Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Sazetaka Book of Abstracts Meduna PDF
Knjiga Sazetaka Book of Abstracts Meduna PDF
Organizacioni odbor
Dubravko Lovrenovi
Esad Kurtovi
Emir O. Filipovi
9.00 10.00
Sveano otvaranje
Meunarodnog naunog skupa efik Belagi i steci
Rije organizatora
Kraa pauza
1
10.15 11.45
efik Belagi: Lik i djelo
10.15 10.30
EDIN AKOVI
Graanika epizoda u ivotu efika Belagia (1931.-1935.)
10.30 10.45
IRMA SKENDER
Djelatnost efika Belagia u Zavodu za zatitu spomenika SR BiH
10.45 11.00
AMAR KARAPU
Suradnja efika Belagia i Marian Wenzel
11.00 11.15
ELDIN BALJEVI
efik Belagi Kameni niani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini
11.15 11.30
GORAN KOMAR
efik Belagi nad irilinim natpisima istone Hercegovine
11.30 11.45
PAUZA
11.45 13.15
Historiografija o stecima
11.45 12.00
NARCISA SEMI
Historiografija o stecima (1878-1991)
2
12.00 12.15
DEJAN ZADRO
Felix von Luschan (18541924) Prvi znanstveni istraiva srednjovjekovnih
nekropola i steaka u Bosni
12.15 12.30
DENAN DAUTOVI
Steci u naunom opusu Vida Vuletia Vukasovia
12.30 12.45
ENES DEDI
Nae starine i steci
12.45 13.00
DISKUSIJA
13.00 14.00
RUAK
14.00 15.15
Kontekstualizacija steaka
14.00 14.15
ESAD KURTOVI
Historijska kontekstualizacija steaka
14.15 14.30
IVAN ALDUK
Steci u kontekstu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika: primjeri iz Vrgorca
14.30 14.45
NEDIM RABI
Prvi popis steaka
3
14.45 15.00
HARIZ HALILOVI
Mramorna sjeanja: Steci u zaviajnom kontekstu poslijeratnog Podrinja
15.00 15.15
PAUZA
15.15 16.30
Nove spoznaje o stecima
15.15 15.30
RUSMIR DJEDOVI EDIN MUTAPI
Novootkriveni steci sjeveroistone Bosne, sa kartografskim prikazom
15.30 15.45
MIDHAT SPAHI EKREM SAKI
Steci na podruju Kikaa i okoline (opina Kalesija)
15.45 16.00
BOJAN TURANJANIN
Novootkriveno mramorje banike povri
16.00 16.15
DOMAGOJ PERKI
Steci na podruju Dubrovakog primorja Nove spoznaje
16.15 16.30
DISKUSIJA
4
Subota, 10. maj 2014.
9.00 10.15
Ukrasni motivi na stecima
9.00 9.15
EMA MAZRAK
Iluminirani rukopisi srednjovjekovne Bosne likovni poticaji i osobenost sauvanog
korpusa
9.15 9.30
EMIR O. FILIPOVI
Viteki motivi na stecima
9.30 9.45
MIROSLAV PALAMETA
Predstave kola na kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima
9.45 10.00
IRFAN TESKEREDI
Motiv lova na stecima
10.00 10.15
PAUZA
10.15 11.15
Nekropole steaka
10.15 10.30
ZIJAD HALILOVI
Nekropole sa stecima i nianima na lokalitetima Bor, Borjanice Marevska kosa i
Crljanke, opina Foa
5
10.30 10.45
EDIN BUJAK
Steci Jajca i Zenice: novi rezultati prouavanja/evidentiranja nekropola steaka
10.45 11.00
MARJAN DRMA
Steci sa podruja srednjovjekovne upe Lepenice
11.00 11.15
DERVI JASIKA
Steci opine Hadii
11.15 11.30
PAUZA
11.30 13.00
Natpisi na stecima
11.30 11.45
LEJLA NAKA
Pismo natpisa steaka
11.45 12.00
AMIRA TURBI-HADAGI BERNES ALJUKI
Staroslavenizmi i starobosnizmi bosansko-humskih natpisa od 12. do 15. stoljea
12.00 12.15
ARANEL SMILJANI
Ispravke i dopune u datiranju tri natpisa na stecima iz ranijih izdanja
12.15 12.30
