Planiranje obrazovno-vaspitnog rada

Podgorica, 2006.
Zora Bogievi
Planiranje obrazovno-vaspitnog rada
2006.

Izdava
Centar za struno obrazovanje

Za izdavaa
Duko Rajkovi

Recenzija
Radovan Damjanovi

Lektorisala
Bojana Popadi

Tehnika obrada
Dejan Stani

tampa
------------------

Tira
------------------

2
 Sadraj

Pripremanje i planiranje obrazovno-vaspitnog rada ..................................................... 5

Godinji plan rada ............................................................................................. 7
Operativni plan rada ......................................................................................... 12
Plan nastavnog asa .......................................................................................... 15
Kontrola izvrenja plana .................................................................................... 16
Literatura ...................................................................................................... 17
Prilog I ......................................................................................................... 18
Prilog II ......................................................................................................... 20

3
4
 Pripremanje i planiranje obrazovnovaspitnog rada

Svaka svjesna aktivnost ovjeka odvija se prema utvrenom planu. Planiranje je aktivnost kojom
se ljudi podstiu i usmjeravaju da na racionalan i to efikasniji nain ostvare postavljene ciljeve
u razliitim drutvenim djelatnostima. Obuhvata popis zadataka koje treba obaviti u odreenom
vremenu, pojedince i grupe koje ih realizuju, zatim oblike, metode, postupke i sredstva za
ostvarivanje postavljenih ciljeva, kao i naine kontrole i procjene postignutih rezultata. Kako je
i vaspitanje i obrazovanje veoma znaajna i organizovana drutvena djelatnost, planiranju u
obrazovno-vaspitnom radu mora se posvetiti izuzetno velika panja. Za svako planiranje
neophodno je odgovarajue pripremanje. Zbog toga se pripremanje i planiranje obrazovno-
vaspitnog rada posmatra kao jedinstveni proces. Poto je nastavnik organizator i nosilac
nastavnog rada, njemu pripada primarna funkcija u pripremanju i planiranju toga rada.
Pripremanje i planiranje je stalan proces i obaveza svakog nastavnika i zahtijeva od njega iroko
podruje znanja, vjetina i sposobnosti.

Opta naela kojih se treba pridravati prilikom planiranja nastave su:

- Plan treba da bude realan i ostvarljiv, da odgovara uslovima u kojima e se realizovati i

mogunostima grupe/odjeljenja koja e u tom neposredno uestvovati.
- Program iz jednog predmeta predvien za nastavnu godinu ne moe se mehaniki dijeliti
na polugodita, mjesece, sedmice i dane, ve se mora voditi rauna o tome da sve
nastavne teme i oblasti nijesu istovjetne po sloenosti i obimu i da je za njihovu obradu
potrebno razliito vrijeme.
- Prilikom planiranja treba imati u vidu, kako povezanost nastavnih sadraja u okviru
jednog predmeta, tako i njegovu povezanost sa drugim predmetima. Takoe, treba
imati u vidu prirodu i specifinost nastavnih sadraja i sloenost ciljeva iz pojedinih
predmeta.

Pripremanjem i planiranjem nastavnog rada obezbjeuje se:

- ravnomjerna obrada nastavne grae tokom cijele kolske godine;

- sistematinost u radu, pravilan redosljed obrade grae;
- odabir odgovarajuih sadraja i odreivanje konkretnih zadataka na osnovu analize
ciljeva i u zavisnosti od njihove sloenosti i vrste;
- utvrivanje naina provjere ostvarenosti postavljenih ciljeva;
- osiguravanje pretpostavki za ostvarivanje postavljenih zadataka u predvienoj jedinici
vremena;
- blagovremena odgovarajua priprema (metodika, organizaciona i materijalna)
nastavnog rada;
- unaprjeenje elemenata obrazovno-vaspitnog rada nakon njegove realizacije, u skladu
sa rezultatima evaluacije;
- omoguavanje drugim nastavnicima uvid u dinamiku, u zadatke i ciljeve koji se
ostvaruju kroz nastavu pojedinih predmeta, u cilju uspostavljanja korelativne veze
meu predmetima.

5
Priprema i planiranje nastavnog rada obuhvata etiri aspekta:

- teorijski aspekt - obuhvata analizu programa (kataloga znanja) predmeta, odnosno

analizu sadraja i ciljeva koji se ele ostvariti;
- organizacioni aspekt izbor metoda i oblika rada, raspored nastavne materije na
asove;
- materijalni aspekt priprema nastavnih sredstava i pomagala, priprema prostora za
realizaciju nastave;
- administrativni aspekt obuhvata prva tri predstavlja izradu pisanih dokumenata -
planova, koji predstavljaju sintezu ukupne metodike pripreme nastavnika.

Rezultat pripremanja i planiranja nastave su godinji (globalni) planovi, operativni planovi i

planovi nastavnih asova.

6
 Godinji plan rada

Izrada godinjeg plana rada pretpostavlja da se na osnovu postavljenih ciljeva i predvienih

programskih zahtjeva, izvri njihova neophodna dalja razrada i konkretizacija i definie ono to
se eli postii ukupnom obrazovno-vaspitnom aktivnou. U godinjem planu se postavljaju opti
zahtjevi obrazovno-vaspitnog rada: nastavne teme odnosno oblasti ili cjeline sa brojem asova;
korelacija (vremenska i sadrajna) u okviru razliitih nastavnih podruja; predvianje obaveza i
zadataka u okviru ostalih, nastavnih i vannastavnih, oblika pedagokog rada (dopunskog i
dodatnog rada, takmienja, susreta uenika, slobodnih aktivnosti i dr.); izrada kolskih i
domaih zadataka; uee strunih slubi u planiranju i realizovanju obrazovno-vaspitnog rada
(pedagoga, psihologa, bibliotekara); saradnja sa institucijama i slubama izvan kole (preduzea,
ustanove) i kulturnim institucijama, saradnja sa roditeljima i sredinom, praenje postignua
uenika i slino.

