Sveuilite u Rijeci

Filozofski fakultet

Mo umreenog drutva
Manuel Castells i vanost umreenog drutva dananjice

Andrea Tintor

Rijeka, rujan 2016.

Sveuilite u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za Kulturalne studije
Studijska grupa: Kulturologija
Kandidatkinja: Andrea Tintor
Mentorica: dr. sc. Katarina Peovi Vukovi

Mo umreenog drutva
Manuel Castells i vanost umreenog drutva dananjice

Rijeka, rujan 2016.

 Saetak

Internet je postao svakodnevni element ljudskog ivota, no njegova struktura jo uvijek nije
dovoljno istraena te se kontinuirano mijenja. Zavrni rad baziran je na studiji Manuela
Castellsa Communication Power te njegovim drugim studijama koje govore o poetku
nastajanja Mree pa sve do konstrukcije moi te vanosti interneta. Edward Snowden i Julian
Assange su tzv. zvidai koji upozoravaju na vanost demokratinosti medija koja je bitna
za pokretanje promjena u drutvu dananjice.

Kljune rijei: mrea, kiberdemokracija, javna sfera, kiberprostor, internet, zvidai,

umreeno drutvo, mo Mree

 SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. IZAZOV MEDIJA I MREA ............................................................................................. 2

2.1. Uvod - mediji ............................................................................................................... 2

2.2. Povijesni razvoj Mree ................................................................................................ 3

3. USPON UMREENOG DRUTVA ................................................................................. 5

4. MO UMREENOG DRUTVA ..................................................................................... 8

4.1. Bezvremeno vrijeme i prostor tokova ....................................................................... 10

5. MO MREE ................................................................................................................... 11

6. JAVNA SFERA I KIBERDEMOKRACIJA .................................................................... 13

6.1. Komunikacijska revolucija i javna sfera ................................................................... 13

6.2. Kiberdemokracija ...................................................................................................... 15

7. REVOLUCIJA NA MREI .............................................................................................. 17

8. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 20

9. LITERATURA ................................................................................................................. 21

1. UVOD

Uspon umreenog drutva omoguio je globalni pristup spajanja na Mreu stoga ona djeluje
kao javna sfera u kojoj se kreiraju drutvene zajednice, virtualni identitet, dijele se informacije...
No, koji su glavni faktori moi umreenog drutva? Moe li se ona definirati? Ako se moe
definirati, tko ju posjeduje te temelji li se ona na posjedu povjerljivih politikih, korporativnih
ili privatnih podataka o subjektima?

U potrazi za odgovorima na prethodno navedena pitanja u zavrnom radu baviti u se analizom

studije Manuela Castellsa Communication Power. Knjiga je prvi put izdana 2009. godine, a
obrazlae i analizira razliite aspekte funkcioniranja medija poput interneta. Nadalje,
Castellsova studija detaljno obuhvaa vanost umreenog drutva te propitkuje mo kao
konstrukciju u njemu.

Za cilj ovog rada izabrala sam izlaganje i analizu poglavlja studija koje u fokusu imaju
umreeno drutvo i njegovu manifestaciju moi, to upotpunjavam dodatnom literaturom.
Budui da se Castells u drugim svojim knjigama i radovima dotie Interneta, u radu je takoer
upotrebljena dodatna literatura iz njegovog opusa Informacijsko doba, ali i studije drugih autora
koji se bave slinim temama poput Marka Postera i njegove Kiberdemokracije, Marshalla
McLuhana, Michaela Foucaulta koji prouava odnose znanja i nadzora, a sve s ciljem
propitkivanja slinosti i razliitosti argumentacija navedenih autora na temu umreenog
drutva.

Na poetku rada razjasniti u pojmove i ulogu medija u svakodnevnom ivotu te napraviti

kratak vremenski presjek razvoja interneta ime u se posluiti Castellsovom Internet
galaksijom. Kroz rad u prouiti tko su danas osobe od iznimne vanosti za poticanje
demokratinosti medija, tko posjeduje glasove dovoljno snane da ukae na potrebne promjene
u drutvu dananjice.

Naposljetku, fokus rada usmjeravam na tzv. zvidae Edwarda Snowdena i Juliana Assangea
kako bi rad dobio cjelinu koja obuhvaa povijesni razvoj Mree te njenu strukturu pa sve do
prouavanja to o kontroli Mree govore te na to upozoravaju zvidai.

2. IZAZOV MEDIJA I MREA

2.1. Uvod - mediji

Prije nego zaponem s analizom i iznoenjem argumentacije o vanosti umreenog drutva

napraviti u kratak uvod o medijima kako ih vide McLuhan i Debray te presjek povijesnog
razvoja Interneta.

Interakcija svedena na ogoljelu McLuhanovu definiciju medij je poruka najea je kratka,

no nedovoljno teorijski jasna deskripcija uloge medija dananjice koja upozorava na strukturu
medija koji pokree promjene. Metafora da je svijet postao globalno selo oslukuje se od
tehnolokih fanatika do skeptika, u sutini je prihvaena u teoriji i praksi medija koje se
pokuavaju primijeniti na analizu. Govorei o medijima za zauzimanje poetne pozicije prema
kojoj se o njima diskutira potrebno je napraviti distinkciju prema njihovom irem znaenju
(posrednici informacija) i uem (sredstva komunikacije potpomognuta tehnolokim ureajima).
Upotreba medija, susret s njima poprimio je svakodnevni kontinutitet, a nerijetko upravo
proizvodnja simbolikih dobara oblikuje shvaanje trenutnih globalnih i lokalnih informacija
koje pojedinac upija putem medijskog sustava.

McLuhan zorno prikazuje tehnoloki napredak ovjeanstva kroz promjenu koju medij
uzrokuje slanjem poruke. Navoenjem elektrine svjetlosti kao komunikacijskog sredstva
moemo povui paralelu izmeu McLuhanove i Debrayeve teoretizacije mediologije kao
sredstva u funkciji medija. McLuhan navodi: Elektrina svjetlost je ista informacija. Ona je
medij bez poruke, takorei, osim ako se ne rabi za ispisivanje nekog oglasa ili imena. Ta
injenica, svojstvena svim medijima, znai da je "sadraj" svakog medija uvijek neki drugi
medij. Sadraj pisma jest govor, ba kao to je pisana rije sadraj tiska, a tisak sadraj
telegrafa.1 Debray u svom tekstu iz 1999. ta je mediologija? njezinu teoretizaciju u
funkciji medija izlae na sljedei nain: Prouavanje ideje nacije postaje medioloko tek
kada je pronaena veza nacije i njezinih mrea drumova, eleznica, potanskih puteva,
telegrafskih linija, elektriciteta.2 Iz obje argumentacije iitava se kako mediji ne mogu stajati
sami za sebe ve su ovisni o drutvu i drutvenim promjenama koje ih oblikuju. Drutvo
upotrebljava medije za irenje informacija te meusobnu komunikaciju.

