KAKO PLANIRATI DAN

Treba odvojiti dovoljno vremena:

1. za spavanje minimum (8 sati)
2. uravnoteenu ishranu ( 3 glavna obroka I 2 vocne uzine )
3. slobodne aktivnosti ( min 1 sat fizicke aktivnosti)
4. uenje
NI JEDNA AKTIVNOST NE SME DA BUDE ZAPOSTAVLJENA ZBOG DRUGE.

NAJBITNIJE STVARI KOJE SE TIU UENJA

Zadatke PLANIRATI po vanosti

Treba planirati dovoljno vremena za ponavljanje gradiva sa predavanja neposredno nakon

predavanja. Najvie se zaboravlja tokom prva 24 sata nakon predavanja i tada treba
planirati vrijeme za ponavljanje.

Uenje treba planirati u 45-minutnim blokovima sa obaveznim pauzama koje se ne koriste

gledajui tv ili za kompjuterom ve npr. otii do prodavnice, baciti ubre, uraditi nekoliko
fizikih vebi za razgibavanje i sl.

Ucenje ce biti efikasnije ako radite pripreme za cas sa tezama

Za uenje treba odabrati mjesto sa najmanje ometanja, najbolje je za radnim stolom jer tada
moete zapisivati beleke koje ete moi da iskoristite kasnije

to je mogue vie uenja treba planirati za pre podnevne sate kada je mozak odmoran.

Mozak se najbolje odmara za vreme fizikih aktivnosti

NAJBITNIJE STVARI KOJE SE TIU PLANIRANJA

Napraviti PLAN sa ciljevima i okaiti pored kreveta.

Svako jutro prvo proitajte vae ciljeve

Ciljevi Vani Manje vani

Dugoroni
u narednih 5 -10 god.
Srednje roni
- u 1-5 godina
Kratkoroni
u toku meseca

Planirati i vreme na slobodne aktivnosti na koje bi ste rado troili slobodno vreme . Trebalo
bi da se najvie njih odnosi na fizike aktivnosti i druenje.
Fizike aktivnosti Aktivnosti sa Ostale
prijateljima I aktivnosti
porodicom

PLANOVI KOJI STOJE KRAJ STOLA

Postaviti raspored na vidljivo mjesto (blizu radnog stola ili mjesta gdje se obino ui), kako bi se
prema njemu moglo ravnati, eventualno unositi izmene i BELEITI napredak
MESENI skracena verzija kalendaa sa datumima ispita, kontrolnih,pismenih i datuma
za predaju radova U plan OBAVEZNO uvrstiti vrijeme predvieno za sedmino
ponavljanje
SEDMINI -sa malo detaljnijim planom gde treba navesti vreme za odmor (navesti naziv
aktivnosti koja ce ispuniti vreme odmora)
DNEVNI- treba napraviti no prije ili odmah ujutro, svaki dan
NAPOMENA
Sve realizovane poslove treba prekriiti i analizirati propuste ili ideje koje su se
pokazale kao odlicne u resavanju planiranja
Zapamtite,REDOVNO IZVRAVANJE OBAVEZA spaava od stresnih situacija
uenja i spremanja ispita u zadnji as
RAZMILJATI KAO GENIJE

