Um Karakter Licnost Knjiga2 PDF

Um, karakter i linost
Elen Vajt
Naslov originala:
Mind, Character and Personality
Guidelines to Mental and Spiritual Health
Ellen G. White
KNJIGA 2
UM, KARAKTER I LINOST Meusobni odnos tijela i uma
UM, KARAKTER I LINOST

Knjiga 2
IX DIO
MEUSOBNI ODNOS TIJELA I UMA
39. NEOPHODNOST SKLADNOG DJELOVANJA ITAVE LINOSTI
373
Misteriozni odnos. Izmeu uma i tijela postoji misteriozan i udesan odnos. Oni reaguju
jedno na drugo. Odravanje tijela u zdravom stanju i razvijanje njegove snage, kako bi svaki
dio ive mainerije skladno djelovao, treba biti prva studija naeg ivota. Zanemariti tijelo
znai zanemariti um. Ne moe biti Bogu na slavu kad Njegova djeca imaju bolesna tijela i
zakrljale umove. 3T 485, 486 (1875)
Sklad zavisi o usaglaenosti sa postavljenim zakonima. Sklad tvorevine zavisi od savrene
usaglaenosti svih bia, svega ivog i neivog, sa zakonom Stvoritelja. Bog je odredio zakone
za upravljanje, ne samo ivih bia, ve svega to se odvija u prirodi. Sve je pod fiksnim
zakonima koji se ne mogu ignorisati. Ali dok se sve u prirodi rukovodi po prirodnim
zakonima, samo je ovjek, od svih stanovnika zemlje, odgovoran moralnom zakonu. PP 52
(1890)
Harfa sa hiljadu ica. Nije samo privilegija ve sveta dunost svih da razumiju zakone koje
374 je Bog ustanovio u njihovom biu.... I dok potpunije shvataju ljudsko tijelo,... nastojae da
svoja tijela dovedu u podreenost plemenitim silama uma. Oni e tijelo smatrati udesnom
strukturom, koju je oblikovao Beskonani Dizajner, i obavezao ih da odravaju ovu harfu sa
hiljadu ica u skladnoj akciji. HR, Sept, 1871. (ML 148)
Svi inioci savrene cjeline. Svi mi smo predstavljeni kao udi tijela, ujedinjeni u Hristu. U
ovom tijelu postoje razni udi, i jedan ud ne moe obaviti istu slubu kao drugi.... Ipak svi ovi
organi su neophodni za savrenu cjelinu i rade u divnom meusobnom skladu. Ruke imaju
svoju dunost, a noge svoju. Jedan ne moe kazati drugom: Ti si manje vaan od mene;
ruke ne mogu rei nozi: Ne treba nam; ve su svi sjedinjeni u tijelo da bi obavljali svoj
specifian zadatak i treba ih podjednako vrednovati, dok doprinose udobnosti i korisnosti
savrene cjeline. 4T 128 (1876)
Skladan razvoj mentalnih i moralnih sposobnosti. Unapreivanje uma obaveza koju
dugujemo sebi, drutvu i Bogu. Ali mi nikad ne bi trebali izmiljati naine za kultivaciju
intelekta po cijenu moralnog i duhovnog. I samo skladnim razvojem kako mentalnih tako i
moralnih sposobnosti moe se postii njihovo najvee savrenstvo. RH, Jan 4, 1881.
Nadostatak skladne akcije donosi bolest. Nedostatak skladne akcije u ljudskom orga-nizmu
je ono to donosi bolest. Mata moe kontrolisati druge djelove tijela na njihovu tetu. Svi
djelovi sistema moraju skladno raditi. Razni djelovi tijela, posebno oni koji su udaljeni od
168
srca, trebaju primati slobodan protok krvi. Udi igraju vanu ulogu i potrebno im je posvetiti
odgovarajuu panju. SpT Series B, No. 15, p 18, Apr 3, 1900. (CH 587)
375
Jedna oslabljena sposobnost kvari cjelinu. Ako jedna sposobnost ostane uspavana ili
skrene sa svog odgovarajueg kursa, namjera Boja se ne sprovodi. Potrebno je razviti sve
sposobnosti. Svima se mora posvetiti panja, jer svaka se oslanja jedna na drugu, i sve se
moraju uvjebavati da bi um bio dobro uravnoteen.
Ako se jedan ili dva organa kultiviu i stalno koriste zato to su vaa djeca izabrala da
usmjere snagu uma u jednom pravcu a zapostave druge mentalne moi, u zreloj dobi oni e
ui neuravnoteenog uma i neskladnog karaktera. Bie sposobni i jaki u jednom pravcu ali
veoma slabi u drugim isto tako vanim pravcima. Oni nee biti sposobni mukarci i ene.
Njihovi nedostaci bie uoljivi i pokvarie itav karakter. 3T 26 (1872)
Kad su umovi propovjednika, uitelja i uenika neprekidno obuzeti prouavanjem, a
tijelu doputena neaktivnost, nervi emotivni nervi su optereeni dok su nervi kretanja
neaktivni. Ako se sva aktivnost prenese na mentalne organe, oni postaju preoptereeni i
oslabljeni, dok miii gube svoju svjeinu zbog neuposlenosti. Nema sklonosti ka vjebanju
miia i fizikom radu, jer trud se ini zamornim. 3T 490 (1875)
Upozorenje protiv preoptereenosti. Zapamtite da ovjek mora uvati svoj Bogom dati
talenat inteligencije odravajui fiziku maineriju u skladnoj akciji. Da bi uivali u zdravlju
neophodna je svakodnevna fizika vjeba. Ono to slama ljude nije rad ve preoptereenost,
bez perioda za odmaranje, ime se dovode u opasnost ivotne snage. Oni koji prekomjerno
rade uskoro e stii do mjesta gdje e raditi u beznadenom pravcu.
Djelo koje se radi za Gospoda radi se radosno i sa hrabrou. Bog eli da unesemo duh
i ivot i optimizam u svoj rad. Umni radnici bi trebali posvetiti panju svakom dijelu ljudske 376
mainerije, ravnomjerno ih optereujui. Fiziki i mentalni napor, mudro kombinovan, odra-

e cijelog ovjeka u stanju koje ga ini prihvatljivim Bogu....
Unesite u svakodnevni rad nadu, hrabrost i privlanost. Ne radite prekomjerno. Puno
je bolje ostaviti nedovrenim neke stvari planirane za dnevnu zadau nego se iscrpiti i
preopteretiti, gubei neophodnu krjepkost za izvravanje zadataka narednog dana. Ne krite
danas prirodne zakone da ne biste izgubili snagu za sjutra. Lt 102, 1903.
Savjet osobi koja se bila odala pretjeranom jeziku. Iz svjetlosti koju mi je Bog dao, znam
da se u vama razvija duhovna deformacija. Umjesto besprekornog ispoljavanja pravih
principa i ispravnih navika, u sebi ste sakupljali osjeaje i naela koja e iskljuiti vas i sve
one koji su sudionici tog istog duha iz nebeskih stanova. Va um se deformie zbog naina na
koji ga tretirate. Preklinjem vas da izvrite odlunu promjenu. Zadrite sav pretjerani jezik, jer
to razara harmoniju uma.
Tijelu je potrebna brina njega, da bi se odralo u zdravom stanju. Tako je i za um
potrebna stroga disciplina, kako ne bi bio pretjerano razvijen u nekim stvarima a nedovoljno u
drugim. Zato to vam ovi osjetljivi organi nijesu na vidiku, gdje moete uoiti zlo koje inite
svojim intelektualnim moima i koliko im je potreban nadzor, vi nijeste svjesni tete koju im
nanosite. Vi pothranjujete nezdrave teorije, i va um se primorava da slui tim teorijama.
Nain na koji zloupotrebljavate svoju mentalnu maineriju je haba. Ali vi ne moete
kakvu tetu inite. Prije ili kasnije vai prijatelji e zapaziti nepovoljan razvoj vaih misli i 377
akcija. Va eludac poinje svjedoiti o djelovanju uma. Uravnoteen i dobro disciplinovan
um promijenio bi na bolje mo probave. Lt 29, 1897.
169
Sklad iziskuje dodatni napor (savjet jednom domainu). Mi ne moemo svi imati iste misli
ili gajiti iste ideje; ali jedni moemo biti na blagoslov drugima, tako to gdje jedan oskudijeva,
drugi moe zadovoljiti datu potrebu. Vi imate izvjesne karakterne mane i prirodne sklonosti, i
zato bi vam bilo bolje da stupite u kontakt sa drugaije organizovanim umom kako bi pravilno
balansirali va vlastiti. Umjesto tako iskljuivog nadzora, trebali biste se posavjetovati sa
svojom suprugom i doi do zajednikih odluka. Vi ne podstiete nezavisan trud tog dijela
svoje porodice; ali ako se vae naroite upute temeljito ne sprovedu, vi isuvie esto
prebacujete poiniocima. 4T 128 (1876)
Niske sklonosti moraju biti pod kontrolom. Mi smo Bogu pomagai (1 Korinanima
3:9). ovjek se mora izboriti za svoje spasenje sa strahom i drhtanjem; jer Bog je taj to ini u
njemu da hoe i uini to je Njemu ugodno. Bog daje ovjeku fizike i mentalne moi. I jedne
i druge su potrebne. Nijedna od njih ne smije se zloupotrijebiti ili izopaiti. Niske strasti
moraju se drati pod kontrolom uzvienijih sila. Lt 139, 1898.
Zdravlje tijela i uma. Danilov ivot je nadahnuta ilustracija o tome ta sainjava posve-en
karakter. On predstavlja pouku za sve, a posebno za mlade. Striktna usaglaenost sa Bojim
zahtjevima je na dobrobit zdravlju uma i tijela.
Da bi dosegli najvei standard moralnih i intelektualnih postignua, neophodno je
traiti snagu i mudrost od Boga i drati se stroge umjerenosti u svim ivotnim navikama. U
378
iskustvu Danila i njegovih drugova imamo primjer trijumfa naela nad iskuanjem odavanja
apetitu. On nam pokazuje da kroz religiozno naelo mladi ljudi mogu trijumfovati nad
tjelesnim strastima i i ostati vjerni Bojim zapovijestima, ak i po cijenu velike rtve. RH,
Jan 25, 1881. (SL 23)
Zdrav ivot doprinosi savrenstvu karaktera. - ist, zdrav ivot je najvei doprinos savren-
stvu hrianskog karaktera i razvoju tjelesnih i umnih snaga. RH, Dec 1, 1896. (CH 41)
Skladan rad uma, tetiva i miia. Pravilnom upotrebom naih moi do njihovog krajnjeg
dometa u najkorisnijem uposlenju, odravanjem svih organa u zdravlju, kao i uvanjem
svakog organa da bi um, tetive i miii skladno radili, mi moemo obaviti najdragocjeniju
slubu za Boga. YI, Apr 7, 1898.
Srea je plod skladnog djelovanja svih moi. Oni koji slue Bogu u jednostavnosti i istini
bie osobit narod, razliit od svijeta, odvojen od svijeta. Njihova hrana e se spremati, ne da
podstakne prodrljivost ili zadovolji izopaeni ukus, ve da osigura najveu fiziku snagu, i
shodno tome najbolje mentalno stanje....
Nae nebeski Otac nam je podario blagoslov zdravstvene reforme, kako bi ga mogli
proslaviti pokoravajui se zahtjevima koje je dao.... Skladno, zdravo djelovanje svih tjelesnih
i umnih snaga rezultirae u srei; i to se te moi vie uzdiu i profinjuju, to e srea biti
istija i nepomuenija. RH, July 29, 1884. (CH 50, 51)
Uticaj radovanja. Boji narod mora nauiti brojne pouke. Oni e imati savren mir ako
usmjere svoj um ka Onome koji je previe mudar da bi pogrijeio i odve dobar da bi im
379 nanio zlo. Oni moraju uhvatiti odraz Bojeg osmjeha, i reflektovati ga na druge. Oni moraju
sagledati koliko svjetlosti mogu unijeti u ivote onih koji ih okruuju. Oni se moraju drati
blizu Hrista, toliko blizu kao da s Njime sjede Njegove male djece, u njenoj, svetoj zajednici.
Oni nikad ne smiju zaboraviti da se dok primaju naklonost i ljubav Boju nalaze pod svea-
nom obavezom da to isto prenesu drugima. Tako mogu vriti uticaj radovanja, koji donosi
blagoslov svima do kojih ono dopre, osvjetljavajui njihovu stazu. Lt 40, 1903. (MM 45)
170
40. UTICAJ TIJELA NA UM
Blizak odnos izmeu uma i tijela. Postoji blizak odnos izmeu uma i tijela, i da bi dostigli
380
visok standard moralnih i intelektualnih postignua, mora se obratiti panja na zakone koji
kontroliu nae fiziko bie. PP 601 (1890)
Mentalni napor pod uticajem fizike krjepkosti. Mi trebamo nastojati da sauvamo punu
krjepkost svih svojih moi da bi obavili djelo koje je pred nama. to god umanjuje fiziku
krjepkost slabi mentalni napor. Zato se svaka navika koja teti zdravlju tijela treba odluno
izbjegavati.
Veliki apostol je rekao: Nego morim tijelo svoje [potinjavam ga] da kako sam
drugima propovijedajui izbaen ne budem. Mi ne moemo sauvati posveenost Bogu a
ipak naruavati zdravlje hotiminim odavanjem ravim navikama. Samoodricanje je jedan od
uslova, ne samo ulaska u Hristovu slubu, nego i opstanka u njoj. Sam Hristos je objavio,
razumljivim jezikom, uslove uenitva: Ako ko hoe zamnom ii, neka se odree sebe i
uzme krst svoj, i ide za mnom.
381
Ipak, koliko je onih koji se nazivaju hrianima nevoljno da ispolji samoodricanje, ak
i Hrista radi. Koliko esto je jaa ljubav prema pogubnoj popustljivosti od elje za zdravim
umom u zdravom tijelu. Dragocjeni asovi probe su potroeni, Bogom data sredstva protra-
ena, da se ugodi oku ili zadovolji apetit. Obiaji dre hiljade u ropstvu zemaljskom i ulnom.
Mnogi su hotimini robovi; oni ne ele bolji dio. ST, June 1, 1882.
Mo pravljenja razlike izmeu ispravnog i pogrenog. Sve to umanjuje fiziku snagu,
slabi um i ini ga manje sposobnim da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog. COL
346 (1900)
Rave navike donose izobline zamisli. Brate _________, previe se bavi samim sobom.
Ti vidi mnoge stvari u izopaenoj svjetlosti. Sumnja u ljude, gaji veliko nepovje-renje i
ljubomoru, i nagaa zlo. Mnoga od ovih iskuenja potekla su od tebe. Iskonstruisao si mnoge
stvari kao unaprijed smiljene da ti nakode, dok je to daleko od prave istine. Ti ini samome
sebi najveu tetu vlastitim pogrenim kursom.
Sam sebi si najvei neprijatelj. Tvoje rave navike stvaraju neravnomjernu cirkulaciju
krvi i usmjeravaju krv ka mozgu, i tada sve vidi u izopaenoj svjetlosti. ustar si i naprasit, i
nijesi kultivisao samokontrolu. Tvoja volja i tvoj put ine ti se ispravnim. Ali ukoliko ne uoi
ove poremeaje u svom karakteru i ne opere svoju odjeu i ubijeli u krvi Jagnjetovoj, izv-
jesno nee zadobiti vjeni ivot. Ti voli teoriju istine, ali ne doputa da ti ona posveti ivot.
U svom svakodnevnom ponaanju ne ispoljava naela istine koju ispovijeda. Lt 27, 1872.
Fizike navike utiu na mozak. Mozak je tvrava bia. Rave fizike navike utiu na 382
mozak i spreavaju postignue onoga to bi uenici eljeli dobru mentalnu disciplinu.
Ukoliko se mladi ne upute u nauku kako se starati o svome tijelu i umu, nee biti uspjeni
uenici. Uenje nije primarni uzrok opadanja mentalne moi. Glavni uzrok je nepravilna
ishrana, neredovni obroci, nedostatak fizike vjebe i bezbrina nepanja na druge obzire
prema zakonima o zdravlju. Kad inimo sve to moemo da ouvamo zdravlje, tada moemo
zatraiti od Boga u vjeri da blagoslovi nae napore. CT 299 (1913)
Petar i odnos tijelo-um. Apostol Petar je shvatio odnos izmeu tijela i uma i podigao svoj
glas da upozori brau: Ljubazni! Molim vas, kao doljake i goste, da se uvate od tjelesnih
elja koje vojuju na duu (1 Petrova 2:11). Mnogi gledaju na ovaj tekst samo kao upozorenje
171
protiv razuzdanosti; ali on ima ire znaenje. On zabranjuje svako tetno udovoljavanje
prohtjevima ili strastima. Apetit nam je dat za dobru namjeru, ne da postane poslanik smrti
budui izopaen, degeneriui se tako u strasti koje vojuju na duu.* CTBH 53, 54, 1890.
(CD 166, 167)
Zloupotreba fizikih moi dovodi do neuravnoteenosti nervnog sistema. Zloupotreba
naih fizikih moi skrauje vrijeme u kojem se nai ivoti mogu iskoristiti na slavu Bogu. To
nas onesposobljava da izvrimo zadatak koji nam je Bog dao. Doputajui sebi da formiramo
rave navike, ostajui do u kasne sate, udovoljavajui apetitu po cijenu zdravlja, mi polaemo
temelj za slabost. Zanemarivanjem fizike vjebe, preoptereivanjem uma i tijela, mi
doprinosimo neuravnoteenosti nervnog sistema.
Oni koji tako skrauju svoje ivote i onesposobljavaju se za slubu zapostavljanjem
prirodnih zakona krivi su za krau prema Bogu. Takoe oni kradu svoje blinje. Prilike da
383
budu na blagoslov drugima, odreeni zadatak za koji ih je Bog poslao u svijet, njihovim
vlastitim kursom akcije je prekraen. Oni su sebe onesposobili da urade ak i ono to se
moglo obaviti za krai vremenski period. Gospod nas smatra krivim kad na taj nain svojim
zlim navikama liavamo svijet dobra. COL 346, 347 (1900)
Besposlenost slabi mo mozga. Razlog zato mladi imaju tako malu mo mozga i miia je
to se premalo bave korisnim poslom. Evo, ovo bjee bezakonje sestre tvoje Sodoma: u
ponosu, u izobilju hljeba, i bezbrinom miru bjee ona i keri njezine, a ne pomagahu
siromahu i ubogome; nego se ponoahu i injahu gadove preda mnom, zato ih zatrh kad
vidjeh (Jezekilj 16:49, 50). 4T 96 (1876)
Fiziki rad relaksira um. itav sistem potrebuje osvjeavajui uticaj vjebe na svjeem
vazduhu. Nekoliko sati svakodnevnog fizikog rada dovelo bi do obnove krjeposti tijela,
odmorilo i relaksiralo um. 4T 264, 265 (1896)
Kupanje osvjeava tijelo i um. Bilo da je ovjek bolestan ili zdrav, disanje je slobodnije i
lake ako se praktikuje kupanje. Time miii postaju fleksibilniji, um i tijelo podjednako
osvjeeni, razum bistriji, i svaka sposobnost ivlja. 3T 70 (1872)
Odmor nasuprot sitimulansima. Rave fizike navike tete mozgu, i itav sistem biva
rastrojen. Moe se uiniti napor u smislu podsticaja umornih nerava uzmanjem stimulansa, ali
to nee rijeiti problem.
Ukoliko se ne uini odluna promjena, ukoliko nema razumne spoznaje potrebe
384
davanja odmora mozgu umjesto stimulansa, ovjek e izgubiti samokontrolu i obesastiti
djelo Boje. Lt 205, 1904.
Mirni odmor uma. Mi bismo trebali vie vremena posveivati poniznoj, ozbiljnoj molitvi
Bogu za mudrost da svoju djecu vaspitamo i odgojimo na slavu Gospodu. Zdravlje uma zavisi
od zdravlja tijela. Kao hrianski roditelji, obavezni smo obuiti svoju djecu u skladu sa
zakonima ivota.
U Hristu oni e stei snagu i nadu, i nee ih muiti neugasiva udnja za neim to
zabalja um i zarobljava srce. Oni su nali Skupocjeni Biser, i um spokojno poiva. Njihova
zadovoljstva su istog, uzvienog, nebeskog karaktera. Na njima se ne odraava bol ili
kajanje. Takva zadovoljstva ne slabe tijelo ili iscrpljuju um, ve im daju zdravlje i svjeinu....
*
Vidi sledei naslov, Ishrana i um
172
Stanovnici Neba su savreni, jer je volja Boja njihova radost i najvee uivanje.
Und MS 93.
41. ISHRANA I UM
Mozak mora biti zdrav. Mozak je organ i instrument uma, i on kontrolie cijelo tijelo. Da bi
ostali djelovi sistema bili zdravi, mozak mora biti zdrav. A da bi mozak bio zdrav, krv mora 385
biti ista. Ako se ispravnim navikama jedenja i pijenja krv odrava istom, mozak e se
pravilno hraniti. SpT Series B, No.15, p 18, Apr 13, 1900. (CH 586, 587)
Mozak opskrbljen ivotom i snagom. Ljudski organizam je udesna mainerija, ali on se ne
smije zloupotrebljavati.... Transformacija hrane u dobru krv je udesan proces, ali svako
ljudsko bie bi trebalo biti upueno u ovaj predmet....
Svaki tjelesni organ prikuplja hranu da bi odrao svoje razliite organe u akciji.
Mozak se mora snabdijevati svojim dijelom, kosti svojom porcijom. Veliki Graditelj je na
djelu svakog trenutka, snabdijevajui svaki mii i tetivu, od mozga do zavretaka prstiju,
ivotom i snagom. Lt 17, 1895.
Posledice omalovaavanja prirodnih zakona. Bog je podario svom narodu veliku svjetlost,
386
pa ipak nijesmo se uzdigli izvan domaaja iskuenja.... Jedan invalid oito veoma osjetljiv,
mada zanesen i samozadovoljan slobodno priznaje svoj prezir prema zakonima zdravlja i
ivota, do kojih nas je dovela boanska milost da ih kao narod prihvatimo. Hrana mu se mora
se spremati na nain da zadovolji njegove bolesne udnje. Umjesto da sjedi za stolom gdje se
sprema zdrava hrana, on preferira restorane, zato to se tamo moe odavati prohtjevima bez
ogranienja. Kao reit zastupnik umjerenosti, on ne potuje njene temeljne principe. On eli
olakanje ali odbija da ga zadobije po cijenu samoodricanja.
Taj ovjek slui na oltaru izopaenog apetita. On je idolopoklonik. Moi koje bi se,
posveene i oplemenjene, mogle iskoristiti na slavu Bogu su oslabile i postale od male koristi.
Razdraljiva narav, konfuzan mozak i prenapregnuti nervi izmeu ostalog posledice su
njegovog nepotovanja prirodnih zakona. On je nesposoban, nepouzdan. 5T 196, 197 (1882)
Blizak odnos izmeu ishrane i uma. U vezi sa Petrovim pozivom da dodamo umjerenosti
trpeljivost, uputila sam [na jednu adresu] blagoslove zdravstvene reforme, i prednosti koje se
mogu stei kroz upotrebu pravilnih kombinacija jednostavnih hranljivih namirnica. Naglaena
je bliska veza po kojoj jelo i pie doprinosi stanju uma i naravi. Mi ne moemo dozvoliti sebi
da razvijemo ravu narav kroz neispravne navike ivljenja. RH, July 12, 1906
Popustljivost najvei uzrok mentalne slabosti. Poputanje apetitu najvei je uzrok fizikog i
mentalnog debiliteta, i nalazi se u osnovi slabosti koja je svugdje oita. 3T 487 (1875)
Um postaje konfuzan zbog neodgovarajue ishrane. Mi ne bismo trebali spremati za
Subotu veu koliinu ili raznovrsniju hranu nego ostalim danima. Umjesto toga, hrana bi
trebala biti jednostavnija, i trebalo bi se manje jesti, da bi um bio bistriji i svjeiji da shvati 387
duhovne stvari. Prekomjerno jedenje zamagljuje mozak. Mogu se uti ali ne i cijeniti najdra-
gocjenije rijei, zato to um postao konfuzan usled nepravilne ishrane. Prekomjernim jede-
njem Subotom, mnogi su uradili vie nego misle na obesaivanju Boga. 6T 357 (1900)
Preko apetita Sotona kontrolie um. Preko apetita Sotona kontrolie um i cijelo bie.
Hiljade ljudi koji su mogli ivjeti zavrilo je u grobu ili doivjelo fiziki, mentalni ili moralni
brodolom, zato to su rtvovali sve svoje moi odavanju apetitu. CTBH 37, 1890. (CD 167)
173
Probavni organi utiu na ivotnu sreu. Probavni organi igraju vanu ulogu u naoj
ivotnoj srei. Bog nam je dao inteligenciju da bi mogli uiti ta treba da koristimo kao hranu.
Zar neemo, kao razumni mukarci i ene, prouiti da li e nam ono to jedemo odgovarati ili
postati uzrok neprilika? Oni koji imaju kisjelinu u elucu esto su vrlo kisjele naravi. ini se
da im sve ide naopako, i skloni su da budu svadljivi i razdraljivi. Ako hoemo da meu nama
vlada mir, trebalo bi da vie razmiljamo nego to inimo kako imati miran eludac. MS 41,
1908. (CD 112)
Svjeina uma zavisi od tijela (savjet spisateljima i propovjednicima). Pokoravajte se
naelima zdravstvene reforme i uite druge da ine tako. Zdravlje uma u velikoj mjeri zavisi o
zdravlju tijela, a zdravlje tijela zavisi od naina na koji se ophodimo sa ivom mai-nerijom.
Jedite samo onu hranu koja e sauvati va eludac u najzdravijem stanju.
Potrebno je da temeljito prouiti filozofiju ispravnog staranja o sebi po pitanju ishrane.
Osmislite svoj posao tako da moete imati redovite obroke. Ovom pitanju morate posvetiti
388 posebnu panju. Zapamtite da ivjeti po istini kakva je u Isusu iziskuje puno samodiscipline.
Lt 297, 1904.
Neredovni sati i bezbrian nemar prema zdravstvenim zakonima. Um se ne zamara niti
tako esto iscrpljuje na raun marljive uposlenosti ili napornog prouavanja koliko na raun
jedenja neodgovarajue hrane u neodgovarajue vrijeme, i bezbrinog nehata prema
zdravstvenim zakonima.... Neredovni sati za uzimanje hrane i spavanje podrivaju modane
sile. Apostol Pavle objavljuje da onaj ko eli da bude uspjean u dostizanju visokog standarda
pobonosti mora biti umjeren u svemu. Jedenje, pijenje i oblaenje, sve je u direktnoj vezi sa
naim duhovnim napretkom. YI, May 31, 1894.
Pretrpavanje eluca slabi um. Prekomjerno jedenje, ak i najzdravije hrane, mora se
izbjegavati. Priroda ne moe koristiti vie nego joj je potrebno za izgradnju raznih tjelesnih
organ, a viak zakruje sistem. Mnogi uenici pretpostavljaju da su iscrpljeni od prekomjer-
nog uenja, dok je stvarni uzrok neumjerena ishrana. Kad se posveti odgovarajua panja
zdravstvenim zakonima postoji manja opasnost od menetalnog optereenja, ali u mnogim
sluajevima tzv mentalnih poremeaja, pretrpavanje eluca je ono to optereuje tijelo i slabi
um. Ed 205 (1903)
Popustljivost otupljuje plemenite osjeaje uma. Poputanje apetitu u prekomjernom jedenju
je halapljivost. Velike koliine raznovrsne hrane koje se esto uzimaju u jednom obroku
dovoljne su da stvore poremeen eludac i poremeenu narav. Stoga Bog zahtijeva od svakog
ljudskog bia saradnju sa Njim, da niko ne zalazi izvan svojih granica prekomjerno jedui ili
uzimajui neodgovarajue artikle za ishranu. Ovo poputanje jaa ivotinjske sklonosti i
otupljuje plemenitije osjeaje uma. Cijelo bie se uniava, i ovjek postaje rob apetitu,
ugaanjem i odavanjem svojim ulagivakim ulnim strastima. MS 113, 1898.
389 Prejedanje produkuje zaboravnost i gubitak pamenja (savjet jednom gurmanu). Vi ste
gurman za stolom. To je veliki uzrok vae zaboravnosti i gubitka pamenja. Govorite o
onome to znam da ste ve rekli, a onda skreete razgovor i kaete da ste rekli neto sasvim
drugo. Znala sam za ovo, ali sam prela preko toga kao sigurne posledice prejedanja. Od
kakve bi koristi bilo govoriti o tome? To ne bi izlijeilo zlo. Lt 17, 1895. (CD 138)
Prejedanje otupljuje emocije. Neumjerenost u jelu, ak i hrane dobrog kvaliteta, imae
uniavajui uticaj na sistem i otupiti izotrenije i svetije emocije. Stroga umjerenost u jelu i
piu veoma je bitna za ouvanje zdravlja i krjepko ostvarivanje svih tjelesnih funkcija.
174
Stroge navike umjerenosti, u kombinaciji sa vjebom kako miia tako i uma, ouvae
mentalnu i fiziku svjeinu i dati mo istrajnosti onima koji rade kao slubenici, urednicima i
svima ije navike su sjedee. Kao narod, sa svim svojim ispovijedanjem zdravstvene reforme,
mi previe jedemo. Poputanje apetitu je najvei uzrok fizikog i mentalnog debiliteta, i
nalazi se u osnovi slabosti koja je svugdje oita. 3T 487 (1875)
Ograniiti raznolikost hrane. Mi se moramo starati o probavnim organima i ne optere-
ivati ih sa isuvie raznolikom hranom. Onaj ko halapljivo trpa puno raznovrsne hrane u
jednom obroku ini sebi tetu. Vanije je da jedemo ono to nam odgovara nego da probamo
svako jelo koje se postavi pred nas. Na naem elucu nema vrata kroz koja moemo proviriti
unutra i vidjeti ta se tamo deava; stoga moramo koristiti svoj um, i prosuditi uzrok i
posledice. Ako se osjeate nepregnutim i ini se da vam sve ide loe, moda je to zato to
snosite posledice jedenja veoma raznolike hrane. MS 41, 1908. (CD 111, 112)
Boji plan za nas. Bog eli da kroz strogu umjerenost odrimo um bistrim i izotrenim kako 390
bi bili u stanju da pravimo razliku izmeu svetog i obinog. Moramo se truditi da shva-timo tu
udesnu nauku o nenadmanom sasojeanju i dobroti Bojoj. Oni koji prekomjerno jedu i koji
jedu nezdravu hranu, navlae na sebe neprilike, onesposobljavajui se za slubu Bogu.
Opasno je jesti meso, jer ivotinje pate od mnogih smrtonosnih bolesti. Oni koji istrajavaju u
jedenju ivotinjskog mesa rtvuju duhovnost izopaenom apetitu. Njihova tijela postaju puna
boletina. MS 66, 1901.
Intelektualna aktivnost oslabila usled teke mesne ishrane. Intelektualne, moralne i fizike
moi smanjuju se kroz ustaljenu upotrebu mesa. Jedenje mesa remeti sistem, zamagljuje
razum, i otupljuje moralnu osjetljivost. 2T 64 (1900)
Ono to jedemo slabi intelektualnu aktivnost. Mi se sastojimo od onoga to jedemo, a
jedenje mnogo mesa oslabie intelektualnu aktivnost. Uenici bi mnogo vie postigli u svojim
studijama da nikad nijesu okusili meso. Kad se ivotinjski dio ljudskog bia ojaa jedenjem
mesa, intelektualne moi srazmjerno slabe.
Vjerski ivot moe se uspjenije stei i odravati ako se odbaci meso, jer ova ishrana
podstie na intenzivne aktivnosti, bludne sklonosti, i slabi moralnu i duhovnu prirodu. Jer
tijelo eli protiv duha, a duh protiv tijela (Galatima 5:17).
Veoma je potrebno da podstiemo i gajimo iste, edne misli i jaamo moralne snage 391
a ne niske i ulne sile. Neka nam Bog pomogne da se otrgnemo od svojih samopopustljivih
prohtjeva! Lt 72, 1896. (MM 277, 278)
Jedenje mesa i narav. Kao prvo, Gospod nije snabdijevao svoj narod mesom u pustinji zato
to je znao da bi upotreba ove hrane stvorila bolest i nepokornost. Da bi preinaio narav i
doveo do aktivnog ispoljavanja uzvienijih snaga uma, On je uklonio od njih meso mrtvih
ivotinja. MS 38, 1898. (CD 375)
Posledice jedenja svinjetine. Jedenjem svinjetine ne ugroava se samo fiziko zdravlje.
Upotreba ove teke hrane utie na um i otupljuje finija osjeanja. HL (Part 1) 58, 1865. (CD
393)
Onaj ko nepromiljeno jede nije pouzdan savjetnik. eer nije dobar za eludac. On stvara
fermentaciju, a to zamagljuje mozak i proizvodi nadraljivu narav. Pokazalo se da su dva ob-
Vidi Savjeti o ivotu i ishrani (Counsels on Diet and Food), Prejedanje, pp. 131-142
175
*
obroka bolja za zdravlje sistema nego tri.
Kakva teta se ini dok esto, kad je potrebno ispoljiti najvee samoodricanje,
pretrpavamo eludac gomilom nezdrave hrane, koja tu eka na razlaganje. Stomane tegobe
odraavaju se na mozak. Onaj ko nepromiljeno jede ne shvata da se onesposobljava za
primanje mudrog savjeta, diskvalifikujui se tako za pravljenje planova za najbolji napredak
Bojeg djela. Ali to je tako. On ne moe razlikovati duhovno, i na savjetovanjima, kad bi
trebalo kazati da i amin, on govori ne. On daje predloge koji su daleko od cilja. Hrana
koju je jeo otupila mu je mo mozga.
Samopopustljivost spreava ljudsko orue da svjedoi za istinu. Hvala koju prinosimo
392 Bogu za Njegove blagoslove veoma se tie hrane koju je smjetena u stomaku. Poputanje
apetitu je uzrok svae, razdora, nesklada, i mnogih drugih zala. Govore se rijei netrpeljivosti
i ine djela neljubaznosti, slijede se neasne navike i pokazuje strast sve zato to su modani
nervi postali bolesni od tog smea nagomilanog u elucu. MS 93, 1901.
Kafa utie na mentalne i moralne moi. Kafa je tetna povlastica. Ona trenutno uzbuuje
um... ali povratni efekti su iscrpljenost, klonulost, paraliza mentalnih, moralnih i fizikih
moi. Um postaje oslabljen, i ukoliko se odlunim naporom ta navika ne nadvlada, modana
aktivnost e permanentno slabiti. CTBH 34, 1890. (CD 421)
Pogreno jedenje vodi u pogreno miljenje. Zdravlje tijela mora se smatrati bitnim za rast
u milosti i sticanje mirne naravi. Ako se elucu ne posveti odgovarajua panja, oblikovanje
moralnog, ispravnog karaktera bie sprijeeno. Mozak i nervi saosjeaju sa elucem.
Pogreno jedenje i pijenje rezultira u pogrenom miljenju i djelovanju. 9T 160 (1909)
Otupljeno visoko vredovanje pomirenja. Kad slijedimo kurs slabljenja mentalne i fizike
vitalnosti u jelu, piu ili nekoj drugoj navici mi obesaujemo Boga, jer mu uskraujemo
slubu koju On trai od nas. Kad se odajemo apetitu po cijenu zdravlja ili kad poputamo
navikama koje slabe nau vitalnost i mentalnu svjeinu, mi ne moemo visoko cijeniti
pomirenje i ispravno vrednovati vjene stvari. Kad su nam umovi zamagljeni ili djelimino
paralizovani boleu, bivamo lako nadvladani Sotoninin iskuenjima. Lt 27, 1872.
Preveliko razmiljanje o hrani. Nemogue je teinski propisati koliinu hrane koju treba
393 jesti. Nije preporuljivo slijediti ovaj proces, jer inei tako um postaje egocentrian. Jelo i
pie, ukupno uzevi, postaje prevelik predmet razmiljanja. Oni koji ne grade boga od eluca
paljivo e nadzirati apetit. Oni e jeste jednostavne, hranljive namirnice.... Jee lagano i
postepeno vakati svoju hranu. Posle jela bavie se odgovarajuim vjebama na otvorenom.
Takvi se nikad nee optereivati mjerenjem preciznih koliina.
Postoje mnogi koji nose veliki teret odgovornosti to se tie kvantiteta i kvaliteta hrane
najbolje prilagoene za odravanje sistema. Neki, posebno oni koji pate od loe probave, su
previe zabrinuti u pogledu svog jelovnika u smislu da nijesu uzeli dovoljno namirnica za
ishranu sistema. Oni su nainili veliku tetu domu u kojem ive, i plaimo se, onesposobili
sebe za ovaj ivot. Lt 142, 1900.
Jesti prema svome najboljem sudu, zatim se odmoriti. Neki se neprekidno brinu da bi im
njihova hrana, jednostavna i zdrava, mogla nanijeti zlo. Takvima bih rekla: ne mislite da e
vam vaa hrana priiniti tetu; ne mislite uopte o tome. Jedite prema svom najboljem sudu; i
*
Vidi Savjeti o ivotu i ishrani, Broj obroka, pp. 173-178
176
dok traite od Boga da blagoslovi hranu za jaanje vaeg tijela, vjerujte da On uje vau
molitvu, i odmorite se. MH 321 (1905)
Neumjereni ljudi ne mogu biti strpljivi. Postoje mnogi razlozi zato ima tako puno
nervoznih ena na svijetu, koje se ale na lou probavu, sa itavom kompozicijom popratnih
zala. Uzrok prati posledica. Nemogue je za neumjerene osobe da budu strpljive. One prvo
moraju reformisati loe navike, nauiti da zdravo ive, i tada im nee biti teko da budu
strpljive.
ini se da mnogi ne razumiju odnos izmeu uma i tijela. Ako se sistem narui usled
nepravilne ishrane, to utie na mozak i nerve, i beznaajne stvari poinju da uznemiravaju one 394
koji se unesree na taj nain. Male potekoe ine im se visoke kao planine. Osobe koje su
ovako nastrojene nesposobne su da pravilno vaspitaju svoju djecu. Njihov ivot bie obiljeen
krajnostima, ponekad su vrlo popustljive, drugom prilikom stroge, sklone prigovaranju zbog
sitnica koje nijesu vrijedne pomena. HL (Part 2) 41, 1865. (2SM 434)
Loa probava dovodi do razdraljivosti. eludac sa loom probavom uvijek dovodi do
razdraljivosti. Kisjeo eludac donosi kisjelu narav. Vi morate potiniti svoje tijelo ako ga
elite nainiti hramom za nastavanje Svetog Duha.... Jedite umjereno ak i zdravu hranu.
Redovno vjebajte, i osjetiete da vam ivot ima odreenu svrhu. Lt 27, 1872.
Nezdrava hrana otupljuje savjest. U zdravstvenoj reformi na narod je nazadovao. Sotona
zna da ne moe imati tako veliku mo nad umovima kad se apetit dri pod kontrolom kao kad
mu se povlauje, i on je neprekidno na poslu da navede ljude na popustljivost. Pod uticajem
nezdrave hrane savjest biva otupljena, um pomraen, a njegova prijemivost na utiske
oteena....
Hoe li na narod uvidjeti i osjetiti grijeh izopaenog apetita? Hoe li odbaciti svako
tetno poputanje, i dozvoliti da se sredstva koja bi se tako utedjela posvete za irenje istine?
Und MS 132.
Definicija umjerenosti u jelu. Naela umjerenosti moraju se sprovesti dalje od puke
upotrebe alkoholnih pia. Upotreba nadraujue i teko svarljive hrane esto je podjednako
kodljiva za zdravlje i u mnogim sluajevima sije sjeme pijanstva. Istinska umjerenost ui nas
da se potpuno oslobodimo svega tetnog i da savjesno koristimo ono to je zdravo. Malo je
onih koji pravilno shvataju koliko su njihove navike u ishrani povezane sa njihovvim
zdravljem, karakterom, korisnosti na ovom svijetu, i njihovom vjenom sudbinom. Apetit bi
395
uvijek trebao da bude podreen moralnim i intelektualnim moima. Tijelo treba sluiti umu, a
ne um tijelu. PP 562 (1890)
Izbjegavanje krajnosti. Oni koji razumiju zakone o zdravlju i koji se rukovode naelom
klonie se krajnosti kako povlaivanja tako i ograniavanja. Njihova ishrana se odabira, ne za
puko zadovoljavanje apetita, ve za izgradnju tijela. Oni nastoje da sauvaju svaku mo u
najboljem stanju za najveu slubu Bogu i ovjeku. Apetit je pod kontrolom razuma i savjesti,
i oni bivaju nagraeni zdravljem tijela i uma. Dok agresivno ne nameu svoje poglede
drugima, njihov primjer je svjedoanstvo u korist ispravnih naela. Te osobe imaju irok
uticaj na dobro. MH 319 (1905)
177
42. UM I ZDRAVLJE
396 Um kontrolie cijelog ovjeka. Um kontrolie cijelog ovjeka. Svaki na postupak, bio
dobar ili lo, ima svoj izvor u umu. Um je taj koji slui Bogu i povezuje nas sa nebeskim
biima.... Svi fiziki organi su sluge uma, a nervi glasnici koji prenose njegove naredbe
svakom dijelu tijela, rukovodei pokretima ive mainerije....
Skladna akcija svih djelova mozga, kostiju i miia nuna je za potpun i zdrav
razvoj itavog ljudskog organizma. SpTEd 33, c1897. (FE 426)
Elektrina sila oivljava cijeli sistem. Elektrina sila mozga, koju pospjeuje mentalna
aktivnost, oivljava cijeli sistem, i tako je od neprocjenjive pomoi u odbijanju bolesti. Ed
197 (1903)
Malo ljudi shvata mo uma nad tijelom. Ali malo ljudi shvata mo koju um ima nad
tijelom. Dobar dio bolesti koja napada ovjeanstvo ima svoje porijeklo u umu, i moe se
izlijeiti jedino obnovom uma. Ima puno vie ljudi nego to moemo zamisliti koji su mental-
no bolesni. Bolest srca mnoge ini dispepticima (koji boluje od loe probave prim. prev.),
397
jer mentalni problem ima paralizirajui uticaj na probavne organe. 3T 184 (1872)
rtve bolesne mate. Um se mora kontrolisati, jer on ima najmoniji uticaj na zdravlje.
Mata je esto zavodljiva, i kad joj se preda, to donosi ozbiljna oboljenja na unesreenoga....
Godinje doba koje dolazi kao najstranije meu ovim invalidima je zima. I zaista je
zima, ali ne napolju ve unutra, za one koji su prinueni da ive u istoj kui i spavaju u istoj
sobi. Ove rtve bolesne mate zatvaraju se unutra i pritvaraju prozore, jer vaduh utie na
njihova plua i glavu. Mata je aktivna; oni oekuju da prehladu, i imae je. Nikakvi razlozi
ne mogu ih natjerati da povjeruju kako ne razumiju filozofiju itave te stvari. Nijesu li to sami
iskusili, sporie se oni.
Istina je da su dokazali jednu stranu ovog pitanja istrajavanje na vlastitom kursu pa
ipak oni se prehlauju ako se i najmanje izloe. Njeni kao bebice, oni nita ne mogu
podnijeti; ipak nastavljaju da ive po starom, i dalje zatvaraju prozore i vrata, nadnose se nad
pei i uivaju u svojo bijedi.
Oni su pouzdano dokazali da ih njihov put nije donio dobro, ve im uveao potekoe.
Zato takvi nee da dozvole razumu da utie na rasuivanje i kontrolie matu? Zato sada ne
oprobaju suprotan kurs, i na razborit nain se izloe vjebi i vazduhu na otvorenom prostoru?
2T 523-525 (1870)
Um ometa cirkulaciju (savjet jednoj bojaljivoj dui). Ako vam je um pod utiskom i
uvjerenjem da e vam kupanje nakoditi, ta mentalna impresija prenosi se na sve nerve tijela.
Nervi kontroliu cirkulaciju krvi; stoga se krv, kroz umni utisak, ograniava u krvnim sudovi-
ma, i pozitivni uinak kupanja se gubi. A sve ovo zato to um i volja ometaju redovitu
398 cirkulaciju krvi i spreavaju njen dotok na povrinu da stimulie, podstakne i pospjei protok.
Na primjer, vi ste pod utiskom da ako se okupate bie vam hladno. Mozak alje ovu informa-
ciju nervima tijela, i krvni sudovi, koji se dre u pokornosti vaoj volji, ne mogu obaviti svoju
zadau i izazvati reakciju posle kupanja. 3T 69, 70 (1872)
Uspavan um, plod ravnodunosti (savjet jednoj mladoj eni). Ti ima bolesnu matu.
Mislila si za sebe da si bolesna, ali bila je to vie mata nego stvarnost. Bila si neiskrena
prema sebi.... Pokazivala si se kao osoba bez kime. Polovino si se oslanjala na druge, to je
178
pogrean stav koji jedna dama zauzima u prisustvu drugih. Da si samo mislila tako, mogla si
dobro hodati i sjedeti uspravno kao mnogi drugi.
Stanje tvoga uma vodi lijenosti i uasavanju od vjebanja, dok bi se zanimanje
pokazalo kao jedno od najboljih sredstava za tvoje ozdravljenje. Nikad nee ozdraviti ukoli-
ko se ne oslobodi od ove ravnodunosti, uspavanog stanja uma, i ne pokrene se na akciju, na
rad do smiraja dana. Djeluj, kao to mata i planira. Odvrati svoj um od romantinih
projekata. Ti sa svojom pobonou mijea romantini, bolesni sentimentalizam, koji ne
uzdie, ve samo poniava. Nijesi samo ti pod ovim zahvaena; svojim primjerom i uticajem i
drugima nanosi tetu. 2T 248, 249 (1869)
Zdravlje rtvovano osjeanjima (savjet jednoj eni snane volje). Draga ________, ima
bolesnu matu; i ti obesauje Boga doputajui svojim osjeanjima da preuzmu potpunu
kontrolu nad tvojim razumom i rasuivanjem. Ti ima odlunu volju, koja uzrokuje reakciju
uma na tijelo, to dovodi do neravnomjerne cirkulacije i proizvodi prezasienost krvi] u
nekim organima; i ti rtvuje zdravlje svojim osjeanjima. 5T 310 (1873) 399
Mentalna bolest proizvedena neposveenim jezikom (komentar povodom smrti jednog
rukovodioca). Sestra _________ je bila suvie pritisnuta alou da je izgubila razum.
Pitam vas, ko e na dan suda biti odgovoran za protjerivanje svjetlosti iz tog uma koja bi
trebala danas da sija? Ko e poloiti raun na dan Boji za djelo koje je prouzrokovalo bol
koji je donio ovu bolest? Ona je mjesecima patila, i mu je patio sa njom. A sada je ta jadna
ena otila, ostavljajui dvoje djece bez majke. I sve to zbog djela koje su poinili neposve-
eni jezici. MS 54, 1904.
Preoptereen um kodi zdravlju. Braa su uloila sredstva u patentna prava i druge
pothvate i navela druge da se zainteresuju, koji nijesu mogli podnijeti potekoe i brige
takvog posla. Njihovi zabrinuti, preoptereeni umovi ozbiljno su uticali na ve oboljela tijela,
i oni su zatim podlegli potitenosti, koja se poveava do oaja. Oni su potpuno izgubili povje-
renje u sebe i mislili da ih je Bog ostavio, i oni se ne usuuju da vjeruju da e On biti milostiv
prema njima. 1T 304, 305 (1862)
Mentalna aktivnost produkuje zdravlje. Bog eli da Njegove opunomoene sluge budu
dobri propovjednici, a da bi to inili oni moraju biti marljivi uenici.... Revnosne navike,
trajan uticaj odozgo, osposobie ih za poloaj propovjednika Hristovog jevanelja. Mentalna
aktivnost proizvee zdravlje, i ovo je bolje od tromog, neurednog, neuvjebanog uma. Mnogi
postaju bezvrijedni kao propovjednici nakon izvjesnog broja godina.... Da su koristili mozak,
bili bi plodonosni u starosti. Lt 33, 1886.
Elektrina sila mozga odbija bolest. Umovi misleih ljudi naporno rade. Oni esto
rasipniki koriste svoje mentalne moi, dok postoji druga grupa iji najvei cilj u ivotu je
fiziki rad. Oni ne vjebaju um. Terniraju se njihovi miii dok im je mozak lien intelektu- 400
alne snage, ba kao to umovi misleih ljudi rade dok su im tijela liena snage i krjeposti zbog
zapostavljanja vjebe miia....
Njihov uticaj na dobro je mali u poreenju sa onim kakav je mogao biti da su koristili
mozak koliko i miie. Ova grupa lake podlijee ako je napadnuta boleu; sistem se
vitalizuje elektrinom silom mozga da odbije bolest. 3T 566 (1867)
Nezadovoljno gunanje donosi bolest. Ono to uglavnom donosi bolest tijela i uma su
osjeanja nezadovoljstva i jadikovanja. Oni nemaju Boga, oni nemaju tu nadu koja prolazi iza
najdalje zavjese, koja je kao sidro dui, pouzdana i vrsta. Svi koji imaju ovu nadu iste se
179
kao On to je ist. Takvi su slobodni od nemirnih enji, jadikovanja i nezadovoljstva; oni ne
trae neprestano zlo i ne razmiljaju o pozajmljenoj (umiljenoj prim. prev.) nevolji. Ali
vidimo mnoge kojima su samo nevolje pred oima; zabrinutost je utisnuta na svakoj crti lica;
oni izgledaju kao da ne nalaze utjehu, ve puni straha isekuju neko uasni zlo. 1T 566 (1867)
Uznemireno dranje kodi zdravlju (savjet jednoj uzrujanoj eni). Gospod ima ljubavi
prema tebi i brine se za tebe, i kad tvoj suprug nije sa tobom, ipak ima odlino drutvo
upravo na prostoru gdje vam se gradi kua. Nemoj drati svoj um u napetom stanju, jer to
kodi tvome zdravlju. Mora shvatiti da niko ne moe oblikovati tvoj um do tebe same.
Odve si spemna da gleda na obeshrabrujuu stranu. Ovo je bila slabost u tvom
karakteru. To povreuje tvoje iskustvo i daje tuan ton iskustvu tvoga mua.
Ti se previe brine. Sve to moe uiniti je da skrene svoj um sa svoga ja, i to ini u
401
svim pravcima uposlenosti. Ti mora cijeniti veliki dar naem svijetu u Isusu Hristu, i moe
oekivati puno mira i utjehe a ispoljavanje ljubavi uvae tvoj um u savrenom miru. Svaki
vjernik mora se obui u Hristovu pravednost, a ta pravednost govori bolje od krvi Aveljeve.
Lt 294, 1906.
Nesposobnost racionalnog rezonovanja. Uenik moe posvetiti sve svoje moi sticanju
znanja, ali ukoliko nema znanje o Bogu, ako se ne pokorava zakonima koji upravljaju
njegovim biem, on e upropastiti sebe. Loim navikama on gubi mo vrednovanja sebe; on
gubi samokontrolu. On ne moe ispravno rezonovati o pitanjima koja ga se najvie tiu. On je
nepromiljen i neracionalan u svom tretmanu uma i tijela. Kroz zanemarivanje kultivacije
ispravnih naela, on upropaava sebe kako za ovaj svijet tako i za onaj koji dolazi. MH 450
(1905)
Egocentrinost* prepreka ozdravljenju. Jedna od najveih prepreka oporavku od bolesti je
usmjeravanje panje na sebe. Mnogi invalidi osjeaju da bi svako trebao da im ukazuje ljubav
i pomo, dok je ono to im je potrebno skretanje panje sa sebe, razmiljanje i briga o
drugima. MH 256 (1905)
Skrenuti um sa sebe. Vjebanje e pomoi probavi. etnja posle obroka, dranje glave u
uspravnom poloaju, povlaenje ramena i umjerena vjeba, bie od velike koristi. Um e biti
skrenut sa sebe na ljepote prirode. to se manje panje poklanja elucu nakon jela, tim bolje.
Ako ste u stalnom strahu da e vam vaa hrana nanijeti zlo, to e se najvjerovatnije i dogoditi.
Zaboravite na sebe, i mislite o neem veselom. 2T 530 (1870)
402 injenje dobra oslobaa pozitivne snage. Zadovoljstvo injenja dobra oivljava um i
vibrira kroz cijelo tijelo. Dok su lica dobrih ljudi obasjana radou i njihov izgled odraava
moralnu uzvienost uma, lica sebinih, krtih ljudi su odbojna, oborena i natmurena. Njihovi
moralni nedostaci vidljivi su na izrazu lica. 2T 534 (1870)
Sigurnost unapreuje zdravlje. Kad se ljudi koji su se odavali ravim navikama i grenim
obiajima pokore sili boanske istine, primanje istine u srce obnavlja moralne moi, koje su
izgledale paralisane. Primalac posjeduje jae, jasnije razumijevanje nego je imao prije nego
to je priklonio svoju duu k Vjenoj Stijeni. ak se i njegovo fiziko zdravlje poboljava
spoznajom o svojoj sigurnosti u Hristu. Poseban Boji blagoslov koji poiva na primaocu je
sam po sebi zdravlje i snaga. CTBH 13, 1890. (CH 28)
*
Vidi naslov br. 30, Sebinost i egocentrinost
180
Umirujui efekti pogodnih radnih uslova (savjet jednom prezaposlenom rukovodiocu).
Nije moje da vam postavljam odreeni pravac u poslu. Ali trebali bi raditi, ako je mogue, na
nekom mjestu gdje bi vam um bio sauvan u mirnoj ravnotei, gdje biste mogli biti mirni i
spokojni, gdje neete morati da vodite rauna o mnogim pitanjima. Nije najbolje za vas da
imate nadzor nad mnogim stvarima. Vi ne smijete preoptereivati um. To bi vam bilo na
veliku tetu. Kad brojne potekoe padnu na vas, krv vam jurne u glavu i vi otvarate put
intenzivnom osjeanju to dovodi u opasnost vae zdravlje.
Smjestite se, ako je mogue, tamo gdje ete imati malo povoda za brigu o radu
drugih.... Ako biste preuzeli na sebe obaveze u koje su ukljueni veliki interesi, konfuzija koja
bi dola kao rezultat planiranja rukovoenja mnogim stvarima ne bi bila za vae vlastito dobro
ili za najbolje interese djela Bojeg.
Oni koji bi poloili na vas razne dunosti zahtijevajui najbriljivije rukovoenje ine 403
greku. Vaem umu potrebno je spokojstvo. Morate uvati svoju savjest u strahu Bojem,
prema biblijskom standardu, im uiniti odluan pomak, da se ne biste na neki nain onespo-
sobili za zadatak koji vam je Bog dao da obavite. Lt 93, 1903.
Spokojan um je staza koja vodi zdravlju. Svijest o ispravnom djelovanju je najbolji lijek za
bolesna tijela i umove. Poseban blagoslov Boji poiva na primaocu u zdravlju i snazi. Osoba
iji um je spokojan i zadovoljan u Bogu je na putu ka zdravlju. Biti svjestan da da je oko
Gospodnje nad nama i Njegovo uho otvoreno da uje nae molitve zaista je zadovoljstvo.
Znati da imamo prijatelja koji nikad nee iznevjeriti, kojemu moemo povjeriti sve tajne svoje
due privilegija je koju rijei nikad ne mogu izraziti. 1T 502 (1867)
Ljubav, nada i radost bitni za zdravlje. Da bi imali savreno zdravlje naa srca moraju biti
ispunjena nadom, ljubavlju i radou. SpT Series A, No.15, p 18, Apr 3, 1900. (CH 587)
Hristos odgovor. Mnogi pate od bolesti due daleko vie nego od bolesti tijela, i ne nalaze
olakanja sve dok ne dou Hristu, izvoru ivota. Problemi malodunosti, usamljenosti i neza-
dovoljstva tada nestaju. Radost e dati svjeinu umu, a zdravlje i vitalnu energiju tijelu. 4T
579 (1881)
43. UM I DUHOVNO ZDRAVLJE
404
Plodovi duhovnog ivota. Duhovni ivot donosi imaocu ono to sav svijet trai ali to nikad
nee stei bez potpunog potinjavanja Bogu. Lt 121, 1904.
Tijelo, um i dua profitiraju iz zajednice sa Bogom. U znanju o Bogu svako pravo znanje i
i stvaran razvoj ima svoj izvor. Gdje god da se okrenemo, ka fizikom, mentalnom ili
duhovnom poduju, u ta god da gledamo, osim bolesti grijeha, otkriva se ovo znanje. Kakvo
god istraivanje poduzeli, sa iskrenom namjerom da dopremo do istine, dolazimo u dodir sa
tom nevidljivom monom Inteligencijom koja djeluje u svemu i kroz sve. ovjekov um dolazi
u zajednicu sa umom Bojim, ogranieno sa Neogranienim. Uinak takve zajednice na tijelo
i um i duu je nemjerljiv. Ed 14 (1903)
Ljubav prema Bogu bitna za zdravlje. Bog je najvei pazitelj ljudske mainerije. U brizi za
svoje tijelo mi moramo saraivati sa Njim. Ljubav prema Bogu je bitna za ivot i zdravlje.
SpT Series A, No. 15, p 18, Apr 3, 1900. (CD 587)
181
Zdravlje tijela vano za zdravlje due. Boga bi trebalo priznati kao Autora naeg bia. Sa
405 ivotom koji nam je dao ne smijemo se igrati. Nerazboritost u tjelesnim navikama otkriva
nerazboritost moralnog karaktera. Zdravlje tijela moramo smatrati bitnim za napredovanje
rasta u milosti, i staloene naravi. MS 113, 1898.
Dobra djela unapreuju zdravlje. Dobra djela su dvostruki blagoslov, ona koriste i davaocu
i primaocu dobrote. Svijest o ispravnom postupanju jedan je od najboljih ljekova za oboljela
tijela i umove. Kad je um slobodan i srean iz osjeaja o dobro obavljenoj dunosti i
zadovoljstva donoenja sree drugima, veseli, uzvisujui uticaj donosi novi ivot cijelom
biu. MH 257 (1905)
Pobonost u skladu sa zakonima zdravlja. Oni koji hode stazom mudrosti i svetosti
otkrivaju da je pobonost korisna za sve, imajui obeanje ivota sadanjega i onoga koji
ide (1 Timotiju 4:8). Oni ive u radosti stvarnih ivotnih zadovoljstava i ne uznemiravaju se
praznim aljenjem za pogreno provedenim satima niti mrani slutnjama, kao to to esto
biva kod svjetovnih ljudi kad nijesu zaokupljeni uzbudljivim zabavama. Pobonost se ne
sukobljava sa zakonima zdravlja ve je u skladu sa njima. Strah Gospodnji je temelj svakog
stvarnog prosperiteta. CTBH 14, 1890. (CH 29)
Neprekidna borba protiv zlih matanja. Neka svako ko eli biti sudionik boanske prirode
cijeni injenicu da mora umai pokvarenosti koja je na svijetu kroz blud. Mora biti
neprekidna, ozbiljna borba protiv zlih matarija uma. Mora postojati odluno odbijanje kua-
nja na grijeh u misli ili djelu. Dua se mora uvati od svake mrlje, kroz vjeru u Onoga koji vas
406 moe sauvati od pada.
Mi se trebamo baviti Svetim Spisima, trezveno i otvoreno razmiljajui o onome to je
vezano za nae spasenje. Isusova beskonana molost i ljubav, rtva podnijeta u nau korist,
pozivaju na najozbiljniji i svean odgovor. Mi se trebamo baviti karakterom svog dragog
Otkupitelja i Posrednika. Trebamo nastojati da shvatimo znaenje plana spasenja. Treba da
razmiljamo o misiji Onoga koji je doao da spase svoj narod iz njihovih grijeha. Stalnim
razmatranjem nebeskim tema naa vjera i ljubav e rasti i jaati. RH, June 12, 1888.
eta priinjena zdravlju slabi moralne moi. to god kodi zdravlju ne samo da umanjuje
fiziku krjepost ve tei da oslabi mentalne i moralne moi. MH 128 (1905)
Poto um i dua nalaze izraza kroz tijelo, i mentalna i duhovna krjepost uveliko zavise
o fizikoj snazi i aktivnosti; i to god unapreuje fiziko zdravlje unapreuje i razvoj snanog
uma i dobro uravnoteenog karaktera. Ed 195 (1903)
Tijelo posrednik za um i duu. Tijelo je najvaniji medijum preko kojega se razvijaju um i
dua za izgradnju karaktera. Zato neprijatelj dua usmjerava svoja iskuenja da oslabi i
degradira fizike moi. Njegov uspjeh ovdje esto znai podreivanje cijelog bia zlu.
Sklonosti fizike prirode, ukoliko nijesu pod upravom uzvienije sile, sigurno e proizvesti
propast i smrt. Tijelo se mora podrediti viim silama bia. Strasti se moraju kontrolisati
voljom, koja sama mora biti pod Bojom kontrolom. Carska sila razuma, posveena
boanskom milou, mora vladati u ivotu.
407
Intelektualna mo, fizika izdrljivost i duina ivota, zavise o nepromjenljivim
zakonima. Kroz poslunost ovim zakonima, ovjek moe postati pobjednik nad sobom,
pobjednik nad svojim sklonostima, osvaja carstava i sila, upravitelja tame ovoga svijeta i
duhova pakosti ispod neba (Efescima 6:12). PK 488, 489 (1917)
182
ivotna energija prenosi se na um preko mozga. Gospod bi htio da su nam umovi bistri i
izotreni, sposobni da uoe sutinu u Njegovoj rijei i slubi, inei Njegovu volju, zavisei o
Njegovoj milosti, unosei u Njegovo djelo istu savjest i zahvalan um. Ovakva radost
poboljava cirkulaciju krvi. ivotna energija prenosi se na um preko mozga; stoga se mozak
nikad ne bi smio otupljivati upotrebom narkotika ili uzbuivati koritenjem stimulansa.
Mozak, kosti i miii moraju se dovesti u skladnu akciju kako bi svi mogli raditi poput dobro
podeene maine, gdje svaki dio harmonino djeluje, i nijedan nije preoptereen. Lt 100,
1898.
Loa probava ini vjerski ivot neizvjesnim. Naela zdravstvene reforme trebaju se uvesti u
ivot svakog hrianina. Mukarci i ene koji ne potuju ova naela ne mogu ponuditi Bogu
isto, krjepko posveenje; jer eludac sa loom probavom ili obamrla jetra ine vjerski ivot
neizvjesnou.
Jedenje mesa od mrtvih ivotinja ima tetne posledice na duhovnost. Kad meso
postane glavni artikal u ishrani, vee sposobnosti bivaju nadvladane niskim strastima. Ovo je
u neprijateljstvu prema Bogu i uzrok opadanja u duhovnom ivotu. Lt 69, 1896.