SAMRA TERZI
Neki aspekti personalizacije steaka
6
12.30 13.00
DISKUSIJA
13.00 14.00
RUAK
14.00 15.15
Arheologija i umjetnost steaka
14.00 14.15
LIDIJA FEKEA MARTINOVI
Nova iskopavanja i nalazi srednjovjekovnih grobova u okolini Travnika i Kaknja
14.15 14.30
MIDHAT DIZDAREVI
Pregled arheolokih istraivanja srednjovjekovnih porodinih nekropola na prostoru
dananje Bosne i Hercegovine
14.30 14.45
GORIN DIZDAR
Nekoliko teza o umjetnosti steaka
14.45 15.00
ADIS FEJZI
Umjetnost steaka kao bezvremeni potencijal kamene skulpture
15.00 15.15
PAUZA
7
15.15 16.00
Steci u Hercegovini
15.15 15.30
ADIS ZILI
Steci Podveleja
15.30 15.45
EDITA VUI
Nekropole steaka opine iroki Brijeg
15.45 16.00
IVANA KREI
Jezik i grafija natpisa sa steaka iz neumske okolice
16.00 16.15
DISKUSIJA
16.15 16.30
Zatvaranje skupa
8
S A E C I I Z L A G A NJ A
DUBRAVKO LOVRENOVI
Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo
9
MIRELA MULALI-HANDAN MIRZAH FOO
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika BiH, Sarajevo
SERIJSKA NOMINACIJA
STECI, SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI
ZA UPIS NA LISTU SVJETSKE BATINE UNESCO
10
standarde utvrene konvencijama i poveljama, koje su drave uesnice ratifikovale i
njihovu provedbu osiguravaju putem svojih dravnih zakona. Obaveza drave
lanice na ijoj teritoriji se nalazi predmetno dobro je osiguranje svih uslova za
zatitu i ouvanje dobra za sljedee generacije. Ove mjere provode se prvenstveno
vlastitim naporima i finansijskim sredstvima drava potpisnica Konvencije.
Lokaliteti koji su izabrani kao reprezenti fenomena, sa svojim sredinjim i
buffer zonama predstavljaju vrlo ouvane prostorne cjeline u skladnom prirodnom
ambijentu. Predloene nekropole, njihov arheoloki i povijesni kontekst,
raznolikost tipova nadgrobnih spomenika te ukrasa kao i sadraj natpisa
predstavljaju cjelokupne aspekte pojave i prouavanja steaka. Nekropole u sklopu
ove serijske nominacije imaju najvii stupanj autentinosti te su stoga i izabrane za
ovu Nominaciju. Svih 30 predloenih lokaliteta sauvani su in situ te su u relativno
dobrom stanju unato svim brojnim problemima. Iako se neke od predloenih
lokacija nalaze uz prometnice, opasnost za ugroenost spomenika je svedena na
minimum s obzirom na stalni monitoring nadlenih slubi kao i ograniavanje bilo
kakvih aktivnosti (u prvom redu graevinskih) u neposrednoj okolici lokaliteta. U
irem okruenju sve intervencije koje je ovjek u novijem periodu nainio
odraavale su se na nain da su graditeljske i prirodne vrijednosti isprepletene sa
srednjovjekovnim spomenicima i ine harmoninu cjelinu.
Nominacija steaka je opravdana sa tri kriterija:
- Kriterij (ii) Predstavlja vanu razmjenu ljudskih vrijednosti kroz odreeni vremenski
period ili unutar kulturnog podruja svijeta, na polju razvoja arhitekture ili tehnologije,
monumentalnih umjetnosti, urbanizma ili projektiranja krajolika.
- Kriterij (iii) Predstavlja jedinstveno ili barem izvanredno svjedoanstvo kulturne
tradicije ili civilizacije koja postoji ili je nestala.