Ako se i desilo da niste genij, moete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein
1.Vizueliziranje
Kad je Einstein razmiljao o nekom problemu, uvijek je osjeao potrebu da izrazi predmet
problema na to je moguce vie razliitih naina, ukljuujui razne dijagrame.
Crtao je rjeenja, i vjerovao je da rijei i brojevi kao takvi nisu igrali znaajnu ulogu u
procesu njegovog razmiljanja, a da je crtanje problema I mogucih resenja najcesce mu
najvise pomagalo da isti resi.
2.Stvaranje
Karakteristino svojstvo genija je stvaranje.
Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a sebe je uporno forsirao da stara nova I nova
dela uporno, mnoga od njih su bila potpuno nebitna.
Dean Keith Simonton sa University of California otkrio je da najcjenjeniji naunici nisu
stvarali samo velika, ve i mnogo "loih" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja
neeg to je osrednjeg kvaliteta kako bi stigli do savrenstva.
3.Stvaranje novih kombinacija
Ideje, slike i misli treba kombinovati i rekombinovati na razliite naine,
Zakone nasljeivanja, na kojima se temelji moderna genetika, postavio je austrijski naunik
Gregor Mendel koji je kombinovao matematiku i biologiju stvorivi na taj nain novu
nauku Pronalaziti veze izmedju premeta koje ucimo, npr. Geografija I hemija, biologija I
istorija itd.
Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna
zapaziti slinosti izmedu dva odvojena podruja egzistencije i meusobno ih povezati
posebno nadarena.
4. Druiti se uspjenim kolegama
To je bila strategija mnogih poznatih naucnika . Motivacija se moe znaajno uveati kroz
druenje sa kolegama koje imaju uspjeha na studiju. Treba nastojati uiti od drugih,
poduavati jedni druge, traiti i nai izazova u uspjehu kolega. treba razgovarati o
strategijama u uenju, o ciljevima uenja, ali i o dilemama i strahovima koje treba nastojati
zajedniki prevladati.
5.Spremnost da se prihvati neuspeh I pronalazenje snage da se uhvatis u kostac sa problemom
Kad god pokuamo uiniti neto i ne uspijemo, zavrimo radei neto drugo
Ne treba se pitati "Zato nisam uspio?", nego "to sam u nastojanju da uspijem uinio?
Mnogi geniji su bili neshvaceni , a na nasu srecu to nisu to shvatali kao neuspeh
NEUSPEH NIJE NE USPETI VEC ODUSTATI OD CILJA
UPRAVLJANJE STRESOM

Stres prije svega treba prepoznati.

Treba nastojati promijeniti nain ponaanja u stresnim situacijama, ali ne naglo i

odjednom.

Dobar nain je uvjebavanje fokusiranja na stresnu pojavu i pokuaj upravljanja

reakcijama prema toj pojavi (ili osobi).

Dovoljno spavanja Nedostatak odmora samo pogorava stanje stresa.

Nauiti najbolji nain oputanja Meditacija i vjebe disanja su provjereni i efiksani

naini kontrole stresa.

Treba vjebati oslobaanje misli od uznemiravajuih razmiljanja.

Postaviti realno dostine ciljeve

Treba nastojati smanjiti broj poslova, obaveza i dogaaja, to je jedan od najboljih

naina za smanjenje preoptereenja.

Zadatke treba rjeavati prema vanosti ili redu kojim oni dolaze.

Uraditi neto za druge Uiniti neto za druge moe biti sjajan gest, ali isto tako i
nain da se, barem privremeno, udaljimo od vlastitih misli i problema.

Fizike aktivnosti Stanje stresa se mnogo lake prevazilazi fizikom aktivnou,

bilo da se radi o tranju, igri ili fizikom radu.

Pokuati misliti pozitivno Najuspjeniji nain upravljanja stresom je pozitivno

miljenje. Treba samog sebe podsjeati na to da e stvari vjerovatno ii dobrim
tokom ako se bude radilo (i ponaalo) najbolje to se moe.
PRIPREMA USMENOG ISPITA ,KONTROLNOG ILI PISMENOG

Pripremi ispita uvijek treba pristupiti sa samouvjerenou. Treba odabrati strategije :

vizuelizacija, logika, razgovor sa samim sobom, uvjebavanje, uenje u grupi, itd.

Ispit treba posmatrati i kao mogunost da se pokae kako i koliko kvalitetno se on

spremao, za to se oekuje i odreena nagrada.

Sluajni odabir moguih ispitnih pitanja i simulacija mogueg testa dobra su sredstva za
provjeru spremnosti za ispit.

No prije ispita treba iskoristiti za dugo i dobro spavanje

Na ispit ne treba ii praznog stomaka. Za smanjenje stresa preporuuje se konzumiranje

svjeeg voa i povra. Prije ispita nije dobro konzumirati teka jela, jela sa zaslaivaima
i slatka jela, Prije ispita se ne preporuuju gazirana pia niti alkohol.

Uvijek treba planirati da se na ispit stigne nekoliko desetina minuta ranije.

Ne treba pokuavati u glavu ugurati to vie injenica pred sami ispit. Treba nastojati da se
vrijeme neposredno pred ispit provede u stanju lagane relaksacije i koncentracije.

Nije dobro dozvoliti ometanje od strane onih koji ispit nisu pripemili ili od onih koji
isijavaju loim slutanjama i negativnim razmiljanjim

Ne stidi se da profesore pitas sve sto ti nije jasno, oni zapravo smatraju da su ucenici koji
ih stalno nesto zapitkuju motivisani za bolju ocenu pa im najcesce I daju dobre ocene.

