Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Langer, Kako Se Razumljivo Izra - Avati

    Uploaded by

    MarijaDomović
    235 views46 pages
    Langer- Kako se razumljivo izražavati

    Original Title

    1. Langer, Kako Se Razumljivo Izra_avati

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Langer- Kako se razumljivo izražavati

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    235 views46 pages

    Langer, Kako Se Razumljivo Izra - Avati

    Uploaded by

    MarijaDomović
    Langer- Kako se razumljivo izražavati

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 46
    PRVI DIO: | OSNOVE I VJEZBE Uvod: “To nisam. razumio” Sto nas je potaknulo napisati ovu knjigu? Vazan razlog je bio to sto nam je samima éesto bilo.te8ko isp knjige. i. tekstove. Mnoge smo sate uzalud nastojali li oajni i obeshrabreni. Jedan_od nas, Rein 1. Osobito je dojmljivo dozivio Josu_razumbjivost SkolskiA knjiga: “Bio je to za mene kljucni primjéfice, 0 emu je basics tijet kod zakona- stati ili poftirdine Mjeseca — premda sim sveuciligni profesor.” Drugi vazan razlog za nau knjigu: eesto_ smo_u Skolama i sierazuml Kod informativnih sadrzaja. Zbog toga dolazi dO mnogih poteskoca izmedu nastavnika-i ucenika, Ucenici su ostvarili samo slaba postignuéa i bili su, kao i njé- hovi nastavnici, nezadovoljni nastavom. NiSta nije Koristilo ni ako je nastavnik bio Ijubazan i spreman pomoci te se prema ucenicima odnosio partnerski — to nije moglo nadoknaditi njegovu nerazumljivost. Nekim je nastavnicima prijetio ne- uspjch samo zato to nisu bili uvjezbani razumljivo se izraza- vati. T trece: i izvan Skole i sveutilista Ceste su_prigode kada katemo: “To nisamracuinio. TOO'SE Toga vaiiiog_pise T 1d_opisa radnog-mjesta do” pliniranja ‘budicnosti, pieko najnovijin vijesti"iz svijeta~opisa-zbivanja, tumacenja Einjenica, uredenja prava i duznosti. I sve to 0 nizu podrudja: politici, gospodarstvu, znanosti, tehnici, higijeni, pravu, zajed- ni¢kom Zivot. Knjige, novine, éasopisi, formulari, protokoli, prospekti i brogure pune su toga. mora mnogo toga protitati i razumjeti kako i mogao djelovati poznavajuci predmet. Ali to muse otezava. jeti i tvorenice. On mora slijediti autorove zapleteric isaone putove i pratiti ih u futanjima razvudenih i opsicnih 15 ta. Neki posve odustaju od informiranja nedostatno informira, Jako biva pri- kracen. kako materijalno, tako f u'koristenju prava. Stotine tisuéa_uposlenika gube tako znatne novéane iznose ada je rijeé 0 godisnjem povtitu poreza tia dotiodak ili o stednji s povoljnim premijama. Formulari za podnosenje zahtjeva i njihova tumaenja previse sui nerazumijivi pa mnogi od straha posve odustaju, a ostali — zbog nerazumijevanja — samo dje- lomice koriste’ zakoniske povlastice. Pomislimo nadaljé fia skolske knjige, sveutilisne tckstove, dopisne tecajeve, zakonske uredbe, politike i gospodarske stranice zahtjevnih novina, na objavijivanje novih zamisli 0 dréavi i drustvu, na naputke o uporabi kuéanskih aparata — tad nam $6 pred-odima.problem jaja ¥ svo} svojoj Sink eka razumljivost tekstova’ Zaito su mnogi tekstovi tako tesko razumljivi? i vjerovali. da raziozi nasim. poteskocama u razu- anju leZe u nama samima — zbog nase nedostatne daro- da shvatimo-slozene. sadrZaje.- Cesto-smo uli i argu “Razlog. tesko}-razumljivosti-lezi-u-predmetu. Teske se stvari jednostayno_ne-mogu-objasniti-na_jednostavan nadin.” “Kady Sitio se, medutim, podrobnije pozabavili problemom razumfjivosti, postupno smo stekli drukéiji dojam. Danas smo uvjereni: ako je neki tekst teSko razumijiy, razlog. tomu je najmanje sluéajeva-njegov sadr2aj. Sadr2aj uglavnom uopce nije tako Kompliciran. On tek postajé Kompliciran — zbog tesko ranutnljivog naéina izcazavanja.