Model godinjeg plana rada sadri1:

1. obrazovno-vaspitne ciljeve predmeta,

2. raspored nastavne grae po asovima,
3. spisak udbenika za uenike,
4. strunu literaturu za nastavnike,
5. nastavne metode,
6. oblike rada,
7. nastavna sredstva / materijalne uslove,
8. pismene i ostale zadatke,
9. provjeravanje i ocjenjivanje znanja,
10. pomo uenicima,
11. slobodne aktivnosti uenika / vannastavne aktivnosti,
12. korelaciju sa ostalim predmetima,
13. ostale aktivnosti nastavnika,
14. prijedloge nastavnika za poboljanje nastave / uenja.

Obrazovno-vaspitni ciljevi predmeta proizilaze iz prirode samog predmeta. Dati su u taki 3.

kataloga znanja odnosno predmetnog programa. Nastavnik ih moe dopuniti i konkretizovati.

Raspored nastavne grae po asovima (shema 1), zahtijeva detaljno prouavanje predmetnog
programa. Uzimajui u obzir ukupni fond asova dat nastavnim planom za konkretni predmet i
znaaj pojedine teme, odnosno nastavne oblasti ili cjeline, obzirom na sloenost ciljeva koji se
ele postii, svakoj temi, nastavnoj oblasti ili cjelini se dodjeljuje potrebno vrijeme za
realizaciju, odnosno broj asova po svim tipovima asova. Kod maternjeg jezika broj asova se
dodjeljuje oblastima jezika i knjievnosti i u zavisnosti od zahtjeva programa, u okviru ovih
oblasti, broj asova za gramatiku, poznavanje pravopisa, kulturu itanja i drugo i broj asova za
teoriju knievnosti i za konkretna knjievna djela. Kod stranog jezika polazi se od definisanih
ciljeva, pa se trae tekstovi, lekcije iz preporuenog udbenika, kroz iju e se realizaciju
dostii ciljevi dati programom, a koji se odnose na sluanje, govor, itanje, pisanje, leksiku,
gramatiku i druga podruja jezika. Tekstovima odnosno lekcijama se dodjeljuje broj asova.
Odreen broj asova u godinjem planu nastavnik opredjeljuje za pismene zadatke, testove,
sistematizaciju i, kod stranog jezika, za strune tekstove.

1
Ovo je jedan od moguih modela godinjeg plana rada. Nastavnici mogu dodati i druge elemente i razraditi ih.

7
 Redni Tip asa Ukupno
Naziv nastavne teme (oblasti, cjeline)
broj asova

Shema 1. - Raspored nastavne grae po asovima

Nadleni struni organ odobrava upotrebu udbenika za pojedine predmete. Okvirni spisak
literature dat je i u predmetnom programu. Kada za odreeni predmet nema udbenika koji je
raen prema programu tog predmeta, nastavnik treba da na osnovu prouavanja i procjene, u
saradnji sa aktivom, preporui uenicima udbenik koji najvie odgovara sadrajima i ciljevima
programa predmeta. Ako je uz udbenik raena i radna sveska ili radni listovi, treba uenicima
preporuiti i njih.

Uenicima koji pokazuju vee interesovanje za prouavanje odreenih sadraja u odnosu na ono
to je predvieno programom i dato u udbeniku, treba predloiti i vanudbeniku literaturu
(npr: enciklopedije, asopise, adrese sajtova). Na taj nain se podravaju i stimuliu
interesovanja uenika i omoguava im se proirivanje i obogaivanje znanja.

Nastavnik planira upotrebu strune literature i drugih izvora u cilju to kvalitetnije pripreme za
obrazovno-vaspitni proces. Udbenik koji je namijenjen uenicima ne moe biti jedini izvor za
pripremanje nastavnika za nastavni proces.

Izbor i primjena nastavnih metoda zavisi od prirode sadraja i ciljeva postavljenih programom,
od uslova u kojim se nastava izvodi, razvojnih karakteristika i psihofizikog uzrasta uenika. U
plan rada nastavnik treba da upie one metode rada koje e najee primjenjivati. Nastavnik
pri tom treba da ima u vidu da li te metode izazivaju, kod to veeg broja uenika i to due,
osmiljene i relevantne aktivnosti, aktivnosti koje su u skladu sa prirodom sadraja odreene
nastavne oblasti.

Oblici rada proizilaze iz karaktera znaaja teme, odabranih sadraja i postavljenih ciljeva,
uslova u kojim se radi, kao i nastavnih metoda. Kao i kod nastavnih metoda u plan rada nastavnik
treba da upie one oblike koje e najee iprimjenjivati, imajui pri tom u vidu da se uenik
kroz samostalno obavljanje odreenih aktivnosti, sticanje i razvoj znanja, vjetina i sposobnosti,
osposobljava za uspjenije samostalno snalaenje u svakodnevnom ivotnom i radnom okruenju.

Sadrajna struktura, metode i oblici rada, direktno su povezani sa materijalnom pripremom

nastavnog rada. U zavisnosti od metodikog oblikovanja rada zavisi izbor, priprema i izrada
nastavnih sredstava i pomagala. Pravilna upotreba nastavnih sredstava direktno utie na trajnost
i primjenjivost znanja. Nastavnici odreenog aktiva pribavljaju, pripremaju i provjeravaju
funkcionalnost sredstava zajedno, njegujui pri tom timski rad i poveavajui na taj nain
kvalitet procesa nastave.