Ispravno djelovanje je najbolji lijek. Svijest o ispravnom djelovanju je najbolji lijek za
bolesna tijela i umove. Na primaocu poiva poseban blagoslov Boji u zdravlju i snazi. Osoba
iji um je spokojan i zadovoljan u Bogu na putu je ka zdravlju....
Ima onih koji ne osjeaju da im je vjerska dunost da se bave vedrim predmetima, da 408
bi mogli odraavati svjetlost a ne mrak i tamu. Ova vrsta umova bie ukljuena u traenju ili
vlastitog zadovoljstva, u povrnim razgovorima, smijanju i ali, i um e se stalno oduevlja-
vati krugom zabava; ili e biti potiteni, imajui velika iskuenja i mentalne konflikte, o
kojima misle ali malo njih je ikad iskusilo ili ih moe razumjeti. Ove osobe mogu ispovijedati
Hrianstvo, ali oni varaju vlastite due. Oni nemaju taj istinski inilac. HR, Mar, 1872.
Raditi kako za duu tako i za tijelo. Nai medicinski radnici moraju initi sve to je u
njihovoj moi u lijeenju bolesti tijela i takoe bolesti uma. Oni moraju straiti i moliti se i
raditi, donosei kako duhovna tako i fizika preimustva onima za koje rade. Ljekar u jednom
od naih sanatorijuma koji je istinski sluga Boji ima veoma zanimljiv zadatak koji treba
obaviti za svako ljudsko bie koje pati s kojim dolazi u kontakt. On ne smije propustiti ni
jednu priliku da ukae duama na Hrista, velikog Iscjelitelja tijela i uma. Svaki ljekar treba da
bude vjet radnik po Hristovim smjernicama. Ne smije se slabiti zanimanje za duhovno, ili e
se sila koja um dri upravljen na Velikog Ljekara odvratiti. Lt 223, 1905.
Ljekar koji se bavi poremeenim umovima i srcima. Ljekaru je potrebno vie od ljudske
mudrosti da bi znao kako sluiti i ophoditi se prema brojnim sloenim sluajevima bolesti
uma i srca sa kojima je pozvan da se bavi. Ako zanemari silu Boje milosti, on ne moe
pomoi unesreenom, ali e pogorati problem; ali ako se vrsto oslanja na Boga, bie u
stanju da pomogne bolesnom, poremeenom umu. On e biti u stanju da uputi svoje pacijente
Hristu i naui ih da predaju sve svoje brige i potekoe velikom Nosiocu Bremena. 5T 444
(1885)
Hristos prosvjetljava um. Ljekar nikad ne smije voditi navoditi svoje pacijente da
409
usmjeravaju svoju panju na njega. On ih mora uiti da se uhvate drhtavom rukom vjere za
Spasiteljevu ispruenu ruku. Tada e um biti prosvijetljen svjetlou koja zrai iz Svjetlosti
svijeta. Lt 120, 1901.
183
Istina ima umirujuu mo. Umirujua mo iste istine koja se zapaa, djeluje i odrava u
svim svojim odnosima od vrijednosti je koju nijedan jezik ne moe izraziti za ljude koji pate
od neke bolesti. Pred bolesnike koji pate uvijek drite Hristovo sauee i njenost, i probu-
dite njihovu svijest na vjeru u Njegovu silu da olaka patnju, i vodite ih vjeri i povjerenju u
Njega, Velikog Iscjelitelja, i zadobili ste duu a esto i ivot. Lt 69, 1898. (MM 234, 235)
Prava vjera pomae u obnovi zdravlja (rijei upuene gostima sanatorijuma prisutnima na
slubi u lokalnoj crkvi). Hristos je na Veliki Ljekar. Mnogi mukarci i ene dolaze u ovu
zdravstvenu ustanovu [Sanatorijum Sv. Helena] sa nadom u tretman koji e produiti njihove
ivote. Oni se izlau znatnim patnjama da dou ovamo.
Zato ne bi svako ko dolazi u sanatorijum za fiziku pomo doao Hristu za duhovnu
pomo? Zato ne bi mogli vi, brao moja, sestre moje, pothranjivati nadu da ako prihvatite
Hrista, On e dodati svoje blagoslove oruima koja su upoljena u obnovi vaeg zdravlja? Zar
ne moete imati vjere da e On saraivati u vaim naporima za ozdravljenje, zato to vam eli
dobro? On eli da imate bistar mozak da bi mogli cijeniti nebesku stvarnost; On eli da imate
zdrave tetive i miie kako bi mogli proslaviti Njegovo ime koristei svoju snagu Njemu u
slubi. MS 80, 1903.
Savjet osobi koja je bila sklona melanholinim osjeanjima. Tvoja je dunost da se bori
410 protiv tekih misli i melanholinih osjeanja, ba kao to ti je dunost da se moli. Dunost ti
je da prui otpor oruima neprijatelja, da vrsto zauzda svoj jezik kao i svoje misli. Od svih
trenutaka u tvom ivotu kad ti je potrebna priprava milosti, to je kad su osjetljivi, upaljeni
probavni organi na poslu a ti si zabrinut i umoran.
Moda e te ovo iznenaditi, ali biti neprekidno razdraen i razdraivati druge svojim
prigovaranjem i odbojnou je neka vrsta zaklinjanja. Ovi napadi loe probave dovode u
iskuenje, ali vrsto dri uzde da se nee kleti onima koji su ti najbolji prijatelji ili onima koji
su ti neprijatelji. Lt 11, 1897.
Sigurnost Bojeg odobravanja. Sigurnost Bojeg odobravanja pospjeie fiziko zdravlje.
Ona utvruje duu protiv sumnje, zbrke i pretjeranog bola koji tako esto podriva ivotne
snage i donosi nervne bolesti najgoreg karaktera. Gospod je dao svoju pouzdanu rije da e
Njegovo oko biti nad pravednima i Njegovo uho otvoreno za njihovu molitvu. LS 270, 271
(1915)
Veza izmeu grijeha i bolesti. Postoji boanski odreena veza izmeu grijeha i bolesti.
Nijedan ljekar ne moe ni mjesec dana raditi da ovo ne vidi ilustrovano. On moe ignorisati tu
injenicu; njegov um moe biti tako zaokupljem drugim stvarima da ne obrati panju na nju;
ali ako hoe da bude dosledan i poten, on ne moe izbjei priznanje da se grijeh i bolest
meusobno odnose kao uzrok i posledica. Ljekar ovo treba odmah da uoi i postupi u skladu
sa tim saznanjem.
Kad zadobije povjerenje unesreenih olakavajui im patnje i vraajui ih sa ivice
groba, moe ih uiti da je bolest posledica grijeha i da pali neprijatelj nastoji da ih namami na
djela koja se pogubna po zdravlje i duu. On moe impresionirati njihove umove nunou
411
odrica-nja od sebe i pokoravanja zakonima ivota i zdravlja. On naroito moe umetnuti
ispravna naela u umove mladih.
Bog voli svoja stvorenja ljubavlju koja je i njena i snana. On je ustanovio prirodne
zakone, ali Njegovi zakoni nijesu zakoni samovoljnog iznuivanja. Svako ne ini, bilo u
fizikom ili moralnom zakonu, sadri ili nagovjetava obeanje. Ako mu se pokorava, blagos-
184
lovi e pratiti nae korake; ako ne, posledica je opasnost i nesrea. Boji zakoni su osmiljeni
da mu dovedu Njegov narod blie. On e ih spasti od zla i voditi ih dobru ako hoe da budu
voeni, ali nikad ih nee prisiljavati. Mi ne moemo shvatiti Boje planove, ali moramo mu
vjerovati i pokazati svoju vjeru djelima. 5T 444, 445 (1885)
Jevanelje je lijek za bolesti iji uzrok je grijeh. Kad se jevanelje primi u svojoj istoti i
sili, ono je lijek za bolesti iji korjen je u grijehu. Sunce pravednosti se pojavljuje sa
zdravljem na svojim krilima (Malahija 4:2). Darovi ovoga svijeta uopte ne mogu izlijeiti
slomljeno srce, ili dati mir umu, ili ukloniti brigu, ili odagnati bolest. Slava, genij, talenat
sve je to nemono da zadovolji tuno srce ili obnovi protraeni ivot. ivot od Boga u dui je
ovjekova jedina nada. MH 115 (1905)
Cijelo Nebo je zdravo. Gledite koje neki zastupaju da je duhovnost tetna po zdravlje je
krivotvorina Sotone. Biblijska religija nije kodljiva za zdravlje tijela i uma. Uticaj Duha
Bojeg je zapravo najbolji lijek za bolest. Nebo je svo zdravo; i to se dublje shvate nebeski
uticaji, sigurnije e biti ozdravljenje invalida koji vjeruje. Istinska hrianska naela otvoraju
pred svima izvor neprocjenjive sree. Religija je stalan izvor s kojega hrianin moe piti do
mile volje i koji nikad nee presuiti. CTBH 13, 1890. (CH 28)
412
Religija prava nauka o iscjeljenju. Religija je naelo srca, ne magina rije ili trik uma.
Gledajte samo na Isusa. To je tvoja jedina nada i jedina nada tvoga mua da zadobijete vjeni
ivot. Ovo je prava nauka o iscjeljenju tijela i due. Um ne smije biti usmjeren na bilo koje
ljudsko bie, ve na Boga. Lt 117, 1901.
Ljubav prema Otkupitelju isti tetna isparenja. ulna malarija zamagljuje um. Potrebno je
oienje misli. ta bi mukarci i ene mogli biti kad bi shvatili da tretman tijela ima sve
zajedniko sa krjepou i istotom uma i srca.
Pravi hrianin stie iskustvo koje donosi svetost. On je bez ikakve mrlje krivice na
savjesti ili pokvarenosti u dui. On unosi u svoj ivot duhovnost Bojeg zakona, sa njegovim
ograniavajuim naelima. Svjetlost istine obasjava njegovo razumijevanje. Plamen savrene
ljubavi prema Otkupitelju isti tetna isparenja koja su se uplela izmeu njegove due i Boga.
Volja Boija postaje njegova volja - ista, uzdignuta, profinjena i posveena. Njegov izraz
lica otkriva svjetlost neba. Njegovo tijelo je prigodan hram za Svetog Duha. Svetost krasi
njegov karakter. Bog moe optiti sa njim, jer dua i tijelo su u u skladu sa Bogom. Lt 139,
1898. (7BC 909)
Hristova ljubav ivotvorna sila. Ljubav koju Hristos iri kroz cijelo bie je ivotvorna sila.
Svaki vitalni dio mozak, srce, nervi ona iscjeliteljski dodiruje. Njome se najvee energije
bia pobuuju na aktivnost. Ona oslobaa duu od krivice, tuge i zabrinutosti, koje slamaju
ivotne snage. Sa njom dolaze spokojstvo i mir. Ona usauje u duu radost koju nita
zemaljsko ne moe razoriti radost u Svetome Duhu radost koja daje zdravlje i ivot. MH
115 (1905)
185
UM, KARAKTER I LINOST Mentalno zdravlje
X DIO
MENTALNO ZDRAVLJE
44. ZAKONI KOJI UPRAVLJAJU UMOM
ovjek stvoren sa savreno uranoteenim umom. Gospod je nainio ovjeka ispravnim u

415
poetku. On je bio stvoren sa savreno uravnoteenim umom, veliina i snaga svih njegovih
organa bila je savreno razvijena. Adam je bio savren tip ovjeka. Svaki umna osobina bila je
srazmjerna, i svaka je imala svoju odreenu slubu, a ipak sve su bile meusobno zavisne za
puno i pravilno iskoritavanje svake od njih. 3T 72 (1872)
Stvoritelj je postavio zakone uma. Onaj koji je stvorio um i postavio njegove zakone
obezbijedio mu je i razvoj u skladu sa njima. Ed 41 (1903)
Boji veliki zakoni. Postoje veliki zakoni koji upravljaju svijetom prirode, a duhovne stvari
kontroliu podjednako izvjesna naela. Moraju se iskoristiti sredstva za odreeni cilj da bi se
postigao eljeni rezultat. Bog je svakom ovjeku odredio zadatak prema njegovoj sposobnosti.
Kroz vaspitanje i praksu ljudi se osposobljavaju da doekaju svaku nudu koja se moe
pojaviti, a mudro planiranje je potrebno da se svako stavi u odgovarajuu sferu kako bi stekao
iskustvo koje e ga osposobiti za noenje odgovornosti. 9T 221, 222 (1909)
Prestup prirodnih zakona je grijeh. Stalno prestupanje prirodnih zakona je stalno
416
prestupanje zakona Bojeg. Sadanja teina patnje i bola koji svugdje zapaamo, sadanja
runoa i oronulost, bolest i slaboumnost, koji preplavljuju svijet, ine ga, u poreenju sa
onim to je mogao biti i to je Bog zamislio da bude, kuom strave; i sadanji narataj je slab
u mentalnoj, moralnoj i fizikoj sili. Sva ova bijeda gomilala se iz generacije u generaciju zato
to je pali ovjek krio Boji zakon. Grijesi najveeg zanaaja ine se kroz odavanje izopae-
nom apetitu. 4T 30 (1876)
Prestup naruava harmoniju. Ista sila koja odrava prirodu takoe radi u ovjeku. Isti
veliki zakoni koji vode zvijezdu i atom kontroliu ljudski ivot. Zakoni koji upravljaju radom
srca, reguliui protok struje ivota u tijelu, zakoni su svemone Inteligencije koja ima juris-
dikciju nad duom. Od Njega potie sav ivot. Samo u skladu sa Njim moe se nai njegova
prava sfera djelovanja. Za sve objekte Njegovog stvaranja uslov je isti ivot koji se odrava
primanjem ivota od Boga, ivot koji se odvija u skladu sa Stvoriteljevom voljom. Prestupiti
Njegov zakon fiziki, mentalni, ili moralni znai staviti se izvan harmonije sa univerzu-
mom, uvesti nered, anarhiju, propast. Ed 99, 100 (1903)
Poledica prati uzrok sa izvjesnou. Preko Bojih zakona u prirodi, posledica prati uzrok sa
neumitnom izvjesnou. etva svjedoi o sjetvi. Tu se ne tolerie nikakva prevara. Ljudi
mogu obmanuti svoje blinje i primiti hvalu i naknadu za slubu koju nijesu obavili. Ali u
prirodi nema prevare. Nevjernom domainu etva izrie osudu. A u najpotpunijem smislu ovo
je takoe istina na duhovnom podruju.
417
Samo naizgled, ne i u stvarnosti, zlo uspijeva. Dijete koje izostaje iz kole, mladi koji
zapostavljaju svoje studije, slubenik ili egrt koji ne slui interesima svoga poslodavca,
186
ovjek u ma kojem poslu ili zanimanju koji je nevjeran prema svojim najveim odgovornos-
tima, mogu laskati sebi, sve dok se greka prikriva, da su stekli preimustvo. Ali nije tako; oni
obmanjuju sami sebe. ivotna etva je karakter; i to je ono to odreuje sudbinu, kako za ovaj
ivot tako i za onaj koji dolazi. Ed 108, 109 (1903)
Mo samoobmane. Strana je mo samoobmane na ljudski um! 4T 88 (1876)
Um ima mo da pravi razliku. Ljudski um je obdaren moi da pravi razliku izmeu pravog
i pogrenog. Bog je zamislio da mukarci i ene ne odluuju iz nagona, ve iz teine dokaza,
paljivo uporeujui pismo sa pismom. Da su Jevreji ostavili svoje predrasude i uporedili
pisana proroanstva sa injenicama koje su karakterisale Isusov ivot, zapazili bi divan sklad
izmeu tih proroanstava i njihovog ispunjenja u ivotu i slubi poniznog Galilejca. DA 458
(1898)
Disciplinovani umovi imaju poveanu mo pamenja i zapaanja. Navike namarnosti
trebaju se odluno savladati. Mnogi misle da je dovoljno opravdanje za najtee zablude
prepustiti se zaboravu. Ali ne posjeduju li oni, kao i ostali, intelektualne sposobnosti? Zato
trebaju disciplinovati svoje umove da pamte. Grijeh je zaboraviti, grijeh je biti nemaran. Ako
formirate naviku nehata, vi moete zanemariti vlastito spasenje due i na kraju otkriti da ste
nespremni za carstvo Boje. COL 358, 359 (1900)
Um se prilagoava dimenzijama onoga to mu je blisko. Zakon uma je da se on suava ili
iri prema dimenzijama onoga sa ime postaje blizak. Mentalne moi e sigurno postati 418
ograniene i izgubiti sposobnost poimanja dubljeg znaenja Rijei Boje ukoliko se krjepko i
istajno ne usmjere na zadatak traganja za istinom. RH, July 17, 1888. (FE 127)
Um se prilagoava onome ime se bavi. Zakon uma je da se postepeno prilagoava
predmetima kojima se obuava da se bavi. Ako je zaokupljen samo uobiajenim stvarima, on
postaje zakrljao i oslabljen. Ako se od njega nikad ne trai da se hrva sa tekim problemima,
on e posle izvjenog vremena gotovo izgubiti mo rasta.
Kao vaspitna sila, Biblija je bez premca. U Rijei Bojoj um nalazi predmete za
najdublje razmiljanje, najuzvienije tenje. Biblija je najpounija istorija koju ljudi
posjeduju. Ona dolazi svjea sa izvora vjene istine, a boanska ruka sauvala je njenu istotu
kroz sve vjekove....
Ovdje se otkrivaju veliki problemi dunosti i sudbine. Zavjesa koja razdvaja vidljivi
od nevidljivog svijeta se podie, i mi posmatramo sukob suprostavljenih sila dobra i zla, od
prvog ulaska grijeha do konanog trijumfa pravde i istine; i sve to je samo otkrivenje karak-
tera Bojeg. U smjernom razmatranju istina izloenih u Njegovoj Rijei, um uenika dolazi u
zajednicu sa beskonanim umom. Takvo prouavanje ne samo to e profiniti i oplemeniti
karakter, ve zasigurno proiriti i osnaiti mentalne moi. PP 596-599 (1890)
Gledanjem mi se mijenjamo. Zakon kako intelektualne tako i duhovne prirode je da se
gledanjem mijenjamo. Um se postepeno prilagoava predmetima kojim mu je doputeno da se
bavi. On se izjednaava sa onim to uobiava da voli i potuje. ovjek se nikad nee uzdii
vie od svog standarda istote ili pobonosti ili istine. Ako je njegovo ja najvei ideal, on 419
nikad nee postii neto uzvienije. Umjesto toga, neprekidno e tonuti sve dublje i dublje.
Jedino Boja milost ima mo da uzdigne ovjeka. Preputen sam sebi, on e neizbjeno padati
sve dublje i dublje. GC 555 (1888)
Zakon promjene elje. Velika teta se ini zbog pomanjkanja vrstine i odlunosti. Znala
sam roditelje koji kau: ne moe imati ovo ili ono, i onda poputali mislei da su moda
187
prestrogi, i davali djetetu upravo ono to su odbijali. Tako se ini doivotna teta. Vaan
zakon uma onaj koji se ne smije prenebregnuti je da kad se eljeni objekat tako odluno
odrie da se ukloni svaka nada, um e uskoro prestati da ezne za njim i zaokupie se drugim
zanimanjima. Ali sve dok ima ikakve nade da se eljeni objekat dobije, inie se napor da se
to postigne. ST, Feb 9, 1882. (CG 283, 284)
Ubjeenja trae izraza. Boji je zakon da ko god vjeruje u istinu kao to je u Isusu, on e je
obznaniti. Zamisli i ubjeenja ovjejeg uma trae izraza. Ko god gaji nevjerstvo i kriticizam,
ko se god osjea spemnim da sudi o djelima Svetog Duha, irie duh koji ga nadahnjuje.
Priroda je nevjerstva i nevjerovanja i odbijanja milosti Boje da ini od sebe neto to e se
osjetiti i uti. Um podstaknut ovim naelima uvijek nastoji da naini mjesta za sebe i stekne
pristalice. Svi koji hode pored otpadnika bie ispunjeni njegovim duhom da podijele sa
ostalima svoje misli i rezultat svojih vlastitih istraivanja, i osjeanja koja su podstakla
njihovu akciju; jer nije lako uguiti naela po kojima djelujemo. SpT Series A, No. 6, p 39,
July 6, 1896. (TM 290, 291)
Izraz jaa misli i osjeanja. Prirodni je zakon da se nae misli i osjeanja podstiu i jaaju
420 kad im dajemo oduka. Dok rijei izraavaju misli, isto tako je istina da misli prate rijei. Ako
bi svojoj vjeri dali vie izraza, vie bi se radovali blagoslovima koje znamo da imamo
velikoj milosti i ljubavi Bojoj imali bi veu vjeru i veu radost. Nijedan jezik ne moe
izraziti, nijedan ogranieni um poimati, one blagoslove koje poizilaze iz cijenjenja dobrote i
ljubavi Boje. ak i na zemlji mi moemo imati radost kao izvor koji nikad ne presuuje, zato
to se napaja potocima koji teku od Bojeg prestola. MH 251-253 (1905)
Um ima mo izbora. Bog nam je dao mo izbora; nae je da je iskoristimo. Mi ne moemo
promijeniti svoja srca, mi ne moemo kontrolisati svoje misli, svoje nagone, svoje sklonosti.
Mi ne moemo oistiti sebe, osposobiti za Boju slubu. Ali moemo izabrati da sluimo
Bogu, moemo mu predati svoju volju; tada e on djelovati u nama da hoemo i uinimo kako
je Njemu ugodno. Na taj nain e itava naa priroda biti dovedena pod Hristovu kontrolu.
MH 176 (1905)
Kua nas nikad ne moe prisiliti da inimo zlo. On ne moe kontrolisati umove
ukoliko se ne potine njegovoj kontroli. Volja mora pristati, vjera se mora osloniti na Hrista,
prije nego to Sotona ispolji svoju mo nad nama. Ali svaka grena elja koju gajimo daje mu
uporite. Svaka taka na kojoj proputamo primijeniti boanski standard predstavlja otvorena
vrata na koja on ulazi da kua i da nas unitava. Svaka mana i nedostatak sa nae strane daje
mu priliku da prigovara Hristu. DA 125 (1898)
ovjek slobodno moralno bie. Da bi raspirio pobunu u palom ovjeanstvu, on [Sotona]
sada predstavlja Boga kao nepravednog, to doputa ovjeku da kri zakon. Zato, kae
vjeti kua, kad Bog zna kakav e biti rezultat, On doputa ovjeku da doe u iskuenje,
grijei i dopadne bijede i smrti?
421
Danas postoje hiljade onih koji ponavljaju istu pobunjeniku optubu protiv Boga.
Oni ne uviaju da bi liiti ovjeka slobode izbora znailo oduzeti mu pravo inteligentnog bia
i nainiti ga prostim automatom. Nije Boja namjera prinuditi volju. ovjek je stvoren kao
slobodno, moralno bie. Poput stanovnika svih drugih svjetova, on se mora podvri testu
poslunosti; ali on nikad nije doveden u takav poloaj da poputanje zlu postane stvar
neophodnosti. Nije doputeno da na njega doe nijedno iskuenje i proba koje ne bi mogao
odbiti. Bog je obezbijedio obilnu pomo tako da ovjek nikad ne mora biti poraen u sukobu
188
sa Sotonom. PP 331, 332 (1890)
Sadanje tenje budue odluke. - Staza koju sada birate uticae na dobro ili zlo u itavoj
vaoj budunosti. Lt 41, 1891.
Prednost voenja zavisnosti o sebi. Bog nikad nije zamislio da jedan ljudski um bude pod
potpunom kontrolom drugog.... Oni koji sebi postavljaju za cilj da tako vaspitaju svoje
uenike, kako bi mogli vidjeti i osjetiti da sila lei u njima samima da ih naine mukarcima i
enama od vrstog naela, sposobne za svaki poloaj u ivotu, su najkorisniji i uvijek uspjeni
uitelji. Njihov rad se moda nee pokazati kao najvea prednost kod nepaljivih posmatraa,
njihovi napori se moda nee vrednovati visoko kao kod onih uitelja koji potinjavaju umove
i volju svojih uenika apsolutnim autoritetom ali budui ivoti tih uenika pokazae plodove
boljeg plana edukacije. 3T 134 (1872)
Nekontrolisan um postaje slab. Mentalne moi trebaju se razviti do krajnosti; treba ih
ojaati i oplemeniti bavljenjem duhovnim istinama. Akose dopusti umu da se gotovo sasvim
bavi beznaajnim stvarima i obinim poslovima svakodnevnog ivota, on e, u skladu sa
422
jednim od njegovih nepromjenljivih zakona, postati slab i povran, i lien duhovne sile.- 5T
272 (1885)
Predrasude spreavaju prosvjetljenje. Oni koji doputaju predrasudama da odvrate um od
primanja istine ne mogu primiti boansko prosvjetljenje. Ipak, kad se iznose stanovita iz
Svetog Pisma, mnogi ne pitaju: da li je to istina u skladu sa Bojom Rijeju? Ko je zastupa?
I ukoliko ne dolazi preko upravo onog kanala koji im se svia, oni je ne prihvataju. Oni su
tako potpuno zadovoljni vlastitim idejama da nee da istrauju dokaze Svetog Pisma sa eljom
da naue, ve odbijaju da se zainteresuju, prosto zbog svojih predrasuda. GW 125, 126 (TM
105, 106)
Srea zavisi o savrenom skladu sa Bojim zakonima. Zakon ljubavi je temelj Boje uprave
i srea svih stvorenih bia zavisi od njihove savrene usklaenosti sa njegovim velikim
naelima pravde. Bog eli od svih svojih stvorenja slubu ljubavi potovanje koje potie iz
razumnog vrednovanja Njegovog karaktera. On ne nalazi zadovoljstva u iznuenoj odanosti, i
svima daje slobodu volje, da bi mu mogli dobrovoljno sluiti. GC 493 (1888)
45. INDIVIDUALNOST
Individualnost je sila. - Svako ljudsko bie, stvoreno po obliju Bojem, obdareno je sa moi
slinoj Stvoriteljevoj individualnou, moi da misli i djeluje. Ljudi u kojima je ova mo 423
razvijena su ljudi koji nose odgovornosti, koji su vodje u poduhvatima i iji karakter je od
uticaja. Ed 17 ( 1903 )
Svako ima svoju osobenu individualnost. Jevandjelje se bavi pojedincima. Svako ljudsko
bie ima duu da je spasi ili izgubi. Svako ima individualnost odvojenu i razliitu od svih
drugih. Svako se mora uvjeriti za sebe, obratiti za sebe. On mora primiti istinu, pokajati se,
vjerovati i pokoravati se za sebe. Ona mora ispoljavati svoju volju za sebe. Niko ovaj posao ne
moe obaviti preko zamjenika. Niko ne moe utopiti svoju individualnost u individualnost
drugoga. Svako se mora pokoriti Bogu vlastitim inom i tajnom pobonosti. MS 28, 1898.
Jednistvo u raznolikosti. Gospodnji je plan da bude jedinstvo u raznolikosti. Nema ovjeka
koji moe biti mjerilo za sve ostale ljude. Naa razliita povjerena sredstva srazmjerna su
189
424 naim razliitim sposobnostima. Jasno sam upuena da je Bog obdario ljude razliitim
stepenom sposobnosti i onda ih postavio tamo gdje mogu raditi posao za koji su sposobni.
Svaki radnik je duan ukazati svojim kolegama potovanje koje bi elio da se ukae njemu
samom. LT 111, 1903.
Umovi ljudi se razlikuju. Zato su nam potrebni Matej, Marko, Luka, Jovan, Pavle i svi
oni drugi pisci koji su iznijeli svoja svjedoanstva o ivotu Spasitelja tokom Njegove slube
na zemlji? Zato nije mogao jedan od uenika napisati kompletan zapis i tako nam dati
povezan izvjetaj o Hristovom ivotu i radu?
Jevanelja se razlikuju, ali ipak zapis u njima se sjedinjava u jednu cjelinu. Jedan pisac
istie ono to drugi nije istakao. Ako su ove take bitne, zato ih svi pisci nijesu pomenuli?
Zato to su umovi ljudi razliiti i ne shvataju stvari na potpuno isti nain. Neke istine mnogo
jae privlae umove jedne vrste ljudi nego druge; neka pitanja izgledaju mnogo vanija
jednima nego drugima. Isto naelo primjenjuje se na govornike. Neki govornici dugo se bave
stvarima preko kojih bi drugi brzo preli ili ih uopte ne bi spomenuli. Na taj nain istinu
jasnije predstavljaju nekolicina nego jedan. MS 87, 1907.
Individualnost se ne smije unitavati. Gospod ne eli da se uniti naa individualnost; nije
Njegova namjera da bilo koje dvije osobe budu potpuno iste u ukusima i sklonostima. Svako
ima u sebi karakteristine osobene crte, i njih ne treba unitavati, ve uvjebavati, oblikovati,
dotjerivati po liku Hristovom. Gospod skree prirodne sklonosti i sposobnosti u korisne
kanale. U poboljanju sposobnosti koje je Bog dao, talenat i mo se razvijaju ako ljudsko
orue hoe priznati injenicu da su sve njegove moi darovi od Boga, koji se ne koriste za
sebine ciljeve, ve na slavu Boju i dobro naih blinjih. Lt 20, 1894. ( HC 90)
Svako dijete mora imati individualnost. Dijete se moe tako disciplinovati da nema, poput
425
ivotinje, vlastitu volju, njegova individualnost izgubiti u individualnosti svoga uitelja.
Koliko god je to mogue dijete se treba vaspitavati da se oslanja na sebe. Kroz ispoljavanje
razliitih sposobnosti ono e nauiti gdje je najjae i u emu oskudijeva. Mudar vaspita e
posebnu panju posvetiti razvoju slabijih crta, tako da dijete moe formirati dobro
uravnoteen, skladan karakter. RH, Jan 10, 1882. ( FE 57)
Brak ne unitava individualnost. Ni mu niti ena ne treba da pokuavaju vriti nad drugim
arbitranu kontrolu. Ne pokuavajte prinuditi jedno drugo na pokoravanje svojim eljama. Ne
moete ovo initi i sauvati uzajamnu ljubav. Budite ljubazni, strpljivi, snoljivi, paljivi i
utivi. Milou Bojom moete uspjeti da usreite jedno drugo, kao to ste se na vjenanju
zakleli i obeali da ete initi. MH 361 (1905)
Mu i ena moraju sauvati individualnost (savjet jednom mladom branom paru). U
vaoj ivotnoj zajednici vaa privrenost mora biti doprinos meusobnoj srei. Svako mora
sluiti srei drugoga. Ovo je Boja volja za vas.
Ali dok se morate spojiti u jedno, nijedno od vas ne smije izgubiti ili utopiti svoju
individualnost u individualnost drugoga. Njega morate pitati: ta je ispravno? ta je
pogreno? Kako najbolje mogu ispuniti cilj moga stvaranja? Ili ne znate da nijeste svoji? Jer
ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tjelesima svojim, i u duama svojim, to je
Boije (1 Korinanima 6:19, 20).
Vaa ljubav prema onom to je ljudsko mora biti podreena (od drugorazrednog
znaaja prim. prev.) vaoj ljubavi prema Bogu. Bogatstvo vae ljubavi treba ploviti ka
Onome koji je dao svoj ivot za vas. ivei za Boga dua mu alje svoju najveu i najbolju
190
ljubav. Da li je najvei izliv vae ljubavi prema Onome koji je umro za vas? Ako jeste, vaa 426
uzajamna ljubav bie po nebeskom redu. 7T 45, 46 (1902)

Mi imamo vlatitu individualnost, i individualnost ene nikada se ne smije utopiti u
individualnost njenog mua. MS 12, 1895.
Posveenje uljepava individualnost. ivot posveen slubi Bogu razvie se i uljepati u
svojoj individualnosti. Niko ne moe utopiti svoju individualnost u individualnost drugoga, ali
mi smo svi, kao pojedinci nakalemljeni na jedno roditeljsko stablo, i mora postojati jdinstvo u
raznolikosti. Najvei Umjetnik nije nainio ni dva lista istog drveta potpuno jednaka; tako ni
Njegova stvaralaka sila ne daje svim umovima isti oblik. Oni su stvoreni da ive kroz
beskrajne vjekove, i mora postojati potpuno jedinstvo, um sjedinjen sa umom; ali ni dva da ne
budu po istom kalupu. MS 116, 1898.
Bog svakome daje individualan zadatak. Stvari u svijetu prirode moraju se posmatrati i
njihova pouka pimjeniti u duhovnom ivotu, duhovnom rastu. Svakom ovjeku je Bog ne
ovjek dao njegov posao. Ovo je pojedinaan zadatak oblikovanje karaktera po
boanskom uzoru. Ljiljan ne smije nastojati da bude rua. Postoje raznolikosti u obliku cvijea
i plodova, ali sve crpi svoje razne sposobnosti od Boga. Sve je Gospodnje. Tako je Boja
zamisao da ak i najbolji ljudi ne budu istog karaktera. MS 116, 1898.
Potujte jedni druge. Svako od nas ima posao koji treba da radi. Mi moemo biti raznih
nacionalnosti, ali moramo biti jedno u Hristu. Ako dopustimo da nas osobenosti karaktera i
narav ovdje razdvoje, kako se moemo nadati da zajednikom ivotu na nebu. Mi moramo
gajiti meusobnu ljubav i potovanje. Meu nama mora postojati ono jedinstvo za koje se
427
Hristos molio. Otkupljeni smo skupo i moramo proslaviti Boga u svojim tjelima i duhu. MS
20, 1905.
Potpuno je pogreno kopirati druge. ovjek koji se povodi po obrascu ma kojeg ljudskog
karaktera ini krajnju pogreku. Svaka osoba mora gledati na Boga za sebe, sa savjesnom
odanou trgovati talentima koje joj je Bog dao. Gradite vlastito spasenje sa strahom i
drhtanjem; jer je Bog to ini u vama da hoete i uinite kako mu je ugodno (Filipljanima
2:12, 13). To je u tebi brate, u tebi; ne u drugom za tebe. Ti mora imati individualno iskustvo.
Tada e se radovati u sebi, a ne u drugome. MS 116,1898.
Svaki um ima svoju osobenu snagu. Boli me kad vidim kako se malo cijene ljudi koje je
Gospod upotrijebio i koje e upotrijebiti. Bog zabranjuje da se ma koji ljudski um utapa u
kanal drugog ljudskog uma. Neko moe jedan ljudski um uzvisiti kao onaj koji je u svakom
pogledu superioran, ali svaki um ima svoju osobenu slabost i svoju osobenu snagu. Jedan
ljudski um nadomjeta nedostatak drugoga. Ali ako svi rade na istom poslu i ako se ohrabre da
gledaju, ne na ljude da bi znali svoju dunost, ve na Boga, oni e se razvijati pod vostvom
Svetog duha, raditi u zajednici sa svojom braom. Jedan e nadomjestiti nedostatak drugoga.
Lt 50, 1897.
Ne kalupiti druge umove. Bog je dao svakom ovjeku individualnu odgovornost. Gradite
vlastito spasenje sa strahom i drhtanjem. ovjek ne moe izgraditi spasenje ma kojeg drugog
ovjeka. On ne moe postati kopija nekog ljudskog uma. Od njega se trai da djeluje po svojoj
mogunosti prema sposobnosti koju mu je Bog dao. Nijedan ovjek, ma kakvo bilo njegovo
iskustvo, ma kakav da je njegov polaaj, ne smije da misli kako zavava divan posao kad
oblikuje i kalupi um nekog ljudskog bia po svom vlastitom umu i ui ga da ispoljava 428
miljenja i osjeanja koja ne moe izraziti. Ovo se uvijek ini na tetu ljudskog bia. MS
191
116, 1898.
Ne budite sjenka drugih.* Oh, koliko radnika potrebuju Isusovog duha da ih promijeni i
dotjera kao to se glina oblikuje u rukama lonara! Kad imaju ovaj duh, nee biti duha
razmimoilaenja meu njima; nijedan nee biti uskogrud kao da eli sve uraditi na svoj nain,
prema svojim zamislima, nee biti osjeaja nesklada izmeu njega i njegovih saradnika koji
ne doseu njegov standard. Gospod ne eli da iko od Njegove djece bude sjenka drugih; ve bi
On htio da svako bude jednostavno svoje vlastito '' ja '', profinjeno, posveeno, oplemenjeno
podraavajui ivot i karakter velikog Uzora. Skuen, zatvoren, iskljuiv duh koji dri sve u
rasponu svoga ja prokletstvo je Bojem djelu i uvijek e to biti gdje god mu se dopusti
postojanje. RH, Apr 13, 1886.
Niko da ne utapa svoj um. Bog doputa svakom ljudskom biu da ispolji svoju indivi-
dualnost. On ne eli da iko utapa svoj um u um smrtnog bia. Oni koji ele preobraaj uma i
karaktera ne smiju gledati na ljude, ve na boanski Primjer. Bog upuuje poziv: Jer ovo da
se misli meu vama to je u Hristu Isusu. Obraenjem i preobraenjem ljudi primaju um
Hristov. Svako mora stajati pred Boga sa individualnom vjerom, individualnim iskustvom,
znajui za sebe da je unutra Hristos, nad slave. Oponaati primjer nekog ovjeka ak i onog
koga moda smatramo skoro savrenim u karakteru za nas znai dati povjerenje
429
nesavrenom ljudskom biu, onom koje je nesposobno dodati jednu jotu ili titlu savrenstvu.
ST, Sept. 3, 1902.
Pravila za snane umove. Dobro je za brata i sestru ________i brata i sestru________ da
imaju snane umove. Svako mora odravati svoju individualnost. Svako mora sauvati
individualnost koja se nee utopiti u individualnosti drugoga. Nijedno ljudsko bie ne smije
biti sjenka drogog ljudskog bia. Boije sluge moraju raditi zajedno u jedinstvu koje spaja um
sa umom. Lt 44, 1903.
Individualna mjera. Nijedan ovjek ne moe uzrasti do punine rasta ovjeka za drugog.
Svako mora dosei vlastitu individualnu mjeru za sebe. Svako treba rasti pod Boijim
nadzorom. MS 16, 1898.
Nijedno drugo ljudsko bie potpuno ne dijeli unutranji ivot. Gledano sa ljudske strane,
ivot je svima nepouzdana staza. To je staza na kojoj, bar to se tie nekih dubljih iskustava,
svako od nas hodi sam. U na unutranji ivot nijedno drugo ljudsko bie ne moe potpuno
ui. Dok malo dijete polazi na put na kojem e prije ili kasnije morati odabrati vlastiti kurs,
samo reavajui ivotna pitanja za vjenost, koliko ozbiljan treba biti napor da se upravi
negovo povjerenje na najsigurnijeg Vodia i Pomonika. Ed 255, 1903.
Karakter je lian. Karakter je lian. Svako od nas ima obaviti posao za vrijeme i za
vjenost. Bog mrzi na indiferentnost u pogledu oblikovanja karaktera. Lt 223, 1903.
Priznavanje ljudskih prava. Jedna od najveih predstavki ovih naela [priznavanja line
odgovornosti] nalazi se u priznavanju ovjekovih prava prema njemu samom, da kontrolie
vlastiti um, da upravlja svojim talentima, pravu da prima i daje plodove sopstvenog rada.
430 Snaga i mo u naim institucijama postojae samo kad u svim svojim vezama sa blinjima oni
priznaju ova naela samo kad u svom radu obrate panju na upute Rijei Boje. 7T 180
(1902)
Zavisnost o Hristu. Svaka dua ima inividualnost. Svaka dua mora imati neprekidno isku-
*
Vidi naslov br. 29, Zavisnos i nezavisnost
192
stvo sa Hristom; jer on kae: Bez mene ne moete initi nita (Jovan 15:5). Negova naela
moraju biti naa naela; jer ova naela su vjena istina, objavljena u pravdi, dobroti, milosti i
ljubavi. Lt 21, 1901.
Mora se ouvati individualnost u hrianskom iskustvu. Uite svaku duu da se potpuno
oslanja na ruku beskonane sile. Postoji individualnost u hrianskom iskustvu koja se mora
ouvati u svakom ljudskom biu, i odgovornost koja se ne moe skinuti sa ma koje due.
Svako mora biti svoje bitke, stei vlastito hriansko iskustvo, nezavisnost u izvjenom
pogledu od svake due; a Bog ima pouke koje svako za sebe treba stei i koje niko drugi ne
moe dobiti za njega. MS 6, 1889.
46. MEULJUDSKI ODNOSI*
Zakon uzajamne zavisnosti. Mi smo svi zajedno upleteni u veliku tkaninu ovjeanstva, i
ta god moemo uraditi na korist i uzdizanje drugih odrazie se u blagoslovu na nama 431
samima. Zakon uzajamne zavisnosti proima sve drutvene klase. PP 534, 535 (1890)
Ljudska bia nainjena da budu neophodna jedna drugima. Po Gospodnjem planu ljudska
bia su nainjena neophodnim jedni drugima. Kad bi svi inili to mogu da pomognu onima
kojima je potrebna njihova pomo, svojom nesebinom simpatijom i ljubavlju, kakvo bi se
blagosloveno djelo moglo obaviti. Bog je svakom povjerio talente. Ove talente moramo
iskoristiti da pomaemo jedni drugima u hodanju uskom stazom. U ovom poslu svako je
povezan sa drugima, a svi su sjedinjeni sa Hristom. Nesebinom slubom moemo
unaprijediti i poveati svoj talenat. Lt 115, 1903. (HC 182)
Pomaui drugima pomaemo sebi. Mnogi su u tami. Oni su izgubili svoj pravac. Oni ne
znaju koji kurs da slijede. Neka oni koji su u zabuni tragaju za drugima koji su u potekoama
432
i govore im rijei nade i ohrabrenja. Kad otponu sa ovim poslom, nebeska svjetlost e im
otkriti stazu koju trebaju slijediti. Svojim utjenim rijeima oaloenom oni sami e se utje-
iti. Pomaui drugima, oni sami e se izvui iz svojih potekoa. Radost zauzima mjesto tuge
i klonulosti. Srce, ispunjeno Duhom Boijim, zrai toplotom prema svakom ljudskom biu.
Takvi vie nijesu u mraku; jer njihova tama je kao podne. MS 116, 1902. (4 BC 1151)
Na trajni uticaj. Mi smo podvrgnuti najsveanijem odnosu jedni prema drugima. Na uticaj
je uvijek ili za ili protiv spasavanja dua. Mi ili sabiramo sa Hrista ili prosipamo. Mi treba da
ponizno hodamo i biramo sigurne staze, da ne bismo druge skrenuli sa pravog puta.
Mi trebamo sauvati najstroiju istotu u mislima, rijeima i ponaanju. Zapamtimo da
Bog stavlja nae tajne grijehe u svjetlosti svog lica. Postoje misli i osjeanja koje sugerie i
pobuuje Sotona koje mue i najbolje ljude; ali ako se one ne gaje, ako se odbacuju kao
mrske, dua se ne skrnavi krivicom, i niko drugi nije uprljan njihovim uticajem. Oh, kad bi
svako od nas postao miris ivotni na ivot onima oko nas! RH, Mar 27, 1888.
Dalekosene posledice uticaja. Mi do suda moda nikad neemo znati kakav je uticaj
ljubaznog, uviavnog naina djelovanja u odnosu na nedosledan, nerazborit i bezvrijedan.
Kad ih nakon provokacija i nepravde sa njihove strane tretirate kao nedune osobe i ak se
*
Vidi naslov br. 68, Drutveni odnosi
193
zalaete da im ukaete posebna djela ljubaznosti, vi ste tada obavili svoj hrianski dio; a oni
postaju iznenaeni i posramljeni, i sagledavaju vlastiti kurs djelovanja i niskost jasnije nego
da ste otvorno iznijeli njihova zla dijela i ukorili ih. Lt 20, 1892. (MM 209, 210)
Neutivost i njen uticaj. Dobre osobine koje mnogi posjeduju se skrivaju, i umjesto da
433
privlae due Hristu oni ih odbijaju. Kad bi ovi ljudi mogli sagledati uticaj svoje neutivosti i
neljubaznosti na nevjernike, i koliko je uvredljivo takvo ponaanje u Bojim oima, oni bi
reformisali svoje navike, jer nedostatak utivosti jedan je od najveih kamenova spoticanja
grenicima. Sebini, nezadovoljni, kisjeli hriani prepreuju put tako da grenici nemaju
elju da se priblie Hristu. RH, Sept 1, 1885. ( HC 229)
Budite privlani. Neka se Hristos vidi u svemu to inite. Neka svi vide da ste ivi poslanici
Isusa Hrista. Budite privlani. Zadobijajte svojim ivotom srca svih koji dolaze u kontakt sa
vama. Danas se suvie malo radi na tome da se istina uini privlanom za druge. MS 6,
1889.
Svako djelo je uticaj. Svaka rije koju izgovorite, svako dijelo koje uinite, ima uticaj na
dobro ili zlo na one koji se drue sa vama; i , oh! koliko je neophodno da Hristos vjerom
nastava u vaem srcu, kako bi vae rijei mogle biti rijei ivota, a vaa djela djela ljubavi.
RH, June 12, 1888.
Odgovornost za uticaj. Bog svakog smatra odgovornim za uticaj koji okruuje njegovu
duu, na njegov raun i na raun drugih. On poziva mlade mukarce i mlade ene da budu
strogo umjereni i da savjesno koriste sposobnosti uma i tijela. Njihove sposobnosti mogu se
razviti samo marljivim koritenjem i mudrim usklaivanjem njihovih moi na slavu Bogu i na
korist njihovim blinjima. Lt 145, 1987.
Okrueni atmosferom vjere. Od najvee je vanosti za nas da okruimo duu atmosferom
434 vjere. Mi svakodnevno odluujemo vlastitu vjenu sudbinu u skladu sa atmosferom koja
okruuje duu. Mi smo pojedinano odgovorni za uticaj koji vrimo, a poledice koje ne
vidimo rezultirae iz naih rijei i djela.
Da je Gospod spasio Sodom radi deset pravednika, kakav bi bio uticaj na dobro koji bi
proistekao kao rezultat vjernosti Bojeg naroda, ako bi se svako ko ispovijeda Hritovo ime
takoe obukao u Njegovu pravednost?
Ako je Bog znao kazati prebivalite i naznaiti zanimanje Simona koara i tano
uputiti centuriona kako da ga pronae pored mora, On i nas zna po imenu, zna ime se
bavimo, gdje ivimo i kakva su naa iskustva. On zna da li istimo Carev put od svih otpadaka
i prepreka, tako da moe upraviti nae due naprijed i gore, ili punimo stazu otpacima i
gradimo vlastiti put i meemo kamenove za spoticanje na put grenika da bi omeli spasavanje
dragocjenih dua za koje je Hristos umro. Und MS 23.
Postupanje sa razliitim naravima. Gospod eli da budemo posveeni. Susretaemo se sa
ljudima razliitih naravi i nai emo se u poziciji gdje neemo znati kako postupiti sa ljudskim
umovima. Mi moramo traiti od Hrista da nam da rijei da govorimo koje e biti blagoslov. I
dok tako nastojimo pomoi drugima, mi sami emo biti blagosloveni. MS 41, 1908.
Najvaniji zadatak. Ovaj zadatak ispravljanja zabluda] je najosjetljiviji, najsloeniji posao
ikad povjeren ljudskim biima. On zahtijeva najfiniji takt, najveu osjetljivost, poznavanje
ljudske prirode i nebesku vjeru i strpljenje, voljnost za rad i straenje i ekanje. To je posao od
kojeg nita ne moe biti vanije. Ed 292 (1903)
194
Bavljenje umovima delikatan zadatak. Vrlo je delikatna stvar raditi sa ljudskim umovima. 435
Vi se moete ponijeti kruto i nikad, nikad ne omekati njihova srca; ili moete prii blie
unesreenoj dui i srcem punim ljubavi odvesti je sa neprijateljevog poprita, ne odvlaei je
tamo i ostavljajui da postane igraka Sotoninih iskuenja. Lt 102, 1897.
Svako ima osobita iskuenja. Ne smijemo dozvoliti da na bilo koji nain budemo smetnja
drugima. Svako ima svoje osobena iskuenja i probe, a mi se moramo nai u poziciji gdje
moemo pomoi i ukrijepiti one koji su u iskuenju. Moramo ohrabriti i, ako je mogue,
podii one koji su slabi u vjeri. Govorei o Bojim obeanjima, mi ponekad moemo ukloniti
potitenost iz umova onih koji su u iskuenju i potekoama. MS 41, 1908.
Savjet jednoj eni to se tie linih odnosa. Upuena sam od Gospoda da ti kaem:
Navalite da uete na uska vrata, jer mnogi e, kaem vam, traiti da uu i nee moi (Luka
13:24). Gospod te poziva da se dri blie Njemu. Govori kao to bi On govorio i ini kako bi
On inio. Ne dopusti nikom da stvori predrasude u tvom umu i navede te da nepromiljeno
govori. uvaj svoju duu neokaljanom i istom i svoje misli uzdignute i posveene. Ne hvali
i ne veliaj ljude na njihovu tetu, i ne budi brza u osuivanju onih za koje misli da ne
postupaju mudro. Neka svi vide da voli Isusa i vjeruje u Njega. Prui svom muu i svojim
vjernim i nevjernim prijateljima dokaz da eli da uvide ljepotu istine. Ali ne pokazuj tu
bolnu, munu zabrinutost koja esto kvari dobro djelo. Lt 45, 1900.
Hriansko razumijevanje. Oni koji koriste najvei broj svojih privilegija i prilika bie, u
biblijskom smislu, talentovani i obrazovani ljudi; ne prosto naueni, ve vaspitani u umu,
manirima, ponaanju. Oni e biti prefinjeni, njeni, saaljivi, odani. To je ono, Gospod mi je
pokazao, to On trai od svoga naroda. Bog nam je dao moi koje treba iskoristiti, razviti i
436
ojaati obrazovanjem. Mi trebamo prosuivati i razmiljati, paljivo zapaajui odnos izmeu
uzroka i posledice. Kada se ovako radi, kod mnogih e se pokazati vea promiljenost i briga
u pogledu njihovih rijei i djela, kako bi mogli u potpunosti odgovoriti Bojoj namjeri u
njihovom stvaranju. MS 59, 1897.
Neposrednost pospjeuje povjerenje (savjet jednom ljekaru). Da je bilo vie neposrednosti,
a manje tajnovitosti, da je bilo vie bratske povjerljivosti, da je bilo manje svoga ja, a vie
Hristovog duha, da ste imali ive vjere u Boga, oblak kojim sada Sotona truje atmosferu uma
bio bi rastjeran. Lt 97, 1898.
Reformatori, ne zanesenjaci. Cilj koji morate imati na umu je da ste vi reformatori, a ne
zanesenjaci. U radu sa nevjernicima ne pokazujte prezriv duh omalovaavanja, jer ako
prestanete da se cjenkate kad je rije o maloj sumi, na kraju ete izgubiti mnogo veu sumu.
Oni e rei: Taj ovjek je varalica, on bi vas liio vaih prava samo kad bi mogao, zato se
pazite ako imate nekog posla s njim.
Ali ako se u radu neto to je vama u korist stavi u korist drugoga, onaj drugi e raditi
sa vama na isti velikoduan nain. Sitniavost raa sitniavost, krtost raa krtost. Oni koji
slijede ovakav kurs ne uviaju kako to drugima izgleda prezrivo; posebno onima koji nijesu
od nae vjere; a dragocjeno djelo istine nosi peat ovog nedostatka. Lt 14, 1887. (Ev 90, 91)
Budite otvoreni. U svojim postupcima, gdje god bili, moramo biti savreno otvoreni i
poteni. Mi ne moemo dopustiti da krimo neku od Bojih zapovijesti radi svjetovnog
437
dobitka. Ko smo mi? Hristos je rekao svojim uenicima: Vi ste so zemlji, ako so obljutavi,
ime e se osoliti? Ona ve nee biti ni za to, osim da se prospe napolje, i da je ljudi pogaze.
MS 50, 1904.
195
Potenje je bitno. U svim detaljima ivota treba se pridravati najstroijih naela potenja.
Ovo nijesu principi koji upravljaju naim svijetom, jer je Sotona varalica, laov i ugnjeta
gospodar, a njegovi podanici ga slijede i sprovode njegove namjere. Ali hriani slue
drugaijem Gospodaru i njihova djela moraju se initi u Bogu, bez obzira na sav sebini
dobitak.
Udaljavanje od savrene estitosti u poslovima moe izgledati kao mala stvar, ali na
Spasitelj to nije tako gledao. Njegove rijei po ovom pitanju su jasne i ekspliitne: Koji je u
malom vjeran, i u mnogom je vjeran (Luka 16:10). ovjek koji vara svog blinjeg u maloj
mjeri prevarie ga u veoj, ako doe u iskuenje. Lano predstavljanje u malim stvarima je
isto toliko neasno u Bojim oima koliko i obmana u veim.
U hrianskom svijetu danas prevara dostie zastrauje razmjere. Narod koji dri
Boje zapovijesti treba pokazati da je iznad svega ovoga. Neasne navike koje kvare odnos
ovjeka sa njegovim blinjim nikad se ne bi smjele praktikovati od strane onih koji
ispovijedaju vjeru u sadanju istinu. Boji narod ini veliku tetu istini najmanjim
udaljavanjem od neporonosti.
ovjek moe i da nema ugodnu spoljanjost, moe oskudijevati u pogledu mnogih
stvari, ali ako ima reputaciju iskrenog potenja, bie potovan. Strogo potenje pokriva mnoge
nepoeljne crte karaktera. ovjek koji se vrsto dri istine zadobie povjerenje svih. Ne samo
to e mu vjerovati braa u vjeri, ve e i nevjernici biti prinueni da ga priznaju kao asnog
ovjeka. Lt 3, 1878.
Nesavitljivo potenje je kao isto zlato. Boje sluge su prinuene na veu ili manju
438 povezanost sa svjetovnim ljudima, poslovnim transakcijama, ali oni trebaju kupovati i
prodavati svjesni da je oko Boje na njima. Nikakva lana mjerila ne smiju se upotrijebiti, jer
to je gadno Gospodu. U svakoj poslovnoj transakciji hrianin e biti upravo ono to eli da
njegova braa misle da jeste. Njegov kurs djelovanja je rukovodi se temeljitim naelima. On
ne pravi eme; zato nema ta da krije, nita to treba prikazati u lanom sjaju.
On moe biti kritikovan, moe biti oproban, ali njegovo nesavitljuivo potenje e sijati
poput istog zlata. On je blagoslov svima koji su povezani sa njim, jer njegova rije je
dostojna povjerenja. On je ovjek koji ne stie preimustvo nad svojim blinjima. On je
prijatelj i dobrotvor svima, i njegovi blinji imaju povjerenja u njegov savjet. Unajmi li
radnike za etvu, njihov mukotrpno zaraeni novac nee prevarom zadrati. Posjeduje li
novac za koji nema neposrednu namjenu, on olakava potrebe svog manje srenog brata. On
ne nastoji da doda vlastitoj zemlji ili napuni depove koristei nesrene okolnosti u koje se
naao njegov susjed. Njegov cilj je pomoi i blagosloviti blinjeg.
Istinski poten ovjek nee koristiti slabost ili nesposobnost da napuni vlastiti
novanik. On prihvata potenu protivvrijednost za ono to prodaje. Ako postoje neki nedostaci
na prodatim artiklima on to otvoreno kae svom bratu ili susjedu, iako inei tao radi protiv
vlastitih poslovnih interesa. Lt 3, 1878.
Razumijevanje ljudske prirode. Onaj ko nastoji da izmijeni ovjeanstvo mora sam
razumjeti ljudsku prirodu. Samo kroz saosjeanje i ljubav moe se doprijeti do ljudi i
uzdignuti ih. Ovdje Hristos stoji otkriven kao najvei Uitelj od svih koji su ikada nastavali
na zemlji, jedino On ima savreno razumijevanje ljudske due. Ed 78 (1903).
Postoji vjetina u postupanju sa onima koji izgledaju posebno slabi. Ako hoemo uiti
druge, mi sami se moramo prvo nauiti od Hrista. Potrebna su nam iroka gledita, da bi mogli
196
obavljati medicinskomisionarsko djelo i pokazati taktinost u ophoenju sa umovima. 439
Oni kojima je odista najmanje potrebna pomo obino primaju najvie nae panje. Ali
potrebno je da pokaemo posebnu mudrost u ophoenju sa onima koji izgledaju lakomisleni i
nerazboriti. Neki ne shvataju svetost Bojeg djela. Oni najmanje sposobni, i ak nemarni,
zahtijevaju naroito paljiv, brian obzir uz stalnu molitvu. Mi moramo pokazati taktinost u
ophoenju sa onima koji izgledaju nezainteresovani i izgubljeni. Istrajnim naporom u njihovu
korist moramo im pomoi da postanu korisni u Gospodnjem djelu. Oni e spremno odgovoriti
na strpljivo, njeno, ljubazno interesovanje.
Mi moramo saraivati sa Gospodom Isusom u obnavljanju nesposobnih i zabludjelih u
razumu i istoti. Ovaj zadatak je po vanosti jednak djelu slube jevanelja. Mi smo pozvani
od Boga da pokazujemo neumorno, strpljivo zanimanje za spasenje onih kojima je potrebno
boansko oienje. Lt 20, 1892. (MM 209)
Ne diskutovari o uvredama i pritubama. Blago onima koji mir grade, jer e se djecom
Bojom nazvati. Ko ih tako naziva? Svi nebeski umovi. Zato ne ohrabrujte nijednu kuanu
duu da vam kazuje pritube na nekog brata ili pijatelja. Recite im da ne elite uti njihove
rijei osude ili zla, zato to vam je va Savjetnik u svojoj Rijei rekao da ete, ako prestanete
raspirivati svau i postanete graditelji mira biti blagoslovani. Kaite im da je ovo blagolov za
kojim udite.
Hrista radi ne govorite ili mislite o zlu. Neka nam Gospod pomogne da ne samo
itamo Bibliju, ve sprovodimo u djelo njena uenja. Ljudsko orue koje je vjerno u svom
poslu, koje sjedinjuje dobrotu sa svojom silom, pravdu sa ljubavlju, uzrokuje radost meu
nebeskim umovima i proslavlja Boga. Ozbiljno se trudimo da budemo dobri i inomo dobro i
primiemo vijenac ivota koji nee uvenuti. MS 116, 1898.
440
Rad za druge i drugima. Kad svjetlost zablista u dui, neki koji su izgledali najpotpunije
predati grijehu postae uspjeni radnici za upravo onakve grenike kakvi su sami jednom bili.
Kroz vjeru u Hrista neki e doi na visoka mjesta u slubi i povjerie im se odgovornosti u
radu na spasavanju dua. Oni uviaju gdje lee njihove vlastite slabosti, oni shvataju
izopaenost svoje prirode. Oni poznaju snagu grijeha, mo zle navike. Oni shvataju svoju
nesposobnost da pobijede bez Histove pomoi, i njihov stalan vapaj je: Predajem tebi svoju
bespomonu duu. MH 179 (1905).
Postupajte blago. Ne pokuavajmo da izgradimo sebe ili druge sami, ve budimo zavisni od
Svetog Duha. Postupajte blago sa ljudskim biima. Srcem punim posveene njenosti, otopite
svoj put u osvjedoena srca. Neka vae rijei budu nakvaena nebeskim uljem sa dvije
maslinove grane. Potrebno nam je zlatno ulje prelito u pripremljene sudove, kako bi se moglo
odnijeti onima koji tragaju za istinom. Zauvijek zapamtite, ne silom, ni krepou, nego
Duhom mojim, veli Gospod nad vojskama. Lt 200, 1899.
197
*
47. MENTALNA HIGIJENA
441
Mentalne moi zavise o zdravlju. Zdravlje je blagoslov koji se malo cijeni; ipak o njemu
uveliko zavisi produktivnost naih mentalnih i fizikih moi. Nai nagoni i strasti imaju svoje
sjedite u tijelu, i ono se mora uvati u fiziki najboljem stanju i pod najposveenijim
uticajima da bi nai talenti mogli posluiti najveoj koristi. Sve to umanjuje fiziku snagu
slabi um i ini ga manje sposobnim da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog. RH,
June 20, 1912. (MYP 235)
Sve sposobnosti mogu se kultivisati. Mnogi ne ine najvee dobro zato to jednostrano
koriste svoj razum a zapostavljaju pridavanje panje onim stvarima za koje misle da nijesu
sposobni. Tako se nekim sposobnostima koje su slabe doputa ostanu uspavane zato to rad
koji bi doveo do njihovog ispoljavanja, i shodno tome dao im snagu, nije ugodan. Sve moi
442 uma treba uvjebavati, i svaku sposobnost kultivisati. Zapaanje, rasuivanje, memorija i sve
umne moi treba da budu jednako jake da bi umovi bili dobro uravnoteni. - 3T 32, 33 (1872)
Slabe sposobnosti ne smiju se zapostaviti. Poeljno je ali ne i najprofitabilnije, ispoljavati
one sposobnosti koje su prirodno najjae, dok zapostavljamo one koje su slabe, ali koje je
potrebno ojaati. Najslabijim sposobnostima potrebna je brina panja kako bi sve
intelektualne moi mogle biti dobro uravnoteene i svaka vriti svoj dio posla kao dobro
podeena mainerija.
Mi smo zavisni o Bogu za ouvanje svih svojih sposobnosti. Hriani su Njemu
obavezni da tako obue um da sve sposobnost mogu ojaati i potpunije se razviti. Ako
zanemarimo da ovo inimo, one nikad nee ispuniti namjeru za koju su osmiljene. Mi
nemamo pravo da zanemarujemo nijednu silu koju nam je Bog dao.
Vidimo monomanijake svuda po zemlji. Oni obino zdravo rasuuju o svakom
predmetu osim jednog. Razlog za ovo je to se jedan organ dio] uma naroito uvjebavao
dok se ostalima doputalo da lee uspavani. Onaj koji je bio u stalnoj upotrebi potroio se i
obolio, a taj ovjek postao olupina. Bog se nije proslavio njegovim slijeenjem ovakvog
kursa. Da je koristio sve organe podjednako, svi bi imali zdrav razvoj; sav posao ne bi pao na
jednoga, zato nijedan ne bi bio razoren. 3T 33, 34 (1872)
Cilj stimulie um. Vi takoe trebate imati cilj, svrhu, u ivotu. Gdje nema cilja, postoji
sklonost ka nemaru; ali gdje postoji dovoljno vaan cij na vidiku, sve moi uma spontano e
se aktivirati. Da bi se postigao uspjeh u ivotu, misli se moraju vrsto usmjeriti na ivotni cilj i
ne doputati im da lutaju i zaokupljaju se nevanim stvarima, ili se zadovolje praznim
matanjem to je plod izbjegavanja odgovornosti. Zidanje kula u vazduhu izopauje um. 2T
429 (1870)
443 Preoptereen eludac slabi mentalne moi. Djeca su uglavnom lakomislena u pogledu
vanosti kad, kako, i ta treba jesti. Doputa im se da se slobodno odaju svojim ukusima, da
jedu u svako doba, uzimaju ono ta im se zapadne za oko, a ovo, sa pitom, kolaima, hlebom i
maslacem, i slatkiima koje gotovo neprekidno jedu, stvara od njih gurmane i dispeptiare.
