20.

Poglavlje:

PREGLED
MAKROEKONOMIJE

Prof. dr. Marko Kolakovi 1

DEFINICIJA MAKROEKONOMIJE

Makroekonomija je znanost koja prouava

ponaanje gospodarstva.
Prouava sile koje istovremeno utjeu na
tvrtke, potroae i radnike za razliku od
mikroekonomije koja prouava ponaanje
pojedinaca, kuanstava, poduzea i
privrednih grana.

Prof. dr. Marko Kolakovi 2

 PREDMETI PROUAVANJA MAKRO
I MIKROEKONOMIJE
Makroekonomija i mikroekonomija imaju
razliite predmete prouavanja.
Makroekonomija se bavi prouavanjem i
analizom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti,
ope razine cijena i vanjske trgovine.
Mikroekonomija se bavi:
Kratkotrajnim kolebanjima proizvodnje,
zaposlenosti i cijena koja nazivamo poslovnim
ciklusima
Dugoronim trendovima u proizvodnji i ivotnom
standardu poznatim kao gospodarski razvoj 3
ROENJE MAKROEKONOMIJE

Makroekonomija je nastala 1936. pojavom djela

J.M. Keynesa Opa teorija zaposlenosti, kamate
i novca (skraeno Opa teorija)
Do pojave Keynesove knjige ekonomika se
preteno bavila mikroekonomskim problemima.
Keynesovo djelo izvrilo je pravi prevrat u
ekonomskoj teoriji pa se veoma esto govori o
Keynesijanskoj revoluciji.

Prof. dr. Marko Kolakovi 4

 TKO JE J.M.KEYNES ?

Engleski ekonomist (1883 1946), viestrani

genij iz podruja matematike, filozofije i
ekonomije.
Bio je savjetnik guvernera Bank of England,
izdava cijenjenih ekonomskih asopisa, skuplja
umjetnina i nadasve uspjean pekulant.
On je bio jedan od rijetkih ekonomista koji se
obogatio burzovnim spekulacijama.

Prof. dr. Marko Kolakovi 5

 TKO JE J.M.KEYNES (2) ?

Njegov glavni doprinos je u novom pristupu

makroekonomici.
Teoretiari prije njega smatrali su da se
privredni ciklusi ne mogu izbjei ili ublaiti. On je
to osporio.
On je takoer tvrdio da je mogua visoka
nezaposlenost i neiskoritenost kapaciteta u
trinoj privredi.
Njih je mogue kontrolirati mjerama fiskalne i
monetarne politike od strane drave.
Prof. dr. Marko Kolakovi 6
 VELIKA KRIZA 1929 1933.
Nesumnjivo da je Keynesijanska revolucija
inspirirana najteom ekonomskom krizom koja je
pogodila kapitalizam onom 1929. 1933. koja je
zbog svojih razmjera, duine i intenziteta s pravom
nazvana Velikom krizom ili Velikom depresijom.

Primjerice, samo u USA je stopa nezaposlenosti s

3.2 % u 1929. porasla na gotovo 25 % ukupne
radne snage u 1933.
U Njemakoj je stopa nezaposlenosti bila jo i vea
to je imalo dalekosene politike posljedice.
7
Prof. dr. Marko Kolakovi
 RAZLIKA IZMEU KEYNESA I
NJEGOVIH SUVREMENIKA
Keynesovi suvremenici su smatrali da su vrhovi i
dna privrednih ciklusa neizbjeni poput plime i
oseke te da nema efikasne ekonomske politike u
borbi protiv njih.
Takoer su smatrali oslanjajui se na Sayov zakon
da trini mehanizam automatski rjeava sve
probleme.
Keynes je odbacio Sayov zakon i vjeru u efikasnost
trinog mehanizma.
Smatrao je da se uz pomo drave moe suzbiti
nezaposlenost i poveati proizvodnja 8
Prof. dr. Marko Kolakovi
 USPON KEYNESIJANSTVA
Mjere keynesijanske makroekonomske politike
primjenjivale su se u svim kapitalistikim
zemljama svijeta.
Zlatno doba keynesijanstva bile su 50-te i 60-te
godine 20. stoljea kada je keynesiyanstvo
prihvaeno kao univerzalna ekonomska
doktrina.
Svoje puno priznanje keynesijanstvo je dobilo
1946. kada je ameriki Kongres donio
Employment Act utvrdivi da je zaposlenost
jedan od dravnih prioreiteta.
9
Prof. dr. Marko Kolakovi
 KRIZA KEYNESIJANSTVA

Nastupila je poetkom 70-tih godina za

vrijeme Vijetnamskog rata kada je dolo do
pojave stagflacije (stag-nation + in-flation),
pojave istovremenog rasta cijena i
nezaposlenosti.
Mjerama klasine keynesijanske ekonomske
politike stagflacija se nije mogla suzbiti pa je
dolo do krize keynesijanstva i pojave
alternativnih teorijskih pravaca.
Prof. dr. Marko Kolakovi 10
 TEMELJNA
MAKROEKONOMSKA PITANJA
1. Zato dolazi do pada zaposlenosti i
proizvodnje i kako se moe smanjiti
nezaposlenost ?
2. Koji su izvori inflacije cijena i kako je
drati pod kontrolom ?
3. Kako se moe poveati stopa privrednog
rasta ?