Koristiti tehnologije Multimedijalne tehnologije mogu se uspjeno koristiti za prikupljanje

i organizovanje informacije iz vie izvora.
SAM ISPIT

Upute za rjeavanje testa treba paljivo proitati

Nai najbolji i najudobniji poloaj u stolici

Pitanja na koja se (zato to iz memorije nita ne izvire) ne moe odgovoriti u kratkom roku
treba preskoiti i raditi dalje I kasnije im se vratiti.

Ako se ispit polae kao pisanje eseja i ako se u pisanju naie na tekoe, treba pokuati sa
postavljanjem pitanja koje mogu isprovocirati dalje pisanje. Ovakvo postavljanje pitanja
tokom pisanja esto je najbolji put do traenih rjeenja.

Ne treba paniiti kad kolege ponu da predaju svoje radove. Nema nagrade za onog ko test
prvi preda, niti kazne za onog ko ga preda zadnji.

Kada ga zavrsite napravite malu pauzu I jos jednom ga pregledajte

Ukoliko se tokom ispita nervoza ipak pojavi, treba samom sebi rei "Opusti se! Sve je pod
kontrolom."

Suzbijanju nervoze pomae sporo i duboko disanje. Nema razloga za strah.

Poslije obrade jednog pitanja ili jednog dijela sastava treba uzeti vrlo kratku pauzu i
razmisliti o slijedeem koraku.

Podsjeanje da se tokom spremanja ispita radilo i da se radi najbolje to se moe podie

samopuzdanje.

Nema ispita bez neto nervoze. Kontrolisana nervoza je podsjetnik da se nastoji raditi
najbolje mogue i ona je esto onaj potrebni dodatni izvor energije. Kontrolisana ispitna
nervoza vremenom moe postati sredstvom za ostvarivanje boljih ispitnih rezultata.

Nakon zavretka ispita treba se jo jednom podsjetiti svega to je uraeno. Strategije i

tehnike koje su se pokazale posebno uspjenim treba zapamtiti i primijeniti u slinim
narednim ispitnim situacijama. Nisu sve strategije i tehnike bile uspjeno odabrane. I njih
valja zapisati ili zapamtiti i postati dio pravila da se iz iskustva (i greaka) ui.
ZA ONE KOJI VOLE DA ODUGOVLACE I IMAJU PROBLEM DA ZAPOCNU DA UCE

Procitajte sledeca pitanja.

Odgovori glasno da te svi cuju!
1. ta je konani cilj dobro uradjenog ispita?

2. ta su najvaniji koraci da se do cilja doe? .

3. ta si do sada na ovome uradio? ..

4. Zato to eli uraditi? ..

5. ta je tvoj najvei motiv? .

6. ta su drugi pozitivni rezultati koji e proistei iz dobro zavrenog projekta? .

7. Ima li volje i snage da se projekat zavri? ..

8. ta e se desiti ako ne naucis I ne spremis se za ispit? .

9. Kakav je osecaj kada dobro uradis ispit?..............................................................................

10. Da li je ucenje vredno truda ?................................................................................................

11. Sta ucenje moze da ti doprinese u buducnosti ?....................................................................

12. Sta tvoj uspeh moze da doprinese tvojoj porodici?..............................................................

13. Seti se nekih sportista ili poznatih licnosti koje su za tebe uspesne.Sta bi one sada uradile
da su na tvome mestu?.........................................................................................................

I na kraju zamisli svoj udzbenik odnosno lekciju kao zanimljivi roman.

Ko su glavni junaci u tom romanu odnosno lekciji?
Koji je kratak sadrzaj romana odnosno lekcije?
Koja je pouka romana odnosno lekcije?
Koji deo u romanu odnosno lekciji ti je najzanimljiviji, a koji najdosadniji?
PRAENJE NAPREDOVANJA

Okaci svoje ocene na zid

Analiziraj zasto su neke ocene losije od drugih da li se nesto moze uciniti da I
one budu bolje
Ne nalazi opravdanja za lose ocene ali I ne tuguj nad njima