Organi za varenje koji poput mlina neprekidno rade bivaju oslabljeni, ivotvorna mo se
poziva iz mozga da pomogne elucu u njegovom prekomjernom poslu, i na taj nain mentalne
*
Vidi naslov br. 42, Um i zdravlje
198
moi slabe. Neprirodna stimulacija i troenje vitalnih snaga ini ih nervoznim, nestrpljivim
prema ogranienjima, samovoljnim i razdraljivim. HR, May, 1877. (CD 181)
Razvoj rezultat napora. Djecu treba uiti da razvoj mentalnih i fizikih moi poiva na
njima samima; to je rezultat napora. ST, Feb 9, 1882. (CG 206)
Nepromjenljivi zakoni. Ispravne fizike navike unapreuju mentalnu superiornost.
Intelektualna mo, fizika snaga, i dugovjenost ovise o nepromjenljivim zakonima. CTBH
28, 1890. (CD 29)
Um jaa pod ispravnim tretmanom. Ljudi na povjerljivim poloajima svakodnevno donose
odluke o kojima zavise rezultati od velike vanosti. Oni esto moraju brzo misliti, a to mogu
uspjeno initi samo oni koji se dre striktne umjerenosti. Um jaa pod ispravnim tretmanom
fizikih i mentalnih moi. Ako napor nije isuvie veliki, nova snaga nadolazi sa svakim
optereenjem.
Ali esto je rad onih koji moraju razmotriti vane planove i donijeti znaajne odluke
proet zlom koje je rezultat nepravilne ishrane. Nesreen eludac produkuje nesreeno, neizv-
jesno stanje uma. To esto uzrokuje razdraljivost, grubost, ili nepravednost. Mnogi planovi
koji su trebali biti blagoslov svijetu su odloeni, mnoge nepravedne, tiranske, ak okrutne 444
mjere sprovedene, kao rezultat bolesnog stanja zbog ravih navika u jelu. MH 309, 310
(1905)
Izbjegavati prekomjerni rad. Sluam o radnicima ije zdravlje se lomi pod tekoama
bremena koje nose. To ne mora biti tako. Bog eli da zapamtimo da smo smrtni. Ne smijemo
se prihvatati prevelikog posla. Mi se ne smijemo izlagati takvom naporu da iscrpimo nae
fizike i mentalne moi. Sa nekih radnika je potrebno skinuti dio bremena koje ih tako teko
pritiska. RH, Apr 28, 1904. (Ev 660)
Stavljanje dvije godine u jednu. Studentu koji eli objediniti dvogodinji rad u jednoj godini
ne treba dopustiti da se dri svoga puta. Poduzeti dupli posao znai, za mnoge, preoptereenje
uma i zanemarivanje fizike vjebe. Nije razumno pretpostaviti da um moe asimilirati
prekomjerno snabdijevanje mentalnom hranom; i isto tako je velik grijeh pretovariti um kao i
pretovariti organe za varenje. CT 296 (1913)
Pretjerano prouavanje slabi samokontrolu.* Pretjerano prouavanje, uz povean dotok
krvi u mozsk, stvara bolesnu uzbuenost koja tei da oslabi mo samokontrole i esto podstie
impulsivnost i hirovitost. Na taj nain otvaraju se vrata neistoti. Zloupotreba ili nekoritenje
fizikih moi su uveliko odgovorni za plimu pokvarenosti koja zapljuskuje svijet. Ponos,
izobilje hljeba, i bezbrini mir (dokonost) su smrtni neprijatelji ljudskom progresu u ovom
narataju ba kao i onda kad su doveli do unitenju Sodoma. Ed 209 (1903)
Razni predmeti misli. Slijeenjem iskljuivo jednog toka misli, um esto postaje 445
neuravnoteen. Ali svaka sposobnost moe se pouzdano ispoljavati, ako se mentalne i fizike
moi podjednako optereuju a predmeti misli su razliiti. Ed 209 (1903)
Izuavanje prirodnih nauka ne smije se zanemariti. Daleko vie bi se moglo postii kad
bismo se posvetili svojim prilikama i privilegijama. Istinsko obrazovanje znai vie nego to
koledi mogu pruiti. Dok se ne smije zanemariti izuavanje nauka, postoji uzvienija obuka
koja se stie kroz ivotvornu vezu sa Bogom. Neka svaki uenik uzme svoju Bibliju i stavi se
*
Vidi naslov br. 54, Prekomjerno prouavanje
199
u zajednicu sa Velikim Uiteljem. Neka se um obuava i disciplinuje da se hrve sa tekim
problemima u traganju za boanskom istinom. COL 334 (1900)
Neisti vazduh utie na mentalne moi. Mnogi se neprekidno ale i pate od razliitih
slabosti. To je gotovo uvijek zato to ne rade mudro ili se ne pridravaju zakona o zdravlju.
Oni se previe zadravaju u zatvorenom prostoru, u toplim sobama ispunjenim neistim
vazduhom. Oni se previe udubljuju u uenje ili pisanje, malo fiziki vjebajui i malo
mijenjajui uposlenje. Kao posledica toga, krv postaje spora a umne moi slabe. 4T 264
(1876)
Poniavajue navike moraju se izbjegavati. Svaka navika koja slabi fiziku ili mentalnu
snagu onesposobljava ovjeka za slubu svome Stvoritelju. GC 473 (1885)
Kako sauvati mentalne moi. Onaj ko se hoe pridravati jednostavnosti u svim svojim
navikama, obuzdavajui apetit i kontroliui strasti, ouvae svoje mentalne moi jakim,
aktivnim i krjepkim, brzim da zapaze sve to zahtijeva razmiljanje ili akciju, otre u
pravljenju razlike izmeu svetog i nesvetog i spremne da se upuste u svaki poduhvat na slavu
446
Bogu i dobrobit ovjeanstva. ST, Sept 29, 1881. (2 BC 1006)
Elektrina struja utie na vitalne moi. Fizika neaktivnost slabi ne samo mentalnu nego i
moralnu silu. Nervi mozga koji su povezani sa itavim sistemom su medijum preko kojeg
nebo komunicira sa ovjekom i utie na unutranji ivot. to god spreava protok elektrine
struje u nervnom sistemu, slabei tako vitalne moi i umanjujui mentalnu prijemivost, to
oteava buenje moralne prirode. Ed 209 (1903)
Nezavisno miljenje i moralna pronicljivost. Vaspitanje koje se sastoji od uvjebavanja
memorije teei da obeshrabri nezavisno miljenje, ima moralnu teinu koja se premalo cijeni.
Kad uenik rtvuje mo rezonovanja i rasuivanja za sebe, on postaje nesposoban da pravi
razliku izmeu istine i zablude i lak je plijen obmane. On se lako se povodi za tradicijom i
obiajima. Ed 230 (1903)
Obueni za dostizanje najveeg stepena korisnosti. I fizike i mentalne moi, sa
naklonostima, moraju se tako uvjebati da mogu dosei do najveeg stepena korisnosti.
Pamflet, Cirkulacija naih zdravstvenih urnala, p 1, 1901. (CH 445)
Prouavanje prirode jaa moi. U ovim poukama direktno iz prirode postoji jednostavnost i
istota koje ih ine od najvee vrijednosti. Svima je potrebno uenje koje se crpi iz ovog
izvora. Sama po sebi ljepota prirode odvodi duu od grijeha i svjetovnih privlanosti ka
istoti, miru i Bogu. Umovi uenika suvie esto su zaokupljeni ljudskim teorijama i
pekulacijama, lanom naukom i filozofijom. Njima je potrebno da dou u blizak dodir sa
447 prirodom. Nauite ih da stvaranje i hrianstvo imaju jednog Boga. Neka naue da posmatraju
sklad prirodnog sa duhovnim. Neka sve to vide njihove oi ili to im ruke mogu dotaknuti
bude pouka za izgradnju karaktera. Na taj nain mentalne moi e ojaati, karakter se razviti, i
itav ivot oplemeniti. COL 24, 25 (1900)
Prouavanje Biblije daje silu umu.* Oni koji su gladni znanja kako bi mogli blagosloviti
svoje blinje sami e primiti blagoslov od Boga. Kroz prouavanje Njegove Rijei njihove
mentalne moi probudie se na ozbiljnu aktivnost. Sposobnosti e se proiriti i razviti, a um
stei snagu i efikasnost. COL 334 (1900)
*
Vidi naslov br. 11, Prouavanje Biblije i um
200
Obraenje uklanja mrak neznanja iz uma. U Bibliji se otkriva Boja volja. Istine Rijei
Boje su govor Najviega. Onaj ko ove istine uini dijelom svog ivota postaje u svakom
pogledu novo stvorenje. Njemu se ne daju nove mentalne moi, ve se uklanja tama koja je
kroz neznanje i grijeh pomraivala razumjevanje. Rijei dau vam novo srce znae dau
vam novi um. Promjena srca je uvijek praena jasnim osvjedoenjem o hrianskoj dunosti,
razumijevanjem istine. Onaj ko Svetom Pismu poklanja posebnu panju, uz molitvu, stei e
jasno shvatanje i zdravo rasuivanje, kao to je obrativi se Bogu dostigao vei nivo
inteligencije. RH, Dec 18, 1913. (ML 24)
201
UM, KARAKTER I LINOST Emocionalni problemi
XI DIO
EMOCIONALNI PROBLEMI
48. KRIVICA
451 Krivica slabi ivotne snage. alost, zabrinutost, nezadovoljstvo, krivica, nepovjerenje, sve
to ima tendenciju slamanja ivotnih snaga i izaziva raspadanje i smrt. MH 241 (1905)
Kako se osloboditi krivice. Ovaj osjeaj krivice mora se poloiti podnoje Golgotskog krsta.
Osjeaj grenosti zatrovao je izvore ivota i istinske sree. Ali Isus govori: Poloi sve to na
mene. Ja u preuzeti tvoj grijeh, Ja u ti dati mir. Ne unitavaj vie svoje samopotovanje, jer
Ja sam te iskupio svojom krvlju. Ti si Moj; tvoju oslabljenu volju Ja u ojaati; tvoju alost
zbog grijeha Ja u ukloniti.
Zato obrati svoje zahvalno srce, koje drhti od neizvjenosti, i uhvati se za nadu koja je
postavljena pred tobom. Bog prihvata tvoje slomljeno, pokajniko srce. On ti nudi besplatno
oprotenje. On nudi da te primi u nebesku porodicu, da ukrijepi tvoj slabost milou, a dragi
Isus e te voditi korak po korak samo ako mu hoe pruiti ruku i dopustiti da te vodi. Lt 38,
1887.
452 Isus nudi oprotaj. Sotona nastoji da odvrati umove od monog Pomonika, navodei nas
da razmiljamo o izopaenosti naih dua. Ali premda Isus vidi krivicu prolosti, On nudi
oprotaj; i ne smijemo ga obesaivati sumnjajui u Njegovu ljubav. Lt 2, 1914. (TM 518)
Njegova ljubav oslobaa od krivice. Ljubav koju Hristos iri kroz cijelo bie je
itvotvorna sila. Svaki vitalni dio mozak, srce, nervi ona iscjelitljski dodiruje. Ona
pobuuje na aktivnot najvee energije bia. Ona olobaa duu od krivice i tuge, zabrinutosti i
brige, koje slamaju ivotne snage. S njome dolaze spokojstvo i mir. Ona usauje u duu radost
koju nita zemaljsko ne moe unititi radost u Svetom Duhu radost koja donosi zdravlje i
ivot. MH 115 (1905)
Najveem greniku potreban je najvei Spasitelj. Ako se osjea kao najvei grenik,
Hristos je ba ono to ti je potrebno, jer je on najvei Spasitelj. Podigni glavu i pogledaj dalje
od sebe, od svog grijeha, na podignutog Spasitelja; skreni pogled sa otrovnog smrtonosnog
ujeda zmije ka Jagnjetu Bojem koje preuzima grijehe svijeta. Lt 98, 1893.
On daje odmor. On je ponio teret nae krivice, On e preuzeti teret sa naih umornih
ramena. On e nas odmoriti. On e takoe ponijeti breme briga i alosti. On nas poziva da
bacimo sve svoje brige na Njega, jer nas nosi na svom srcu. MH 71 (1905)
Svi grijesi nemaju istu teinu. Bog ne smatra sve grijehe od jednakog znaaja; po Njegovoj
ocjeni postoji stepen krivice, kao i kod ovjeka; ali koliko god beznaajno izgledalo ovo ili
ono ravo djelo u oima ljudi, njedan grijeh nije mali u Bojim oima. Ljudski sud je
pristrasan, nesavren, ali Bog procjenjuje sve stvari onakvim kakve odista jesu. Pijanica se
453
prezire i kae se da e ga njegov grijeh iskljuiti sa neba; dok ponos, sebinost i pohlepa esto
prolaze bez ukora. Ali to su grijesi koji su naroito odvratni Bogu, jer se suprote dobroti
Njegovog karaktera, onoj nesebinoj ljubavi koja je atmosfera nepalog univerzuma. Onaj ko
202
zapadne u neke tee grijehe osjea svoju sramotu i bijedu i potrebu za milou Hristovom; ali
ponos ne osjea potrebu, i tako zatvara srce od Hrista i beskonanih blagoslova koje je doao
da podari. SC 30 (1892)
Krivica iziskuje pozitivan pristup. Niko se nikad nije popravio optuivanjem i osuivanjem.
Govoriti kuanoj dui o krivici nije nain da je nadahnemo odlunou da postupa bolje.
Isticanje zablude udaljava duu od Onoga koji moe u potpunosti spasti sve koji dolaze k
Njemu. Pokaite mu ta moe postati. Kaite mu da u njemu nema nita to bi ga preporuilo
Bogu, ve da je Hristos umro za njega da bi bio prihvaen u Ljubljenom. Nadahnite ga nadom,
ukazujui mu da u Hristovoj sili moe postupati bolje. Predstavite mu mogunosti koje ima.
Istaknite visine do kojih moe dosei. Pomozite mu da se osloni na milost Gospodnju, da
vjeruje u Njegovu mo pratanja. Isus eka da ga uhvati za ruku, oekujui da mu da snagu da
ivi plemenitim, estitim ivotom. MS 2, 1903.
Sotona namee osjeaj krivice. Narod Boji ovdje [Zaharija, 3 glava] predstavljen je kao
zloinac na probi. Isus, kao prvosvetenik, trai blagoslov za svoj narod, koji je u velikoj
nevolji. Dok se on zauzima pred Bogom, Sotona mu stoji sa desne strane kao suparnik. On
okrivljuje djecu Boju i nastoji da njihov sluaj izgleda to je mogue beznadenije.On
predstavlja pred Gospodom njihova zla djela i njihove mane. On ukazuje na njihove zablude i
propuste, nadajui se da e se pokazati takvog karaktera u Hristovim oima da im On nee
pruiti pomo u njihovoj velikoj potrebi. Isus, kao predstavnik Bojeg naroda, nalazi se pod
osudom, obuen u prljave haljine. Svjestan grijeha svog naroda, On je potiten i obeshrabren. 454
Sotona mu pritiska duu osjeajem krivice koji ga ostavlja gotovo bez nade. Ipak on je tu da
ite, sa Sotonom koji mu se suproti. COL 166, 167 (1900)
Proputanje da se pozovemo na Boja obeanja. Tada sam mislila da su mnogi pacijenti
duevnih bolnica tu dovedeni zbog iskustava slinih mome. Njihova svijest bila je obuzeta
osjeajem grijeha, a njihova drhtava vjera nije se usuivala polagati pravo na obeano Boje
oprotenje. Oni su sluali opise pravog pakla dok im to nije zaledilo krv u ilama i utisnulo ig
na ploice njihove memorije. Hodali ili spavali, ta zastraujua slika bila je uvijek pred njima,
dok se realnost nije izgubila u mati, a oni gledali samo plamene jezike izmiljenog pakla i
jedino sluali krike osuenih. Razum je bio svrgnut, a mozak postao ispunjen divljom
fantazijom stranog sna. Oni koji ue doktrine o vjenom paklu dobro bi uinili kada bi
paljivije preispitali svoj autoritet za jedno takvo okrutno vjerovanje. IT 25, 26 (1855)
Kriza esto ukazuje na izvor snage. Bog esto dovodi ljude u krizu da im ukae na njihove
slabosti i istakne im izvor snage. Ako se mole i strae na molitvi, hrabro se borei, njihove
slabe take postaju jake. Jakovljevo iskustvo sadri mnoge vrijedne pouke za nas. Bog je
nauio Jakova da u svojoj vlastitoj snazi nikad ne bi zadobio pobjedu, da se mora boriti sa
Bogom za snagu odozgo. MS 2, 1903.
Sjetite se Hristove milosti. Kad je, nakon to je sagrijeio obmanuvi Isava, Jakov pobjegao
iz oevog doma, bio je pritisnut osjeanjem krivice. Usamljen i odbaen kakav je bio, odvojen
od svega to ivot ini dragim, jedna misao koja je iznad svih ostalih pritiskala njegovu duu
bio je strah da ga je grijeh odvojio od Boga, da ga je Nebo napustilo.
U svom jadu legao je da se odmori na goloj zemlji, oko njega bila su samo usamljena
brda, a gore, nebo osvijetljeno zvijezdama. Dok je spavao udna svjetlost prekinula je njegov 455
san, i gle, sa zaravni na kojoj je leao beskrajne zagonetne stepenice inilo se kao da vode
navie do samih kapija neba, a po njima su se sputali i peli aneli Boji, dok se iz slave odoz-
203
go nije zauo boanski glas sa porukom utjehe i nade.
Tada se Jakovu obznanilo ono to je zadovoljilo potrebu i enju njegove due
Spasitelj. Sa radou i zahvalnou vidio je otkriven nain na koji on, grenik, moe biti
vraen u zajednicu sa Bogom. Mistine stepenice iz njegovog sna predstavljaju Isusa, jedino
sredstvo za komunikaciju izmeu Boga i ovjeka. SC 19, 20 (1892)
Teret krivice temelj mnogih bolesti. Oduzeti je naao u Hristu isceljenje za duu i za tijelo.
Duhovno isceljenje bilo je praeno fizikom obnovom. Preko ove pouke ne smije se prei.
Danas postoje hiljade koji pate od fizike bolesti, koji kao oduzeti, eznu za porukom:
Oprataju ti se grijesi. Breme grijeha sa svojim nemirnim i nezadovoljenim eljama, temelj
je njihovih bolesti. Oni ne mogu nai olakanje dok ne dou Isceljitelju due. Mir koji jedino
On moe dati da bi svjeinu umu, a zdravlje tijelu. DA 270 (1898)
Neznanje nije ukolonilo krivicu. Da su znali da mue Onoga koji je doao da spase ovaj
grenu rod od vjene propasti, bili bi obuzeti kajanjem i uasom. Ali njihovo neznanje nije
uklonilo krivicu, jer poznati i prihvatiti Isusa kao Spasitelja bila je njihova prednost. DA 744
(1898)
Ne umanjujte krivicu opravdavajui grijeh. Mi ne smijemo pokuavati da umanjimo svoju
krivicu opravdavajui grijeh. Moramo prihvatiti Boju ocjenu grijeha, i da je on odista teak.
456 Jedino Golgota moe otkriti stranu veliinu grijeha. Kad bismo morali nositi svoju
spopstvenu krivicu, to bi nas slomilo. Ali Bezgreni je zauzeo nae mjesto; iako nezaslueno,
On je ponio nae bezakonje. Ako priznajemo svoje grijehe, Bog je vjeran i pravedan da
nam oprosti nae grijehe, i oisti nas od svake nepravde (1 Jovanova1:9). MB 116 (1896)
Ponizne due priznaju krivicu. Oni koji nijesu ponizili svoje due pred Bogom u priznanju
svoje krivice jo nijesu ispunili prvi uslov prihvatanja. Ako nijesmo iskusili ono pokajanje za
koje se ne kaje i priznavali svoj grijeh sa istinskom poniznou due i slomljenou duha,
gadei se na svoje bezakonje, mi nikada nijesmo istinski traili oprotenje grijeha; a ako nikad
nijesmo traili, nikad nijesmo ni nali mir od Boga. Jedini razlog zato ne moemo imati
oprotenje prolih grijehova je to to neemo da ponizimo svoja ponosna srca i sloimo se sa
uslovima rijei istine.
Postoje jasne upute date vezano za ovo pitanje. Priznanje grijeha, bilo javnog ili
privatnog, treba biti iskreno i slobodno izraeno. Ono se smije iznuivati od grenika. Ono se
ne smije initi na lakomislen i nehatan nain ili iznuivati pod prisilom od onih koji nemaju
osjeaj gadnog karaktera grijeha. Priznanje pomijeano sa suzama i alou, koje je izlivanje
najveih dubina due, nalazi svoj put ka Bogu beskonanog saaljenja. Psalmista kae:
Gospod je blizu onih koji su skruena srca, i pomae onima koji su smjerna duha. 5T 636,
637 (1889)
Neophodno je ostaviti grijeh. To to dovodi sebe pod osudu je zato to istrajava u grijehu.
U sili Hristovoj prestani grijeiti. Svaka priprava je uinjena da bi blagodat bila sa tobom, da
bi se grijeh uvijek pokazao mrskim kao to jeste, grijehom. I ako neko sagrijei, ne smije se
prepustiti oajanju i govoriti kao ovjek koji je izgubljen za Hrista. Lt 41, 1893.
457 Bog oprata svima koji dolaze. Bog pravedno osuuje sve koji ne uine Hrista svojim
linim Spasiteljem, ali On oprata svakoj dui koja dolazi k Njemu u vjeri i osposobljava je
da ini djela Boja, i kroz vjeru bude jedno sa Hristom.... Gospod je uino sve da bi ovjek
mogao imati puno i besplatno spasenje i bio ispunjen u Njemu. Bog je zamislio da Njegova
djeca imaju sjajne zrake Sunca pravednosti, da svi mogu imati svjetlost istine. Bog je obezbi-
204
jedio spasenje za svijet po beskonnoj cijeni kroz dar u svom jedinorodnom sinu. Apostol pita:
Koji dakle svoga Sina ne potedje, nego ga predade za sve nas, kako dakle da nam s Njim
sve ne daruje? (Rimljanima 8:32). Zato ako ne budemo spaeni, krivica nee biti na Bojoj
strani, ve na naoj, u tome to smo propustili da saraujemo sa boanskim sredstvima. Naa
volja nije se uskladila sa Bojom voljom. RH, Nov 1, 1892. (1 SM 375)
Nada za sve.* Niko se ne treba prepustiti obeshrabrenju i oajanju. Sotona vam moe doi
sa okrutnom sugestijom: Tvoj sluaj je beznadean. Ti se ne moe iskupiti. Ali ima nade
za vas u Hristu. Bog ne trai od nas da pobjedimo u vlastitoj sili. On nas poziva da doemo
blie na Negovu stranu. Pod kakvim god neprilikama radili, koje pritiskaju duu i tijelo, On
eka da nas oslobodi. MH 249 (1905)
49. ALOST
Slama ivotne snsge. alost, zabrinutost, nezadovoljstvo, gria savjesti, krivica, 458
nepovjerenje, sve to tei da slomi ivotne snage i izazove raspadanje i smrt.... Hrabrost, nada,
vjera, saosjeanje, ljubav, pospjeuju zdravlje i produuju ivot. MH 241 (1905)
Slabi cirkulaciju. alost umrtvljuje cirkulaciju u krvnim sudovima i nervima i takoe
usporava rad jetre. Ona spreava proces varenja i ishrane i ima tendenciju isuivanja modine
unutranja tvar] itavog sistema. Lt 1, 1883.
Ne moe izlijeiti ni najmanje zlo. Dok alost i zabrinutost ne mogu izlijeiti najmanje zlo,
oni mogu priiniti veliku tetu; ali ivahnost i nada, dok osvjetljavaju stazu drugima, ivot
su onima koji ih nalaze i zdravlje cijelome tijelu (Prie Solomunove 4:22). ST, Feb 12,
1885. (AH 431)
Priprava za svaku situaciju. Mi ne smijemo dopustiti da nam budunost, sa svojim tekim
problemima, nezadovoljavajuim izgledima, oslabi srca, uini koljena drhtavim, a ruke
klonulim. Neka se uhvati za silu Moju, govori Svemogui, da uini mir sa Mnom, i uinie
459
mir sa Mnom (Isaija 27:5). Oni koji potinjavaju svoje ivote Njegovom vostvu i Njegovoj
slubi nikad se nee nai u poziciji za koju se On nije pobrinuo. Kakva god da je naa
situacija, ako tvorimo Njegovu Rije, imamo Vodia koji usmjerava na put; kakve god da su
nae potekoe, imamo sigurnog Savjetnika; kakva god da je naa tuga, preputenost sebi, ili
usamljenost, imamo saosjeajnog Prijatelja. MH 248, 249 (1905)
Predvianje nevolje udvostruuje bremena. Mi ivimo u svijetu patnje. Potekoe,
iskunja, i alosti oekuju nas du itavog puta do nebeskog doma. Ali postoje mnogi koji
ivotna bremena prave dvostruko teim predvianjem nevolja. Ako se suoe sa nedaama ili
razoarenjem, oni misle da sve ide u propast, da je njihova sudbina najtea od svih, i da e
sigurno dopasti bijede. Na taj nain oni navlae nesreu na sebe i bacuje sjenku na sve oko
njih. Sam ivot im predstavlja teret.
Ali to ne mora biti tako. Da bi se promijenio tok njihovih misli potreban je odluan
napor. Ali ta promijena se moe izvriti. Njihova srea, kako za ovaj ivot tako i za onaj koji
*
Vidi Put Hristu, poglavlja: Pokajanje, Priznanje, i Vjera i prihvatanje
205
dolazi, zavisi o usredsreenosti njihovog uma na vesele stvari. Neka odvrate pogled sa te
mrane slike, koja je imaginarna, na dobra kojima je Bog obasuo njihovu stazu i iznad svega
na nevidljivo i vjeno. MH 247, 248 (1905)
Bacanje sjenke. Nije mudro sakupljati sve te neugodne uspomene iz prolog ivota
njegova zla i razoarenja govoriti o njima i plakati nad njima dok nas ne savlada
obeshrabrenje. Obeshrabrena dua ispunja se tamom, izgonei Boju svjetlost iz svoje due i
bacajui sjenku na stazu drugih. SC 1178 (1892)
Govorite o blagoslovima, manje o iskuenjima. Gospodnja milostiva dobrota prema nama
460 je velika. On nikada nee ostaviti niti napustiti one koji vjeruju u Njega. Kad bi manje mislili i
govorili o svojim iskuenjima a vie o milosti i dobroti Bojoj, otkrili bi da smo se uzdigli od
svojih potekoa i mraka. Brao moja i sestre, vi koji osjeate da stupate na mranu stazu, i
poput zarobljenika u Vavilonu morate okaiti svoje harfe o vrbe, pokuajmo zapjevati veselu
pjesmu.
Vi moete kazati, Kako mogu pjevati uz tamu koja se prua predame, sa ovim teretom
od alosti i jada na mojoj dui? Ali zemaljske alosti liavaju li nas svemonog Prijatelja
kakvog imamo u Isusu? Ne treba li udesna Boja ljubav u daru Njegovog dragog Sina biti
tema stalne radosti? Kad iznosimo svoje molbe pred prestolom milosti, ne zaboravimo da
takOe ponudimo himne zahvalnosti. Onaj Mene potuje koji prinosi hvalu na rtvu
(Psalam 50:23). Sve dok na Spaitelj ivi imamo razloga za neprestalnu zahvalnost i hvalu.
RH, Nov 1, 1881. (2 SM 268, 269)
Odvratite se od nekontrolisane alosti (savjet jednoj oaloenoj porodici). Poput Jova,
osjeali ste da imate razloga za alost i nijeste se dali utjeiti. Da li je ovo bilo razumno? Vi
znate da je smrt sila kojoj niko ne moe odoljeti, ali uinili ste svoje ivote skoro beskorisnim
uzaludnom alou. Osjeanja su vam bila malo manja od pobune protiv Boga. Vidjela sam
vas kako se bavite svojom alou, i otvarate put uzbudljivim osjeanjima, dok vae buno
ispoljavanje alosti nije natjeralo anele da zaklone svoja lica i udalje se sa pozornice.
Dok ste se tako preputali svojim osjeanjima, da li ste se sjetili da imate Oca na
nebesima koji je dao svog jedinog Sina da umre za nas tako da smrt ne mora biti vjeni san?
Da li ste se sjetili da je Gospodar ivota i slave proao kroz grob i osvjetlio ga vlastitom
prisutnou? Ljubljeni uenik je rekao: Napii: blago mrtvima koji umiru u Gospodu otsad.
461
Da, govori Duh, da poinu od trudova svojijeh; jer njihova djela idu za njima. Apostol je
dobro znao o emu govori kad je pisao ove rijei; ali kad otvorite put nekontrolisanoj alosti,
da li je vae ponaanje u skladu sa utjehom koju one izraavaju? 5T 313 (1885)
Bavljenje sobom je sebinost (savjet propovjedniku koji je bio pogoen alou). Dakle
brate___________, to to zadrava svoj um da se bavi tobom je vrsta sebinosti. To uopte
ne lii apostolu Pavlu, koji je bio ovjek podloan fizikim slabostima, pa ipak on sam je bio
je poslednji predmet svojih misli. On je imao iskuenja kakva ti nijesi nikada doivio niti e
biti pozvan da ih podnese, a ipak nije na njih obraao panju; on se nije bavio njima v
veliao milost Boju.
Tvoja ena bila je predmet bolesti i smrti. Tvoja alost bila je upravo toliko jaka kao
sve tvoje druge nevolje. Privio si alost na svoje grudi, volio si se baviti njome i dopustio da ti
um i misli budu sebino zaokupljeni alou, a kao rezultat toga naruio si svoje zdravlje.
Zatim je smrt tvoje keri bila zaista tuan udarac, ali i drugi su proli kroz to isto pod teim
okolnostima. Dopustio si da te ova bol izbezumi; bavio si se njome, govorio o tome,
206
optereivao svoju duu problemom koji nijesi mogao promijeniti niti rijeiti. Grijeh je odavati
se takvoj alosti kao to si ti inio.
Znam o emu govorim. Kad se umu dopusti da bude zamagljen alou, hrana se ne
vari i kao rezultat toga sisitem se valjano ne hrani. Lt 1, 1883.
alost uzrokuje da krv jurne u mozak (lino iskustvo). Dok sam se tako bavila
govornitvom i pisanjem, primala sam pisma obeshrabrujueg karaktera iz Batl Krika (Battle
Creek). Dok sam ih itala osjeala sam neizrecivu potitenost duha, koja se pretvarala u
agoniju uma, i inilo se za jedan kreai period da e paralisati moje vitalne energije. Tri noi
jedva da sam uopte spavala. Misli su mi bile nemirne i zbrkane.
Prikrivala sam svoja osjeanja koliko god sam mogla od mua i saosjeajne porodice s
kojom smo bili. Niko nije znao za moju muku i teret uma dok sam se izjutra i navee 462
sjedinjavala sa tom porodicom na bogosluenju i nastojala da poloim svoje breme na velikog
Nosioca Bremena. Ali moje molitve dolazile su iz srca obavijenog bolom, i bile su slomljene i
nepovezane zbog nekontrolisane alosti. esto mi je ila krv iz nosa, naroito kad sam ulagala
napor da piem. Bila sam prinuena da ostavim pisanje, ali nijesam mogla zbaciti breme
zabrinutosti i odgovornosti sa sebe. 1T 576, 577 (1867)
ta initi sa alou. Da li ste danas ispunjeni tugom? Upravite svoj pogled na Sunce
pravednosti. Ne pokuavajte dovesti u red sve potekoe, ve okrenite svoje lice ka svjetlosti,
ka prestolu Bojem. ta ete tamo vidjeti? Dugu zavjeta, ivo obeanje Boje. Ispod je presto
milosti i ko se god poziva na pripravu blagodati koja je ponuena i prisvaja zasluge Hristovog
ivota i smrti ima u dugi zavjeta blaenu sigurnost prihvatanja kod Oca sve dok presto Boji
traje.
Vjera je ono to vam je potrebno. Ne dopustite da se vjera koleba. Borite se u dobroj
borbi vjere i nadajte se vjenom ivotu. Bie to surova borba, ali borite se pod svaku cijenu,
jer obeanja Boja su da i amin u Hristu Isusu. Stavite svoju ruku u Hristovoj ruci. Pojavie se
potekoe koje treba savladati, ali aneli koji obiluju snagom saraivae sa Bojim narodom.
Okrenite se ka Sionu, navalite u grad sveanosti. Krune slave i haljine izatkane na nebeskom
razboju oekuju pobjednike. Iako Sotona moe baciti svoju paklenu sjenku na vau stazu i
teiti da sakrije od vaeg pogleda zagonetne stepenice koje se pruaju od zemlje do Bojeg
prestola, po kojima se penju i silaze aneli koji su slubeni duhovi poslati onima koji e
463
naslijediti spasenje, ipak navalite gore, uspinjui se skalu po skalu, i napredujui ka prestolu
Beskonanoga. Und MS 23.
Simpatizeri nijesu uvijek prijatelji. Ako su oni oko tebe od one vrste ljudi koji ne nastoje da
skrenu tvoj razgovor i tok tvojih misli, ako saosjeaju sa svim tvojim utiscima kao da su bili
stvarni, to se manje drui s njima utoliko bolje. Oni ti nijesu prijatelji ve tvoji najgori
neprijatelji. Gospod bi htio da se raduje.
Sahranila si drage prijatelje, i ja sam; ali ne usuujem se da pitam, Zato si me [Boe]
bacio u pe? Zato se uvijek iznova alostim? Odgovor mi se vraa kroz stihove: ta ja inim
sada ne zna, ali e poslije doznati (Jovan 13:7).
Boje namjere su esto prekrivene misterijom, one su neshvatljive ogranienim
umovima; ali Onaj koji od poetka vidi kraj zna bolje nego mi. Ono to nam je potrebno je da
se oistimo od svjetovnosti, da usavrimo hrianski karakter, da bi se obukli u haljine
Hristove pravednosti. Lt 1, 1883.
Rad za druge umanjuje alost. Apostol je izgubio iz vida pribliavanje vlastitog stradanja u
207
svojoj brizi za one koje je ostavio da se bore sa predrasudama, mrnjom i progonstvom.
Nekoliko hriana koji su ga pratili do mjesta pogubljenja, On je nastojao da ojaa i ohrabri
ponavljanjem obeanja datih za one koji su progonjeni pravde radi. Uvjeravao ih je da nita ne
moe izostati od onog to je Gospod govorio vezano za Njegovu okuanu i vjernu djecu.
Za kratko vrijeme oni bi se mogli nai u potekoama kroz raznolika iskuenja; mogli
bi biti lieni zemaljske utjehe; ali mogli su ohrabriti svoja srca sigurnou Boje vjernosti,
govorei: Znam kome vjerovah, i ubijeen sam da je u stanju sauvati ono to sam mu
464
povjerio. Uskoro e no iskuenja i patnje doi kraju, i potom osvanuti radosno jutro mira i
savren dan. RH, Jan 4, 1912.
Najbolji utjeitelji. Oni koji su podnijeli najvee alosti esto su ljudi koji donose najveu
utjehu drugima, nosei radost gdje god ili. Takvi su se proistili i omekali kroz svoje boli;
oni nijesu gubili vjeru u Boga dok su ih salijetale potekoe, ve se drali blie Njegovoj
zatitnikoj ljubavi. Takvi su ivi dokaz njenog Bojeg staranja, koji tamu obraa u svjetlost,
i oia nas za nae dobro. Hristos je svjetlost, i u Njemu nema tame. Dragocjena svjetlost!
ivimo u toj svjetlosti! Oprostimo se od tuge i jadikovanja. Radujte se svagda u Gospodu, i
opet velim, radujte se (Filibljanima 4:4). HR, Oct, 1877. (2SM 274)
Protivotrov za tugu. Gospod je obezbijedio melem za svaku ranu. Postoji melem na Galadu,
tamo ima ljekar. Nee li sada kao nikad ranije istraivati Sveto Pismo? Trai Gospoda za
mudrost u svakoj nudi. U svakom iskuenju bori se (u molitvi - prim. prev.) sa Isusom da ti
pokae put iz potekoa, tada e ti se otvoriti oi da vidi lijek i primijeni na svoj sluaj
iscjeljujua obeanja koja su zapisana u Njegovom Rijei.
Na ovaj nain neprijatelj nee nai mjesta da te odvede u tugu i nevjerstvo, ve
umjesto toga imae vjeru i nadu i hrabrost u Gospodu. Sveti Duh e ti dati jasnu pronicljivost
da moe zapaziti i cijeniti svaki blagoslov koji e djelovati kao protivotrov na tugu, kao
iscjeljujue sredstvo na svaki gutljaj gorine na tvojim usnama. Svaki gutljaj gorine bie
pomijean sa Isusovom ljubavlju, i umjesto gorkog jadikovanja shvatie da su Isusova ljubav
i milost tako pomijeane sa tugom da se obratila u pokornu, svetu, posveenu radost. Lt 65a,
1894. (2SM 273, 274)
Odvajanje od Boga donosi bol dui. Bol odvajanja od naklonoti svog Oca bilo je ono to je
465
Hristove patnje uinilo tako tekim. Kad se spustila na Njega agonija due, znoj Njegov pak
bijae kao kaplje krvi koj padahu na zemlju (Luka 22:44). Njegov strani bol, uzrokovan
milju da ga je u ovom asu potrebe Bog napustio, oslikava bol koji e grenik osjetiti kad,
isuvie kasno, shvati da se Boji Duh uklonio od njega. MS 134, 1905.
Shvatiemo kad budemo hodili u raju. Zemlja ima istoriju koju ovjek nikad nee razumjeti
dok ne bude hodao sa svojim Otkupiteljem u raju Bojem. Jer Jagnje, koje je nasred
prijestola, pae ih, i uputie ih na izvore ive vode; i Bog e otrti svaku suzu od oiju
njihovijeh (Otkrivenje 7:17). MS 28, 1898.
208
50. NEMIR I ZABRINUTOST
466
Briga, ne rad, ubija. Nije rad ono to ubija, ve briga. Jedini nain da se izbjegne briga je
iznijeti svaki problem Hristu. Ne gledajmo na tamnu stranu. Kultiviimo veselost duha. Lt
208, 1903.
Bavljenje potekoama. Neki se uvijek plae i prizivaju nevolju. Oni su svakodnevno
okrueni znacima Boje ljubavi; svakodnevno uivaju u obilju Njegovog privienja; ali oni
previaju ove sadanje blagoslove. Njihovi umovi neprekidno se bave nein nepoeljnim ega
se plae da e doi; ili nekom potekoom koja moda stvarno postoji i koja, iako mala,
zaslepljuje njihove oi za mnoge stvari koje zahtijevaju zahvalnost. Potekoe koje broje,
umjesto da ih prepuste Bogu, jedinom izvoru njihove pomoi, odvajaju ih od Njega zato to se
bude nespokojni i alosni. SC 121, 122 (1892)
Briga ini breme tekim. Veoma se bojim da smo u opasnosti, brinui se, gradei jaram za
svoje vratove. Nemojmo brinuti, jer na taj nain inimo jaram grubim, a breme tekim.
467
inimo sve to moemo bez zabrinutosti, vjerujui u Hrista. Prouimo Njegove rijei: Sve
ta zaitete u molitvi vjerujui, dobiete (Matej 21:22). Ove rijei su jemstvo da e sve to
svemoni Spasitelj moe podariti biti dato onima koji vjeruju u Njega. Kao upravitelji nebeske
milosti, mi moemo traiti u vjeri i onda vjerujui ekati na spasenje Boje. Mi ne smijemo ii
ispred Njega, pokuavajui da u vlastitoj snazi steknemo ono to elimo. Moramo traiti u
Njegovo ime, i onda raditi sa vjerom u Njegovu djelotvornost. Lt 123, 1904.
Nije volja Boja. Nije volja Boja da Njegov narod bude pritisnut brigom. SC 122 (1892)
Zabrinutost donosi bolest. Kad se pogreke isprave, mi moemo iznijeti potrebe bolesnika
pred Gospoda u tihoj vjeri, kao to upuuje Njegov Duh. On svakog pojednica zna po imenu i
brine za svakog kao da ne postoji niko drugi na zemlji za koga je dao svog ljubljenog Sina.
Zato to je ljubav Boja tako velika i tako sigurna, bolesnika treba ohrabriti da vjeruje u Njega
i bude veseo. Zabrinutost za sebe uzrokuje slabost i bolest. Ako se uzdignu iznad depresije i
klonulosti, izgledi na oporavak e se poboljati, jer oko Gospodnje je nad onima... koji se
uzdaju u Njegovu milost (Psalam 33:18). MH 229 (1905)
Prestani brinuti (savjet prijatelju koji se suoava sa smru). Tvoj sluaj je pred mene, i
tuna sam to si nemirnog uma. Utjeila bih te da je to u mojoj moi. Nije li ti Isus, dragocjeni
Spasitelj, bio mnogo puta pomonik u asu potrebe? Ne alosti Svetog Duha, ve prestani bri-
nuti. Ovo je ono to si morao mnogo puta govoriti drugima. Neka ti rijei onih koji nijesu bo-
lesni kao ti budu utjeha, i neka ti Gospod pomogne, moja je molitva. Lt 365, 1904. (2SM 253)
Briga za sebe izvan Isusovih ruku. Kad bismo vaspitali svoje due da imaju vie vjere, vie 468
ljubavi, vee strpljenje, savrenije povjerenje u naeg nebeskog Oca, imali bismo vei mir i
sreu dok prolazimo kroz sukobe u ovom ivotu. Gospodu nije ugodno da nas vidi nemirne i
zabrinute za sebe izvan ruku Isusovih. On je jedini izvor svake milosti, ispunjenje svakog
obeanja, ostvarenje svakog blagoslova. Nae dugo putovanje zaista bi bilo isprazno da nije
za Isusa. Neu vas ostaviti sirotne (Jovan 14:18), govori nam On. uvajmo Njegove rijei,
vjerujmo Njegovim obeanjima, ponavljajmo ih danju i razmiljajmo nou o njima, i budimo
sreni. MS 75, 1893. (HC 120)
Odmor u Hristovoj ljubavi. Siimo sa pranjavih, suvoparnih drumova ivota i odmorimo
se u sjenci Hristove ljubavi. Tu emo dobiti snagu za borbu. Tu emo nauiti kako da
209
olakamo trud i brigu i kako izraziti i otpjevati hvalu Bogu. Neka umorni i natovareni naue
od Hrista pouku tihog povjerenja. Oni moraju sjesti u Njegovoj sjenci ako hoe imati Njegov
mir i pokoj. 7T 69,70 (1902)
Boja odgovornost i moja odgovornost. Kad preuzmemo u svoje ruke upravu nad onim to
moramo obaviti i oslonimo se na vlastitu mudrost za uspjeh, mi preuzimamo breme koje nam
Bog nije dao i pokuavamo ga nositi bez Njegove pomoi. Mi preuzimamo na sebe
odgovornost koja pripada Bogu i na taj nain se u stvari postavljamo na Njegovo mjesto. Mi
moemo biti zabrinuti i predosjetiti opasnost ili gubitak, jer izvjesno je da e nas to zadesiti.
Ali kad stvarno vjerujemo da nas Bog voli i eli nam initi dobro, prestaemo da brinemo za
budunost. Vjerovaemo Bogu kao to dijete vjeruje voljenom roditelju. Tada e nai nemiri i
muke nestati, jer naa volja se nestaje u volji Bojoj. MB 100, 101 (1896)
469 Pozajmljena briga i zabrinutost. U stalnom povjerenju u Boga nalazi se sigurnost; nee biti
stalnog straha od budueg zla. Ovaj pozajmljeni nemir i briga e prestati. Mi imamo nebeskog
Oca koji brine za svoju djecu, a Njegova milost je dovoljna u vrijeme svake potrebe. 2T 72
(1868)
Preputanje budunosti Bogu. Iako su njihove sadanje potrebe zadovoljene, mnogi nee
da vjeruju Bogu za budunost, i u stalnoj u brizi da e dopasti siromatva, a njihova djeca biti
preputena patnji. Neki uvijek predosjeaju zlo, ili uveliavaju potekoe koje stvarno postoje,
tako da su im oi zatvorene za mnoge blagoslove koji zahtijevaju njihovu zahvalnost. Te
prepreke umjesto da ih navedu da trae pomo od Boga, jedinog izvora snage odvajaju ih
od Njega zato to se bude nespokojni i zlovoljni....
Isus je na prijatelj; cijelo nebo se zanima za nae spasenje; a naa zabrinutost i strah
aloste Svetog Duha Bojeg. Mi se ne bi trebali odavati zabrinutosti koja nas samo razjeda i
umara, ali nam ne pomae da podnesemo iskuenja. Ne treba dati mjesta tom nepovjerenju u
Boga koje nas navodi da se pripremimo za budue osnovne potrebe, kao da se naa srea
sastoji od tih zemaljskih stvari. PP 293, 294 (1890)
Neprimjerena briga. Bog ne osuuje razboritost i promiljenost u upotrebi stvari ovog
ivota, ali grozniavi nemir, neprimjerena zabrinutost, u pogledu svjetovnih stvari nije u
skladu sa Njgovom voljom. RH, Mart 1, 1887. (CS 159)
Zabrinutost slabi fiziku mo. Iskuenja i brige koje je Pavle podnosio podrivale su njegove
fizike moi. AA 488 (1911)
Hriani zabrinutih srca. Mnogi koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici imaju
470 zabrinuto, nemirno srce zato to se plae da se povjere Bogu. Oni mu se ne potinjavaju u
potpunosti, jer prezaju od posledica koje takvo potinjavanje podrazumijeva. Ukoliko ne
izvre ovo potinjavanje, oni ne mogu nai mir. MH 480, 481 (1905)
Minut po minut. Ima jedna stvar na koju elim da te upozorim. Nemoj se uznemiravati ili
brinuti; to nije vrijedno truda. Ne pokuavaj previe raditi. Ako previe ne preduzme,
uspjee zavriti mnogo vie nego ako pokua sprovesti mnoge planove. Stalno imaj na umu
Hristove rijei: Straite dakle i molite se Bogu da ne padnete u napast (Marko 14:32).
Hristos je tvoj lini Spasitelj. Vjeruj da Njegova spasonosna djeluje u tvoju korist iz minuta u
minut, iz sata u sat. On je pored tebe u vrijeme svake potrebe. Lt 150, 1903.
Ne prelazite mostove prije vremena. Dakle mi elimo raditi kao osobe koje su iskupljene
Hristovom krvlju; mi se moramo radovati u krvi Hristovoj i u oprotenju od grijeha. To je ono
to moramo raditi, a Gospod e nam pomoi da odvratimo svoje umove od mranih slika i
210
mislimo o onome to e nam dati svjetlost. Sada elim proitati sledei tekst: Nizata ne
brinite (Filibljanima 4:6). ta ovo znai ? Dakle, ne prelazite most prije nego stignete do
njega. Doi ete do njega dovoljno brzo, brao. Mi moramo misliti za danas, i ako dananje
dunosti obavimo kako treba, biemo spremni za sjutranje. MS 7, 1888.
Nastojanje da se dostignu svjetski standardi. Postoje mnogi ija srca pate pod teretom brige
zato to nastoje da dosegnu svjetski standard. Oni su izabrali njegovu slubu, prihvatili
njegove zavrzlame, prilagodili se njegovim obiajima. Na taj nain njihov karakter se kvari, a
ivot ini zamornim. Da bi zadovoljili ambiciju i svjtovne elje, oni ranjavaju savjest i navlae 471
na sebe dodatan teret kajanja. Neprekidna briga slabi ivotne snage.

Na Gospod eli da odbace ovaj ropski jaram. Oni ih poziva da uzmu Njegov jaram.
On kae: Moj jaram je blag, i Moje breme lako. On im savjetuje da prvo trae carstva
Bojega i Njegove pravednosti, i obeava da e im sve to potrebuju za ovaj ivot dodati.
Briga je slijepa i ne moe razluiti budunost, ali Isus vidi kraj od poetka. U svakoj
potekoi On je na svoj nain pripremio olakanje. DA 330 (1898)
Vjera moe biti nepobjediva. Nemojte brinuti. Gledanjem na spoljanost i jadikovanjem kad
naiu potekoe i pritisci, otkrivate bolesnu, oslabljenu vjeru. Svojim rijeima i svojim
djelima pokaite da je vaa vjera nepobjediva. Gospod je bogat u resursima. Svijet je Njegov.
Gledajte na Onoga koju ima svjetlost, i silu, i djelotvornost. On e blagosloviti svakog ko
nastoji da prenese svjetlost i ljubav. 7T 212 (1902)
Biljke ne rastu kroz brigu ili svjestan napor. Umjesto rastue zabrinutosti sa milju da ne
napredujete u milosti, samo izvravajte samo svaku dunost koja se pojavi, nosite breme dua
na svom srcu, i svim raspoloivim sredstvima nastojte povratiti izgubljeno. Budite ljubazni,
utivi, alostivi, govorite u poniznosti blagoslovene nade; razgovarajte o Isusovoj ljubavi;
govorite o Isusovoj dobroti, o Isusovoj milosti, i Njegovoj pravednosti, i prestanite brinuti da
li napredujete ili ne. Biljke ne rastu kroz neki svjestan napor.... Biljka nije u neprekidnoj brizi
za svoj rast; ona jednostavno raste pod Bojim nadzorom. YI, Feb 3, 1898. (ML 103)
Lijek za zabrinutost. Bog se brine za sve i izdrava sve to je stvorio.... Nijedna suza se ne 472
prolije da On ne zapazi. Nema osmjeha koji On ne primjeuje.
Kada bi samo u ovo potpuno vjerovali, sve neprimjerene brige bi nestale. Nai ivoti
ne bi tako bili ispunjeni razoarenjem kao sada; jer bi sve, bilo veliko ili malo, bilo preputeno
Bojoj ruci, koji nije zbunjen mnotvom briga ili preoptereen njihovom teinom. Tada bi se
uivali u pokoju due koji je mnogima dugo bio stran. SC 86 (1892)
Vjera rastjeruje zabrinutost. Mi smo tako zabrinuti, svako od nas, za sreu, ali obino je
rijetko nalazimo zbog pogrenih metoda traganja na pogrenom mjestu. Mi se moramo
najozbiljnije truditi i pomijeati sve svoje elje sa vjerom. Tada e nam se srea prikrasti
skoro neprimjetno.... Kad se moemo, bez obzira na nepovoljne okolnosti, odmarati sa
povjerenjem u Njegovu ljubav i zatvoriti se sa Njim, mirno poivajui u Njegovoj ljubavi,
oseaj Njegove prisutnosti nadahnue duboku, tihu radost. Ovo iskustvo pribavlja nam vjeru
koja nas osposobavlja ne da se uznemiravamo, ne da brinemo, ve da zavisimo o sili koja je
beskonana. Lt 57, 1897. (ML 184)
Jedino naelo. Oni koji prihvate jedinstveno naelo da im sluba i slava Boja budu
primarne, otkrie da su potekoe nestale i ravnu stazu pred svojim nogama. DA 330 (1898)
Odvojiti jedan dan u vremenu, najvanije naelo. Vjerno ispunjavanje dananjih dunosti
najbolja je priprema za sjutranja iskuenja. Ne sabirajte sve sjutranje neizvjesnosti i brige
211
dodajui ih dananjem bremenu. Dosta je svakom danu zla svojega (Matej 6:34). MH 481
(1905)
Samo jedan dan je na, i tokom ovog dana moramo ivjeti za Boga. Za ovaj jedan dan
473 moramo staviti u Hristove ruke, u sveanu slubu, sve nae namjere i planove, bacajui sve
svoje brige na Njega, jer On brine za nas. Znam misli koje imam za vas, govori Gospod,
misli mira a ne zla, da vam dam posledak kakav oekujete. Ako se povratite i budete mirni,
izbaviete se, u miru i uzdanju bie sila vaa (Jeremija 29:11; Isaija 30:15). MB 101 (1896)
Ne navlaimo bijedu na sebe brinui se o sjutranjim bremenima. Hrabro i veselo
nosimo dananja bremena. Mi moramo danas imati povjerenja i vjere. Ali od nas se ne trai da
ivimo vie od jedan dan u vremenu. Onaj ko daje snagu za danas dae snagu za sjutra. ST,
Nov 5, 1902. (HP 269)
Snaga za svako iskuenje. Na Nebeski Otac procjenjuje i vaga svako iskuenje prije nego
to dopusti da doe na vjernika. On razmatra okolnosti i snagu onoga ko je na probi i ispitu
Bojem, i nikad ne doputa da iskuenja budu vea od sposobnosti odbijanja. Ako je dua
preoptereena, osoba nadvladana, za ovo nikad ne smijemo optuivati Boga, kao da proputa
dati snagu u milosti, ve onaj ko se kua nije bio budan i na molitvi i nije vjerom primio
blagodati koje je Bog obilno spremio za njega. Hristos nikad ne naputa vjernika u asu borbe.
Vjernik se mora pozvati na ovo obeanje i doekati neprijatelja u ime Gospodnje, i nee znati
za neuspjeh. MS 6, 1889.
51. STRAH
474 Milioni sputani strahom. Milioni ljudskih bia sputani su pod lanim religijama, u okovima
ropskog straha, ravnodune nezainteresovanosti, radei poput tovarnih ivotinja, lieni
sadanje nade ili radosti, i samo sa nerazumnim strahom od onoga posle. Jedino jevanelje
Boje milosti moe podii duu. DA 478 (1898)
Nevjerovanje u Boga donosi hiljadu strahova. Mnogi zanemaruju da sakupljaju za sebe
blago na nebu inei dobro sa sredstvima koja im je Bog pozajmio. Oni ne vjeruju u Boga i
imaju hiljadu strahova u pogledu budunosti. Poput djece Izrailjeve oni imaju zlo srce
nevjerstva.
Bog je ovaj narod opskrbio obiljem kako su iziskivale njihove potrebe, ali oni su
nepotrebno brinuli za budunost. Oni su se alili i gunali na svojim putovanjima da ih je
Mojsije izveo da njih i njihovu djecu umori glau. Umiljena potreba zatvorila je njihove oi i
srca da ne vide dobrotu i milost Boja na svojim putovanjima, i bili su nezahvalni za sve
Njegove darove.
475 Takav je i sa nevjernim Bojim narodom po imenu u ovom vijeku nevjerstva i
izopaenosti. Oni se plae da ne doe okudica, ili da e im djeca dopasti bijede, ili unuad
siromatva. Oni se ne usuuju vjerovati Bogu. Oni nemaju iskrenu vjeru u Onoga koji im je
podario blagodati i izobilje ivota, i koji im je dao talente na upotrebu Njemu na slavu i za
napredak Njegovog djela. 2T 656, 657 (1871)
Sotona pokuava vladati kroz strah. Bog nikad ne prisiljava volju ili savjest, ali Sotonino
stalno pribjeite da bi zadobio kontrolu nad onima koje ne moe drugaije zavesti je
212
okrutna prinuda. Kroz strah ili silu on pokuava vladati nad savjeu i osigurati potovanje za
sebe. Da bi ovo postigao on radi kroz vjerske i svjetovne vlasti, potstiui ih da nameu
ljudske zakone koji su u oprenosti sa Bojim zakonom. GC 591 (1888)
Savjetovanje sa strahovima samo ih jaa. Ako se savjetujemo sa svojim sumnjama i
strahovima ili pokuavamo rijeiti sve to ne moemo jasno sagledati prije nego to imamo
vjeru, potekoe e samo narasti i produbiti se. Ali ako doemo Bogu osjeajui se
bespomonim i zavisnim, kao to stvarno jesmo, i u poniznoj, vrstoj vjeri obznanimo svoje
potrebe Onome ije znanje je beskonano, koji vidi svaku tvar i koji svime upravlja svojom
voljom i rijeju, On moe i hoe obratiti panju na na krik i uiniti da svjetlost zablista u
naim srcima. Kroz iskrenu molitvu mi dolazimo u vezu sa umom Beskonanoga. Mi moda
neemo imati vidljivog dokaza u tom trenutku da se lice naeg Iskupitelja nadvija nad nama u
saosjeanju i ljubavi, ali to je tako. Moda neemo osjetiti vidljiv dodir, ali Njegova ruka je
nad nama u ljubavi i saaljivoj njenosti. SC 96, 97 (1892)
Uzrok bolesti tijela i uma. Ono to donosi bolest tijelu i umu u gotovo svima je osjeanje
476
nezadovoljstva i jadikovanja. Oni nemaju Boga, nemaju tu nadu koja se prua iza vela, koja je
kao sidro dui, sigurna i pouzdana. Svi koji imaju ovu nadu iste se kao On to je ist. Takvi
su slobodni od nezasitih enji, jadanja, i nezadovoljstva; oni ne trae zlo i ne razmiljaju o
pozajmljenoj nevolji. Ali vidimo mnoge koji unaprijed ive u nevoljama; zabrinutost je
utisnuta na svakoj crti lica; oni izgledaju kao da ne nalaze utehu ve su u strahu stalnog
isekivanja nekog uasnog zla. 1T 566 (1867)
Strah ne donosi olakanje dui. Vi trebate imati jasno shvatanje jevanelja. Vjerski ivot
nije ivot snudenosti i tuge ve mira i radosti zdruenih sa hristolikom dostojanstvom i
svetom sveanou.
Na Spasitelj nas ne ohrabruje da gajimo sumnju i strah i zle slutnje; to ne donosi olakanje
dui i treba ga ukoriti a ne hvaliti. Mi moemo imati neizrecivu radost i puninu slave. MS 6,
1888. (Ev 180)
Vjera raste u sukobu sa sumnjom i strahom. Gospod nas esto stavlja u teak poloaj ne bi
li nas podstakao na vei rad. Posebne nevolje se u Njegovom provienju javljaju kao proba
naeg strpljenja i vjere. Bog nam daje pouke o povjerenju. On nas ui gdje da traimo pomo i
snagu u vrijeme potrebe. Na taj nain stiemo praktino poznanje Njegove boanske volje,
koja nam je toliko potrebna u naem ivotnom iskustvu. Vjera jaa u ozbiljnom sukobu sa
sumnjom i strahom. 4T 116, 117 (1876)
Strah otkriva nevjerstvo. Kao to se Isus vjerom odmarao u Oevoj brizi, tako i mi moramo
poivati u brizi naega Spasitelja. Da su uenici imali povjerenja u Njega, bili bi sauvani u
miru. Njihov strah u trenutku opasnosti otkrio je njihovo nevjerstvo. U svom nastojanju da 477
spasu sebe, zaboravili su Isusa; i tek tada, u oajanju zavisnosti o sebi, obratili su se Onome
koji im je mogao pomoi.
Koliko esto je iskustvo uenika nae! Kad navale oluje iskuenja, i bljesnu plamene
munje, i prekriju nas valovi, mi se sami borimo sa burom, zaboravljajui da postoji Onaj koji
nam moe pomoi. Mi vjerujemo u vlastitu snagu dok se nada ne ugasi i mi postanemo spremi
da izginemo. Tada se sjetimo Isusa, i ako se pozovemo na Njega da nas spase, neemo vikati
uzalud. Iako On alostivo kori nae nevjerstvo i povjerenje u sebe, nikada ne proputa da nam
ukae pomo u asu potrebe. Bili na kopnu ili na moru, ako imamo Spasitelja u svojim srcima,
nema potrebe da strahujemo. iva vjera u Otkupitelja e smiriti more ivota i osloboditi nas
213
od opasnosti na putu za koji On zna da je najbolji. DA 336 (1898)
Opasno je pokazivati strah u bolesnikoj sobi. Oni koji slue bolesnima moraju shvatiti
vanost brine panje prema zakonima zdravlja. Poslunost ovim zakonima nigdje nije vanija
nego u bolesnikoj sobi. Nigdje toliko toga ne zavisi od vjernosti u malom od strane
posjetilaca. U sluajevima ozbiljne bolesti, mala nemarnost, neznatna nepanja na posebne
potrebe ili opasnosti pacijenta, pokazivanje straha, uzbuenja, ili razdraljivosti, ak i
nedostatak saosjeanja, moe pomai skalu na tasu ivota i smrti i uzrokovati odlazak u grob
pacijenta koji bi se inae mogao oporaviti. MH 219 (1905)
Strah alosti Svetog Duha. Vjera dri Boga za rije, ne traei da shvati znaenje tekih
iskustava koja dolaze. Ali postoje mnogi koji imaju malo vjere, oni se uvijek plae i
pozajmljuju nevolje. Oni su svakodnevno okrueni znacima Boje ljubavi, svakodnevno
478 uivaju u izobilju Njegovog provienja; ali oni previaju ove blagoslove. I potekoe koje
broje, umjesto da ih predaju Bogu, odvajaju ih od Njega, budei nespojkoj i jadanje.... Isus je
njihov prijatelj. itavo nebo je zainteresovano za njihovo blagostanje, a njihov strah i
jadikovanje aloste Svetoga Duha. Mi moramo vjerovati Njegovim obeanjima ne zato to
vidimo ili osjeamo da nas Bog uje. Kad Mu dolazimo u vjeri, mi moramo vjerovati da svaka
molba ulazi u Hristovo srce. Kad zatraimo Njegov blagoslov, moramo vjerovati da ga
primamo i zahvaliti mu na tome. Zatim se trebamo pozabaviti svojim dunostima, sigurni da
e blegoslov doi kad bude najpotrebniji. Kad nauimo da radimo ovako, znaemo da su nae
molitve usliene. Bog, koji moe sve izobilnije initi, po bogatstvu slave svoje i po sili
koja ini u nama, radie za nas. GW 261, 262 (1915)
Sloboda od krivice donosi slobodu od straha. Aron se kao i narod odvojio od Mojsija, i ne
smjee pristupiti k njemu. Videi njihovu zbunjenost i uas, ali ne znajui uzrok, on ih je
podsticao da priu blie. Uvjeravao ih je u jemstvo Bojeg pomirenja i Njegovu obnovitelj-
sku naklonost. Oni u njegovom glasu nijesu zapaali nita sem ljubavi i preklinjanja, i
napokon jedan se odvaio da mu se priblii. Suvie uplaen da govori, on je utke pokazao na
Mojsijev izraz lica, a zatim prema nebu. Veliki voa je shvatio znaenje. Svjesni krivice,
osjeajui da su jo uvijek pod boanskim negodovanjem, oni nijesu mogli podnijeti nebesku
svjetlost, koja bi ih da su bili posluni Bogu, ispunila radou. U krivici se nalazi strah. Dua
koja je slobodna od grijeha nee eljeti da se sakrije od nebeske svjetlosti. PP 329, 330
(1890)
ta initi kada se plaimo. Samo osjeaj Boje prisutnosti moe odagnati strah koji bi
479 plaljivom djetetu ivot uinio teretom. Neka mu se uree u pamenje obeanje: Aneli
Gospodnji stanom stoje oko onih koji se Njega boje, i izbavljaju ih (Psalam 34:7). Neka ita
divnu priu o Jelisiju u planinskom selu, a izmeu njega i vojske naoruanih neprijatelja,
moni kordon nebeskih anela. Neka ita kako su se Petru u zatvoru i osuenom na smrt javili
Boji aneli, kako su, pored naoruanih uvara, masivnih vrata i velike gvozdene kapije sa
rezama i reetkama, ti aneli izveli Bojeg slugu u sigurnost.