1
McLuhan, M., (2008), Razumijevanje medija, poglavlje Medij je poruka, Golden Marketing, str. 13.
2
Debray, Regis (1999), ta je mediologija?, Le Monde Diplomatiqe

Prema prethodno navedenoj distinkciji Zrinjke Peruko potrebno je naglasiti kako se medijska
komunikacija manifestira na odreenoj geografskoj razini i njenom dosegu (lokalno,
nacionalno, globalno) pomou tome namijenjenih ureaja podijeljenih po sektorima (radio,
novine, televizija) svrstanih u odreenu medijsku instituciju kontroliranu po principu njihovog
upravljanja, a takvu podjelu medija autorica u zborniku Uvod u medije iz 2011. stavlja u
kontekst medijskog sustava i javne sfere kao nepohodne pojmove definiranja djelovanja medija.
Peruko se pita na koji nain su mediji povezani s javnou? Povezanost medija s javnou
moe se ukratko objasniti kao drutvena pojava koja ovisi o kolektivu koji djeluje pod
odreenim socio-ekonomskim uvjetima, a ovisi o kulturnom i demokratskom razvoju.3 Javnost
u funkciji umreenog drutva i kako se te dvije pojave isprepliu analizirati u u poglavlju
Internet i javna sfera detaljno referirajui se na Posterovu Kiberdemokraciju.

Nove medijske discipline, kako obrazlae Debray, treba prouavati u novim okvirima uzimajui
u obzir ve naueno o medijima, a potreba za ruenjem granica kako je tehnologija antikultura,
a kultura antitehnologija treba postati imperativ pri promiljanju tih dvaju disciplina jednu s
drugom. McLuhan u Razumijevanju medija navodi kako je razvoj ovjeanstva doao do
zavrne faze faze razvoja ovjekovih produetaka, odnosno tehnoloke simulacije svijesti.
in tipkanja postaje produetak prstiju, odnosno svi ovjekovi fiziki dijelovi postepeno e biti
u funkciji informacijskih sustava koji je uvuen u sastavni dio ivota dananjice.4

2.2. Povijesni razvoj Mree

Silueta stvaranja Interneta kakvog ga poznajemo danas ne see u daleku prolost ve u poetak
ezdesetih godina prolog stoljea pod okriljem vojnih istraivanja, visoke znanosti i
slobodarske kulture. Manuel Castells u knjizi Internet galaksija esejistikim stilom zapoinje
uvod u razvoj Interneta reenicom: Internet je tkivo naih ivota.5

Castellsova argumentacija da je dananja uloga informacijske tehnologije ekvivalentna

elektrinoj energiji u industrijskoj revoluciji podupire Debrayevo izlaganje o potrebi za
promiljanjem disciplina jednu uz drugu.

3
Peruko, Zrinjka (2001), Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, str. 27
4
McLuhan, Marshall (2008), Razumijevanje medija, poglavlje Mediji kao pretvarai, str. 55-56
5
Castells, Manuel (2003), Internet galaksija, poglavlje Mrea je poruka, Naklada Jesenski i Turk, str. 11

Internet postaje skup meusobno povezanih vorova koji prenose informacije, stoga se on
definira i kao komunikacijski medij, tehnologija slobodne komunikacije, no kako je poeo
njegov razvoj?

Prema Castellsu, pria o Internetu i njegovom razvoju te kasnijoj ekspanziji prikazuje ovjeka
kao subjekta koji e pokuati prijei sve birokratske i ostale prepreke kako bi pokrenuo
revoluciju koja e prouzroiti stvaranje novog, komunikacijsko i tehnoloki povezanijeg
svijeta.

Porijeklo stvaranja prve inaice Mree lei u stvaranju raunalne mree ARPANET 1969.
godine od strane amerikog ministarstva obrane koje je teilo vojnoj zatiti te prevlasti nad
tadanjim SSSr-om to moe biti iitano kao potreba za monopolom nad informacijama i
svjetskom dominacijom. Paul Baran prvi programira decentraliziranu mreu koja bi ostajala
funkcionalna ako doe do vojnih napada. Tim otkriem IPTO stvara telekomunikacijsku
tehnologiju preusmjeravanja paketa. Baran postavlja tri pravila koja bi Mrea trebala
obuhvaati: postojanje strukture decentralizirane mree, distribuiranje snage preko svih
njezinih vorita te funkcionalnost i fleksibilnost koja bi bila neometana. Mrea
preusmjeravanja paketa omoguavala je lomljenje informacija, ali da se svaki njen dio moe
spojiti u originalnu poruku. 1969. u kalifornijskom sveuilistu postavljena su prva vorita.

Sljedei korak bilo je uspostavljanje veze izmeu ARPANET-a i drugih raunalnih mrea, no
za to je bio neophodan komunikacijski protokol. Kako bi mrea imala nesmetanu komunikaciju
1973. osmiljen je TCP/IP (Transimission Control Protocol/ Internet Protocol) standardizirani
protokol na kojem se i danas temelji Internet. Poetkom devedesetih godina tehnoloki
napredak omoguio je novu mreu revoluciju razvojem World Wide Web-a ime je Internet
zakoraio u novu eru koja je uvjetno osigurala globalnu dostupnost.6 Nastojanje stvaranja
decentralizirane i interaktivne mree bilo je ostvareno implementacijom softewera za
neprekidno slanje/primanje poruka. Mrea je bila potpuno stvorena nekoliko godina nakon
razvoja WWW-a i njemu pripadajuih internet pretraivaa te internet postaje globalno
dostupan svakom pojedincu.

to je prouzrokovao razvoj informacijskih tehnologija? Castells navodi dva smjera; prvi

interakciju raznih makro i mikro istraivakih programa koji poinju stvarati velika trita, a
drugi decentralizirane inovacije koje su poticane od strane kultura tehnolokog stvaralatva.7

6
Castells, M., (2003), Lekcije iz povijesti Interneta, poglavlje knjige Internet galaksija, str. 19-41
7
Catells, M., (2000), Uspon umreenog drutva, Golden marketing, str. 93

Kulture Interneta marginalizirane su zbog tehnolokog segmenta Interneta koji je imperativ,

dok se za drutveni jo uvijek trae provedena i dokazana istraivanja. Castells time uvia kako
ekspanzijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija i krahom socijalistikih pokreta
meunarodne ekonomije, drutvo i ekonomija poinju ovisiti jedno o drugome, gubi se
tradicionalno vienje mjesta boravka i mjesta djelovanja, sada se sve u svakodnevnom ivotu
paraleleno odvija na Mrei to je direktan utjecaj na globalno ekonomsko trite ime poinje
uspon umreenog drutva.

3. USPON UMREENOG DRUTVA

Manuel Castells u knjizi Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura; Uspon umreenog
drutva detaljno objanjava poetke industrijskih revolucija koje su oblikovale drutvo te
kronoloki analizira procese koji su doveli do uspona umreenosti koja se tijekom godina
modificirala u globalizirani sustav kakav danas poznajemo, no kako su se ekonomija i drutvo
razvijali u suodnosu s tehnologijom?

Na poetku Castells eli otkloniti zablude koje se veu uz pojam i djelovanje tehnologije na
drutvo. On istie: Tehnologija je sastavni dio ekonomije, drutva i kulture, iz njih proizlazi i
njima slui, iako ne svuda i svima na isti nain. Utjecaj tehnologije dijeli na dva razvojna
pravca, jedan od njih vezan je uz razvoj tehnologije same za sebe, a drugi na primjenu
tehnolokog razvoja na drutvo. Industrijske revolucije pokrenule su bri razvoj industrijskog
drutva iji je rezultat primjena novih energija proizvodnji, to je automatski utjecalo na sve
vei globalno gospodarski razvoj. Razlika izmeu industrijske i informatike revolucije je
fokusiranje informatike na tehnologiju kojom se obrauju informacije i komunikacijski kanali.
Castells usporeuje te dvije revolucije naglaavajui kako je temelj dananje tehnologije
proizvodnja znanja i informacija, kako bi te iste informacije proizvele novo znanje te nova
komunikacijska sredstva.8 Pitanje koje se postavlja u nastavku je, hoe li informatika
revolucija s vremenom umanjiti potrebu za industrijskom radnom snagom?