- Kriterij (vi) Izravno ili oito povezan sa dogaajima ili ivom tradicijom, s idejama
ili vjerovanjima, s umjetnikim i knjievnim radovima izvanrednog jedinstvenog
znaaja.
11
Iz svega navedenog, osim naune i spomenike vrijednosti steaka, proizlazi i
njihova ira drutvena te potencijalna ekonomska vrijednost. Lokalno stanovnitvo,
ali i ira drutvena zajednica prepoznaje i prihvata ovaj segment kulturne batine
kao naroito vrijedan.
EDIN AKOVI
Filozofski fakultet u Tuzli, Tuzla
12
IRMA SKENDER
Federalno ministarstvo kulture i sporta Zavod za zatitu spomenika, Sarajevo
13
Predstavljanje i osvrt na Belagievu djelatnost u vremenskom razdoblju od
1952. do 1967. godine, kada je obnaao funkciju direktora tadanjeg Zemaljskog
zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine
(Zavoda za zatitu spomenika kulture) osnovna je tema ovog istraivakog rada.
Zatita kulturne batine i u okviru nje zatita spomenikog nasljea, nesumnjivo je
najbitniji proces u ouvanju kulturnog identiteta jednog drutva, indikator
njegovog dostignua i postojanosti, a posao zatite veoma sloen i odgovoran posao,
izraenog senzibiliteta i istananog sluha na putu prenoenja spomenika kulture
buduim generacijama. Tokom petnaest godina rukovoenja ovom institucijom
efik Belagi preuzeo je dunost prouavanja, vrednovanja, zatite i unapreenja
spomenike batine na prirodno-geografskom prostoru Bosne i Hercegovine.
Krajem 1967. godine, na prijedlog Savjeta Zavoda za zatitu spomenika
kulture BiH, Izvrno vijee Skuptine SR BiH je imenovalo Demala elia za
direktora tog Zavoda. Iste godine efik Belagi odlazi u penziju.
Oteavajuu okolnost prilikom pisanja ovog rada predstavlja injenica da je
dio strune dokumentacije u kojem su bili i dosijei o efiku Belagiu uniten u
periodu rata 1992/95. godine. Jedini relevantni podaci o njegovom radu dostupni
su u objavljenim i sauvanim bibliografskim jedinicama koje se uglavnom odnose
na fenomen srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, dok izvjetaji o djelatnostima
Zavoda objavljivani u godinjaku Nae starine, pruaju ope podatke o aktivnostima
ove institucije u periodu kada je Belagi bio na njenom elu. Uzimajui u obzir
navedene okolnosti, rad Djelatnost efika Belagia u Zavodu za zatitu spomenika
SR BiH koncipiran je i relizovan u nekoliko tematskih jedinica, u periodu
obnaanja funkcije direktora Zavoda : 1) Aktivnosti i doprinos efika Belagia na
podruju zatite kulturne batine i spomenikog nasljea u razdoblju od 1952. do
1967. godine; 2) Objavljeni znanstveni radovi efika Belagia u godinjaku Nae
starine u razdoblju od 1953. do 1967. godine; 3) Objavljene znanstvene publikacije
efika Belagia u razdoblju od 1952. do 1967. godine.
14
AMAR KARAPU
Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Cilj ovog rada jeste da nam prui neto bolji uvid u profesionalnu i privatnu
suradnju, izmeu ova dva izuzetno velika naunika i strunjaka na polju
prouavanja srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, steaka. Koristei linu
korespondenciju Marian Wenzel, potom analizirajui pojedine radove, kako
Marian Wenzel tako i efika Belagia, te razmatrajui kazivanja linih prijatelja
Marian Wenzel, pokuat emo prezentirati dinamiku odnosa izmeu Marian
Wenzel i efika Belagia, i ne samo to nego emo analizom radova usporediti
stajalita ova dva vrsna poznavatelja pomenute tematike. Da bi to bolje upoznali
lini odnos Marian Wenzel i efika Belagia, kao to je ve istaknuto, koristit emo
se s linom korespondencijom Marian Wenzel, te analizirati i usporediti njen odnos
s drugim eminentnim poznavaocima historije izmeu ostalih: Sime irkovia, Toe
Dabca, ure Baslera i drugih.