TIPOVI UCENJA ILI UCENIKA

1. Auditorni uenici
a. su oni koji informacije najradije usvajaju sluanjem.
b. Ovakve osobe vole da imaju nekoga ko e im gradivo objanjavati.
c. Malo i nerado piu, ak i kad im se to sugerie.
d. Kao metod uenja esto primjenjuju glasno itanje i glasno ponavljanje
proitanog.
2. Vizuelni uenici
a. mnogo itaju i piu, a informacije najee usvajaju samostalno, obradom
pisanih materijala.
b. Tipina reakcija vizuelnog uenika je da na zahtjev da se neto uradi trai
mogunosti da to to treba uraditi zapie.
c. U uenju najee primjenju metode razliitog koncipiranja, mapiranja,
izrade slikovnih i grafikih prikaza, razliitih dijagrama i sl.
3. Taktilni uenici
a. tokom uenja ili prezentiranja moraju da imaju neto u rukama.
b. Tokom uenja gotovo uvijek u rukama imaju olovku, koju umjesto za
pisanje ee koriste za razliita oznaavanja.
c. Tokom izlaganja mnogo gestikuliraju i rijei dopunjavaju pokretima ruku.
4. Socijalni uenik
a. treba drutvo drugih ljudi.
b. Najbolje rezultate u uenju postiu radom u grupi i imaju potekoa kada
sa problemima koje treba rijeiti ostaju sami (pismeni ispiti i sl.).
5. Kinestetski uenici
a. ele da imaju odeenu ulogu, da nastupaju, da cijelo tijelo stave u akciju u
nastojanju da neto razumiju i naue ili da naueno prenesu drugima.
b. Pored sportista i plesaa, visok nivo kinestetske inteligencije uobiajeno
posjeduju inovatori, hirurzi, zubari, glumci, vajari, arhitekti, mehaniari,
izraivai nakita, ljudi koji rade u laboratorijama, itd.
 Najbolje je primeniti sve metode I izdvojiti one koje daju najvise uspeha.
PODSETNIK ZA GRADIVO KOJE SE UCI

1- NABRAJANJE
Najbolje je uraditi dan pred novu lekciju

2- KONCEPT MAPA
Kada se vratimo iz skole uraditi mapu jer smo prosirili svoje teze sa
nastavnikovim predavanjem

KAKO SE PROSIRUJE MAPA

 LEKCIJA JE VEC NAUCENA SAMO JE TREBA PONOVITI PRED SLEDECI CAS GLEDAJUCI U
MAPU, A PERIODICNO SE TREBA VRATITI I PONOVO SE PODSETITI.

MATEMATIKA, FIZIKA I PREDMETI SA ZADACIMA

Vezbanjem velike kolicine zadataka shvatate da postoji sablon u pravljenju istih.

To znaci da ce se isti zadaci ponavljati samo kroz drugaciji tekst odnosno da

postoje TIPOVI zadataka ALI IH MOZETE UOCITI SAMO AKO VEZBATE
STO VISE ZADATAKA.

Ako neki od zadataka vam nije jasan nakon par minuta ostavite ga I pokusajte ga
resiti kasnije kada se budete odmorili. 90% takvih zadataka ce vam postati jasno
ako ih pokusate resiti posle neke fizicke vezbe ili nakon odmora sa prijateljima ili
porodicom.

Naravno ako I nakon toga imate problem pokusajte da ga resite sa profesorom na

dopunskoj ili dodatnoj nastavi.

Vezbanje se uvek se krece sa par laksih, pa malo tezih zadataka jer

samopouzdanje prilikom resavanja laganih zadataka moze mnogo da pomogne
priliko resavanja tezih problema.

Zadatake vezbati nakon predmeta koji su vise teoretski npr.

istorija,muzicko,biologija

U resavanju zadataka sluzite se svim sredstvima, olovke u boji, crtezi, mozda

ustati sa stolice Ili zatvoriti oci na par sekundi.

Ako zadatak ne uradimo tacno, a ne mozemo otkriti gresku NE GUBITI VREME

VEC UZETI NOVI PAPIR I PONOVO GA RESAVATI NA DRUGOM
PAPIRU.