Daniel Bell 1973. objavljuje prvo izdanje knjige, u Hrvatskoj prevedene, Kraj ideologije i post-
industrijsko drutvo u kojoj ve tada predvia drugaiji razvoj globalnog drutva ija bi se

8
Castells, M., (2000), Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura; Uspon umreenog drutva, Golden
Marketing, str. 16

trita zasnivala na trgovanju informacijama i podacima, a ne na trgovanju dobrima, odnosno

materijalnim resursima.

Bell u Kraju ideologije pie o dimenzijama post-industrijskog drutva koje se dijeli na tri
segmenta: socioloki, politiki i kulturoloki. Svaki od navedenih segmenata ima svoju toku
uporita na kojem se temelji; socioloki na ekonomiji i tehnologiji, politiki na moi te
kulturoloki na simbolizmu, odnosno znaenjima i ritualima. Za razvoj post-industrijskog
drutva participiranje kolektiva u sociolokom segmentu ima najvei utjecaj na globalne
promjene.9 Takvim uvidom u mogui razvoj drutva i ekonomije Bell implicira kako e se
drutvo budunosti, temeljiti na specijalizaciji intelektualnog rada. U kojem smjeru ide trite
rada?

Prema Bellu trite rada okree se informatiarima, inenjerima i tehnokratima koji imaju
dovoljno znanja za upravljanje informacijama i osposobljavanje komunikacijskih kanala. Fokus
prestaje biti na fizikom radu (i radnoj snazi) ve kljuna postaje proizvodnja usluga, uspon
burzi, turizma i znanosti. On takoer predvia kraj autoriteta nad ekonomijom kakvog je
prieljkivao Marx, ija je ekonomija bila zasnivana na pojedincu koji je proizvoa
materijalnog. Njegova ekonomija je uvjetovana proizvodnim odnosima koji su baza za
nadgradnju institucije, politiku, znanost, obrazovanje, dok Bell panju usmjerava u
drugaije sistemske kontrole, koje e biti temeljene na politikim preferencijama te tada
kontrola postaje strogo institucionalizirana preko jednog aparata.10

Castells osim Bellovim teorijama o post-industrijskom drutvu veliku vanost pridaje

francuskom sociologu Alainu Touraineu koji u svojoj knjizi Nova paradigma za bolje
razumijevanje suvremenog drutva opisuje kraj socijalistikog reima i poetak ekspanzije
kapitalizma koji nastaje kao posljedica djelovanja globalizacije te postepenog umreavanja.

Nova paradigma u Touraineovom kontekstu obuhvaa novo obrazlaganje drutvenog i

gospodarskog stanja nakon informatike revolucije.

Glavno uporite razdvajanja industrijskog drutva, smatra Touraine, je socioloka fleksibilnost

ekonomije i trita. Socioloka fleksibilnost upotrebljena je radi lakeg isticanja drutvene
prilagodljivosti novim uvjetima na globalnom tritu rada. Primjer koji se moe upotrijebiti za
ovu pojavu je da cijena proizvoda vie nije bazirana na njegovoj vrijednosti, ve se u proces

9
Bell, D., (1999), The Coming Of Post-Industrial Society, Basic Books, str. 144-145
10
Bell, D., (1999), str. 625.

vrednovanja ukljuuje promocija i marketing ime vrijednost postaje odreena trinim

potencijalom i potranjom.11

Touraine novu paradigmu stavlja u kontekst dravne ekonomije koja je trebala biti siguran
oslonac veine drava nakon II. svjetskog rata, meutim internacionalizacija proizvodnje,
razmjena proizvoda i djelomino meusobna ovisnost jedne drave o drugoj dovodi do
stvaranja povezanih trita koje tvore globaliziranu ekonomiju. Globalizirana ekonomija
postepeno unitava viziju o dravnom autoritetu nad tritima te pokree ideju o ekstremnom
kapitalizmu koji nailazi na mnoga odobravanja, ali i proteste.12 Drutvo u ekstremnom
kapitalizmu poinje izazivati sukobe izmeu tehnokracije, onih koji posjeduju informacije i
civilnog dutva. Sukobi se pojavljuju kada ekonomski i trini mehanizmi padaju pod utjecaj
multinacionalnih kompanija koje su nastale iz kapitalizma, globalizacijskih procesa i
informacionalizma. Vie nema klasnih sukoba ve su svi mogui sukobi prebaeni na
informacijsko drutvo. Kako je klasa utemeljena na jednoj vrsti ideologije, postavlja se pitanje
je li to poetak kraja radikalnih ideologija nastalih u socijalizmu?

Alain Touraine suprostavlja se kraju ideologije koju propagira Bell u svojoj studiji, dok Frances
Fukuyama smatra kako dolazi do kraja povijesti. On u svom istoimenom eseju objavljenom
1989. u The National Interestu analizira kako irenje liberalne demokracije utjee na drutvo te
kako kraj povijesti zapravo oznaava drugaiji modalitet shvaanja vremena i povijesti. Kako
Fukuyama argumentira kraj povijesti?

Prvenstveno, za njega je to vrlo pozitivan proces koji vodi veoj demokratizaciji drutva.
Nadalje, Fukuyama smatra kako e se postojei socijalizam konvergirati u kapitalizam ime
zapoinje finalna forma u novoj ljudskoj ideolokoj revoluciji zapoinje irenje zapadnjakih
misli i ideja, liberalne demokracije kojom e biti omoguen bri i efikasniji tehnoloki
napredak.13 Predvianjem kraja ideologije i razvojem globalizirane decentralizirane ekonomije
moe li se povui jedinstveni zakljuak o teorijama koje iznose Castells, Bell, Touraine i
Fukuyama?

Zajedniko svim teoretiarima je da uviaju nagle promjene drutvenih kretanja kroz sljedeih
nekoliko desetljea od onih godina u kojima su oni pisali. Svi teoretiari zalau se za promjenu

11
Touraine, A., (2007), A New Paradigm: For Understanding Today's World, Polity Press, str. 7-9
12
Touraine, A., (2007), str. 25-27
13
Fukuyama, F., (1989), End of History?, The National Interest;
https://ps321.community.uaf.edu/files/2012/10/Fukuyama-End-of-history-article.pdf, (posjeeno 15.kolovoz
2016.)

odnosa izmeu radne snage i materije. U usponu umreenog drutva glavna zadaa postaje
uzimanje to veeg profita te brzinska obrada informacija koja bi stvorila tzv. drutvo znanja
ija bi jedina preokupacija bila daljnja proizvodnja i irenje informacija. Sve veom
integracijom globalizirane ekonomije sredita se umreavaju, prema Castellsu, obitelj gubi
prioritetni znaaj kao ekonomska jedinica ve to postaje Mrea.14 Sljedee pitanje koje se
namee je: ako je prije drava bila centar moi, postoji li taj centar moi na Mrei?