- i doista teSki sidrZaji Ecsto se, uz ponestonmapora, mogu razumljivo objasniti jednostav- rim rijecima. Nerazumljivost manje poéiva na predmetu, a vige na natin, manje”na sadraju, a vise na obliku nekog teksta-——~ a Zaite se mnogi take nerazumijivo izrazavaju? ‘Mnogi uopée nisu_svjesni problema. Oni jednostayno pisu ‘onako kako im rijeci i recenicé padaju-na-pamet, kiKO-"mlate 16 jezikom’. Ne obracaju pozornost na to kako citatelji prihvaca. ju nacin njihova izrazavanja. Neki pak pisci ili govornici namjerno teze nerazumljivosti YVjerujr da tesko”razumijiv-tekst_ostavlja jadi dojam te: kod ditatelja ili SiuBarelja “‘pobudujé”strahopostovanje i pozotirost. Izrazavajuci sé érazumljivo, Zele se prikazati Osobama-s-ve- likim dusevnim sposobnostima, Nadamo se da u buduénosti takvo oblikovanje tekstova vise ne¢e pobudivati strahoposto- vanje, veé dojam da je taj autor priliéno bezobziran ili nespo- soban.udivjeti se-u sitwaciju svojih Citatelja i slusatelja-Nadamo se da ditatelji i sluSatelji ubuduce neée vise biti'spremni pri- hhva¢ati taj naéin pisanja i govorenja~da ée, stovi8e,-odbijati ncpotrebno i dodatno raditi kako bi “dekodirali” neki tekst “Drugi se pak ‘agavajul Hera zuniljivo jer svoje éitatele ii sluSateljc Zele ostaviti-u-neznanju \ Raiélanjenost/red’ To se obiljezje odnosi na unutarnji red i vanjsku raSclanje- nost nekog teksta, Unutarnji-red:recenice se.ne niu nepovezano jedna 2a dru- _gom, nego su medusobno uzsoeid povezané. Informacije “se izndse W sustavnom slijedu. Vanjska rasélanjenost: struktura teksta je vidljiva. Medusob- "no povezani dijelovi su preglcdno grupirarii, primjerice u ~naslovijenc odlomke. Prethodne i uzgredne napomene ras- lanjuju tekst. Bitno se vidljivo razlikuje od manje vazno- ga, primjerice uz pomoe isticanja ili sazetaka. roSélonjenost/red + + + 0 - ~~ __nerasélanjenost, nepoveranost saBtlanjen nerasclanjen povezari nepovezan, zapleren pregiedat nepregiedan dobro razlikovanje loge razlikovanje itnog od nebitnog bitnog od nebitnog ceevena nit ostaje gubi se ervena nit vidljiva sve lijepo dolazi po edu jedno za deugim sve je ispremetano Istakinuta mjesta u ovoj kojizi tiskana su masno ili kurzi- _vom. Kod pisiinja pisacim strojem ili rukopisom preporuéa se podcrtavati, pisatt razmaknuto ili koristiti velika slova. Obilje2- je ra8élanjenost/red obuhvaca kako unutaraji red, tako i vanj- sku ra8elanjenost, jer obje osobine utjecu na to kako se citately ili sluSatelj snalazi i razabire wzajamne veze. 24 ia Primjer raiélanjenosti/reda Sto ic Neraiélanjena verzija pliaéka? “Netko primjenjuje silu protiv nekog drugog. To je pljacka, to mu, nnaime, ne pripada. On 2eli zadriati za sebe ono Sto mu je oduzeo, Primjerice, pljackas banke koji namjesteniku prijeti pistoljem. Ako netko prijeti nekom drugom da Ge mu uéiniti nesto nazao, to je takoder pljacka.” Radlanjena versa “Pljacka je alodjelo: netko oduzima nekom drugom neéto sto mu ne pripada. On to Zell zadrzatl Pritom primjenjuje silu ili drugom pri- jedi da Ce mm ueiniti negto nazao. ‘Tr stvari su _vazne: 1, oduzeti nesto sto nekom ne pripada, 2. hjeti to zadraati, 3. nasil iti prijetaja, Primjer: plja¢ka’ banke prijeti namjeSteniicu pistoljem i uzima novac.” Vidite: u prvoj je verziji “sve ispreturano", u drugoj je “sve lijepo sredeno”, a bitno je. istakn ‘Vet kod tin dvaju prilic- no kratkil tékstova rastlanjenost/red osjetno poveéava razum- ivost. ‘To je-obiljezje jos vaznije kod duljih tckstova: Jer sto je tekst dulji, lakSe se moze izgubiti_ preglednost..—. Kratkoéa/jezgrovitost’ Kod ovog obiljedja_sijet je o pitanju je Hi duljina teksta uw primjerenom odnosu prema cilju inforftacije. Odmjeren, zgu- au iararaivanja-jedan je“ ckstrem,- opsiran { cazvucen drugi. Takva razvudenost podiva, primjerice, na prikazu népo- trebnifi pojedinosti, suvignim_objasnjenjima, Sirokom zadira- inju u pojedinosti, odstupanju od teme, opsirnom naginu izra- zavanja, ponavijanjima, postapalicama.i prazim frazama, Poticaini dodaci ‘To se obiljezje odnosi na poticajne “dodatke” kojima pisac ili govornik"Zely Kod-svojih-itatelja ili stusatelja izazvati zani- _manje, SuosjeCmnfe, U7itak-u-¢itanju-ii-shusanju_Primjerice: ‘viet, dOslOVAT govor, retoridka pitanja.za“razmisljanje”, pri- aijert iz Zivota, izrayno obracanje éitatelju, dovodenje Ijudi na pozornici, izazoyne rijeci, duhovite formulacié, uklapanje in- formacija u pripovijes. 