Neka ita o onom prizoru na moru, kad je vojnicima i mornarima u oluji, iscrpljenim
od rada, bdjenja i dugog posta, Pavle zatoenik, na svom putu u iskuenje i egzekuciju,
izgovorio one velike rijei ohrabrenja i nade: I evo vas sada molim da budete dobre volje, jer
nijedna dua od vas nee propasti.... Jer u ovu no stade predame aneo Boga kojega sam ja i
kojemu sluim, govorei: ne boj se, Pavle! Valja ti doi pred Cezara; i evo ti darova Bog sve
koji se voze sa tobom. Vjerujui u ovo obeanje Pavle je uvjeravao svoje drugove:
214
Nijednome od vas dlaka s glave nee otpasti. Tako se i zbilo. Zato to je na tom brodu bio
jedan ovjek kroz kojeg je Bog mogao djelovati, itava posada neznaboakih vojnika i
mornara bila je sauvana. I tako izaoe svi ivi na zemlju.'' (Djela 27:2224, 34, 44). Ed
255, 256 (1903)
Bog postupa otvoreno. Ali na Gospod nas ne obmanjuje. On nam ne kae: Ne plaite se,
nema opasnosti na vaem putu. On zna da postoje iskuenja i opasnosti, i postupa sa nama
otvoreno. On ne namjerava da izvede svoj narod iz svijeta grijeha i zla, ve ih smjeta u
siguran zaklon. Njegova molitva za uenike bila je: Ne molim te da ih uzme sa svijeta nego
da ih sauva oda zla. U svijetu, kae on, imaete nevolju; ali ne bojte se, jer Ja
nadvladah svijet. (Jovan 17:15; 16:33). SC 122, 123 (1892)
Ne gledajte na sebe. Odvrati pogled sa sebe ka Isusu. Ti moete priznati da si grenik, dok 480
je u isto vrijeme tvoja privilegija priznati Hrista za svog Spasitelja. On nije doao da zove
pravednike ve grenike na pokajanje. Sotona e predstavljati potekoe i sugestije ljudskom
umu, da bi oslabio vjeru i unitio hrabrost. On umnoava iskuenja koja jedno za drugom
zapljuskuju um; ali udubljivanje u emocije i odavanje osjeanjima znai primiti zlog gosta
sumnje, a inei tako uvlai se u zamku beznadenih potekoa. Moda e se zapitati: ta da
radim pod ovim stranim doaptavanjima? Protjeraj ih iz uma posmatranjem i razmiljanjem o
neuporedivim dubinama Spasiteljeve ljubavi. Ne raspiruj svoja osjeanja, i ne govori o njima,
nemoj im sluiti bila ona dobra, loa, tuna, ili ohrabrujua. Lt 41, 1893.
Savladati strah vjerom u Isusa. Isus nas poziva da doemo k Njmu i On e skinuti teret sa
naih umornih ramena i poloiti na nas svoj jaram, koji j blag, i Njegovo breme koje je lako.
Staza kojom nas On poziva da hodimo nikad nas ne bi kotala grie savjesti kad bi uvijek
njome ili. Kad skrenemo sa staze dunosti put postaje teak i trnovit. rtve koje moramo
ponijeti slijedei Hrista su samo mnogi koraci na povratku na stazu svjetlosti, mira i
sree.Sumnje i strahovi rastu poputanjem, i to im se vie poputa, tee ih je savladati.
Sigurno je ostaviti svaku zemaljsku potporu i uhvatiti za ruku Onoga koji je izvukao i spasao
uenika koji je tonuo na uzburkanom moru. 4T 558 (1881)
Hristos Nosilac Bremena. Iznesite svoje potrebe, svoju tugu, i svoje strahove pred Boga. Ne
moete ga preopteretiti; ne moete ga umoriti.... Njegovo srce ljubavi je dotaknuto naom
tugom, ak i naim izrazima alosti. Predajemo mu sve to nam optereuje um. Nita nije
preveliko za Njega da ne moe nositi, jer On odrava svjetove, On vlada nad svim poslovima
univerzuma. Nita to se na bilo koji nain tie naeg mira nije suvie malo za Njega da 481
primijeti. Nema poglavlja u naem iskustvu suvie mranog za Njega da proita; nema
potekoe koju On ne moe razmrsiti. Nikakva nesrea ne moe se desiti najmanjem od
Njegove djece, nijedna briga muiti duu, nijedna radost, nijedna iskrena molitva prei preko
usana, koju ne bi zapazio na Nebeski Otac, ili za koju se On smjesta ne bi zainteresovao....
Odnosi izmeu Boga i svake due su tako jasni i potpuni kao da ne postoji nijedna druga dua
na zemlji koja bi zavreivala Njegovu panju, nijedna druga dua za koju je dao svog
ljubljenog Sina. SC 100 (1892)
DEPRESIJA*
*
Vidi Dodatak A i Dodatak B
215
482 Mnoge bolesti su posledica mentalne depresije. Zadovoljan um, veseo duh, zdravlje su
tijelu i snaga dui. Nita toliko ne pospjeuje bolest kao depreija, klonulost i tuga. 1T 702
(1868)
Mnoge bolesti od kojih ljudi pate posledica su mentalne depresije. MH 241 (1905)
Uklanjanje depresije ubrzava oporavak. Zato to je Boja ljubav toliko i tako sigurna,
bolesnika treba ohrabriti da vjeruje u Njega i bude veseo. Zabrinutost za sebe tei da uzrokuje
slabost i bolest. Kad bi se uzdigli iznad depresije i klonulosti, njihovi izgledi na oporavak bili
bi bolji; jer: oko Gospodnje je nad onima... koji se nadaju Njegovoj milosti (Psalam 33:18).
MH 229 (1905)
Depresija proizvedena gvozdenim dostojanstvom. Neki se dre hladne rezervisanosti, i
gvozdenog dostojanstva, koje odbija one koji dolaze pod njihov uticaj. Ovaj duh je zarazan;
483
on stvara atmosferu koja gui dobre podsticaje i dobre odluke; on suzbija prirodnu struju
ljudskog saosjeanja, srdanosti, i ljubavi; i pod njegovim uticajem ljudi postaju napregnuti i
izvjetaeni, a njihov drutveni ivot i plemeniti atributi se unitavaju zbog nedostatka vjebe.
Ne samo to je zahvaeno duhovno zdravlje ve i fiziko zdravlje strada pod ovom
neprirodnom depresijom. Potitenost i hladnoa ove nedrutvene atmosfere odraava se na
izrazu lica. Lica onih koji su dobroduni i saosjeajni zraie sjajem istinske dobrote, dok oni
koji ne gaje ljubazne misli i nesebine motive izraavaju na svom licu osjeanja koja gaje u
srcu. 4T 64 (1876)
Mentalna depresija iz slabo provjetrenih prostorija. Posledice proizvedene ivljenjem u
zatvorenim, loe provjetrenim prostorijama su sledee: sistem postaje slab i nezdrav,
cirkulacija se suzbija, krv se sporo kree kroz sistem jer nije proiena i oivotvorena istim,
osvjeavajuim nebeskim vazduhom. Um postaje depresivan i utuen, dok itav sistem malak-
sava, i postaje podloan nastanku groznice i drugih akutnih bolesti. 1T 702, 703 (1868)
Depresija i utuenost posledica nedostatka kiseonika. Pluima treba dopustiti najveu
moguu slobodu. Njihov kapacitet se razvija slobodnim djelovanjem; ona se smanjuju ako se
steu i pritiskaju. Otuda sve te rave posledice od uobiajenih aktivnosti, naroito u sjedeim
zanimanjima, od pogrbljenosti pri radu. U tom poloaju nemogue je duboko disati. Plitko
udisanje uskoro postaje navika, a plua gube svoju mo da se ire....
Na taj nain prima se nedovoljna koliina kiseonika. Krv sporo protie. tetne, otrovne
484
tvari, koje bi se izdisanjem izbacile iz plua, se zadravaju, i krv postaje neista. Ne samo
plua, ve eludac, jetra i mozak su pod tim uticajem. Koa postaje boleljivo uta, probava
oteana, srce depresivno, mozak zamagljen, misli konfuzne; utuenost pritika duh; itav
sistem postaje klonuo i neaktivan, i osobito podloan bolesti. MH 272, 273 (1905)
Pravilana respiracija smiruje nerve. Da bi imali dobru krv, moramo pravilno disati. Puni,
duboki udisaji istog vazduha, koji pune plua kiseonikom, proiavaju krv. To joj daje
svijetlu boju i odailje je, kao ivotodavnu struju, u svaki dio tijela. Pravilno disanje smiruje
nerve, otvara apetit i poboljava probavu, i podstie zdrav, osvjeavajui san. MH 272
(1905)
216
*
Vodena bolest i bolest srca tee da podjarme Elen G. Vajt. Bolest me teko pritiska.
Godinama sam bila pogoena vodenom bolesti i bolesti srca, koje su teile da mi podjarme
duh i unite vjeru i hrabrost. 1T 185 (1859)
Pozajmljena sila rezultira depresijom. Kroz neumjerenost koja zapoinje u domu, probavni
organi prvo oslabe, i uskoro obina hrana ne zadovoljava apetit. Uspostavlja se nezdravo
stanje, i javlja se udnja za stimulativnijom hranom. aj i kafa proizvode trenutni efekat. Pod
uticajem ovih otrova nervni sistem se uzbuuje; i u nekim sluajevima, za izvjesno vrijeme
intelekt izgleda ukrijepljen, a mata bujnija. Zato to ovi stimulansi produkuju tako prijatne
posledice, mnogi zakljuuju da su im zaista potrebni; ali uvijek postoji reakcija.
Nervni sistem pozajmljuje silu za sadanju potrebu iz svojih buduih resursa, i sva 485
privremena svjeina je praena odgovarajuom depresijom. Iznenadno olakanje poslije aja
ili kafe je dokaz da je ono to izleda kao snaga samo nervno uzbuenje, i shodno tome mora
biti tetno po sistem. CTBH 31, 1890. (CG 403)
Kruta hladnoa u braku uzrok depresije. Kad ste oenili svoju suprugu ona vas je voljela.
Bila je izuzetno osjetljiva, ipak uz trud sa vae strane i duhovnu hrabrost sa njene, njeno
zdravlje nije moralo biti ovakvo kakvo je. Ali vaa kruta hladnoa nainila vas je poput
ledenog brijega zamrzavajui kanale ljubavi i privrenosti. Vai ukori i prigovaranje bili su
poput grada koji pustoi osjetljivu biljku. To je ohladilo i gotovo unitilo ivot biljke. Vaa
ljubav prema svijetu je unitila dobre crte vaeg karaktera.
Vaa ena je drugaija i iskrenija. Ali kad je, ak i u malim stvarima, ispoljavala svoje
velikodune porive, vi ste osjeali smetnju u svojim osjeanjima i prekorevali je. Ispoljavali
ste strog i neprijateljski duh. Proizveli ste osjeanje kod svoje supruge da je samo obaveza,
teret, i da nema prava da ispoljava svoju velikodunost na va raun. Sve ovo je bilo tako
obeshrabrujue prirode da se osjeala beznadno i bespomono i nije imala snage da se nosi sa
tim, ve se povila pod silom pritiska. Da joj je brani ivot bio prijatan, imala bi dobro
zdravlje. Ali kroz itav va brani ivot taj demon je bio gost u vaoj porodici i likovao nad
vaom bijedom. 1T 696 (1868)
Depresija je ponekad rezultat seksualnog pretjerivanja. Mnoge porodice su u
najnesrenijem stanju zato to suprug i otac doputa da ono ivotinjsko u njegovoj prirodi
dominira nad intelektualnim i moralnim. Posledica je est osjeaj tromosti i depresije, ali 486
rijetka se pretpostavlja da je to rezultat njihovog vlastitog neispravnog kursa djelovanja. Mi
smo pod sveanom obavezom da uvamo duh istim i tijelo zdravim, da bi mogli biti na korist
ovjeanstvu i vriti savrenu slubu Bogu.
Apostol izgovara ove rijei upozorenja: Da ne caruje dakle grijeh u vaem smrtnom
tijelu, da ga sluate u slastima njegovim (Rimljanima 6:12). On nas bodri govorei nam da
svaki koji se bori od svega se uzdrava (1 Korinanima 9:25). On poziva sve koji se zovu
hrianima da ponude svoja tijela na rtvu ivu, svetu, ugodnu Bogu (Rimljanima 12:1). On
kae: Nego morim (podreujem) tijelo svojei trudim se da kako sam drugima propovijeda-
jui izbaen ne budem (1 Korinanima 9:27). 2T 381 (1870)
Privremena depresija moe pratiti uspjeh. Reakcija kakva esto prati veliku vjeru i slavan
uspjeh pritiskala je Iliju. On se plaio da reformacija koja je otpoela na Karmilu nee
*
Vidi Odabrane poruke, 2 knjiga, pp. 235-245, Duhovna hrabrost i nevolja (Fortitude and Affliction)
217
potrajati, i obuzela ga je depresija. Bio se uzdigao do samog vrha; a sada se nalazio u dolini.
Dok je pod nadahnuem Svemoguega, podnio i najvee kuanje vjere; ali u ovom trenutku
obeshrabrenja sa Jezaveljinom prijetnjom koja mu je odzvanjala u uima i Sotonom koji je
oito jo prevlaivao kroz zavjeru ove ene, on je izgubio oslonac na Boga. Bio je uzdignut
preko mjere, i reakcija je bila strana. PK 161, 162 (1917)
Kontrolisanje depresivnog uma. Ova majka je mogla i trebala uiniti mnogo u pogledu
kontrole svojih nerava i uma kada su depresivni; ak i kad je bolesna, moe, kad bi se samo
nauila, biti ljubazna i vesela i podnijeti vie buke nego to je mislila da je mogue. Ona ne
treba initi da djeca osjeaju njene slabosti i pomraivati njihove mlade i osjetljive umove
depresivnou duha, uzrokujui da osjeaju kako je kua grobnica, a majina soba najtunije
487
mjesto na ovom svijetu. Um i nervi stiu dranje i snagu uvjebavanjem volje. Mo volje e u
mnogim sluajevima obezbijediti silnu utjehu nervima. 1T 387 (1863)
Dvije krajnosti kod vjernika. Oni koji ne osjeaju da je vjerska dunost disciplinovati um da
se bavi veselim predmetima obino se nau u jednoj od dvije krajnosti: oni e se oduevljavati
stalnim krugom uzbudljivih zabava, odajui se povrnom razgovoru, smijehu i ali; ili e biti
depresivni, sa velikim iskuenjima i mentalnim sukobima, koje zamiljaju ali koje je malo njih
ikad iskusilo ili moglo razumjeti. Ove osobe mogu ispovjedati hrianstvo, ali oni varaju
vlastite due. ST, Oct 23, 1884. (CH 628, 629)
Ohrabrujua ili obeshrabrujua mo tampane stranice. Moj mu je neumorno radio da
pokrene izdavaki interes do njegovog sadanjeg stanja razvoja. Zapazila sam da je imao vie
saosjeanja i ljubavi od svoje brae, nego je mislio da ima. Oni su revno pretraivali materijal
da pronau neto iz njegovog pera. Kada je u njegovim spisima postojao ton veselosti, kad je
ohrabrujue govorio, njihova srca bila su osvijetljena, a neki su ak i plakali sa njenim
osjeanjima radosti. Ali ako su izraavani potitenost i tuga, izrazi lica njegove brae i sestara,
dok su itali, postojali bi tuni, a duh koji je karakterisao njegove spise odraavao se na
njima. 3T 96, 97 (1872)
Obeshrabren ovjek je teret samome sebi. Pred sobom sam imala izloenu injenicu da u
vaem razredu medicinskomisionarske kole ima onih iji prvi zadatak treba biti da razu-
miju sebe, izraunaju cijenu, i znaju kad ponu sa gradnjom da li su u stanju da je zavre.
488
Nemojte obesastiti Boga lomei ovjeka u procesu edukacije; jer slomljen, obeshrabren
ovjek je teret samom sebi.
Misliti da e u nekom poslu koji se planira uraditi Bog pruiti potporu, dok se
pretrpavamo studijama, i izlaemo uticajima koji dovode u opasnost zdravlje i ivot krei
prirodne zakone, suprotno je svjetlosti koju je Bog dao. Prirodi se nita ne moe nametati. Ona
ne oprata tetu koja se priini toj udesnoj, delikatnoj maineriji. Lt 116, 1898. (MM 79)
Beznadenost prikrivena pod fasadom drske hrabrosti. Dijete koje se esto ukorava za neki
posebni propust, poinje da smatra tu manu kao svoju osobinu, neto protiv ega se uzaludno
boriti. Na taj nain stvara se obeshrabrenost i beznadnost, esto prikriveni pod prividnom
nezainteresovanou ili drskom hrabrou. Ed 291 (1903)
Pobjeda staje napora (savjeti jednoj porodici). Vi moete biti srena porodica ako hoete
initi ono to vam je Bog dao da radite i stavio vam kao dunost. Ali Gospod nee initi za
vas ono to je vama ostavio da uradite. Brat C zavreuje saaljenje. On toliko dugo osjeao
nesrenim da mu je ivot postao teret. To ne mora biti tako. Njegova mata je bolesna, i suvie
dugo je zadravao svoje oi na toj mranoj slici da ako se suoava sa nedaama i
218
razoarenjima, sve ide u propast, da e dopasti oskudice, da je sve protiv njega, da mu je
najtee od svih; i na taj nain ivot mu je postao bijedan. to vie tako razmilja, to svoj ivot
i ivote onih oko sebe ini bijednijim.
On nema razloga da se tako osjea; sve je to djelo Sotone. On ne smije dozvoliti da
neprijatelj tako kontrolie njegov um. Treba se odvratiti od te mrane i nesrene slike ka onoj
ljubljenog Spasitelja, nebeskoj slavi, i bogatstvu naslea pripravljenog za sve koji su ponizni i
koji imaju zahvalna srca i stalnu vjeru u obeanja Boja. Ovo e ga stajati napora, borbe, ali to
489
se mora uiniti. Vaa sadanja srea i vaa budua, vjena srea zavisi o usredsreivanju uma
na vesele stvari, odvraanja pogleda od mrane slike, koja je imaginarna, ka dobrima koja je
Bog rasuo na vaoj stazi, i iznad toga, ka nevidljivom i vjenom. 1T 703, 704 (1868)
Plodovi mranih predosjeanja. Va ivot je sada bijedan, pun zlih predosjeanja. Mrane
slike se ocrtavaju pred vama; okruuje vas tama nevjerstva. Govorei na strani nevjerstva
postajali ste sve mraniji i mraniji; nalazili ste zadovoljstvo u bavljenju neugodnim temama.
Kad bi drugi govorili o nadi, vi ste lomili u njima svaki osjeaj nade govorei sve ozbiljnije i
okrutnije. Vaa iskuenja i nevolje uvijek su odravale pred vaom enom bolnu misao da je
smatrate teretom zbog njene bolesti. Ako volite mrak i oaj, govorite o njemu, bavite se njime,
i ranjavate svoju duu oivljavajui u mati sve to moete da bi gunali protiv svoje porodice
i protiv Boga, srce vam je poput polja kojim bijesni poar, unitavajui sve to je zeleno i
ostavljajui ga suhim, pocrnjelim i sparuenim. IT 699 (1868)
Nadvladavanje emocionalne nestabilnosti. Vi pripadate porodici koja ima nedovoljno
uravnoteene umove, mranoj i depresivnoj, podlonoj okruenju, i prijemivoj na uticaje.
Ukoliko ne kultiviete veseo, srean, zahvalan okvir uma, Sotona e vas na kraju potiniti
svojoj volji. Vi moete biti pomo, snaga crkvi gdje boravite, ako se hoete pokoravati
Gospodnjim uputima i ne djelovati po osjeanjima, ve biti kontrolisani naelom. Nikad ne
doputajte da vam ukor izmakne sa uana, jer to je poput pustonog grada onima oko vas. Neka
vesele, srene, ljubazne rijei padaju sa vaih usana. IT 704 (1868)
490
Nema potrebe za robovanje depresiji. Zapamtite da u vaem ivotu vjera ne smije biti
prosto jedan uticaj meu ostalima. To mora biti uticaj koji dominira drugima. Budite strogo
umjereni. Odbijajte svako kuanje. Ne inite ustupke lukavom neprijatelju. Ne sluajte
sugestije koje on stavlja u usta mukaraca i ena. Morate zadobiti pobjedu. Morate stei
plemenitost karaktera; ali to ne moete postii dok ste depresivni i obeshrabreni neuspjehom.
Razbijte obru kojim vas je Sotona vezao. Nema potrebe da mu budete rob. Vi ste moji
prijatelji, rekao je Hristos, ako inite to sam vam zapovjedio. Lt 228, 1903. (MM 43)
Lijek predloen propovjedniku koji je patio od depresije. Vi trebate paljivo raditi i paziti
na periode za odmor. inei tako povratiete svoju fiziku i mentalnu svjeinu i uiniti svoj
rad mnogo efikasnijim. Brate F, vi ste nervozan ovjek i puno toga radite nagonski. Mentalna
depresija veoma utie na va rad. Povremeno osjeate nedostatak slobode i mislite da je to
zato to su drugi u tami ili grijee ili je neto slino posrijedi, teko biste mogli rei ta, i
usmjeravate se negdje i na nekoga, to je podlono priiniti veliku tetu. Kad bi se samo
primirili u ovom razdraljivom, nervoznom stanju, tiho i u pouzdanju ekajui na Boga i
upitali se da problem nije u vama samima, potedjeli biste se ranjavanja vlastite due i
ranjavanja dragocjenog djela Bojeg. 1T 622 (1867)
Bavljenje neprijatnostima. Kad vidite bezakonje svuda oko sebe to vas ini sve radosnijim
to je On va Spasitelj, a mi Njegova djeca. Dakle hoemo li gledati na bezakonje oko nas i
219
baviti se mranim stvarima? Ne moete to izlijeiti; zato govorite o neemu to je uzvienije,
bolje, plemenitije....
Dakle moemo sii u podrum ostajati i gledati u mrane uglove i onda govoriti o tami i
rei: Oh, ovdje je tako mrano, i nastaviti razgovor o tome. Ali da li e tako postati
491
svjetlije? Izaite iz njega, izaite iz mraka u gornju sobu gdje zrai svjetlost sa Bojeg lica.
Vi znate da se naa tijela izgrauju od asimilirane hrane. Dakle, isto je sa naim
umovima. Ako nam se um bavi neprijatnim stvarima u ivotu, neemo imati nikakve nade,
ve treba da se bavimo ljupkim prizorima neba. Pavle kae: Naa laka sadanja briga donosi
nam vjenu i od svega preteniju slavu (2 Korinanima 4:17). MS 7, 1888.
Hristovo saosjeanje (ohrabrenje hrianki koja je patila od depresije). Moja draga starija
sestro ________, mnogo sam alosna to ste bolesni i patite. Ali drite se Onoga kojega ste
voljeli i kome ste godinama sluili. On je dao svoj ivot za svijet, i voli svakog koji vjeruje u
Njega. On saosjea sa onima koji pate pritisnuti boleu. On osjea svaki bol koji osjeaju
Njegovi ljubljeni. Samo poivajte u Njegovim rukama i znajte da je On va Spasitelj, i va
najbolji prijatelj, i da vas nikad nee ostaviti i napustiti. Na Njega ste se oslanjali mnogo
godina, i vaa dua moe poivati u nadi.
Vi ete pristupiti sa drugim vjernima koji su vjerovali u Njega, da ga hvalite
trijumfalnim glasom. Sve to se oekuje da uradite je poinak u Njegovoj ljubavi. Nemojte
brinuti. Isus vas voli sada kad ste slabi i patite. On vas dri na svojim rukama, ba kao to
njeni otac dri malo dijete. Vjerujte u Onoga u koga ste vjerovali. Nije li vas On ljubio i
brinuo za vas kroz itav ivot. Samo se odmorite u dragocjenim obeanjima koja su vam data.
Lt 299, 1904.
Ne otvarati put depresiji. Nou sam razgovarala sa tobom. Govorila sam ti: Veoma se
492
radujem to si na tako dobroj lokaciji i moe biti blizu Sanatorijumu. Ne otvaraj put depresiji,
ve doekaj sa dobrodolicom u svom srcu utjeiteljski uticaj Svetog Duha, da ti podari utjehu
i mir....
Sestro moja ako hoe zadobiti dragojene pobjede, okreni se ka svjetlosti koja zrai iz
Sunca pravednosti. Izraavaj nadu i vjeru i zahvalnost Bogu. Budi vesela, puna nade u Hrista.
Naui se da mu zahvaljuje. Ovo je moan lijek za bolesti due i tijela. Lt 322, 1906.
Atmosfera depresije. Neka propovjednici kroz koje Bog radi pristignu na konferenciju sa
napregnutim nervima, rastuom depresijom, i kaem vam, imae atmosferu oko sebe poput
debelog prekrivaa od magle koji pokriva vedro nebo. Moramo gajiti vjeru. Neka usne
izgovaraju: Dua moja velia Boga, duh moj se raduje u Bogu mome Spasitelju.
Mi moramo otkriti osjeaj prisutnosti Spasitelja, vrstu vjeru da je Isus na kormilu, i
da e On vidjeti ovaj plemeniti brod siguran u luci. Mi moramo znati da je nemogue spasiti
samoga sebe ili neku duu. Mi nemamo mo da damo spasenje onima koji ginu. Isus, na
Otkupitelj, je Spasitelj. Mi smo samo Njegova orua i svakog trenutka zavisimo od Njega. Mi
moramo veliati Njegovu silu pred Njegovim izabranim narodom i pred svijetom radi velikog
spasenja koje je kroz svoju pomiriteljsku rtvu i svoju krv izlio na nas. Lt 19a, 1892.
Neu da budem depresivna. Ponekad sam veoma zbunjena ne znajui ta da radim, ali neu
da budem depresivna. Odluila sam da unesem to je vie mogue svjetlosti u svoj ivot. Lt
127, 1903.
Ima mnogo toga to mi rastuuje srce, ali pokuavam da ne govorim obeshrabrujue,
zato to je neko ko slua moje rijei moda tuan u srcu, i ne smijem initi nita to bi povea-
220
lo njegovu tugu. Lt 208, 1903.
493
Vjerom se probiti kroz tamu. Ako bih posmatrala te mrane oblake nevolje i potekoe na
koje nailazim u svom poslu ne bih imala vremena da radim nita drugo. Ali ja znam da
postoji svjetlost i slava iznad oblaka. Vjerom se probijam kroz tamu do slave. Povremeno
sam pozvana da proem kroz finansijske potekoe. Ali ne brinem o novcu. Bog brine o
mojim poslovima. inim sve to mogu, i kad Bog vidi da je najbolje za mene da imam novca,
On mi ga alje.- MS 102, 1901.
Vjera je potreba. Dok sam bila u posjeti Sanatorijumu Rajska dolina (The Paradise Valley
Sanatarium) prije otprilike tri godine, govorila sam skoro svako jutro u pet sati radnicima, a
kasnije pacijentima. Meu pacijentima je bijo jedan ovjek koji je uvijek izgledao depresivan.
Saznala sam da je vjerovao u teoriju biblijskih doktrina ali nije mogao ispoljiti vjeru koja mu
je bila potrebna da prisvoji za sebe Boja obeanja.
Jutro za jutrom govorila sam pacijentima o vjeri i podsticala ih da vjeruju Bojim
rijeima. Ipak inilo se da je ovaj jadni ovjek nije sposoban priznati da ima vjeru.
Razgovarala sam sa njim nasamo. Iznosila sam mu istinu na svaki mogui nain, a zatim ga
upitala vjeruje li da je Isus njegov lini Spasitelj i da e mu pomoi. Na Spasitelj je rekao
svima koji su umorni i natovareni: Uzmite jaram moj na sebe. Ne nosite jaram koji ste sami
nainili. Uzmite jaram moj na sebe, nauite se od mene, jer sam ja krootak i smjeran u srcu, i
nai ete odmor duama svojima (Matej 11:28, 29).
Konano, dolo je vrijeme kad sam morala ii. Rekla sam mu: Dakle, prijatelju moj,
moe li mi rei da si nauio vjerovati Spasitelju koji je preuzeo toliko bola da poznaje patnje
svake due? Moe li i hoe li vjerovati u Njega ? Moe li mi rei, prije nego odem, da si
primio vjeru da vjeruje u Boga?
Podigao je pogled i rekao: Da ,vjerujem, imam vjeru. Hvala Gospodu, odgovorila 494
sam mu. Osjeala sam, iako su postojali i drugi koji su bili prisutni i sluali moja izlaganja u
gostinskoj sobi, da sam bila bogato nagraena za sve svoje napore. MS 41, 1908.
Igraka u rukama Sotone. Ne idite drugima sa svojim probama i iskuenjima; samo vam
Bog moe pomoi. Ako ispunite uslove Bojih obeanja, ta obeanja e se ispuniti na vama.
Ako vam je um usmjeren na Boga, vi neete ii iz stanja ushienosti u dolinu potitenosti kad
probe i iskuenja dou na vas. Neete govoriti o sumnji i tami drugima. Neete kazati: Ne
znam o ovom ili onom. Ne osjeam se srenim. Nijesam siguran da imam istinu. Neete ovo
initi, jer imaete sidro dui, sigurno i pouzdano.
Kad govorimo o obeshrabrenju i tami, Sotona slua sa avolskom radou; jer prija mu
saznanje da vas je vezao u svoje okove. Sotona ne moe itati nae misli, ali moe da vidi
naa djela, sluati nae rijei; i iz svog dugog poznavanja ljudske porodice, moe oblikovati
svoja iskuenja da zavlada slabim takama naeg karaktera. I koliko esto ga uvodimo u tajnu
kako moe postii pobjedu nad nama. Oh, kad bi mogli kontrolisati svoje rijei i djela! Koliko
bi bili jaki kad bi nae rijei bile takvog reda da se ne postidimo kad se suoimo sa izvjetajem
o njima u dan suda. Koliko e drugaije izgledati u dan Boji od onoga na ta su liile kad
smo ih izgovorili. RH, Feb 27, 1913.
Isus razumije osjeanja oaja. Vjera i nada drhtale su u Hristovim samrtnim mukama zato
to je Bog bio uklonio sigurnost svog odobravanja i prihvatanja koju je ranije davao svom
ljubljenom Sinu. Otkupitelj svijeta se stoga oslanjao na dokaze koji su ga do tada jaali, da je
Otac prihvatao Njegov rad i bio zadovoljan sa Njegovim djelom. U svojoj samrtnoj agoniji,
221
495 dok je predavao svoj dragocjeni ivot, On se jedino vjerom pouzdao u Onoga kojega je uvijek
sa radou sluao. Niotkuda nije bilo ohrabrenja jasnim, blistavim zracima nade. Sve je bilo
obavijeno tekom tamom. Usred strane tame koju je osjeala i priroda, Otkupitelj je ispio
misterioznu au do poslednje kapi. Lien ak i blistave nade i vjere u trijumf koji e biti
Njegov u budunosti, povikao je jakim glasom: Oe, u Tvoje ruke predajem duh svoj. On se
poistovjetio sa karakterom svog Oca, sa Njegovom pravdom, Njegovom milou, i Njegovom
velikom ljubavi, i u pokornosti pao u Njegove ruke. Usred pomjeranja i grenja prirode
zapanjeni posmatrai zauli su samrtne rijei ovjeka sa Golgote. 2T 210, 211 (1869)
Bog se nije promijenio. Osjeanje sigurnosti ne smijemo prezirati; za to treba da hvalimo
Boga; ali kad su vam osjeanja depresivna, ne mislite da se Bog promjenio. Jednako ga
hvalite, zato to vjerujete u Njegovu rije, a ne u osjeanja. Zavjetovali ste se da ete hodati
vjerom, a ne biti kontrolisani osjeanjima. Osjeanja se mijenjaju sa okolnostima. Lt 42,
1890. (HC 124)
Bez sklonosti da govorimo o sumnjama. Kroz Hristove zasluge, kroz Njegovu praved-nost,
koja nam se daje kroz vjeru, mi moramo postii savrenstvo hrianskog karaktera. Na
svakodnevni posao je objava apostolovih rijei: Gledajte na Isusa Hrista, zaetnika i
svritelja nae vjere. Dok inei ovo nai umovi postaju bistriji i naa vjera jaa, a naa nada
se potvruje; mi smo tako obuzeti prizorom Njegove istote i ljupkosti i rtve koju je podnio
da nas pomiri sa Bogom da nemamo sklonosti da govorimo o sumnjama i obeshrabrenosti.
5T 744 (1889)
Pravi hriani i depresija. Pravi hrianin ne doputa nikakvim zemaljskim obzirima da se
isprijee izmeu njegove due i Boga. Autoritet Bojih zapovijesti vlada nad njegovim
496
sklonostima i akcijama. Kada bi svako ko trai carstva Bojega i Njegove pravde bio uvijek
spreman initi Hristova djela, koliko bi bila laka staza ka nebu. Blagoslovi Boiji bi priticali
u duu, a hvala Gospodnja bi stalno bila na vaim usnama. Tada biste sluili Bogu iz naela.
Vaa osjeanja ne mogu uvijek biti radosne prirode; oblaci e ponekad zamraivati horizont
vaeg iskustva; ali hianska nada ne poiva na pjeskovitom temelju osjeanja. Oni koji
djeluju iz naela posmatrae slavu Boju iznad tame i poivati na sigurnoj rijei obeanja. Oni
se nee odvratiti od proslavljanja Boga, koliko god put izgledao mraan. Nedae i iskuenja e
im samo pruiti priliku da pokau iskrenost svoje vjere i ljubavi.
Kad se depresija spusti na duu, nema dokaza da se Bog promjenio. On je isti jue,
danas i zauvjek. Vi ste sigurni u Boju naklonost kad osjeate zrake Sunca pravednosti; ali
ako se oblaci nadviju nad vaom duom, ne smijete se osjeati naputenim. Vaa vjera mora
probiti tamu. Vae oko mora biti svijetlo, i cijelo vae tijelo bie puno svjetlosti. Bogatstvo
Hristove milosti mora se imati na umu. uvajte kao blago pouke koje Njegova ljubav daje.
Neka vaa vjera bude poput Jovove, da moete izjaviti: Da me i ubije, opet u se uzdati u
Njega. Oslonite se na obeanja svog nebeskog Oca, i pamtite Njegove preanje postupke sa
vama i sa Njegovim slugama; jer sve ide na dobro onima koji ljube Boga. RH, Jan 24,
1888.
222
53. SUKOB POZITIVNO I NEGATIVNO
Zajednica sa Bogom rezultira u jedinstvu. Bog je utelovljenje dobrote, milosti, i ljubavi. 497
Oni koji su istinski povezani sa Njim ne mogu se meusobno razlikovati. Njegov Duh koji
vlada u srcu stvorie sklad, ljubav, i zajednitvo. Suprotnost ovome primjetna je meu djecom
Sotone. Njegov posao je da raspiri zavist, razdor i ljubomoru. U ime svoga Gospoda pitam
one koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici: Kakav rod nosite? 5T 28 (1882)
Sjetva i etva nesklada. Onaj koji sije sjeme nesklada i razdora ponjee u vlastitoj dui
plodove smrti. Sam in traenja zla u drugima razvija zlo u onima koji ga posmatraju. MH
492 (1905)
Sotona uiva u prepirkama. Sotona neprekidno nastoji da prouzrokuje nepoverenje,
otuenost, i zlobu meu Boijin narodom. esto emo biti kuani da su naa prava uskraena
dok ne postoji stvarni uzrok za takva osjeanja....
Prepirke, razdor i suenja meu braom sramota su djelu istine. Oni koji dre takav
kurs izlau crkvu podsmjehu njenih neprijatelja i uzrokuju trijumf sila tame. Oni iznova 498
probadaju Hristove rane i izlau ga otvorenoj sramoti. 5T 242, 243 (1882)

Sukob vodi u ratobornost. Naroit, prevaran posao Sotone bio je da prouzrokuje sukobe,
koje bi uveli u beskorisne borbe na rijeima. On dobro zna da e ovo zaokupiti um i vrijeme.
To podstie ratobornost i gasi duh osvjedoenja u umovima mnogih, odvlaei ih u raznolika
miljenja, optuivanje, i predrasude, to zatvara vrata istini. RH, Sept 11, 1888. (Ev 155)
Razdor meu braom odlae Drugi dolazak. etrdeset godina nevjerstvo, gunanje i
pobuna spreavali su ulazak drevnog Izraela u Hanansku zemlju.... Nevjerstvo, svjetovnost,
neposveenost i razdor meu narodom koji se izjanjava kao Gospodnji je ono to nas zadra-
va na ovom svijetu grijeha i tuge toliko godina. MS 4, 1883. (Ev 696)
Nije vrijeme za prepirke i razdor. Mukarci i ene koji izjavljuju da slue Gospodu se
zadovoljavaju da posveuju vrijeme i panju pitanjima od male vanosti. Oni su zadovoljni
to se meusobno razlikuju. Kada bi bili posveeni Gospodnjem djelu, ne bi se sukobljavali i
svaali poput porodice razuzdane djece. Svaka ruka bila bi uposlena u slubi. Svako bi stajao
na svom mjestu dunosti, radei srcem i duom kao misionar Hristovog krsta.... Radnici bi
nosili sa sobom u svojoj slubi molitve i saosjeanje probuene crkve. Oni bi primali upute od
Hrista i ne bi nalazili vremena za svae i razdor. RH, Sept 10, 1903.
Neka se ne podie sukob nad beznaajnim stvarima. Duh ljubavi i milosti Gospoda
naega Isusa Hrista vezae srce za srce, ako svako otvori prozore svog srca prema nebu a
zatvoriti ih na zemlji. RH, Sept 10, 1903.
Sukob treba smiriti. Sila Boje milosti uinie vie za duu nego sukob za ivota. Koliko se 499
puno stvari moe popraviti silom istine i sukoba smiriti doputanjem boljih naina. Veliko
uzvieno naelo, Mir na zemlji i meu ljudima dobra volja, daleko vie bi se ispoljavalo
kad bi oni koji vjeruju Hrista radili zajedno sa Bogom. Tada se sve te male stvari koje neki
uvijek isturaju, a koje nijesu autoritativno postavljene u Bojoj Rijei, nee veliati u vana
pitanja. Lt 183, 1899.
Sukob podstie samoodbranu. U svom postupanju sa Tomom, Isus je dao pouku svojim
sledbenicima. Njegov primjer pokazuje kako se trebamo odnositi prema onima ija vjera je
slaba i koji istiu svoje sumnje. Isus nije zadobio Tomu ukorom, niti se upustio u sukob sa
223
njim. On je otkrio sebe sumnjalici.Toma je bio vrlo nerazuman diktirajui uslove svoje vjere,
ali je Isus, svojom iskrenom ljubavlju i obzirom, poruio sve barijere. Nevjerstvo se rijetko
pobjeuje sukobom. Sukob prije dovodi do samoodbrane i nalazi novu potporu i opravdanje.
Ali kad se Isus, u svojoj ljubavi i milosti, otkrije kao raspeti Spaasitelj, sa mnogih nikad
nevjernih usana zaue se Tomino priznanje: Gospod moj i Bog moj. DA 808 (1898)
Ne govoriti rijei sukoba bolesniku. Kraj bolesnikog kreveta ne treba govoriti ni rijei o
osnovnim naelima vjere ili sukobu. Uputite paenika na Onoga koji hoe da spase sve koji
mu dolaze u vjeri. Ozbiljno i njeno se trudite da pomognete dui koja lebdi izmeu ivota i
smrti. MH 120 (1905)
Sukob je beskorisan. Mi nijesmo pozvani da ulazimo u sukob sa onima koji sa dre lanih
500 teorija. Sukob je beskoristan. Hristos se nikad nije uputao u njih. Pisano je, bilo je oruje
koje je koristio Iskupitelj svijeta. vrsto se drimo Rijei. Dopustimo Gospodu Isusu i
njegovim glasnicima da svjedoe. Znamo da je njihovo svjedoanstvo istinito. LS 93 (1915)
Sukob rijetko omekava. Mnoge agurmentovane propovijedi rijetko omekavaju i poti-
njavaju duu. Lt 15, 1892. (Ev 172)
Pozitivan pristup je moniji. Nemojte gajiti duh sukoba. Malo dobra se postie
optuiteljskim govorima. Najsigurniji nain da se uniti lana doktrina je propovjedanje istine.
Drite se onoga to je pozitivno. Neka dragocjene istine jevanelja umore silu zla. Pokaite
njean, saaljiv duh prema greniku. Pribliite se srcima. Lt 190, 1902. (Ev 304)
Sukob koji budi umove. U svim vjekovima Boji izabrani vjesnici bili su omalovaavani i
progonjeni, pa ipak kroz njihove nedae proirilo se znanje o Bogu. Svaki Hristov uenik
mora zauzeti isti poloaj i vriti isto djelo, znajui da njegovi neprijatelji ne mogu uiniti nita
protiv istine, ve za istinu. Bog je zamislio da se istina istakne i postane predmet ispitivanja i
diskusije, ak i kroz prezir koji je prati. Umovi ljudi moraju se uznemiriti; svaki sukob, svaki
prekor, svaki napor da se ugui sloboda savjesti, Boje je sredstvo buenja umova koji bi u
protivnom ostali uspavani. MB 33 (1896)
Uticaj roditeljskih nesuglasica na djecu. U velikoj meri roditelji stvaraju atmosferu u krugu
porodice, i kad postoji neslaganje izmeu oca i majke, djeca sudjeluju u istom duhu. Uinite
atmosferu svog doma miomirisnom sa njenom promiljenou. Ako ste se otuili i ne
501 uspijevate biti bibliski hriani, obratite se; jer karakter koji nosite u vrijeme probe bie
karakter koji ete imati o Hristovom dolasku. Lt 18 b, 1891. (AH 16)
Svaa donosi nevolju. Kao porodica vi moete biti sreni ili bijedni. To stoji na vama
samima. Va vlastiti kurs djelovanja odredie budunost. Oboma vam je potrebno da
omekate otre crte karaktera i govorite takve rijei da se ne postidite od njih u dan Bojega
suda.... Vi se moete prepirati oko malih stvari koje nijesu vrijedne svae, i posledica e biti
nesrea. Staza pravednika je staza mira. Ona je tako ista da ponizni, bogobojaljivi ovjek
moe hodati njome bez spoticanja i bez pravljenja krivina. To je uska staza; ali ljudi razliitih
naravi mogu hodati jedan uz drugog samo ako slijede Naelnika svog spasenja. 4T 502, 503
(1880)
Kuenje i razdraivanje stvaraju pobunu. Grube, ljutite rijei nijesu nebeskog porijekla.
Kuenje i razdraivanje nikad ne pomau. Umjesto toga, oni raspiruju najgora osjeanja
ljudskoga srca. Kad vam djeca loe postupaju i kad su ispunjeni pobunom a vi kuani da grubo
govorite i djelujete, saekajte prije nego ih popravite. Dajte im priliku da razmisle, i dopustite
da vam se ohladi narav.
224
Kad sa svojom djecom postupate ljubazno i njeno, i oni i vi primiete Gospodnji
blagoslov. I mislite li da e se u dan Gospodnjeg suda iko kajati to je bio strpljiv i ljubazan sa
svojom djecom? MS 114, 1903. (CG 246)
Blizina Hristu donosi jedinstvo. Uzrok podjela i nesloge u porodicama i u crkvi je
odvajanje od Hrista. Doi blie Hristu znai pribliiti se meusobno. Tajna istinskog
zajednitva u crkvi i u porodici nije diplomatija, nije uprava, nije naroiti ljudski napor da se
pobijede potekoe iako se mnogo od ovog mora uiniti ve zajednica sa Hristom.
Nacrtajte veliki krug, od ijeg kraja mnogo linija vode ka centru. to ove linije idu 502
blie centru, blie su jedna drugoj.
Tako je i u hrianskom ivotu. to blie dolazimo Hristu, bliemo blii jedni drugi-
ma. Bog se proslavlja kad se Njegov narod sjedini u skladnoj akciji. Lt 49, 1904. (AH 179)
Neophodan sklad meu roditeljima. Treba postojati savreno povjerenje izmeu mua i
ene. Oni zajedno trebaju razmotriti svoje odgovornosti. Zajedno trebaju raditi za najvee
dobro svoje djece. Oni nikad ne trebaju u prisustvu dijece kritikovati planove jedno drugom
ili dovoditi u pitanje sud onog drugog. Neka ena pazi da ne otea muevljev rad za djecu.
Neka mu podupire ruke svoje ene, pruajui joj mudar savjet i ljubaznu podrku. MH 393,
394 (1905)
Bez razlika. Ako se oevi i majke ne slau, jedno radi protiv drugoga da neutralie njegov
uticaj, porodica e biti u demoralisanom stanju, i niti otac ni majka nee zadobiti potovanje i
povjerenje koji su neophodni za valjano upravljanje porodicom.... Djeca brzo primjeuju sve
to baca sjenku na pravila i odredbe domainstva, posebno one odredbe koje ograniavaju
njihovo djelovanje. RH, Mar 13, 1894. (AH 312)
Pozitivno vostvo u domu. Nemate prava da navlaite mrane oblake nad sreom svoje
djece prigovorima ili strogim ukorima za beznaajne greke. Aktuaelna zabluda treba se
prikazati upravo onoliko grenom koliko jeste, i potrebno je zauzeti vrst, odluan kurs da se
preduprijedi njeno ponavljanje; pa ipak djecu ne treba ostavljati u beznadenom stanju uma,
ve sa odreenom dozom ohrabrenja da mogu unaprijediti i zadobiti vae povjerenje i
odobravanje. Djeca moda ele postupati ispravno, moda u svojim srcima namjeravaju biti
posluna; ali im je potrebna pomo i ohrabrenje. ST, Apr 10, 1884. (CG 279) 503
Mir u Crkvi. Neka bude mir u domu, i bie mir u crkvi. Ovo dragocjeno iskustvo unijeto u
crkvu bie sredstvo stvaranja meusobnog ljubazne naklonosti. Svae e prestati. Istinska
hrianska utivost zapaae se meu lanovima crkve. Svijet e znati da su bili sa Isusom i
nauili se od Njega. Kakav bi utisak crkva ostavila na svijet kad bi njeni lanovi ivjeli
hrianskim ivotom! MS 60, 1903. (CG 549).
Smrt brie osjeanja nesklada. Kad smrt sklopi oi, kad se ruke poloe na nepomine grudi,
kako se osjeanja nesklada brzo mijenjaju! Nema neprijateljstva, nema gorine; uvrede i
pogreke se prataju, zaboravljaju. Koliko se ljubaznih rijei izgovori o pokojniku! Koliko
dobrih stvari u njegovom ivotu dolazi na um! Pohvale se sada slobodno izraavaju; ali one
padaju na ui koje ne uju, srce koje ne osjea.... Koliko njih, dok stoje tiho i sa stahopotova-
njem kraj pokojnika, opozivaju sa stidom i alou rijei i djela koja su unijela tugu u srce
koje sada zauvijek poiva!
Unesimo sada sve lijepo, drago, i ljubazno u svoj ivot. Budimo promiljeni, prijatni,
strpljivi i snoljivi u svojem optenju sa drugima. Neka se misli i osjeanja koja nalaze izraza
pokraj samrtnikog odra unesu u svakodnevno druenje sa naom braom i sestrama u ivotu.
225
5T 490 (1889)
Na Nebu nema razdora. Neka niko ne osjea, ak iako je moda teoretski utvren u
sadanjoj istini, da ne pravi greke. Ali ako se greke poine, treba postojati spremnost da se
isprave. I izbjegavajmo sve to lii na stvaranje nesklada i razdora; jer pred nama je nebo, a
meu stanovnicima neba nee biti razdora. RH, Aug 8, 1907. (CH 244)
Potrebno je vie ljubavi a manje kriticizma. Razlike u miljenjima uvijek e postojati, jer
504
svaki um nije oblikovan da se utapa u isti kanal. Nasijeene i steene sklonosti moraju se
nadzirati, da ne bi stvorile sukobe oko minornih stvari. Hristovi radnici moraju se udruiti
zajedno u njenom saosjeanju i ljubavi. Neka niko ne misli da je vrlina podravati vlastite
predstave i pretpostavljati da je jedini kome je dao Bospod pronicljivost i intuiciju. Hriansko
milosre pokriva mnoge stvari koje bi neko mogao smatrati manama u drugom. Postoji
potreba za vie ljubavi a daleko manje kriticizma. Kad Sveti Duh radi u srcima propovjednika
i pomagaa, oni e otkriti Hristovu njenost i ljubav. Lt 183, 1899.
Ne napadati pojednice. Neki od nae brae izgovorili su i napisali mnoge stvari koje se
tumae kao protivljenje vlasti i zakonu. Pogreno je izlagati se na taj nain krivom
razumijevanju. Nije mudro upuivati stalne prigovore na ono to ine ljudi na vlasti. Nije na
zadatak da napadamo pojedince ili institucije. Moramo ispoljiti mnogo panje da ne bi bili
shvaeni kao opozicija graanskim vlastima. Istina je da je nae ratovanje agresivno, ali nae
oruje mora biti ono koje se nalazi u jasnom ovako govori Gospod. Na zadatak je
pripremiti narod da opstane u veliki dan Boji. Mi se ne trebamo prestrojavati na linije koje e
podstai sukob ili probuditi protivljenje u onima koji nijesu od nae vjere. 6T 394 (1900)
Doekivanje nevjerstva i razliitih uenja. Pokazano mi je da e zli aneli u obliku vjernika
raditi u naim radovima da unesu jak duh nevjerstva. Neka vas ovo ne obeshrabri ve dovede
iskreno srce pred Gospoda za pomo protiv sile sotonskih orua. Ove sile zla okupljae se na
505 naim sastancima, ne da prime blagoslov, ve da osujete uticaj Duha Bojeg. Ne pravite
primjedbe ta oni mogu uiniti, ve ponavljajte bogata obeanja Boja, koja su da i amin u
Hristu Isusu. Mi nikad ne smijemo hvatati rijei koje ljudske usne mogu govoriti u
potvrivanju zlih anela u njihovom poslu, ve trebamo ponavljati Hristove rijei. Lt 46,
1909.
54. PREKOMJERNO PROUAVANJE
506 Moramo sauvati modanu silu. Vjerujem, vjerujem da Gospod slua moje molitve, i onda
idem da radim ekajui odgovor, koji sam sigurana da u dobiti od Gospoda. Hrabra sam i
odluna. Nemojmo preoptereivati snagu koju nam Gospod daje. Mi moramo sauvati mo
mozga. Ako ovu mo zloupotrebljavamo, neemo imati zalogu koju bi izvukli u vrijeme
nude. Lt 150, 1903.
Potrebna mudrost u odabiranju mentalne hrane. Sabiranje previe knjiga za prouavanje
esto umee izmeu Boga i ovjeka gomilu znanja koje slabi um i ini ga nesposobnim za
asimilaciju onog to je ve primio. Um postaje dispeptian. Potrebna je mudrost da bi ovjek
ispravno odabrao meu ovim mnogobrojnim autorima i rije ivota, da bi mogao jesti tijela i
piti krvi Sina Bojeg. 7T 205 (1902)
226
Skraivanje ivota. Rekla bih onima koji ele postati uspjeni radnici u djelu Bojem: Ako
stavljate pretjeranu koliinu posla na mozak, mislei da ete izgubiti tlo pod nogama ukoliko
svo vrijeme ne prouavate, vi trebate smjesta promjeniti svoje poglede i svoj kurs. Ukoliko se
u ovom pogledu ne ispolji vea briga, bie mnogo onih koji e prerano otii u grob. CT 507
296 (1913)
Pretjerana koncentracija troi vitalne orgene. Mo koncetracije uma na jednom predmetu
iskljuujui sve druge je u izvjesnom stepenu dobra; ali stalno ispoljavanje ove sposobnosti
troi one organe koji su pozvani da izvre ovaj zadatak; to im donosi preveliko optereenje, a
posledica je propust da se postigne najvee dobro. Glavni napor dolazi na jedan set organa,
dok drugi lee uspavani. Um na ovaj nain ne moe zdravo raditi, i, kao rezultat toga, ivot se
skrauje. 3T 34 (1872)
Preoptereen um otvara vrata iskuenju. Uenici koji se potpuno posveuju umnom radu
priinjavaju tetu cijeloj ivoj maineriji zatvaranjem u uionice. Mozak se troi, i Sotona
unosi itavu listu iskuenja, privlaei ih da se upuste u zabranjenu popustljivost, da doive
promjenu, daju oduka osjeanjima. Odajui se ovim iskuenjima, oni rade loe stvari koje
tete njima samima i povreuju druge. Ovo se moe initi samo u razonodi [nestaluci].
Mozak je aktivan i oni ele izvoditi neke ale. Ali neko se mora obavezati da nadomjesti tetu
koju su uinili u iskuenju. Lt 103, 1897.
Pretjeran rad uma uzrokuje bolesnu matu. Izloene su mi odgovarajue metode. Neka
uenici sa svojim mentalnim studijama ispoljavaju fizike i mentalne moi. Neka srazmjerno
koriste ivu maineriju. Neprekidan rad mozga je greka. Voljela bih kad bih mogla rijeima
izraziti upravo ono to bi rasvijetlilo to pitanje. Stalan rad mozga uzrokuje bolesnu matu. To
vodi u raskalanost. Petogodinje obrazovanje u ovom jednom pravcu nema toliku vrijednost
kao sveobuhvatno jednogodinje obrazovanje. Lt 76, 1897.
Prekomjerno prouavanje vodi u izopaenost. Izbjegavaj uzbuivanje mozga. Preko- 508
mjerno prouavanje stimulie mozak i poveava dotok krvi do njega. Sigurna posledica ovoga
je izopaenost. Mozak se ne moe pretjerano uzbuditi bez produkovanja neistih misli i djela.
itav nerni sistem biva zahvaen, i to vodi u neistotu. Fizike i mentalne moi se podrivaju, i
skrnavi hram Svetoga Duha. Prenose se zle navike, a posledice se ne mogu procijeniti.
Prinuena sam da jasno govorim o ovom predmetu. Lt 145, 1897.
Srce i glava moraju imati odmor (savjet jednom preoptereenom propovjedniku). uvaj
ovaj kanal slobodnim i neometanim za upliv Svetog Duha. ta god se dogodilo, zadri svoj
um na Bogu, i nemoj se zbunjivati na bilo koji nain.
Dok sam one noi razgovarala sa tobom, zapazila sam da si bio umno optereen, i
rekla ti: Baci sve svoje brige na Gospoda; jer On brine za tebe. Poloi svoja bremena i
potekoe na Nosioca bremena. Hristov mir u srcu vredniji nam je od bilo ega drugoga....
Upozoravam te da bude paljiv. Pozivam te da se rastereti; da se oslobodi mnogih
bremena i potekoa koje te spreavaju da odmori glavu i srce. Zapamti da postoji potreba
poklanjanja panje stvarima od vjenog interesa. Lt 19, 1904.
Bolest posledica mentalnog optereenja. Oni koji su slomljeni od mentalnog rada trebaju se
odmoriti od zamornih misli, ali ne smiju se navesti da vjeruju kako je uopte opasno koristiti
mentalne moi. Mnogi su skloni da smatraju svoje stanje gorim nego to odista jeste. Ovakvo
stanje uma nepogodno za oporavak i ne treba ga podsticati. Propovjednici, uitelji, studenti i
drugi umni radnici esto pate od bolesti koja je rezultat tekog mentalnog optereenja,
227
509 neolakanog fizikom vjebom. Ono to je potrebno tim osobama je aktivniji ivot. Strogo
umjerene navike, kombinovane sa odgovarajuom vjebom, osigurale bi mentalnu i fiziku
svjeinu i dale mo istrajnosti svim umnim radnicima. MH 238 (1905)
Mora se ouvati sklad izmeu mentalnih i fizikih moi. Mi gubimo ili stiemo fiziku
snagu u skladu sa nainom na koji tretiramo tijelo. Kad se najvei dio vremena posveti
umnom radu, organi mate gube svoju svjeinu i mo, dok fiziki organi gube svoju zdravu
obojenost. Mozak se patoloki uzbuuje stalnim radom, dok muskulaturni sistem slabi od
nedostatka vjebe. Primjetan je oigledan gubitak snage i porast slabosti, to u dogledno
vrijeme ini da se taj uticaj osjeti na mozgu. Koliko god je to mogue, treba odravati
harmoniju izmeu mentalnih i fizikih moi. Ovo je nuno za zdravlje itavog sistema. Lt
53, 1898.
55. PATNJA
510 Bog ne uzrokuje patnju. Pokaite da Bog ne uzrokuje patnju i stradanje, nego da je ovjek
kroz vlastito neznanje i grijeh navukao ovakvo stanje na sebe. 6T 280 (1900)
Grijeh je proizveo patnju. Neprekidan ovjekov prestup tokom est hiljada godina donio je
bolest, patnju i smrt kao svoje plodove. I kako se bliimo kraju vremena, Sotonino kuanje na
poputanje apetitu bie snanije i tee za nadvladati. 3T 492 (1875)
Bolovi i patnja protest prirode. Mnogi ive krei zakone zdravlja i neupueni u odnos
svojih navika u jelu, piu i radu prema njihovom zdravlju. Oni se nee podii do svog pravog
stanja dok se priroda buni protiv zloupotreba koje podnosi, bolovima i patnjom u sistemu. Kad
bi ak i tada ovi paenici samo poeli ispravno djelovati, i pribjegli jednostavnim sredstvima
koja su zanemarili upotrebi vode i pravilnoj ishrani priroda bi dobila ba onu pomo koju
trai i koju je odavno morala imati. Ako se slijedi ovaj kurs, pacijent e se uglavnom oporaviti
a da ne oslabi. HC (Part 3) 61, 1865. (2SM 451)
511
Neumjerenost uzrokuje patnju. Mnogi su se tako posvetili neumjerenosti da nee promi-
jeniti svoj kurs odavanja prodrljivosti ni pod kakvim obzirima. Oni bi prije rtvovali zdravlje
i prerano umrli nego da ogranie svoj neumjeren apetit. Postoje i mnogi koji su neupueni u
odnos jedenja i pijenja prema zdravlju. Da su takvi primili svjetlost, imali bi moralne hrabrosti
da suzbiju apetit i umjerenije jedu samo onu hranu koja je zdrava, i vlastitim kursom
djelovanja potede sebe mnogih patnji. 4SG 130, 1864. (CD 158)
Patnja koju donosi proces obnove. Patnja se esto uzrokuje naporom prirode da da ivot i
svjeinu onim djelovima koji su postali djelimino beivotni kroz neaktivnost. 3T 78 (1872)
Patnja preuveliana mentalnim stanovitem (lina poruka). Da si se odrekla svoga ukusa
za itanjem i nastojanjem da ugodi sebi, posvetila vie vremena razboritoj fizikoj vjebi, i
paljivo jela odgovarajuu, zdravu hranu, izbjegla bi mnoge patnje. Dio ovih patnji bio je
imaginaran. Da si podsticala svoj um da odbije sklonost poputanju slabosti, ne bi imala
nervne napade. Tvoj um se treba odvratiti od svoga ja ka domaim dunostima, odravanju
reda, urednosti i ukusa u tvom domu. 2T 434 (1870)
Paenici su skloni nestrpljenju. Paenici... mogu uiniti za sebe ono to drugi ne mogu tako
dobro uraditi za njih. Oni trebaju zapoeti oslobaati prirodu tereta koji su joj nametnuli.
228
Treba da uklone uzrok. Smanjite grozniavo stanje sistema paljivom i razumnom primjenom 512
vode. Ovi napori e pomoi prirodi u njenoj borbi da oslobodi sistem neistoe.
Osobe koje pate uglavnom postaju nestrpljive. One nee da koriste samoodricanje, i
malo propate od gladi. Niti su voljne ekati da lagani prirodni proces nadomjesti preuposlene
energije sistema. Ali odluni su da prime trenutno olakanje, i uzimaju mona opojne droge.
HC (Part 3) 60, 1865. (2SM 450, 451)
Patnja nad onim to ne moemo kontrolisati. Ima onih koji su istog uma i savjesti a koji
pate od razliitih uzroka nad kojima nemaju kontrolu. AM 23, 1864. (CG 445)
Nije skrivena od Isusa Hrista. Kako je divna pomisao da Isus Hristos zna sve o patnjama i
alostima koje nosimo. U svakoj naoj tuzi, On je tuan. Neki meu naim prijateljima ne
znaju nita o ljudskom jadu ili fizikoj patnji. Oni nikad nijesu bolesni, i stoga ne mogu
potpuno ui u osjeanja onih koji su bolesni. Ali Isusa dotie osjeanje nae slabosti. MS 19,
1892. (2SM 237)
Bog je ivotno zainteresovan za ljudsku patnju. Nee biti bez krivice onaj ko zanemari da
olaka patnje u Subotu. Boji sveti dan od odmora nainjen je za ovjeka, i djela milosti su u
savrenom skladu sa njegovom namjenom. Bog ne eli da Njegova stvorenja podnose patnju
koja se moe olakati u subotni ili neki drugi dan. DA 207 (1898)
Vjerujte kad patite. Um ti esto moe biti pomraen zbog patnje. Tada ne pokuavaj
razmiljati, ve se samo odmaraj i pokai da si se predao Bogu kao vjernom Stvoritelju. Tvoja
je prednost pokazati u svojoj slabosti i patnji da ne sumnja u ljubav Boju prema tebi, da zna
da je vjeran Onaj koji je obeao, i da si povjerio duu i tijelo u Njegove ruke, da e On
sauvati ono to mu se preda u vjeri.
Neka ti se um bavi dobrotom Bojom, velikom ljubavi kojom nas je ljubio, koja se 513
pokazala u djelu otkupljenja. Da nas nije ljubio i smatrao vrijednim, tada ne bi bila podnesena
ova velika rtva. On je izdaan u dobroti i milosti. Neka ti se srce i um odmaraju poput
umornog djeteta na rukama svoje majke. Njegove vjene ruke su ispod tebe. U svakoj tvojoj
tuzi Isus je tuan....