4. MO UMREENOG DRUTVA

Prvenstveno u analizi moi umreenog drutva u poetku treba razjasniti kako je pojam mo
snana lingvistika konstrukcija upotrebljava radi jednostavnijeg objanjavanja razliitih vrsta
odnosa izmeu subjekata, a to je mo prema Manuelu Castellsu?

Castells 2009. godine izdaje knjigu nazvanu Communication Power, koja se za razliku od
njegovih prethodnih knjiga bavi procesima i perpetuacijom moi umreenog drutva kroz
razliite kanale komunikacije.

Odmah u uvodu Castells obrazlae po njemu definiciju moi: Mo je najosnovniji proces u

drutvu jer je drutvo definirano oko vrijednosti i institucija, a ono to se vrednuje i
institucionalizira je definirano odnosima moi.15 Za Castellsa odnosi moi su strogo ureeni
te jasno definirani odnosi u kojima se tono zna tko je subjekt, a tko objekt nad kojim se ta mo
izvrava. Subjekti koji djeluju mogu biti individualni pojedinci, organizacije, institucije...
Mo nikada ne moe biti apsolutna niti djelovati na sve aktere jednako. U svakom suodnosu
perpetuacije moi postoji stupanj njenog prihvaanja i raspolaganja. Dakle, onaj tko je njoj
podreen - mora ju prihvatiti. U suprotnom kada se pojavljuje otpor tada su odnosi moi
podloni transformacijama i institucionalnim promjenama.16 Castells se ovom argumentacijom
nadovezuje na Habermasovu legitimaciju da se svi procesi moi odvijaju u javnoj sferi,
prostoru/mrei komunikacije za razmjenu informacija te moraju biti prihvaeni od obje strane
koje s njima susreu. Kako odnosi moi funkcioniraju u javnoj sferi detaljnije u analizirati u
sljedeem poglavlju, no pomou koje teorije Castells pokuava definirati mo?

14
Bell (1999) str. 623-633, Castells (2000) str. 17, Fukuyama (1989) str. 2-3, Touraine (2007) str. 7-10
15
Castells, M., (2009), Communication Power, Oxford University Press, str. 10
16
Castells M, (2009), str. 10-12

On argumentira teoriju Michela Foucaulta da se mo, bez obzira na kulturoloke ili ideoloke
razlike, proima kroz nasilje, tzv. stegovni diskurs, prijetnje, potrebe za disciplinom.17

Foucault u knjizi Znanje i mo kroz disciplinirani diskurs obrazlae procese iskljuivanja i

zabrana to objanjava: ... pretpostavljam da proizvodnju diskursa u svakom drutvu
kontrolira, selekcionira, organizira i redistribuira stanovit broj procedura ija se uloga sastoji u
tome da umanje njegove moi i opasnosti, da gospodare njegovim sluajnim zgodama, da
izbjegnu njegovu tegobnu zastraujuu materijalnost.18 Glavni kreator represivnog aparata i
nositelj moi je drava koja se nastoji uvui u nadzor svih komunikacijskih kanala koje nastoji
institucionalizirati. Ako je dravni aparat onaj koji stvara mo, kako onemoguiti irenje irenje
disciplinarnih diskursa?

Castells smatra da poto postoje dvije strane, ona koja upravlja moi i ona koja ju prihvaa,
alternativa i prioritetno rijeenje za suzbijanje moi kao takve bilo bi stvaranje novih,
alternativnih diskursa koji e izazvati i testirati aktualne odnose moi. Citirajui Ulricha Becka,
Castells naglasak stavlja na injenicu da su drava i nacionalni interesi ono to definira te
odreuje drutvena kretanja i granice, globalizacija se mora drugaije poeti konceptualizirati
to bi znailo da se teorija vie ne moe i ne smije oslanjati na metodoloka i teorijska uvjerenja
da su obitelj i kuanstvo osnovne jedinice ekonomije i gospodarstva ve da u jednadbu novog
drutvenog poretka treba ukljuiti i Mreu.19 Beck istie kako nove strukture u globalnom
drutvu trebaju biti analizirane u sklopu koncepta koji on naziva moderno drutvo koje tvori
koncept metodolokog kozmopolitizma. Castells koncept metodolokog kozmopolitizma
analizira kroz globalno umreeno drutvo kroz koju mo Mree djeluje.

Castells se u knjizi Communication Power ne dotie drutveno-gospodarskih odnosa i razvoja

kao to to analizira u Usponu umreenog drutva, ve u startu prelazi na definiranje globalnog
umreenog drutva kakvo poznajemo danas: Umreeno drutvo je ono drutvo ija je
drutvena struktura izgraena oko mrene mikro-elektro aktivirane baze te digitalne
informacijske i komunikacijske tehnologije.20 On razumije drutvene strukture koje su nastale
iz razvoja Mree, no zbog tendencije globalnog drutva da se restrukturira i rekonfigurira
dananja komunikacija za Castellsa postaje kodirana kultura, a socijalna struktura drutva

17
Castells, (2009) str. 13.
18
Foucault, M (1994), Znanje i mo, poglavlje knjige Poredak diskursa, Nakladni zavod Globus, Zagreb, str.
116.
19
Castells (2009), str. 18.
20
Castells, (2009), str. 24.

iako globalizirana, ne povezuje sve pojedince spojene na Mreu te mo mree ne djeluje na sva
drutva jednako. Zato je to tako?

Prvenstveno zbog stupnja razvoja pojedinih drutava, no svaki pojedinac je umreen i ukljuen
u strukturu razvoja Mree te ima utjecaj na njeno stvaranje. U post-industrijskom drutvu trite
se polako poelo okretati multinacionalnim kompanijama, burzama i uslunim djelatnostima, a
danas, navodi Castells, temelj suvremenog drutva je Mrea oko koje se stvara drutvena klima.
Ono to Mrea oblikuje, a prenosi se na svakodnevne aktivnosti su financijska trita, poveanje
visokoobrazovane radne snage, nove tehnologije, masovni mediji, industrije zabave, sport i
druge aktivnosti koje oblikuju trenutnu ovjekovu okolinu. Ipak, Castells argumentira strogu
fragmentaciju te globalne drutvene strukture navodei kako je ona globalna, no iskustvo
pojedinca je lokalno: Specifina drutva koja su definirana po nacionalnim dravnim
granicama ili povijesnim identitetima duboko su rascjepkana u ukljuenja i iskljuenja u
globalnu mreu, strukture proizvodnje i potronje te mo.21 Zbog tog globalnog fenomena
Castells predlae time-lag hipotezu kojom bi lake argumentirao zato svako pojedinano
iskustvo spajanja na Mreu nije jednako te uvodi pojmove bezvremeno vrijeme i prostor
tokova.

4.1. Bezvremeno vrijeme i prostor tokova

Jo u Umreenom drutvu prilikom analize to nam donose novi mediji u odnosu na televiziju
Castells navodi: Mediji su postali doista globalno povezani, jer programi i poruke teku
svjetskom mreom i mi ne ivimo u globalnom selu, nego u prilagoenim kolibama koje se
proizvode globalno, a distribuiraju lokalno.22 Tim navodom iznosi argumentirano stajalite
kako su mediji ve postali globalni i u svakodnevnoj upotrebi, no ono u emu Castells vidi
razliku je konzumiranje sadraja koje drutvo upija preko mree, a glavnu ulogu pri
konzumaciji ima vrijeme i njegova konstrukcija.