7 —— leatkoca/jezgrovitost ++ + 0 - -- —— razwuienost seritko® predugacko cgraniceno na bite mnogo nebitnoga usredotogeno na robo udaljujuci aij poueavanja se od teme suzeto opsirno vale rijet je mnogo toga se potrebna ‘ogo fzostavith © Primjer kratkoée/jezgrovitosti 2 Sto je pljatka? Sa Razvuiena ve ja “Da, pljatks, to se ne smije dink. Pljacka je zabranjeno zlodjelo. Ne | smijemo je poistovjetitts keadom. I krada je, doduse, zloéin, a je | pljacka ipak nesto drugo. Pretpostavimo, netio nesta pljaeka, Sto to Znaei? To zach da on nekom drugom oduzima nesto so aun ne pripada kako bi t0 zadriao za sebe. Naravno, (0 nije dopusteno. | Tome treba pridodati jos nesto: dok oduzima stvar, zloginac pri | mjenjuje nasiie prema deugome, primrice jedaostavno gn baca na | doi gu udarcina oncsrijesti ako dase vite ne mote brani. Mote, medutim, i samo prijetti da Ce drugome nanijeti neko zlo. Tada je to pliacka, « pocinitel (li posiniteljca) bit ce kxznjen zbog pliaeke.” Kratka — jezgrovita verzija “zioein. Tho drugom oduzme nesto sto mu ne pripada da bi to zadriao ma sebe, Cini placa, Tome se pridruaje Cinjenica da pritom [Eprotiv drugoga primjenjaje situ ili mu prijet.” Poticajni dodoct bez pofiesinih dedetaka bud suhopamno bezbojno postojano neutralino neosobn0 8 Primjer poticajnih dodataka 2 Sto je pliatke? Nepoticajna verzija "Netko oduzima nesto nekom drugom. Zeli to zadetati premda mu ada. Pri oduzimanju primjenjuje situ ili drugom prijeti da éc ‘mu nanijeti neko zo. ‘To ponasanje (oduzimanje $ nasiljem ili pri Jemfom) zove se pais. Ping se Extnjave sarvorom i popravt item.” Poticajna verzija “Pretpostavi da u dzepu nemas ni lipe. Ali Sto onda? Preko ceste ‘upravo prelazi stara gospoda s torbicom u ruci. Ne razmislja8 dugo: snazan udarac po ruci i veé si se s torbicom dao u bijeg. “Drz'te lopova”, viée gospoda jer ne zna 8t0 bi drugo udinila. Ispravni fF crcbata vikat: “Dre'te pljackasa!” jer ako Covjek pritom korst silu || ill nse prijetm, to je plac ET kako priga zavréava? Pa sad, uglavnom zavréava w zatvoru.” 27 Veze izmedu éetiriju obiljezja Ta éctiri obiljeza_priliéno su neovisna jedno o drugom. ‘Ako j@ meki tekst jednostavan, to jos nista ne kazuje o ostalim obiljezjima, On moze biti, ptimjerice, dobro rasclanjen i vrlo razvucen ili neraS¢lanjen i vrlo kratak itd. Obiljezja kratkota/jezgrovitost i poticajni dodaci nisu. pot puho acovisna jedno o drugom. Jer poticajni dodaci produ- fjujo-tekst. Govornile ili pisic je w Konflikit: Keratkoéa fli poticajnost? Ialaz je poticajni dodaci sui sami kratki te posve usmjereni_na cilj informacije. Sto pripada kojemu obiljezju? Sada Cemo Vam postaviti zadatak. Time mozcte provjeriti jeste li posve shvatili znacenje éetiriju obiljezja. Molim Vas, promotrite sljede¢i popis! Svaka osobina u tom popisu pripa- da jednom od Cetiriju obiljezja. Ali kojemu? Vas je zadatak da to ustanovite. Primjer na poéetku popisa pokazuje sto trebate uciniti: ‘osobina-Smnogo.tudica” negativno karakterizira obiljezje “jed- avnost” jer tudice nisu uobitajene.rijeci, a jednostaynost jezena “uobi¢ajenim rijecima”. Stoga iza “mnogo tudica” dopuna "Jednostavnost —". Uéinite to i s ostalim osobina- Iza svake napisite obiljezje kojemu pripada. Naznadite s “+” ili “—” karaktetizira li taj iskaz dotiéno obi- Wezje na pozitivan ili na negativan naZin. Usporedite tada s ispravno razvrstanim osobinama na slje- deéoj strani. 28 | demuatawed gartiagoh Bed, cemetlyiqow' pripade obiljex oe "0 pripada obileziv 9. U tekst st sae pimjen. ren) 9. DM in ce ‘mote evalu reSenicu dobro razumet Edwostaye + Le 13, Tekst sadril dostownt n gover, Habs prc Doak + 29 5 Ispravno rezvrstane osobine Ovdje je “rjesenje”. Ako ste napravili vise pogresaka, moli mo Vas, jo8 jednom procitajte opise obiljezja od 16. stranice nadalje. 1, Vaune stvari su dobro istaicnute. yostired je sve lspremiesano sue sean IOI, aes pots dodaci Sioa poticajni dodact Te se pri ditanju dosaduie. iecestaat rasClanjenost/red a, r Ocjenjivanje razumijivosti U nastavku Cemo od Vas esto traziti da ocijenite koliko je ovaj ili onaj tekst razumljiv. Tada Cete istraziti koliko su u nekom tekstu izrazena cetiri obiljezja razumljivosti. Molimo Vas, rezultat svojega istrazivanja zabiljezite uz pomoé znakova plus i minus koje ste vidjeli u slikama obiljezja. Pritom vrijede sijedeca pravila 4+ znaci: sve ill gotovo sve osobine koje pripacaju nekom obiljezju jasno su sadr2ane. (Primjerice, kod jednostaynosti: tekst