Dopunska nastava ili dodatna moze mnogo da pomogne jer profesori cesto na
njima rade zadatke koji kasnije budu na kontrolnom ili pismenom.
ZANIMLJIVOSTI VEZANE ZA KONCENTRACIJU
1.SADA BUDI OVDE VEZBA

2.ZABRINUTOST

Istraivanja su pokazala da su ljudi koji su koristili odreeno vrijeme za zabrinutost predstojeim

obavezama (dogaajima, deavanjima, ukljuujui i ona potpuno privatne prirode) u stvari bili za oko
35% manje zabrinuti poslije etiri sedmice.Ostavite odreeni dio dana za razmiljanje o stvarima za
koje vam se ini da su problemi, koje vam ne izlaze iz misli i koje vam naruavaju koncentraciju. Kad
vam se zabrinjavajue misli ponovo vrate, podsjetite se da ste odvojili poseban dio dana kada ete o
njima razmiljati Na primjer, odredite vrijeme izmeu 16:30 i 17:00 kao vrijeme za razmiljanje o
problemima. Ukoliko se razmiljanje o problemima nametne u drugom dijelu dana, podsjetite se da
ste za to razmiljanje odredili poseban dio dana. Sada vratite misli na ono to radite i na to se
koncentriite.
PAMENJE

1. STM (Short Term Memory)

Kad se neto po prvi put ui informacija se u mozgu pretvara u neuronski trag. Ovaj
trag se prvobitno zadrava u senzornoj memoriji, a zadravanjem panje na informaciji
trag se proslijeuje u tzv. kratkotrajnu ili STM (Short Term Memory) memoriju.
Kratkotrajna memorija ima ogranien kapacitet i trajnost. Neto se moe vrlo brzo
nauiti, ali se tokom 24 sata moe i izgubiti 80% ovako usvojenih informacija

2. LTM (Long Term Memory)

Nastavkom rada na razumijevanju informacije i njenim ispravnim usvajanjem ona se

upuuje u dugotrajnu memoriju ili LTM (Long Term Memory).
Informacija obraena i pohranjena u LTM manje ili vie je stalna i uz povremeno
ponavljanje nee biti zaboravljena.

3. Klju za pamcenje je ponavljanje.

NAJBOLJI DOKAZ JE DA OVA TEHNIKA RADI PAPAGAJ KOJI JE NAUCIO DA

PRICA JER MU JE VLASNIK PONAVLJAO SVAKI DAN ISTU REC

Sa svakim ponavljanjem materije koja se ui rastu anse za njeno permanentno

usvajanje.
Mnogi studenti vjeruju da imaju tekoa sa pamenjem. Pravi problem najee
nije u loem funkcionisanju njihovg mozga, nego u nerealnim oekivanjima od
svog pamenja.
Nove lekcije treba pregledati to je prije mogue, a ponavljanje treba vriti vie
puta izmeu prve obrade lekcije i zavrnog ponavljanja gradiva za ispit.
Dug period bez ponavljanja i ponavljanje SAMO PRED ispit NE DONOSI
REZULTATE VEC RUSI NASE SAMOPOUZDANJE I UBEDJUJE NAS DA
SMO OGRANICENI ZA UCENJE.
Ponavljanje predavanja najbolje je izvriti naglas.
Prije svega treba rei da glasno prepriavanje teksta ima svoje dobre strane, jer na
vizuelno usvojene informacije dodaje i njihovu zvunu sliku te pomae izgradnji
rjenika i vjetina izlaganja.
Ponavljajte nauceno gradivo sa razlicitim nacinima govora, npr. kao glumac, kao
seljak, kao stranac itd.Ponavljanje moze biti zanimljivo.
PISANJE ZABELEKI NA PREDAVANJIMA

Mnogi studenti naprosto zapisuju sve to predava kae, STO JE GRESKA

Zabiljeke sa predavanja treba voditi na organizovan nain.

Preporuka je da se koristi odvojen papir ili blok

Beleske trebaju biti skracene reci ili recenice koje ce nas kasnije asocirati na
predavanje.

Teze koje ste uradili DAN RANIJE mogu vam dosta pomoci kod beleski da ne
pisete ono sto ste vec zapisali, a mozete I koristiti teze da na njima dodajete beleske.