15
ELDIN BALJEVI
Udruenje Kulturna batina bosansko podrinjskog kantona, Gorade
EFIK BELAGI:
KAMENI NIANI XV I XVI VIJEKA U BOSNI I HERCEGOVINI
16
GORAN KOMAR
Herceg Novi
NARCISA SEMI
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Sarajevo
17
umjetnosti, pa i etnografije. Ovo miljenje se moe djelomino prihvatiti uz
konstataciju da je u cilju njihovog cjelovitog prouavanja steke neophodno
posmatrati sa vie aspekata. Tako e u ovom radu najvie panje biti poklonjeno
prezentiranju stavova koji su nastali u okviru historijske nauke, te njoj najbliih
arheologije i historije umjetnosti.
Najea pitanja koja se postavljaju vezano za steke su pitanje porijekla i
pripadnosti. Vrlo esto se deavalo da miljenja nisu bila usaglaena, jer su autori
kretali sa razliitih polazita u svojim istraivanjima. Izuavanje porijekla i
pripadnosti steaka esto je povlailo za sobom i pitanje konfesionalne slike
srednjovjekovne Bosne, to se ogleda u stavovima mnogih autora koji su se bavili
ovom problematikom, a koji su zastupali razliita miljenja.
DEJAN ZADRO
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Zagreb
18
takoer, upravo Felix von Luschan jednim kasnijim tekstom iz 1924. godine
navodno pokuao odvratiti pozornost od tog groba lairanjem dokaza o njemu u
nekropoli koju je jo 1879. godine arheoloki istraio u selu Ravna Trenja kod
Tuzle.
Nasuprot tako izrazito negativnim ocjenama, na ovom mjestu htio bih
prezentirati potpuno drugaije rezultate vlastitih istraivanja o tom svestranom
znanstveniku iji je rad zapravo predstavljao prvi ozbiljan doprinos prouavanju
bosanskih srednjovjekovnih nekropola i steaka. Stoga u nakon kratke biografije
Felixa von Luschana sa upuivanjem na relevantnu literaturu, iscrpno prikazati
njegove aktivnosti u Bosni i tekstove koje je o tome napisao. Ujedno elim pokazati
i to da je ga Wenzel na temelju cijelog niza nesporazuma i neozbiljnih domiljanja
sasvim neopravdano optuila za manipulacije s nalazima iz Ravne Trenje i
Arnautovia. Sve to upuivalo bi na zakljuak da je ona tu bila prvenstveno voena
eljom za senzacijama, a ne znanstveno korektnom utvrivanju povijesnih injenica.
DENAN DAUTOVI
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Travnik
19
mukotrpan posao, prepun razliitih stranputica i zamki, uvjetovanih kako reenom
neistraenosti tako i nametanom politikom aktualne vlasti, ujedno je on sadravao i
brojne skrivene nagrade. ak je i za vrijeme druge polovine 19. stoljea ansa da se
istrauje do tada potpuno neispitano podruje neke nauke bila izvanredna ansa da
se svoje ime uklee u historiografske anale. Ovaj esej bit e posveen upravo jednom
od tih pionira Vidu Vuletiu Vukasoviu, prvom ekspertu za prouavanje epitafa
na stecima. Vuleti Vukasovi, porijeklom Hercegovac, po roenju Dubrovanin,
kasnije dopisni lan Srpske kraljevske akademije, imao je veoma raznoliko polje
interesovanja. Njegov nauni opus jako je bogat etnolokim biljekama, knjievnim
ekskursima, arhivskim i historijskim biljekama. Mi emo se fokusirati na
Vuletievo izuavanje steaka openito, s posebnim fokusom na prouavanje
natpisa na njima. Strunost koju je ovaj svestrani naunik dostigao na ovom polju
najbolje potvruje pozivnica tada tek osnovanog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, da
im pomogne u nizu istraivanja na terenu i u obuavanju mladog kadra. Rad e se
bazirati na brojnim radovima Vuleti Vukasovia, objavljenim u uglednim
asopisima kao to su Glasnik Zemaljskog muzeja, Viestnik hrvatskoga arkeologikoga
drutva, Starinar, Slovinac, Starohrvatska prosvjeta itd, zatim na njegovoj ostavtini
sauvanoj u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Dubrovniku, te korespondenciji sauvanoj u ostavtinama drugih uglednih
naunika njegovog doba. Osnovni cilj ovog priloga jeste identifikacija doprinosa
Vuletia Vukasovia u ukupnom razvoju historiografije o stecima, utvrivanje
tanosti njegovog itanja epitafa i znaaj istoga za kasnija istraivanja. Na samom
kraju rada, ponudit emo i bibliografiju svih radova Vida Vuletia-Vukasovia
vezanih za bosansko srednjovjekovlje.