se sastoji ‘od jednostavno gradenih recenica, sadrdi samo uobicajene rijeci { pisan je konkretnim, zornim jezikom.) ‘znaci: osobine nisu tako jasne ili su samo djelomice sadréane, ‘mati: acutralna stedina. Osobine na lijevoj i desnoj strani slike obiljezja sadrzane su podjednako. znati: prevlacavaju osobine desne strane. ‘nati: sve ili gotovo sve osobine s desne strane su jasno izraze. ne. (Primjerice, kod jednostavnosti: dugaéki recenicni sklopovi = mnogo ncuobieajenih, neobjasnjenih rijeci — apstraktno, nepregledno). Unosenje w prosudbeni prozoréié Molimo, nakon ocjene teksta unesite svoje sudove u “pro- sudbeni prozoréic”. On ima ovaj oblik: Tpncatawnost | raiSlnjaneated herakosarecoroutost| pots! dodact Primjer: neki ste tekst ocijenili ovako: jednostavnost +, ra5- Alanjenost/red —, kratkoca/jezgrovitost 0, poticajni dodaci — -. Te viijednosti ovako unesite u prosudbeni prozortic: Jednostaynest | raselanjenostied ° an Ikatkocafezsrovtos| poles dodaci Takvi se prosudbeni prozordici esto pojavljuju u ovoj knji- zi. Poslije €e Vam na prvi pogled kazati nesto 0 teksty, Optimalno razumiljivi tekstovi Sto se moze rei o razumljivosti nekog teksta ma osnovi prosudbenog prozoréi¢a? Jesu li sve etiri vrijednosti podjed- ako vaine? I gdje 2a svako obiljezje le2i optimum, dakle naj- povoljniji sud za razumljivost? Jednostavnost je najvaznija. azul ce Raselanjenost/red Sir SiS TKO velo vaini, osobito kod tekstova Koji se na temeliu svojega sadrzaja unaprijed ne odlikuju jasnom stcuktuiriranoscu. Optimum: * +> Keatko¢a/jezgrovitost: iznimno kraik{T zgusauti tekstovi 'G 4) podjednako otezavaju razumijevanje kao i razvuceni tekstovi C — ili. —). Optimum stoga lezi viSe u sredini: u TO, - timunt poticajnih dodataka ne moze sc rediti, On ovisi.o- izrazitosti ostalih obiljezja, pona|prije ta8Clanjenosti/reda. Ako je-neki tekst dobro ra8clanjen, poticajni dodaci pridonose razumijeva- nju-i-ugodi pri-éitanju;-Kod-neras¢lanjenih tekstova oni, medutim, stetno djéluju povecavajudi zapletendst. Previse poticajnih dodataka nespojivo jc is kratkocom/jezgro- _vitoSu. Optimum:= ili — — kod slabe ras¢lanjenosti/reda, <0 ili S:ponickad i +¥ uz istodobno izrazitu jednostaynost, radélanjenost/red te odrédenu kratkoeu/ jezgrovitost Kompliciran-tekst je uvijek slabo 32 U clini: optimalno razumfjiv tekst obiljezen je, dalle, ovim. ‘prosudbenim\prozoréi¢em: | Fptnastamast | rabélanjonostea ows ows featotafecgrovitost| otic deduct Primjeri ocjenjivanja Sada 2nate kako mozete ocijeniti razumljivost tekstova. Pri- mjer Ce to uéiniti jo jasnijim. Evo opet poznatog teksta iz ika 0 ukljucivanju wu cestovni promet Gi Wier ess sie aa ero S grin, rae amma mie fom od pe to najmanje od naznake 50 km/h, ako obje posljednje trecine. na- znagenog podrucja odstupaju 2a ~0 do +7 stotinki od krajnje vrijed. Steuénjaci za razumijivost ovako ocjenjuju taj tekst: [sdnostavnost ‘aiborenostied Irtkosafezgrovtest|_poticapi dodaci 33 Obrazlozenie: Jednostaynost (- —): velo komplicirana sintaksa i meuobica jene rijedi. Rasélanjenost/red. (-): bez pregledne vanjske rasciambe, samo donekle unutarnja wzrogna povezanost Kratko¢a/jezgrovitost ( +): iznimno kratke formulacije, s«- mo bitno. Poticajni dodaci (— -): nema ih. Ocjenjivanje razumljivosti: Tekst je vrlo Ic sazumljiv po- ‘najprije zbog pomanjkanja_ jednostavnosti, Tome se pri- druruje T nedostatale vanjske rasclanjenosti, Tekst pokazu- ie d ia Kratkoca/jezgrovitost. Stctirazumljivosti 6.57 Pravilnika 0 ukljudivanju u cestovni promet: Za koliko posto taka pokazivae brainomjera smije odstupati od stvarne brzine voz je? 1. Za podruéje od 0 do 20 km/h nema propisa. H 2. Kod ezine iznad 20 ka/h bréinomjer ne smije pokazivatt manju vrijednost. 