Sakrij se u Njemu, i neastivi nee uznemiravati ili zbunjivati tvoju vjeru. Isus ti je
zavjetao svoj mir.
Jaka je sila koju Bog daje / kroz svog vjenoga Sina....
Rije Njegove milosti je mana dui koja vjeruje. Dragocjena obeanja te rijei su ivot,
zadovoljstvo i mir. Lt 16, 1896.
Patnja nije opravdanje za nehriansko ponaanje. Prole noi sam vrlo malo spavala.
Pokuavala sam gledati na Isusa, staviti se u ruke Velikog Ljekara. On je rekao: Dosta ti je
moja blagodat. Hristova milost navodi ljude da govore prave rijei pod svim okolnostima.
Tjelesna patnja nije izgovor za nehriansko ponaanje. MS 19, 1892.
Uzdizanje iznad patnje. esto invalidi mogu odbiti bolest jednostavno odbijajui da se
potine bolesti i neprihvatanjem stanja neaktivnosti. Da bi se uzdigli iznad svojih bolova i
patnji, treba ih ukljuiti u korisan posao prikladan njihovoj snazi. Takvom uposlenou i
slobodnom upotrebom vazduha i suneve svjetlosti, mnogi iznureni invalidi mogu povratiti
zdravlje i snagu. MH 246 (1905)
Upotreba ljekova nije odricanje od vjere. Kad zauzimaju stav da u molitvi za ozdravljenje
ne smiju koristiti jednostavne ljekove koje je Bog obezbijedio da ublai patnju i pomogne
prirodi u njenom poslu, da to ne bi bilo odricanje od vjere, oni ne zauzimaju mudar stav. To
229
514 nije odricanje od vjere; to je u potpunom skladu sa Bojim planovima.
Kad je Jezekija bio bolestan, prorok Boji mu je donio poruku da e umrijeti. On je
zavapio ka Gospodu, i Gospod je uo svog slugu i uinio udo u njegovu korist, aljui mu
poruku da e petnaest godina biti dodato njegovom ivotu. Dakle, jedna Boja rije, jedan
dodir boanskim prstom, smjesta bi izlijeio Jezekiju, ali date su posebne upute da se uzme
smokva i poloi na bolesnu stranu, i Jezekija je bio podignut u ivot. Potrebno je da se u
svemu drimo kursa Bojeg provienja. HPMMW 54, 1892. (CH 381, 382)
Sklonost da se uzrokuje patnja je satanska. Zbog ovjekovog grijeha sva tvar uzdie i tui
s nama dosad (Rimljanima 8:22). Patnja i smrt su tako dole, ne samo na ljudski rod, ve i na
ivotinje. Dakle, izvjesno je na ovjeku da nastoji olakati, umjesto poveati, teinu patnji
koje je njegov prestup donio na Boja stvorenja. Onaj ko zloupotrebljava ivotinje zato to ih
ima u svojoj vlasti je kukavica i tiranin.
Sklonost da se prouzrokuje patnja, bilo svojim blinjima ili ivotinjskim stvorovima, je
sotonska. Mnogi misle da njihova okrutnost nikad nee biti poznata, zato to je jadne nijeme
ivotinje ne mogu otkriti. Ali kad bi oi ovih ljudi mogle biti otvorene kao to su bile
Valamove, vidjele bi anele Boje kako stoje kao svjedoci protiv njih na uzvienijem sudu.
Izvjetaj ide na nebo, i dolazi dan kad e biti izreena osuda protiv onih koji zloupotrebljavaju
Boja stvorenja. PP 443 (1890)
Ne uzrokujte dublju patnju. Oh, neka se ne izgovara nijedna rije koja bi prouzrokovala
dublju patnju! Dui umornoj od ivota grijeha, koja ne zna gdje da nae sebi olakanje,
predstavite Spasiteljevu njenost. Uzmite je za ruku, podignite je, govorite joj rijei hrabrosti i
nade. Pomozite joj da se uhvati za Spasiteljevu ruku. MH 168 (1905)
Hristov bol bio je vei od tjelesne patnje. Ali tjelesna patnja bila je samo mali dio agonije
515
Bojeg dragog Sina. Grijesi svijeta bili su na Njemu, uz osjeaj Oevog gnjeva dok je
podnosio kaznu prestupljenog zakona. Ono to je slomilo Njegovu boansku duu bilo je
skrivanje Oevog lica osjeaj da ga je Njegov dragi Otac napustio to je donijelo oaj.
Odvajanje koje grijeh stvara izmeu Boga i ovjeka potpuno je shvatio i jasno osjetio
neduni paenik, ovjek sa Golgote. Bio je pritisnut silama tame. Nije bilo ni jednog zraka
svjetlosti da obasja budunost. On se borio sa Sotoninom silom, koji je izjavljivao da ima
Hrista u svojoj vlasti, da je nadmoniji u snazi od Sina Bojeg, da se Bog odrekao svog Sina, i
da On nije pod naklonou Bojom nita vie od njega samog. Ako je zaista bio jo uvijek pod
Bojom naklonou, zato bi morao umrijeti? Bog bi ga spasao od smrti? 2T 214 (1869)
230
56. GNJEV
Gnjev otvara srce Sotoni. Oni koji se u nekoj pretpostavljenoj provokativnoj situaciji
516
osjeaju slobodnim da se prepuste gnjevu ili srdbi, otvaraju srce Sotoni. Gorina i mrnja
moraju se odagnati iz due ako hoemo biti u skladu sa nebom. DA 310 (1898)
Sluge grijehu. Sluge ste onoga koga sluate (Rimljanima 6:16). Ako se odajemo gnjevu,
strasti, pohlepi, mrnji, sebinosti, ili nekom drugom grijehu, mi postajemo sluge grijehu.
Niko ne moe sluiti dva gospodara (Matej 6:24). Ako sluimo grijehu, ne moemo sluiti
Hristu. Hriani e osjeati potsticaje na grijeh, jer tijelo se bori protiv Duha; ali i Duh se bori
protiv tijela, odravajui stalan rat. Ovdje je potrebna Hristova pomo. Ljudska slabost se
sjedinjuje sa boanskom silom, i vjera uzviuje, Hvala Bogu, koji nam dade pobjedu kroz
Gospoda naega Isusa Hrista (1 Korinanima 15:57)! RH, May 3, 1881. (SL 92, 93)
Gnjev plod osjetljivog morala. Istina je da postoji ogorenost koja se moe opravdati, ak i
u Hristovim sledbenicima. Kad vide da je Bog obeaen i Njegova sluba omalovaavana,
kad vide tlaenje nedunih, pravedna ogorenost uzbuuje duu. Takav gnev, plod osjetljivog 517
morala, nije grijeh. DA 310 (1898)

Mojsijev gnjev. Lomljenje kamenih ploa bila je samo reprezentacija injenica da je Izrael
prekrio zavjet koji je nedavno nainio sa Bogom. Pravedna je ogorenost protiv grijeha, koja
potie iz revnosti za slavom Bojom, ali ne i onaj gnjev koji je podstaknut samozaljubljenou
i ranjenom ambicijom, na koji se odnosi stih iz Svetog Pisma, Gnjevite se ali ne grijeite,
Takav je bio Mojsijev gnijev. RH, Feb 18, 1890. (TM 101)
Hristov sveti gnjev. Hristova ogorenost bila je usmjerena protiv licemjerstva, tekih
grijeha, kojima su ljudi razarali vlastite due, varajui narod i obesaujui Boga. U naroito
prevarnom razonovanju svetenika i zakonika On je prepoznao djelovanje sotoninih orua.
Njegovo raskrinkavanje grijeha bilo je otro i temeljito, ali On nije izgovorio rijei osvete. On
je osjeao sveti gnijev protiv kneza tame, ali nije ispoljavao razdraljivu narav. Tako e i
hriani koji ive u skladu sa Bogom, koji posjeduju prijatne osobine ljubavi i milosti, osjeati
pravednu ogorenost protiv grijeha; ali oni nee biti pokranuti strau da psuju one koji njih
grde. ak i na sastancima sa onima koji su pokrenuti silom odozdo da iznesu i podre lai, oni
e sauvati mir i prisebnost. DA 619, 620 (1898)
Neki ljudi njeguju gnjev. Mnogi gledaju na stvari sa njihove mrane strane, oni veliaju
svoje umiljene slabosti, njeguju gnijev, i ispunjeni su osjeanjima osvetoljubivosti i mrnje,
dok uistinu nemaju stvaran razlog za ova osjeanja.... Odbijte ova pogrena osjeanja, i
iskusiete veliku promjenu u druenju sa svojim blinjima. YI, Nov 10, 1886.
Nestrpljenje proizvodi pogubnu etvu. Kakva se teta ini u porodinom krugu izgova- 518
ranjem netrpeljivih rijei, jer izraeno nestpljenje sa jedne strane navodi drugu da odgovori u
iston duhu i na isti nain. Tada dolaze rijei osvete, rijei samoopravdanja, i takvim rijeima
vi pravite teak, uljevit jaran za svoj vrat; jer sve te gorke rijei vratie se u pogubnoj etvi u
vaoj dui. RH, Feb 27, 1913. (AH 439)
Teke rijei padaju na srce preko uha, budei u ivot najgore strasti due i kuajui
mukarce i ene da kre Boje zapovjesti.... Rijei su kao sjeme koje se posije. Lt 105, 1893.
(AH 439)
Meu lanovima mnogih porodica upranjava se navika izgovaranja nemarnih,
bezbrinih stvari; i ta navika muenja, govorenja grubih rijei postaje sve jaa i jaa, kako joj
231
se poputa, i tako se izgovaraju mnoge neprijatne rijei koje su na Sotoninom nivou a ne na
Bojem.... Vatrene strasne rijei nikad ne treba govoriti, jer u oima Boga i svetih anela one
su kao jedna vrsta zaklinjanja. YI, Sept 20, 1894. (AH 439)
Prve godine djetinjeg ivota. Kad sebinost, gnev i samovolja uzmu maha za prve tri godine
djetinjeg ivota, teko ga je podrediti cjelovitoj disciplini. Njegova narav postaje razdraljiva;
ono uiva u vlastitom putu, roditeljska kontrola je nepoeljna. Ove zle sklonosti rastu sa
njegovim rastom, dok ga u muevnom dobu nadmona sebinost i nedostatak samokontrole ne
predaju na milost i nemilost zlima koje bijesne naom zemljom. HR, Apr, 1877. (Te 177)
Nikada ne disciplinujte u gnjevu. Bog je pun njenog obzira prema svojoj djeci. On eli da
519 svakodnevno pobjeuju. Potrudimo se svi da pomognemo djeci da budu pobjednici. Ne
dopustite da na njih dolaze grdnje i to ba od lanova vlastite porodice. Ne dozvolite da vae
rijei i djela budu takve prirode da izazovu gnjev kod djece. Ipak oni se moraju vjerno
disciplinovati i ispravljati kad grijee, ali nikad u gnjevu. MS 47, 1908.
Roditelj se odaje nervozi pred djetetom i onda se udi zato ga je tako teko
kontrolisati. Ali ta je mogao oekivati? Djeca vole da oponaaju, i dijete samo sprovodi u
djelo pouke kojima su ga nauili roditelji u svojim nastupima gnijeva....
Moda ete morati kanjavati svoje dijete ibom. I to je ponekad potrebno.Ali nikad,
nikad ga ne tucite u gnjevu. Popravljati ga na taj nain znai uiniti dvije greke u pokuaju da
se ispravi jedna. Odloite kaznu dok ne popriate sa sobom i sa Bogom. Upitajte se: Da li sam
podredio svoju volju Bojoj volji? Da li sam na mjestu gdje me On moe kontrolisati?
Zatraite od Boga oprotaj to ste na dijete prenijeli narav koju je tako teko kontrolisati.
Traite da vam On da mudrosti da moete sa svojim jogunatim djetetom postupati na takav
nain da ga privuete blie sebi i njegovom Nabeskom Ocu. RH, July 8, 1902.
Neobuzdane emocije ugroavaju ivot. Odavanje neobuzdanim emocijama ugroava ivot.
Mnogi umiru u eksploziji bijesa istrasti. Mnogi se vaspitavaju da imaju napade gnjeva. Oni
ovo mogu preduprijediti ako hoe, ali potrebna je jaka volja da se savlada pogrean kurs
djelovanja. Sve ovo mora biti dio vaspitanja koje se prima u koli, jer mi smo Boja svojina.
Sveti hram tijela mora se uvati ist i nezagaen, da sveti duh Boji moe nastavati u njemu.
Lt 103, 1897. (HC 265)
Plodovi svakog izliva gnjeva. Jedna grupa odrasla je bez samokontrole; oni nijesu
zauzdavali narav i jezik; i neki od njih tvrde da su Hristovi sledbenici, ali nijesu. Isus im nije
520
ostavio takav primjer.... Oni su nerazumni i nije ih lako osvjedoiti ili ubijediti. Oni nijesu
psihiki zdravi; Sotona povremeno ima punu kontrolu. Svako ovakvo ispoljavanje gnjeva
slabi nervni sistem i moralne moi i oteava obuzdavanje ljutnje na provokacije drugih. YI,
Nov 10, 1886. (SD 142)
Zatrovanost gnjevom. Kako Sotona likuje kad mu se omogui da dovede duu do usijanja u
gnevu! Brz pogled, gest, intonaija, mogu se oteti i iskoristiti kao sotonska strijela da rani i
otruje srce koje je otvoreno da je primi.
Kad neko jednom da mjesta gnjevljivom duhu, on je isto toliko zatrovan kao ovjek
koji ispija au otrova.
Hristos tretira gnjev kao ubistvo.... Strastvene rijei su miris smrti na smrt. Onaj koji ih
izgovara ne sarauje sa Bogom na spasavanju svojih blinjih. Na nebu se ove zle grdnje
stavljaju na isti spisak kao uobiajene kletve. Dok se mrnja gaji u dui u njoj nema ni jedne
jote Hristove ljubavi. Lt 102, 1901. (HC 235)
232
Razdraljiv ovjek je rijetko zadovoljan. Niko drugi ne moe umanjiti na uticaj koliko to
moemo mi sami kroz poputanje nekontrolisanoj naravi. Prirodno razdraljiv ovjek ne poz-
naje istinsku sreu i rijetko je zadovoljan. On se uvijek nada da e doi u bolji poloaj ili tako
promijeniti svoje okruenje da ima mir i umni odmor. Njegov ivot kao da je pretovaren te-
kim krstovima i iskuenjima, dok, da je kontrolisao svoju narav i zauzdavao svoj jezik, mnoge
od ovih neprilika bile bi izbjegnute. Odgovor blag je ono to utiava gnjev. Osveta nikad
ne pobjeuje neprijatelja. Dobro prilagoena narav vri pozitivan uticaj svuda naokolo; ali ko
nema vlasti duhom svojim, on je grad razvaljen, bez zidova. 4T 367, 368 (1879)
Uvijek je lake biti nesputan pred gonilom. Gore je, daleko gore, odavati se osjeanjima na
velikim skupovima potpirujui sve i svakoga, nego otii pojedincima koji su moda pogreno 521
postupili i lino ih ukoriti. Napadnost ovih otrih, tekih, optuiteljskih govora na velikim
skupovima je utoliko teeg karaktera u Bojim oima od linog, individualnog ukora, koliko
je broj prestupnika vei i osuda uoptenija. Uvijek je lake dati oduka tim osjeanjima pred
zajednicom, zato to su prisutni mnogi, nego otii prestupniku i licem u lice sa njim otvoreno,
iskreno i jasno konstatovati njegov pogrean kurs.
Ali unoenje snanih osjeanja u dom Boji protiv pojedinaca i injenje da i svi
neduni pate kao krivac je nain rada koji Bog ne odobrava i koji priinjava vie tete nego
koristi. Ovo je esto bio povod za otvaranje kritikih i optuivakih diskusija pred
zajednicom. To ne podstie duh ljubavi kod brae. One nemaju tendenciju izgradnje
duhovnog uma i ne vode u svetost i Nebo, ve pobuuju duh gorine u srcima. Ove veoma
snane propovijedi koje sasijecaju ovjeka na komade ponekad su pozitivno nune, da
podignu, uzbune, i osvjedoe. Ali ukoliko ne nose naroita obiljeja po uputima Duha Bojeg
one priinjavaju daleko vie tete nego dobra. 3T 507, 508 (1880)
Razum svrgnut gnjevom. Nadam se da ete paljivo hodati po ovoj zemlji i smatrati svoje
prvo iskuenje udaljavanjem od pravila koleda. Kritiki preispitujte karakter upravljanja
naom kolom. Pravila koja su postavljena nijesu prestroga. Ali gajio se gnjev; jer za izvjesno
vrijeme razum bio svrgnut a srce postalo plijen neukrotive strasti. Prije nego ste toga bili
svjesni, napravili ste korak koji nekoliko sati ranije ne biste poduzeli ni pod kakvim pritiskom
iskuenja. Nagon je nadvladao razum, i nijeste mogli opozvati tetu priinjenu sebi i jednoj
522
Bojoj ustanovi. Naa jedina sigurnost u svim okolnosstima je uvijek biti gospodaar nad
sobom u sili naeg Iskupitelja Isusa. 4T 431 (1880)
Odmazda donosi samo zlo. Za nas bi bilo daleko bolje podnositi lane optube nego li
navlaiti na sebe breme osvetoljubivosti prema naim neprijateljima. Duh mrnje i osvete
dolazi od Sotone i moe donijeti samo zlo onome ko ga gaji. Poniznost srca, ona krotost koja
je plod nastavanja u Hristu je istinska tajna blagoslova. On ukraava smjerne spasavajui ih
(Psalam 149:4). MB 17 (1896)
Kad ste iritirani, odbijte da govorite. Neka oni koji se lako iritiraju odbiju odmazdu kad se
izgovaraju rijei koje ih drae. Neka trae Gospoda u molitvi, molei ga da im pokae kako da
rade za due koje ginu u grijehu. Onaj koji je zeuzet ovim poslom bie tako cjelovito ispunjen
Duhom Bojim da e njegovi postupci, njegov glas, itav njegov ivot biti otkrivenje Hrista.
Probajte to, brao, probajte. Raspnite sebe, umjesto to nastojite razapeti brau. Ako ko hoe
za mnom ii neka se odree sebe uzme krst svoj i ide za mnom (Matej 16:24). Lt 11, 1905.
Doekati gnjev utnjom. Postoji udesna mo u utanju. Kad vam se upute rijei
netrpeljivosti, ne uzvraajte istom mjerom. Rijei izreene kao odgovor onome ko je gnjevan
233
obino djeluju kao bi, podstiui narav na jo vei gnjev. Ali gnjev doekan utnjom ubrzo
izumire. Neka hriani zauzdavaju svoj jezik, vrsto rijeeni da ne izgovaraju, grube,
netrpeljive rijei. Sa zauzdanim jezikom mogu biti pobjednici u svakom kuanju strpljenja
kroz koja su pozvani da prou. RH, Oct 31, 1907. (MYP 135,136)
Kultiviite duh pomirljivosti. to se tie vaih sadanjih odnosa sa crkvom savjetovala bih
vam da uinite sve to moete sa svoje strane da doete u sklad sa svojom braom. Kultiviite
ljubazan, pomirljiv duh i neka osjeanja odmazde ne ulaze u vae umove i srca. Imamo samo
523
malo vremena na ovom svijetu, i radimo za vrijeme i za vjenost. Budite marljivi da osigurate
svoj poziv i izbor. Shvatite da ne inite greku u pogledu svoga zvanja u domu u Hristovom
carstvu. Ako je vae ime zapisano u Jagnjetovoj knjizi ivota, tada e sa vama biti sve u redu.
Budite spremni da priznate svoje zablude i napustite ih, da bi vai grijesi i pogreke mogli
prije izai na sud i bili izbrisani. 5T 331 (1885)
Nekontrolisana narav moe se pobijediti. Hristova uenja sprovedena u ivot uzdii e
ljude, koliko god da su pali na Bojoj skali moralnih vrijednosti. Oni koji se bore da potine
svoje prirodne karakterne mane ne mogu biti krunisani ukoliko se ne bore zakonito (u skladu
sa Bojim planom - prim. prev.); ali oni koji se esto zatiu u molitvi, traei mudrost koja
dolazi odozgo, sjedinie se sa boanskim. Grubi maniri, nekontrolisana narav dovee se u
pokornost boanskom zakonu. Lt 316, 1908.
Odbiti gnjevljiva osjeanja. Postoji samo jedan lijek pozitivna samokontrola u svim
okolnostima. Pokuaj da se doe na pogodno mjesto, gdje svoje ja nee biti uznemiravano,
moe uroditi plodom za neko vrijeme; ali Sotona zna gdje e nai ove jadne due i napadati
uvijek iznova njihove slabe take. Oni e stalno biti u neprilici sve dok toliko razmiljuju o
sebi.... Ali postoji nada za njih. Neka ovaj ivot, tako buran sa sukobima i brigama, dovedu u
vezu sa Hristom, i onda se svoje ja vie nee buniti za premo.... Oni se trebaju poniziti,
poteno rekavi: Pogreno sam radio. Hoe li mi oprostiti? Jer Bog je rekao da ne smijemo
dopustiti da sunce zae u naem gnjevu. Ovo je jedina sigurna staza do pobjede. Mnogi...
njeguju svoj gnjev i ispunjeni su osjeanjima revanizma i mrnje.... Odbijte ova pogerna
osjeanja, i iskusiete veliku promjenu u druenju sa svojom blinjima. YI, Nov 10, 1886.
(SD 142)
57. MRNJA I OSVETA
524 Misao prikriva djelo. Duh mrnje i osvete vodi porijeklo sa Sotonom, i naveo ga je da preda
na smrt Sina Bojeg. Ko god gaji zlobu i neljubaznost neguje taj isti duh, a njegov rod bie na
smrt. U osvetoljubivoj misli lei prikriveno zlo djelo, kao biljka u sjemenu. Ko god mrzi na
brata svojega je ubica; i znate da nijedan ubica nema vjenoga ivota u sebi (1 Jovanova
3:15) MB 56 (1896)
Duh mrnje uniava. Pokazan mi je Sotona kakav je nekad bio, sreni, uzvieni aneo.
Zatim mi je pokazano kakav je sada. On jo nosi uzvieno oblije. Njegove crte su jo uvijek
plemenite, jer on je pali aneo. Ali izraz njegovog lica je pun nemira, zabrinutosti, nesree,
zlobe, mrnje, podlosti, lukavstva i svakog zla.... Vidjela sam da je toliko dugo usmjeravao
sebe ka zlu da je svaka dobra osobina postala uniena a svaka zla crta razvijena. EW 152
(1882)
234
Istorija svijeta, sukob izmeu mrenje i ljubavi. Sotonino neprijateljstvo protiv Hrista
manifestovalo se protiv Njegovih sledbenika. Ista mrnja prema naelima Bojeg zakona, ista
politika obmane putem koje se zabluda prikazuje kao istina, kojom su ljudski zakoni zamije-
njeni za zakon Boji a ljudi navedeni da oboavaju tvar umjesto Stvoritelja, mogu se pratiti 525
kroz itavu prolu istoriju. Sotonini napori da pogreno predstavi Boji karakter, da navede
ljude da gaje lano shvatanje o Stvoritelju i na taj nain gledaju na Njega sa strahom i
mrnjom umjesto sa ljubavlju; njegovi pokuaji da ukloni boanski zakon, navodei ljude da
misle kako su slobodni od njegovih zahtjeva; i njegovo progonstvo onih koji se usuuju da
odbiju njegove obmane, postojano su sprovoeni u svim vjekovima. Mogu se pratiti u istoriji
patrijarha, proroka i apostola, muenika i reformatora. GC x (1888)
Prestup dovodi ovkjeka u sklad sa Sotonom. Kad je ovjek prestupio boanski zakon,
njegova priroda postala je zla, i bio je u skladu, a ne u sukobu, sa Sotonom. GC 505 (1888)
Mrnja e postojati sve dok postoji grijeh. Mrnja prema istim naelima istine, i
ukoravanje i progonstvo njenih zastupnika, postojae sve dok postoji grijeha i grenika.
Hristovi sledbenici i sluge Sotone ne mogu se usaglasiti. GC 507 (1888)
Ukor pobuuje mrnju. Isti du koji je podstakao pobunu na nebu jo uvijek inspirie pobu-
nu na zemlji.... Ukoravanje grijeha jo pobuuje duh mrnje i odbojnosti. Kad Boje poruke
upozorenja dopru do savjesti, Sotona navodi ljude da se opravdavaju u trae naklonost od dru-
gih na svom putu grijeha. Umjesto ispravljanja svojih zabluda, oni pobuuju ogorenje protiv
karaa, kao da je on jedini uzrok tekoa. Od vremena pravednog Avelja do dananjih dana,
takav je duh koji se pokazuje prema onima koji se usuuju da osude grijeh. GC 500 (1888)
Zavist pobuuje mrnju. Iako je Saul uvijek bio spreman na priliku da uniti Davida, stajao
je u strahu od njega, poto je bilo oito da je Gospod sa njime. Davidov neukaljan karakter 526
podstakao je carev gnev, on je osjeao da sam ivot i prisustvo Davidovo baca prekor na
njega, poto je to u kontrastu predstavljalo nesuvislost njegovog vlastitog karaktera. Zavist je
ta koja je Saula nainila bijednim i dovela njegov presto u opasnost.
Kakvu neizrecivu tetu ova zla crta karaktera priinjava na naem svijetu! Isto neprija-
teljstvo koje je postojalo je u Saulovom srcu raspalilo je Kajinovo srce protiv njegovog brata
Avelja, zato to su Aveljeva djela bila pravedna, i Bog ga je cijenio, a njegova djela bila su zla
i Gospod ga nije mogao blagosloviti. Zavist je plod ponosa, i ako se unese u srce, dovee do
mrnje i na kraju do osvete i ubistva. Sotona je pokazao vlastiti karakter u podjarivanju
Saulovog bijesa protiv onoga ko mu nikada nije nanio zlo. PP 651 (1890)
Grene emocije. Boji zakon biljei ljubomoru, zavist, mrnju, zlobu, osvetoljubivost, strast
i ambiciju koje se podiu u dui, ali koje nijesu nale izraze u spoljanjoj akciji zbog
nedostatka prilike, ne volje. Ove grene emocije unijee se u obraun na dan kad e Bog
iznijeti svako djelo na sud i svaku tajnu bila dobra ili zla (Propovjednik 12:14). ST, Apr 15,
1886. (1SM 217)
Ubistvo prvo postoji u srcu. Isus je odvojeno uzdizao zapovijesti i objanjavao dubinu i
irinu njenih zahtjeva. Umjesto uklanjanja jedne jote njihove sile, on pokazuje kako su
dalekosena njegova naela, i izlae fatalnu zabludu Jevreja u njihovom spoljanjem pokazi-
vanju poslunosti. On objavljuje da se zlom milju ili enjiivim pogledom prestupa Boji
zakon. Osoba koja uzima udijela u najmanjoj nepravdi kri zakon i uniava vlastitu moralnu 527
prirodu. Ubistvo prvo postoji u umu. Onaj ko daje mjesta mrnji u srcu koraa stazom ubistva,
i njegove rtve mrske su Bogu. DA 310 (1898)
235
Krenje este zapovijesti. Sva nepravedna djela koja tee da skrate ivot duh mrnje i
osvete, ili poputanja nekoj strasti koja navodi na nepravedna djela prema drugima ili nas ak
podstie da im elimo zlo (jer ko god mrzi brata svojega krvnik je ljudski) ... su, u veoj
ili manjoj mjeri, krenje este zapovijesti. PP 308 (1890)
Sotona nadahnjuje vkastitom energijom mrnje. Kad se Sotoni dopusti da oblikuje volju,
on je koristi da ispuni svoje ciljeve. On podbada teorije nevjerstva i raspaljuje ljudsko srce da
ratuje protiv Boje Rijei. Ozbiljnim, istrajnim naporima, on nastoji nadahnuti ljude vlastitom
energijom mrnje i protivljenja Bogu i svrstati ih u opoziciju prema ustanovama i zahtjevima
neba i djelovanju Svetog Duha. On svrstava pod svoju zastavu sva orua zla i dovodi ih na
bojno polje pod svojom komandom da suprostave zlo protiv dobra. RH, Feb 10, 1903.
(MYP 54)
Svijet je mrzio Hrista zato to je bio drugaiji. Razlika izmeu Hristovog karaktera i
karaktera drugih ljudi u Njegovo vrijeme bila je svugdje oita, i zbog ove razlike svijet Ga je
mrzio. Mrzjeli su Ga zbog Njegove dobrote i doslednog potenja. I Hristos je objavio da e
oni koji ispoljavaju iste osobine biti isto tako omrznuti. Kako se bliimo kraju vremena ova
mrnja prema Hristovim sledbenicima sve e se vie ispoljavati.
Hristos je uzeo ljudsku prirodu i podnio mrnju svijeta da bi pokazao ljudima i enama
da mogu ivjeti bez grijeha, da se njihove rijei, njihova djela, njihov duh, mogu posvetiti
Bogu. Mibi mogli biti savreni hriani kad bi smo pokazivali ovu silu u svojim ivotima. Kad
528
na nama stalno bude poivala nebeska svjetlost, predstavljaemo Hrista. Pravednost koja se
otkrila u Njegovom ivotu bila je ono to ga je inilo razliitim od svijeta i izazvalo njegovu
mrnju. MS 97, 1909.
Mrnja potie iz elje za osvetom. Sotona osporava svaki zahtjev koji iznosi Sin Boji i
koristi ljude kao svoja orua da ispuni Spasiteljev ivot patnjom i alou. Falsifikati i lai
kojima nastoji sakriti Isusovo djelo, mrnja izraena kroz djecu nepokornosti, njegove okrutne
optube protiv Onoga iji ivot je bio ivot besprimjerne dobrote, sve to proistie iz duboke
elje za osvetom. Prikrivena vatra zavisti i zlobe, mrnje i osvete, raspalila su se na Golgoti
protiv Bojeg Sina, dok je itavo nebo posmatralo prizor u nijemom uasu. GC 501 (1888).
Mrnja prema roditeljima (rijei upuene jednoj mladoj eni). Naroiti zadatak koji ima
izvriti je priznati sa poniznou svoj kurs nepotovanja prema roditeljima. Nema razloga za
neprirodne manifestacije prema njima. To je isto sotonski duh, i ti si mu popustila zato to
tvoja majka nije odobrila tvoj kurs. Tvoja osjeanja prelaze ne samo u pozitivno neslaganje,
odluno nepotovanje, ve u mrnju, zlobu, zavist, ljubomoru, koje se manifestuju u tvojim
djelima nanosei im (roditeljima prim. prev.) patnju i bol. Ti nee da ih usrei ili ak
utjei. Tvoja osjeanja su promjenljiva. Ponekad ti srce omeka, zatim se vrsto zatvori kada
zapazi neku greku u njima, i aneli ne mogu utisnuti u njega nijedan osjeaj ljubavi.
Jedan zli demon te kontrolie, i ti si puna mrnje. Bog je zabiljeio tvoje rijei
nepotovanja, tvoja djela neljubaznosti prema roditeljima, za koje ti je zapovijedio da ih
potuje, i ako propusti da uvidi ovaj veliki grijeh i ne pokaja se, postajae sve mranija
dok ne bude preputena svojim zlim putevima. 2T 82, 83 (1868)
529
Sotona uiva u kontrolisanju djetinjih umova. Kako je alosno vidjeti djecu bogo-
bojaljivih roditelja razuzdanu i nepokornu, nezahvalnu i samovoljnu, punu odlunosti da
slijede vlastiti put, nemarnu prema nezgodama ili tuzi koju priinjavaju svojim roditeljima.
Sotona uiva u vladanju djejim srcima, i ako mu se dopusti nadahnue ih vlastitim duhom
236
mrnje. YI, Aug 10, 1893. (MYP 333)
Duh mrnje reaguje. Niko ne moe mrziti svog brata, ili ak neprijatelja, a da ne doe pod
osudu. YI, Jan 13, 1898.
Osveta ne donosi zadovoljenje. Zapamtite da osvetoljubiv govor nikad kod ovjeka ne
stvara osjeaj da je zadobio pobjedu. Neka Hristos govori kroz vas. Nemojte izgubiti
blagoslov koji dolazi od nerazmiljanja o zlu. 7T 243 (1902)
Ona zamagljuje mo zapaanja. Ponos, samozaljubljenost, sebinost, mrnja, zavist i
ljubomora zatamnili su moi opaanja, i istina, koja bi vas umudrila na spasenje, je izgubila
svoju mo da privue i kontrolie um. 2T 605, 606 (1871)
Ulje ljubavi uklanja gorinu. Ne dopustite ljutnji da sazre u zlobu. Ne dozvolite da ta rana
zagnoji i provali u otrovnim rijeima koje truju umove onih to sluaju. Ne dopustite da gorke
misli i dalje ispunjavaju va um.... Idite svom bratu i u poniznosti i jednostavnosti
razgovarajte sa njim o spornom pitanju....
itavo nebo se zanima za dijalog izmeu onoga koji je bio oteen i onoga ko je
zabludi.... Ulje ljubavi uklanja gorinu koju je prouzrokovala nepravda. Duh Boji povezuje
srca, i muzika na nebu prati postignuto jedinstvo. 7T 261, 262 (1902)
Srce koje uzvraa ljubav za mrnju. Ni zemaljski poloaj, ni roenje, ni nacionalnost, ni
vjersko preimustvo, nije ono to dokazuje da smo lanovi Boje porodice; to je ljubav, ljubav 530
koja obuhvata itavo ovjeanstvo. ak e i grenici ija srca nijesu potpuno bliska Bojem
Duhu odgovoriti na ljubaznost, dok mogu uzvratiti mrnju na mrnju, oni e takoe dati
ljubav za ljubav. Ali samo je Duh Boji taj koji daje ljubav za mrnju. Biti ljubazan prema
nezahvalnim i zlima, initi dobro ne nadajui se niem zauzvrat, obiljeje je nebeskog carstva,
siguran znak po kojem djeca Najviega otkrivaju svoj uzvien poloaj. MB 75 (1896)
58. VJERA
Definicija vjere. Vjeri, spasonosnoj vjeri, mora se uiti. Definicija ove vjere Isusa Hrista 531
moe se opisati u nekoliko rijei: to je in due kojim se cijeli ovjek predaje nadzoru i
kontroli Isusa Hrista. On nastava u Hristu a Hristos nastava u dui nadmonom vjerom.
Vjernik predaje duu i tijelo Bogu i sa sigurnou moe kazati: Hristos je u stanju da sauva
ono to sam mu povjerio na onaj dan. Svi koji hoe ovo initi bie spaseni za vjeni ivot.
Postojae sigurnost da je dua oprana u Hristovoj krvi i obuena u Njegovu pravednost i
dragocjena u Hristovim oima. Nae misli i nae nade su u drugi dolazak naega Gospoda. To
je dan kada e Sudija cijele zemlje nagraditi vjeru svog naroda. MS 6, 1889.
Druge definicije. Kroz vjeru primamo milost Boju, ali vjera nije na Spasitelj. Ona nita
ne zarauje. Ona je ruka kojom se oslanjamo na Hrista i prisvajamo Njegove zasluge. DA
175 (1898)
Vjera je povjerenje u Boga vjerovanje da nas on voli i najbolje zna ta je za nae
dobro. Tako, umjesto naeg vlastitog, ona nas navodi da odaberemo Njegov put. Umjesto 532
naeg neznanja, ona prihvata Njegovu mudrost; umjesto nae slabosti, Njegovu snagu;
umjesto nae grenosti Njegovu pravednost. Nai ivoti, mi sami, sve je to ve Njegovo; vjera
priznaje Njegovo vlasnitvo i prihvata njegove blagoslove. Istina, pravednost, istota,
237
istaknuti su kao tajne ivotnog uspjeha. Vjera je ta koja nas ini sopstvenicima ovih naela.
Ed 253 (1903)
Jednostavna u djelovanju. Vjera je jednostavna u svom djelovanju i mona u rezultatima.
Mnogim hrianima po imenu, koji imaju znanje Svete Rijei i vjeruju Njenoj istini, nedostaje
djetinje povjerenje koje je bitno u Isusovoj vjeri. Oni ne seu do tog linog dodira koji donosi
blagodat isceljenja due. Otkupljenje: Hristova uda, 97 (1874) (6BC 1074)
Poniznost nije vjera. Poniznost, smjernost i poslunost nijesu vjera; ali su posledice ili plod
vjere. 5T 438 (1885)
Vjera daje samopouzdanje. Ovo [izvjetaj o Pavlovoj vjeri u Boga] nije napisano prosto da
bi itali i divili se; ve da bi ta ista vjera koja je radila u Bojim slugama od starina mogla
djelovati i u nama. Na nita manje upeatljiv nain nego to je djelovao onda, On e raditi i
sada gdje god postoje vjerna srca koja e biti kanali Njegove sile.
Neka se oni koja nemaju povjerenja u sebe, iji nedostatak samopouzdanja ih odvraa
od staranja i odgovornosti, naue oslanjati na Boga. Na taj nain e mnogi koji bi u protivnom
bili niko i nita na svijetu, moda samo bespomono breme, biti u stanju da kau sa Pavlom:
Sve mogu kroz Hrista koji mi mo daje (Filibljanima 4:13). Ed 256 (1903)
Vjera je potrebna na svakom koraku. Vjera nita manje nije potrebna u malim nego u
533 velikim stvarima u ivotu. U svim naim svakodnevnim zanimanjima vjena Boja snaga
postaje nam realnost kroz prisustvo vjere. Ed 255 (1903)
Uiti se vjeri. Kako izraziti vjeru treba dobro pojasniti. Za svako Boje obeanje postoje
uslovi. Ako hoemo tvoriti Njegovu volju, sva Njegova snaga je naa. Koji god dar On
obeava, on je u samom obeanju: Sjeme je Rije Boja (Luka 8:11). Kao to je sigurno da
je hrast u iru, tako je siguran dar Boji u Njegovom obeanju. Kad primamo obeanje, mi
imamo taj dar. Ed 253 (1903)
Vjera ima dragocjene pouke za djecu. Za dijete... koje je brzo pobuniti se na nepravdu,
vjera ima dragocjene pouke. Sklonost odupiranja zlu ili osvete za nepravdu je esto podstak-
nuta snanim osjeajem za pravdu i aktivnim, energinim duhom. Takvo dijete treba pouiti
da je Bog vjeni uvar pravde. On se njeno brine za bia koja je tako volio da je dao svog
Najdraeg Ljubljenog da ih spase. On e se preti sa svakim grenikom. Ed 256, 257 (1903)
Um se treba vaspitavati da ispoljava vjeru. Vjera radi kroz ljubav i isti duu od svake
sebinosti. Tako se dua usavrava u ljubavi. I naavi blagodat i milost kroz Hristovu dragoc-
jenu krv, kako moemo ne biti njeni i milosrdni? Milou ste spaseni kroz vjeru (Efescima
5:8). Um treba vaspitavati da upranjava vjeru a ne da gaji sumnju i ljubomoru. Mi smo
suvie skloni da posmatramo prepreke kao nemogunosti.
Imati vjeru u Boja obeanja, ii naprijed u vjeri, istrajati bez obzira na okolnosti,
pouka je koja se teko ui. Ipak pozitivna je neophodnost da svako dijete Boje naui ovu
pouku. Milost Boija kroz Hrista mora se uvijek gajiti; jer ona nam je data kao jedini nain da
534 se pribliimo Bogu. Vjera u rijei Boje, koje je izgovorio Hristos obavijen u stubu od
oblaka, osposobila bi djecu Izraelovu da ostave zapis sasvim drugaijeg karaktera. Nedostatak
vjere u Boga dao im je vrlo aroliku istoriju. MS 43, 1898.
Vjera i uobrazilja. Neki su ispovijedali da imaju veliku vjeru u Boga, posebne darove, i
posebne odgovore na svoje molitve, iako je nedostajao dokaz. Oni su zamijenili uobrazilju za
vjeru. Molitva vjere nikad nije uzaludna; ali polagati pravo da e odgovor uvijek doi na
odreen nain i za pojedinu stvar koju oekujemo je uobrazilja. 1T 231 (1861)
238
Uobrazilja je Sotonin falsifikat. Vjera ni u kom smislu nije srodna uobrazilji (pretpos-
tavci). Samo onaj ko ima istinsku vjeru je siguran od uobrazilje, jer uobrazilja je Sotonin
falsifikat vjere. Vjera polae pravo na Boja obeanja i donosi rod u poslunosti. Uobrazilja
takoe polae pravo na ta obeanja ali ih koristi kao to je inio Sotona, da opravda prestup.
Vjera je trebala navesti nae praroditelje da vjeruju u Boju ljubav i sluaju Njegove
zapovijesti. Pretpostavka ih je navela da prekre Njegov zakon, vjerujui da e ih Njegova
velika ljubav spasiti od posledice njihovog grijeha smrti]. Nije vjera ono to polae pravo na
naklonost neba bez usaglaavanja sa uslovima pod kojima se milost daje. Istinska vjera ima
svoj temelj u obeanjima i odredbama Svetog Pisma. DA 126 (1898)
Kultiviite vjeru. Oni koji govore o vjeri i kultiviu vjeru imae vjeru; ali oni koji gaje i
izraavaju sumnju, imae sumnju. 5T 302 (1885)
Ne mislite da zato to ste poinili greke morate uvijek biti pod osudom jer to nije
neophodno. Ne dozvolite da istina izgubi vrijednost u vaem umu zato to oni koji je ispovije-
535
daju ne ive doslednim ivotom. Gajite vjeru u istinu tree aneoske vijesti. Ako ne
kultiviete vjeru, njena vanost e postepeno gubiti svoje mjeto u vaem umu i srcu. Imaete
iskustvo poput onih ludih djevojaka, koje nijesu obezbijedile ulje za svoje lampe, i njihove
svjetlosti je nestalo. Vjera se mora kultivisati. Ako postane slaba, ona je poput bolesne biljke
koju treba smjestiti na sunevoj svjetlosti, paljivo zalivati i njegovati. Lt 97, 1895.
Vjera se uzdie iznad tame. Kad oblaci poinu izmeu vae due i Boga, kad je sve oko vas
mrano i odbojno, kad neprijatelj stoji spreman da odvoji duu od lojalnosti Bogu i istini, i
kad zabluda iskrsne kao prihvatljiva i privlana, tada je vrijeme za molitvu i ispoljavanje vjere
u Boga.... Njegovanjem vjere, dua se osposobljava da se uzdigne iznad same sebe i probije
paklenu sjenku koju neprijatelj baca po stazi svake due koja se bori za besmrtnu krunu. Lt
30, 1896. (HC 126)
Vjera poiva na dokazu. Rije Gospodnju, koja se izgovara preko Njegovih slugu, mnogi
primaju sa sumnjom i strahom. Mnogi odlau poslunost datim upozorenjima i opomenama
ekajui dok se svaka sjenka neizvjesnosti ne ukloni iz njihovih umova. Nevjer-nik koji
zahtijeva savreno znanje nikad se nee potiniti dokazu koji je Bogu ugodno da prui. Bog
trai od svoga naroda vjeru koja poiva na teini dokaza, ne na savrenom znanju. Oni
Hristovi sledbenici koji prihvataju svjetlost koju im Bog alje moraju sluati glas Boji koji im
govori dok postoje mnogi drugi glasovi koji viu protiv toga. Potrebna je pronicljivost da se
razlui glas Boji. 3T 258 (1873)
Mi moramo za sebe znati ta ini hrianstvo, ta je istina., ta je vjera koju smo
primili, ta su biblijska pravila pravila koja su nam data od najvieg autoriteta. Postoje
mnogi koji vjeruju, bez razloga na kojem temelje svoju vjeru, bez dovoljno dokaza o pitanji- 536
ma istine. Kad se izloi neka ideja koja je saglasna sa njihovim vlastitim unaprijed stvorenim
miljenjima, oni je svi spremno prihvataju. Oni ne prosuuju uzrok i posledicu. Njihova vjera
nema istinski temelj, i u vrijeme probe otkrie da su zidali na pijesku. Lt 4, 1889.
Vjeru treba izraavati. Kad bi dali vie izraza svojoj vjeri, vie se radovali blagoslovima
koje znamo da imamo velikoj milosti, trpeljivosti i ljubavi Bojoj svakodnevno bi sticali
veu snagu. Nemamo li dragocjene rijei koje je izgovorio Hristos Knez Boji, sigurnost i silu
koju treba imati veliki uticaj na nas, da je na Nebeski Otac voljniji dati Svetog Duha onima
koji itu od Njega nego roditelji dobre darove svojoj djeci? Lt 7, 1892. (2SM 243)
Vjera se ne smije brkati sa osjeanjima. Mnogi imaju nejasne predstave o tome ta ini vje-
239
ru, i oni ive ispod svojih mogunosti. Oni brkaju osjeaj i vjeru, i neprekidno su rastrojeni i
zubunjeni u umu: jer Sotona koristi sve mogue prednosti njihovog neznanja i neiskustva....
Mi moramo prihvatiti Hrista kao svog linog Spasitelja, ili emo propasti u nastojanju
da budemo pobjednici. Nee nam odgovarati da se drimo po strani od Njega, da vjerujemo da
Ga na prijatelj ili susjed mogu imati za linog Spasitelja ali da mi ne moemo iskusiti
Njegovu ljubav koja prata.Mi moramo vjerovati da smo izabrani od Boga, spaseni vjerom
kroz milost Hristovu i djelo Svetog Duha, i moramo hvaliti i proslavljati Boga za to udesno
ispoljavanje Njegove nezasluene naklonosti.
Lubav Boija je ono to privlai duu Hristu, da bude milostivo primljena i pokazana
Ocu. Kroz rad Duha taj boanski odnos izmeu Boga i grenika se obnavlja. Otac kae: Biu
537 im Bog, i oni e niti moj narod. Pokazau prema njima ljubav koja prata i podariu im Moju
radost. Oni e mi biti osobito blago; jer ovaj narod koga sam obliio za sebe pokazee Moju
hvalu. ST, Jan 2, 1893. (HC 77)
Vjera i osjeaj se razlikuju. Osjeaj i vjera su razliiti jedno od drugog kao to je istok od
zapada. Vjera ne zavisi od osjeanja. Mi se trebamo svakodnevno posveivati Bogu i vjerovati
da Hristos razumije i prihvata tu rtvu, a ne ispitivati sebe da vidimo imamo li onaj stepen
osjeanja za koji mislimo da odgovara naoj vjeri. Zar nemamo jemstvo da je na Nebeski
Otac voljniji dati Svetog Duha onima koji trae od Njega u vjeri nego roditelji dobre darove
svojoj djeci? Mi trebamo istupiti kao da smo na svaku molitvu koju aljemo prema Bojem
prestolu uli odgovor od Onoga ija obeanja nikad ne izostaju. ak i kad smo pritisnuti
tugom, naa je prednost pjevati Bogu u svom srcu. Kad ovo inimo, magla i oblaci e se
razii, i mi emo prei iz sjenke i mraka u jasnu svjetlost Njegove prisutnosti. MS 75, 1893.
(HC 120)
Nije stvar nagona. Mnogi dugo godina prolaze kroz mrak i sumnju zato to se ne osjeaju
kako ele. Ali osjeaj nema nita sa vjerom. Ona vjera koja radi kroz ljubav i isti duu nije
stvar nagona. Ona se oslanja na Boja obeanja, vrsto vjerujui da ono to je rekao, On je
takoe u stanju da izvri. Nae due se mogu se uvjebati da vjeruju, nauiti da se oslanjaju
na Rije Boju. Ta Rije objavljuje da e pravednik od vjere biti iv. YI, July 8, 1897.
(HC 119)
Ne oslanjati se na osjeanja. Uklonimo sve to lii na nepovjerenje ili nedostatak vjere u
Isusa. Otponimo ivot jednostavnog, djetinjeg povjerenja, ne oslanjajui se na osjeanja ve
na vjeru. Nemojmo obesaivati Isusa sumnjajui u Njegova dragocjena obeanja. On eli da
538 mu vjerujemo nepokolebljivom vjerom. Lt 49, 1888. (HC 119)
Djelujte odluno u vjeri. Gledajte na Isusa, upuujui tihe molitve u vjeri, oslanjajui se na
Njegovu snagu, bez obzira da li se ispoljavaju osjeanja ili ne. Idite pravo napred kao da je
svaka upuena molitva dola do Bojeg prestola i usliena od Onoga ija obeanja nikad ne
izostaju. Idite naprijed, pjevajui Bogu u svojim srcima, ak i kad ste pritisnuti osjeanjem
teine i tuge. Kaem vam kao neko ko zna, svijetlost e doi, radost e biti naa, a magla i
oblaci e se razii. I mi emo prei iz tlaiteljske moi sjenke i tame u istu svjetlost Njegove
prisutnosti. Lt 7, 1892. (2SM 242, 243).
Vjera dokaz Hrianstva. Kad prima pomo i utjehu, pjevaj hvalu Bogu. Razgovaraj sa
Bogom. Tako e postati Boji prijatelj. Oslanjae se na Njega. Stei e vjeru koja e
vjerovati bez obzira da li se tako osjea ili ne. Zapamti da osjeaj nije dokaz da si hrianin.
Bezuslovna vjera u Boga pokazuje da si Njegovo dijete. Vjeruj u Boga. On te nikad nee
240
razoarati. On kae: Neu vas ostaviti sirotne; doi u k vama. Jo malo i svijet mene vie
nee vidjeti; a vi ete me vidjeti; jer ja ivim, i vi ete ivjeti (Jovan 14:18:19). Mi ne vidimo
Hrista lino. Gledamo ga vijerom. Naa vjera se hvata za Njegova obeanja. Tako je Enoh
hodio sa Bogom. MS 27, 1901.
Vjera je realnost. Mojsije nije prosto razmiljao o Bogu, on ga je vidio. Bog je bio stalna
vizija pred njim. On nikad nije gubio iz vida Njegovo lice.
Za Mojsija vjera nije bila nagaanje; bila je realnost. On je vjerovao da Bog osobito
vodi njegov ivot; i u svim detaljima Ga priznavao. Za snagu da podnese svako iskuenje, on
je vjerovao u Njega. Ed 63 (1903) 539
Vjera u Hrista, ne u haljine. Dok je On prolazio, ona bolesna ena] se nagla naprijed i
jedva se uspijela dotai ruba Njegovih haljina. Tog trenutka znala je da je bila iscjeljena.
Njena vijera bila je usmjerena, ne na haljine, ve na Onoga ko ih je nosio. U tom jednom
dodiru bila je koncentrisana vjera njenog ivota, i njen bol i nemo trenutno su nestali. Odmah
je osjetila drhtaje kao od elektrine struje koja prolazi kroz svako vlakno njenog bia. Onda je
preplavio dojam o savrenom zdravlju. Odmah... osjeti u tjelu da ozdravi od bolesti (Marko
5:29) Lt 111, 1904.
Vjera se ne vee za stvari. U haljinama nije bilo nikakve iscjeliteljske sile. Vjera u Osobu
koju je nosila tu odjeu bila je ono to joj je povratilo zdravlje. MS 105, 1901.
Vjera pravi razliku. Vjera je medijum preko kojega istina ili zabluda nalaze odgovarajue
mjesto u umu. Istim inom uma prihvata se istina ili zabluda, ali i odluujuu razliku ini to da
li vjerujemo Rijei Bojoj ili kazivanju ljudi. Kad se Hristos otkrio Pavlu i on shvatio da je
progonio Isusa u linosti Njegovih svetih, prihvatio je istinu kao to je Isusu. Preobraavajua
sila se manifestovala na umu i karakteru, i on je postao novi ovjek u Isusu Hristu. On je tako
potpuno primio istinu da ni zemlja niti pakao nijesu mogli uzdrmati njegovu vjeru. ST, June
5, 1893. (1SM 346)
Vjera moni iscjelitelj. Vjera je silniji osvaja od smrti. Ako se bolesnik moe navesti da
upravi svoj pogled na Monog Iscjelitelja, vidjeemo udesne rezultate. To e donijeti ivot
tijelu i dui. MH 62 (1905)
Svakodnevno upranjavanje vjere. Otkrivam da se moram boriti u dobroj borbi vjere svaki
540
dan. Moram ispoljiti svu svoju vjeru i ne oslanjati se na osjeanja; moram djelovati kao da
znam da me Gospod uje, odgovara mi i blagosilja me. Vjera nije srean uzlet osjeanja; ona
jednostavno dri Boga za rije vjeruje da e On ispuniti svoja obeanja zato to je rekao da
hoe. Lt 49, 1888. (HC 119)
Vjera radi. Kad gledate na Golgotu, to ne znai smiriti svoju duu u neizvravanju duno-
sti, niti se uspavljivati, ve stvarati vjeru u Isusa, vjeru koja e raditi, istei duu od
prljavtine sebinosti. Kad se vjerom oslonimo na Hrista, na rad je upravo poeo.
Svaki ovjek ima iskvarene i grene navike koj mora nadvladati odlunom borbom. Od
svake due se trai da bije bitku vjere. Ako je neko Hristov ledbenik, on ne moe otro
postupati, on ne moe biti tvrdog srca, lien saosjeanja. On ne moe biti grub u ophoenju.
On ne moe biti ohol, niti upotrebljavati grube rijei, prigovarati, i osuivati. MS 16, 1890.
(6 BC 1111)
Vjera oblikuje ivot. ivot se oblikuje vjerom. Ako su svjetlost i istina unutar naeg dometa
a mi zanemarujemo privilegiju sluanja i gledanja istine, mi ih u stvari odbacujemo;
odabiramo tamu umjesto svjetlosti. GC 597 (1888)
241
Vjera obeava uspjeh. Imaemo uspjeha ako istupamo u vjeri, odluni da razumno obavimo
Boji zadatak. Ne smijemo dopustiti da nas ometu ljudi koji vole stajati na negativnoj strani,
pokazujui vrlo malo vjere. Boje misionarsko dijelo moraju obavljati ljudi velike vjere,
postojani u rastu u sili i djelotvornosti. Lt 233, 1904.
Vjera oia duu. Mi moramo imati vjeru, ivu vjeru, koja radi kroz ljubav oia duu.
541
Moramo uiti da predajemo sve Gospodu sa jednostavnou i ozbiljnom vjerom. Najvee
breme koje moramo nositi u ovom ivotu je svoje ja. Ukoliko ne nauimo u Hristovoj koli da
budemo krotki i ponizni, ispustiemo dragocjene prilike i privilegije da se upoznamo sa
Isusom. Svoje ja je najtea stvar kojom moramo upravljati. U odlaganju bremena, ne
zaboravimo da poloimo svoje ja kraj Iusovih nogu.
Stavite se u Isusove ruke, da vas On oblikuje i dotjera, kako biste mogli biti nainjeni
sudovima na ast. Vaa iskuenja, vae ideje, vaa osjeanja, sve mora biti poloeno u
podnoju krsta. Tada je dua spremna sluati rijei boanskih uputstava. Isus e vam dati da
pijete vode koja tee iz Boje rijeke. Pod omekavajuim i potinjavajuim uticajem Svetog
Duha vaa hladnoa i neposlunost e nestati. Hristos u vama e biti izvor vode koja tee u
ivot vjeni. Lt 57, 1887.
Ona otvara tajne ivotnog uspjeha. Prava vjera i prava molitva kako su one jake! One su
kao dvije ruke kojima se molilac oslanja na silu Beskonane ljubavi. Vjera je povjerenje u
Boga vjerovanje da nas On voli i zna ta je za nae najvee dobro. Tako nas ona navodi da
umjesto naega, izaberemo Njegov put. Umjesto naeg neznanja, ona prihvata Njegovu
mudrost; umjesto nae slabosti Njegovu snagu; umjesto nae grenosti, Njegovu pravednost.
Nai ivoti, mi sami, ve su Njegovi; vjera priznaje Njegovo vlasnitvo, i prihvata njegove
blagoslove. Istina, pravednost, istota, istiu se kao tajne ivotnog uspjeha. Vjerom postajemo
vlasnici tih atributa. Svaki dobri podsticaj ili tenja je dar od Boga; vjera prima od Boga ivot
koji jedini moe proizvesti istinski rast i djelotvornost. GW 259 (1915)
242
UM, KARAKTER I LINOST Problemi u prilagoavanju
XII DIO
PROBLEMI U PRILAGOAVANJU
59. FORMIRANJE KARAKTERA
Svaki in utie na karakter. Svako in u ivotu, ma koliko bio nevaan, ima svoj uticaj u 545
formiranju karaktera. Dobar karakter je dragocjeniji od svjetskih posjeda, i zadatak njegovog
oblikovanja najplemenitiji posao u koji se ljudi mogu ukljuiti. 4T 657 (1881)
Um je bata, karakter plod. Svaka sposobnost u ovjeku je radnik koji gradi za vrijeme i za
vjenost. Dan za danom graevina napreduje, iako vlasnik toga nije svjestan. To je graevina
koja mora stajati ili kao svetionik upozorenja zbog svoje runoe ili kao struktura kojoj se Bog
i aneli dive zbog njenog sklada sa boanskim uzorom.
Mentalne i moralne moi koje nam je Bog dao ne sainjavaju karakter. One su talenti
koje moramo koristiti i koje, ako se pravilno upotrijebe, formiraju ispravan karakter. ovjek
moe da ima dragocjeno sjeme u svojoj ruci, ali to sjeme nije vonjak. Sjeme se mora
zasaaditi prije nego postane drvo. Um je bata, karakter je plod. Bog nam je dao nae
sposobnosti da ih kultiviemo i razvijamo. Na na vlastiti kurs odreuje na karakter. U
546
uvjebavanju ovih moi tako da usklade i formiraju valjan karakter, mi imamo zadatak koji
niko drugi do mi sami ne moe obaviti. 4T 606 (1881
Plemenit karakter se formira surovim bitkama sa svojim ja. Hristos nam nije ostavio
jemstvo da je postizanje savrenstva karaktera laka stvar. Plemenit, sveobuhvatan karakter se
ne nasleuje. On nam ne dolazi skuajno. Plemenit karakter se zadobija individualnim napo-
rom kroz Hristove zasluge i milost. Bog daje talente, umne moi, mi formiramo karakter. On
se formira tekim, surovim bitkama sa svojim ja. Mora se voditi borba za borbom protiv
naslijeenih sklonosti. Mi emo se morati podrobno kritiki preispitivati i ne dopustiti ni
jednoj nepoeljnoj crti da ostane neispravljena. COL 331 (1900)
Razmiljanje i djelovanje bitni. Apstraktno razmiljanje nije dovoljno; vrijedan rad nije
dovoljan oboje su bitni u formiranju hrianskog karaktera. 5T 113 (1882)
Razviti dobre mentalne navike. Ako hoemo razviti karakter koji Bog moe prihvatiti,
moramo formirati ispravne navike u svom vjerskom ivotu. Svakodnevna molitva je bitna za
rast u milosti, i ak u samom duhovnom ivotu kao to je zemaljska hrana za fiziko
blagostanje. Mi se trebamo naviknuti da esto upuujemo svoje misli ka Bogu u molitvi. Ako
um luta moramo ga vratiti nazad: istrajnim naporom ta navika konano e postati laka. Mi se
ne moemo ni za trenutak odvojiti od Hrista sa sigurnou. Mi moemo imati Njegovu
prisutnost koja e nas pratiti na svakom koraku, ali samo ako se pridravamo uslova koje je
On sam postavio. RH, May 3, 1881. (SL 93)
Ozbiljna namjera i dosledno potenje bitni. Cjelovitost je neophodna da bi se uspjelo na 547
zadataku izgradnje karaktera. Mora postojati ozbiljna namjera da se sprovede plan Velikog
Graditelja. Graa mora biti vrsta. Nemaran i nepouzdan rad ne moe se prihvatiti, jer to bi
upropastilo graevinu. Moi itavog bia moraju se unijeti u posao. Ovo zahtijeva sranu
243
snagu i energiju, nema rezerve koja bi se rasipala na nevane stvaari.... Mora postojati
ozbiljan, paljiv, istrajan napor za raskidanje sa obiajima, naelima i drutavima ovoga
svijeta. Duboka promisao, ozbiljna namjera, dosledno potenje su bitna taka. SpTEd 75, 76,
c1987. (CT 62)
Usredsrediti se na cilj. Petar kae: Dodajte svojoj vjeri vrlinu, a vrlini znanje, a znanju
umjerenost, a umjerenosti strpljenje, a strpljenju pobonost, a pobonosti bratsku ljubav, a
bratskoj ljubavi milosre (2 Petrova 1:5-7, engleski prevod).
Svi ovi uzastopni koraci ne smiju se imati na umu i raunati dok otpoinjete, ve
gledajui na Isusa i na Boju slavu, postii ete napredak. Vi ne moete dosei punu mjeru
visine Hristova rasta za jedan dan, i mogli biste pasti u oaj ako posmatrate potekoe koje se
moraju doekati i nadvladati. Moraete se boriti sa Sotonom, a on e nastojati svim moguim
sredstvima da odvue va um od Hrista. YI, Jan 5, 1893. (MYP 45, 46)
Vjernost u malom (savjet jednom mladiu). Tvoj sluaj je donekle slian Nemanovom. Ti
ne smatra da u usavravanju hrianskog karaktera mora biti vjeran u malom. Iako stvari
koje si pozvan da uradi mogu biti od malog znaaja u tvojm oima, ipak su to dunosti koje
mora izvravati sve dok ivi. Zanemarivanje ovih stvari nainilo bi veliki propust u tvome
karakteru. Ti se, dragi moj djeae, mora nauiti vjernosti u malom. Ne moe ugoditi Bogu
548 ukoliko ovo ne ini. Ti ne moe zadobiti ljubav i simpatiju ukoliko ne radi upravo onako
kako ti se kae sa htenjem i zadovoljstvom. Ako hoe da te vole oni s kojima ivi, mora
pokazati ljubav i potovanje prema nama. 2T 310 (1869)
Karakter se mora okuati. Svu razliku ini to koji materijal se koristi u izgradnji karaktera.
Dugo isekivani Boji dan uskoro e okuati svako ovjeije djelo. Svako djelo pokazae
oganj kao to jest (1 Korinanima 3:13). Kao to oganj otkriva razliku izmeu zlata, srebra i
dragog kamenja i drveta, sijena i strnjike, tako e sudnji dan testirati karakter, pokazujui
razliku izmeu karaktera formiranog po Hristovom obliju i karaktera formiranog po obliju
sebinog srca. Svaka sebinost, svaka lana vjera tada e se pokazati kao to jeste. Bezvrijedni
materijal prodrijee oganj; ali zlato istinske, jednostavne, ponizne vjere nikad nee izgubiti
svoju vrijednost. Ono nikada nee izgorjeti, jer je nepropadljivo. Jedan as prestupa pokazae
se kao veliki gubitak, dok e se strah Gospodnji pokazati kao poetak mudrosti. Zadovoljstvo
popustljivosti prema sebi izgoree kao strnjika, dok e zlato postoja-nog naela, sauvano po
svaku cijenu, trajati zauvjek. RH, Dec 11, 1900. (6BC 1087, 1088)
Nedisciplinovani karakteri su neskladni. Karakteri koje formiraju okolnosti su promjen-jivi
i neskladni gomila suprotnosti. Njihovi sopstvenici nemaju uzvieni cilj ili namjeru u ivotu.
