EXPERTIZE SAOBRAAJNIH NEZGODA

BRZINE KRETANJA UESNIKA U SAOBRAAJNIM NEZGODAMA

Kod vjetaenja saobraajne nezgode veoma je znaajno odrediti

brzine uesnika u SN jer se praktino ni jedna nezgoda ne moe
objektivno rekonstruisati ako je ovaj parametar neizvjestan

Odreivanje brzine je veoma sloen postupak koji od vjetaka zahtjeva

detaljno poznavanje odreenih zakonitosti iz oblasti fizike, kinematike,
dinamike i slino u cilju argumentovanog objanjenja pojedinih pojava
BRZINE KRETANJA UESNIKA U SAOBRAAJNIM NEZGODAMA

Pri raunanju brzine koriste se metode koje su definisane na osnovu:

1. Tragova koenja ili zanoenja vozila
2. Oteenja i deformacije vozila
3. Oitavanje sa tahografa
4. Daljine odbaaja predmeta i djelova vozila
5. Daljine odbaaja pjeaka i dvotokaa
6. Zakona o odravanju koliine kretanja i momenta koliine kretanja
7. Grafo-analitike analize implusnog dijagrama
8. Povrede uesnika u saobraajno nezgodi
9. Proklizavanja i prevrtanja vozila u krivini
10. Simulacije na raunaru
RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

a) Osnovni obrazac koji za raunanje brzine na poetku traga koenja je:

Gdje je:
V1 - brzina vozila na poetku vidljivih tragova koenja (m/s)
b - maksimalno usporenje (m/s2)
S4 - Duina traga koenja (m)
V0 - brzina vozila u trenutkureagovanja vozaa (m/s)
 RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

Ako vozilo forsirano koi i zaustavlja sa nejednakim koenjem na

pojedinim tokovima, usporenje vozila se moe precizirati preko izraza:

Gdje je:
- koeficjent prijanjanja izmeu pneumatika i kolovoza
- stepen efikasnosti koenja (odnos teine koenih tokova i ukupne
teine vozila)
i- poduni nagib puta (+koristi u usponu, a znak - u padu kolovoza
g- ubrzanje zemljine tee (m/s2)
 RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

b) Ako vozilo na putu usporenja naleti na prepreku vjetak rauna dio

izgubljene brzine, pa je brzina umomentu reagovanja:

c) Ako pri koenju motorno vozilo dospjeva tokovima samo jedne

osovine na drugu podlogu, tada se koristi izraz:

Gdje su:
b1,b2- usporenje na razliitim podlogama (m/s2)
S41,S42- putevi koenja gdje su svi tokovi na jednoj podlozi (m)
l0-meuosovinsko rastojanje vozila (m)
bsr- srednje usporenje -
RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

e) Ako se u koenju vozila desi zanoenje, vozilo se istovremeno okree

oko svoje vertikalne ose, tada se takvo kretanje razmatra kao zbir
pravoliniskog i zakrivljenog kretanja
Vrijednost brzine prije poetka koenja vozila se odreuje po izrazu:

Gdje je:
bp- maksimalno usporenje na pravoliniskom djelu puta (m/s2)
bz- maksimalno usporenje pri zanoenju (m/s2) (bz=0,8bp)
RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

d) Ako je na putu koenja udaren pjeak mase (mp), tada se brzina na

poetku tragova koenja rauna po izrazu:

Gdje je:
S4S- put koenja od mjesta sudara do kraja koenja (m)
SKS- put koenja do sudara (m)
ma,mp- masa automobila i pjeaka (kg)
 RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

g) Brzina vozila neposredno nakon sudara vozila sa pjeakom je:

h) Brzina kretanja vozila u situaciji kada je automobil koen sa prikolicom

koja ima ureaje za koenje utvruje se kao:

Gdje je:
ma- masa automobila i pjeaka (kg)
mpr- masa prikolice (kg)
RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

i) Ako brzinu vozila treba odrediti na putu koji ima uzduni nagib -
(uspon ili pad), tada se koristi izraz:

j) Brzina vozila na kraju koenja ili u taki naleta se moe odrediti kao:
 RAUNANJE POETNE BRZINE NA OSNOVU TRAGA KOENJA

i) Ako se nakon prestanka koenja vozilo kree slobodnim kotrljanjem

do potpunog zaustavljanja, tada je brzina kretanja vozila, u trenutku
kada je voza otpustio papuicu konice, izraava:

Gdje je:
t5- vrijeme otkoivanja (s)
f- koeficijent kotrljanja
SSK-put slobodnog kotrljanja vozila nakon prestanka koenja do
potpunog zaustavljanja (m)
 ITERATIVNA METODA ODREIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA
Kako utvrditi veliinu usporenja vozila koja pored vrste i stanja
kolovoza, pneumatika, vrste vozila bitno zavisi i od same brzine vozila
Zato se predlae iterativni postupak, prilagoen jednostavnoj primjeni
personalnih raunara, sa kojima se problem jednostavno rjeava

Veliina usporenja vozila u funkciji brzine i stanja kolovoza

 ITERATIVNA METODA ODREIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA
Obzirom na sloenost iterativnog postupka i potrebu primjene raunara,
za potrebe praktine primjene koriste se dijagrami u kojima su date
vrijednosti zaustavnog puta, odnosno puta koenja u funkciji brzine i
stanja povrine kolovoza

Sudarna brzina vozila u funkciji puta koenja i stanja kolovoza

ITERATIVNA METODA ODREIVANJA USPORENJA I SUDARNE
BRZINE VOZILA

Sudarna brzina vozila u funkciji zaustavnog puta

ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Pri udaru vozila u nepokretnu prepreku utroena kinetika energija se

pretvara u deformacioni rad
Koristei zakone o koliini kretanja i odravanja energije, mogue je
izraunati brzinu kojom se vozilo kretalo pre udara u prepreku
Za odreivanje izgubljene brzine na deformaciju vozila pri sudarima
moe se koristiti sledea formula:

Gdje su:
W- vrijednost zbira deformisanih poljaenergetskog rastera koji odgovara
ekvivalentu deformacionog rada (Nm)
K1- koeficijent korekcije koji uzima u obzir vrstou automobila
K2- teinski koeficijent
K3- koeficijent starosti vozila
ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Vrijednost koeficjenta starosti vozila

Gdje su:
m0- masa etalonvozila (m0=950kg)
m1- masa vozila koje je uestvovalo u nezgodi
ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Energetski raster za :a) eoni sudar vozila, b) boni udar vozila

ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU DEFORMACIJA NA VOZILU

Energetski raster vozila za prednji i zadnji ugao vozila

 ODREIVANJE BRZINE OITAVANJEM TAHOGRAFA
Oitavanjem tahografa se pouzdano utvruje brzina kretanja sudaru

Odreivanje brzine vozila na osnovu registrovanih podataka na tahografu

 ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

Kod obaranja pjeaka, dvotokaa ili tjela vozaa dvotokaa, oni

padaju pod dejstvom zemljine tee po putanji horizontalnog hica

Ukupna daljina odbaaja se sastoji iz daljine leta i klizanja

ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

Daljina horizontalnog hica rauna se prema formuli:

Gdje je:
V0- horizontalna komponenta brzine - horizontalnog hica (m/s)
t-vrijeme leta (s)
h-visina mjesta odbacivanja (m)
g-ubrzanje Zemljine tee
 ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

Kada predmet padne na zemlju pod dejstvom sile trenja usporava do

potpunog zaustavljanja

Put klizanja se izraunava kao:

Gdje je:
bp- usporenje klizanja koje zavisi od vrste materijala i podloge(m/s2)
 ODREIVANJE BRZINE NA OSNOVU ODBAAJA PREDMETA I
DJELOVA SA VOZILA

Brzina po zakonu horizontalnog hica rauna se na osnovu odbaaja:

Komadia stakla vjetrobrana
Komadia stakla fara
Pjeaka
Dvotokaa
Otpale neistoe
Otpale boje vozila
Predmeta koje je nosio pjeak
 Odreivanje brzine na osnovu odbaaja komadia stakla
vjetrobrana

Odreivanja brzine razlikuje dva tipa oblika prednjeg djela vozila i to :

Sanduasti - vozilo sa tzv. trambus kabinom

Pontonski - vozila sa uobiajenim poklopcem motora

 Odreivanje brzine na osnovu odbaaja komadia stakla
vjetrobrana
Vozila sa sanduastom-trambus kabinom

a) Polje rasipanja b) visina vjetrobrana

 Odreivanje brzine na osnovu odbaaja komadia stakla
vjetrobrana
Vozila sa pontonskim oblikom

a) Daljina odbaaja stakla b) duina formiranog traga

Odreivanje brzine na osnovu odbaaja komadia stakla fara

Na osnovu istraivanja utvrena je zavisnost izmeu sudarne brzine

vozila i daljine odbaaja komadia stakla razbijenog fara

a) Daljina odbaaja stakla b) duina formiranog traga

Odreivanje brzine na osnovu odbaaja komadia stakla fara
U tabeli su date regresione prave za odreivanje sudarne brzine na
osnovu daljine odbaaja prvih ili zadnjih komadia stakla
 Odreivanje brzine na osnovu daljine odbaaja otpale
neistoe
Prilikom sudara izmeu dva vozila ili naleta vozila na pjeaka dolazi do
razdvajanja i pada neistoe sa vozila, a naroito ispod blatobrana

Neistoa spala sa vozila se poslije udara u kolovoz se ne pomjera bez

formiranja traga

Neistoa sa vozila usljed potresa se odvaja i pada vertikalno na

kolovoz i koncentrie se na uem lokalitetu

U koritenju ovih tragova treba biti veoma oprezan jer su mogue

pogrene interpretacije
 Odreivanje brzine vozila na osnovu daljine odbaaja laka

Komadii otpale boje, prilikom sudara budu odbaeni po putanji

horizontalnog hica do udara u kolovoz

Treba imati u vidu da komadii otpale boje mogu nastaviti kretanje

po kolovozu, ali u znatno manjem obimu

Donja granica brzine komadia boje i neistoe u momentu

odbacivanja je oko polovine brzine vozila u momentu sudara
 Odreivanje brzine na osnovu odbaaja predmeta pjeaka
Predmeti koje je nosio pjeak (kapa, tap, paket, torbica i sl) se
najee nalaze u neposrednoj blizini mjesta sudara
Raunanje brzine vozila na osnovu odbaaja navedenih predmeta vri
se pomou izraza:

Vs-Sudarna brzina (m/s);

s-udaljenost predmeta od mjesta sudara (m)
 ODREIVANJE BRZINE PREMA DALJINI ODBAAJA PJEAKA

Sluaj vozila koje koi prije naleta

Simuliranjem naleta putnikog vozila na pjeaka (umjesto pjeaka
koritena je lutka ) dobijena je zavisnost daljine odbaaja u zavisnosti
od brzine naleta, odnosno sudarne brzine, koja se moe izraziti:

Vs-brzina u momentu sudara (km/h)

Sodp- daljina odbacaja pjeaka (m)
 ODREIVANJE BRZINE PREMA DALJINI ODBAAJA PJEAKA

Odreivanje sudarne brzine vozila prema bonoj daljini odbaaja pjeaka

Boni odbaaj pjeaka je razmak izmeu take kontakta i krajnjeg poloaja
pjeaka, mjeren normalno na smjer kretanja vozila

Sudarna brzina u zavisnosti od bone daljine odbacivanja pjeaka

 SUDARNA BRZINA NA OSNOVU ODBAAJA DVOTOKAA I
TJELA VOZAA
Kod sudara dolazi do odvajanja tijela vozaa dvotokaa, pa se nakon
sudara tijela vozaa i dvotokaa kreu nezavisno jedno od drugog
Brzina odbaenog dvotokaa se odreuje na osnovu puta klizanja do
konanog poloaja dvotokaa