3, Za breinomjere Gije skala seze do 150 km/h vrijedi: w objema posljednjim trecinama naznatenog podruéja smiju pokazivat najvide 7% vile od krajaje vrijednosti svoje skale. Primjer: brainomjer sete do 120 km/h. Od 40 do 120 ken/h sinije pokezivati najvise 7% viSe od 120 km/h @ 8,4 em. 4, -Ako bezinomjer seZe preko 150 km/h, propis 0 7% potinje vi jeditd vee od 50 kex/h, Ovaj je tekst dobio sljedete ocjene: Tdnostavnest | raBlanenostred lathotarezarovitos ° petiant dedar r Obrazlozenie: Jednostavnost (4): tekst je postao mnogo j a jednostavni jo8 uvijek sadr2i nekoliko neuobitajenih siject (krajnja vrijednost skale”, primjerice). , RaSélanjenost/red (+4): tekst je i é nje tekst je izvana dobro ra8elanjen (primjerice “Spica” koja uvodi u t i Coaimierice spi” u temu). Dobra unutarnja Kratko¢a/jezgrovitost (+): tekst se isto tako ost (#): ogranitava na ono bitno. Ipak je nesto opsiniji od gno bin, Tk pdirnifi od teksta A (uglavnom Poticajni dodaci (0): tekst sadeét z d Primjer. Zbog t dobiva ocjen “0” C srednja tzsdenos) Ocjena razumljivosti: uvelike su ispunjene sv wa dobru niztaivos tdsta, Pn PresPoserk Analiza prosudbenih prozoréiéa - COvdje ponovno dotazi zadatak za Vas. Time mozete provjerit splot It pojedne ocjene u prosuabenom prozorciu 5 ddiniti u ukupan sud o razumfjivosti nekog teksta? Pet tekstova od a do ¢ ~s istim sadréajem, ali razli¢ito oblikovani — dobili su sijedeée ocjene: a » Tpaotnwost | aidanerastes | [ finonont” | bere 7 ° ° oe leatiocatzpovtost| pots dodaci | |watkocafseorovitost| otal codes ° o (paeianon | ecerimoaiied | [farontoment | raoneroszes - 7 ° ete etaizyorioe| pots doses | [trahosaferrton|,pocaht dada ° : b> romanon | aitaieoares | & 7? | o ° etecateaovtos|_pon des Vas zadatak: poredajte tekstove od a do prema njihovoj razumljivosti. Zabiljezite poredak. RjeSenje éete naci na slie- de€oj strani. ; eb acer o>? r | \ | | | Ryosenje: tekst ¢ je najrazumljiviji. Daljnji redoslijed glasi: b, 4d, c, a. Ako Va8 poredak izgleda drukéije, protitajte, molimo vas, jo8 jednom odlomak na str. 22 i dalje. Slijedi obrazlozenje aagega poretka. Zasto tekst € stoji ispred teksta b? Jesnostaveest | raltlanjenostea isinostawnast | ratanonostrea ° ° ° a otaezoroviost| posi dodac! | frathotafergrovtost| potican! dodact Oba se teksta razlilcuju samo u poticajnim dodacima, Budu- da poticajni dodaci u svezi s jednostavnim prikazom (+), yrlo dobrom rasélanjenoScu/redom (+ +) i kratkocom/je: grovitoscu (0) poticu razumljivost teksta, tekst ¢ dospijeva na evo mjesto Ijestvice. " zaSto tekst d stoji ispred tcksta c? Tenostarnost | ralélanjenosvied Jednostewnast | raidlarenosted ° ~ 7 * Jettocanezgrovitost| peticai dodaci | farathetafoegrovtett| potoa dodaci Tekst d je bolji u kratkoti/jezgrovitosti. Tekst ¢ dobio je, dodusc, u poticajnim dodacima (+), ali u rasclanjenosti/redu i kratkoGi/jezgrovitosti samo (—). Kao Sto znate, takva kombina- cija otezava razumijevanje. Za8to tekst a stoji aa posljednjem mijestu? Jednestawnest attanjenostred ° petal dodact freee Tekst a dobio je za jasnocu (- —). Za razumijevanje nekog (eksta to obiljezje ima odlueujucu vaznost. Zbog toga je tekst a, unatoé dobroj ocjeni za rasClanjenost/red i kratkocu/jezgro- vitost, zauzco posljcdaje mjesto na Ijestvici 37 Razumljiv — komu? i ocjenjivanju ra Dosad smo postupali tako kao da je pri ocjenji -zumiljivosti bitan samo tekst. To, strogo uzevsi, nije posve tot no, Vazno je, naime, i pitanje: za koga je taj tekst napisan’ ‘Opéenito za javnost ili za posebne skupine? 5 Tekstovi za iroku javnost i i ; jjski komentari, op¢i pro- ‘Yo su, primjerice, novine, televizijski k - glasi, naputci za uporabu, letci, formulari zahtjeva itd. Takvi tekstovi moraju biti lako razumljivi svim skupinama gradana — Ijudima s tzv. akademskim obrazovanjem i uéenicima osnovne Skole. Hi Tekstovi za posebne skupine i i sdne udenike ili To su, primjerice, struéne knjige 24 napredne i studente, naputci o uporabi industrijskih strojeva, informacijc ‘a lijecnike 0 novom lijeku itd. Ti tekstovi pretpostavljaju pred: znanja i odredene dusevne sposobnosti Citatelja. Nije potreb- no da ih svatko razumije. Vazno je samo da su razumljivi sku- pinama za koje su napisani U prethodnom odlomku dobili ste informacije: sto znaée obiljezja razumfjivosti? Kako je moguce ocijeniti razumljivost ackog teksta? U ovom odlomku imate prigodu primijenitt to amanje u praksi. Naudit cete razumljivo sastavijati steuéne i poboljsati tesko razumljive tekstove. Na& program vjezbi znanstveno je provjeren, On postuje vaina naéela koja olakSavaju utenje: Viastito djclovanje: sami nesto dinite. PiSete viastite tekstove. Povratna obavijest: dobivate