20
ENES DEDI
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Sarajevo
ESAD KURTOVI
Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo
21
vrijeme nastanka. Pored steaka koji svojim natpisom sami za sebe predstavljaju
poligon za rjeivu sigurnu okvirnu dataciju autor istie veliki znaaj neobjavljene
arhivske grae kojom je u zadnjem stoljeu kontekstualiziran vei broj osoba
zabiljeenih na stecima i koje su tako dobile adekvatnu srednjovjekovnu potvrdu.
U analizi su iskoritena saznanja istaknutih predstavnika u prouavanju steaka koji
su dali znaajan doprinos u razrjeavanju historijskog konteksta. Predmet analize je
i pokuaj postavljanja daljih zadataka u prouavanju steaka kroz prizmu njihove
historijske kontekstualizacije.
IVAN ALDUK
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Konzervatorski odjel u Imotskom
22
NEDIM RABI
Institut za istoriju, Sarajevo
23
HARIZ HALILOVI
Monash University, Melbourne
MRAMORNA SJEANJA
STECI U ZAVIAJNOM KONTEKSTU POSLIJERATNOG PODRINJA
24
RUSMIR DJEDOVI EDIN MUTAPI
Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Tuzlanskog
kantona Pravni Fakultet u Tuzli, Tuzla
25
popularnih priloga, strunih i naunih radova brojnih autora i istraivaa. Na
krajnjem sjeveroistonom uglu istraivanog podruja u gradu Bjeljini je nedavno
otkriven vei broj steaka sa natpisima. Istie se jedan broj steaka koji svojim
natpisom i ornamentikom ukazuju na znaajan historijsko-geografski kontinuitet
sjeveroistone Bosne.
Izvrili smo uporedbu kartografskog prikaza poznatih u nauci nekropola sa
stecima do osamdesetih godina 20. stoljea i kartografskog prikaza sa
novootkrivenim nekropolama do danas. Uoavamo da se na podruje sjeveroistone
Bosne nalazi znatno vei broj nekropola steaka, nego se to do sada smatralo u
nauci i da ovo podruje ne zaostaje po broju nekropola i steaka za dijelovima
Bosne i Hercegovine za koje se ve zna da su bogati ovom vrstom nadgrobnih
spomenika.
26
ivinice, na podruju Kalesije ima najvie steaka na prostoru sjeveroistone Bosne.
Mada se vie strunjaka bavilo istraivanjima steaka u Kikaima nije im polo za
rukom da evidentiraju sve steke. Konstatacija efika Belagia o nemarnom
odnosu lokalnog stanovnitva prema stecima potvrdila se na primjeru Kikaa, gdje
je ustanovljeno da je jedan dio steaka koriten kao graevinski materijal, za
nasipanje puteva, za temelje kua i drugih objekata. Naravno, na prostoru
sjeveroistone Bosne ima vie svijetlih primjera, izmeu ostalih u Tojiima, gdje su
ugroeni steci premjeteni u dvorite kole. Pored steaka, nastojali smo istraiti
porijeklo naziva Kikai.