V-brzina kretanja dvotokaa (m/s)

Skl- put klizanja dvotokaa (m)
bkl- vrijednost prosjenog usporenja klizanja (m/s2)
 Brzina u funkciji daljine odbaaja bicikla i motocikla

Zavisnost se moe aproksimovati parabolinom funkcijom prema izrazu:

Iz koga se moe izraziti sudarna brzina automobila:

Sv-daljina odbaaja dvotokaa (m)

Vs-sudarna brzina (km/h)
 Brzina u funkciji daljine odbaaja bicikla i motocikla
Odbaaj tjela moe se aproksimirati parabolinom funkcijom oblika:

Iz koga se moe izraziti sudarna brzina automobila:

St-daljina odbaaja tjela dvotokaa (m)

 Brzina u funkciji daljine odbaaja bicikla i motocikla

Sudarna brzina u funkciji daljine odbaaja bicikliste i njegove visine

 Odreivanje sudarne brzine u sluaju bonog okliznua
dvotokaa

Pored eonog naleta vozila na dvotokae esto se u praksi deavaju

sluajevi bonog okrznua izmeu ove dvije kategorije vozila
Prosjena vrijednosti odbaaja dvotokaa se odreuje jednainom:

Iz koje se moe izraziti sudarna brzina automobila:

Sodb-daljina odbaaja dvotokaa pri bonom okrznuu (m)

 UTVRIVANJE SUDARNE BRZINE NA OSNOVU PONAANJA
TOKOM POSTSUDARNE FAZE
Ovisno od tipa sudara, brzine automobila, poloaja udarnog pravca,
irine polja preklapanja, itd. automobili nastavljaju da se kreu sve do
svojih krajnjih pozicija
Imajui u vidu naina kretanja automobila tokom post-sudarne faze, a
primjenom osnovnih zakona mehanike, utvrene su metode za
odreivanje njihovih sudarnih brzina
Ove metode zasnovane su na:
Zakon o odranju koliine kretanja vozila,
Zakonu o odravanju momenta koliine kretanja vozila,
Zakonu o promjeni koliine kretanja vozila,
Zakonu o promjeni momenta koliine kretanja vozila.
 Sudarni poloaj vozila i udarni pravac
Poloaj vektora brzine u trenutku sudara u potpunosti je odreen
njihovim meusobnim sudarnim poloajem

Za utvrivanje sudarnog poloaja automobila, neophodno je imati

fotografije oteenja i na njima i detaljan opis

Sudarni poloaj neophodno je fiksirati skicom i fotografisati

 Sudarni poloaj vozila i udarni pravac
Pravac poloen kroz taku kontakta automobila u trenutku sudara
paralelan je sa smjerom relativne brzine teita - udarni pravac

Odreivanje linije sudara ili udara

 Sudarni poloaj vozila i udarni pravac

Smjer udarnog pravca pri sudaru vozila ne zavisi samo od smjerova

kretanja vozila, nego i od veliine njihovih brzina kretanja
Sudarni poloaj vozila i udarni pravac
 Primjena zakona odranja koliine kretanja pri utvrivanju
sudarnih brzina automobila
Koliina kretanja vozila je vektorska veliina koja ima pravac i smjer, a
intenzitet joj je jednak proizvodu mase vozila i intenziteta brzine

Prilikom sudara putnikih automobila, na pojedinim djelovima dolazi

do odreenih deformacija imajui to u vidu , kod analize sudara
automobila, uveden je pojam koeficijenta restitucije

Ovaj koeficijent dobija se iz odnosa brzine teita automobila na kraju

sudarnog procesa i njihovih brzina neposredno pre sudarnog procesa:
 Primjena zakona odranja koliine kretanja pri utvrivanju
sudarnih brzina automobila
Prilikom sudara vozila, postoji tenja da se njihove brzine izjednae i da
vozila ne mjenjaju svoj dotadanji smjer kretanja
 Primjena zakona odranja momenta koliine kretanja
U sluaju naleta vozila na vrstu nepokretnu prepreku kada je
kontaktna povrina mala i udarni pravac ne prolazi kroz taku teita
automobila, celokupna kinetika energija se troi dijelom na
deformacioni rad a dijelom na rotaciono kretanje u polu sudarnoj fazi.