Od izbora i primjene nastavnih metoda i oblika rada, kao i upotrebe odgovarajuih nastavnih
sredstava zavisi uspjenost i kvalitet nastavnog rada. Nema modela na osnovu kog bi se moglo
propisati metodiko oblikovanje nastave, jer ono, pored ostalog, zavisi i od vrste sadraja i
ciljeva, uzrasta uenika. Kao jedna od preporuka moe biti priblian psiholoko-didaktiki odnos
percepcija i uspjenosti pamenja, odnosno trajnosti znanja (Dejlova kupa iskustva). Ljudi
pamte priblino:

8
 - 10% onog to proitaju,
- 20% onog to uju,
- 30% onog to vide,
- 50% onog to uju i vide,
- 70% onog to kau i napiu,
- 90% onog to kau dok neto rade.

Poznato je i staro didaktiko pravilo: kai, pokai, uradi.

Ovo su elementi o kojim treba razmiljati pri osmiljavanju procesa nastave.

Pismeni i domai zadaci, dnevnici rada, grafiki radovi, seminarski i projektni zadaci, planirani
u predmetnim programima odnosno katalozima znanja i dati kroz optu formulaciju, treba da se
se u planovima rada razrade i detaljnije objasne. Potrebno je definisati na koji nain oni utiu
na konanu ocjenu, da li i u kom obimu se kod kue mogu dovriti na asovima zapoeti grafiki
radovi, obraditi izvjetaji o eksperimentalnom radu i slino. Kod pismenih zadataka potrebno je
definisati broj zadataka, period i trajanje, kao i kriterijum za ponavljanje zadatka sa
uproenim zahtjevima, na primjer, ako najmanje 50% uenika ne uradi zadatak za pozitivnu
ocjenu, on se ponavlja.

Provjeravanje i ocjenjivanje nivoa i kvaliteta znanja i vjetina je veoma vaan dio nastavnog
procesa. Taksonomska obrada ciljeva u predmetnim programima odnosno katalozima znanja ini
proces provjeravanja i ocjenjivanja transparentnim. U godinjem planu rada nastavnik treba da
navede oblike provjeravanja znanja i kriterijume ocjenjivanja i da sa njima unaprijed upozna
uenike.

Primjer kriterijuma ocenjivanja uspeha uenika iz nastavnog predmeta, s obzirom na vrstu, obim
i nivo usvojenih znanja i vjetina:

- Odlian: uoava bitno, logiki povezuje injenice i pojmove, samostalno zakljuuje na

osnovu datih podataka, kritiki rasuuje, vrjednuje rezultate, rjeava probleme na
nivou stvaralakog miljenja, ovladao vjetinama na nivou samostalne i stvaralake
primjene u razliitim i novim okolnostima.
- Vrlo dobar: razumije i primjenjuje steena znanja, samostalno praktino primjenjuje
znanja i vjetine u istim ili slinim situacijama, ovladao vjetinama na nivou samostalne
primjene.
- Dobar: shvata znaenje nauenih sadraja, objanjava ih i povezuje, uoava bitno,
ovladao vjetinama na nivou primjene.
- Dovoljan: usvojio osnovna znanja na nivou reprodukcije, ovladao vjetinama na nivou
primjene uz pomo nastavnika.
- Nedovoljan: nije usvojio osnovna znanja i vjetine date predmetnim programom.

Ako u toku godine uenici rade seminarske radove, kriterijum za vrjednovanje moe biti:

- nain postavljanja ciljeva,

- sadraj i struktura rada,
- upotreba literature i drugih izvora,
- tehnika obrada.

Primjer za vrjednovanje pojedinih elemenata projektnih zadataka moe biti:

- Priprema i planiranje obraivane teme - do 15%.

- Izbor i upotreba odgovarajuih metoda rada - do 15%.
- Analiza, interpretacija i vrjednovanje rezultata - do 40%.
- Predstavljanje obraivane teme u jeziki i tehniki odgovarajuem obliku - do 10%.
- Odbrana - do 20%.
9
Ukoliko je zadatak vrjednovan bodovima, nastavnici treba da definiu odnos osvojenih bodova i
brojane ocjene petostepene skale ocjenjivanja, u skladu sa raspodjelom po modelu Gausove
krive.

U nastavnim planovima svih obrazovnih profila, u svim razredima, predvien je po jedan as

slobodnih aktivnosti. Te asove ne treba izvoditi kao pojedinane asove u okviru rasporeda, ve
kao sadrinske sklopove u grupisanom obliku. kola u godinjem planu, na osnovu objedinjenih
predloga svih aktiva jednog odjeljenja, pravi programsku ponudu konkretnih aktivnosti i
autonomna je u njihovoj realizaciji. Uenici meu ponuenim rjeenjima biraju prema svojim
interesovanjima eljenu aktivnost.
Slobodne aktivnosti/vannastavne aktivnosti omoguavaju i pomau da uenici stiu znanja i
pored nastavnog procesa da se pri tom upoznaju sa podrujima koja nijesu predviena
predmetnim programom, razvijajui pri tom svoje sklonosti i talente, uvajui tako svoju
posebnost, potujui razliitost kod drugog, upoznajui pri tom svoje socijalno okruenje. Sama
mogunost izbora meu pojedinim aktivnostima treba da promijeni kod uenika odnos prema
radu i njegovu odgovornost za sopstvene odluke. Slobodne aktivnosti treba da razviju kod
uenika osjeaj pripadnosti kolektivu i takmiarski duh, osjeaj za potovanje i uvanje
razliitosti na kulturnom i umjetnikom podruju, za ukljuivanje u kulturna dogaanja u
okruenju, da razvijaju odgovorne i savjesne linosti, da upoznaju uenike sa nainima zatite
zdravlja i razvoj sopstvene odgovornosti za svoje zdravlje i zdravlje drugog, za uvanje okoline i
otklanjanju tetnih uticaja na prirodu.