povratau obavijest o stupnju svojih postignuca usporedujuci svoje tekstove s tekstovi- ma struénjaka za razumljivost. Usenje na primjeru: tekstovi struénjaka imaju i drugi smi- sa0; samo €estim ¢itanjem prikladno oblikovanih tekstova poboljfat écte svoje sposobnosti u razumijivom pisanju, Ocjenjivanje tekstova — vjezba I. Sto se dosad zbilo? Upoznali ste Cetiri obiljezja razumljivosti pa mozete analizirati prosudbeni prozoréié. Sto se sada zbiva? Vjezbate kako ete sami ocijeniti tekstove s obzirom na éetiri obiljegja. Kod razliditih tekstova istrazujete: koliko su cetiri obiljegja izrazena u tom tekstu? Kako se to radi? 1. Slijede cetiri teksta. Procitajte najprije sva etiri teksta je- dan za deugim da biste steklt pregled. Svi tekstovi govore © “trima istim zlodjelima”, ali su razli¢ito formulira 2. Pokusajte ocijeniti te tekstove. Potnite s obil staynosti, Procitajte jo8 jednom tekst 1 i ocijenite ga s ob- zirom na jednostavnost. Svoju ocjenu odmah unesite u pro- sudbeni prozoréi¢ kao na stranicama 31 i 32. Molimo Vas, 39 CETVRTI DIO: PISATI | GOVORITI USMJERENO NA OSOBU Uvod: Sto znati usmjereno na osobu? thodnim ste poglavljima naueili promatrati tekstove $ obairom na Cetiri bitna obiljedja: jednostavnost;-raséclanje. Kratkocu/jézgrovitost { poticajne dodatke te sadr2aje syoiil ili tudih iekstova oblikovati prenia tim obiljezjima i dodafat aljnji-put:_zauzimajuei stavove/dréanje uusmjerend na_osobu_pri_pisanju t govorenju, dojiljvije obli. “kovati tekstove, Hee Americki pstholog i psihoterapeut Carl Rogers u mnogim: je empitijskim istrazivanjima uevrdio: tri obiljeZja/drzanja svoj ‘st Sajnim iudskim odnosima. On ih je na — podtivanje/uvazavanje drugoga, = utivijavanjé’y dusevni svijet drugoga, — skrenost; razjainjenje, viastitit’ misli/osjecajai samootvara- ‘nje_prema drugima, Empirijska istrazivanja naSega hamburskog tima dala su pak sljedece rezultate:.tekstovi_u kojima autor postuje i uvazava osobu-citatelja,-uzivijava se u njegove osjecaje i poteskace te fazjasnjava svoje osobne miisli/osjecaje 1 Giatelju i GeSCe-pri- opcujé, vecina éitatelja smatra zanimijivijima, ivotinijima, a djeloniice ‘Cak i razumbjivijima. Tekstovi su usmjereni na cit telja/slusatelja” 7g Pomanyjkanje tih triju stavova odnosno dréanja kod aw tora ili govornika esto su_dublji razlog_zasto su tekstovi ili govor! oblikovani tako merazumbjivo, a autori toga uopce nisu svjcsni, Stovise, Cesto to uopee é Zele izmijeniti. Nekitii auto- rima tekstova, govornicima ili profesorims na sveueilistu nije samo po sebi razumijivo uzimati u obzir poteskoce i zelje svojih citatelja/slusatelja i obazirati se na njih, Neki profesori mofda misle da studentima, ako ne mogu razumjeti njihova predavanja ili tektove; jednostavao nije mjesto aia predavanju ili sveuéilistu, “Nadalje: znanstvenici, pravnici, tehiniéari: ili strugnjaci za upravu esto su toliko usmjereni_na vlastito strugno podruéje.da im uopce ne pada na um da bi ditatelji i slusatelji pritom mogli imati velikih potesko¢a. Vazno im je 159 da sami svoj tekst smatraju struéno ispravnim i dobrim; time je njibova zadaca ispunjena. Gitatelj ili slusatelj treba se tome prilagoditi. Nema, dakle, nikakvog utivijavanja u situaciju i poteskoce éitatelja/slusatelja, nikakvog njegovog postivanja, a velo je rijetko izcazavanje viastitih misli | osjeéaja. Sto praktiGno znaéi pisati tekstove ili govoriti usmjereno na osobu? 160 Autor ili govornik postuje svoje éitatelje/ slugatelje, ima ih na umu Syojim tekstom ili govorom autor Zeli drugima pomoéi, ne 2eli im aépotrebno otezavati, vec olakSati. On nastoji_uspo- Slaviiiosabpi Oun6s § Gitateljem ili slusateljem. Postuje njego- ve potrebe i sposobnosti, Nastoji sé izrazavati razumljivo, ko- ko god je to. moguée Tako ée, primjerice, izbjegavati nera- Zumljive tudice, duge receniéne sklopove i sl. Zauzima li au- tor/govornik takvo temeljno drzanje — uvazavanje i podtivanje Citatelja/slusatelja — pospjeSuje_se_i_njegovo-uzivijavanje_u dodivljaje audio: zat0 upravo ovdje? Objasnjenje za to vidim s jedne strane w Dogatim nalazistima ugljena i ruda. § druge strane judi mnogo rade i ranvjaju dobre ideje. Druga éinjenica: premda Vjudi ive na posve |, anicitim