Pojavom globalizacije te ovisnosti financijskih trita o Mrei vrijeme postaje kljuno u slanju
i primanju informacija, posebice zbog burzi. Zbog stvaranja novih vrijednosti koje su
uvjetovane drugaijim imbenicima (primjerice brzinom proizvodnje, distribucijom,
reklamiranjem) Castells uvodi pojmove bezvremeno vrijeme i prostor tokova.

21
Castells (2009), str. 25.
22
Castells (2000), str. 370.

10

Vrijeme i prostor su dva koncepta neodvojivi jedan od drugoga u prirodnom i sociolokom

znaenju. Prostor je definiran kao mjesto u kojemu se izmjenjuju razliite drutvene prakse i
interakcije, no nakon globalnog umreavanja te komunikacije preko mree, razvija se
posredovana komunikacija koju je potrebno smjestiti u svoje mjesto i svoje vrijeme. Takav
prostor je prostor tokova koji se sastoji od mree i komunikacije koja se odvija na njoj, ali i
mogunosti da se komunicira u vremenu u kojem to pojedinac eli. Na drugoj strani Castells
izdvaja prostor mjesta, prostor u kojem se trenutno nalazimo, ivimo.23 Za usporedbu s
industrijskim drutvom, tada se u prostoru mjesta nalazila radna snaga i kapital, no danas su oni
meusobno odvojeni, te prostorom tokova dominira kapital, no on nije besprostoran ili
nevidljiv, njegov glavni faktor su umreenja i mrea. Time prostor tokova premouje prostor
mjesta te se odvajaju razmjene izmeu fiziki odvojenih mjesta, Castells smatra da tada nastaju
mjesta bez povijesti, a tada se javlja koncept bezvremenog vremena.

Radikalnom transformacijom prostora povezana je i radikalna transformacija vremena. U

novim strukturama vrijeme nema poetak, svatko se ukljuuje na mreu u svom vremenu. Na
taj nain bezvremeno vrijeme istovremeno nijee prolost ime je sadanjost u projekciji
budunosti. Primjer na kojem je to vidljivo je online razmjena informacija u kojem svaki od
sudionika se nalazi i svom vremenu prema svojoj lokaciji.

Povezivanjem bezvremenog vremena i prostora tokova, odnosno kontrole komunikacije i

kapitala, na mrei se kreiraju odnosi moi ije znaajke nisu negirane ve takva funkcija Mree
omoguava materijalnu potporu globalnoj komunikaciji koja dotiu lokalna iskustva. Moemo
li pri toj analizi definirati u kojim se strukturama Interneta nalazi njegova mo?

5. MO MREE

Cijeli proces umreavanja planiran je te kontroliran radi same mrene odrivosti, vrijednost
postaje Mrea sama za sebe. Ona se sastoji od seta spojenih vorita koji su standardizirani, no
moe li se na mo Mree gledati prema globaliziranim institucijama koje njome upravljaju? to
omogue mo mree?

Mo mree, prema Castellsu, omoguuje pokuaj nametanja sustava koji e kontrolirati

korisnike, a dijeli se na vie segmenata. Prva forma moi Mree je mo umreavanja u kojoj je
organizacija mree baza ija je funkcija omoguavanje umreavanja te se ona nalazi iznad svih

23
Castells, M., (2009), str. 33-35

11

drutvenih kolektiva ukljuenih na mreu. Ova forma funkcionira na ukljuivanje i

iskljuivanje. Mo u njoj se oitava u zadai stvaratelja mree koji joj daju vrijednost, ali i
tite od interese mree. Mo mree (networking power) druga je forma moi mree iji su
protokoli standardizirani te odreuju pravila koja se mogu pregovarati ukljuivanjem i/li
iskljuivanjem. Kako ta umreena mo djeluje? Castells se ograuje od mogueg odgovora na
ovo pitanje implicirajui da je mo prevlast jedne drutvene ili institucionalne struje nad
drugom protiv njezine volje, a za njezino djelovanje potrebni su stvaratelji mree koji ine
etvrtu formu moi. Mrea se strukturira i restrukturira bez djelovanja volje drutvenih aktora
kako bi se uspostavila struktura mehanizama mree i mogunost umreavanja i kooperacije
dvaju ili vie razliitih mrea koje dijele jednake resurse i ciljeve. Stvaratelji mree nazvani su
programeri i switcheri ije se uloga metaforiki objanjava kao mo i kontra mo. Programeri
programiraju mreu, njene funkcije, prema njenim glavnim ciljevima, a procesi se razlikuju
primjerice radi li se o financijskim ili vojnim tritima. Dok su switcheri nositelji druge pozicije
kreatora moi, njihova uloga je stvarati umreene poveznice izmeu razliitih mrea primjerice
medijskih, tehnolokih, znanstvenih... Prema Castellsu programeri i switcheri su svi pojedinci
i mree koji strukturiraju Mreu, posjeduju njenu mo te upravljaju njome radi konstruiranja
globalnog umreavanja i umreenog drutva.24

Unato poznatim strukturama moi: nasilju, nadzoru i diskursu, kako ih navodi Foucault mo i
njena uloga se fundamentalno ne mijenja ve s Mreom poprima nove strukture i djelovanje na
razliite segmente obuhvaene njome. Mo u umreenom drutvu je globalno, no iskustvo je
lokalno te sva drutva nisu ukljuena u jednake izvore moi. Castellsova argumentacija
elaborira mo kao krucijalnu funkciju Interneta, no koju ulogu u svemu ima komunikacija? Za
njega je mo u umreenom drutvu globalna komunikacijska mo.

24
Castells, M., (2009), Communication Power, str. 42-54

12

6. JAVNA SFERA I KIBERDEMOKRACIJA

6.1. Komunikacijska revolucija i javna sfera

Moemo li paralelno s razvojem Interneta govoriti o komunikacijskoj revoluciji? Za Castellsa

komunikacija je: ... dijeljenje znaenja kroz razmjenu podataka i informacija, a njen proces
definiran je tehnologijom kojom se vri komunikacija, karakteristikama poiljatelja i primatelja,
te njihovim kulturnim kodovima i protokolima komunikacije.25 On argumentira razlike
masovne komunikacije u umreenom drutvu kako vie ne postoji ciklus slanja poruke
iskljuivo od subjekata poiljatelja i primatelja ve komunikacija umreenog drutva moe biti
i jednosmjerna, ali i interaktivna. Zbog toga uveden je pojam samo-maskomunikacija.

Samo-maskomunikacija Castellsov je pojam nastao nakon stvaranja novih oblika

komunikacije na Mrei poput bloga ili YouTube videa. Takva komunikacija je globalna i
masovna, no u isto vrijeme je odvojena od drugog subjekta zbog mogunosti samostalnog
kreiranja poruke koja e biti poslana, no ona ne mora biti i primljena u tom trenutku slanja ve
od slanja do primanja prolazi vremenski odmak te se ona uvijek ispoetka moe iitavati.

Tehnoloki razvitak utjee na nove kulturalne norme koje kreiraju nove sadraj, a Mark Poster
postavlja pitanje koliko daleko see komodifikacija Interneta?