UKOLIKO VAS HVATANJE BELESKI DEKONCENTRISE BOJLJE DRZITE

TEZE ISPRED SEBE I SLUSAJTE PROFESORA ,A U TOKU DANA UNESITE
ONO STO VAM JE OSTALO U SECANJU

VEZBATI VETINU ITANJA

AKTIVNO CITANJE
Vezbati citanje na glas I u sebi .
Uvezbavati brzo citanje.
I citanje se trenira
Citati raznovrsnu literaturu NEMOJTE SE OGRANICAVATI !!!
KRITICKO CITANJE
Kojoj vrsti teksta pripada onaj koji se ita?
ta je tema ili teme kojom se on bavi? ta se ve zna o autoru teksta? jesu li tesktovi istog
autora itani ranije?
ta se od njegovih/njenih tekstova moe oekivati?
Kada je tekst napisan? Da li su uslovi u vrijeme nastanka teksta mogli odrediti njegov
sadraj i stavove? Kakve zakljuke autor iznosi po poglavljima ili temama?
Zato se odreeni tekst ita? Priprema ispita? Diskusija? Priprema za pisanje rada?
Na koje dijelove teksta treba obratiti posebnu panju?
Uvod? Saetak? Ciljevi poglavlja? Grafiki i tabelarni prikazi?
Mogu li se prepoznati razlozi koji su autora vodili u iznoenju stavova? Da li autor koristi
injenice, teorije, uvjerenja?
NACINI CITANJA Vezbati razlicite nacine citanja teksta
ITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA
Vezbati !!! Sto vise vezbate bicete sve bolji.
Belezite svoje uspehe
PRAVLJENJE PREZENTACIJE ILI PISANJE ESEJA UOPSTENO

Definisati auditorijum (publiku) i odrediti nain obraanja

Da li e rad ocjenjivati samo nastavnik i/ili asistent?
Hoe li biti predstavljen studentima? Razmisliti o najefektnijem tonu obraanja koji e radu
dati na znaaju.
Odrediti strategiju
Razviti listu kljunih rijei I strucnih termina (preporuuje se izdvajanje do 50 strucnih
termina).
Odrediti vremenski okvir
Kod planiranja vremena za pisanje treba raunati i sa ureivanjem teksta, njegovom
revizijom te sa neplaniranim okolnostima.
Inspirativna faza
Ova faza treba da obezbijedi uvanje ideja i inspiracije. Na odreeno mjesto treba
zapisivati i uvati dobre fraze, izraze, inspirativne dogaaje koji mogu biti obraeni
u tekstu koji e se pisati.
Faza istraivanja I sakupljanja:
Sakupiti sto vise tekstova I fotografija
Faza organizovanja
U ovoj fazi potrebno je napraviti koncept i okvirnu shemu teksta koji e se pisati.
Poeljno je razraditi stil i nain na koji e osnovne poruke i ciljevi teksta biti
naglaeni.
Faza unosa teksta
Tekst I fotke prvo precistiti u Wordu , pa tek onda ubacivati u prezentaciju

Faza kiseljenje kupusa

Prezentaciju raditi vise dana ako je moguce jer se tek tako mogu uociti sve greske koje
su nas pratile prilikom izrade

Literatura Spisak koriene literature obavezno treba dati na kraju lanka.

PRELAZNE RIJEI I FRAZE

Upotreba prelaznih rijei i fraza pomae lakem itanju rada i obezbjeuje mu potrebnu poveznost
(koherentnost).
Slijedi pregled odnosa koje izloene ideje ili teme mogu imati te za te odnose najee koriene
prelazne rijei i fraze.

Dodavanje: Takoe, pored toga, osim toga, tavie, odmah zatim, itd.

Posljedica: Dakle, prema tome, po tome, na taj nain, kao rezultat, stoga, inae, otuda, itd.

Rezimiranje: Poslije svega, sve u svemu, imajui u vidu navedeno, ukratko, u svakom
sluaju, kao zakljuak, u cjelini, na kraju, konano, itd.

Uoptavanje: U pravilu, kao pravilo, uobiajeno, najveim dijelom, uopteno, uopteno

govorei, obino, itd.

Preformulacija: U sutini, drugim rijeima, odnosno, moe se rei, naime, itd.

Suprotnosti i poreenja: Nasuprot, suprotno, obrnuto, na isti nain, isto tako, umjesto toga,
sa druge strane, slino, ipak, ali, meutim, kako god, pored toga, itd.

Redanje: Prvo, na prvom mjestu, prije svega, poevi sa, istovremeno, iza toga, nakon toga,
slijedi, slijedee, onda, ranije, kasnije, naknadno, na kraju, itd.

Uzgredno pominjanje: Uzgred budi reeno, takoe, itd.

Ilustracija: Na primjer, primjera radi, moe posluiti, vidi se iz, itd.

Slinosti: Isto tako, slino, bez velikih razlika, itd.

Usmjeravanje: Ovdje, kasnije, ranije navedeno, uskoro, iznad, ispod, slijedi, itd.