Ekscentrian nalet automobila na vrstu nepokretnu prepreku

 Primjena zakona odranja momenta koliine kretanja

Utvrivanje sudarne brzine kod ekscentrinog naleta na vrstu

nepokretnu prepreku moe se rijeiti primjenom zakona odranja
momenta koliine kretanja:

Poslije naleta vozilo dobija translatornu brzinu kretanja teita (V) i

ugaonu brzinu oko teita () pa moment koliine kretanja
neposredno prije udara iznosi:

J- moment inercije vozila u odnosu na vertikalnu osu kroz teite vozila

 Primjena zakona odranja momenta koliine kretanja
Kako je taka momenta (k) trenutni centar rotacije vozila neposredno
poslije sudara, mora biti ispunjen sledei uslov:
 Odreivanje brzine grafoanalitikom metodom impulsnog
dijagrama

Metod ravnotee impulsa ima visok stepen pouzdanosti rezultata

Sile u sudaru dva tijela djeluju kratko doseu veoma velike vrijednosti
Mjera uzajamnog djelovanja dva tijela u sudaru je impuls sudara, koji
se definie izrazom:

Impulsi sudara na tijelima koja uestvuju u sudaru imaju jednake

intenzitete, a suprotne smjerove:
 Odreivanje brzine vozila grafoanalitikom metodom
impulsnog dijagrama

Promjena koliina kretanja vozila odreena je brzinama prije i poslije

sudara, pa prema tome vektorska suma koliina kretanja 2 vozila prije
sudara je jednaka vektorskoj sumi koliina kretanja poslije sudara
 Odreivanje brzine grafoanalitikom metodom impulsnog
dijagrama
Sudar vozila je sloen proces koji je tehniki teko opisati, zbog ega je
potrebno uvoenje odreenih pretpostavki:
Vozila u sudaru se posmatraju kao apsolutno kruta tijela, odnosno
njihove deformacije se zanemaruju
Vrijeme trajanja sudara je beskonano malo
Dejstvo udarnih sila se svodi na jednu taku u visini teit vozila
Pravac udarnih sila je paralelan sa podlogom, tako da se djelovanje
njihovih momenata posmatra u odnosu na vertikalnu osu vozila
Tokom sudara, djelovanje svih spoljnih sila na automobil, kao i svi
apsolutni i relativni pomaci automobila, se zanemaruju
 UTVRIVANJE SUDARNIH BRZINA MODIFIKOVANOM GRAFO-
ANALITIKOM METODOM
Grafo-analitika metoda, zasnovana na zakonu promjene koliine
kretanja, je pouzdanija metoda za utvrivanje sudarnih brzina vozila
Pouzdanost ove metode ogleda se u mogunou provjere dobijenih
rezultata, primjenom zakona o promjeni momenta koliine kretanja
U sluaju veih odstupanja prilikom provjere rezultata, mogue je
izvriti korekcije pojedinih ulaznih parametara i dobijene izlazne
vrijednosti sudarnih brzina pribliiti realnim
Problem odreivanja poloaja vektora brzine zasnovan je na
utvrivanju poloaja trenutnog pola rotacije nakon sudara
Precizno utvrivanje pola rotacije mogue je samo ako su na
kolovozu ostali odgovarajui tragovi
UTVRIVANJE SUDARNIH BRZINA VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIKOM METODOM

Postupak odreivanja trenutnih polova brzina automobila:

 PRIMJENA JEDNAINA MARKARDA ZA UTVRIVANJE BRZINA
VOZILA NA POETKU POSTSUDARNE FAZE
Kretanje vozila nakon sudara je sloen proces , i zavisi od djelovanja
spoljnjih sila odnosno elastinih svojstava pneumatika i td.
Prof. E. Markard je predloio je metode za odreivanje brzine
kretanja vozila i to :
1. Kretanje nekoenog vozila
PRIMJENA JEDNAINA MARKARDA ZA UTVRIVANJE BRZINA
AUTOMOBILA NA POETKU POSTSUDARNE FAZE

2. Kretanje koenog vozila

 UTVRIVANJE SUDARNE BRZINE VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIKOM METODOM (MGA METODA)

Poznavanjem veliina translatornih i ugaonih brzina vozila nakon

sudara i njihove kinematske zavisnosti, moe se utvrditi rastojanje od
teita automoila do trenutnog pola rotacije:

Konana vrijednost rastjanja od teita automobila do trenutnog pola

rotacije za konane sudare
UTVRIVANJE SUDARNE BRZINE VOZILA MODIFIKOVANOM
GRAFO-ANALITIKOM METODOM (MGA METODA)

Utvrivanje trenutnih polova i poloaja vektora koliina kretanja

vozila neposredno nakon sudara, primjenom jednaina Markarda
 UTVRIVANJE BRZINE VOZILA IZGUBLJENE NA
DEFORMACIONI RAD
Osnovni problem koji se javlja prilikom ekspertiza saobraajnih
nezgoda je utvrivanje brzine koju je vozilo izgublo u sudaru,
odnosno utvrivanje dijela koliine kinetike energije koja je u
sudaru vozila utroena na deformaciju
U praksi saobraajno-tehnikog vjetaenja za odreivanje sudarne
brzine vozila koristi se vie metoda i to:
Metoda zasnovana na rezultatima CRASH testova
Metoda energetskog rastera
Metoda prema Schaperu
Metoda na bazi krutosti deformacione strukture vozila
Metoda zasnovana nna EES katalogu
 Korienje crash testova pri izraunavanju brzine vozila
izgubljene na deformacioni rad
Unapreenje postojeih metoda izvreno je na osnovu rezultata
CRASH testova formiranih u obliku izvjetaja amerikog instituta za
bezbjednost saobraaja
 Primjer modifikovane metode energetskog rastera pri
izraunavanju brzine vozila
Tokom analize i provjere metode energetskog rastera, koja je izvrena na
osnovu velikog broja CRASH testova, utvreno je da veliina K1 zavisi od
sudarne brzine vozila i da ima vrlo razliitu vrijednost za razliite marke
pa ak i za samo razliite tipove vozila.
Primjer modifikovane metode energetskog rastera pri
izraunavanju brzine vozila

Prosjene vrijednosti koeficijenta K1za razliite marke vozila

Izraunavanje izgubljene brzine na osovu deformacije prema
SCHAPERU

Schaper polazi od injenice da je deformaciona energija pri sudaru

dva vozila dvostruko vea od energije pri naletu vozila u zid
Izraunavanje deformacione energije u sledeem obliku:
 Utvrivanje brzine vozila na osnovu krutosti prednje
deformacione strukture vozila

Tokom eksperimentalnih istraivanja, a na osnovu fizikih zakona

dolo se do izraza za izraunavanje deformacionog rada koji glasi:
 Mogunost koritenja EES kataloga za procjenu brzine
izgubljene na deformaciju vozila

EES (Energy Equivalent Speed) je metoda koja se razvija zahvaljujui

rezultatima istraivanja putem CRASH testova i omoguava iroku
primjenu za odreivanje brzine vozila pri rekonstrukciji realnih
nezgoda

