emo morati iskorijeniti nonalantne sudionike tako to e svatko
morati upisati lozinku, sastavljenu od misli i ideja iz ove knjige, koja
e se svakih nekoliko mjeseci mijenjati. Trait emo, na primjer, da
upiete etvrtu rije iz treeg ulomka na 57. stranici amerikog izda
nja s tvrdim koricama (ili na 65. stranici izdanja u mekim koricama).
Navest emo lozinke i za sva prevedena izdanja. Samo slijedite upute.
U eksperimentu moete sudjelovati samo ako ste proitali knjigu i
ulogirate se s ispravnom lozinkom, nakon ega ete dobiti privatnu
lozinku za budue eksperimente.
Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebat emo poda
tke o sudionicima, na primjer, prosjenu dob, spol, zdravlje i mo
gue parapsiholoke sposobnosti. Na dan eksperimenta, trebat ete
dati neke podatke o sebi. Nekoliko naih znanstvenika osmislilo je
upitnike koje ete popuniti. Ti su podaci, naravno, povjerljivi, i zati
eni po meunarodnim zakonima o zatiti podataka. Kada jednom
ispunite upitnike, iste podatke vie neete morati ponovno davati za
budue eksperimente.
306
P e t n a e s t o p o g l a v l j e : S K U P N I E K S P E R I M E N T I NAMJERE
Na dan eksperimenta namjere, u vrijeme navedeno na internetskoj
stranici, trebat ete poslati paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovi
sno o predmetu namjere. Na stranici e vam svaki korak biti obja
njen. Bit ete zamoljeni da uete u meditativno, a zatim u suosje
ajno stanje, i da poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru.
Primjerice, recimo da elimo poslati namjeru u petak, 20. oujka,
u 20:00 h po istonom standardnom vremenu, da zeleni ljiljan
u laboratoriju Fritza-Alberta Poppa u Neussu u Njemakoj bre
raste. Na internetskoj emo stranici imati fotografiju tog zelenog
ljiljana kako biste namjeru mogli vjebati na pravom subjektu i
pisat e da sljedeu reenicu trebate izgovarati ili misliti 20. ouj
ka u 20.00 h:
Naa namjera je da zeleni ljiljan u Neussu raste 10% bre od kon
trolne biljke.
Ili, recimo, da se radi o pacijentu s ranom. Naa bi namjera mogla
glasiti:
Naa namjera je da Lisina rana zaraste 10% bre nego to je nor
malno.
Budui da se radi o zanstvenom eksperimentu, testirat emo pre
cizan, paljivo proraunati rezultat: 10% bre ili sporije, ili 10 stu
pnjeva nie ili vie od kontrolnog uzorka.
Kada pokus zavri, rezultate e analizirati na tim znanstvenika
- i, nadamo se, neutralni statistiar - a onda e biti objavljeni na
naoj internetskoj stranici.
307
E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

Moram ponoviti da nema jamstva da e eksperimenti djelovati. Kao

znanstvenicima i objektivnim istraivaima, dunost nam je vjerno

objaviti podatke koje imamo. Bez obzira na uspjeh poetnih ekspe

rimenata, nastavit emo poboljavati koncept svakog eksperimenta s

obzirom na nova saznanja o skupnoj namjeri. Ako prvi, ili drugi, ili Zahvale
peti eksperiment ne uspije, nastavit emo se truditi i saznavati vie sa

svakim novim rezultatom. Sama priroda pionirske znanosti je da po Eksperiment namjere je sastavljen od brojnih intervjua i prepiske s veinom znanstve
nika i lijenika opisanih u ovoj knjizi i od paljivog itanja vanih znanstvenih rado
put slijepca hodate uokolo i samo kroz iskustvo nalazite pravi put. va. Ti znanstvenici su: Harald Atmanspacher, Cleve Backster, Dick Bierman, aslav

esto posjeujte internetsku stranicu kako biste bili obavijeteni o Brukner, Melinda Connor, Eric David, Richard Davidson, John Diamond, Walter
Dibble, Thomas Durt, Sayantani Ghosh, Stuart HamerofJ, Valerie Hunt, Mitch Kru
skupnim i individualnim eksperimentima (etrnaesto poglavlje). coff, Konstantin Korotkov, Stanley Krippner, Sarah Lazar, Leonard Leibovici, Todd

Ako ste uivali u pisanom dijelu ove knjige, zacijelo ete uivati i u Murphy, Roger Nelson, Michael Persinger, Fritz-Albert Popp, Dean Radin, Benni Re-
snick, Thomas Rosenbaum, Metod Saniga, Marylin Schlitz, Gary Schwartz, Jerome
internetskoj stranici, jer se radi o djelu s neizvjesnim zavretkom. Stone, Ingo Swann, William Tiller, Eduard Van Wijk i Fred Alan Wolf.
Takoer sam intervjuirala brojne ljude izvjebane ili nadarene za primjenu namjere
kao to su vidovnjak Ingo Swann, majstori Qigonga kao to je Bruce Kumar Frantzis,
www.theintentionexperiment.com iscjelitelji kao to je Eric Pearl i brojni drugi iscjelitelji koji su ispunili moj opirni
upitnik.