Prof. dr. Marko Kolakovi 11

 CILJEVI MAKROEKONOMSKE
POLITIKE
1. Visoka i rastua razina proizvodnje i
visoka stopa privrednog rasta
2. Visoka stopa zaposlenosti s niskom
nedobrovoljnom nezaposlenou
3. Cjenovna stabilnost ili blagi rast
razine cijena

Prof. dr. Marko Kolakovi 12

 1. PROIZVODNJA KAO CILJ
MAKROEKONOMSKE POLITIKE
Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje
nekog gospodarstva je njezin bruto
domai proizvod (BDP).
On je mjera trine vrijednosti svih finalnih
dobara i usluga proizvedenih u nekoj
zemlji.
Razlikuju se nominalni i realni BDP

Prof. dr. Marko Kolakovi 13

 NOMINALNI I REALNI BDP
Nominalni BDP je onaj koji je izraen u tekuim
trinim cijenama i mijenja se kako pod
utjecajem promjene cijena tako i pod utjecajem
promjene fizikog obima proizvodnje.
Realni BDP se izraava u stalnim cijenama i
mijenja se iskljuivo pod utjecajem fizikog
obima proizvodnje.
Odnos izmeu nominalnog i realnog BDP-a
naziva se BDP deflator i slui za pretvaranje
nominalnog BDP-a u realni.
14
 POTENCIJALNI BDP

Potencijalni BDP pokazuje maksimalno odrivu

koliinu proizvodnje koju neko gospodarstvo
moe proizvesti.
On je odreen proizvodnim kapacitetima
privrede, raspoloivou inputa i tehnolokom
efikasnou.
Uslijed postojanja poslovnih ciklusa
potencijalni BDP se razlikuje od nominalnog i
realnog BDP-a. Ta se razlika naziva BDP jaz
Prof. dr. Marko Kolakovi 15
2. VISOKA STOPA ZAPOSLENOSTI

Veliina zaposlenosti mjeri se stopom

zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja
zaposlenih (Z) i veliine radne snage (RS).
Veliina nezaposlenosti mjeri se stopom
nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja
nezaposlenih (N) i veliine radne snage (RS).

z = Z / RS
n = N / RS
z + n = 1
Prof. dr. Marko Kolakovi 16
 RADNA SNAGA
Radna snaga je jednaka zbroju statistiki
evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih osoba.
Treba ju razlikovati od aktivnog i radno-
sposobnog stanovnitva.
Aktivno stanovnitvo je ono koje ostvaruje
dohodak po bilo kojem osnovu neovisno da li ih
statistika obuhvaa ili ne.
Radno sposobno stanovnitvo obuhvaa sve one
u dobnom rasponu od 15 do 65 godina koji su
fiziki i mentalno sposobni za rad.

Prof. dr. Marko Kolakovi 17

 3. STABILNOST CIJENA
Ona je u trinoj ekonomiji nuna za mjerenje
ekonomske vrijednosti te za racionalno
alociranje proizvodnih resursa.
Cjenovna stabilnost se mjeri indeksima cijena
koji izraavaju opu razinu cijena.
Najvaniji pokazatelj je indeks potroakih cijena
(CPI) i stopa inflacije
CPI indeks mjeri troak fiksne koare dobara
koju kupuje tipini gradski potroa.
Stopa inflacije jednaka je odnosu promjene CPI i
i CPI bazne godine pomnoene sa 100. 18
 PRIMJER IZRAUNAVANJA STOPE
INFLACIJE
Godine 2000. CPI je iznosio 177.1 a 2001.
godine 179.9 (u odnosu na 1983.).Kolika
je stopa inflacije ?
Stopa inflacije: (179.9 177.1) / 177.1 =
1.6 %

Prof. dr. Marko Kolakovi 19

 STAGFLACIJA
Stagflacija je ekonomska pojava kada porast
cijena prati i porast nezaposlenosti.
Uzrokovana je okom ponude kada dolazi do
pomaka AS gore ulijevo uzrokujui
smanjenje zaposlenosti i porast cijena.
Dogodila se najmanje dva puta 1973 i 1979. za
vrijeme prvog i drugog naftnog oka kada su cijene
nafte skoile na 14 $ odnosno 35 $ po barelu.