U strunoj literaturi koja analiza saobraajnih nezgoida istaknut je

ogroman znaaj fotografije i to:
Mjerni znaaj fotografije
Znaaj fotografije za analizu vrste i obima oteenja
 Mogunost koritenja EES kataloga za procjenu brzine
izgubljene na deformaciju vozila
Obavezan sadraj izvjetaja CRASH testa je i foto elaborat u kome se
nalazi veliki broj kvalitetnih fotografija koje su snimljene iz razliitih
uglova i sa razliitih pozicija
Fotografije su smjetene u etiri odvojena kataloga u zavisnosti od
vrste testa i lako su dostupne za pregled:
Katalog fotografija pri naletu vozila na krutu barijeru
Katalog fotografija pri naletu vozila na deformabilnu barijeru
Katalog fotografija pri sudaru ili naletu dva vozila
Katalog fotografija pri sudaru ili naletu vozila i impaktora
Odreivanje izgubljene brzine vozila na osnovu deformabilnog
ponaanja karoserije vozila

Tokom ispitivanja ustanovljeno je da prilikom sudara ili naleta vozila,

taka na karoseriji vozila djeluju u smjeru dejstva udarne sile

Karakteristine take utvrene su tokom ranijih testiranja i oznaene

su oznakama BX1 do BX21

One predstavljaju opseg mjera koje je potrebno izmjeriti kako bi se

odredio stepen oteenja vozila
Odreivanje izgubljene brzine vozila na osnovu
deformabilnog ponaanja karoserije vozila
 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama
Prilikom kretanja u krivini,na vozilo, osim stalnih sila koje se javljaju pri
vonji u pravcu, djeluje i bona, tzv. centrifugalna sila

Intenzitet djelovanja tih sila proporcionalna je kvadratu brzine, a obrnuto

proporcionalna polupreniku krivine
 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Stabilnost vozila u krivini posmatra se kao:

Mogunost prevrtanja i
Mogunost zanoenja.

Pri razmatranju brzine vozila razlikujemo tri tipa krivina:

a) Bez poprenog nagiba
b) Sa pozitivnim poprenim nagibom
c) Sa negativnim (kontra) poprenim nagibom
 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granina brzina zanoenja vozila u krivini bez poprenog nagiba

a) granina brzina vozila na zanoenje moe se odrediti prema obrazcu :

b) Granina brzina vozila na prevrtanje odreuje se prema izrazu:

 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granina brzina vozila u horizontalnoj krivini sa poprenim nagibom

a) granina brzina vozila na zanoenje moe se odrediti prema obrazcu :

b) Granina brzina vozila na prevrtanje odreuje se prema izrazu:

 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama

Granina brzina u horizontalnoj krivini sa negativnim poprenim nagibom

a) granina brzina vozila na zanoenje moe se odrediti prema obrazcu :

b) Granina brzina vozila na prevrtanje odreuje se prema izrazu:

 Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje u
krivinama
Kada je granina brzina na zanoenje manja od granine brzine na
prevrtanje, tada moe doi do zanoenja-klizanja vozila, ali ne i do
njegovog prevrtanja
U sluaju kada je granina brzina na prevrtanje nia od granine
brzine na zanoenje tada dolazi do prevrtanja vozila
Ako se analizira sluaj kada su ove dve brzine jednake dobije se:

Iz navedene relacije slijedi da e od veliine koeficijenta prijanjanja

vozilo da se:
Odreivanje granine brzine na proklizavanje i prevrtanje pri u
krivinama

Vrijednosti koeficijenta bonog prijanjanja

Odreivanje brzine vozila pri specifinom prolasku kroz krivinu

Postupak specifinog prolaska vozila kroz lijevu i desnu krivinu

 Odreivanje brzine vozila pri specifinom prolasku kroz
krivinu
Poveanjem radijusa krivine specifinim prolaskom moe se utvrditi
grafikom i analitikom metodom

Analiza dobijenih podataka ukazuje da se

specifinim prolaskom vozila kroz krivinu,
ija je irina kolovozne trake 3,50 metara,
moe ostvariti vea brzina kretanja za oko
13% i to nezavisno od radijusa krivine.
 Postupak prolaska dvotokaa kroz krivinu