Primjer aktivnosti i tema koje se mogu ponuditi uenicima:

- sportski dani,
- posjete pozoritu, izlobama,
- upoznavanje sa kulturnim i istorijskim znamenitostima svog okruenja,
- dani prirode, obrada ekolokih problema,
- posjeta sajmovima (knjiga, informatike...),
- dani otvorenih vrata, posjete obrazovnim ustanovama,
- zatita od poara,
- nenasilno rjeavanje problema i konflikata,
- svijet mladih i njihov identitet,
- porodica kao zajednica ljubavi,
- pravilna ishrana,
- kako uiti i sticati radne navike,
- razvoj kvalitetnih odnosa u koli,
- zdravi stilovi ivota,
- kako pomoi drugima,
- odnosi meu polovima,
- sloboda i odgovornost, ljudsko dostojanstvo i ljudska prava,
- kuda nakon srednje kole,
- tetnost alkohola, droge, puenja i slino.

Aktivnosti za jedno odjeljenje dogovaraju svi struni aktivi tog odjeljenja i mogu se realizovati
zajedno sa drugim odjeljenjima, u zavisnosti od interesovanja uenika. Neke od njih, na primjer
sportski dani ili dani otvorenih vrata, mogu se organizovati za itavu kolu.

Pomo uenicima obuhvata tri kategorije uenika:

- uenike sa smetnjama u razvoju,

- uenike koji postiu loije rezultate,
- nadarene uenike.

10
Uenicima sa smetnjama u razvoju treba omoguiti punu socijalizaciju. U tom smislu nastavnici
treba da planiraju naine za pomo uenicima, u skladu sa iskazanim eljama i potrebama
uenika. Nadarenim uenicima treba organizovati dodatnu nastavu, pomoi im davanjem
uputstava za individualno savlaivanje gradiva, uputiti ih na dodatnu literaturu i druge izvore,
pomoi im pri radu u laboratorijama i slino.

Za uenike koji postiu loije rezultate u uenju treba organizovati dopunsku nastavu. Takoe,
uenike sa boljim uspjehom treba podsticati da pomau onim sa slabijim uspjehom i osmiljavati
aktivnosti kroz koje se ta pomo moe realizovati.

Sve aktivnosti vezane za pomo uenicima treba da se nau u godinjem planu rada nastavnika.

Korelacija omoguava funkcionalno povezivanje grae razliitih predmeta u jedinstven nastavni

proces obrazovanja i vaspitanja. Takoe, prilikom planiranja treba imati u vidu povezanost
sadraja u okviru jednog predmeta.

U godinji plan svog rada nastavnik treba da unese i ostale aktivnosti kao to su: organizacija
takmienja i susreta kola, struno usavravanje, mentorski rad, pripremanje uenika za
praktini, zavrni i struni ispit, organizacija strunih ekskurzija, aktivnosti vezane za
unaprjeenje nastave.

11
 Operativni plan rada

Elementi koji su u godinjem planu rada dati u optem obliku u operativnom planu rada se
konkretizuju, blie odreuju, kako bi program postao primjenjiv za nastavnu praksu.
Nastavne teme, oblasti ili cjeline, navedene u godinjem planu rada, razlau se na nastavne
jedinice odreuju se sadraji preko kojih e se dostii postavljeni ciljevi, za svaku od njih
odreuje se potreban broj asova (za sve tipove asova), ciljevi, nastavne metode, oblici rada,
nastavna sredstva, korelacija. Preuzimanjem nastavnih tema, oblasti ili cjelina i broja asova za
njih iz godinjeg plana rada uspostavlja se veza izmeu godinjeg i operativnog plana.

Vremenski period koji obuhvata operativni plan ne vezuje se za mjesec, ve za broj asova
potreban za realizaciju teme, oblasti, cjeline. Pri izradi operativnih planova nastavnici treba da
imaju u vidu da operativni plan obuhvati zaokruenu programsku cjelinu. Tako, moe se desiti da
je za realizaciju odreene teme potreban broj asova koji pokriva priblino jedan mjesec, ali i
da se vie tema moe realizovati za taj vremenski period.

Dimenzija vremena u operativnom planu treba da se vee i za kalendar rada kole. Treba voditi
rauna o zaokruivanju teme ili grupe tema prije pojedinih kraih ili duih raspusta za uenike.
Tada treba uiniti odstupanja i ako je potrebno, napraviti promjenu u broju asova, predvienih
godinjim planom, za jedan ili dva asa.

Operativni plan (shema 2), se radi na sljedei nain:

- Polazi se od godinjeg plana rada, u kom je svakoj temi, oblasti ili cjelini iz predmetnog
programa, u zavisnosti od sadraja i sloenosti ciljeva, dodijeljen broj asova.
- U okviru teme analiziraju se ciljevi (informativni, formativni i socijalizacijski). Na
osnovu tog i imajui u vidu raspoloivi fond asova za sve tipove asova, formuliu se
nastavne jedinice. Dakle, sloenost ciljeva, odnosno oblike ponaanja na odreenim
sadrajima, treba prevesti u nazive nastavnih jedinica i te formulacije upisati u
operativni plan. Na taj nain povezuju se sadraji i ciljevi, odreuje se i planira kojim
sadrajima treba izloiti uenike da bi se postigli postavljeni ciljevi.
- Nastavne jedinice treba poreati logikim redom i tako ih upisivati u operativni plan. Na
taj nain svaka jedinica, a samim tim i svaki as, dobija svoj redni broj. To omoguava
prikazivane u dnevniku rada rednog broja svakog asa tokom nastavne godine.
- Prilikom raslanjivanja nastavne teme na nastavne jedinice treba voditi rauna da bude
odreeno i formulisano onoliko nastavnih jedinica koliko je mogue realizovati u
raspoloivom fondu asova. Orjentacioni broj nastavnih jedinica moe se dobiti kad se
ukupni raspoloivi fond asova umanji za priblino 40%. Na primjer: godinji fond 108
asova umanjen za priblino 40% je 65, to je broj jedinica i broj asova za obradu,
preostala 43 asa treba rasporediti na ostale tipove asova (utvrivanje,
sistematizaciju...). Vano je napomeniti da je odnos broja asova za obradu i ostale
tipove asova razliit kod razliitih predmeta i da se tim odnosima bave metodike
predmeta.
- Vaan elemenat u operativnom planu je odreivanje obrazovno-vaspitnih odnosno
operativnih ciljeva asa. Oni proizilaze iz sadraja i informativnih, formativnih i
socijalizacijskih ciljeva, ukljuenih u nastavnu jedinicu posmatrane teme. Treba da
ukau koji se ciljevi ele postii na izabranom sadraju sa odgovarajuim postupcima i
aktivnostima, na konkretnom asu.

12
- U obrascu operativnog plana, pored kolone operativnih ciljeva asa, nastavnici mogu
dodati kolonu u kojoj se mogu navesti i aktivnosti uenika kroz koje uenik postie
postavljene ciljeve za taj as. Takoe, nastavnici mogu u dnevnike rada upisivati
postavljene ciljeve za svaki as. O tom treba da se dogovore nastavnici odjeljenskih
vijea na nivou kole.
- Tokom pripreme za odreenu nastavnu jedinicu nastavnik se opredjeljuje za oblik,
metodu rada i nastavna sredstva uz pomo kojih e na najbolji nain realizovati
postavljene ciljeve.
- Didaktiki zahtjev za korelacijom nastavnih sadraja posmatranog predmeta i ostalih
predmeta rjeava se saradnjom nastavnika odgovarajuih predmeta.
- Poslije izvrene analize odranog asa nastavnik ubiljeava zapaanja, evidentirajui i
pozitivne i negativne elemente koji su bitno uticali na krajnji rezultat nastavnog asa.
Ova zapaanja i napomene nastavnik koristi pri realizaciji istih sadraja u paralelnim
odjeljenjima, kao i u narednoj kolskoj godini.
- Tekua korekcija planiranja sama je po sebi razumljiva i opravdana ako je nastavnik u
toku praktinog rada sa uenicima zakljuio da su promjene nune, ako je analizom
odreene nastavne situacije utvreno da se mogu primijeniti racionalnija i efikasnija
rjeenja od onih koja su planom bila predviena. Vano je da se operativni plan radi
tako da ima funkcionalnu vrijednost, a ne formalnu, za administrativnu upotrebu.

13
 BROJ ASOVA

REDNI BROJ
NEDJELJA

ZA TEMU

ASA
TEMA ili TEME ili NASTAVNE NASTAVNA ZAPAANJA /
NASTAVNE JEDINICE OPERATIVNI CILJEVI OBLICI RADA KORELACIJA
OBLAST METODE SREDSTVA NAPOMENE

Shema 2. - Izgled operativnog plana

14
 Plan nastavnog asa

Priprema nastavnika za rad na asu obuhvata prouavanje operativnih ciljeva u okviru odreene
nastavne jedinice, osmiljavanje i planiranje aktivnosti uenika kroz koje e se oni dostii
postavljene ciljeve i ovladati potrebnim strunim i praktinim znanjima, vjetinama i
kompetencijama. Priprema nastavnika je osnovni uslov za uspjean obrazovno-vaspitni rad.
Pored elemenata koji se preuzimaju iz operativnog plana (redni broj asa, naziv nastavne
jedinice, ciljevi, metode, oblici rada, nastavna sredstva), plan nastavnog asa treba da sadri
zadatke (obrazovno-funkcionalne, vaspitne), ijom realizacijom e se ostvariti postavljeni
ciljevi. Samo jasno, precizno i jednoznano postavljeni zadaci stvaraju pretpostavku za
ostvarivanje ciljeva.

Formulacija svakog zadatka mora uenika nedvosmisleno uputiti ta treba da radi, ta se od

njega trai, koje su aktivnosti uenika na asu. Zato zadaci treba da budu formulisani tako da
odraavaju konkretnu aktivnost uenika, relevantnu za dati sadraj. Zadaci treba da budu
mjerljivi i provjerljivi, primjereni sloenosti ciljeva, ostvarljivi u raspoloivom vremenu i
neoptereujui za uenike svojim obimom. Nastavnik treba da ima u vidu injenicu da se ista
nastavna materija moe uiti na vie razliitih naina i da nastavne situacije prilagodi znanju i
psihofizikim sposobnostima uenika pojedinih odjeljenja

Formular plana nastavnog asa nije neophodan, plan se moe raditi i u svesci. Vano je da je
nastavni as organizovan tako da je izbjegnuta svaka improvizacija, da je zastupljena
sistematinost i postupnost, da se u svakoj sekvenci asa zna ta, zato i kako rade uenici, da
se vide aktivnosti uenika. To je garancija uspjenog ostvarivanja ciljeva i zadataka svakog asa,
kao zaokruene logike i sadrajne cjeline.