BOJAN TURANJANIN
Ljubinje
27
a od ukrasa najee sreemo simbole krsta, heraldike kompozicije tita i maa,
zatim predstave oruja i ruke.
DOMAGOJ PERKI
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zatitu kulturne batine, Dubrovnik
28
EMA MAZRAK
Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo
29
EMIR O. FILIPOVI
Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo
30
MIROSLAV PALAMETA
Filozofski fakultet, Split
PREDSTAVE KOLA NA
KASNOSREDNJOVJEKOVNIM NADGROBNIM SPOMENICIMA
IRFAN TESKEREDI
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Hadii
31
drutvu, nekad samo jedan ili vie. Karakter ovih motiva je razliito tumaen. Jedna
interpretacija tvrdi da se radi o motivu laikog karaktera, odnosno da je prikaz
ivota i zabave feudalaca, a druga da su to predstave religioznog karaktera, sa
svojevrsnim tumaenjem. Pored ovoga dat e se jedan opti pregled na sam lov u
srednjem vijeku, sa svim njegovim osobenostima koji su ga inili tako vrijednim i
bitnim za tadanje drutvo.
ZIJAD HALILOVI
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Sarajevo
32
EDIN BUJAK
Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo
33
parametrima o svakom steku pojedinano. Samim tim stvaraju se i pretpostavke za
bolju zatitu ovog srednjovjekovnog blaga koje je naalost veoma ugroeno i
nerijetko preputeno propadanju.
MARJAN DRMA
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Fojnica
34
Prema izvjetaju efika Belagia, koji je prezentiran u njegovoj studiji Steci
centralne Bosne, a isti je objavljen 1967. godine, na datom podruju se tada nalazilo
oko 650 steaka unutar 37 nekropola. Primjerice, u statistikim podacima koje
biljei Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine iz 1988. na ovom podruju je bilo oko
800 srednjovjekovnih nadgrobnika u okviru 44 nekropole. Oigledno se u literaturi
baratalo ciframa izmeu 650 i 1000 steaka na ovom regionu. Na svu sreu, kako se
ini, unutar ovog numerikog okvira je i dananje brojno stanje ovih kulturnih
spomenika to je ipak pozitivno jer se, naalost, u veem broju dananjih opina
Bosne i Hercegovine njihov broj uveliko smanjio.
DERVI JASIKA
Hadii
35
LEJLA NAKA
Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo
36
AMIRA TURBI-HADAGI BERNES ALJUKI
Filozofski fakultet u Tuzli, Tuzla
37
ARANEL SMILJANI
Filozofski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka
SAMRA TERZI
Sarajevo
38
Hercegovine. Pored toga, ovaj rad se bavi i pitanjem imena i prezimena koja se
pojavljuju na epitafima, uestalou biblijskih imena te uestalou prezimena na
epitafima izraen u brojanim vrijednostima te naposlijetku i rodbinskim vezama.
U nizu pitanja koja se nameu, u radu je posveena panja i zastupljenosti titula i
zanimanja uz osobe koje se navode na epitafima, a sve to u cilju odreivanja naina
na koji je srednjovjekovni ovjek izraavao svoj identitet.
Toponimi su takoer jedno od pitanja kojima je posveena panja pri emu
je dat osvrt na odnos toponima koji su zabiljeeni na epitafima sa mjestima u
kojima su steci pronaeni. Naposlijetku, ovaj rad se bavi i starim iezlim rijeima
pri emu se nastoji dati njihova osnovna klasifikacija.
39
srednjovjekovne nekropole steaka kao dokaz naseljenosti prije osmanskih
osvajanja, ali i naselja u kojima do danas nisu konstatirani steci. S druge strane u
nespomenutim naseljima u defteru nalaze se brojne nekropole steaka.