mjestima, nacin nyihovs zivota Spak Je prilieno jedinstven | Odakle to dolazi? — Razlog tomu nalazim uw sliénoj klimi i ostalim [2 prirodnim tivotnim uvjtima, Tako su krSanstvo i antika mogli po- || svuda jednako djelovath. To Kulture jedinstvo upada miu o¢i kia 4 sa usporedim sa susjedima oceanskih Europljans: § Rusima, iste & bjacima 1 atrikancima A\Uloga socijaine psihologije,smsnmsrseesscnemn bxvorni tekst | Kao zascbna ‘disciplina psihologije i socijalna se psihologija bavi ledistima pojedinacnih aivih bica, pri cen se uglavnom usmjerava ra Sjudske pojedince. Seajalstem oznseujemo s jedne strane pons Eanje koje mogu zamijtiti vanjski promatraéi, s druge strane pal i ppojedinteve osjecajne i misaone odnose prema stvarima i osobama iz ‘svoje okoline koji su mozebitno dostupni samo introspek« Fefleksivaom ocnosu prema Vistito} osobi. Ti doaivjj Koj se vezuju te pojedine predmete 1 osebe postu, doduse, predmeti znanost! umemeliene na objektivnosti tek onda ada ih dozivjaint subjckt, |) polazect od privatne nepostednost! zbivanja, rumaéeei objektivira, ) | ada im, primjerice, dade jezien irae ili pak kada sh vanjski proma- 11 ta iavede iz pojedincevog ponsSanja. Pritom je posvelako mosuce | da promacrac, oslanjajuei se na zakeljucke, prosuui do2ivljajno stanje {| nekog pojedinca drukéije nego Sto to éini sim taj pojedinac u eomnunikativnom Gina tumacenja, Tu moze bit rit o slucaj inten || irane, ali ne posve uspele obmane, it pak 0 pojedincevom simora [| varavanju glede svojih stajali8ta 0 predmetima i osobama; takve raz- {] ike mogu konagno biti uvjetovane i time Sto promatraé drake | staga pojedingeva iarizajna sredstva nego Sto su misljena. Dok se, primjerice, zapadnjai podize da bi otitovao svoje postovanie prema ‘sobi na viser-polozaj, neki otocini s Juanih mare sjedajn, etme t “| “zorno:pokitzuju-vi8i-polozaj drugoga. Individuatna-stajali8ta-kojima se ‘av psihologa prema tome su opazene cinjenice na osnovi kojih se invodenjem zakdjuénka objelcivira pojedinéewo dodivijaino staje, Tnraz “stajaliste”iabjegava ogranicevanjc na pasivno dratnje koje je || sadczano u uobieajenoj njech“reskelj™. Stjalsta mogn biti vise Mh ranje uvjetovana dogadajima u okolini: u slugaju ‘vi8e" mistimo na sae * tz udabenika za studente psihologie. 170 zasnovan tako da ostavija otvorenom moguénost spontanog ponasa nia, fj. ponasanja koje nije izazvano podrazajima iz okoline. Moramo | i nadalje zadr2aui mogucnost da tek pojedincevo stajaliste 0 odrede- ‘nim dogadajima w okolini pridoda *podrazajai karakter". To je, pri- jetice, slucaj kada pojedinac odabire kao znacajne neke dogadaje ‘okolini na koja deuga ziva bien uopce ne obracaju pozornost. i reakelfe, u slutaju “manje" na akeije. Temeljni koncept mora biti Tekst usmjeren na osobu: "Kole Jé Vase stajaliste 6 Ztomskim centealama, o antiautoritativndm ‘odgoju ili pak © pusenju? Tako biste, primjerice, mogli biti zapitani 1a ulici za svoje misjenje. Mozda éete ga iskazati. Mozda cete, seg- ‘nuv$i ramenima, bez odgovora nastavit svojim putem, Postavliag i tanja mora tada odgonctnuti Vase stajliste. Za takve sicuacije u go: ‘vornom jeziku koristite rije¢ “stajaiste”. Ona se koristi iu psihologil ali u ponesto drukéijem znagenju. Kao socijani psiholog stajalistem ne oznaéujem samo ono Sto netio kaze, vee sve st0 Ijudi Cine, miste i osjeéaju u svezi s pojedinim predmetima, drugim Ijudima ili vlastitom osobona (*refleksija". Sta jalista mogu biti: sudjelovati u demonstracijama protiv nuklearnih clektrana, iskazati visstto mifljenje o antiautoritatimnom odgoju ili za sebe razinislii 0 pusenju, Kao znanstvenik 2clim Sto objeltivnije istraziti Iudska stajalista, Pritom se javija problem: osjecaje i misli ‘drugib ijudi ne mogu neposredno opazati, Neposredino su mi sasvim pristupagne samo viasite misi i osje¢afi, Promatratviastiti unutarnji Zivot strucnom se ijecju naziva “introspekeja". Ona je subjekcivna, 4 ne objektivna, Koristim se dvjema metodama kako bib, unatoe to- ‘miu, mogso objektivno istraziva 1. Osobe koje ispitujem jednostavno zamotim da iskadu svoje osje- Caje i misli. Tada njibove iskaze mogu 2nanstveno analizirat. 