15
 Kontrola izvrenja plana

Ispunjenje aktivnosti postavljenih planom moe se kontrolisati sa stanovita uvida u ispunjenje

norme nastavnika i u stepen realizacije nastavne materije, predviene predmetnim programom.
Drugo stanovite kontrole izvrenja plana je pitanje postignutog uinka, provjere u kojoj su
mjeri i koliko uenici uspjeno usvojili odgovarajua znanja, vjetine i stavove. Tim se pitanjima
bave rukovodstva kola i odgovarajue ustanove, ali bitna uloga u kontroli predvienog rada
pripada samim nastavnicima. Vrijednost samokontrole ogleda se u objektivnoj analizi procesa
nastave, sagledavanju propusta i nedostataka, traenju mogunosti za poboljanje metoda rada,
za organizaciom obrazovno-vaspitnog rada koja podie kvalitet procesa nastave i uenja.

Planovi se rade zbog efikasnijeg i racionalnijeg nastavnog rada, njegove optimizacije. Od plana
treba odstupati ako za to postoje stvarni razlozi. Pri tom, sutinska panja treba da je
usmjerena na uenika, na njegova prethodna znanja, mogunosti, interesovanja, na mogunost
sticanja i razvijanja novih znanja, na osposobljavanje uenika za primjenu steenih znanja, ali i
za samostalno sticanje znanja.

16
 Literatura

Doyl, D.: Inovacije u kurikulumima koje se zasnivaju na modularnim kompetencijama,

EAR/Eurecna, 2003.
orevi, J. Savremena nastava organizacija i oblici, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
Furlan, I., Uenje kao komunikacija, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1966.
Gvozdenovi, S.: Metodika nastave filosofije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva ,
Podgorica, 1999.
Ivi, I., Peikan A., Anti S.: Aktivno uenje, Institut za psihologiju, Beograd, 2001.
Keni, V.: Metodika uputstva i organizacija praktine nastave, Zavod za izdavanje udbenika,
Sarajevo, 1986.
Krofli, R., Teoretski pristup planiranju i obnovi kurikuluma, Centar za razvoj univerziteta, Ljubljana,
1992.
Milat , J.: Pripremanje za nastavu, Hrvatska zajednica tehnike kulture, Zagreb, 1995.
Petrovi, S. i drugi: Metodika nastave matematike, Zavod za udbenike, Beograd, 1997.
Poljak, V.: Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1964.
Roeders, P.: Interaktivna nastava, GTZ/DVV, Beograd, 2003.
Stevanovi, B.: Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1980.
Stojanovi, B.: Metodika nastave mainstva, Zavod za udbenike, Beograd, 1992.
Vilotijevi, M.: Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1999.

www.cpi.si
www.npro.edu.mk
www.hinet.hr
www.euvet.org
www.min.edu.yu

17
Prilog 1. Jedna tema iz kataloga znanja za predmet matematika

Razred I

Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi

Informativni ciljevi i sadraji Specifinosti u izvodjenju
uenik uenik

LOGIKA I SKUPOVI (orjentaciono 16 asova)

Usvaja pojam iskaza. Razlikuje tane i netane iskaze. Razvija logiko miljenje,
Primjenjuje logike operacije na konkretnim sposobnost za dobro
Navodi osnovne logike operacije. primjerima. rasudjivanje i zakljuivanje.
Odredjuje istinitost iskaznih formula tablino
Definie iskazanu formulu. npr. p q q p;
(pq) p q
Usvaja pojam univerzalnog i p(qr) (pq) (pq)
egzistencionalnog kvantifikatora.
Odredjuje elemente skupa zadatog na razliite
Ponavlja znanja o skupovima i skupovnim naine, npr.
operacijama. A = {n/n N n 5};
Razvija sposobnost jasnog i
B = {z/z Z z2 4};
preciznog izraavanja.
C = {n/n N n = 2k
k N n<11}.
Odredjuje A (B C),
A \ (B C).
Definie pojam Dekartovog proizvoda.
Odredjuje Dekartov proizvod kod konanih
skupova.
Ponavlja znanja o pravouglom
koordinatnom sistemu.
Grafiki predstavlja Dekartov proizvod, npr.
[0,1] x [1,2] [0,1] x R
Upoznaje se sa binarnom relacijom.
Odredjuje elemente zadate relacije i prikazuje
je grafiki.
Definie osobine binarne relacije.

18

Informativni ciljevi i sadraji
LOGIKA I SKUPOVI (orjentaciono 16 asova)
Usvaja pojam preslikavanja.
Navodi vrste preslikavanja.
Usvaja pojam slaganja preslikavanja.
Definie pojam inverznog preslikavanja.
Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Specifinosti u izvodjenju
uenik uenik
Dokazuje da je data relacija relacija
ekvivalencije ili poretka (relacija jednakosti,
djeljivosti u N, ...). Razvija misaone procese, a
posebno smisao za pojmovno
Objanjava zavisnu i nezavisnu promjenljivu, i apstraktno miljenje.
domen i kodomen.
Dokazuje da je (npr. f:R R
f(x) = ax + b, a 0) ''1-1'' i ''NA''.
Rjeava jednostavnije i sloenije zadatke
slaganja preslikavanja.
Odredjuje inverzno preslikavanje linearnog
preslikavanja, npr.
f(x) = 2x 4 ; f(x) = -x + 1
Grafiki prikazuje inverzno preslikavanje
simetrija u odnosu na pravu y = x.
19
Prilog II
Godinji i operativni plan za jednu temu iz predmeta Matematika

kola: ________________________________________________________________

GODINJI PLAN RADA

Nastavni predmet: _____________________________________________________

Obrazovni program: ____________________________________________________

Razred: ______________________________________________________________

kolska godina:

Sastavio predmetni nastavnik/nastavnici: __________________________________

Datum:

lanovi aktiva:

Predsjednik aktiva:
Mjesto i datum:

Pregledao:
Datum:
Zapaanja:

20
1. Obrazovo-vaspitni ciljevi predmeta

- Podstie i razvija kod uenika logiko miljenje, sposobnost za dobro rasudjivanje i

zakljuivanje.
- Razvija kod uenika smisao za pojmovno i apstraktno miljenje.
- Razvija preciznost i konciznost u izraavanju.
- Razvija samostalnost, sistematinost i odgovornost prema radu.
- Njeguje potrebu za dogradnju i sticanje novih znanja.
- Da se uenik osposobi za korienje matematike literature.
- Da ukae na optost i iroku primjenjivost nekih matematikih rezultata.
- Navodjenjem primjera iz fizike, hemije, geografije i ekonomije razvija svijest o
prisustvu matematike u prirodnim i drutvenim naukama.
- Razvija osjeaj za lijepo putem skladnosti matematikih odnosa i relacija.
- Da prui ueniku matematika znanja neophodna za nastavak kolovanja.
- Sticanje sposobnosti za povezivanje teorijskih i praktinih znanja.

2. Raspored nastavne grae po asovima

Red. br. TIP ASA UKUPNO

NAZIV TEME
teme ASOVA

1. LOGIKA I SKUPOVI 16

2. REALNI BROJEVI 9

3. PROPORCIONALNOST VELIINA 8

4. GEOMETRIJA RAVNI 25
TRIGONOMETRIJA PRAVOUGLOG
5. 5
TROUGLA
6. RACIONALNI ALGEBARSKI IZRAZI 14
LINEARNA FUNKCIJA. LINEARNA
7. JEDNAINA I NEJEDNAINA. SISTEM 16
LINEARNIH JEDNAINA I NEJEDNAINA
Pismeni zadaci, testiranje 12

105

3. Spisak udbenika za uenike

Pavle Milii, Vladimir Stojanovi, Zoran Kadelburg, Branislav Borii:

- Matematika za prvi razred srednje kole;
Nauna knjiga, Beograd 1991. god.
dr. Radoje epanovi, Dragoje Kasalica:
- Zbirke zadataka za I i II razred srednjih kola;
Podgorica 2003. god.
Za uenike koji postiu bolje rezultate Zbirka zadataka iz matematike Vene I

21
4. Struna literatura za nastavnike

Vladimir Stojanovi, Duan Lipovac, Velimir Sotirovi:

- Matematika za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja;
Nauna knjiga, Beograd 1987. god.

Pavle Milii, Vladimir Stojanovi, Zoran Kadelburg, Branislav Borii, Slobodan Tmui,
Dragomir Raspopovi:
- Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja
prirodno matematike struke;
Nauna knjiga, Beograd 1988. god.

Pavle Milii, Vladimir Stojanovi, Zoran Kadelburg, Branislav Borii:

- Matematika za prvi razred srednje kole;
Nauna knjiga, Beograd 1991. god.

dr. Radoje epanovi, Dragoje Kasalica:

- Zbirke zadataka za I i II razred srednjih kola;
Podgorica 2003. god.

Metodika nastave matematike....

Prirunici o savremenim metodama nastave i uenja...

Matematike enciklopedije2...

5. Nastavne metode

Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja

6. Oblici rada

Pri obradi novog gradiva najee se primjenjivati frontalni oblik rada, pri utvrivanju
individualni. Rad u grupi I parovima primjenjivae se...

7. Nastavna sredstva/materijalne uslove

- Trougao, lenjir, estar;

- Grafoskop;
- Raunarska video projekcija.

8. Pismeni i ostali zadaci

Uenicima e se redovno zadavati domai zadaci sa kraim izraunavanjima, radi utvrivanja i

samoprovjeravanja steenog znanja u koli. Na poetku asa ih (zajedno) pregledamo i po
potrebi ponovo rijeimo. etiri puta godinje sveske u pregledati i ocijeniti.

Programom je predvieno da se u toku nastavne godine rade 4 pismena zadatka. Pismeni

zadatak se radi jedan kolski as, sa obaveznim asom pripreme i asom analize rezultata

2
U ovom primjeru nekoliko taaka znai da e nastavnici sami dopuniti predloene iskaze, dodati literaturu, druge
metode, oblike rada.

22
pismenog zadatka. Postavka zadataka bie umnoena i podijeljena uenicima. Broj i sloenost
zadataka odrediu prema strukturi uenika u odjeljenju, a bie od 3 do 5. Ako prostorni uslovi
omogue samostalan rad uenika, pripremiu jedni grupu zadataka, radi pregleda i vrjednovanja
rezultata prema istom kriterijumu. Analiza rezultata pismenog zadatka obuhvatie: koliko
uenika nije rijeilo nijedan zadatak, koliko je rijeilo jedan, dva i vie, koji zadatak je rijeio
najvei broj uenika, koji najmanji, koliko je uenika napravilo istu greku Kod analize
zadataka uenicima e biti ukazano na mjesta gdje je najvei broj uenika grijeio i kroz dijalog
e biti data objanjenja o nainu rjeavanja

Uenici e biti blagovremeno obavjeteni o terminu ili rednom broju asa za pismeni zadatak i o
oblastima iz kojih e biti zadaci.