Iako je srednjovjekovna upa Lava jedna od najveih upa u srednjoj Bosni,
historijskih podataka ima vrlo malo. U Biljanskom kraju na razdaljini od oko 8 km
naena su dva vrlo vrijedna pokretna nalaza poznata u literaturi: scuffija na Crkvini
u Han Bili i srebrne aplike srednjovjekovnog pojasa u Staroj Bili. Uz to otkriveno je
mnogo ukopa u monolitnim kamenim sanducima (sarkofazima), te pojedinanih
nalaza srednjovjekovnog novca i ponekog usamljenog pokretnog nalaza, doprinijet
e, kad ve nema historijskih dokumenata, boljem poznavanju ovog kraja u kasnom
srednjem vijeku, uz nadu da e se jednom otkriti i identitet barem nekih od
pokojnika.
MIDHAT DIZDAREVI
Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije, Ilija
40
zagrobnog ivota, ali i starija tradicija koja je na ovim prostorima imala bogat
repertoar smrti i ideje o zagrobnom ivotu. Na osnovu historijske i arheoloke
podloge u radu se kontekstualiziraju odreene historijske pojave koje su mogle
uticati na sahranjivanje uz pregled naina sahranjivanja na prostoru dananje BiH.
Ukop, sahranjivanje i pogrebni obiaji termini su koji se vezuju za in sahranjivanja
pokojnika u razliitim periodima povijesti. Znanje o grobovima ispod steaka jo
uvijek je fragmentarno, oskudno i uope nije posmatrano u kontekstu arheologije
srednjega vijeka. Takoer, saznanja o arheolokom materijalu ispod steaka nisu
posmatrana u vezi sa ostalim pojavama u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Tih
pojava je mnogo, a izmeu ostalih prednjae razvoj gradova, stasavanje feudalne
elite, utjecaji evropske mode i vladarske elite, razvoj rudarstva i dr. Primarni ciljevi
istraivanja su sintetiziranje sveukupnih saznanja o nalazitima, primarno
arheolokim nalazima u grobovima ispod steaka i njihovoj interpretaciji. Posebna
panja u radu se posveuje nalazima iz istraenih grobova sa nekropola vlasteoskih
porodica u kojima su sahranjeni pripadnici visokog plemstva. U prezentaciji nalaza
u obzir su uzete porodine srednjovjekovne nekropole: Zidine (Crkvina)
Arnautovii, Visoko; Radimlja Stolac; Grka glavica Biskup Konjic; Pavlovac
Lukavica Istono Sarajevo; Nekropola Nikolia Vranjevo selo Neum;
Crkvina Donja Zgoa Kakanj. U radu se prezentira poloaj nekropola, groblja,
pojedinanih ukopa, grobna arhitektura, naini polaganja pokojnika u grob, prilozi
i nalazi u grobovima kao i antropoloka ispitivanja. Jedan od ciljeva rada bio je da
se pokua dati odgovor da li je mogua analogija grobnih nalaza sa prostora
dananje BiH sa onima iz susjednih zemalja. Pored hronoloke datacije cilj je bio
odrediti tipoloke odlike grobnih nalaza na prostoru BiH uz metodu komparacije
istih ili slinih nalaza na prostoru Balkana ovisno o njihovom kontekstu. U radu se,
ne dovodei u sumnju konfesionalnost pokojnika, pokualo razmatrati pitanje
kranskog ukopa, tj. da li je mogue na podruju rasprostiranja steaka utvrditi
41
odreene tipove kranskog ukopa koji bi nam mogli rei neto vie o opredjeljenju
pokojnika i njegovoj pripadnosti odreenom crkvenom uenju.
GORIN DIZDAR
York University, Toronto
42
Pored same tehnike izrade, predmet izlganja init e i mogue porijeklo i
znaenje nekih od dominantnih motiva umjetnosti steaka, kao to su
antropomorfna nia, lov na jelena ili takozvani rascvjetali kri. Kao i u sluaju
tehnike plonog reljefa, ovi motivi su gotovo nepoznati u zapadnoj Evropi (kao i na
prostorima Bizantskog carstva/pravoslavlja) u ovom periodu, dok se vrlo slini
primjeri mogu nai na podruju Kavkaza, ili konkretnije na teritorijama Armenije,
Gruzije i ruske republike Dagestana. Izmeu ostalog, ovo izlaganje koncipirano je i
kao odgovor na lanak efika Belagia Armenski hakari i nai steci, u kojem je
tretiran vrlo ogranien broj primjeraka kavkaske srednjovjekovne umjetnosti.