Oni nemaju oplemenjujui uticaj na karaktere drugih. Oni su nesvrsishodni i slabi. 4T 657
(1881)
Niko ne moe pokvariti karakter koliko mi sami. Moemo oekivati da o nama krue lani
izvjetaji; ali ako slijedimo pravi kurs, ako ostanemo ravnoduni na te stvari, drugi e takoe
biti ravnoduni. Prepustimo Bogu brigu o svojoj reputaciji.... Kleveta moe zamrijeti naim
nainom ivljenja; ali ona ne prestaje rijeima negodovanja. Neka naa najvea briga bude
549 djelovanje u Strahu Bojem i pokazivanje svojim ponaanjem da su ovi izvjetaji lani.
Niko ne moe pokvariti na katrakter koliko mi sami. Slabo drvee i nestabilne kue je
ono to treba stalno podupirati. Kad se pokazujemo tako zabrinutim za zatitu svoga ugleda
protiv spoljnih napada, mi ostavljamo utisak da on nije besprekoran pred Bogom i da ga je
stoga potrebno stalno podupirati. MS 24, 1887. (3BC 1160, 1161)
244
Pod kontrolom volje. Vi ne moete kontrolisati svoje nagone, svoje emocije, kao to moda
elite, ali moete kontrolisati volju, i uiniti cjelovitu promjenu u svom ivotu. Predajui
svoju volju Hristu, va ivot bie sakriven sa Hristom u Boga i povezan sa silom koja je iznad
svih poglavarstava i vlasti. Imaete snagu od Boga koja e vas vrsto drati u Njegovoj sili; i
nova svjetlost, svjetlost ive vjere, bie vam mogua.... U vama e biti sila, ozbiljnost i
jednostavnost koje e vas uiniti uglaenim oruem u Bojim rukama. 5T 514, 515 (1889)
Mane se mogu nadvladati. Neka niko ne govori: Ne mogu izlijeiti svoje karakterne mane.
Ako doete do ove odluke, izvjesno neete uspjeti da zadobijete vjeni ivot. Nemogunost
lei u vaoj vlastitoj volji. Ukoliko to neete, onda ne moete pobijediti. Stvarna potekoa
proistie iz pokvarenosti neposveenog srca i nevoljnosti da se potinite Bojoj kontroli.
COL 331 (1900)
Za srce koje je proieno, sve se mijenja. Preobraaj karaktera je osvjedoenje svijetu
o Hristovoj prisutnosti. Duh Boji daje novi ivot dui, dovodei misli i elje u pokornost
550
Hristovoj volji; i unutranji ovjek se obnovlja po Bojem obliju. Slabi i pogreivi mukarci i
ene pokazuju svijetu da otkupiteljska sila milosti moe uiniti da se manjkav karakter razvije
u skladan i plodonosan. PK 233 (1917)
Manjkavi karakteri ponekad su naslijeeni. Meu djecom i omladinom mora se raditi sa
svim vrstama karaktera, i njihovi umovi su prijemivi. Puno djece koja pohaaju nae kole
nije imalo odgovarajue kuno vaspitanje. Neki su bili preputeni da rade kako im se svia;
drugi su podnosili prigovore i obeshrabrenje. Ukazivano im je vrlo malo ljubaznosti i vedrine;
upuivano malo rijei odobravanja. Oni su naslijedili manjkave karaktere od svojih roditelja, i
kuna disciplina nije bila od pomoi u formiranju ispravnog karaktera. CT 192 (1913)
Mane jaaju sa godinama. Djeca ue pouke koje nije lako savladati. Kad god se podrede
neuobiajenim ogranienjima ili se od njih zahtjeva da se bave napornim prouavanjem, oni
se obraaju svijim nepravednim roditeljima za saosjeanje i popustljivost. Na taj nain
podstie se duh nemira i nezadovoljstva, kola kao cijelina trpi od demoralizirajueg uticaja, i
uiteljevo breme postaje mnogo tee. Ali najvei gubitak podnose rtve pogrene uprave
roditelja. Karakterne mane koje bi se pravilnom obukom mogle ispraviti ostavljaju se da
jaaju sa godinama, da pokvare i moda unite korisnost njihovih sopstvenika. RH, Mar 21,
1882. (FE 65)
Poputanje remeti karakter. U nekim porodicama elje djeteta su zakon. Sve to poeli daje
mu se. Sve to mu se ne svia ohrabruje se da ne voli. Ovi ustupci se ine pod pretpostavkom
da se dijete usrei, ali upravo ga to ini nespokojnim, nezadovoljnim i nita ga ne moe
usreiti. Popustljivost je iskvarila njegov apetit prema jednostavnoj i zdravoj hrani, zdravom 551
provoenju vremena; zadovoljavanje je obavilo zadatak remeenja karaktera za vrijeme i za
vjenost. MS 126, 1897. (CG 272)
Um i srce moraju se disciplinovati. Djeca kojoj se doputa da idu vlastitim putem nijesu
srena. Nepotinjeno srce nema u sebi elemente spokoja i zadovoljstva. Um i srce moraju se
disciplinovati i podrediti odgovarajuim ogranienjima da bi se karakter uskladio sa mudrim
zakonima koji upravljaju naim biem. Nespokojstvo i nezadovoljstvo su plodovi poputanja i
sebinosti. Tlo srca, poput onog u bati, proizvee korov i drae ukoliko se na njemu ne gaji
sjeme dragocjenog cvijea, pazi i kultivie. Kao to je u vidljivoj prirodi, tako je i sa ljudskom
duom. 4T 202, 203 (1876)
Oformljene navike u mladima obiljeavaju ivotni kurs. Mislima i osjeanjima koja se gaje
245
u ranim godinama svaka mlada osoba odreuje istoriju vlastitog ivota. Ispravne, estite,
muevne navike formirane u mladima postaju dio karaktera i obino obiljeavaju kurs te
osobe kroz ivot. Mladi mogu postati pokvareni ili estiti, kako odaberu. Oni se mogu
odlikovati kako po pravim i plemenitim djelima tako i po velikom zloinu i pokvarenosti.
ST, Oct 11, 1910. (CG 196)
Svakodnevno iskustvo. Razum neprekidno prima svoje oblije iz prilika i preimustava,
napredujui na zlo ili dobro. Dan za danom mi obliimo karaktere koji e staviti uenike kao
dobro disciplinovane vojnike pod zastavu Kneza Emanuila, ili pobunjenike pod zastavom
princa tame. iji e biti ? GH, Jan, 1880. (CG 199, 200)
Kako se oblikuje karakter. Vrlo je delikatan zadatak baviti se ljudskim umovima. Discip-
552 lina koja je jednom neophodna drugoga bi slomila, stoga neka roditelji prouavaju karakter
svoje djece. Nikad nemojte biti nagli i djelovati nagonski.
Vidjela sam jednu majku koja je istrgnula iz ruke svog deteta neto to mu je
priinjavalo posebno zadovoljstvo, a dijete nije shvatilo emu to liavanje. Malian je briznuo
u pla, jer se osjeao povrijeenim i oteenim. Majka ga je, da bi zaustavila pla, otro
kaznila, i sve dok se odravao taj spoljanji privid, bitka je bila dobijena. Ali to je ostavilo
utisak na njeni djetinji um koji se nije mogao lako izbrisati. Rekla sam toj eni: Duboko ste
povrijedili svoje dijete. Ranili ste njegovu duu i izgubili njegovo povjerenje. Ne znam kako
e se ovo nadomjestiti!
Ova majka bila je veoma nerazumna, slijedila je svoja osjeanja i nije obazrivo postu-
pila, razmiljajui o uzroku i posledicama. Njen grubi, nepravedni nadzor raspirio je najgore
strasti u djetinjem srcu. Nagonski postupati u upravljanju porodicom je najgora politika. Kad
roditelji spore sa svojom djecom na takav nain, to je najneravnopravnija borba koja postoji.
Kakva je nepravda suprostaviti godine i puninu snage bespomonom, neukom malom djetetu!
Svako ispoljavanje gnjeva od strane roditelja uvruje pobunu u djetinjem srcu.
Kroz jedno djelo karakter se ne formira, ali ponavljanjem postupaka navike se
uvruju i karakter potvruje. Da bi imali hristoliki karakter neophodno je djelovati na
hristolik nain. Hriani e pokazivati svetu narav i njihova djela i podsticaji bie pokrenuti
Svetim Duhom. ST, Aug 6, 1912.
Vanost istrajnosti. U usavravanju hrianskog karaktera bitno je istrajati u ispravnom
djelovanju. Htjela bih da naim mladima predoim vanost istrajnosti i energije na zadatku
izgradnje karaktera. Od najranijih godina, neophodno je utkati u karakter naela doslednog
553 potenja, da bi mladi mogli dosei najvei standard muevnosti ili enstvenosti. Oni trebaju
uvijek imati pred oima injenicu da su otkupljeni skupo i da trebaju proslaviti Boga u svojim
tijelima u duhu, koji su Njegovi. YI, Jan 5, 1893. (MYP 45)
Korisnost zavisi o linoj odluci. Dok su roditelji odgovorni za peat karaktera, kao i za
vaspitanje i obuku svojih sinova i keri, ostaje istina da nam poloaj i korisnost na svijetu u
velikoj mjeri zavisi od vlastitog kursa djelovanja. Danilo i njegovi drugovi uivali su
blagodati ispravne obuke i vaspitanja u ranim godinama, ali ovo preimustvo samo po sebi ih
ne bi nainilo onim to su bili. Dolo je vrijeme kad su morali djelovati za sebe kad je
budunost zavisila o njihovom vlastitom kursu. Tada su odluili da budu vjerni poukama koje
su im date u djetinjstvu. Strah Boji, koji je poetak mudrosti, bio je temelj njihove veliine.
Njegov duh jaao je svaku ispravnu namjeru, svaku plemenitu odluku. CTBH 28, 1890. (CD
29)
246
Opasna, lana filozofija. Spiritizam tvrdi da su ljudi nepali polubogovi, i da e svaki um
suditi sebi, da pravo znanje stavlja ovjeka nad svakim zakonom, da su svi poinjeni grijesi
nevini; jer to god da je, pravo je i Bog ne osuuje. On prikazuje najgora ljudska bia
kao da su na nebu, i tamo visoko uzdignuta. Tako on objavljuje svim ljudima: Nije vano to
inite, ivite kako vam se svia, nebo je va dom. Mnotvo se tako navodi da vjeruje kako je
elja najvei zakon, sloboda doputena, i da je ovjek odgovoran jedino sebi. Ed 227, 228
(1903)
Kako da budemo pobjednici. Mi se moramo suoiti sa svim preprekama koje nam stoje na
putu, i jednu po jednu ih prebroditi. Ako nadvladamo prvu potekou, biemo jai da 554
doekamo sledeu, i pri svakom naporu postajati sposobniji za postizanje napretka. Gledajui
na Isusa, mi moemo biti pobjednici. Zadravajui pogled na potekoama i prezajui od
odlune bitke za pravdu, mi postajemo slabi i malovjerni. YI, Jan 5, 1893. (MYP 46)
Svakodnevno davati sve od sebe. Idui korak po korak, najvea uzbrdica moe se savladati i
na kraju dosei sam vrh. Ne dajte se savladati mnogim poslovima koje za ivota morate
uraditi, jer od vas ne trai da sve to postignete odjedanput. Neka se sve sile vaeg bia ukljue
u svakodnevni posao, koristei svaku dragocjenu priliku, cijenei pomo koju vam daje Bog, i
napredujui na skali progresa korak po korak. Zapamtite da ivite samo jedan dan u vremenu,
da vam je Bog dao jedan dan, a nebeski izvjetaji pokazae kao ste vrednovali njegove
privilegije i prilike. Vi moete tako iskoristiti svaki dan koji vam Bog daje da na kraju ujete
Gospodnje rijei: Dobro, dobri slugo i vjerni (Matej 25:21). YI, Jan 5, 1893. (MYP 46)
60. SUKOBLJAVANJE I POISTOVJEIVANJE
Ispravno doekan sukob razvija postojanost. Kroz sukob duhovni ivot jaa. Dobro 555
podnijeta iskuenja razvie postojanost karaktera i dragocjene duhovne blagodati. Savren
plod vjere, smjernosti i ljubavi esto najbolje sazrijeva usred olujnih oblaka i tame. COL 61
(1900)
Voenje rata. Bitke u koje smo ukljueni nijesu imaginarne. Mi vodimo rat o kojem zavise
vjeni rezultati. Moramo doekati nevidljive neprijatelje. Zli aneli bore se za dominaciju nad
svakim ljudskim biem. MH 128 (1905)
Hristos ne stvara sukobe. Mi ivimo u sveanom vremenu. Mora se obaviti jedno vano
djelo za nae due i za due drugih, ili emo se suoiti sa beskonanim gubitkom. Mi se
moramo preobraziti milou Bojom, ili emo ispustiti nebo, i kroz na uticaj drugi sa nama.
Dopustite da vas uvjerim da borbe i konflikti koji se moraju izdrati u obavljanju du-
nosti, samoodricanje i rtve koje se moraju podnijeti ako smo vjerni Hristu, ne stvara On. Oni
556
nijesu nametnuti arbitranom ili nepotrebnom zapovijeu; oni ne proizilaze iz strogoe ivota
koji On zahtijeva da vodimo u Njegovoj slubi. Iskuenja bi postojala u veoj sili i broju ako
bismo odbili poslunost Hristu i postali sluge Sotone i robovi grijehu. 4T 557, 558 (1881)
ivot je borba. Ovaj ivot je borba i mi imamo neprijatelja koji nikad ne spava, koji
neprekidno nastoji da uniti nae umove i odvue nas od dragog Spasitelja koji je dao ivot za
nas. LS 291 (1915)
247
Sukob priprema duu za mir. Gospod doputa sukobe da pripremi duu za mir. GC 663
(1888)
Religiozno iskustvo stie se samo kroz sukob. Energino i odano nai mladi trebaju doekati
zahtjeve koji im se postavljaju i to e biti garancija uspjeha. Mladi ljudi koji nikad nijesu
postigli uspijeh u zemaljskim dunostima bie podjednako nepripremljeni da se ukljue u
uzvienije dunosti. Vjersko iskustvo stie se samo kroz sukob, kroz razoarenje, kroz strogu
disciplinu svojeg ja, kroz ozbiljnu molitvu. Koraci ka nebu moraju se poduzimati jednom u
vremenu, a svaki naredni korak daje snagu za sledei. CT 100 (1913)
Budite sreni sada. Ne ekam na kraj za svu sreu; dobijam je dok se probijam naprijed.
Bez obzira na iskuenja i neprilike, gledam na Hrista. Na uzanim i tekim mjestima On je
odmah uz nas, i mi moemo razgovarati sa Njim, poloiti svoja bremena na Nosioca bremena
i rei: Evo, Gospode, ne mogu vie nositi ovo breme. Tada nam On kae: Moj jaram je
blag, i Moje breme je lako (Matej 11:39). Vjerujete li to? Ja sam probala. Ja Ga volim, ja
Ga volim. Vidim u Njemu neuporedive drai. I elim Ga hvaliti u carstvu Bojem. LS 292
(1915)
Dva suprostavljena naela. Carstvo Boje ne dolazi sa spoljanjim sjajem. Jevanelje Boje
557 milosti sa svojim duhom samoodricanja, nikad ne moe biti u skladu sa duhom ovoga svijeta.
Ta dva principa su suprotstavljena. Telesan ovjek ne prima to je od Duha Bojega; jer mu
se ini ludost, i ne moe da zna, jer treba duhovno da se razgleda (1 Korinanima 2:14).
DA 509 (1898)
Ne poistovjeivati se sa naelima i obiajima. Poput Izraela, hriani odvie esto
potpadaju pod svjetovni uticaj i usaglaavaju se sa njegovim naelima i obiajima da bi
osigurali prijateljstvo bezbonika, ali na kraju e se otkriti da su ovi nazovi prijatelji najopas-
niji neprijatelji.
Biblija jasno ui da ne moe biti sklada izmeu Bojeg naroda i svijeta. Ne udite se,
brao moja, ako svijet mrzi na vas (1 Jovanova 3:13). Na Spasitelj kae: Znajte da na mene
omrznu prije vas (Jovan 15:18). Sotona djeluje preko bezbonika, pod platvom lanog
prijateljstva, da namami Boji narod u grijeh da bi ga mogao odvojiti od Njega; i kad se
njihova zatita ukloni, onda on navodi svoja orua da se okrenu protiv njih i dovre njihovo
unitenje. PP 559 (1890)
Obini i sveti oganj. Istina Boja nije se uveliala u Njegovom narodu zato to je nijesu
unijeli u svoje lino iskustvo. Oni se usaglaavaju sa svijetom i na tome zasnivaju svoj uticaj.
Oni doputaju da ih svijet obraa i unose obian oganj umjesto svetog kako bi udovoljili
svjetskom standardu u svojim poslovima.
Ovi pokuaji da se oponaaju svjetski obiaji ne smiju se initi. To je obini a ne sveti
oganj. ivom hlebu ne treba se samo diviti, ve ga jesti. Taj hleb koji silazi sa neba dae ivot
558
dui. Kvasac je ono to apsorbuje sve elemente karaktera da bude jedno sa Hristovim karakte-
rom i oblikuje nepoeljne naslijeene i steene sklonosti po boanskom uzoru. MS 96, 1898.
Hristos i poistovjeivanje. Kako je udesno djelo milosti na ljudskom srcu! Ona daje
mentalnu mo, mudrost za koritenje talenta sredstava, ne da se ugodi sebi ve kroz
samoodricanje, da se izvri misionski zadatak. Hristos, Sin Boji, bio je misionar naem
svijetu. On kae: Ko hoe za mnom ii, neka ostavi sve. Ne moete Ga voljeti dok kopirate
svjetski stil ili uivate u svjetskom drutvu. Lt 138, 1907.
Poistovjeivanje sniava standarde. Poistovjeivanje sa svjetskim obiajima obraa crkvu
248
svijetu; ono nikad ne obraa svijet Hristu. Bliskost sa grijehom neminovno e ga uiniti manje
odvratnim. Onaj ko odabira da se drui sa slugama Sotone uskoro e prestati da se boji
njihovoga gospodara. Kad na putu dunosti doemo u iskuenje, kao to je bio Danilo na
carskom dvoru, moemo biti sigurni da e nas Bog zatititi; ali ako se stavljamo pod iskue-
nje, paemo prije ili kasnije. GC 509 (1888)
Poistovjeivanje postepeno izopauje ispravna naela. Poistovjeivanje sa svijetom je ono
to uzrokuje da na narod gubi svoje orjentire. Izopaavanje ispravnih naela ne deava se
iznenada. Aneo Gospodnji izloio mi je ovo pitanje u simbolima. To je izgledalo kao lopov
koji se lagano prikrada sve blie i blie i postepeno ali sigurno potkrada identitet Bojeg djela
navodei nau brau da se poistovjeuje sa svjetskom politikom.
Ljudski um zauzima mjesto koje po pravu pripada Bogu. Kakav god poloaj ovjek
zauzimao, koliko god bio uzvien, on treba djelovati kao to bi inio Hristos da je na 559
njegovom mjestu. U svakom poslovnom potezu koji vri, u svakoj svojoj rijei i u karakteru,
on treba biti nalik Hristu. MS 96, 1902.
Jedinstvo, ali ne po cijenu poistovjeivanja. Neki koji se izjanjavaju kao lojalni Bojem
zakonu otstupili su od vjere i srozali Njegov narod u prainu, predstavljajui ga kao jedno sa
svjetovnim ljudima. Bog je ovo vidio i zabiljeio. Dolo je vrijeme kad, po svaku cijenu,
moramo zauzeti poziciju koju nam je Bog namijenio.
Adventisti sedmog dana moraju sada istupiti odvojeni i prepoznatljivi, kao narod
naimeno-van od Boga kao Njegov. Ukoliko ovo ne uine, On se ne moe proslaviti u njima.
Istina i zabluda ne mogu stajati kao partneri. Stavimo se sada tamo gdje Bog kae da trebamo
stajati.... Mi moramo teiti jedinstvu ali ne na nivou poistovjeivanja sa svjetskom politikom i
zajednitva sa popularnim crkvama. Lt 113, 1903.
Demarkaciona linija. Duboko i cjelovito djelo reforme potrebno je u Crkvi Adventista
sedmog dana. Ne smije se dopustiti svijetu da iskvari naela naroda koji dri Boje zapovije-
sti. Vjernici moraju vriti uticaj koji nosi svjedoanstvo nebeskih naela. Oni koji se sjedinjuju
sa crkvom moraju pruiti dokaz o promjeni naela. Ukoliko se ovo ne uini, ukoliko se
paljivo ne ouva demarkaciona linija izmeu crkve i svijeta, posledica e biti prilagoavanje
svijetu.
Naa poruka crkvi i naim institucijama je: Pokajte se; jer se priblii carstvo
nebesko (Matej 3:2). Moraju se njegovati osobine Hristovog karaktera, i one moraju postati
sila u ivotu Bojeg naroda. MS 78, 1905.
Obiaji su u ratu sa prirodom. Naa umjetna civilizacija podstie zla destruktivna po zdrava
naela. Obiaji i moda su u ratu sa prirodom. Navike kojima se prikljuuju i popustljivost koju 560
podstiu postojano slabe fiziku i mentalnu snagu i nameu nepodnoljivo breme na ljudski
rod. Neumjerenost i zloin, bolest i nesrea, svugdje prevladavaju.
Kad se ne kri naelo, slijedite obiaj. Kad navike ljudi ne dolaze u sukob sa zakonom
Bojim, moete se usaglasiti sa njima. Ako radnici propuste ovo uiniti, ne samo da e omesti
vlastito djelo, ve e postaviti kamenove spoticanja na putu onih za koje rade i sprijeiti ih da
prihvate istinu. RH, Apr 6, 1911.
Molim na narod da hodi paljivo i razborito pred Bogom. Slijedite obiaje u
oblaenju onoliko koliko su oni usaglaeni sa zdravstvenim naelima. Neka se nae sestre
skromno oblae, kao to mnoge ine, u haljine od trajnog materijala, prikladnog ovom dobu, i
neka pitanje odijevanja ne ispunja um. Nae sestre trebaju se oblaiti sa jednostavnou. One
249
se trebaju oblaiti u skromnoj nonji, sa stidom i trezvenou. Dajte svijetu ivu ilustraciju
unutranjeg odijevanja blagodau Bojom. MS 167, 1897. (CG 414)
Odvojiti se od svjetskih obiaja. Kao to je Bog obznanio svoju volju jevrejskim
zarobljenicima, onima koji su bili najvie odvojeni od obiaja i navika svijeta koji lei u zlu,
tako e Gospod prenijeti svjetlost sa neba svima koji cijene ovako govori Gospod. Njima e
On izraziti svoj um. Onima koji su najmanje vezani svjetskim zamislima, koji su najvie
odvojeni od pokazivanja tatine, ponosa i ljubavi prema promovisanju, koji istupaju kao
Njegov osobiti narod, revan za dobra djela njima e On otkriti znaenje svoje rijei. Lt 60,
1898. (CW 101, 102)
Razlog za nepoistovjeivanje (poruka vjernicima). Zato da se, kao hriani, tako
561
pomijeamo sa svijetom dok ne izgubimo iz vida vjenost, dok ne izgubimo iz vida Isusa
Hrista, i dok ne izgubimo iz vida Oca? Zato, pitam vas, postoji toliko porodica koje su liene
Duha Bojeg? Zato ima toliko porodica koje imaju tako malo od ivota i ljubavi i oblija
Isusa Hrista? Zato to ne poznaju Boga. Kad bi znali Boga, i kad bi Ga posmatrali vjerom u
Isusa Hrista, koji je doao na svijet da umre za ovjeka, vidjeli bi takve neuporedive drai u
Sinu da bi se gledanjem promijenili u to isto oblije. Sada vidite pogrenost poistovjeivanja
sa svijetom. MS 12, 1894.
Prava naela cirkuliu kroz itavi sistem. Poistovjeivanje sa svijetom moe se sprije-iti
istinom, hranjenjem na Rijei Bojoj, njenim naelima koja cirkuliu kroz itavu ivotnu
struju i prenose tu rije u karakter. Hristos nas opominje preko apostola Jovana da ne ljubimo
svijet, ni ono to je na svijetu. Ako ko ljubi svijet, nema ljubavi Oine u njemu (1 Jovanova
2:15). Ovo je jasan jezik, ali i Boja poruka za svaki ljudski karakter. MS 37, 1896.
61. VITALNA FUNKCIJA BOJEG ZAKONA
A. Dekalog
562 Spoznaja krivice. Znanje koje Bog nije elio da imaju nai praroditelji bila je spoznaja
krivice. I kad su prihvatili Sotonine tvrdnje, koje su bile lane, neposlunost i prestup uvedeni
su u ovaj svijet. Ova neposlunost Bojoj izriitoj zapovijesti, ovo vjerovanje u Sotoninu la,
otvorilo je ustave bijede na svijetu. RH, Apr 5, 1898.
Oslabljena priroda. Prestup Bojeg zakona donio je sa sobom nesreu i smrt. Kroz
neposlunost ovjekove moi su se izopaile a sebinost je zauzela mjesto ljubavi. Njegova
priroda postala je tako slaba da mu je bilo nemogue odbiti silu zla, i kua je vidio da se
ispunja njegova namjera u kvarenju boanskog plana stvaranja ovjeka i ispunjanja zemlje
bijedom i pustoi. Ljudi su izabrali vladara koji ih je vezao za svoja kola kao robove. CT 33
(1913)
Boji zakon je lako razumjeti. Nema nikakve misterije u Bojem zakonu. Najslabiji razum
moe shvatiti ova pravila koja reguliu ivot i oblikuju karakter po Boanskom Modelu. Kad
bi sinovi ovjeiji htjeli, prema svojim najboljim sposobnostima, pokoravati se ovom zakonu,
stekli bi snagu razuma i mo pronicljivosti da jo vie shvate Boje namjere i planove. A ovaj
250
napredak bi se nastavio ne samo tokom sadanjeg ivota, ve se protegao kroz vjekove 563
vjenosti. RH, Sept 14, 1886.

udesno jednostavan. Kako je divan u svojoj jednostavnosti, svojoj shvatljivosti i savr-
enstvu, Jehovin zakon! U Bojim namjerama i postupcima ima misterija koje ogranieni um
nije u stanju da shvati. I zato to ne moemo dokuiti tajne beskonane mudrosti i sile, mi se
ispunjamo potovanjem prema Najviemu. RH, Sept 14, 1886.
Savreni sklad izmeu Zakona i Jevanelja. Postoji savreni sklad izmeu zakona Bojeg i
jevanelja Isusa Hrista. Ja i Otac jedno smo, govori Veliki Uitelj. Hristovo jevanelje su
Dobre vijesti o milosti, o naklonosti, kojom se ovjek moe osloboditi od osude grijeha i
osposobiti da ukazuje poslunost Bojem zakonu. Jevanelje ukazuje na moralni kodeks kao
pravilo ivota. Taj zakon, putem svojih zahtjeva o nepokolebljivoj poslunosti, neprekidno
ukazuje greniku na jevanelje za oprotaj i mir.
Veliki apostol je rekao: Kvarimo li dakle zakon vjerom? Boe sauvaj! nego ga jo
utvrujemo (Rimljanima 3:31). I opet on objavljuje da je zakon svet, i zapovijest sveta i
pravedna i dobra (Rimljanima 7:12). Pripajanje nadmonoj Bojoj ljubavi, i podjednaka
ljubav prema naim blinjima, jednako su neophodni za slavu Boju i ljudsku sreu. RH,
Sept 27, 1881.
Kompletno pravilo ivota. Bog je dao ovjeku kompletno pravilo ivota u svome zakonu.
Ako ga poslua, ivjee njime, kroz Hristove zasluge. Ako ga prestupi, on ima silu da osudi.
Zakon alje ljude Hristu, a Hrist ih upuuje nazad na zakon. RH, Sept 27, 1881. (HC 138)
Opsean u svojim zahtjevima. Zakon Boji, kako je prikazan u Svetom Pismu, je irok u
564
svojim zahtjevima. Svako naelo je sveto, pravedno i dobro. Zakon obavezuje ljude prema
Bogu; on se protee na misli i osjeanja; i on e proizvesti osvjedoenje u grijeh u svakome ko
osjea da je prestupio njegove zahtjeve. Ako bi se zakon pruao samo na spoljanje ponaanje,
ljudi ne bi bili krivi za svoje pogrene misli, elje i namjere. Ali zakon zahtijeva da dua bude
ista a um svet, da misli i osjeanja mogu biti u skladu sa standardom ljubavi i pravednosti.
RH, Apr 5, 1898. (2SM 211)
Samo je ovjek neposluan. Samo je ovjek neposluan Jehovinim zakonima. Kad Gospod
zapovijedi prirodi da nosi svjedoanstvo u onome to je On stvorio, ona smjesta svjedoi na
slavu Boju. MS 28, 1898. (3BC 1144)
Usaglaavanje sa Bojim zakonom zahtijeva se od svakoga. Hristos je doao da da primjer
savrene saglasnosti sa zakonom koji Bog zahtijeva od svih od Adama, prvog ovjeka, pa
sve do poslednjeg koji e ivjeti na zemlji. On je objavio da Njegova misija nije bila da ukine
zakon ve da ga ispuni u savrenoj i potpunoj poslunosti. Na ovaj nain On je uveliao zakon
i uinio ga slavnim. U svom ivotu otkrio je njegovu duhovnu prirodu. U oima nebeskih
bia, nepalih svjetova, i neposlunog, nezahvalnog, nesvetog svijeta, On je ispunio
dalekosena naela zakona.
On je doao da demonstrira injenicu da ovjeanstvo, povezano ivom vjerom sa
boanskim, moe drati sve zapovijesti Boje. On je doao da pojasni neizmjenjivi karakter
zakona, da objavi da se neposlunost i prestup nikad ne mogu nagraditi vjenim ivotom. On
je doao kao ovjek u ljudskoj prirodi, da bi ljudsko dotakao ljudskim, dok je boansko bilo
poloeno na Bojem prestolu. 565
Ali On ni u kom sluaju nije doao da umanji obavezu ljudi za savrenom poslunou.
On nije unitio validnost starozavjetnih spisa. On je ispunio ono to je bilo proreeno od
251
strane samoga Boga. On je doao, ne da oslobodi ovjeka od tog zakona, ve da otvori put
kojim oni mogu sluati zakon i uiti druge da ine to isto. RH, Nov 15, 1898.
Bog ne ponitava svoj Zakon. Gospod ne spasava grenike ukidajui svoj zakon, temelj
Njegove vladavine na nebu i zemlji. Bog je sudija, uvar pravde. Prestup Njegovog zakona u
jednom sluaju, u najmanjoj pojedinosti, je grijeh. Bog ne moe ukloniti ni najmanju stavku iz
njega, da bi oprostio grijeh. Pravda, moralna vrsnoa, zakona mora se odrati i odbraniti pred
nebeskim univrzumom. A taj sveti zakon nije se mogao odrati po cijeni manjoj od smrti Sina
Bojega. RH, Nov 15, 1898.
Bog nije ponitio svoj zakon. Bog ne ponitava svoje zakone. On ne radi nasuprot njima.
Djelo grijeha On ne ukida. Ali On preobraava. Kroz Njegovu milost prokletstvo se pretvara u
blagoslov. Ed 148 (1903)
B. Boji zakon u fizikom svijetu
Zakoni koji potiu iz ljubavi. Boji zakoni imaju svoj temelj u najpostojanijoj pravinosti i
tako su uoblieni da e pospjeiti sreu onih koji ih dre. RH, Sept 18, 1888. (SD 267)
Zakoni koje svako ljudsko bie mora sluati potiu iz srca Beskonane Ljubavi. Lt
20a, 1893. (2SM 217)
566 Zakon slube. Hristovi sledbenici iskupljeni su za slubu. Na Gospod ui da je pravi cilj
ivota sluba. Sam Hristos je bio radnik, i svim svojim sledbenicima On daje zakon slube
slube Bogu i svojim blinjima. Ovdje je Hristos izloio svijetu uzvieniju koncepciju ivota
nego su ikad znali. ivotom slube za druge, ovjek se dovodi u vezu sa Hristom. Zakon
slube postaje povezujua spona koja nas obavezuje Bogu i svojim blinjima. COL 326
(1900)
Zakon da niko ne ivi sebi. Pod Bogom, Adam je trebao stajati kao glava zemaljske
porodice, da odrava naela nebeske porodice. Ovo bi donijelo mir i sreu. Ali Sotona je
rijeio da se usprotivi zakonu da niko... ne ivi sebi (Rimljanima 14:7). On je elio da ivi
za sebe. Nastojao je da uini sebe sreditem uticaja. Bilo je to ono to je prouzrokovalo
pobunu na nebu, a ovjekovo prihvatanje ovog naela ono to je donijelo grijeh na zemlju.
Kad je Adam sagrijeio, ovjek se otcijepio od centra kojeg je Nebo odredilo. Jedan demon je
postao centralna sila na svijetu. Tamo gdje je trebao biti Boji presto, Sotona je postavio svoj.
Svijet je poloio svoje potovanje, kao voljnu rtvu, kraj nogu neprijatelja. CT 33 (1913)
Uiti djecu da se pokoravaju prirodnim zakonima i otkrivenju. Vi kojima dobro vae djece
lei na srcu, i koji biste htjeli da ih vidite kako odrastaju neiskvarena ukusa i apetita, morate
istrajno podupirati svoj put nasuprot popularnog miljenja i prakse. Ako elite da se pripreme
da budu korisni na zemlji i zadobiju vjenu nagradu u carstvu slave, morate ih uiti da se
pokoravaju Bojim zakonima, kako u prirodi tako i otkrivenju, umjesto slijeenja svjetskih
obiaja. RH, Nov 6, 1883. (Te 157)
Lijek za mladalaku delikvenciju. Da su oevi i majke slijedili Hristove upute, mi sada ne
567 bismo itali i sluali o grijesima i zloinima koje ine ne samo odrasli nego ak mladi i djeca.
Zlo stanje u drutvu postoji zato to roditelji nijesu potovali ove upute i to su zanemarili da
obue i vaspitaju svoju djecu da respektuju i potuju svete Boje zapovijesti.
ak su i vjerski uitelji propustili da izloe sveti standard kojim se mjeri karakter, zato
to su prestali da potuju sve propise koje je Bog dao, koji su sveti, pravedni i dobri. Ljudi su
252
na sebe preuzeli odgovornost podizanja standarda u skladu sa svojim vlastitim zamislima, dok
se Jehovin zakon ne potuje. To je razlog za tako veliko i rasprostranjeno bezakonje. Zato i
nae vrijeme postaje kao u Nojeve i Lotove dane. RH, May 2, 1893.
Veza izmeu Bojeg moralnog zakona i zakona u fizikom svijetu. Postoji bliska veza
izmeu moralnog zakona i zakona koje je Bog ustanovio u fizikom svijetu. Kad bi ljudi bili
posluni Bojem zakonu, sprovodei u svojim ivotima naela deset pravila, naela
pravednosti kojima on ui bila bi zatita protiv ravih navika. Ali poto su kroz odavanje
izopanim prohtjevima otstupili u vrlini, postali su slabi kroz svoje nemoralne navike i krenje
fizikih zakona.
Patnja i bol koji se svugdje zapaaju, izoblienost, oronulost, bolest i slabost koje sada
preplavljuju svijet, ine ga kuom strave u poreenju sa onim to je mogao biti ak i sada, da
se Boji moralni zakon i zakon koji je On usadio u nae bie potovao. Svojim upornim
krenjem ovih zakona, ovjek je veoma uveao zle posledice prestupa u Edemu. RH, Feb
11, 1902.
Zakon boanske administracije. Hrianin treba da bude na korist drugima. Tako se on sam
ispomae. Podana ruka biva bogatija, i ko napaja, sam e biti napojen (Prie 11:25). Ovo je 568
zakon boanske administracije, zakon kojim Bog namjerava da odri struju dobroinstava, kao
vode velikih dubina, u stalnoj cirkulaciji, u neprekidnom vraanju svom izvoru. Un ispunjanju
ovog zakona je sila hrianskih misija. 7T 170 (1902)
Zakoni koji upravljaju fizikim biem. U Bojem provienju, zakoni koji upravljaju naim
fizikim biem, sa kaznama za njihovo krenje, tako su pojanjeni da ih inteligentna bia
mogu razumjeti, i svi su pod sveanom obavezom da prouavaju ovaj predmet i ive u skladu
sa prirodnim zakonom. Naela o zdravlju moraju se propagirati i javno mjenje podstai na
dublje istraivanje. RH, Feb 11, 1902.
Ispravne fizike navike pospjeuju mentalnu superiornost. Intelektualna sila, fizika
izdrljivost, i duina ivota zavisi o nepromjenljivim zakonima. Bog prirode se nee mijeati
da sauva ljude od posledica krenja njenih zahtjeva. Onaj ko tei vrsnoi mora biti umjeren u
svemu. Danilova istota uma i vrstina namjere, njegova sila u sticanju znanja i odbijanju
iskuenja, bile su u velikoj mjeri vezane za jednostavnost njegove ishrane i njegov molitveni
ivot. YI, July 9, 1903. (MYP 242)
Sjetva i etva. U Bojim zakonima u prirodi, posledica prati uzrok sa nepogreivom
izvjesnou. etva svjedoi o tome kakva je bila sjetva. Nemarnog radnika osuuje njegovo
djelo. etva nosi svjedoanstvo protiv njega. Tako je i u duhovnim stvarima: vjernost svakog
radnika mjeri se rezultatima njegovog rada. Karakter njegovog djela, bilo marljivog ili nemar-
nog, otkriva se etvom. Tako se odluuje i njegova sudbina za vjenost. COL 84 (1900)
Neki vjeruju samo u ono to razumiju. Ima ljudi koji se ponosno hvaliu da vjeruju samo u
569
ono to mogu razumjeti. Ali ludost njihove hvalisave mudrosti je oita svakom misleem umu.
Postoje misterije u ljudskom ivotu i u manifestacijama Boje sile u djelima prirode
misterije koje je najdublja filozofija, najopsenije istraivanje, nemona da objasni. RH,
Sept 14, 1886.
253
C. Drugi zakoni
Zakon poslune akcije. Akcija daje mo. Sveukupna harmonija prevlauje Bojim
univerzumom. Sva nebeska bia su u neprekidnoj aktivnosti, i Gospod Isus je u svom
ivotnom djelu ostavio primjer za svakoga. On je prohodio inei dobro. Bog je ustanovio
zakon poslune akcije. Tiho, ali neprestano, objekti Njegovog stvaranja obavljaju svoj
odreeni zadatak. Okean je u stalnom pokretu. Proljena trava, koja danas jeste a sjutra se u
pe baca, izvrava svoj nalog, zaodijevajui polja ljepotom. Lie se pokree, a ipak ne vidi se
ruka koja ga dodiruje. Sunce, mjesec i zvijezde su korisni i slavni u ispunjavanju svoje misije.
LS 87 (1915)
Univerzalna vladavina zakona. Onome koji se ui tako da tumai njena uenja, cijela
priroda postaje prosvijetljena; svijet je udbenik, ivot kola. Jedinstvo ovjeka sa prirodom i
sa Bogom, univerzalna vladavina zakona, posledice prestupa, neizostavno impresioniraju um i
oblikuju karakter. Ed 100 (1903)
Prestup prirodnih zakona je prestup Bojeg zakona. Stalno prestupanje prirodnih zakona je
570 stalno prestupanje zakona Bojeg. Da su ljudi uvijek bili posluni zakonu Deset Zapovijesti,
sprovodei u svojim ivotima naela ovih deset propisa, prokletstvo bolesti koja sada
preplavljuje svijet ne bi postojalo. CTBH 8, 1890. (CH 20)
Prestup donosi mentalnu i fiziku patnju. Protiv svakog prestupa zakona ivota priroda
izraava svoj protest. Ona podnosi zloupotrebu dokle moe; ali dolazi konana odmazda, i
stradaju kako mentalne tako i fizike moi. Kazna pada ne samo na prestupnika, ve se efekti
njegove popustljivosti zapaaju na njegovom potomstvu, i tako se zlo prenenosi sa generacije
na generaciju.
Mnogi se ale na provienje kad im pate prijatelji ili ih odnese smrt; ali nije po Bojoj
naredbi da mukarci i ene vode paeniki ivot i prerano umiru, ostavljajui svoje djelo
nedovrenim. Bog bi htio da proivimo punu mjeru svojih dana, sa svakim organom zdravim i
sposobnim da vri svoju odreenu zadau. Nepravedno je optuivati Boga za posledice koje u
najveem broju sluajeva proistiu iz prestupa prirodnih zakona te osobe. RH, Feb 11, 1902.
Odgovor deizmu. Mnogi ue da materija posjeduje vitalnu mo da su izvjesna svojstva
data materiji, i da je ona zatim preputena da djeluje kroz svoju naslijeenu energiju; i da se
deavanja u prirodi odvijaju u skladu sa fiksnim zakonima, u koje se ni sam Bog ne moe
mijeati. Ovo je lana nauka koju Boja Rije ne podrava. Priroda je slukinja svoga
Stvoritelja. Bog ne ponitava svoje zakone ili radi nasuprot njima, ali On ih neprekidno koristi
kao svoje instrumente. Priroda svjedoi o jednoj inteligenciji, prisustvu, aktivnoj energiji, koja
radi u i kroz njene zakone. U prirodi postoji stalan rad Oca i Sina. Hristos kae: Otac moj
doslije ini, i Ja inim (Jovan 5: 17). PP 114 (1890)
Poslunost donosi sreu. Dok ue studenti] da tako prouavaju pouke u svemu stvorenom
571
i u svim ivotnim iskustvima, pokaite im] da isti zakoni koji upravljaju stvarima u prirodi i
dogaajima ivota moraju kontrolisati i nas, da su dati za nae dobro, i da samo u poslunosti
prema njima moemo nai istinsku sreu i uspjeh. Ed 103 (1903)
Dalekosena naela zakona. U svojim uenjima, Hristos je pokazao koliko su dalekosena
naela zakona izgovorenog na Sinaju. On je ivo predstavio taj zakon ija naela ostaju
zauvijek najvei standard pravednosti standard po kojemu e se suditi u onaj veliki dan kad
sud sjede i knjige se otvore. On je doao da ispuni svaku pravdu, i kao glava ovjeanstva, da
254
pokae ovjeku da i on moe initi isto, udovoljavajui svakoj odredbi Bojih zahtjeva. Kroz
mjeru Njegove blagodati kojom je opskrbio ljudskog posrednika, niko ne mora izgubiti nebo.
Savrenstvo karaktera je dostino svakome ko se bori za njega. Ovo ini samu osnovu novo-
zavjetnog jevanelja. Jehovin zakon je drvo; jevanelje su mirisni cvjetovi i plod koji nosi.
RH, Apr 5, 1898. (1SM 211, 212)
Najvei osjeaj slobode. U djelu otkupljenja nema prinude. Nikakva spoljanja sila se ne
primjenjuje. Pod uticajem Duha Bojega, ovjeku se ostavlja sloboda izbora kome e sluiti.
U promjeni koja se deava kad se dua potinjava Hristu, postoji najvei osjeaj slobode.
Protjerivanje grijeha je in same due. Istina, mi nemamo moi da se oslobodimo od Sotonine
kontrole; ali kad elimo biti slobodni od grijeha, i u svojoj velikoj potrebi poviemo za silu
koja je izvan i iznad nas samih, moi due se napajaju boanskom energijom Svetog Duha, i
one sluaju naloge volje u ispunjavanju volje Boje. DA 466 (1898)
62. KOMUNIKACIJA
572
Dalekoseni uticaj rijei. Glas i jezik su darovi od Boga, i ako se pravilno upotrijebe, oni su
sila za Boga. Rijei znae jako puno. One mogu izraavati ljubav, posveenje, hvalu, melodiju
Bogu, ili mrnju i osvetu. Rijei otkrivaju osjeanja srca. One mogu biti miris ivota na ivot
ili smrti na smrt. Jezik je svijet blagoslova ili svijet bezakonja. MS 40, 1896. (3BC 1159)
Pustoni grad ili sjeme ljubavi? Zapaaju se neki koji izlaze iz svoje svakodnevne zajednice
sa Bogom odjeveni Hristovom krotou. Njihove rijei nijesu poput pustonog grada, koji
lomi sve pred sobom; one blago silaze sa njihovih usana. Oni siju sjeme ljubavi i dobrote du
cijele svoje staze, ega su potpuno nesvjesni, zato to Hristos ivi u njihovom srcu. Njihov
uticaj se vie osjea nego to se vidi. MS 24, 1887. (3BC 1159)
Rijei koje vesele. Krici svjetske tuge uju se svuda oko nas. Grijeh nas pritiska svojom
sjenkom, i nai umovi moraju biti spremni za svaku dobru rije i djelo. Mi znamo da imamo
573
Isusovu prisutnost. Blagi uticaj Njegovog Svetog Duha ui i vodi nae misli, navodei nas da
govorimo rijei koje e uveseliti i osvijetliti stazu drugima. 6T 115 (1900)
Rijei raspoloenja. Ako gledamo na svijetlu stranu stvari, nai emo dovoljno da uinimo
sebe raspolonim i srenim. Ako dijelimo osmjehe, oni e se vratiti na nas; ako govorimo
ugodne, vesele rijei, one e se zauzvrat nama govoriti. ST, Feb 12, 1885.
Hristocentrine rijei. Rijei ljudi izraavaju njihove vlastite ljudske misli, ali Hristove su
duh i ivot. 5T 433 (1885)
Aneli sluaju da uju kakav izvjetaj nosite svijetu o svom nebeskom Gospodaru.
Neka va razgovor bude o Onome koji ivi da bi vas zastupao pred Ocem. Kad prijatelja
uzimate za ruku, neka hvala Boja bude na vaim usnama i u vaem srcu. To e privui
njegove misli Isusu. SC 119 (1892)
Hristos je izravno prelazio na stvar. U Hristovom uenju nije bilo dugog, usiljenog,
komplikovanog rezonovanja. On je izravno prelazio na stvar. U svojoj slubi On je itao
svako srce kao otvorenu knjigu, i iz neiscrpnih zaliha svoje riznice izvlaio i novo i staro da
ilustruje i osnai svoja uenja. On je doticao srca i pobuivao saosjeanje. MS 24, 1891. (Ev
171)
255
Lak za shvatiti. Hristov nain uenja bio je ljubak i privlaan, i uvijek se odlikovao
jednostavnou. On je otkrivao misterije nebeskog carstva kroz upotrebu figura i simbola s
kojima su sluaoci bili bliski; i obini ljudi rado su ga sluali, jer mogli su razumjeti Njegove
574 rijei. On nije koristio zvune rijei, za koje bilo potrebno konsultovati renik da bi se
razumjele. CT 240 (1913)
On je koristio jasan jezik. Argument je dobar na svom mjestu, ali daleko se vie moe
postii jednostavnim objanjenjima Rijei Boje. Hristove pouke bile su tako jasno
ilustrovane da su ih i najneukiji lako mogli razumjeti. Isus nije koristio duge i teke rijei u
svojim govorima; On je koristio jasan jezik, prilagoen umovima obinog naroda. On nije iao
dalje u predmetu koji je izlagao od onoga koliko su ga Njegovi sluaoci mogli pratiti. GW
119 (1915)
Ozbiljni predmeti nasuprot sentimentalnim glupostima. ta je vrednije da zaokupi um od
plana spasenja? To je predmet koji je neiscrpan. Isusova ljubav, spasenje koje je ponudio
palom ovjeku kroz svoju beskonanu ljubav, svetost srca, dragocjena, spasonosna istina za
ove poslednje dane, milost Hristova to su predmeti koji mogu animirati duu i uzrokovati da
isto srce osjeti tu radost koju su uenici osjeali kad je Isus doao i hodio sa njima dok su bili
na putu prema Emausu.
Onaj ko usmjeri svoju privrenost ka Hristu voljee ovu vrstu posveenog druenja i
takvim optenjem prikupie boansku snagu; ali onaj ko ne uiva u ovoj vrsti razgovora i ko
je najzadovoljniji kad razgovara o sentimentalnim glupostima tumara daleko od Boga i postaje
mrtav svetim i plemenitim tenjama. Takav ulno i zemaljsko interpretira kao nebesko. 5T
600 (1889)
Tenja za ljudskim saosjeanjem. Kad je razgovor povrnog karaktera i ima ukus
nezadovoljnog traganja za ljudskim saosjeanjem i cijenjenjem, on potie iz bolesnog senti-
mentalizma, i ni mladi niti oni sijede kose nijesu sigurni. Kad je istina Boja naelo koje
575
nastava u srcu, ona e biti poput ivog izvora. Mogu se initi pokuaji da se suzbije, ali ona e
prokuljati na drugom mjestu; ona je tu i ne moe se suzbiti. Istina u srcu je izvor ivota. Ona
osvjeava umornoga i obuzdava zle misli i razgovor. 5T 600, 601 (1889)
Nikad ne izgovarati rijei sumnje. Svi imaju probe alosti koje je teko nositi, iskuenja
koja je teko odbiti. Ne govorite o problemima svojoj brai smrtnicima ve iznesite sve Bogu
u molitvi. Uinite za pravilo da ne izgovarate nijednu rije sumnje ili obeshrabrenja. Moete
uiniti mnogo da osvijetlite ivot drugima i ojaate njihove napore, rijeima nade i svetog
raspoloenja. SC 119, 120 (1892)
Nae rijei utiu na nas. Rijei su vie od pokazatelja karaktera; one imaju silu reakcije na
karakter. Ljudi su pod uticajem vlastitih rijei. esto pod trenutnim nagonom, podstaknuti od
Sotone, oni daju oduka ljubomori ili zlom nagaanju, izraavajui ono u ta stvarno ne
vjeruju; ali izraz reaguje na misli. Oni bivaju obmanuti svojim rijeima i poinju da vjeruju
kako je istina ono to je izgovoreno na Sotonine podsticaje. Jednom izrazivi odreeno
miljenje ili odluku, oni su esto suvie ponositi da ga opozovu, i pokuavaju dokazati da su u
pravu, dok ne povjeruju da zaista jesu.
Opasno je izgovarati rijei sumnje, opasno je dovoditi u pitanje i kritikovati boansku
svjetlost. Navika bezbrinog i nerelevantnog kriticizma reaguje na karakter u podsticanju
nepotovanja i nevjerstva. to se ovjek vie odaje ovoj navici, to biva nesvjesniji opasnosti
dok ne postane spreman da kritikuje i odbaci djelo Svetog Duha. DA 323 (1898)
256
Rijei prekora izazivaju reakciju na samog karaa. Rijei prekora izazivaju reakciju na
dui samoga karaa. Vaspitanje jezika treba poeti sa nama lino. Ne govorimo zlo o nijed-
nom ovjeku. MS 102, 1904.
576
Govoriti rijei koje daju hrabrost i nadu. Ima mnogo hrabrih dua koje su bolno pritisnute
iskuenjem, gotovo spremne da pokleknu u sukobu sa svojim ja i sa silama zla. Ne
obeshrabrujete takve u njihovoj tekoj borbi. Oraspoloite ih rijeima hrabrosti i nade koje e
ih ukrijepiti na njihovom putu. Na taj nain svjetlost Hristova moe sijati od vas. Niko ne
ivi sebi (Rimljanima 14:7). Svojim nesvjesnim uticajem mi moemo ohrabriti i ojaati
druge, ili ih obeshrabriti i odbiti od Hrista i istine. SC 120 (1892)
Mali izrazi utivosti i njene rijei. Male panje, brojni neznatni dogaaji i jednostavne
utivosti ivota, ine zbir ivotne sree; dok zanemarivanje ljubaznih, ohrabrujuih, njenih
rijei i malih izraza utivosti ivota doprinosi sastavljanju zbira ivotne nesree. Na kraju e
se otkriti da odricanje od sebe za dobro i sreu onih oko nas sainjava veliki dio ivotnog
zapisa na nebu. A takoe e se otkriti i injenica da briga za sebe, bez obzira na dobro i sreu
drugih, ne izmie panji naeg nebeskog Oca. 2T 133, 134 (1868)
Zatita protiv prezira, ravnodunosti ili podsmijavanja. Svi moraju sakupljati dragocjeno
blago ljubavi, ne prosto za one koje su nam dragi, ve za svaku duu koja je predata djelu
slube; jer svi koji obavljaju ovaj posao su Gospodnji. On radi kroz njih. Uite se poukama
ljubavi iz Isusovog ivota.
Neka ljudi paze kako govore o svojim blinjima. Ne smije biti egoizma, niti
gospodarenja nad Bojim nasleem. Gorko ismijavanje ne smije se podii u ma kojem umu ili
srcu. Nijedna nijansa prezira ne treba se uti u glasu. Govorite rije od sebe; ne zauzimajte
ravnoduno stanovite; jer pokaete li sumnju, predrasude ili ljubomoru, pogreno ponaanje
izvrie djelo pogubno po duu. Lt 50, 1897.
Prigovaranje i ukoravanje podstie prevaru. Brate moj, tvoje ohole rijei povreuju tvoju 577
djecu. Kako napreduju sa godinama, njihova sklonost ka kritikovanju e rasti. Prigova-ranje
kvari tvoj ivot i protee se na tvoju enu i djecu. Tvoja djeca se ne ohrabruju da ti ukazuju
svoje povjerenje ili priznaju svoje greke, zato to znaju da sigurno slijedi tvoj strogi ukor.
Tvoje rijei su esto kao pustoni grad koji slama njene biljke. Nemogue je procijeniti tetu
koje se priinjava na taj nain. Tvoja djeca koriste prevaru kako bi izbjegla teke rijei koje
govori. Oni izostavljaju istinu da bi izbjegli ukor i kaznu. Gruba, hladna zapovijest nee im
uiniti dobro. Lt 8a, 1896. (AH 439, 440)
Poupati korov svake nepaljive rijei. Zapamtite da ete se svojim rijeima opravdati, i
svojim rijeima ete se osuditi. Jezik treba zauzdati. Rijei koje govorite su posijano sjeme,
koje e proizvesti rod na dobro ili zlo. Sada je vae vrijeme sjetve.
Dobar ovjek iznosi dobro iz dobre riznice svoga srca. Zato? Jer je Hristos prisustvo
koje nastava u dui. Posveujua istina je riznica mudrosti svima koji upranjavaju istinu. Kao
ivi izvor ona tee u vjeni ivot. Onaj u ijem srcu ne nastava Hristos odavae se jeftinom
razgovoru, preuvelianim konstatacijama, koje priinjavaju tetu. Jezik koji izraava opainu,
prostotu, atrovake fraze, taj jezik moe se porediti sa vrelim ugljem smreke. MS 17, 1895.
Gunanje spreava rast. Ima ljudi koji posjeduju odline sposobnosti ali koji su zakoili.
Oni ne idu naprijed do pobjede. Sposobnost kojom ih je Bog obdario bezvrijedna je za
Njegovo djelo zato to je neiskoritena. Mnogi od ovih ljudi nalaze se meu gunalima. Oni 578
gunaju zato to, kako kau, nijesu cijenjeni. Ali oni ne cijene sebe dovoljno da sarauju sa
257
Najveim Uiteljem kojega je svijet ikad znao. RH, Mar 10, 1903.
Bez kritikih, otrih ili grubih rijei (savjet jednom propovjedniku i autoru). Gospod e
pomoi svakome od nas gdje nam je pomo najvie potrebna u velikom djelu nadvladavanja i
pobjeivanja svoga ja. Neka zakon ljubaznosti bude na tvojim usnama i ulje blagodati u tvom
srcu. Ovo e proizvesti udesne rezultate. Bie njean, saosjeajan, utiv. Potrebne su ti sve
ove blagodati. Sveti Duh mora se primiti i unijeti u karakter; tada e on biti kao sveti oganj
koji odailje tamjan koji e se uzdii do Boga, ne sa usana koje osuuju, ve kao iscjelitelja
ljudskih dua. Tvoje lice izraavae oblije boanskoga.
Ne treba govoriti otre, kritike, ili grube rijei. Ovo je obian oganj i mora se
odstraniti iz svih naih savjeta i optenja sa braom. Bog zahtijeva od svake due u Njegovoj
slubi da potpaljuje svoje kadionice ugljem svetoga ognja.
Proste, grube, teke rijei koje tako spremno silaze sa tvojih usana moraju se ukloniti i
Duh Boji progovoriti preko ljudskog posrednika. Posmatranjem karaktera Hristova
promijenie se u to isto oblije. Jedino Hristova milost moe promijeniti tvoje srce, i tada e
odraavati lik Gospoda Isusa. Bog nas poziva da budemo nalik Njemu - isti, sveti, i
neukaljani. Mi moramo nositi boansko oblije. Lt 84, 1899. (3BC 1164)
Rijei koje unitavaju ivot. Teke probe doi e na tebe. Stavi svoje povjerenje u Gospoda
Isusa Hrista. Zapamti da e estinom raniti sam sebe. Ako pod svim okolnostima boravi na
nebeskim mjestima u Hristu, tvoje rijei nee biti napunjene mecima koji ranjavaju srca i koji
mogu unititi ivot. Lt 169, 1902.
Izraavanje sumnje poveava sumnju. Mi ne smijemo govoriti o svojim sumnjama i
iskuenjima, jer one postaju vee svaki put kad govorimo o njima. Svaki put kad govorimo o
njima, Sotona zadobija pobjedu; ali kad kaemo: Svoju duu povjeriu na uvanje Njemu,
579 kao vjernom svjedoku, tada svjedoimo da smo predali sebe Isusu Hristu bez ikakve zadrke,
i tada nam Bog daje svjetlost i mi se radujemo u Njemu. Trebamo se postaviti ispod sjajnih
zraka Sunca pravednosti, i tada emo biti svjetlost na svijetu. Kojega ne vidjevi ljubite, i
kojega sad ne gledajui no vjerujui ga radujete se sa radou neiskazanom i proslavljenom
(1 Petrova 1:8). MS 17, 1894.
Izraavanje vjere poveava vjeru. to vie govorite o vjeri, vie vjere ete imati. to se vie
bavite obeshrabrenou, priajui drugima o svojim iskuenjima, opirno ih iznosei kako bi
pribavili saosjeanje za kojim udite, imaete vie obeshrabrenja i iskuenja. Zato jadikovati
nad onim to ne moemo izbjei? Bog nas poziva da zatvorimo prozore due prema zemlji i
otvorimo ih prema nebu kako bi On mogao natopiti naa srca sa slavom koja blista preko
nebekog praga. MS 102, 1901.
Ukor je ponekad potreban. Dok nae rijei uvijek moraju biti ljubazne i njene, ne treba se
izgovarati nijedna rije koja bi zabludjeloga navela da misli kako Bog nema primjedbi na
njegov put. Ovo je vrsta saosjeanja koja je zemaljska i prevarna. Nije data nikakva dozvola
za neprikladno ispoljavanje naklonosti, za sentimentalno saosjeanje. Zabludjelima je potre-
ban savjet i ukor, i ponekad ih je potrebno otro ukoriti. MS 17, 1899.
ta rijei otkrivaju. Ne moe biti isuvie paljiv ta govori, jer rijei koje izgovara
pokazuju koja sila kontrolie um i srce. Ako Hristos vlada u tvom srcu, tvoje rijei otkrivae
580 istotu, ljepotu, i miomiris karaktera oblikovanog i dotjeranog po Njegovoj volji. Ali od svoga
pada, Sotona je bio opada brae, i mora paziti da ne otkrije taj isti duh. Lt 69, 1896.
Neophodno ponavljanje. Ne mislite, kad jednom preete preko nekog predmeta, da e vai
258
sluaoci zadrati u svojim umovima sve to ste izloili. Postoji opasnost od brzog prelaenja
sa take na taku. Davajte kratke pouke, jasnim, jednostavnim jezikom, i neka se one esto
ponavljaju. Kratke propovijedi daleko se bolje pamte od dugakih. Nai govornici trebaju
imati na umu da neki predmeti koje izlau mogu biti novi nekima od njihovih slualaca; stoga
se glavne take trebaju iznova prelaziti. GW 168 (1915)
Nervozni, ishitreni maniri kvare komunikaciju. Propovjednici i uitelji posebnu panju
trebaju posvetiti kultivaciji glasa. Oni treba da se ue govoriti, ne na nervozan, ishitren nain,
ve lagano, jasno i odreeno se izraavajui, uvajui muziku glasa.
Spasiteljev glas bio je kao muzika za ui onih koji su bili naviknuti na montone,
suvoparne propovijedi knjievnika i fariseja. On je govorio lagano i impresivno, naglaavajui
one rijei na koje je elio da Njegovi sluaoci obrate posebnu panju. Stari i mladi, neuki i
ueni, mogli su uhvatiti puno znaenje Njegovih rijei. Ovo bi bilo nemogue da je govorio na
ishitren nain i nabacivao reenicu po reenicu bez stanke. Ljudi su bili vrlo predusretljivi
prema Njemu, i o Njemu je reeno da nije govorio kao knjievnici i farijesi; jer Njegova rije
bila je kao od onoga koji je imao autoritet. CT 239, 240 (1913)
Jasnoa izraza i pravilan naglasak. Ozbiljnom molitvom i marljivim naporom mi moramo
stei sposobnost govornitva. Ova sposobnost podrazumijeva jasno izgovaranje svakog sloga,
stavljajui silu naglaska gdje pripada. Govorite polako. Mnogi brzo govore, tako ishitreno 581
nabacujui rije po rije da se efekat onoga to kau gubi. U ono to govorite unesite duh i
ivot Hristov. CT 254, 255 (1913)
Govorite sa melodijom i reenicu po reenicu. U svojim mlaim danima obiavala sam da
govorim isuvie glasno. Gospod mi je pokazao da nijesam mogla napraviti valjan utisak na
ljude natprirodnim podizanjem glasa. Zatim je Hristos predstavljem predame, i Njegov nain
govorenja; i u Njegovom glasu bila je slatka melodija. Njegov glas, na lagan, tih nain,
dopirao je do onih koji su sluali; Njegove rijei prodirale su u njihova srca, i bili su u stanju
da uhvate ta je rekao prije nego to izgovori sledeu reenicu. Neki misle da svo vrijeme
moraju uriti ili e u protivnom izgubiti inspiraciju i oni i ljudi koji ih prate. Ako je to
nadahnue, neka ga izgube, to prije to bolje. MS 19b, 1890. (Ev 670)
Moi govornitva pod kontrolom razuma. Va uticaj mora biti dalekosean, i vae moi
govornitva trebaju biti pod kontrolom razuma. Kad napreete govorne organe, modulacija
glasa se gubi. Sklonost ka brzom govorenju treba odluno nadvladati. Bog zahtijeva od
ljudskog orua svu slubu koju ovjek moe dati. Svi talenti koji su povjereni ljudskom
posredniku moraju se njegovati, cijeniti i koristiti kao dragocjeni dar neba. Radnici na polju za
etvu su Boji naimenovani agenti, kanali kroz koje On moe prenositi svjetlost sa neba.