2. promatram kako se osobe koje ispitujem ponadaju i pokuiavam iz || nyihova ponasanja zakljuditi sto misle i osjeéeju, Pritom moze | do¢i do zabuna. Primjerice: [= Ispiuvana osoba namjerno kaze nesto pogeesno 0 sebi = Ispitivana osoba zavarava samu sebe o svojim stajalistima, = Znanstvenik pogresno tumati zamijeceno ponasanje. To se moze ogoditi jer je odredeno ponasanje ponckad izazvano posve razltitim mislima i osjecajima: Plakanje uglavaom znaci da je Utinak razumijevanja i paméenja kod tckstova usmjcrenih na“osobu bio j& znatno vedi nego-kod izvornih tekstova _G2% Kod teksta 6 klimi, 36% kod novinskog Clanka 6 fizici cog teksta ijalnoj-psihologiji). > Citatelji su ‘hadalje tekstove ocijenili na Ijestvici “Tekstovi poticu Gitatelja osobno”, Lovdje, kod tekstova usmjerenih ‘na osobu, vrijednosti su bile ziatno Bolje nego_kod izvor- ~~~ ily tekstova. Kod teksta 0 socijalnoj psifiologiji poboljSanje 15-35%, kod-novinskog- lanka lanka © klimi 18% (ulsupne veijednosti ‘sig razini od 1%). > Na ljestvici “Upoziatautor” tekstovi usmjereni na osobu takoder su dobili bolje ocjene: tekst 6 socifalng; 67%, novinski dlanak"56%, Elanak o Klimi 47%: tistickt znacajne Crkvene propovijedi Psiholog Olaf Kormannshaus (1984.) iz naéega istrazivac- og tima snimao je, wz dopustenje, propovijedi u crkvama. Od 93 propovijedi odabrao je 6 koje suixpfema ocjeni Za to 8ko- lovanihy psihologa, posjedovale veliku mjeru postovanja/topline, suosjecajnog razumijevanja tiskrenosti/samooditovanja-Nadalje je odabrano-Sest-propovijedi.s.niskore-razinom-tijt gledista usmjerenih na osobu. Protitajté najprije-dvije_propovijedi koje nisu usmjerene na o80bu Prva propovijed ne sadrai_nikakve™ ‘mislima i-osje¢ajima ili 6 propovjednikovo},osobi tovanja). ~ SKedeéi tekst je"osobito karakteristi¢an za. nedostat- no suosjecajno razumijevanje slusatelja, 175 Propovijed sa slobom usmjerenogéu na osobu U novijoj Sternbergerovoj raspravi o temi smrti mozemo protitati sijedecu recenicu: Smt je kraj ivota, niSta drugo i nista vie. Upravo to je nepodnostivo. Da, dragi moji, Covjek se ne miri sa smrcu prem: da je neprestano potiskuje iz svijesti. Upravo mi Zivimo u kulturnom keugu i dobu u kojerm se, doduse, odnedavno iznova govori i rneizmjecno mnogo pie o smeti 1 umiranju; no to je doba koje na neobican nacin izolira smrt od ostalog Zivota, koje u osnovi ne zn Sto bi § njom zapoéelo, koje smrt, premda se 0 njoj toliko govori, ppotiskuje na rub svijesti. Dragi mofi slusatelji, to potiskivanje smeti keno dijela mojega zivora — ta smrt pripada mojemu aivoru, umiranje je Zivotni proces ~ to potiskivanje smrti prati, mozda je to éak i uzrok, gubitak onog o¢ckivanja koje je nekot toliko ispunjavalo Tu de, osobito krscane, da su citav svoj 2ivot usmjeravali i oblikovali prema njemu. Mistim na oéckivanje posljednjih vremena, Propovijed sa slabom usmierenosév na osobu: premalo suosjeéajnog razumijevanja 1 nama, danasnjim judina, treba redi 810 je dobro, a Sto zlo. Zasto rnam treba reci sto je dobro, a sto zlo? Jer Coyjek, sim po sebi, nije sposoban na osnovi razmatranja koje smu dopusta razum ili govora savjesti spozmati sto je dobro, a Sto lo8e. Danas je, doduse, pastalo uuobieajeno pouzcavati sew savjest, pozivati ena savjest. Ali i samoj je savjesti potrebna orijentacija, vodstvo, spona Propovijed usmjerena na osobu, 5 velikom mierem suosjetainog razumijevanja Osjecate li pei citanju i slusanju ovih rijeti, poput mene, da Vas obuzima duboka Ceznja, tada tako 4 mora biti w aasemmu nas 24v0tu treba nosit bay. Nadam se da ta ljubav ne prestaje; nadam se da ona ostaje w odnosima ljud jednih prema drugima, brake, w od- nnosu izmedu rodiceja i djece, medu bracom. Nadam se da cu uijek osieéati kako nas, unatoe svim suprotnostima, u naSoj zajedici medusobno povezije spona ljubav. 4 As druge strane razmijam: nisu Hi ovdje postavljeni previsoki za tjevi Gale je Covjek koji moze tako Hubit kao So se ovdje govort 0 Jjubavie Tho to moze uvijek bit supliv? Ne dopustiti da se ispuni ‘ogoréenjem? Ne pamtit lo? Sve podnositi, semu vjesovati, svemu se nada, sve upjet? Dugo bismo moglt tragati za takvim éovjekom. I nekad mistimo da smo ga nasi: u msjCinoj predanoj lubavi, u €ovjekovu zalaganju 28

    You might also like