Poster u studiji Kiberdemokracija argumentira Internet i njegovu tehniku strukturu,

decentralizaciju i kontekst iz kojeg je nastao kao neminovni pokreta promjena s uincima
prvenstveno na odnos tehnologije i drutva. Poster ne negira proces promjena, no pitanje kakav
utjecaj Mrea ima na drutvo navodi kao pogreno koncipirano. Za njega Internet se opire
uvjetima postavljanja pitanja o tehnologiji te smatra da je cijeli Internet temeljen na velikom
broju razliitih pretpostavki koje se iznova rekonfiguriraju kako se Internet nadograuje i
razvija. Poster usporeuje Internet sa skupom odnosa marginalizirajui teoriju da je on prostor.
Primjeri navedeni u studiji iznose da se uinci koje Internet proizvodi utjeu na strukturu
svakodnevnog ivota te je on komunikacijsko sredstvo iji je cilj usmjeren prema korisnikim
identitetima i prilagoavanju njihovim potrebama.26

Ako je Internet sredstvo komunikacije koji oblikuje odnose i komunikaciju tada se moemo
nadovezati na teoriju javne sfere. Poster nije jedini koji uvia transformaciju javne sfere, o njoj
je pisao i Jurgen Habermas. Za Habermasa prvenstveno postoji distinkcija izmeu pojmova

25
Castells,M., (2009), Communication Power, str. 54
26
Poster, M., (2004) Kiberdemokracija, Etnografije Interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka
Nova etnografija) i Ibis grafika, Zagreb

13

javno i javna sfera, dok neki teoretiari uvode i koncept javnosti. Suprotno javnom
nalazi se privatno, neto emu je pristup reguliran i ogranien. Pojavom Internet i revolucijom
komunikacije razlika izmeu ova dva navedena pojma se smanjuje, odnosno teko se razlikuje
to je javno, a to privatno, korisnici Mree sada su u mogunosti odrediti svoje znaenje
tih pojmova te njima samostalno raspolagati.27

Spojivi Habermasovu argumentaciju i Posterovu studiju uvia se slinost stavova o javnoj sferi
koja postaje analizirana kao prostor i odnosi u kojem ljudi iznose razliite narative, primjerice
o vlastitom ivotu. Kako su se prostor i vrijeme na Mrei transformirali, tako prema Posteru,
suvremeni drutveni odnosi gube tradicionalno interaktivno djelovanje koje je bilo matrica
demokratizirajue politike; mjesta poput trgova liena su politikih i drugih rasprava, sada se
sve preusmjerilo na medije.28

U lanku Masovni mediji izmeu javnosti i javne sfere Slavko Splichal argumentira javnu
sferu kao imaginarni komunikacijski prostor, sferu za sebe u kojemu ne postoje norme ve je
njeno djelovanje podreeno medijima koji oblikuju tzv. kompromis izmeu onog to
Habermas oslovljava kao javno i privatno.

Splichal navodi kako su javni diskurs i politika uloga neodvojivi od javne sfere kroz koju se
manifestira mo. Ipak, javna sfera bez normativa i pravila komunikacije imaju emancipacijski
potencijal da svaki korisnik komunicira na sebi svojstven nain. Nadovezujui se na
Habermasov koncept nesputane konverzacije izmeu korisnika, Splichal javnu sferu vidi kao
komunikacijski okvir, tijelo ije su funkcije dostupne svima.29

Nadalje, argumentirajui Internet kao javnu sferu pri analizi mree Poster smatra da se trebamo
odmaknuti od Habermasovog stajalita to je javna sfera. Zato? Iz razloga jer Internet osim
novih formi komunikacije omoguuje izgradnju drutvenih virtualnih zajednica, konstruiranja
identiteta po vlastitim preferencijama i dr. Time Poster prvenstveno eli istaknuti da gubitkom
prostora poput trgova gubi se interakcija oi u oi, stoga trenutni fokus treba biti usmjeren na
nove oblike elektroniki posredovanih diskursa, a tom teorijom suprotstavlja teoretiarima koji

27
Habermas, J., (1991), The Structural Transformation of Public Sphere, str. 2-3
28
Poster, M., (2004), Kiberdemokracija, Etnografije Interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka
Nova etnografija) i Ibis grafika, Zagreb
29
Splichal, S., (2014), Masovni mediji izmeu javnosti i javne sfere, URL:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=186765 (posjeeno 17. kolovoz 2016)

14

vraaju modernistikim tezama i ne primjeuju da Internet donosi nove temelje za analizu

drutvenih prostora i komunikacije.30

6.2. Kiberdemokracija

I Poster i Castells smatraju da je internet decentralizirana tehnologija, no problematiku koju

Poster iznosi u svojoj studiji je problematika demokracije koja se ne moe diferencirati. Prema
tome, internet je sliniji kulturi i jeziku koji se ne mogu prouavati ako se u njima izravno ne
sudjeluje, a kada se mora sudjelovati za Postera je to egzistencijalno.

On iznosi nastavak argumentacije kako internet iri do sada poznate identitete i otvara pitanja
o djelovanju kiberprostora. Za njega neke dijelove kiberprostora poput odreenih virtualnih
zajednica teko je istraivati zbog njihove kompleksnosti i povezanosti tehnologije s
virtualnosti. Za poetak je potrebno definirati - to je kiberprostor?

Prema Pierru Levyu, kao to pie i McLuhan u Razumijevanju medija, ovjeka je nemogue
odvojiti od njegove materijalne okoline. Transformacijom prostora, vremena i javne sfere Levy
istie kako je kiber-prostor medij kolektivne inteligencije koji stvara nove komunikacijske
oblike. Primjerice mogua ovisnost o Internetu i virtualnim igricama, praenje trita i radne
snage, gledanje internetske televizije i dr.31 Stvaranje kiber-prostora je participativno i
socijalizirajue, no donose li takve prakse novo poimanje ovjeka?

Predrag Haramija u lanku Donosi li internet novo poimanje ovjeka? Osvrt na vienje
ovjeka meu sljedbenicima digitalne kulture iznosi argumentaciju da sudjelovanje u
kreiranju Interneta utjee na ovjekov svakodnevni ivot i ponaanje. Virtualni prostor
namijenjen je prezentaciji novih identiteta i kulturalne politike te ostavlja lani dojam slobode.
Haramija sa skepticizmom oblikuje stajalite kako je Internet nuno zlo koje uzrokuje novo
poimanje ovjeka.32

Zbog takvog novog poimanja ovjeka i medija, Paul Virilio kiber-prostor smatra drugaijom
formom od tradicionalnih na koje iz tih razloga treba biti primijenjeno novo gledite. Nova

30
Poster, M., (2004), Kiberdemokracija, Etnografije Interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka
Nova etnografija) i Ibis grafika, Zagreb
31
Levy, P.,(2001), Cyber-space,The University of Minesota Press, str. 2
32
Haramija, P., (2009) Donosi li internet novo poimanje ovjeka? Osvrt na vienje ovjeka meu sljedbenicima
digitalne kulture, URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64594 (posjeeno 16.
kolovoz 2016)

15

perspektiva oituje se da internet nije samo audio-vizualni medij ve taktilni koji ostvaruje
mogunost kontakata na daljinu ime se stvara kiber-prostor i virtualne zajednice.33