SpT Series A, No.7, p 10, Jan 6, 1897. (Ev 668)
Nauka itanja od najvee vrijednosti. Nauka pravilnog itanja sa ispravnim naglaskom je
od najvee vrijednosti. Bez obzira koliko znanja ste moda stekli u drugim oblastima, ako ste
zanemarili kultivaciju svoga glasa i nain govorenja tako da ne znate govoriti ili itati jasno i
inteligentno, sva vaa nauka bie od male koristi; jer bez kulture glasa ne moete spremno i 582
jasno prenijeti ono to ste nauili. MS 132, 1902. (Ev 666)
Realne i imaginarne stvari. Jednom prilikom, dok je Baterton (Batterton), proslavljeni
glumac, bio na ruku sa doktorom eldonom (Sheldon), arhibiskupom Kanterberija (Canter-
bury), arhibiskup mu je rekao: Molim vas, g-dine Baterton, recite mi kako to vi glumci tako
mono utiete na svoju publiku govorei im o imaginarnim stvarima.
259
Gospodaru moj, odgovorio je Baterton, sa dunom pokornou Vaoj Milosti,
dozvolite mi da kaem da je razlog jasan: sve poiva na sili entuzijama. Mi na pozornici
govorimo o imaginarnim stvarima kao da su realne; a vi iza propovjedaonice govorite o
stvarima koje su realne kao da su imaginarne. CT 255 (July 6, 1902.)
ivjeti i govoriti iznad svoga okruenja. Premda postoji bezakonje svuda oko nas, mi mu se
ne trebamo pribliavati. Ne govorite o bezakonju i zloi koji su na svijetu ve uzdignite svoj
um i govorite o svome Spasitelju. Kad vidite bezakonje svuda oko vas, to vas ini sve
radosnijim to je On va Spasitelj a mi Njegova djeca. MS 7, 1888.
Uiti se elokvenciji utanja. Kad ovjek jednom napravi mjesta gnevljivom duhu, on je
upravo onoliko zatrovan koliko i onaj koji je prinio au otrova svojim usnama. Uite se elok-
venciji utanja i spoznaji da Bog potuje otkupninu Hristove krvi. Vaspitavajte sebe; mi
moramo svakodnevno uiti. Mi se moramo sve vie uspinjati i prilaziti blie Bogu. Poistite
smee sa Careva druma. Nainite put da Car moe hoditi meu nama. Izbacite sramne rijei iz
svojih usta (vidi Koloanima 3:8). MS 6, 1893.
Sveta suzdrljivost. Bez vjere nije mogue ugoditi Bogu. Mi moemo imati spasenje od
583
Boga u svojim porodicama, ali moramo u njega vjerovati, ivjeti za njega, i imati stalnu,
trajnu vjeru i povjerenje u Boga. Mi moramo potiniti ustru narav i kontrolisati svoje rijei, i
u ovome emo zadobiti velike pobjede.
Ukoliko ne kontroliemo svoje rijei i narav, mi smo robovi Sotone. Mi smo podreeni
njemu. On nas vodi kao zarobljenike. Sve svadljive i neprijatne, nestrpljive i razdraljive rijei
su prinos koji se stavlja pred njegovo sotonsko velianstvo. I to je skup prinos, skuplji od
svake rtve koju moemo prinijeti Bogu, jer razara mir i sreu itavih porodica, unitava
zdravlje, i na kraju uzrokuje gubitak vjenog ivota i sree.
Uzdrljivost koju nam namee Boja Rije je za na vlastiti interes. Ona poveava
sreu naih porodica i svih oko nas. Ona profinjava ukus, posveuje nae rasuivanje, i donosi
umni mir, i, na kraju, vjeni ivot. Pod ovim svetim ogranienjem napredovaemo u blagodati
i poniznosti, i bie nam lako da pravo govorimo. Prirodna, strastvena narav drae se u
pokornosti. Spasitelj koji bitie u nama jaae nas svakog asa. Aneli slubenici zadravae
se u naim boravitima i sa radou nositi k nebu vijesti o naem napretku u boanskom
ivotu, a aneli zapisniari pravie veseo, srean izvjetaj. 1T 310 (1862)
260
UM, KARAKTER I LINOST Linost
XIII DIO
LINOST
63. MATA
587
Hristos je upoljavao matu. Preko mate On [Hristos] je dopirao do srca. Njegove
ilustracije uzimane su iz svakodnevnog ivota, i mada su bile vrlo jednostavne, imale su u
sebi udesnu dubinu i znaenje. Ptice nebeske, ljiljani u polju, sjeme, pastir i ovce sa ovim
objektima Hristos je ilustrovao besmrtne istine; i uvijek nakon toga, kad su Njegovi sluaoci
bili u prilici da ovo vide u prirodi, oni su se podsjeali Njegovih rijei. Hristove ilustracije
neprekidno su ponavljale Njegove pouke.
Hristos nikad nije laskao ljudima. On nikad nije govorio neto to bi raspalilo njihovu
fantaziju i matu, niti ih je hvalio za njihovu vjetu dovitljivost; ve su duboki mislioci bez
pradrasuda primili Njegova uenja i otkrili da je to okualo njihovu mudrost. Oni su se udili
duhovnoj istini izraenoj najjednostavnijim jezikom. DA 254 (1898)
Dunost kontrolie matu. Malo ljudi shvata da je dunost vriti kontrolu nad mislima i
matom. Teko je sauvati nedisciplinovan um usredsreen na profitabilne predmete. Ali ako
se misli ne upoljavaju kako treba, religija ne moe napredovati u dui. Um mora biti preoku-
588
piran svetim i vjenim stvarima, ili e gajiti beznaajne i povrne misli. I intelektualne i mora-
lne moi moraju se disciplinovati, a one jaaju i unapreuju se vjebom. CT 544 (1913)
Bolest ponekad proizvedena matom.* Bolest se ponekad proizvodi i esto veoma
pospjeuje putem mate. Mnogi doivotni invalidi mogli bi biti dobro kad bi samo mislili
tako. Mnogi zamiljaju da e svako neznatno izlaganje prouzrokovati bolest, i zli efekat se
proizvodi zato to se oekuje. Mnogi umiru od bolesti iji uzrok je potpuno imaginaran. MH
241 (1905)
Izopaena mata. Iz onoga to mi je Gospod pokazao, ene ove vrste [one sa preuvelianim
konceptom o svojim kvalitetima] imale su matu izopaenu itanjem romana, sanjarenjem, i
zidanjem kula u vazduhu ivei u svijetu mate. One nijesu snizile vlastite ideje do obinih,
korisnih ivotnih dunosti. One nijesu preuzimale ivotna bremena koja lee na njihovoj stazi
i nastojale da naine dom srenim i radosnim za svoje mueve. One su im ostavljale itav
njihov teret, ne nosei ni svoje breme. One oekuju da drugi predvide njihove potrebe i rade
za njih, dok su same slobodne da prigovaraju i sumnjie kako im se prohtije. Ove ene imaju
bolesni sentimentalizam, stalno mislei da nijesu cijenjene, da im njihovi muevi ne
poklanjaju svu panju koju zasluuju. One zamiljaju sebe kao muenice. 2T 463 (1870)
Savjet ovjeku sa bolesnom matom. Vidjela sam da ti je Bog dao svjetlost i iskustvo da
moe uvidjeti grenost naprasitog duha i kontrolisati svoje strasti. Ukoliko propusti da
589
uini tako, izvjesno e ispustiti vjeni ivot. Mora nadvladati ovu bolest mate.
Ti si krajnje osjetljiv, i ako se kae neto to se suproti kursu koji slijedi, veoma se
uvrijedi. Osjea da si ponien i da se mora braniti, spasti svoj ivot; i u svom ozbiljnom
*
Vidi naslov br. 75, Mata i bolest
261
naporu da sauva ivot, ti ga gubi. Ti mora obaviti zadatak umiranja sebi i kultivisanja
duha snoljivosti i strpljenja. Prestani da misli da ti se ini zlo i nepravda, da neko pokuava
da te istisne ili povrijedi. Ti vidi lanim oima. Sotona te navodi na ove izopaene poglede
na stvari. 2T 424 (1870)
Razum pod kontrolom mate. Ti si u stanju da kontrolie svoju matu i nadvlada ove
nervne napade. Ima mo volje, i treba je prizvati u pomo. Nijesi ovo uinio, ve dopustio
svojoj veoma aktivnoj mati da kontrolie razum. U ovome si oalostio Duha Bojega. Da
nijesi imao sile nad ovim osjeanjima, to ne bi bio grijeh; ali nije odogovor tako se predavati
neprijatelju. Tvoja volja mora se posvetiti i potiniti umjesto to se svrstava u opoziciji onome
to je od Boga. 5T 310, 311 (1885)
Ishrana utie na matu. Neumjerenost zapoinje za naim stolovima u upotrebi nezdrave
hrane. Posle odreenog vremena, kroz stalno poputanje, probavni organi bivaju oslabljeni, i
uzeta hrana ne zadovoljava apetit. Uspostavlja se nezdravo stanje, i postoji udnja za
stimulativnijom hranom. aj, kafa, i meso proizvode trenutni efekat. Pod uticajem ovih otrova
nervni sistem se uzbuuje, i u nekim sluajevima, za izvjesno vrijeme, ini se da je razum
okrijepljen a mata bujnija. 3T 487 (1875)
590
Uinak aja, kafe i drugih popularnih napitaka. aj djeluje kao stimulans i, u izvjesnoj
mjeri, proizvodi trovanje. Dejstvo kafe i mnogih drugih popularnih napitaka je slino. Prvi
efekat je raspoloenost. Nervi eluca se uzbuuju; oni prenose nadraenost na mozak, a ovaj
se zauzvrat pobuuje na dodjelu poveane aktivnosti srcu i kratkotrajne energije cijelom
sistemu. Zaboravlja se na umor, a snaga izgleda poveana. Razum se budi, mata postaje
bujnija. MH 326 (1905)
Popularna oivljavanja i mata. Popularna oivljavanja suvie esto se sprovode
pozivanjem na matu, uzbuivanjem emocija, zadovoljavanjem ljubavi prema onome to je
novo i senzacionalno. Obraenici zadobijeni na taj nain imaju malo elje da sluaju biblijsku
istinu, malo zanimanje za svjedoanstvo proroka i apostola. Ukoliko vjerska sluba nema
neto senzacionalnog karaktera, ona za njih nema privlanosti. Poruka koja se poziva na
neostraeni razum ne budi na odgovor. Jasna upozorenja Boje Rijei, koja se direktno tiu
njihovih vjenih interesa, se ne sluaju. GC 463 (1888)
Pozorite izopauje matu. Meu mnogim opasnim pribjeitima za zadovoljstvima je
pozorite. Umjesto da bude kola morala i vrline, kao to se esto tvrdi, ono je samo leglo
nemorala. Porone navike i grene sklonosti jaaju se i potvruju ovim zabavama. Niske
pjesme, nepristojni gestovi, izrazi i stavovi, kvare matu i uniavaju moral. Svaka mlada
osoba koja po navici posjeuje ove predstave bie pokvarena u naelu.
Nema uticaja u naoj zemlji monijeg da zatruje matu, da razori religiozne utiske, i da
otupi ljubav prema mirnim zadovoljstvima i trezvenim realnostima ivota od pozorinih
zabava. Ljubav prema ovim scenama poveava se sa svakim poputanjem, kao to elja za
otrovnim piem jaa kroz upotrebu. Jedini sigurni kurs je kloniti se pozorita, cirkusa, i
svakog drugog sumnjivog mjesta za zabavu. 4T 652, 653 (1881)
591 Fikcija stvara svijet mate. Odavala si se itanju romana i pria dok nijesi poela ivjeti u
svijetu mate. Uticaj takvog itanja je poguban kako za um tako i za tijelo; ono slabi razum i
donosi strano optereenje na fiziku snagu. S vremena na vrijeme tvoj um jedva da je zdrav
zato to je mata bila preuzbuena i bolesna itanjem izmiljenih pria. Um treba tako discip-
linovati da se sve njegove moi skladno razvijaju....
262
Ako se mata neprekidno hrani i stimulie fiktivnom literaturom, ona uskoro postaje
tirarnin koji kontrolie sve ostale sposobnosti uma i uzrokuje da ukus postane nestalan i
sklonosti izopaene. 4T 497 (1881)
itanje utie na mozak. Lino sam se upoznala sa nekima koji su izgubili zdravu obojenost
uma kroz pogrene navike itanja. Oni idu kroz ivot sa bolesnom matom, uveliavajui
svaku malu alost. Stvari koje zdravi, razborit um ne bi ni zapazio za njih postaju
nepodnoljiva iskuenja i nepremostive prepreke. Njima je ivot u stalnoj sjenci. CTBH
124, 1890. (FE 162, 163)
Gledanje kvari matu. Ovo je doba kad pokvarenost svugdje kipti. elja oiju i pokvarene
strasti pobuuju se gledanjem i itanjem. Srce se kvari preko mate. Um uiva u posmatranju
prizora koji bude niske strasti. Ove zle slike, koje se vide preko ukaljane mate, kvare moral i
pripremaju obmanuta, zaluena bia da razuzdaju bludne strasti. Potom slijede grijesi i zloini
koji vuku bia formirana po obliju Bojemu do nivoa sa ivotinjama, odvlaei ih na kraju u
propast.
Izbjegavajte itanje i gledanje onoga to sugerie neiste misli. Kultiviite moralne i
592
intelektualne moi. Ne dopustite da ove moi oslabe i izopae se neprimjerenim itanjem ak i
pria. Znam neke jake umove koji su postali neuravnoteeni i djelimino otupljeni, ili
paralizovani, neumjerenou u itanju. 2T 410 (1870)
Masturbacija i mata. Kad se ljudi predaju navici masturbacije, nemogue je probuditi
njihova moralna osjetila da cijene vjene stvari ili uivaju u upranjavanju duhovnosti.
Neiste misli obuzimaju i kontroliu matu i fasciniraju um, a zatim slijedi gotovo nekontroli-
sana elja za vrenjem neistih djela. Da se um vaspitavao da razmilja o uzvienim predme-
tima, mata obuavala da posmatra iste i svete stvari, bila bi utvrena protiv ovog groznog,
poniavajueg, po duu i tijelo pogubnog poputanja. Ona bi se, kroz obuku, navikla zadra-
vati na uzvienom, nebeskom, istom, i svetom, i ne bi bila privuena ovim niskim, pokvare-
nim i zlim poputanjem. 2T 470 (1870)
Umno sanjarenje vodi samouzvienju. Ako su misli, sanjarenja uma, od velikih namjera u
kojima figurira svoje ja, u rijeima i postupcima otkrie se samouzvisivanje, uzdizanje sebe.
Ove misli nijesu takve da vode bliskom hodanju sa Bogom. Oni koji djeluju bez promiljenog
razmatranja, ne postupaju mudro. Oni ine povremene napore, upravljaju se tu i tamo, hvataju
se za ovo ili ono, ali to ne vodi niemu. Oni lie na lozu; njeni izdanci neuvjebani i
preputeni da lutaju u svim pravcima uhvatie se za svako smee koje im je na dohvatu; ali
prije nego to loza moe da bude od kakve koristi, ove vrijee moraju se otrgnuti od stvari za
koje su se uhvatile i obuiti da se obavijaju oko onoga to e ih uiniti ljupkim i dobro
oblikovanim. Lt 33, 1886.
593
Kontrolisanje mate. Da si obuavala svoj um da se bavi uzvienim predmetima, razmi-
ljajui o nebeskim temama, mogla si uiniti mnogo dobra. Mogla si imati uticaja na umove
drugih da skrenu svoje sebine misli i svjetoljubive sklonosti u kanal duhovnosti. Da su tvoje
sklonosti i misli dovedene u pokornost Hristu, bila bi sposobna da ini dobro. Mata ti je
uniena zato to si joj dozvolila da tee zabranjenim kanalom, da postane zanesena.
Sanjarenje i romantino zidanje kula u vazduhu oneposobilo te za korisnost. Ti ivi u svijetu
mate; postala si zamiljeni muenik i zamiljeni hrianin. 2T 251 (1869)
Drite se dalje od Sotoninog zaaranog tla (savjet jednoj egocentrinoj porodici). Trebate
se drati dalje od Sotoninog zaaranog tla i ne doputati svojim umovima da pokoleba od
263
svoje odanosti Bogu. Kroz Hrista moete i treba da budete sreni i stei navike samokontrole.
ak i vae misli moraju moraju se dovesti u podreenost Bojoj volji i vaa osjeanja pod
kontrolu razuma i religije. Mata vam nije data da joj se doputa da bude razuzdana i ima svoj
vlastiti put bez ikakvog napora na obuzdavanju ili disciplini. Ako su misli pogrenem,
osjeanja e biti pogrena; a kombinacija misli i osjeanja sainjava moralni karakter. Kad
odluite da se od vas kao hriana ne trai da obuzdavate svoje misli i osjeanja, dolazite pod
uticaj zlih anela i prizivate njihovo prisustvo i njihovu kontrolu. Ako se predajete svojim
utiscima i doputate svojim mislima da uplove u kanal sumnje, nedoumice i kajanja, biete
meu najnesrenijim smrtnicima, i vai ivoti pokazae se promaenima. 5T 310 (1885)
Posmatrati ivot onakvim kakav jeste. Ukoliko ne posmatra ivot onakvim kakav jeste, ne
odbaci te blistave slike iz mate, i spusti se do trezvenih pouka iskustva, probudi-e se kad
bude suvie kasno. Tada e shvatiti stranu greku koju si poinila. 3T 43 (1872)
594
Gramzivost stvara umiljene potrebe. Sluaj brata I je straan. Ovaj svijet je njegov bog; on
oboava novac.... Njemu nije potreban niiji ukor ve saaljenje svih. Njegov ivot bio je
strana greka. On je patio od umiljene potrebe za novcem dok je bio okruen izobiljem.
Sotona je prisvojio njegov um i, uzbuujui organ gramzivosti, zaludio ga po ovom predmetu.
Uzvienije, plemenitije sile njegovog bia dovedene su u veoma veliku podreenost ovoj
krtoj, sebinoj sklonosti.
Njegova jedina nada je slamanje Sotoninih okova i nadvladavanje ovoga zla u svom
karakteru. On je ovo pokuao uiniti radei neto po svojoj savjesti, ali to nije bilo dovoljno.
Ovo prosto ulaganje velikog napora i rastajanje od svoga mamona, itavo vrijeme osjeajui
da se rastaje sa svojom duom, nije plod prave religije.
On mora uvjebavati svoj um za dobra djela. On se mora utvrditi protiv svoje sklonos-
ti za sticanjem. On mora utkati dobra djela u itav svoj ivot. On mora gajiti ljubav prema in-
jenju dobra i uzdii se iznad sitniavog, krtog duha koji je podsticao. 2T 237, 238 (1869)
Sujevjerje potie iz mate. Tvoje iskustvo pokazano mi je kao nepouzdano jer se suproti
prirodnom zakonu. Ono je u sukobu sa nepromjenljivim naelima prirode. Sujevjerje, moja
draga sestro, koje potie iz bolesne mate, svrstava te nasuprot nauci i naelu. emu se
pokoriti? Tvoja snane predrasude i sam set ideja u pogledu onoga koji je kurs najbolji za
slijediti vezano za tebe samu dugo te je zadravao od dobra. Godinama sam shvatala tvoj
sluaj ali osjeala sam se nekompententnom da ti izloim stvar na tako jasan nain da je
moe uvidjeti i shvatiti, i praktino primijeniti svjetlost koja ti je data. 3T 69 (1872)
595 Majke i mata. Pokazane su mi majke koje vodi bolesna mata, uticaj koji se osjea na
muu i djeci. Prozori se moraju drati zatvorenim zato to majka osjea vazduh. Ako joj je
iole hladno, i doe do promjene u njenom odijevanju, ona misli da se i djeca moraju ponaati
na isti nain, i tako se itava porodica liava fizike otpornosti. Svi su pod uticajem jednoga
uma, fiziki i mentalno ozlijeeni kroz bolesnu matu jedne ene, koja sebe smatra kriteri-
jumom za cijelu porodicu....
Ljudi na sebe navlae bolest svojim pogrenim navikama; ipak uprkos svjetlosti i
znanja, oni ostaju vjerni svom vlastitom kursu. Oni ovako rezonuju: Zar nijesmo ispitali ovu
stvar? I zar je nijesmo shvatili na osnovu iskustva? Ali iskustvo osobe ija mata je u krivu
ne treba da ima veliku teinu za bilo koga. 2T 524 (1870)
Zaprezanje uma. Svi su slobodni moralni posrednici, i kao takvi oni moraju uvesti svoje
misli u ispravan kanal. Ovo je iroko polje na kojemu um moe bezbjedno lutati. Ako Sotona
264
nastoji da odvrati um ka niskim i senzualnim stvarima, vratite ga opet nazad i usmjerite na
vjene stvari; i kad Gospod vidi da se ini odluan napor da se zadre samo iste misli, On e
poput magneta privui um, istei misli i osposobljavajui ih da se oiste od svakog tajnog
grijeha. Da odacimo matarije i svaku visinu koja se podie na poznanje Boije, i robimo
svaki razum na pokornost Hristu (2 Korinanima 10:5).
Prvi zadatak onih koji bi se htjeli reformisati je da oiste matu. Ako um ode u
poronom pravcu, on se mora ograniiti da se bavi samo istim i uzvienim predmetima. Kad
ste kuani da se odate pokvarenoj mati, tada pribjegnite prestolu milosti i molite se za snagu
sa Neba. U Bojoj snazi mata se moe disciplinovati da se bavi onim to je isto i nebesko.
Und MS 93.
64. NAVIKE
596
Biblija daje naela. Rije Boja izobiluje optim naelima za formiranje ispravnih navika
ivljenja, a svjedoanstva, opta i lina, sraunata su da skrenu... naroitu pozornost na ova
naela. 5T 663, 664 (1889)
Poput eline mree. Jednom oformljena, navika je poput eline mree. Moe se
oajniki boriti protiv nje, ali nee popustiti. Tvoj jedini siguran kurs je graditi za vrijeme i za
vjenost. Lt 117, 1901.
Pravila navike. Dunost je svih da posmatraju striktna pravila u svojim ivotnim navika-
ma. Ovo je za vae vlastito dobro, draga omladino, i fiziki i moralno. Kad ujutro ustajete,
uzmite u ozbir, koliko god je to mogue, posao koji morate zavriti tokom dana. Ako je
neophodno, uzmite mali notes u koji ete biljeiti ono to se mora uraditi, i odredite sebi
vrijeme u koje ete obaviti posao. YI, Jan 28, 1897. (Ev 562)
Redovne navike unapreuju zdravlje. Na Bog je Bog reda, i On eli da Njegova djeca
597
budu voljna da dovedu sebe u red i pod Njegovu disciplinu. Dakle, ne bi li bilo bolje da se
prekine sa ovom navikom obraanja noi u dan i ranih jutarnjih sati u no? Kad bi mladi
oformili navike redovitosti i reda, oni bi napredovali u zdravlju, u duhu, u pamenju, i u
naravi. YI, Jan 28, 1897.
Uklanjanje povoda za bolest. Ispravne i korektne navike, inteligentno i istrajno upra-
njavane, uklonie povod za bolest, i prestae potreba pribjegavanja jakim opojnim sredstvima.
Mnogi korak po korak nastavljaju sa svojom neprirodnom popustljivou, to dovodi do
najveeg mogueg neprirodnog stanja stvari. MS 22, 1887. (MM 222)
Ispravne navike pospjeuju zdravlje. Zdravlje se moe zadobiti ispravnim ivotnim
navikama i moe se primorati da slui interesu i uskladi se sa njim. Ali ovaj kapital, dragocje-
niji od svakog zaloga u banci, moe se rtvovati neumjerenou u jelu i piu ili preputanjem
organa da zaraju od neaktivnosti. Omiljene povlastice moraju se napustiti; lijenost se mora
nadvladati. 4T 408 (1880)
Navike koje degradiraju uzvienije sposobnosti. Svaka navika koja ne unapreuje zdravu
akciju u ljudskom sistemu degradira uzvienije i plemenitije sposobnosti. Rave navike u jelu
i piu vode u zablude u mislima i postupcima. RH, Jan 25, 1881. (CH 67)
265
Nadvladavanje prethodno utvrenih navika. Prethodno utvrene navike i zamisli u
mnogim sluajevima moraju se nadvladati prije mogunosti postizanja napretka u religioznom
ivotu. RH, June 21, 1887. (FE 118)
Od ravih navika teko se oduiti (savjet jednom rukovodiocu). Sada e ti biti teko da
izvri promjene u svom karakteru koje Bog trai da uini, jer u mladosti ti je bilo teko da
bude precizan i pokrene se na akciju. Kad se karakter oformi, navika uvrsti, a mentalne i
598
moralne sposobnosti postanu jake, najtee je oduiti se od ravih navika, biti brz na akciju.
Treba da shvati vrijednost vremena. Nema opravdanja za izostavljanje najvanijeg,
mada neugodnog posla, nadajui se da e ga se posve osloboditi ili mislei da e postati
manje neugodan, dok vrijeme provodi na ugodnim stvarima koje u stvari ne optereuju. Prvo
treba da uradi posao koji se mora uraditi i koji ukljuuje vitalne interese djela, i tek kad se
okona ono to je bitnije latiti se manje vanih stvari.
Preciznost i odlunost u Bojem djelu su veoma bitni. Odlaganje je u sutini poraz.
Minuti su zlatni i trebaju se iskoristiti na najbolji nain. Zemaljski odnosi i lini interesi treba
da su uvijek od drugorazrednog znaaja. Nikada ne treba dopustiti da trpi djelo Boje i u naj-
manjoj pojedinosti zbog naih zemaljskih prijatelja ili najdraih roaka. 3T 499, 500 (1875)
Naslijeene i steene sklonosti postaju navike. Velika naslijeena i steena sklonost ka zlu
kod Jude bila je pohlepa. Upranjavanjem ona je postala navika koju je unosio u svim svojim
poslovima. Hristolika naela potenja i pravde nijesu imala mjesta u prodavanju i kupovanju.
Njegove navike ekonomisanja razvile su se u cicijaki duh i postale fatalna zamka. Dobitak je
bio njegovo mjerilo ispravnog religioznog iskustva, i svaka istinska pravednost postala je
podreena tome. Dok je i dalje bio uenik u spoljanoj formi, dok je bio u samoj Hristovoj
prisutnosti, prisvajao je za sebe sredstva koja su pripadala Gospodnjoj riznici. MS 28, 1897.
Navike odluuju budunost. Mora se imati na umu da mladi formiraju navike koje e, u
599
devet od deset sluajeva, odluiti njihovu budunost. Uticaj drutva kojega se dre, veza koje
sklapaju, i naela koja usvajaju nosie se sobom kroz ivot. 4T 426 (1880)
Rave navike lake se formiraju nego dobre. Djeca su osobito prijemiva na utiske; i
pouke koje primaju u ranim godinama nosie sa sobom kroz ivot. Svo obrazovanje koje
steknu nikada nee nadomjestiti zle posledice slabe discipline u djetinjstvu. Jedan propust,
esto ponavljan, formira naviku. Jedan progrean in priprema put za drugi. Taj in, ponov-
ljen, formira naviku.
Rave navike se lake formiraju od dobrih, a tee naputaju. Daleko manje vremena i
truda je potrebno da se ukalja djetinja narav nego da se utisnu naela i navike pravednosti na
ploicama due. Samo kroz stalni nadzor i odupiranje zlu moemo se nadati oblikovanju
ispravne naravi.
Gospod e biti sa vama, majke, dok pokuavate da oblikujete ispravne navike kod
svoje djece. Ali morate rano zapoeti proces obuke, ili e va budui zadatak biti znatno tei.
Uite ih stih po stih, pravilo po pravilo, ovdje malo i ondje malo. Imajte na umu da vaa djeca
pripadaju Gospodu i da su Njegovi sinovi i keri. On namjerava da porodice na zemlji budu
uzorci porodice na nebu. RH, Dec 5, 1899.
Navike se rijetko mijenjaju. Ponovljena djela u datom kursu postaju navike. One se mogu
ispraviti strogom obukom, u kasnijem ivotu, ali se rijetko mijenjaju. Jednom formirane,
navike se sve vie i vie utiskuju u karakter. GH, Jan, 1880. (CG 199, 200)
Napadanje pogrenih navika donosi malo dobra. Od male je koristi pokuavati reformisati
266
druge napadanjem onoga to smatramo pogrenim navikama. Takav napor esto rezultira u 600
veu tetu nego korist.

U svom razgovoru sa enom Samarjankom, umjesto nipodatavanja Jakovljevog
bunara, Hristos je predstavio neto bolje. Da ti zna dar Boji, rekao je on, i ko je taj koji ti
govori: daj mi da pijem, ti bi iskala u njega i dao bi ti vodu ivu (Jovan 4:10). On je skrenuo
razgovor na blago koje je imao da podari, nudei eni neto bolje od onoga to je imala, ivu
vodu, radost i nadu jevanelja. MH 156, 157 (1905)
Napori za reformacijom proistiu iz elje da se ini pravo. Istina je da se ljudi ponekad
postide od svojih grenih puteva i napuste neke od svojih zlih navika prije nego su i svjesni
privlaenja Hristu. Ali kad god ulau napor da se reformiu, iz iskrene elje da rade pravo,
Hristova sila je ono to ih privlai. Uticaj kojega nijesu svjesni radi na dui, i savjest oivljava
a spoljanji ivot se popravlja. I kako ih Hristos privlai da pogledaju na Njegov krst, da
pogledaju Onoga kojega su proboli njihovi grijesi, zapovijest se vraa kui u savjest. Otkriva
im se zloa njihovog ivota, duboko ustolieni grijeh due. Oni poinju shvatati neto od
pravednosti Hristove i uzvikuju: ta je grijeh, da se traila takva rtva za iskupljenje
njegovih robova? Da li se zahtijevala sva ova ljubav, sva ova patnja, svo ovo ponienje, da ne
poginemo, ve da imamo vjeni ivot? SC 27 (1892)
Zle navike moraju se nadvladati. Gledanjem kao kroz staklo slave Gospodnje, mi se u
stvari mijenjamo u to isto oblije, iz slave u slavu, kao od Duha Gospodnjeg. Mi premalo
oekujemo, i primamo prema svojoj vjeri. Ne smijemo se hvatati za svoje vlastite puteve,
vlastite planove, vlastite ideje; moramo se preobraziti obnovljenjem svojih umova kako bi 601
mogli kuati koje je dobra, i prihvatljiva, i savrena volja Boja. Ustaljeni grijesi moraju se
pobijediti i zle navike nadvladati. Rave sklonosti i osjeanja moraju se iskorijeniti a sveta
narav i emocije zaeti u nama kroz Duha Bojega. Lt 57, 1887.
Rave navike, kad im se suproti, pruie jo ei otpor; ali ako se ratovanje nastavi
energino i istrajno, one se mogu pobijediti. 4T 655 (1881)
Milost Hristova slama okove zle navike. Ljudi moraju nauiti da blagoslovi poslunosti, u
svojoj punini, mogu njihovi samo kad primaju milost Hristovu. Njegova milost je ta koja
ovjeku daje silu da se pokorava zakonima Bojim. Ona ga osposobljava da slomi okove zle
navike. To je jedina sila koja ga moe uiniti i odrati postojanim na pravom putu. MH 115
(1905)
Kroz silu Hristovu mukarci i ene kidaju lance grene navike. Oni se odriu
sebinosti. Koji je poroan postaje smjeran, pijanica trezvenjak, rasipnik istunac. Due koje
su nosile oblije Sotone postaju preobraene u oblije Boje. AA 476 (1911)
Ispravne misli i postpuci mogu postati uobiajeni. Jedina sigurnost za svaku duu je u
ispravnom miljenju. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoogranienja
jaa vjebom. Ono to ispoetka izgleda teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, i ispravne
misli i postupci postaju uobiajeni. MH 491 (1905)
267
65. LIJENOST
602 Obaveza razvoja intelekta do njegovog maksimuma. Bog zahtijeva obuku mentalnih
sposobnosti. On namjerava da Njegove sluge posjeduju inteligentnije i jasnije zapaanje od
svjetovnih ljudi, i On je nezadovoljan onima koji su suvie bezbrini ili indolentni da budu
korisni, dobro obavijeteni radnici. Gospod nam zapovijeda da ga ljubimo svim svojim srcem,
svom svojom duom, svom svojom snagom i svim svojim umom. Ovo nas obavezuje na
razvoj intelekta do njegovog punog kapaciteta, da svim svojim umom moemo poznavati i
voljeti svoga Stvoritelja. COL 333 (1900)
ovjek nalazi sreu u radu. Adam je imao teme za razmiljanje u djelima Bojim u Edemu,
koji je bio nebo u malom. Bog nije stvorio ovjeka prosto da razmilja o Njegovim slavnim
djelima; stoga, dao mu ne ruke da radi kao i um i srce za razmiljanje. Da se ovjekova srea
sastoji u neradu, Stvoritelj ne bi dao Adamu odreeni zadatak. ovjek je imao nai sreu kako
u radu tako i u razmiljanju. RH, Feb 24, 1874. (1BC 1082)
Lijenost najvee prokletstvo. Biblija ne odobrava lijenost. To je najvee prokletstvo koje
603
donosi nesreu naem svijetu. COL 343 (1900)
Vedro obavljati svakodnevne zadatke. Neki smatraju da su bogatstvo i dokonost pravi
blagoslov; ali oni koji su uvijek zauzeti i koji vedro obavljaju svoje svakodnevne zadae su
najsreniji i uivaju najbolje zdravlje. Zdravi umor koji proizilazi iz umjerenog rada osigurava
im blagodati osvjeavajueg sna. Presuda da ovjek mora mukotrpno raditi za svoj
svakodnevni hleb i obeanje o buduoj srei i slavi oboje dolazi sa istog prijestola, i oboje je
blagoslov. YI, Dec 5, 1901. (ML 168)
Srea u ispunjavanju odreenih dunosti. Stvarna srea nalazi se samo u dobru i injenju
dobra. Najistija, najvea radost dolazi onima koji vjerno ispunjavaju svoje odreene
dunosti. YI, Dec 5, 1901. (ML 168)
Dokolica moe odvesti u potitenost. Osjeanja potitenosti esto su posledica nepri-
mjerene dokolice. Lijenost daje vremena za razmiljanje o zamiljenim alostima. Mnogi koji
nemaju stvarna iskuenja ili potekoe u sadanjosti pozajmljuju ih iz budunosti. Kad bi ove
osobe nastojale da olakaju bremena drugih, zaboravile bi na vlastita. Energian rad koji bi
pozvao na akciju i mentalne i fizike moi pokazao bi se kao neprocjenjivi blagoslov za um i
tijelo. ST, June 15, 1882.
Razvoj karaktera. Zapamtite da na kakvom god poloaju sluili vi otkrivate pobudu,
razvijate karakter. ta god radili, inite to precizno i marljivo; nadvladajte sklonost traenja
604
lakeg zadatka. MH 499 (1905)
Um se mora obuavati da ne gleda na sebe. Um se treba obuavati da ne gleda na sebe, da
se bavi temama koje uzvisuju i oplemenjuju. Neka se dragocjeni sati ivota ne trae u
sanjarenju o nekom velikom djelu koje e se obaviti u budunosti, dok se male sadanje
dunosti zanemaruju. ST, June 15, 1882.
Neaktivnost tetna po zdravlje. Invalidi ne smiju dopustiti sebi da utonu u stanje neak-
tivnosti koja je veoma tetna po zdravlje. Mo volje mora se potvrditi; averzija prema aktivnoj
vjebi i strah od ukupne odgovornosti mora se pobijediti. Oni nikad nee povratiti zdravlje
ukoliko se ne otarase ovog apatinog, uspavanog stanja uma i pokrenu se na akciju. ST,
June 15, 1882.
268
Previe lijeni za upranjavanje sposobnosti. Oni koji su isuvie lijeni da shate svoje
odgovornosti i upranjavaju svoje sposobnosti propustie da prime Boji blagoslov, a talenti
koji su im dati bie oduzeti od njih i predati aktivnim, revnim radnicima koji e ih umnoiti
kroz stalnu upotrebu. 4T 458, 459 (1880)
Osmiljen rad bitan za uspjeh. Neki mladi ljudi misle da ako bi mogli provesti ivot ne
inei nita bili bi neizmjerno sreni. Oni gaje mrnju prema korisnom radu. Oni zavide
sinovima zadovoljstva koji svoje ivote posveuju zabavi i razonodi.... Nesrea i tuga su
rezultat takvog miljenja i ponaanja. Nerad je mnoge mlade ljude gurnuo u propast.
Osmiljen rad je bitan za uspjeh svake mlade osobe. Bog ne bi mogao baciti vee
prokletstvo na mukarce i ene od osude na neaktivnost. Lijenost unitava duu i tijelo. Srce,
moralni karakter, i fizika energija slabe. Razum strada, a srce je otvoreno za iskuenje poput
iroke avenije da utone u svaki porok. Lijen ovje iskuava avola da ga kua. MS 2, 1871.
(HC 222)
Pusto indolentnih navika (savjet roditeljima). Bili ste slijepi u odnosu na silu koju je
605
neprijatelj imao nad vaom djecom. Domainski rad, ak i zamor, ne bi im nakodio ni
petnaesti dio koliko su to uinile indolentne navike. Oni bi izbjegli mnoge opasnosti da su
upuivani u ranijem periodu da provode svoje vrijeme u korisnom radu. Ne bi stekli tako
nespokojnu narav, takvu elju za promjenom i odlaskom u drutvo. Izbjegli bi brojna
iskuenja na tatinu i uee u beskorisnim zabavama, povrno itanje, prazne razgovore, i
gluposti. Vrijeme bi im prolazilo vie na njihovo zadovoljstvo i bez tako velikog iskuenja
traganja za drutvom suprotnog pola i opravdavanja sebe na zlom putu. Tatina i bolesna
ljubav, beskorisnost i neumitan grijeh, bili su posledica ove indolentnosti. 4T 97, 98 (1876)
Naprei svaki mii. ovjek je dodijeljena uloga u ovoj velikoj borbi za vjeni ivot; on
mora odgovoriti na rad Svetog Duha. Proboj kroz sile tame zahtijeva borbu, a Duh radi u
njemu na izvrenju ovog zadatka. Ali ovjek nije pasivno bie, da se spasi u nehatu. On se
poziva da napregne svaki mii i vjeba svaku sposobnost u borbi za besmrtnost; ipak Bog je
taj koji obezbjeuje djelotvornost.
Nijedno ljudsko bie ne moe se spasti u nehatu. Gospod nam zapovijeda: Navalite
da uete na tijesna vrata; jer kaem vam: mnogi e traiti da uu i nee moi (Luka 13:24).
Uite na uska vrata; jer su iroka vrata i irok put to vode u propast, i mnogo ih ima koji
njim idu. Kao to su uska vrata i tijesan put to vode u ivot, i malo ih ima koji ga nalaze
(Matej 7:13, 14). MS 16, 1896.
269
*
66. EMOCIONALNE POTREBE
Razlog za postojanje. Boji zakon je zakon ljubavi. On vas je okruio ljepotom da vas naui
606
da nijeste postavljeni na zemlji prosto da radite za sebe, da kopate i gradite, da se trudite i
tkate, ve da obasja ivot i uini ga radosnim i lijepim sa ljubavlju Hristovom kao cvijee,
da obraduje druge ivote kroz slubu ljubavi. MB 97 (1896)
Ljubav zadovoljava unutranju potrebu. Ljubav mora biti naelo akcije. Ljubav je osnovno
naelo Boje vladavine na nebu i zemlji, i ona mora biti temelj hrianskog karaktera. Jedino
ga to moe uiniti i odrati postojanim. Jedino ga to moe osposobiti da podnese probe i
iskuenja. COL 49 (1900)
Gajiti ljubav. Ljubav prema Bogu i meusobna ljubav mora se njegovati, jer je dragocjena
kao zlato. Potrebno je da sada na najbolji nain predstavimo karakter iste i neukaljane
religije, koja je, i po svojoj prirodi i u svojim zahtjevima, suprotnost sebinosti. Ljubav poput
607
one koju je Hristos predstavio je neuporediva; ona je po vrijednosti iznad zlata ili srebra ili
dragog kamenja. Moramo se moliti i tragati za ljubavlju koju je Hristos posjedovao. Hrianin
koji je ima nosi karakter koji je iznad svih ljudskih slabosti. Lt 335, 1905.
Ljubav je svima potrebna. Razlog zato postoji toliko okrutnih mukaraca i ena na naem
svijetu je to to se prava privrenost smatra slabou, obeshrabruje se i potiska. Bolji dio
prirode osoba iz ove grupe izopaio se i zakrljao u djetinjstvu, i ukoliko zraci boanske
svjetlosti ne otope njihovu hladnou i okrutnu sebinost, njihova srea bie zauvijek
pokopana. Da bismo imali njena srca, kao to je Isus imao kad je bio na zemlji, i posveeno
saosjeanje, kao to aneli imaju za grene smrtnike, mi moramo njegovati simpatije iz
djetinjstva, koje su same po sebi jednostavne. 3T 539 (1875)
Srce vrelo ivota. Ni brat niti sestra K nemaju iskustva u rtvovanju za istinu, u bogaenju u
dobrim djelima, sabiranju svoga blaga na nebu. Njihovo saosjeanje, panja, i strpljenje nijesu
doli do izraaja prema zavisnoj, dragoj djeci. Oni su vodili rauna samo o svojoj sebinoj
udobnosti. Njihova srca nijesu bila vrelo sa kojega teku ivi potoci njenosti i privrenosti. U
blagosiljanju drugih ljubaznim rijeima i djelima milosti i dobrote oni bi sami pribavili
blagoslov. Bili su isuvie skueni u svojoj sferi korisnosti. 2T 649, 650 (1871)
Ljubav prema sebi razara mir. Ljubav prema svome ja je ono to razara mir. Sve dok je
svoje ja ivo, uvijek smo spremni da ga branimo od ponienja i uvrede; ali kad smo mrtvi, i
na ivot sakriven sa Hristom u Bogu, zanemarivanje i omalovaavanje neemo primati k
608 srcu. Biemo gluvi za prekor i slijepi za potsmijeh i uvredu. Ljubav dugo trpi, milokrvna je;
ljubav ne zavidi; ljubav se ne velia, ne nadima se, ne ini to ne valja, ne trai svoje, ne srdi
se, ne misli o zlu, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini, sve snosi, sve vjeruje, svemu se
nada, sve trpi. Ljubav nikad ne prestaje (1 Korinanima 13:4-8). MB 16 (1896)
Sigurnost se nalazi u ispravnom miljenju. Potreban nam je stalan osjeaj oplemenjujue
sile istih misli. Jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. ovjek je ono to
misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoograniavanja jaa vjebom. Ono to ispoetka izgleda
teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, dok ispravne misli i postupci ne postanu uobiajeni.
Ako hoemo moemo se od svega to je loe i jeftino i uzdii se na visok standard; moemo
*
Vidi V dio, ivotna pokretaka sila, i XI dio, Emocionalni problemi
270
biti potovani od ljudi i voljeni od Boga. MH 491 (1905)
Nedostatak privrenosti kvari. Gospod je izloio pred Izraelom posledice odravanja
zajednice sa zlim duhovima u gadostima Hananejaca: oni su bili bez prirodne privrenosti,
idolopoklonici, preljubnici, ubice, i mrski svakom pokvarenom milju i gadnom navikom.
PP 698 (1890)
Plod zlobe je smrt.* Duh mrnje i osvete potie od Sotone, i naveo ga je da preda na smrt
Sina Bojega. Ko god gaji zlobu ili neljubaznost gaji isti duh, i njegov plod bie na smrt. U
osvetoljubivim mislima lei prikriveno zlo djelo, kao biljka u sjemenu. Svaki koji mrzi na
brata svojega krvnik je ljudski; i znate da nijedan krvnik ljudski nema u sebi vjenoga ivota
(1 Jovanova 3:15). MB 56 (1896)
Potreba za drutvom. Mnogi su se mogli sauvati od grenih uticaja da su bili okrueni 609
dobrim drutvom i sluali kako im se govore rijei ljubaznosti i ljubavi. 4T 364 (1879)
Prirodno je traiti drutvo. Prirodno je traiti drutvo. Svako e nai drugove ili ih stvoriti. I
upravo u srazmjeri sa snagom prijateljstva bie koliina uticaja koji e prijatelji vriti jedan na
drugoga na dobro ili zlo. Svi e imati drutva na koja e uticati i sami biti pod njihovim
uticajem.
Misteriozna je veza koja spaja zajedno ljudska srca tako da se osjeanja, ukusi i naela
dvije osobe tijesno sjedine. Jedna hvata duh i kopira puteve i postupke druge. Kao to vosak
zadrava oblik peata, tako um zadrava utiske proizvedene optenjem i druenjem. Taj uticaj
moe biti nesvjestan, pa ipak ne manje moan. 4T 587 (1881)
ovjek nainjen za drutvo. Gospod je nainio ovjeka za drutvo, i On namjerava da se
ispunimo ljubaznom prirodom Hristovom i kroz druenje poveemo u tijesan odnos kao djeca
Boja, radei posao za vrijeme i za vjenost. Lt 26a, 1889. (MM 48, 49)
Ponos razara prijateljstvo. Oni [Hristovi neprijatelji] su vidjeli da velianstvo i istota i
ljepota istine, svojim dubokim i blagim uticajem, postojano osvaja mnoge umove.... On je
poruio zid razdvajanja koji je toliko laskao njihovom ponosu i iskljuivosti; i oni su se plaili
da bi, ako se dopusti, mogao sasvim odvui narod od njih. Stoga su ga pratili sa odlunim
neprijateljstvom, nadajui se da e nai neku priliku da Ga dovedu u nemilost kod mnotva i
tako omogue Sinedrionu da osigura Njegovu osudu i smrt. MB 47 (1896)
610
Dutvo i karakter. Pravo je reeno: Pokai mi svoje drutvo, i ja u ti pokazati tvoj
karakter. Mladi ne shvataju kakav osjetljiv uticaj vre na karakter i ugled svojim izborom
drutva. ovjek trai drutvo onih iji ukusi, navike i obiaji su srodni njegovim.
Onaj ko vie voli drutvo neukih i poronih osoba od mudrih i dobrih ljudi pokazuje
da je njegov vlastiti karakter manjkav. Njegovi ukusi i navike mogu isprva biti potpuno
razliiti od ukusa i navika onih ije drutvo trai, ali kako se mijea sa ovom vrstom ljudi
njegove misli i osjeanja se mijenjaju; on rtvuje prava naela i neosjetno a ipak neizbjeno se
sputa do nivoa svojih drugova. Kako rijeka uvijek uzima poprima svojstva tla kroz koje tee,
tako naela i navike mladih neumitno postaju obojene karakterom drutva sa kojim se
mijeaju. CT 221 (1913)
Odnos koji je svako obavezan da gaji. Bog nas zajedno povezuje kao lanove jedne
porodice, i svako je obavezan da njeguje ovaj odnos. Postoje slube koje dugujemo drugima i
koje se ne mogu ignorisati a ipak drati zapovijesti Boje. ivjeti, misliti i djelovati samo za
*
Vidi naslov br. 57, Mrnja i osveta
271
sebe znai postati beskoristan kao sluga Boji. Zvune titule i veliki talenti nijesu neophodni
da bi bili dobri graani ili primjerni hriani. 4T 339, 340 (1879)
Sveza jedinstva. Najnjenija zemaljska veza je ona koja postoji izmeu majke i djeteta.
Dijete spremnije prima utiske iz ivota i primjera majke nego od oca; jer ih vee jaa i
njenija zajednica. Majke imaju veliku odgovornost. Bila bih srena kad bih im mogla
predoiti zadatak koji mogu obaviti u oblikovanju umova svoje djece. 2T 536 (1870)
611
Hristos najvei prijatelj. Velika vanost pridaje se naim drutvima. Mi moemo oblikovati
puno toga to je ugodno i od koristi, ali nita nije toliko dragocjeno kao ono to ogranienog
ovjeka dovodi u vezu sa beskonanim Bogom. Kad se tako ujedine, rijei Hristove prebivaju
u nama.... Rezultat e biti oieno srce, razborit ivot, i besprekoran karakter. Ali samo kroz
upoznavanje i druenje sa Hristom mi moemo postati nalik Njemu, Besprekornom Primjeru.
ST, Sept 10, 1885. (ML 190)
Utjeha za um i mir u dui. Ljekar koji se pokae vrijednim da se postavi za vodeeg ljekara
u sanatorijumu obavljae veliko djelo. Ali njegov rad na religioznom podruju treba uvijek
biti takve prirode da se boanski protivotrov za izleenje grijehom optereenih dua predstavi
pred pacijentima. Svi ljekari trebaju razumjeti da se jedan takav posao mora raditi sa
njenou i mudrou. U naim ustanovama gdje se mentalni pacijenti dovode na tretman,
utjene rijei istine koje se govore unesreenom esto e biti sredstvo za smirenje uma i
obnovu mira u dui. Lt 20, 1902. (MM 189)
Dar Boji. Svaki dobar podsticaj ili tenja dar je Boji; vjera prima od Boga ivot koji
jedini moe proizvesti istinski rast i djelotvornost. Ed 253 (1903)
Unutranje zadovoljstvo ispravnosti. Nesebinost, naelo Bojeg carstva, je princip koji
Sotona mrzi; on odie samo njegovo postojanje. Od poetka velike borbe on se trudio da
dokae kako su Boja naela akcije sebina, i on postupa na isti nain sa svima koji slue Bo-
gu. Meutim, Hristovo djelo i svih onih koji nose Njegovo ime opovrgava Sotonine tvrdnje.
Isus je doao u ljudskom obliku da bi svojim vlastitim ivotom dao primjer
612 nesebinosti. I svi koji prihvataju ovo naelo moraju biti Njegovi pomagai demonstrirajui
ga u praktinom ivotu. Izabrati pravo zato to je pravo; stajati za istinu po cijenu stradanja i
rtve to je nasledstvo sluga Gospodnjih i pravda njihova od Mene, veli Gospod (Isaija
54:17). Ed 154, 155 (1903)
Za povjerenje i saradnju, svijet duguje Bojem zakonu. Za sve to povjerenje i saradnju
ini moguim, svijet duguje Bojem zakonu, kao to je dat u Njegovoj Rijei, i iji se trag jo
uvijek moe pratiti po smjernicama esto skrivenim i gotovo izbrisanim u srcima ljudi. Ed
137 (1903)
Istinski uspjeh nasuprot novcu. Kad dovedemo sebe u ispravan odnos sa Bogom imae-mo
uspjeha gdje god ili; i uspjeh je ono to nam je potrebno, ne novac ivi uspjeh, a Bog e
nam ga dati zato to zna sve o naem samoodricanju. On zna za svaku rtvu koju inimo.
Moda misli da tvoje samoodricanje ne pravi nikakvu razliku, da treba da ima vie obzira
itd. Ali kod Gospoda to ini veliku razliku.
Vie puta mi je pokazano da kad pojedinci ponu da tee za sve veom i veom
platom, neto dolazi u njihovo iskustvo to ih postavlja tamo gdje vie nee stajati na
pogodnom tlu. Ali kad uzimaju platu koja nosi na sebi injenicu da su samoportvovani,
Gospod vidi njihovo samoodricanje i daje im uspjeh i pobjedu. Ovo mi uvijek iznova
pokazivano. Gospod koji vidi u tajnosti platie javno za svaku rtvu za koju se pokazalo da su
272
je Njegove sluge bile voljne podnijeti. MS 12, 1913. (2SM 179, 180)
Sigurnost nije u bogatstvu. Mnogi misle da pronau sigurnost u zemaljskom bogatstvu. Ali
Hristos nastoji da ukloni prainu iz njihovih oiju koja zamrauje vidik i tako ih osposobi da
gledaju na daleko preteniju i vjenu slavu. Oni su zabludjeli fantomi za realnosti i izgubili su 613
iz vida slavu vjenoga svijeta. Hristos ih poziva da proire svoj pogled iznad sadanjice i
dodaju vjenost svojoj viziji. Lt 264, 1903. (SD 247)
Oslanjanje na Boga je prava sigurnost. Sotona je veoma svjestan da je i najslabija dua
koja nastava u Hristu vie nego ravna vojskama tame, i da, kad bi se otvoreno otkrio, bio bi
doekan i odbijen. Stoga on nastoji da izvue vojnike krsta iz njihovog jakog utvrenja, dok je
on u zasjedi sa svojim snagama, spreman da uniti sve koji se usude da stupe na njegov teren.
Samo u poniznom oslanjanju na Boga, i poslunosti svim Njegovim zapovijestima, moemo
biti sigurni. GC 530 (1888)
Bog nudi sigurnost. Bog eli da izaberemo nebesko umjesto zemaljskoga. On otvara pred
nama mogunosti nebeskog ulaganja. On bi htio ohrabriti nae najuzvienije ciljeve, dati
sigurnost naem najodabranijem blagu. On objavljuje: Uiniu da e ovjek vie vrijediti
nego isto zlato, vie nego zlato Ofirsko (Isaija 13:12). Kad se blago koje prodire moljac i
ra kvari odnese, Hristovi sledbenici mogu se radovati u svom nebeskom blagu, bogatstvu
koje je nepropadljivo. COL 374 (1900)
Posveujui uticaj istine. Jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. Mi
moramo iskoristiti svako sredstvo koje nam je Bog stavio na raspolaganju za upravljanje i
kultivaciju svojih misli. Moramo dovesti svoje umove u sklad sa Njegovim umom. Njegova
istina e nas posvetiti, tijelo i duu i duh, i biemo osposobljeni da se uzdignemo iznad isku-
enja. Rijei koje govorimo bie mudre rijei. Lt 123, 1904.
Primijenjena istina unapreuje zdravlje. Kad se ljudi koji su se odavali ravim navikama i
grenim postupcima predaju sili boanske istine, primjena te istine u srce oivljava moralne 614
moi, koje su izgledale paralizovane. Primalac posjeduje jae, jasnije razumijevanje od onoga
koje je imao prije pripajanja svoje due Vjenoj Stijeni. ak se i njegovo fiziko zdravlje
unapreuje shvatanjem svoje sigurnosti u Hristu. Poseban blagoslov Boji poiva na
primaocu u zdravlju i snazi. CTBH 13, 1890. (Te 108)
Olakanje od krivice. Oduzeti je u Hristu naao iscjeljenje i za duu i za tijelo. Bilo mu je
potrebno zdravlje due prije nego je mogao cijeniti zdravlje tijela. Prije nego se mogla
izlijeiti fiziku bolest, Hristos je morao donijeti olakanje umu i oistiti duu od grijeha. Ova
pouka ne smije se previdjeti. Danas ima na hiljade onih koji pate od fizike bolesti, koji, kao
oduzeti, eznu za porukom: Oprataju ti se tvoji grijesi. Breme grijeha, sa svojim nespoko-
jnim i nezadovoljenim eljama, temelj je njihovih bolesti. Oni ne mogu nai olakanje dok ne
dou Iscjelitelju due. Mir koji samo On moe dati obnovio bi svjeinu uma i zdravlje tijela.
MH 77 (1905)
Snaga za jedan dan. Aneli, koji e uiniti za vas ono to ne moete vi sami, ekaju na
vau saradnju. Oni oekuju da odgovorite na privlaenje Hristu. Pribliite se Bogu i jedni
drugima. eljom, tihom molitvom, otporom sotonskim oruima, stavite svoju volju na stranu
Boje volje. Dok imate elju da se odupirete avolu, i iskreno se molite: Izbavi me od iskue-
nja, imaete snagu za svoj dan.
Zadatak nebeskih anela je priu blie onima koji se kuaju i koji pate. Oni dugo i
neumorno rade na spasavanju dua za koje je Hristos umro. RH, July 4, 1889. (SD 36)
273
67. NARAV
Razliite naravi. U svom meusobnom druenju moramo zapamtiti da svi nemaju iste
615
talente i istu narav. Radnici se razlikuju u planovima i zamislima. Razliiti darovi, udrueni,
neophodni su za uspjeh djela. Zapamtimo da neki mogu popuniti izvjesne poloaje uspjenije
od drugih. Radnik kojemu je data taktinost i sposobnost koja ga osposobljava za izvrenje
neke posebne grane djela ne treba koriti druge to nijesu u stanju da obave ono to bi on
moda mogao lako uraditi. Zar nema stvari koje njegove kolege ne mogu uspjenije uraditi
nego on? Lt 116, 1903. (Ev 103)
Razliita narav, razliito gledite. Svako drutvo u ivotu poziva na ispoljavanje
samokontrole, trpeljivosti i saosjeanja. Mi se toliko puno razlikujemo u naravi, navikama,
obrazovanju, da je na nain posmatranja stvari razliit. Mi razliito sudimo. Nae razumije-
vanje istine, nae ideje vezano za ponaanje u ivotu, nijesu iste u svakom pogledu. Ne
postoje dvije osobe ije iskustvo je isto u svakoj pojedinosti. Iskuenja jedne nijesu iskuenja
druge osobe. Dunosti koje su jednom lake drugom su teke i zamrene. MH 483 (1905)
Raznolikost naravi u porodici. esto postoji uoljiva raznolikost naravi i karaktera u istoj
616 porodici, jer Boja je zamisao da se osobe razliitog temperamenta zajedno drue. Kad je ovo
sluaj, svaki lan domainstva treba da ima sveti obzir prema osjeanjima i potovati prava
drugih. Ovim putem kultivisae se uzajamni obzir i snoljivost, predrasude omekati, i grube
crte karaktera izgladiti. Harmonija se moe osigurati, a mijeanje razliitih temperamenata
moe biti od koristi svakome. ST, Sept 9, 1886. (CG 205)
Roditelji prenose narav. I oevi su kao majke ukljueni u ovu odgovornost. Oba roditelja
prenose svoje vlastite karakteristike, mentalne i fizike, svoju narav i prohtjeve, na svoju
djecu. PP 561 (1890)
Naslijeena narav. Bog eli da se meusobno ispomaemo pokazivanjem saosjeanja i
nesebine ljubavi. Postoje oni koji imaju naslijeenu osobenu narav i sklonosti. Moe biti
teko baviti se njima, ali da li smo mi besprekorni? Oni se ne smiju obeshrabrivati. Njihove
zablude ne smiju se nainiti optom svojinom. Hristos saalijeva i pomae onima koji grijee
u sudu. On je podnio smrt za svakog ovjeka, i zbog toga On ima dirljiv i dubok interes za
svakog ovjeka. 9T 222 (1909)
Promjena na prijatnu narav. Straite i molite se nalog koji se esto ponavlja u Svetom
Pismu. U ivotima onih koji se pokoravaju ovom nalogu postojae jedna prikrivena struja
sree koja e blagosloviti sve s kojima dolaze u kontakt. Oni koji su kisjele i zle naravi
postae prijatni i blagi; oni koji su ponositi krotki i ponizni. CT 293 (1913)
Redovitost i red unapreuju narav. Kad bi mladi formirali navike redovitosti i reda,
617
napredovali bi u zdravlju, u duhu, u pamenju, i u naravi. YI, Jan 28, 1897. (CG 112)
Narav se moe preoblikovati. Gospod u svojoj milosti otkriva ljudima njihove skrivene
mane. On bi htio da kritiki preispitaju komplikovane emocije i pobude svojih srca i otkriju
ono to ne valja, preoblikuju svoju narav i profine manire. Bog bi htio da se Njegove sluge
upoznaju sa svojim srcima. Da bi ih doveo do prave spoznaje svoga stanja, On doputa da ih
salijee oganj nevolja kako bi se proistili. RH, Apr 10, 1894. (ML 92)
Mrzovoljna narav kvari djelotvornost uitelja. Iznad svega drugog, onaj ko obuava mlade
treba biti svjestan odavanja mrzovolji ili potitenoj naravi; jer ovo e ga liiti simpatije
274
uenika, a bez simpatije ne moe se nadati da im bude od koristi. Mi ne smijemo zamraivati
vlastitu stazu ili staze drugih sjenkom svojih iskuenja. Imamo Spasitelja kojemu treba ii, u
ije saaljivo uho moemo izliti svaku albu. Njemu moemo ostaviti sve svoje brige i
bremena, i tada na rad nee izgledati teak ili naa iskuenja ozbiljna. CT 233 (1913)
Objedinjavanje vedrine i neporonosti. Isusova religija omekava to god je teko ili grubo
u naravi i poravnava sve to je naborano ili otro u manirima. Ona ini rijei blagim i vladanje
osvajajuim. Nauimo od Hrista kako objediniti visok osjeaj istote i neporonosti sa
vedrom naravi. Ljubazan, utiv hrianin je najmoniji argument koji se moe proizvesti u
korist hrianstva. GW 122 (1915)
Neodgovarajua ishrana kvari narav. Mnogi kvare svoju narav neodgovarajuom
ishranom. Mi bi trebali da pazimo da nauimo pouke o zdravstvenoj reformi upravo onako 618
kao to savreno pripremamo svoje studije, jer navike koje usvajamo u ovom pravcu pomau
nam u formiranju karaktera za budui ivot. Mogue je pokvariti svoje duhovno iskustvo kroz
zloupotrebu eluca. Lt 274, 1908. (CD 126)
Meso proizvodi razdraljivu narav. Bog nije uklonio meso od Jevreja u pustinji jednos-
tavno da pokae svoj autoritet, ve za njihovo dobro, da bi ouvali fiziku i moralnu snagu.
On je znao da upotreba ivotinjskog mesa jaa ivotinjske strasti i slabi razum. On je znao da
bi udovoljavanje prohtjevu Jevreja za mesom oslabilo njihove moralne moi i proizvelo tako
razdraljivu narav da bi ta ogromna armija postala nepokorna, da bi izgubili visok osjeaj
svojih moralnih obaveza i odbili da se upravljaju prema mudrim Jehovinim zakonima. ST,
June 6, 1876. (Te 160)
eer i narav. eer nije dobar za eludac. On izaziva fermentaciju, a to pomrauje mozak i
unosi razdraljivost u narav. MS 93, 1901. (CD 327)
Omekavanje izopaene naravi. Napredak u hrianskom iskustvu odlikuje se porastom
poniznosti, kao posledicom poveanja znanja. Svako ko se sjedinjuje sa Hristom odstupie od
svakog bezakonja.
Kaem vam, u strahu Bojem, pokazano mi je da e mnogi meu vama propustiti
vjeni ivot zato to svoje nade u nebo gradite na lanim osnovama. Bog vas preputa samima
sebi, da se ponizite i okuate, da poznate ta... vam je u srcu. Vi ste zapostavili Sveto
Pismo. Prezirete i odbacujete svjedoanstva jer ukoravaju vae omiljene grijehe i remete vae
samozadovoljstvo.