Osobito sam zahvalna Vlatku Vedralu koji me pouio novostima u kvantnoj teoriji;
Garyju Schwartzu za mnoge inovativne ideje i viestruku pomo; Williamu Tilleru
koji je paljivo objasnio svoje teorije, Stanleyju Krippneru koji nas je usmjerio svoji
radom i Deanu Radinu za njegovu pomo u znanosti retroaktivne namjere. Puno
dugujem i Cleveu Backsteru, Dicku Biermanu, aslavu Brukneru, Richardu David-
sonu, Sayantani Ghosh, Konstantinu Korotkovu, Stanleyju Krippneru, Sarah Lazar,
Michaelu Persingeru, Fritz-Albertu Poppu, Deanu Radinu, Thomasu Rosenbaumu,
Garyju Schwartzu, Jeromeu Stoneu, Williamu Tilleru, Eduardu Van Wijku - svi oni
su proitali ovu knjigu i ispravili eventualne pogreke u opisima svog rada. to se
knjiga tie, puno dugujem, knjigama Larryja Dosseyja: Be Careful What You Pray For
i Healing Words; kompilaciji Marylin Schlitz: Consciousness and Healing, nekoliko
knjiga Daniela Benora i njegovoj izvanrednoj internetskoj stranici; knjigama Wil-
liama Tillera; knjizi Deana Radina Entangled Minds i Backsterovom djelu Primary
Perception. Brojne bibliografije objavljene na internetu bile su mi od velike pomoi
ukljuujui Radinovu bibliografiju iz Entangled Minds, bibliografiju iz knjige Micha-
ela Murphyja The Science of Meditation i bibliografije Stephana Schwartza i projekta
Retro-PK.

Osobito sam zahvalna Suzanne Donahue, Heidi Metcalfe, Shannon Gallagher i

Andrewu Paulsonu iz Free Pressa; Wandi Whiteley, Liz Dawson i Belindi Budge iz

ion
EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

iz Harper Collinsa u Velikoj Britaniji jer su digle standarde za ovaj projekt i podr
avale ga. Zahvalna sam i svojim urednicima: Lesley Meredith, Katy Carrington,
Andrewu Colemanu, Violi i Bryanu Cholfinu koji su ovu knjigu poboljali na ne
brojene naine.
Valja spomenuti i Willa Arntza, Betsy Chasse i Marka Vicentea koji su radili na What Biljeke
the Bleep Do We Know!? stalno podravali Polje i moje ostale projekte. Zahvalna sam
i cijelom timu u mojoj tvrtki Conatus, osobito Tonyju Edwardsu, Joanne Evans, Ni- Predgovor
colette Vuvan i Pavelu Mikoloskom koji su najvie radili na Living the Field.
Moji agenti Russel Galen i Daniel Baror jo su jednom svojim zalaganjem pokazali 1. N. Hill, 'Ihink and Grow Rich: The Andrew Carnegie Formula for Money Making
svoju nevjerojatnu vjeru u ovaj projekt kojem su nastojali nai dobar dom. (New York: Ballantine Books, 1987., ponovljeno izdanje).
Zahvalna sam za sve to svakoga dana nauim od svoje djece Caitlin i Anye o nevje
rojatnoj moi namjere. 2. J. Fonda, My Life So Far (London: Ebury Press, 2005.), 571.
Doprinosi Roberta Jahna, Brende Dunne, Fritz-Alberta Poppa, Eduarda Van Wijka,
Sophie Cohen, Annemarie" i cijelog osoblja Meunarodnog instituta za biofiziku Uvod
u Njemakoj koji su pokrenuli prvi eksperiment namjere neprocjenjivi su. Bez njih
ove knjige ne bi bilo. 1. Za potpuni spis ovih znanstvenika i njihovog rada, proitajte Lynn McTaggart,
I naposljetku, najvie dugujem svojem suprugu Bryanu Hubbardu koji je posijao Polje: Potraga za tajnim silama svemira
prvo sjeme i paljivo ga njegovao.
2. Pun naslov Newtonova glavnog rada je Philosophiae Principia i Mathematica, na
ziv koji aludira na filozofske implikacije, ali se uglavnom s potovanjem oslovljava
kao Principia.

3. R. P Eeynman, Six Easy Pieces: The Fundamentals ojPh)sic_ E.r?lzi>:ed , New

York, Penguin, 1995., 24.

4. McTaggart, Polje.

5. Eugene Wigner, ameriki fiziar maarskog podrijetla, koji je dobio Nobelovu

nagradu za svoj doprinos teoriji kvantne fizike, jedan je od ranih pionira sredinje
uloge svijesti u odreivanju stvarnosti: kroz pokus s mislima, nazvan VVignerovi
prijatelji", teoretizirao je da bi prijatelj" mogao reducirati slavnu Schrodingerovu
maku na jedno stanje ili, kao sama maka, ostati u stanju superpozicije dok jo
jedan prijatelj ne doe u laboratorij. Drugi znanstvenici koji podravaju efekt pro
matraa" su John Eccles i Evan Harris Walker. Johnu Wheeleru se pripisuje prizna
vanje teorije da svemir funkcionira po naelu sudjelovanja: postoji samo zato to ga
mi vidimo.

6. McTaggart: Polje.

7. E. J. Squires, "Many views of one world-an interpretation of quantum theory,"

European journal of Physics, 1987., 8: 173.

311
510