Poster kao imbenik kiberdemokracije u istoimenoj studiji navodi rodnu problematiku kroz
koju se moe predoiti je li kiberdemokracija zapravo utopija? On iznosi ovjekovu
tendenciju za emotivnom prisutnou, a da bi ona bila postignuta na Internetu osobe diskurzivno
mijenjaju rod. Retoriko pitanje kome treba identitet? postavio je Stuart Hall (2000)
zapoinjui raspravu i pozicionirajui identitet kao esencijalistiki koncept. Suprotno Hallu,
Daniel Bell u knjizi Uvod u cyber-kulturu argumentira da je identitet prisutan na Internetu
neophodno fikcija. Hall identitet vidi poput prakse koju pojedinac neprestano konstruira, dok
Bell tumai da je za takve prakse konstrukcije identiteta potrebna manipulacija diskursom koji
se konzumira preko Interneta, smatrajui dananji pojam identiteta mobilnim i
multipliciranim.34

Na Mrei, globalno umreeno drutvo iznova kreira njemu odgovarajue identitete te si

pripisuje pravila koja mu odgovaraju. Takav diskurs ima prednost fleksibilnih i fluidnih
identiteta koji se prilagoavaju virtualnim prostorima u kojima djeluju. Odgovor na pitanje je
li kiberdemokracija utopija moe se metaforiki iitati iz kratkometranog crtanog filma In
cyber-space, no-one knows you're dog?35 ija je poruka da su identiteti na Internetu i sva
njegova prava ovisni o narativnoj reprezentaciji koja je njihov primarni nositelj.

Umreeno drutvo transformacijom i prilagodbom na novonastale uvjete komuniciranja

preselilo je sva relevantna dogaanja na Mreu, zbog toga se postavlja pitanje ako se nalazimo
u, prema McLuhanu bestjelesnom prostoru, jesu li mogue uspjene revolucije poput
prosvjeda i borbi za ljudska prava?

33
Virilio, P., (1995), Speed and Information: Cyberspace Alarm, C-Theory, URL
http://www.ctheory.net/articles.aspx?id=72 (posjeeno 15. kolovoz 2016)
34
Bell, D., (2001), An Introduction to Cyber-cultures, str. 115.
35
In cyber-space, no-one knows you're dog? crtani je film koji prikazuje pojedinca (u ovom sluaju maku) koji
konstruira lani identitet te je uhvaen u klopku vlastite nepromiljenosti, URL:
https://www.youtube.com/watch?v=_hNZ8LFE5DA (posjeeno 15. kolovoz 2016)

16

7. REVOLUCIJA NA MREI

Nakon analize postoji li mo Mree, tko ju posjeduje i kako ona djeluje, postavlja se pitanje
moe li Mrea pokrenuti lavinu dogaaja koji e prouzrokovati globalne promjene?

Zeynep Tufekci, tehno-sociologinja, u svom tekstu Je li internet dobar ili lo? Da. otvara
kompleksne odgovore na prethodno navedena pitanja. Naime, ona je aktivistica koja ima za cilj
prouavanje razliitih drutvenih pojava, a to su najee prosvjedi i revolucije pokrenute na
Internetu putem drutvenih mrea, a odrane diljem svijeta. Ona i u tvojim TED govorima esto
upozorava kakvu vanost u svakodnevici imaju drutvene mree.36 Primjerom jednog od
najveih turskih prosvjeda 2013. i komparacije programa koji je pratio meunarodni CNN koji
je uivo prenosio prosvjed, a turski CNN dokumentarac Tufekci istie kako Internet nije samo
alat kojim e drutvo pokrenuti revolucije. Metaforiki svesti ga na sredstvo takvim
perspektivama umanjuje se utjecaj tehnologije na svakodnevicu. Ona se takoer ograuje od
Foucaultove teorije o nadzoru i panoptikonu, a stavljaju to u dananji kontekst na nadzornik
bio bi Internet. Tukfeci argumentira kako uici danas nisu zabranjeni ve se otvoreno potiu
kroz raznu propagandu, a veina ne strahuje od drave ili nadlenih institucija. S tim
zakljukom otvoreno poziva na promiljanje kojim sredstvima danas korporacije imaju mo
nadzora. Sociologinju, takoer mui postavka kako je Internet omoguio brze, ali neefikasne
prosvjede, otpori pobjeuju, ali kratkorono koji su onda dugoroni uinci?37 Dugoroni
uinci na drutvo su sloboda govora i ponovnog progovaranja o temama koje su
marginalizirane; politika, prava manjina, rodna i spolna problematika... Internetska tehnologija
omoguuje da propitamo ispravnost danas nametnutih globalnih normi i otvoreno
komuniciramo jedni s drugima, no mijenjaju li samo revolucije poimanje drutvenih mrea i
Interneta?

Skandal koji je prouzroilo otkrie Edwarda Snowdena vezano uz ameriku nacionalnu

agenciju za sigurnost natjerao je drutvo da ponovno propita pojmove javno i privatno.
Spoznaja da sve to je ikada itano ili gledano na Internetu, mailovi koji su poslani mogu biti
iskoriteni protiv pojedinca vraa nas na poetak pitanja postoji li kontrola? Castells je naveo
kako mo ne postoji bez onoga tko joj se pokorava, ali niti ne djeluje bez otpora. Geert Lovink
u tekstu Biljeke o medijskoj teoriji nakon Snowdena saima premise kako u doba nakon

36
Zeynep Tufekci, Online social change: easy to organize, hard to win, TED Talk, URL:
https://www.ted.com/talks/zeynep_tufekci_how_the_internet_has_made_social_change_easy_to_organize_hard
_to_win (posjeeno 16.kolovoz 2016.)
37
Tukfeci, Z., (2014), Je li Internet dobar ili lo? Da., Libra libera (35), str. 118-125

17

Snowdena ne treba traiti nove alternative koje e se suprotstavljati korporacijama ve se mora

preispitati pozicija civilnog drutva u suodnosu s institucijama, ako je taj sudonos uope mogu.
Snowdenovi altruistiki motivi razotkrivanja nadzorne suradnje izmeu internetskih
korporacija (vlasnika drutvenih mrea) i dravnih institucija poljuljali su integritet Interneta
kao slobodnog informacijsko-komunikacijskog sredstva.38 U suvremenom drutvu u kojem
revolucija moe biti pokrenuta u minimalnom vremenskom roku koja je zadaa drutvene
mree?

Brian Lenzo u tekstu Hoe li revolucija biti tweetana? postavlja tezu kako je emitiranje
televizijskog programa i sadraja postalo marginalizirano i sekundarno u odnosu na uinak te
ukljuenost drutva na Internet. Lenzo navodi primjere iranskih prosvjeda 2009. i tuniku
revoluciju kojom zapoinje Arapsko proljee. Navedene revolucije odjeknule su Internetom
koristei protokole za bre irenje informacija, na Twitteru se koristio tzv. hashtag s kljunom
rijeju, primjerice #IranElection. Utopijski je razmiljati da su navedeni dogaaji puka
sluajnost organizirana od danas do sutra. Drutvene mree, odnosno djelovanje Interneta,
nemaju definiranu zadau ili cilj, no kljuan faktor pri pokretanju revolucija je ukljuenje na
mreu te njena dostupnost. Moe li se zakljuiti da se otpor dogaa samo izmeu civilnog
drutva i institucija?39