ADIS FEJZI
Queensland College of Art, Griffith University Brisbane
UMJETNOST STEAKA
KAO BEZVREMENI POTENCIJAL KAMENE SKULPTURE
43
nainjenih klasifikacija oblika steaka, (p)ostavio solidan oslonac za moje
razumijevanje steka. Belagieva finalna klasifikacija, obuhvatajui raspon od
amorfnih preko razliitih geometrijskih do antropomorfnih formi, potvruje
kompleksnost steka u kojoj nalazim inspirativan poticaj za vlastiti kreativni rad.
Oto Bihalji-Merin steke opisuje kao primordijalnu umjetnosti u kojoj je
vjenost postala stil. Ova misao produbljuje moje razumijevanje steka i moju
kreativnu potrebu da pomjeram stilske granice, traei moj vlastiti izraz u
sinkretizmu i fuziji. U praktinom/kreativnom smislu oivljavam srednjovjekovnu
bosansku sepulkralnu umjetnosti u kontekstu skulpture 21. vijeka (al)i kao moju
linu ekspresiju i metaforu. Oivljavanje ovdje nije kopiranje srednjovjekovnih
steaka i motiva nego je kreacija novog i drugaijeg (iako) na tradicionalnim
principima. Dakle, radi se o retrospektivnom kretanju ka naprijed.
Smjeteno u okvire ope teorije kamene skulpture, moje istraivanje je, u
prvi mah, skulptorsko puritanska analiza forme steka, relativno izolovana od
neskulpturalnih znaenja. Meutim, moj istraivaki rad na unaprjeenju
razumijevanja skulpturalnosti steka, uz istovremeno oivljavanje ove tradicije u
savremenim okolnostima, dobija umjetniko-antropoloki karakter. Multidime-
nzionalni bosanski identitet, kao specifian srednjovjekovni predtekst modernom
evropskom multikulturalizmu, ima svoju paralelu i simbolinu prezentaciju u
sinkretikoj formi steka.
44
ADIS ZILI
Fakultet humanistikih nauka, Mostar
STECI PODVELEJA
EDITA VUI
Sveuilite u Mostaru, Mostar
45
Novija terenska istraivanja ukazuju na promjene u broju nekropola i sauvanih
spomenika, prouzroene negativnim djelovanjem prirodnih faktora i ljudskim
djelovanjem. Cilj je istraivanja usporedba podataka koje nalazimo u literaturi, sa
stvarnom slikom na terenu, kao i sagledavanje temeljnih odlika u svrhu usporedbe
sa ostalim nekropolama u iroj okolici.
Radom se nastoji ukazati i na znaaj podruja opine iroki Brijeg tijekom
kasnog srednjeg vijeka. To je podruje do poetka 15. stoljea jurisdikcijski
pripadalo upi Veenike, na ijem se teritoriju navodi Blato kao jedan od upravnih
kotara. U dokumentima dubrovakog arhiva s konca 13. stoljea i kasnije,
spominju se imena upe i monih vlasteoskih obitelji koji su imali svoje posjede
izmeu Neretve i Cetine. Zahumljem su u tom periodu gospodarili vojvode
Radivojevii-Jurjevii-Vlatkovii, koji krajem 14. stoljea postaju vladarima
zapadne Humske zemlje. Nakon izdvajanja iz upe Veenike, Blato se u povijesnim
izvorima spominje kao upravni distrikt grada Kruevca.
IVANA KREI
Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Sveuilita u Mostaru
46
Jezina i grafijska analiza uraena je na natpisima iz razdoblja od XIV. do
XVI. stoljea i prikazuje odnos narodnoga jezika i crkvenoslavenskoga te snane
veze bosanike grafije s ranijom glagoljakom tradicijom.
Tekstovi natpisa priloeni su u latininoj transkripciji.
47