Kod vonje dvotokaa kroz krivinu na vozilo, djeluje centrifugalna sila

koja se ponitava naginjanjem vozila
Kod naginjanja vozila, pri vonji u krivini teite se pomjera u odnosu
na taku dodira toka i kolovoza.
Brzina prolaska motocikla kroz krivinu moe se
odrediti pomou izraza:

Zavisnost brzine od ugla nagiba

 Odreivanje sudarne brzine vozila na osnovu teine povreda
uesnika nezgode
Sudarna brzina vozila moe se odrediti procjenom na osnovu teine
tjelesnih povreda vozaa i putnika
Na osnovu povreda pjeaka koga je
oborilo vozilo, brzina vozila prije udara u
pjeaka moe se samo priblino izraunati
poto povrede pjeaka zavise od:
Starosti, visine i teine pjeaka
Oblika i krutosti eone povrine
Od toga ta se dogaa sa pjeakom
poslije sudara i sl.
Odreivanje sudarne brzine vozila na osnovu teine povreda
uesnika nezgode

Primarne povrede pri minimalnim sudarnim brzinama Sekundarne povrede pri minimalnim sudarnim brzinama

Povrede nastale pri minimalnim brzinama sanduastog vozila

 Ostale specifine metode prorauna brzine
Odreivanje sudarne brzine na osnovu mjesta kontakta glave i vozila
Mjesto na vozilu u koje udara glava pjeaka moe se koristiti za
analiziranje sudarne brzine vozila
Lokacija udara zavisi od oblika prednjeg djela vozila, visine pjeaka i
sudarne brzine vozila
 Ostale specifine metode prorauna brzine
Odreivanje sudarne brzine na osnovu mjesta kontakta glave i vozila

Kontkatna mjesta glave pjeaka u zavisnosti od sudarne brzine

Odreivanje sudarne brzine na osnovu udubljenja lima vozila
Utvreno je da se porastom sudarne brzine udubljenja lima od udara
glave, kuka ili ramena postaju dublja
 Odreivanje sudarne brzine motocikla na osnovu veliine
deformacije osovinskog razmaka
Brzina udara motocikla u bok automobila moe se odrediti na osnovu
veliine deformacije osovinskog razmaka motocikla.
 Proraun bezbjedne brzine u ekspertizama saobraajnih
nezgoda
Definisanje bezbjedne i izbjegavajue brzine
U literaturi sreu se prijedlozi kojom treba da bude voeno vozilo za
konkretne uslove koje voza moe da predvidi pa da bude u mogunosti
da blagovremeno zaustavi, ili bezbjedno vozi vozilo
Uslovna bezbjedna brzina (Vub) je brzina pri kojoj bi voza u
iznenadno nastaloj situaciji mogao da izbjedgne nezgodu ako bi vozio
vozlom tom brzinom
 Proraun bezbjedne brzine u ekspertizama saobraajnih
nezgoda
Definisanje bezbjedne i izbjegavajue brzine

Grafiki prikaz bezbjedne i uslovno bezbjedne brzine

 Postupak za odreivanje bezbjedne brzine

Bezbjedna brzina po kriterijumu rastojanja koristi se formula:

 Postupak za odreivanje bezbjedne brzine
Bezbjedna brzina vozila prema vremenskom kriterijumu :

tos- vrijeme koje vozau stoji na raspolaganju za zaustavljanje vozila

ekstremnim koenjem pri stizanju do opasne situacije

Ako se trai brzina sa koje e opasti na Vx, dobija se iz izraza

Bezbjedno rastojanje sa koga voza reaguje da bi izbjegao nalet je:

 Odreivanje bezbjedne brzine u nonim uslovima
Odreivanje bezbjedne brzine za ogranieni zaustavni put posebno
dolazi do izraaja nou i u uslovima smanjene vidljivosti
U situaciji kada voza vozi pod oborenim svjetlima, to je est sluaj
na putevima sa intenzivnim saobraajem, uoljivost prepreke na
kolovozu ograniena je dometom oborenih svjetala