Prof. dr. Marko Kolakovi 20

 OSTVARENJE MAKROEKONOMSKIH
CILJEVA
Nije mogue istovremeno ostvarenje svih
eljenih makroekonomskih ciljeva, npr.
cjenovnu stabilnost i visoku stopu
zaposlenosti.
Zato nositelji ekonomske politike moraju
napraviti izbor (trade off) meu ekonomskim
ciljevima pri emu je njihova odluka
odreena politikim i drutvenim initeljima.
Prof. dr. Marko Kolakovi 21
 INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE
POLITIKE
Instrument makroekonomske politike je
ekonomska varijabla koju nadzire vlada, a moe
utjecati na jedan ili vie makroekonomskih ciljeva
Osnovni instrumenti makroekonomske politike
su:
1. Fiskalna politika
2. Monetarna politika
3. Politika dohodaka
4. Vanjskotrgovinska politika 22
Prof. dr. Marko Kolakovi
 FISKALNA POLITIKA
Sastoji se od porezne politike i politike javnih
rashoda.
Bavi se dravnim izdacima za kupnju roba i
usluga i oporezivanja.
Dravni izdaci utjeu na relativni obujam
ukupne i privatne potronje
Oporezivanje oduzima od dohotka, smanjuje
privatnu potronju i utjee na privatnu
tednju
Samim time utjee i na ulaganja i
potencijalnu proizvodnju 23
 MONETARNA POLITIKA
Provodi ju centralna banka u ime vlade
Sastoji od kontrole novane ponude ,
kredita i bankarskog sustava.
Promjene ponude novca poveavaju ili
smanjuju kamatne stope i utjeu na
potronju u sektorima poput poslovnih
investicija, stanogradnje i vanjske
trgovine.
Monetarna politika snano utjee i na
stvarni i na potencijalni BDP 24
 POLITIKA DOHODAKA
Ona se sastoji od kontrole najamnina i
cijena u irokom rasponu od neobvezujuih
smjernica do potpune regulacije.
Politika dohotka je manje rigidan i jeftiniji
instrument od fiskalne i monetarne politike
ali i manje efikasan.

Prof. dr. Marko Kolakovi 25

 VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA
Sve su zemlje vie ili manje meusobno
povezane putem vanjske trgovine izvozei i
uvozei svoja dobra i usluge.
Razlika izmeu izvoza i uvoza naziva se neto
izvozom.
Neto izvoz je pozitivan ako je izvoz vei od
uvoza. U protivnom sluaju neto izvoz je
negativan.
Svaka drava nastoji postii i odrati
vanjskotrgovinsku ravnoteu vanjskotrgovinskom
politikom koja se sastoji od carina i kvota te
utjecanjem na izvoz ili uvoz. 26
 AGREGATNA PONUDA I
POTRANJA
Agregatna ponuda (AS) jednaka je ukupnoj
koliini dobara i usluga koju su poduzea u
nekoj dravi spremna proizvesti i prodati pri
danoj razini cijena u odreenom vremenskom
razdoblju.
Ona ovisi o razini cijena, proizvodnom
kapacitetu gospodarstva i razini trokova
Kapacitet gospodarstva odreuje dostupnost
proizvodnih imbenika te upravljaka i
tehnoloka uinkovitost kojom se ti imbenici
kombiniraju Prof. dr. Marko Kolakovi 27
 Agregatna potranja (AD) predstavlja ukupnu
koliinu koju su razliiti sektori gospodarstva
spremni potroiti u danom vremenskom
razdoblju
Predstavlja zbroj potronje potroaa, tvrtke i
vlade te ovisi o razini cijena ali i monetarnoj i
fiskalnoj politici.
Sastavni su dijelovi agregatne potranje automobili,
hrana i ostala potroaka dobra koja kupuju
potroai; tvornice i oprema koje kupuju tvrtke;
projektili i raunala koja kupuje vlada te neto izvoz
Na ukupnu kupovinu utjeu cijene roba te vanjski
imbenici poput ratova i vremenskih uvjeta te
dravnih politika Prof. dr. Marko Kolakovi 28
 MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA

Makroekonomska ravnotea se ostvaruje u

sjecitu krivulja AS i AD.
Pri njoj su i kupci i prodavai zadovoljni
kupnjom, prodajom i cijenama.
Promjenom bilo AS bilo AD mijenja se i
makroekonomska ravnotea.

Prof. dr. Marko Kolakovi 29

GRAFIKON MAKROEKONOMSKE
RAVNOTEE

Prof. dr. Marko Kolakovi 30

EFEKT PORASTA AD

Prof. dr. Marko Kolakovi 31

EFEKT OKA PONUDE

Prof. dr. Marko Kolakovi 32