9. Provjeravanje i ocjenjivanje znanja

Predznanje uenika e se provjeriti prije obrade novog gradiva kratkim testom. Radi
provjeravanja kako su i koliko uenici savladali, razumjeli, usvojili odreenu materiju, sa
uenicima e se raditi kontrolne vjebe u trajanju od 15 do 20 min. Pregled i analiza radie se
zajedno sa uenicima asu provjeravanja prethodie as sistematizacija gradiva teme za koju
se planira provjeravanje

Ocjenjivanje je javno, ueniku se ocjena saopatava i obrazlae. Na poetku godine uenici e

biti upoznati sa kriterijumom ocjenjivanja. Kod ocjenjivanja pismenih zadataka uenicima e
biti saopteno da li se priznaje djelimino rijeen zadatak, ispravan postupak, koliko bodova
odnosno zadataka uenici treba da urade za ocjenu dovoljan, (npr: 30%)

10. Pomo uenicima

Program dopunske nastave bie napravljen za grupu uenika koji nijesu usvojili iste nastavne
sadraje. Za djecu sa posebnim potrebama program e biti napravljen za svakog uenika
posebno.

Uenicima e biti omogueno ukljuivanje u matematiku sekciju bez obzira na ocjenu, program
rada sekcije bie im predstavljen na poetku godine. Iz istorije matematike, primjena
matematike na druga podruja, raunari i matematika, kvizovi znanja

11. Planirane vannastavne aktivnosti uenika/slobodne aktivnosti

Teme:

Kako uiti i sticati radne navike.

Opasnosti koje nose bolesti zavisnosti.

Nenasilno rjeavanje konflikata.

12. Korelacija sa ostalim predmetima

Fizika

23
13. Ostale aktivnosti nastavnika

Organizacija takmienja u koli izmeu uenika istog razreda.

14. Prijedlozi nastavnika za poboljanje nastave/uenja

Podsticati uenike na korienje interneta i vanudbenike literature.

Pripremanje planova rada, testova, pismenih zadataka zajedno sa nastavnicima strunog aktiva.

24
OPERATIVNI PLAN RADA

TEMA / TEME

Period:

Obrazovni program:

Nastavni predmet:

Razred:

kolska godina:

Predmetni nastavnik:
Datum:

Pregledao:
Datum:

Zapaanja:

25
Operativni plan

ASOVA ZA

BROJ ASA
NEDJELJA

TIP ASA
TEMU
BROJ
OBLICI NASTAVNE NASTAVNA ZAPAANJA/
TEMA NASTAVNE JEDINICE OPERATIVNI CILJEVI KORELACIJA
RADA METODE SREDSTVA NAPOMENE

Usvajanje pojma Frontalni Metoda

Iskaz. Logike 1 O iskaza i logike usmenog
operacije sa iskazima operacije. izlaganja
Primjena logikih Frontalni Metoda
operacija; Ind. razgovora
2 U Razvijanje logikog
miljenja.
I

Odreivanje istinitosti Frontalni Metoda

16 iskaznih formula Grupni razgovora
Iskazne formule 3 O Rad u
parovima
LOGIKA I
SKUPOVI Razumijevanje Ind. Metoda
4 U vanijih zakona razgovora
zakljuivanja
Odreivanje Frontalni Metoda
elemenata skupa Grupni razgovora
zadatog na razliite Rad u
Skup i operacije sa 5 O naine; parovima
II skupovima Korienje
kvantifikatora;
Primjena logikih
operacija;
Uoavanje veza Ind. Metoda
6 U izmeu logikih i razgovora
skupovnih operacija

26
 ASOVA ZA

BROJ ASA
NEDJELJA

TIP ASA
TEMU
BROJ
NASTAVNE OBLICI NASTAVNE NASTAVNA ZAPAANJA /
TEMA OPERATIVNI CILJEVI KORELACIJA
JEDINICE RADA METODE SREDSTVA NAPOMENE

Dekartov Usvajane pojma Frontalni Metoda

proizvod. 7 O Dekartov proizvod Grupni razgovora
Rad u
parovima
Usvajanje pojma Frontalni Metoda
III Relacije. Osobine 8 O relacija i osobine Grupni usmenog
relacija. relacija Rad u izlaganja
parovima
Odreivanje Ind. Samostalan
Relacije. Osobine elemenata zadate rad uenika
relacija. 9 U relacije i ispitivanje
osobina relacije
LOGIKA I
SKUPOVI Pojam Usvajanje pojma Frontalni Metoda grafoskop
(nastavak) preslikavanja. preslikavanje i Grupni razgovora
Vrste 10 O pojmova oblast Rad u
preslikavanja. definisanosti i oblast parovima
IV vrijednosti funkcije.

Razumijevanje i Frontalni Metoda

objanjavanje Ind. razgovora,
nezavisne i zavisne samostalan
11 U promjenljive. rad uenika
Razumijevanje1-1 u
na preslikavanje
Slaganje Usvajanje Frontalni Metoda
(kompozicija) 12 O kompozicije Grupni razgovora
preslikavanja preslikavanja Rad u
parovima

27
 ASOVA ZA

BROJ ASA
NEDJELJA

TIP ASA
TEMU
BROJ
NASTAVNE OBLICI NASTAVNE NASTAVNA ZAPAANJA /
TEMA OPERATIVNI CILJEVI KORELACIJA
JEDINICE RADA METODE SREDSTVA NAPOMENE

Slaganje Uvjebavanje Metoda

(kompozicija) kompozicije razgovora
preslikavanja 13 U preslikavanja,
Sticanje radnih navika

Sagledavanje stepena Ind. (Metoda

LOGIKA I Sistematizacija ostvarenosti sadraja, pismenih
V SKUPOVI preenog gradiva 14 P radi uoavanja radova)
(nastavak) (kontrolna najeih nejasnoa
vjeba) kod uenika

Razumijevanje Frontalni Metoda

Inverzno inversznog Grupni razgovora
preslikavanje 15 O preslikavanja na Rad u
konkretnim parovima
primjerima

Odreivanje Ind. Samostalan

inverznog rad uenika
16 U preslikavanja, na pr.
VI linearnog
preslikavanja

.
.
.

28