Snowden nije jedini koji se odluio suprotstaviti institucijama eljnima kontrole podataka i
informacija. Julian Assange 2007. pokree neovisni projekt Wikileaks pomou kojeg javnosti
daje uvid u tajne dokumente koji inkriminiraju razliite politike institucije. Iako nerazumljivog
diskursa, Wikileaks uzdrmao je politike elite te ovaj otpor nije bio na razini civilnog drutva
ve okraj intelektualnih elita protiv politikih. Sam Assange u lanku Google nije ono to se
ini otvoreno prstom upire u korporaciju kao jednu od najveih manipulatora Interneta.
irenjem ideja da je Google mjesto susreta vizionarskih inovacija, vie od tvrtke koja ima za
cilj stvoriti drutvu bolju budunost, Assange se pita zato se Google toliko trudi prikazati
kao superiornim nad drugima? Nudei razne besplatne servise za pohranu i razmjenu podataka
Google ostavlja filantropski dojam nad drutvom. Assange iznosi da je Google korporacija
skrivenih namjera, natjerati korisnike da sami predaju podatke i informacije.40

Globalno drutvo se mijenja puno bre nego u prolosti, a u toj brzini sve vei je jaz izmeu
civilnog drutva i politikih institucija, elita koje ele pod krinkom slobode i povrne

38
Lovink, G., (2014), Biljeke o medijskoj teoriji nakon Snowdena, Libra Libera (35), str. 111-117
39
Lenzo, B., (2014), Hoe li revolucija biti tweetana?, Libra Libera (35), str. 126-139
40
Assange, J., (2014), Google nije ono to se ini, Libra libera (35), str. 151-158

18

demokracije posjedovati monopol nad slanjem informacija. Prema Castellsu, globalizacija i

informacionalizam uspostavili su mreu tehnologije, bogatstva i moi koje istovremeno
poveavaju globalni proizvodni kapacitet, komunikaciju i kreativne mogunosti.41

Nadovezujui se na argumentaciju Zeynep Tufekci o Internetu kao alatu, i Castellsovim radnim

radovima na temu umreenog drutva, Jose Van Dijck objanjava kako je drutvo od
umreenog, postalo socioloki strukturirano na temeljima novih komunikacijskih kanala stoga
za daljnju elaboraciju fenomena je li mogua revolucija na Mrei potrebno je potovati
normative drutvene mree, no potivanje njenih pravila ne iskljuuje mogunost otpora i
preuzimanja inicijative za kontra-moi.42

41
Castells, M., (2002), Informacijsko doba; poglavlje Drugo lice zemlje: drutveni pokreti protiv novog
globalnog poretka, str. 77-80
42
Van Dijck, J., (2013) The Culture of Conncectivity, str. 3-5

19

8. ZAKLJUAK

Umreeno drutvo transformiralo je drutvo i ekonomiju pomou Mree. Pitanja koja su se

nametnula piui rad obuhvatila su definiranje moi umreenog drutva, njene aktere te njeno
djelovanje: koji su glavni faktori moi umreenog drutva, moe li se ona definirati, tko je
subjekt koji odreuje konstrukciju moi Mree?

Niti jedan od pojmova nema jednu definiciju koja iskljuuje ili pobija druge. Mo Mree
koncept je kojim se objanjavaju razliiti odnosi izmeu pojedinaca, drutava ili institucija koje
su prikljuene na Mreu.

Manuel Castells u svojim studijima, iako napisanima prije dvadesetak godina, navodi obrise,
poetke virtualnih drutvenih zajednica koje danas imaju svoja imena, a za nekoliko godina
moemo oekivati njihov daljnji razvoj i vei utjecaj u kreiranju drutvene globalne klime.

Kako se razvijala internetska kultura tako se paralelno razvijaju i mogui otpori represiji te
pokuaju nadzora politikih elita. Glasovi koji su ukazali na drutvene metastaze prozvani su
zvidaima, a lica Edwarda Snowdena i Juliana Assangea postali su ultimativni zatitni znak
novih pokreta otpora.

Iako su na neka pitanja tijekom rada pronaeni odgovori ili se tek nasluuju, pitanja poput koliki
zapravo uinak imaju otpori civilnog drutva i intelektualnih elita prema institucijama ostaju
neodgovorena te se odgovori na njih moda budu mogli propitati kroz trenutna globalna
previranja izmeu SAD-a i ostatka svijeta, ili samo aktualnih predsjednikih izbora u
Sjedinjenim Dravama.

Rad nije odgovorio na sva postavljena pitanja, a imajui na umu da se svakodnevno mijenjaju
naini komunikacije, internet se nadograuje te je sklon modifikacijama, kao i samo drutvo,
ostavlja se prostora za daljnja istraivanja na zadanu temu.

20

9. LITERATURA

Assange, J., (2014), Google nije ono to se ini, Libra Libera (35), str. 151-158

Bell, D., (1999), The Coming Of Post-Industrial Society, Basic Books, str. 144-145

Bell, D (2001), An Introduction to Cyber-cultures, str. 115.

Castells, M., (2009), Communication Power, Oxford University Press, New York

Castells, M., (2003), Internet Galaksija. Razmiljanje o Internetu, poslovanju i drutvu:

Naklada Jesenski i Turk: Zagreb

Castells, M., (2000), Uspon umreenog drutva, svezak 1. Informacijsko doba:ekonomija

drutvo i kultura; Zagreb, Golden marketing

Castells, M., (2002), Mo identiteta, svezak 2. Informacijsko doba; ekonomija, drutvo i

kultura; Zagreb, Golden marketing

Debray, R., (1999), ta je mediologija?, Le Monde Diplomatique

Foucault, M., (1994), Znanje i mo, Nakladni zavod Globus, Zagreb

Fukuyama, F., (1989), End of History?, The National Interest; URL:

https://ps321.community.uaf.edu/files/2012/10/Fukuyama-End-of-history-article.pdf,
(posjeeno 15. kolovoz 2016.)

Habermas, J., (1991), The Structural Transformation of Public Sphere, The Mit Press,
Cambridge

Haramija, P., (2009), Donosi li internet novo poimanje ovjeka? Osvrt na vienje ovjeka
meu sljedbenicima digitalne kulture: Obnovljeni ivot : asopis za filozofiju i religijske
znanosti, Vol.64 (3), URL:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64594

Lenzo, B., (2014), Hoe li revolucija biti tweetana?, Libra Libera (35), str. 126-139

Levy, P., (2001), Cyber-space, The University of Minesota Press

Lovnik, G., (2014), Biljeke o teoriji medija nakon Snowdena, Libra Libera (35), str. 111-
118

McLuhan, M., (2008), Razumijevanje medija, Zagreb: Golden marketing

21

Peruko, Z. (2001), Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk

Poster, M., (2004), Kiberdemokracija, Etnografije Interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku

(Biblioteka Nova etnografija) i Ibis grafika, Zagreb

Splichal, S., (2014), Masovni mediji izmeu javnosti i javne sfere, Medijska istraivanja :
znanstveno-struni asopis za novinarstvo i medije, Vol.20 (1), URL:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=186765

Touraine, A., (2007), A New Paradigm: For Understanding Today's World, Polity Press

Tukfeci, Z., (2014), Je li Internet dobar ili lo? Da., Libra libera (35), str 118-125

Van Dijck, J. (2013), The Culture of Connectivity; A Critical History of Social Media, Oxford
University Press, New York

Virilio, P., (1995), Speed and Information: Cyberspace Alarm, C-Theory, URL
http://www.ctheory.net/articles.aspx?id=72 (posjeeno 15. kolovoz 2016)

22

 23