Kad se Hristos gaji u srcu, Njegov oblije otkrie se u ivotu. Poniznost e vladati
tamo gdje je ponos bio predominantan. Pokornost, krotost, strpljenje, omekae grube crte 619
prirodno izopaene, plahe naravi. Ljubav prema Isusu ispoljie se u ljubavi prema Njegovom
narodu. Ona nije nepostojana i plaha, ve mirna i duboka i snana.
ivot hrianina bie lien svakog pretvaranja, slobodan od svake izvjetaenosti,
lukavstva i lai. On je ozbiljan, istinit, velianstven. Hristos govori u svakoj rijei. On se
zapaa u svkom djelu. ivot zrai svjetlou Spasiteljevog prisustva. U razgovoru sa Bogom i
razmat-ranju nebeskih stvari dua se priprema za nebo i radi na prikupljanju drugih dua u
Hristov tor. Na Spasitelj moe i voljan je uiniti vie za nas nego to traimo ili ak mislimo.
5T 49, 50 (1882)
Bog moe oblikovati narav. Kakva god da je va poloaj, Bog je u stanju tako oblikovati
narav da ona bude prijatna i hristolika. ivom vjerom moete se odvojiti od svega to nije u
skladu sa Bojim umom, i na taj nain unijeti nebo u svoj ivot ovdje dolje. Hoete li ovo ui-
275
niti? Ako hoete, imaete vedrinu na svakom koraku. MS 91, 1901.
Blagoslov bolesnima. Prijatnu narav, ljubak karakter, Gospod e upotrijebiti da donese
blagoslov bolesniku. Istine Rijei Boje posjeduju posveujuu, preobraavajuu silu. Ako se
prime u srce i sprovedu u ivot, one e pokazati kao miris ivota na ivot. Neka oni koji su
zaposleni u naim ustanovama budu takvi da svjetlost istine sija u njihovim svakodnevnim
rijeima i postupcima. Hristos e jedino takve prihvatiti kao svoje saradnike. MS 69, 1909.
(MM 173)
Harmonija razliitih naravi. Harmonija i jedinstvo koje postoji meu ljudima razliitih
620 naravi je najjae svjedoanstvo koje se moe ponijeti da je Bog poslao svoga Sina na svijet da
spasi grenike. Naa je privilegija da nosimo ovo svjedoanstvo. Ali da bi to inili, moramo se
staviti pod Hristovu komandu. Na karakter mora se oblikovati u skadu sa Njegovim karak-
terom, naa volja mora se podrediti Njegovoj volji. Tada emo raditi zajedno bez misli o
neslaganju. 8T 242, 243 (1904)
Narav ispunjena zahvalanou i mirom. Od svega to se trai, gaji i kultivie, nema nita
tako vrijedno u Bojim oima kao isto srce, narav ispunjena zahvalnou i mirom. 4T 559
(1881)
Narav se ne mijenja o vaskrsenju. Ako hoete da budete sveti na nebu, prvo morate sveti
na zemlji. Crte karaktera koji gajite u ivotu nee se promijeniti smru ili vaskrsenjem.
Ustaete iz groba sa istom naravi koju ste pokazivali u svom domu i u drutvu. Lt 18b,
1891. (AH 16)
68. DRUTVENI ODNOSI
Ne smije se zapostaviti nijedna grana obrazovanja. Ukupno uzevi, Boji narod isuvie
621
malo njeguje hriansku drutvenost. Ova grana obrazovanja ne smije se zanemariti ili se
izgubiti iz vida u naim kolama. 6T 172 (1900)
Drutvena preimustva su talenti. Oni koji posjeduju veliku privrenost pod obavezom su
Bogu da je poklanjaju, ne samo svojim prijateljima, ve svima kojima je potrebna njihova
pomo. Drutvena preiumustva su talenti i moraju se upotrijebiti na dobrobit svih koji su u
domenu naeg uticaja. COL 353 (1900)
Nijesu nezavisni atomi. Studente treba uiti da nijesu nezavisni atomi ve je svako od njih
nit koja se mora ujediniti sa drugim nitima u sastavljanju tkanine. Ovo uputstvo ne moe se
uspjenije dati u nijednoj oblasti do u kolskom domu. Ovdje su uenici svakodnevno
okrueni mogunostima, koje e, ako se iskoriste, veoma pomoi u razvijanju drutvenih crta
njihovih karaktera. U njihovoj vlastitoj sili je da tako iskoriste svoje vrijeme i prilike da
razviju karakter koji e ih uiniti srenima i korisnima.
622 Oni koji se zatvaraju u sebe, koji nijesu voljni da budu privueni na blagoslov drugima
kroz prijateljsko druenje, gube mnoge blagoslove; jer uzajamnim kontaktom, um prima
uglaenost i prefinjenost; drutvenim optenjem, zapoinju se poznanstva i sklapaju
prijateljstva koja rezultiraju u jedinstvo srca i atmosferu ljubavi koja je ugodna u oima neba.
6T 172 (1900)
276
Vanost drutvenih odnosa. Kroz drutvene odnose hrianstvo dolazi u kontakt sa
svijetom. Od svakog ovjeka i ene koji su okusili ljubav Hristovu i primili u srce boansko
prosvjetljenje Bog zahtijeva da rasipaju svjetlost na mranoj stazi onih koji nijesu upoznati sa
boljim putem.... Drutvena mo, posveena Hristovim Duhom, mora se iskoristiti u zadobija-
nju dua za Spasitelja. 4T 555 (1881)
Drutveni elementi moraju se kultivisati. Mi mnogo gubimo kad zamenarujemo privi-legiju
zajednikog druenja u cilju jaanja i meusobnog hrabrenja u slubi Bojoj. Istine Njegove
Rijei gube svoju ivost i vanost u naim umovima. Naa srca prestaju da budu rasvijetljena i
probuena njihovim posveujuim uticajem, i mi opadamo u duhovnosti. U svom
hrianskom druenju mi mnogo gubimo svojim nedostatkom meusobnog saosjeanja. Onaj
ko se zatvara u sebe ne popunjava poloaj koji mu je Bog namijenio. Odgovarajua
kultivacija drutvenih elemenata u naoj prirodi donosi nam saosjeanje drugih i sredstvo je
razvoja i snage u nama u slubi Bojoj. SC 101 (1892)
Isus je bio veoma drutven. itav Spasiteljev ivot odlikovao se nesebinom dobronam-
jernou i ljepotom svetosti. On je na primjer dobrote. Od poetka Njegove slube, ljudi su
poeli jasnije shvatati Boji karakter. On je svoja uenja sprovodio u vlastiti ivot. Pokazivao
je doslednost bez svojeglavosti, dobronamjernost bez slabosti, njenost i saosjeanje bez 623
sentimentalizma. On je bio veoma drutven, pa ipak posjedovao je rezervisanost koja je

obeshrabrivala svaku familijarnost. Njegova umjerenost nikada nije vodila u fanatizam ili
asketizam. On se nije poistovjeivao sa svijetom, a ipak je bio paljiv prema potrebama
najmanjeg meu ljudima. CT 262 (1913)
Drutvena ljubaznost i ljudsko dostojanstvo. Za stolom carinika On je sjedio kao poasni
gost, pokazujui svojim saosjeanjem i drutvenom ljubaznou da priznaje ljudsko dostojan-
stvo; i ljudi su eznuli da se pokau vrijednim Njegovog povjerenja. Na njihova edna srca
Njegove rijei padale su sa blaenom, ivotodavnom silom. Pobuivani su novi podsticaji, i
ovim izgnanicima od drutva otvorila se mogunost novoga ivota. MH 26 (1905)
Uenicima predoavane prave drutvene dunosti. Hristos je uio svoje uenike kako da se
ponaaju kad su u drutvu drugih. On ih je upuivao u pogledu dunosti i uredbi pravog
drutvenog ivota, koje su iste kao zakoni carstva Bojega. On je, na primjer, uio uenike da
kad prisustvuju nekom javnom skupu, nema potrebe dan neto govore. Njegov razogovor na
svetkovinama upadljivo se razlikovao od onoga to se u takvim prilikama slualo u prolosti.
Svaka rije koju je izgovorao bila je miris ivota na ivot. On je govorio sa jasnoom i
jednostavnou. Njegove rijei bile su kao zlatne jabuke u srebrnim sudovima. RH, Oct 2,
1900. (ML 190)
Ne odricati se drutvene zajednice. Hristov primjer povezivanja sebe sa interesima
ovjeanstva trebaju slijediti svi koji propovijedaju Njegovu rije i svi koji su primili
jevanelje Njegove milosti. Ne smijemo se odricati drutvene zajednice. Ne treba da se
odvajamo od drugih. Da bi doprli do svih klasa moramo ih upoznati tamo gdje jesu. Oni e
nas rijetko dobrovoljno traiti. Srca se ne dotiu boanskom istinom iskljuivo iza 624
propovjedaonice. Postoje druga polja za rad, moda skromnija, ali itekako obeavajua. Ona
se nalaze u domu maloga kao i u dvorcu velikoga; u gostoljubivom pansionu i na skupovima
za nevino drutveno uivanje. DA 152 (1898)
Potreba za druenjem. Gubitak koji se osjea kad ljudi izostaju sa skupova Bojeg naroda
nije mali. Kao djeca Boja moramo se nai na svakom skupu Bojem, gdje je Njegov narod
277
obavezan da prisustvuje, i prui rije ivota. Svima je potrebna svjetlost i sva pomo koja se
moe dobiti kako bi kad uju i prime dragocjene poruke sa neba, preko Bojih naimenovanih
posrednika, mogli biti spremni da razdijele drugima datu svjetlost. Lt 117, 1896.
Vaspitanje oblikuje drutveno tkivo. Vaspitanje koje se prua mladima oblikuje itavu
drutveno tkivo. Po cijelom svijetu, drutvo je u neredu, i potreban je cjelovit preobraaj.
Mnogi pretpostavljaju da bi bolje vaspitne sposobnosti, vea vjetina, i savremenije metode
postavile stvari na svoje mjesto. Oni ispovijedaju da vjeruju i primaju iva uda, pa ipak
Rijei Bojoj daju sporedan poloaj u velikoj strukturi obrazovanja. Ono to bi trebalo biti na
prvom mjestu podreuje se ljudskim izmiljotinama. 6T 150 (1900)
Drutveni uticaj u domu.* Misija doma protee se iznad njegovih vlastitih lanova.
Hrianski dom treba da bude oigledana pouka, ilustrujui vrsnou pravih ivotnih naela.
Takva ilustracija bie sila na dobro u svijetu. Daleko moniji od svake propovijedi koja se
moe iznijeti je uticaj pravog doma na ljudska srca i ivote. Kako mladi izlaze iz takvog
625
doma, pouke koje su nauili se prenose. Plemenitija naela ivota predstavljaju se drugim
porodicama, i jedan uzvisujui uticaj djeluje u zajednici. MH 352 (1905)
Drutvenost moan inilac. Hrianska ljubaznost i drutvenost su moni inioci u
zadobijanju naklonosti mladih. CT 208 (Sept 17, 1902.)
Okosnica posrtanja drutvenog ivota. Tako je doktrina da se ljudi oslobaaju od
poslunosti Bojim zahtjevima oslabila silu moralne obaveznosti i otvorila brane bezakonja na
svijetu. Neobuzdanost, raskalanost i pokvarenost zapljuskuje nas poput nadolazee plime. U
porodici, Sotona je na djelu. Njegova zastava se vijori, ak i u domainstvima koja ispovije-
daju hrianstvo. Postoji zavist, zla nagaanja, licemjerje, otuenost, nadmetanje, razdor,
izdaja svetog povjerenja, odavanje bludu. itav sistem religioznih naela i doktrina, koji treba
da ini temelj i okosnicu drutvenog ivota, lii na masu koji se tetura, spemnu da se raspadne
u ruevine. GC 585 (1888)
Boje odredbe spreavaju drutvenu nepravdu. Gospod bi htio da zaustavi prekomjernu
ljubav prema vlasnitvu i moi. Velika zla rezultirae iz stalnog gomilanja bogatstva jedne
klase, siromatva i degradacije drugih. Bez odreenog ogranienja, mo bogatstva postala bi
monopol, a siromasi, iako u svako m pogledu podjednako vrijedni u Bojim oima, smatrali
bi se i tretirali kao inferiorni u odnosu na njihovu prosperitetniju brau.
Osjeaj ovog ugnjetavanja probudio bi strasti siromanije klase. Postojalo bi osjeanje
oaja i beznaa koji bi imao tendenciju demoralizacije drutva i otvorio vrata zloinima svake
626 vrste. Propisi koje je Bog ustanovio bili su namijenjeni da promoviu drutvenu jednakost.
Odredbe subotne i oprosne godine, u velikoj mjeri, ispravljale su nepravinosti do kojih je
dolazilo tokom odreenog perioda u drutvenoj i politikoj ekonomiji nacije. PP 534 (1890)
Drutveni rangovi potvruju i razvijaju karakter. Nije bila Boja namjera da siromatvo
ikad napusti svijet. Drutveni rangovi nikad se nijesu mogli izjednaiti, jer raznolikost stanja
koje odlikuje na rod jedno je od sredstava kojim Bog kani da okua i razvije karakter.
Mnogi naglaavali sa velikim entuzijazmom da svi ljudi trebaju imati jednak udio u
zemaljskim blagoslovima Bojim, ali ovo nije Stvoriteljeva namjera. Hristos je rekao da emo
siromahe uvijek imati sa sobom. Siromasi, kao i bogatai, teevina su Njegove krvi; i meu
Njegovim sledbenicima po imenu, u najveem broju sluajeva, ovi prvi slue sa jednostav-
*
Vidi naslov br. 20, Atmosfera u domu
278
nou namjere, dok poslednji neprekidno veu svoju privrenost za svoje zemaljske riznice, a
Hristos se zaboravlja. Brige ovoga ivota i pohlepa za bogatstvom zaklanja slavu vjenoga
svijeta. Kad bi se zemaljski posjedi podjednako raspodijelili, bila bi to najvea nesrea koja je
ikad pala na ovjeanstvo. 4T 551, 552 (1881)
Bog izoptava drutvene kaste. Hristova religija uzdie primaoca na veu ravan misli i
akcije, dok ona u isto vrijeme predstavlja cijeli ljudski rod kao jednake objekte ljubavi Boje,
budui iskupljeni rtvom Njegovoga Sina. Kraj Isusovih nogu sastaju se bogata i siromah,
ueni i neuki, bez ijedne misli o kasti ili svjetovnoj veliini. Sva zemaljske razlike se
zaboravljaju dog posmatramo Onoga kojega su proboli nai grijesi.
Samoodricanje, snishodljivost, beskonano saaljenje Onoga koji je bio visoko
uzdignut na nebu poniava ljudski ponos, vrednovanje sebe, i drutvene kaste. ista, 627
neukaljana religija manifestuje svoja nebeska naela ulaskom u jedinstvo svih koji se
posveuju kroz istinu. Svi se sreu kao due kupljene krvlju, podjednako zavisne o Onome
koji ih je iskupio Bogu. GW 330 (1915)
Lijek za drutvena zla. Za ovu mudru pripravu za duhovne potrebe svojih podanika
[postavljanje svetenika uitelja], Josafat je veoma dugovao svom napretku kao vladara. U
poslunosti Bojem zakonu krije se velik dobitak. U usaglaavanju sa boanskim zahtjevima
postoji preobraavajua sila koja donosi mir i dobru volju meu ljudima. Da su uenja Boje
Rijei uinjena vladajuim uticajem u ivotu svakog ovjeka i ene, da su um i srce dovedeni
pod njenu obuzdavajuu silu, zla koja sada postoje u nacionalnom i drutvenom ivotu ne ni
nala mjesta. Iz svakog doma irio bi se uticaj koji bi ljude i ene uinio jakim u duhovnom
uvidu i moralnoj sili, i tako bi se nacije i pojedinci stavili na pogodno tle. PK 192 (1917)
Pravilna kultivacija drutvenih odnosa donosi mir. Oni koji su ivjeli daleko od atora,
vie od mjesec dana svake godine morali su odvojiti za prisustvovanje godinjim praznicima.
Ovaj primjer posveenja Bogu treba naglasiti vanost vjerske slube i nunost podreivanja
naih sebinih, svjetovnih interesa onome to je duhovno i vjeno.
Mi trpimo gubitak kad zanemarujemo privilegiju zajednikog druenja u cilju
meusobnog jaanja i hrabrenja u slubi Bojoj. Istine Njegove Rijei gube svoju ivost i
vanost u naim umovima. Naa srca prestaju da budu rasvijetljena i pobuena tim
posveujuim uticajem, i mi opadamo u duhovnosti. U svom hrianskom optenju mi mnogo
gubimo zbog nedostatka meusobnog saosjeanja. Onaj ko se zatvara u sebe ne popunja
poloaj koji mu je Bog odredio. Mi smo svi djeca jednoga Oca, meusobno zavisni za sreu. 628
Boji zahtjevi i zahtjevi ovjeanstva su na nama. Pravilna kultivacija drutvenih elemenata

nae prirode je ono to nam donosi saosjeanje nae brae i sreu u naporima da blagoslovimo
druge. PP 541 (1890)
Ne treba se rukovoditi po ljudskim standardima. Neprekidno predstavljam potrebu da svaki
ovjek daje sve od sebe kao hrianin, obuavanja se za ostvarivanje rasta, irenje uma,
plemenitost karaktera, koju je mogue svakome da ima. U svemu to inimo mi moramo
podravati hristoliki meusobni odnos. Moramo iskoristiti svaku duhovnu snagu za
sprovoenje mudrih planova u ozbiljnoj akciji. Darovi Boji moraju se upotrijebiti za
spasavanje dua. Nai meusobni odnosi ne smiju se rukovoditi po ljudskim standardima ve
po boanskoj ljubavi, ljubavi izraenoj u daru Bojemu naem svijetu. CT 256 (1913)
Razvijati drutvenu mo za zadobijanje dua. Naroito oni koji su okusili Hristovu ljubav
treba da razvijaju svoje drutvene moi, jer na taj nain oni mogu zadobijati due za
279
Spasitelja. Hristos se ne smije prikriti u njihovim srcima, zatvoriti kao eljeno blago, sveto i
slatko, da se uiva samo za sebe; niti se ljubav Hristova treba pokazivati iskljuivo prema
onima koji zadovoljavaju njihov ukus.
Studenti se moraju uiti hristolikosti pokazivanja ljubaznog zanimanja, drutvene
naklonosti prema onima koji su u najveoj potrebi, ak iako oni moda nijesu njihovo
odabrano drutvo. U svako vrijeme i na svakom mjestu Isus je pokazivao ljubazno
interesovanje za ljudsku porodicu i razasipao oko sebe svjetlost vesele pobonosti. Studenti se
trebaju uiti da slijede Njegove stope. Oni se trebaju uiti da pokazuju hriansko zanimanje,
saosjeanje i ljubav prema svojim mladim drugovima, i nastoje da ih privuku Isusu; Hristos
629 treba da bude u njihovim srcima poput vode koja tee u vjeni ivot, osvjeavajui sve sa
kojima dolaze u kontakt. 6T 172, 173 (1900)
Mi svi treba da postanemo svjedoci za Isusa. Drutvena mo, posveena Hristovom
milou, mora se unaprijediti u zadobijanju dua za Spasitelja. Neka svijet vidi da nijesmo
sebino zaokupljeni vlastitim interesima ve da elimo da drugi dijele nae blagoslove i
privilegije. Neka vide da nas naa religija ne pravi nesaosjeajnima ili iskljuivima. Neka svi
koji ispovijedaju da su nali Hrista slue kao On to je inio za dobrobit ljudi. DA 152
(1898)
69. ODBACIVANJE
630
Uveliavanje prividnih potekoa. Mnogi veoma uveliavaju prividne potekoe i onda
poinju da saaljevaju sebe i odaju se potitenosti. Takvi moraju da naprave cjelovitu
promjenu u sebi. Oni se trebaju disciplinovati za ulaganje truda i nadvladavanje djetinjastih
osjeanja. Oni trebaju rijeiti da ne provode ivot bavei se sitnicama.... Svako treba da ima
neku tenju, cilj u ivotu. Bedra uma treba zapregnuti a misli obuavati da se dre odreene
take, kao kompas prema polu. Um se treba usmjeravati u ispravan kanal, prema dobro
osmiljenim planovima. Tada e svaki korak biti korak ka napretku.... Uspjeh ili neuspjeh u
ivotu uveliko zavisi od naina na koji se misli disciplinuju. RH, Apr 6, 1886.
Nema razloga za oajanje. Niko se ne treba preputati obeshrabrenju ili oaju. Sotona vam
moe doi sa okrutnom sugestijom: Tvoj sluaj je beznadean. Ti si neiskupljiv. Ali postoji
nada za vas u Hristu. Bog nam ne zapovijeda da pobijedimo u vlastitoj snazi. On nas moli da
priemo blie na Njegovu stranu. Kakve god da su potekoe pod kojima radimo, koje
pritiskaju duu i tijelo, On eka da nas oslobodi. MH 249 (1905)
uvajte se samosaaljenja. Moramo se uvati samosaaljenja. Nikad se ne preputajte
631
osjeanju da nijeste cijenjeni kako bi trebalo, da se vai napori ne cijene, da vam je posao
preteak. Neka sjeanje na ono to je Hristos podnio za nas uutka svaku takvu misao. Mi
smo bolje tretirani od naega Gospoda. MH 476 (1905)
Samosaaljenje je pogubno po karakter onih koji ga gaje, i ono vri uticaj koji kvari
sreu drugih. MS 27, 1902. (MM 177)
Sposobnost da se podnese zapostavljanje. Dua koja ljubi Boga uzdie se iznad magle
sumnje; ona stie blistavo, iroko, duboko, ivo iskustvo i postaje krotka i hristolika. Ona se
predaje Bogu, skriva sa Hristom u Bogu. Ona e biti u stanju da podnese probu zapostavlja-
280
nja, grdnji i prezira, zato to je sve to pretrpio njen Spasitelj. Ona nee postati razdraena ili
obeshrabrena kad je pritisnu potekoe, jer Isus se nije predao ili bio obeshrabren. Svaki pravi
hrianin bie jak, ne u sili i zasluzi svojih dobrih djela, ve u Hristovoj pravednosti, koja mu
se pripisuje kroz vjeru. Velika je stvar biti krotak i ponizan u srcu, biti ist i neukaljan, kao to
je bio Princ neba kad je hodio meu ljudima. RH, Dec 3, 1889. (7BC 907)
Ne primati zapostavljanje k srcu. Ljubav prema sebi je ono to unitava na mir. Dok je
svoje ja ivo, mi stojimo spremni da ga odbranimo od ponienja i uvrede; ali kad smo mrtvi i
kad je na ivot skriven sa Hristom u Bogu, neemo primati zapostavljanje ili omalovaavanje
k srcu. Biemo gluvi na prekor i slijepi na ismijavanje i uvredu. MB 16 (1896)
Potitenost plod pretjerane dokolice. Osjeanja potitenosti esto su posledica pretjerane
dokonosti. Ruke i um treba preokupirati korisnim radom, olakavajui bremena drugih; i oni 632
koji se tako zapoljavaju i sami e od toga imati koristi. Dokonost daje vremena za
razmiljanje o zamiljenim alostima, a esto oni koji nemaju stvarne potekoe i iskuenja
pozajmie ih iz budunosti. ST, Oct 23, 1884. (CH 629)
Utjeha za jedno odbaeno siroe. Oh, ovo je hladan i sebian svijet! Tvoji roaci, koji se
trebali voljeti i izdravati zbog tvojih roditelja ako ne sebe radi, zatvorili su se u svojoj
sebinosti i nemaju naroitog zanimanja za tebe. Ali Bog e ti biti blii i drai od svih
zemaljskih roaka. On e ti biti tvoj prijatelj i nikad te nee napustiti. On je otac onima koji su
bez oca. Njegovo prijateljstvo pokazae se kao slatki mir i pomoi e ti da hrabro podnese
svoj veliki gubitak.
Nastoj da uini Boga svojim prijateljem, i nikad nee oskudijevati u tome. Bie
izloen iskuenjima; ipak budi postojan i trudi se da uljepa svoje zanimanje. Bie ti potreb-
na milost da opstane, ali Boje saaljivo oko je na tebi. Moli se puno i ozbiljno, vjerujui da
e ti Bog pomoi. uvaj se od razdraljivosti i osjetljivosti i duha muenitva. Trpeljivost je
vrlina koju treba podsticati. Tei pobonosti srca. Budi dosledan hrianin. Gaji ljubav prema
istoti i poniznoj jednostavnosti, i neka se one upletu u tvoj ivot. 2T 314 (1869)
Nikad se ne osjeati usamljeno. Nikad ne mora biti usamljena, osjeati da si sama, ako
hoe uzeti Isusa za svog Druga i Vjenog Prijatelja. Lt 4, 1885.
Zanemarivanje unitava duu. Dua se ne unitava samo protivljenjem ve i zanemari-
vanjem. DA 323 (1898)
Meusobna snoljivost. Mi se moramo meusobno podnositi, podsjeajui se svojih
propusta. Budite saaljivi prema nekima, pravei razliku; druge spasavajte sa strahom,
izvlaei ih iz ognja. Svi ne mogu podnijeti istu strogu disciplinu. Svi se ne mogu nauiti da 633
vrednuju zamisli drugih o dunosti. Moraju se uzeti u obzir razliiti temperamenti i razliiti
umovi. Bog zna kako da postupi sa nama. Ali srce me je boljelo kad sam vidjela kako brat
postupa sa bratom i sklonost da ga uhvati u rijeima i napravi ga zloincem za rije....
Vrijeme je da se svi prihvate posla, ne da zastaju odmjeravajui udio nepravinosti
koji pripada drugome, ve da svako istrauje svoje srce, priznajui vlastite pogreke, i
preputajui svoju brau Gospodu. Svaki pojedinac e morati odgovorati za svoje pogreke; i
dok tako uskogrudo gleda da poupa korov iz bate svoje brae, otrovno rastinje postaje sve
jae i bujnije u vlastitom vrtu. Neka svako radi da sauva vlastitu duu i posjeduje srean,
veseo, trpeljiv duh u domu, i sve e biti dobro. Lt 12, 1863.
Ne razmiljaju svi jednako. U radu sa umovima zahtijeva se sluba od srca. Zapamtimo
ovo. esto smo kuani da kritikujemo nekog ovjeka koji zauzima visok i odgovoran poloaj
281
zato to ne radi onako kako mi mislimo da bi trebalo. Ali onome ko nosi tolike odgovornosti
nije potrebna kritika od svojih saradnika; njemu je potrebno njihovo ohrabrenje, njihova
snoljivost, njihovo strpljenje, i njihove molitve. Njemu je potrebna Hristova prisutnost; jer
nema uvijek mudrih ljudi, bez predrasuda, s kojima bi se posavjetovao.
U zbrci brojnih briga i brojnih poziva za pomo, on moe initi greke. Usred gomile
apela koji pristiu za pomo, tvoj sluaj moe izgledati zanemaren. U takvim trenucima sjeti
se tekih bremena koja su poloena na onoga za koga misli da je propustio da obavi svoju
dunost. Sjeti se da mu je moda nemogue da udovolji tvom zahtjevu. Moda bi bila velika
greka odobriti ga. Lt 169, 1904.
Gospod stoji pored svojih glasnika. Gospod bi htio da svaki ljudski razum u Njegovoj
634
slubi podnese sve okrutne optube i prepreke. Upueni smo da se mudro ophodimo sa onima
koji su napolju. Prepustite Bogu djelo osuivanja i suenja. Hristos nas poziva: Hodite k
meni svi koji ste umorni i natovareni, i jau vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, i nauite
se od mene; jer sam ja krotak i smjeran u srcu, i nai ete pokoj duama svojima (Matej
11:28, 29).
Svako ko slua ovaj poziv ujarmie se sa Hristom. U svakom trenutku i na svakom
mjestu mi moramo pokazivati krotost i poniznost Hristovu. Tada e Gospod stajati kraj svojih
glasnika i uiniti ih svojim vjesnicima, a onaj ko je vjesnik za Boga nikada nee stavljati na
usne ljudskih bia rijei koje Velianstvo neba nije izgovorilo kad se prepiralo sa avolom.
Lt 38, 1894.
Ne razmiljaj o osjeanjima kuanja (savjet jednom rukovodiocu). Ne razmiljaj o svojim
osjeanjima koja dovode u iskuenje. Odbaci ova osjeanja. Kad stupi na stazu kriticizma i
grubog govora, postaje sve vie i vie okrutan i skon kritikovanju. Zaustavi se prije nego
pone. Ne daj neprijatelju ni jedan pedalj tla. Lt 169, 1902.
70. KRITIKA
635 Posledice kritike. Naa tijela se izgrauju od onoga to jedemo i pijemo, a karakter naeg
duhovnog iskustva zavisi o onome ime se nai umovi hrane i ta primaju. Stalnim bavljenjem
pogrekama i manama drugih, mnogi postaju religiozni dispeptiari.
Gospod nam nareuje: to je god istinito, to je god poteno, to je god pravedno,
to je god preisto, to je god preljubazno, to je god slavno, i jo ako ima koja
dobrodjetelj, i ako ima koja pohvala, to mislite (Filibljanima 4:8). Ali oni koji su tako
zauzeti analiziranjem rijei i postupaka drugih kako bi otkrili sve emu se moe prigovoriti
proputaju da uoe ono to je dobro i poeljno. Oni ne jedu odogovarajuu hranu da
unaprijede duhovnu vitalnost i zdrav rast. MS 4a, 1893.
Potujte se i volite meusobno. Ako je najvaniji predmet u naim umovima neljubazna i
nepravedna djela drugih, otkriemo da ih je nemogue voljeti kao to je Hristos volio nas; ali
ako se nae misli bave udesnom ljubavi i saaljenjem Hristovim prema nama, isti duh tei e
636 prema drugima. Mi treba da se meusobno volimo i potujemo, bez obzira na mane i
nesavrenosti koje ne moemo rijeiti posmatranjem. Treba gajiti poniznost i nepovjerenje u
282
sebe, i trpeljivu njenost prema manama drugih. Ovo e pomoriti svaku skuenu sebinost i
uiniti nas irokogrudim i velikodunim. SC 121 (1892)
Stvaranje nerealnog svijeta. Ti moe stvoriti jedan nerealan svijet u svom umu i sliku
idealne crkve gdje Sotonina iskuenja nee vie podsticati na zlo, ali savrenstvo postoji samo
u tvojoj mati. Ovak svijet je pali svijet, a crkva je mjesto predstavljeno poljem na kojem raste
kukolj i penica. Oni rastu zajedno do etve. Nije ne nama da upamo kukolj, prema ljudskoj
mudrosti, da ne bi pod nagovorima Sotone penica bila iskorijenjena pod pretpostavkom da je
kukolj. Mudrost koja je odozgo doi e onome koji je krotak i ponizan u srcu, i ta mudrost
nee ga navesti da unitava ve izgrauje narod Boji. Lt 63, 1893.
Obnoviti i iscijeliti. Mi moramo gledati na propuste drugih, ne da osudimo, ve da
obnovimo i iscijelimo. Straite i molite se, hodite naprijed i prema gore, hvatajui sve vie i
vie duha Isusovog i sijui to isto pokraj svake vode. Lt 89, 1894. (HC 185)
Sotona podstie kritiku. Svoje ja uvijek e gajiti visoko cijenjenje sebe. Kako ljudi gube
svoju prvu ljubav, oni ne dre zapovijesti Boje, i zatim poinju da kritikuju jedan drugoga.
Ovaj duh neprekidno teiti da gospodari do kraja vremena. Sotona ga nastoji podstai kako bi
braa u svom neznanju pokuala prodrijeti jedan drugoga. Bog se ne proslavlja ve veoma
obesauje; Duh Boji se alosti.
Sotona likuje zato to zna da ako uspije okrenuti brata protiv brata u crkvi i u slubi,
neki e postati tako maloduni i obeshrabreni da e napustiti svoju dunost. Ovo nije djelo 637
Svetog Duha; sila odozdo radi na komorama uma i u hramu due da postavi svoje osobine
tamo gdje trebaju biti Hristovi atributi. GCB, Feb 25, 1895, p 338.
Rasipanje Hristove svojine. Mnogi koji ispovijedaju da sabiraju sa Hristom, prosipaju. Zato
je crkva tako slaba. Mnogi se olako uputaju u kritiku i optuivanje. Davanjem oduka
sumnjienju, ljubomori, i nezadovoljstvu, oni postaju orua Sotone.... Povrnost, sebino
poputanje, i bezbrina ravnodunost od strane hriana po imenu odvraa mnoge due od
staze ivota. COL 340, 341 (1900)
Oslanjanje na tjelesno rame. Gospod zna da ako gledamo na ovjeka, mi se oslanjamo na
tjelesno rame. On nas poziva na povjerenje. Nema granice Njegovoj moi. Mislite o Gospodu
Isusu i Njegovim zaslugama i Njegovoj ljubavi, ali nemojte teiti da otkrivate mane i bavite
se pogrekama koje su drugi poinili. Prizovite u svoj um ono to je vrijedno vaeg priznanja i
vae hvale; i ako ste brzi da uoite zablude u drugima, budite jo bri da prepoznate dobro i
hvalite dobro. Moete, ako kritikujete sebe, otkriti stvari koje su upravo onoliko nepoeljne
koliko i ono to vidite u drugima. Dakle, moramo neprekidno raditi na meusobnom jaanju u
najsvetijoj vjeri. MS 151, 1898.
Pokuaj prikrivanja sebe napadom. Neka niko ne pokuava da prikrije vlastite grijehe
otkrivanjem pogreaka nekog drugog. Bog nam nije dodijelio ovaj zadatak. Mi moramo
prepustiti drugima da sami ponize svoja srca, kako bi mogli doi svjetlosti poznanja Bojega.
MS 56, 1904.
Troenje nerava na spoljanost. Oni koji se meusobno kritikuju i osuuju kre zapovijesti
i vrijeaju Boga. Oni ne ljube ni Boga niti svoje blinje. Brao i sestre, poistimo smee
kritike i sumnjienja i albi, i ne troite svoje nerve na spoljanost. Neki su tako osjetljivi da 638
se ne mogu razuvjeriti. Budite vrlo osjetljivi u pogledu onoga to znai drati zakon Boji i
vezano za to da li drite ili krite zakon. Ovo je ono na ta Bog eli da budemo osjetljivi.
GCB, Apr 1, 1903. (7BC 937)
283
Savjet osobi koja je zamijenila ponos za osjetljivost. Stojite spremni da opravdate sebe pod
izgovorom da ste tako osjetljivi, osjeate tako duboko, patite tako puno. Vidjela sam da vas
sve to ne moe opravdati u Bojim oima. Vi zamjenjujete ponos za osjetljivost. Istaknuto je
svoje ja. Kad se svoje ja razapne, tada e ova osjetljivost, ili ponos, umrijeti; do tada nijeste
hrianin.
Biti hrianin znai biti hristolik, posjedovati poniznost i krotost i mirnou duha koji
e podnijeti kontradikciju a da se ne razbijesni ili poludi. Kad bi se varljivi pokrov koji je oko
vas mogao razdvojiti tako da vidite sebe kao Bog to vas gleda, vie ne biste nastojali da
opravdate sebe ve biste pali i potpuno se razbili o Hrista, Jedinoga koji moe ukloniti mane u
vaem karakteru i zatim vas previti. 2T 573 (1870)
Poteno samoispitivanje. Kad bi svi hriani po imenu koristili svoje istraivake moi da
vide koja zla se trebaju ispraviti u njima, umjesto to govore o pogrekama drugih, danas bi
imali puno zdravije stanje u crkvi.
Neki e biti poteni ako ih to nita ne staje; ali kad se pojavi isplativija politika,
potenje se zaboravlja. Potenje i politika nee raditi zajedno u istom umu. Vremenom, ili e
se politika protjerati a istina i potenje nadmono vladati, ili ako se gaji politika, potenje e
se zaboraviti. Ovo se nikad ne slae; oni nemaju nita zajedniko. Jedno je Valov prorok,
drugo istinski prorok Boji.
639 Kad Gospod porea svoje dragulje, na istinu, potenje, pravinost, gledae se sa
zadovoljstvom. Aneli su zaposleni pravljenjem kruna za takve, i na krunama ukraenim
zvijezdama odraavae se, sa raskoi, svjetlost koja zrai od prestola Bojega. 5T 96 (1882)
Korjeni gorine. Dok tako lako mislite i govorite zlo jedni o drugima, dok doputate da
izniu i gaje se korjeni gorine, va uticaj prosipa ono to je Hristovo i otvrdnjava srca u
otporu prema slatkom duhu jedinstva i mira. Odbacite sve to bez ijednog trenutka oklijevanja.
Imajte ljubav meu sobom, govori Hristos, kao to ja imadoh ljubav k vama (Jovan
15:12). Lt 33, 1890.
Vjera dri Boga za rije. Zapamti da vjera dri Boga za rije. Sin Boji priprema mjesto za
tebe u gornjim stanovima. Neka se pokae zahvalnost za ovo. Ne misli zato to se ne osjea
uvijek uzvieno da nijesi Njegovo dijete. Ponizno i revno se prihvati zadatka koji Bog trai od
tebe. Cijeni svaku priliku za izvravanje djela koje e te uiniti blagoslovom onima oko tebe.
Neka tvoja odluka bude da uradi svoj dio u pravcu pravljenja mjesta na kojem se nalazi
mjestom koje Bog moe odobriti i blagosloviti. Lt 246, 1908.
Grenikova sigurnost prihvatanja. Kroz dobrotu i milost Hristovu grenik mora povratiti
boansku naklonost. Bog u Hristu svakodnevno preklinje ljude da se pomire sa Bogom.
Ispruenih ruku On je spreman da primi i poeli dobrodolicu ne samo greniku ve i
rasipniku. Njegova smrtna ljubav, koja se pokazala na Golgoti, je grenikova sigurnost prih-
vatanja, mira i ljubavi. Uite ovome u najjedostavnijem obliku, kako bi grijehom pomraena
dua mogla vidjeti svjetlost koja zrai sa golgotskog krsta. Lt 15a, 1890. (1SM 178, 179)
640
Ja u vas odmoriti. Gospod mi je dao poruku za tebe, i ne samo za tebe, ve takoe za
druge vjerne due koje su optereene sumnjom i strahom u pogledu svoje prihvaenosti od
strane Gospoda Isusa Hrista. Njegova rije za tebe je: Ne boj se, jer te otkupih, pozvah te po
imenu tvom; moj si (Isaija 43:1). Ti eli ugoditi Bogu, i moe to uiniti vjerujui u
Njegova obeanja. On eka da te povede u luku prijatnog iskustva, i nareuje ti: Utoli, i
poznaj da sam Ja Bog (Psalam 46:10). Imao si vrijeme nespokoja; ali Isus ti kae: Doi k
284
meni... i Ja u te odmoriti (Matej 11:28). Radost Hristova u dui vrijedna je svega. Tada e
se radovati, jer su privilegovani spokojem u rukama vjene ljubavi. Lt 2, 1913. (TM 516)
71. SREA
Skladna akcija svih moi. Skladna, zdrava akcija svih moi tijela i uma rezultira u srei; to 641
su uzvienije i profinjenije te moi, to je istija i nepomuenija srea. RH, July 29, 1884.
(CH 51)
Odnos sree i zdravlja. Zdravlje i srea su tako usko povezani da ne moemo imati jedno
bez drugoga. Praktino znanje nauke o ljudskom ivotu neophodno je da bi proslavili Boga u
svojim tijelima. Stoga je od najvee vanosti da meu studijama koje se odabiraju za
djetinjstvo, fiziologija zauzme prvo mjesto. Kako malo ljudi zna neto o strukturi i funkcijama
sopstvenog tijela i prirodnim zakonima! Mnogi lutaju bez znanja, kao brod na moru bez
kompasa i sidra; i tavie, oni nijesu zainteresovani da naue kako da sauvaju svoja tijela u
zdravom stanju i sprijee bolest. HR, Aug, 1866. (CH 38)
Zakon akcije i reakcije. Naa srea bie srazmjerna naim nesebinim djelima, podstak-
nuta boanskom ljubavlju, jer u planu spasenja Bog je uspostavio zakon akcije i reakcije. 642
ST, Nov 25, 1886. (WM 302)

injenje dobra stimulie nerve. Svaki zrak svjetlosti koji se rasipa na druge odrazie se na
naim vlastitim srcima. Svaka ljubazna i saosjeajna rije upuena oaloenome, svaki in
otputanja potlaenoga, i svaki dar u cilju zadovoljavanja potreba naih blinjih, s tim da se
ima na umu Boja slava, rezultirae u blagoslovima davaocu. Oni koji ine tako potuju
zakon neba i primie Boje odobravanje. Zadovoljstvo injenja dobra drugima daje polet
osjeanjima koja plamte kroz nerve, ubrzava cirkulaciju krvi, i pospjeuje mentalno i fiziko
zdravlje. 4T 56 (1876)
Svaka osoba izvor vlastite sree. ivot Hristov je ivot spokoja. Nemir, nezadovoljstvo i
nespokoj otkrivaju odsustvo Spasitelja. Ako se Isus unese u ivot, taj ivot bie ispunjem
dobrim i plemenitim djelima za Uitelja. Zaboraviete slubu sebi i ivjeti sve blie i blie
dragom Spasitelju; va karakter postae hristolik, i svi oko vas e znati da ste bili sa Isusom i
uili od Njega.
Svako posjeduje u sebi svoju vlastitu sreu ili nesreu. Ako hoe, on se moe uzdii
iznad niskog, sentimentalnog osjeanja koje sainjava iskustvo mnogih; ali sve dok je
ispunjen sobom, Gospod ne moe uiniti nita za njega. Sotona e predstavljati ambiciozne
projekte da zbuni osjetila, ali mi pred sobom uvijek moramo imati biljegu, dar gornjega
zvanja Bojega u Hristu Isusu. Prikupite sva dobra djela koja moete u ovom ivotu. I
razumni e se sjati kao svjetlost nebeska, i koji mnoge privedoe k pravdi, kao zvijezde vazda
i dovijeka (Danilo 12:3). 5T 487, 488 (1889)
Najjai ljudski poriv. Biblija izlae naem pogledu neistraiva blaga i nepropadljive riznice 643
neba. ovjekov najjai poriv podstrekava ga da trai vlastitu sreu, i Biblija priznaje ovu elju
i pokazuje nam da e se cijelo nebo ujediniti sa ovjekom u njegovim naporima da stekne
istinsku sreu. Ona otkriva uslov po kojem se mir Hristov daje ljudima. Ona opisuje dom
vjene sree i vedrine gdje se nikad nee znati za suze ili oskudicu. Lt 28, 1888. (ML 160)
285
Hrianin uiva stvarnu sreu. Ako postoji neko ko bi trebao biti stalno zahvalan, onda je
to Hristov sledbenik. Ako ima nekoga ko uiva stvarnu sreu, ak i u ovom ivotu, onda je to
vjerni hrianin. Lt 18, 1859. (HC 201)
Mi bi trebali biti najsreniji ljudi na licu zemaljskom, i ne izvinjavati se svijetu to
smo hriani. MS 17, 1893.
Prijatelj koji nikad nee iznevjeriti. Ovo je Isus, ivot svake milosti, ivot svakog obeanja,
ivot svake uredbe, ivot svakog blagoslova. Isus je sutina, slava i miomiris, sam ivot. Ko
ide za mnom nee hoditi po tami, nego e imati vidjelo ivota (Jovan 8:12). Tada carska
staza pripravljena za pokajnika da njome hodi nee biti obeshrabrujua tama. Nae hodoae
zaista bi bilo usamljeno i bolno da nije za Isusa. Neu vas ostaviti neutjeene, kae On
(Jovan 14:18). Prikupimo, dakle, svako zabiljeeno obeanje. Ponavljajmo ih danju i
razmiljajmo o njima nou, i budimo sreni. Lt 7, 1892. (2SM 244)
Srea nije samovoljna. Isus eli da bude srena, ali to ne moe biti kad ima vlastiti put i
slijedi porive sopstvenog srca.... Naa gledita, nae osobenosti, su potpuno ljudski i ne smije
im se povlaivati ili poputati. Svoje ja mora se raspinjati, ne tu i tamo ve svakodnevno, a
644
fiziko, mentalno i duhovno mora se potiniti volji Bojoj. Slava Boja, savrenstvo
hrianskog karaktera, moraju biti cilj, svrha naeg ivota. Hristovi sledbenici moraju
oponaati Hrista u naravi.... Slini Hristu je lozinka, ne nalik svome ocu ili majci, ve nalik
Isusu Hristu skriveni u Hristu, odjeveni Hristovom pravednou, ispunjeni Duhom
Hristovim. Lt 25, 1882. (HC 29)
Sebina srea je neuravnoteena. Srea koja proistie iz sebinih pobuda, izvan staze
dunosti, je neuravnoteena i prolazna; ona nestaje, a dua se ispunja usamljenou i tugom;
ali u slubi Bojoj postoji radost i zadovoljstvo. Hrianin nije preputen da hoda stazama
neizvjesnosti; on nije preputen uzaludnim jadikovkama i razoarenjima. Ako nemamo
zadovoljstva ovoga ivota, mi se i dalje moemo radovati gledajui na ivot koji je odozgo.
SC 124, 125 (1892)
Srce u miru sa Bogom. Na temelju ruevina mnogih domova lei strast za pokazivanjem.
Mukarci i ene smiljaju i planiraju da dou do sredstava kako bi se pokazali bogatijima od
svojih susjeda. Ali ak iako moda uspiju u ovoj oajnikoj borbi, oni nijesu istinski sreni.
Istinska srea potie iz srca koje je u miru sa Bogom. MS 99, 1902. (7BC 941, 942)
Ljubav donosi sreu. Sa svjetovne take gledita, novac je mo; ali sa hrianskog stano-
vita, ljubav je mo. Intelektualna i duhovna snaga ukljuene su u ovo naelo. ista ljubav
naroito radi na injenju dobra, i ne moe initi nita sem dobra. Ona spreava nesklad i
bijedu, a donosi istinsku sreu. Bogatstvo je esto uticaj koji kvari i unitava; sila je jaka da
645 povrijedi; ali istina i dobrota su svojstva iste ljubavi. 4T 138 (1876)
Zlatno pravilo gradi sreu. Sve dakle to hoete da ine vama ljudi, inite i vi njima
(Matej 7:12). Spasitelj je uio ovom naelu da ovjeanstvo uini srenim, ne nesrenim; jer
srea ne moe doi ni na jedan drugi nain. Bog eli da ljudi i ene ive uzvienijim ivotom.
On im daje zamajac ivota, ne da bi ih osposobio da prosto stiu bogatstvo, ve da unaprijede
svoje uzvienije moi vrenjem zadatka koji je Bog povjerio ovjeanstvu zadatka nalaenja
i ublaavanja potreba svojih blinjih. ovjek treba raditi ne za svoj vlastiti sebini interes ve
za interes svakoga oko njega, blagosiljajui druge svojim uticajem i ljubaznim djelima. Ova
namjera Boja naglaena je u primjeru Hristova ivota. MS 132, 1902. (ML 165)
286
Srea u radu. Bez obzira kakav je na poloaj ili koliko su ograniene nae mogunosti, mi
imamo zadatak koji treba obaviti za Gospoda. Nae vrline se razvijaju i sazrijevaju kroz
vjebu. Sa istinom Bojom koja gori u dui, ne moemo biti lijeni. Srea koju emo iskusiti
kroz rad naknadie svaki napor ak i u ovom ivotu. Oni koji su iskusili sreu kao rezultat
napora za samoodricanjem u slubi Hristovoj mogu sa razumijevanjem govoriti o ovom
pitanju. To je zaista radost tako ista, tako duboka, da je jezik ne moe izraziti. Lt 9, 1873.
(HC 186)
Naa srea je srea drugih. Hristos ini svoju crkvu divnim hramom za Boga. Gdje su dva
ili tri sabrana u moje ime, objavio je On, ondje sam ja meu njima (Matej 18:20). Njegova
crkva je stanite svetog ivota, ispunjeno razliitim darovima, i obdareno Svetim Duhom.
Nebo namjenjuje odgovarajue dunosti svakom lanu crkve na zemlji, i svi moraju nai
svoju sreu u srei onih kojima pomau i blagosiljaju ih. ST, Mar 1, 1910. (HC 164)
Ispomo itavom sistemu. Ako je um slobodan i srean, iz svijesti o ispravnom postupanju i 646
osjeaja zadovoljstva u priinjavanju sree drugima, to stvara vedrinu koja reaguje na cijeli
sistem, uzrokujui slobodniju cirkulaciju krvi i podizanje itavog tijela. Blagoslov Boji je
iscjeliteljska sila, i oni koji izdano pomau drugima shvatie taj udesni blagoslov u srcu i
ivotu. CTBH 3, 1890. (ML 150)
Oni koji slijede stazu mudrosti i svetosti nee se uznemiravati uzaludnim aljenjem
nad pogreno provedenim satima, niti e se uznemiravati utuenou ili uasom uma, kao
neki, ukoliko ne sudjeluje u praznim, povrnim zabavama. HR, Mar, 1872. (ML 150)
Srea se moe dokuiti. Svijet je pun nezadovoljnih duhova koji previaju sreu i
blagoslove koji su im na dohvatu i neprekidno tee za sreom i satisfakcijom koje ne shvataju.
Oni uporno seu za nekim oekivanim, dalekim dobrom veim od onoga to imaju i uvijek su
u stanju razoarenja. Oni gaje nevjerstvo i nezahvalnost u tome to previaju blagoslove koji
se nalaze izravno na njihovoj stazi. Obini, svakodnevni blagoslovi ivota nijesu im dobro-
doli, kao to je bila mana djeci Izraelovoj. 2T 640 (1871)
Zabave uzbuuju, ali se odraavaju u depresiji. Zabave uzbuuju um, ali ono to izvjesno
slijedi je depresija. Koristan rad i fizika vjeba imae zdraviji uticaj na um i ojaae miie,
poboljati cirkulaciju, i pokazati se kao mono sredstvo u obnovi zdravlja. HR, Mar, 1872.
(ML 150)
647
Traenje sree pogrean put (savjet jednom mladiu). Prije godinu dana radili smo za tvoj
interes. Pokazane su mi tvoje opasnosti, i arko smo eljeli tvoje spasenje; ali vidimo da nijesi
imao snage da sprovede odluke koje si tada donio. Uznemirena sam oko ovoga pitanja....
Dok sam bila u Batl Kriku u junu opet mi je pokazano da nijesi postigao nikakav napredak i
da je razlog to to nijesi ostavio ist trag za sobom. Ti ne uiva u religiji. Odstupio si od
Boga i od pravednosti. Traio si sreu na pogrenom putu, u zabranjenim zadovoljstvima; i
nijesi imao moralne hrabrosti da prizna i napusti svoje grijehe kako bi naao milost. 2T
291 (1869)
ista savjest i Boje odobravanje nasuprot prirodnim strastima i ulnom srcu. Kakvog
dobra bi nas On liio? On bi nas liio privilegije odavanja tjelesnim strastima ulnog srca. Mi
se ne moemo ljutiti samo kad ugaamo i odravamo istu savjest i Boje odobravanje. Ali
hoemo li biti voljni da ovo napustimo? Da li e nas poputanje pokvarenim strastima uiniti
ita srenijim? Zato to nee postavljena su nam ova ogranienja u tom pogledu. Na uitak
nee se poveati gnevljenjem i gajenjem izopaene naravi. Nije za nau sreu slijediti
287
stremljenja tjelesnog srca. I hoemo li postati bolji ako im poputamo? Ne; one e baciti
sjenku na nae domove i mrtvaki pokrov preko nae sree. Odavanje prirodnim prohtjevima
samo e otetiti sklop i pocijepati sistem u komade. Stoga bi Bog htio da obuz-damo apetit,
kontroliemo strasti, i drimo u potinjenosti cijelog ovjeka. A On je obeao da e nam dati
snagu ako se prihvatimo ovog zadatka. 2T 590, 591 (1871)
Pospjeuje zdravlje i dug ivot. Hrabrost, nada, vjera, saosjeanje, ljubav, pospjeuju
zdravlje i produuju ivot. Zadovoljan um, veseo duh, zdravlje je tijelu i snaga dui. Srce
648
veselo pomae kao lijek, a duh alostan sui kosti (Prie 17:22). MH 241 (1905)
Osoba iji um je miran i zadovoljan u Bogu na putu je k zdravlju. RH, Mar 11, 1880.
(ML 150)
Rezultat poslunosti fizikim zakonima. Zdravlje, ivot, i srea rezultat su poslunosti
prirodnim zakonima koji upravljaju naim tijelom. Ako su naa volja i put u sladu sa Bojom
voljom i putem; ako ugaamo svome Stvoritelju, On e sauvati ljudski organizam u dobrom
stanju i obnoviti moralne, mentalne i fizike moi kako bi mogao raditi kroz nas sebi na slavu.
Njegova obnoviteljska sila neprekidno se manifestuje u naim tijelima. Ako saraujemo sa
Njim na ovom djelu, zdravlje i srea, mir i korisnost, sigurni su rezultati. MS 151, 1901.
(1BC 1118)
Iscjeljenje za invalide. Neka invalidi neto rade umjesto to zaokupljaju svoje umove
jednostavnom zabavom, koja ih obezvreuje u vlastitim oima i navodi ih da misle kako su
im ivoti beskorisni. Odrite budnom mo volje, jer probuena i pravilno usmjerena volja je
mono smirenje za nerve. Invalidi su daleko sreniji kad su zaposleni, a njihov oporavak lake
postie. 1T 557 (1867)
ivot na selu i srea (savjet jednoj majci). Istina, nee biti sasvim slobodna od neprilika i
zamrenih potekoa na selu; ali tamo bi izbjegla mnoga zla i zatvorila vrata poplavi iskuenja
koja prijeti da nadjaa umove tvoje djece. Njima je potrebno uposlenje i promjena.
Jednolinost njihovog doma ini ih nespokojnima i nemirnima, i oni upadaju u naviku
mijeanja sa poronim mladiima u gradu, stiui tako ulino vaspitanje....
649 ivljenje na selu veoma bi im koristilo; aktivan ivot na otvorenom unaprijedio bi
zdravlje uma i tijela. Oni treba da imaju batu koju bi kultivisali, gdje bi nali zanimanje i
korisno uposlenje. Uzgajanje bilja i cvijea tei poboljanju ukusa i suda, dok upoznavanje sa
Bojim korisnim i divnim kreacijama ima profinjujui i oplemenjujui uticaj na um, upuujui
ga na Tvorca i Gospodara svega. 4T 136 (1876)
Traenje naih prava. Oni koje volimo mogu govoriti ili postupati nepaljivo, to nas
moe duboko raniti. Nije bila njihova namjera da to uine; ali Sotona uveliava njihove rijei
i postupke pred umom, i tako upuuje strelicu iz svog tobolca da nas probode. Mi se pribira-
mo da odbijemo onoga za koga mislimo da nas je povrijedio, i inei tako podstiemo Soto-
nina iskuenja.
Umjesto da se molimo Bogu za snagu da odbijemo Sotonu, mi doputamo da nam se
srea pokvari pokuavajui da branimo ono to zovemo naim pravima. Na taj nain dozvo-
ljavamo Sotoni dvostruku prednost. Mi ispoljavamo svoja povrijeena osjeanja, a Sotona nas
koristi kao svoje agente da rani i nanese bol onima koji nijesu namjeravali da nas povrijede.
Muevljevi zahtjevi eni se mogu ponekad initi nerazumnim, dok kad bi mirno,
otvoreno jo jednom preispitala stvar, u to je mogue povoljnijoj svjetlosti po njega, uvidjela
bi da naputanje vlastitog puta i pokoravanje njegovom sudu, spasilo bi ih oboje od nesree i
288
dalo im veliku pobjedu nad iskuenjima Sotone. 1T 308, 309 (1862)
Bog uklanja prepreke ka srei. Bog tei naoj stvarnoj srei. Ako neto lei na ovom putu,
On vidi da se prvo to mora ukloniti. On e omesti nae namjere i razoarati naa oekivanja i
dovesti nas kroz razoarenja i iskuenja do spoznaje kakvi zaista jesmo.... Grijeh je uzrok svih
650
naih jada. Da bi imali stvaran mir i sreu uma, grijeh se mora ukloniti. Lt 29, 1879. (HC
81)
Neki ne bi bili sreni na Nebu. Kad bi oni koji su svoje ivote proveli u pobuni protiv Boga
bili iznenada preneseni na nebo i vidjeli uzvieno, sveto stanje savrenstva koje tamo postoji
svaku duu ispunjenu ljubavlju, odsjaj radosti sa svakoga lica, zanosnu muziku iji se
melodini zvuci podiu u ast Bogu i Jagnjetu, i neprekidne bujice svjetlosti koje teku na
iskupljene od lica Onoga koji sjedi na prijestolu da li bi se oni ija srca su ispunjena
mrnjom prema Bogu, istini i svetosti, mogli pomijeati sa nebeskim mnotvom i pridruiti se
pjesmama hvale? Da li bi mogli podnijeti slavu Boga i Jagnjeta? Ne, ne; godine probe bile su
im date kako bi mogli oblikovati karaktere za nebo, ali oni nikad nijesu obuavali svoje
umove da vole istotu; oni nikad nijesu nauili jezik neba, a sada je prekasno.
ivot pobune protiv Boga onesposobio ih je za nebo. Njegova istota, svetost i mir za
njih bi predstavljali muenje; slava Boja bila bi im oganj koji prodire. Oni bi eznuli da
pobjegnu sa tog svetog mjesta. Unitenje bi im dobro dolo da se sakriju od lica Onoga koji je
umro da ih iskupi. Sudbina zlih je zapeaena njihovim vlastitim izborom. Njihovo iskljuenje
sa neba je dobrovoljno sa njihove strane a pravedno i milostivo sa Boje strane. GC 542,
543 (1888)
Radostan ivot moe biti tvoj. Svi treba da imamo povjerenje u Boga. Prokri svoj put kroz
sjenku koju Sotona baca preko tvoje staze i prihvati Isusovu ruku. Neka tvoj sluaj poiva u
Njegovoj ruci. Neka tvoja molitva bude: Gospode, iznosim Ti svoju molbu. Povjeravam se
Tebi, i traim blagoslov koji Ti vidi da e biti za moju sadanju i buduu korisnost i moje
vjeno dobro. Kad uspravi svoja koljena, vjeruj! Kad neprijatelj dolazi sa svojom tamom, 651
pjevaj o vjeri i govori o vjeri, i otkrie da si pjevala i govorila sebi u svjetlosti.

Radujte se svagda u Gospodu, i opet velim: radujte se (Filibljanima 4:4). Oni koji
ovo ine imaju radostan ivot. Nikakva neugodnost ne dolazi sa njihovih usana ili iz atmos-
fere koja okruuje duu, jer oni ne osjeaju da su bolji od drugih. Sakrij se u Isusu Hristu;
tada e te istina Boja svo vrijeme pripremati za budui, besmrtni ivot. Kad ima povjerenja
u Svemoguega, tvoje iskustvo nije pozajmljeno; ono je tvoje vlastito. MS 91, 1901.
Poveanje sree kroz vjenost. Dok kroz Isusa ulazimo u pokoj, nebo poinje ovdje. Mi
odgovaramo na Njegov poziv: Doite i nauite se od Mene, i tako dolazei mi zapoinjemo
ivot vjeni. Nebo je neprekidno pribliavanje Bogu kroz Hrista. to smo vie u nebeskom
blaenstvu, to e nam se sve vie i vie otvarati slava Boja; i to vie saznajemo o Bogu, to
e intenzivnija biti naa srea. Dok hodamo sa Isusom u ovom ivotu, mi moemo biti
ispunjeni Njegovom ljubavlju, zadovoljni Njegovom prisutnou.
Sve to ljudska priroda moe nositi, moemo primiti ovdje. Ali ta je to u poreenju sa
onim poslije? Zato su pred prijestolom Bojim, i slue mu dan i no u crkvi Njegovoj; i Onaj
to sjedi na prijestolu uselie se u njih. Vie nee ogladnjeti ni oednjeti, i nee na njih pasti
sunce, niti ikakva vruina. Jer Jagnje koje je nasred prijestola, pae ih, i uputie ih na izvore
ive vode; i Bog e otrti svaku suzu od oiju njihovijeh (Otkrivenje 7:15-17). DA 331, 332
(1898)
289
UM, KARAKTER I LINOST Misli i njihov uticaj
XIV DIO
MISLI I NJIHOV UTICAJ
72. NAVIKE MILJENJA
655 Misli oblikuju karakter. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mnoge misli ine
nepisanu istoriju jednoga dana, a ove misli veoma su vezane za oblikovanje karaktera. Nae
misli moraju se strogo uvati, jer jedna neista misao pravi dubok utisak na dui. Zla misao
ostavlja zao utisak na um. Ako su misli iste i svete, tim bolje za ovjeka koji ih gaji. One
ubrzavaju duhovni puls i poveavaju mo za injenje dobra. I kako jedna kap kie priprema
put za drugu u natapanju zemlje, tako jedna dobra misao priprema put za drugu. YI, Jan 17,
1901. (MYP 144)
Mo izabiranja predmeta misli. Unutar svaije moi je odabrati predmete koji e
preokupirati misli i oblikovati karakter. Ed 127 (1903)
Potreban lini napor. Niko sem vas ne moe kontrolisati vae misli. U borbi za dostiza-
njem najveeg standarda, uspjeh ili neuspjeh uveliko e zavisiti o karakteru i nainu na koji se
misli disciplinuju. Ako se misli dobro zapregnu, kao to Bog upuuje da budu svaki dan, one
656
e biti na onim predmetima koji e nam pomoi u veem posveenju. Ako su misli ispravne,
tada e kao rezultat rijei biti prave; postupci e biti takvog karaktera da e donijeti radost i
utjehu i spokoj dui. Lt 33, 1886. (HC 112)
Misli se moraju uvjebavati. Misli se moraju uvjebavati. Zapregnite bedra uma kako bi
radio u pravom smjeru i prema poretku dobro osmiljenih planova; tada e svaki korak biti
put u napredak, i nee se gubiti vrijeme ili napor u slijeenju neodreenih i nasuminih
planova. Mi moramo razmotriti cilj ivota, i uvijek imati u vidu vrijedne namjere. Misli se
svakodnevno moraju uvjebavati i drati odreenog smjera kao kompas prema polu. Svako
treba da ima svoje ciljeve i namjere, a zatim nainiti svaku misao i postupak takvog karaktera
da postigne to to namjerava. Misli se moraju kontrolisati. Mora postojati usredsreenost
namjere kako bi sproveli ono to ste poduzeli. Lt 33, 1886. (HC 112)
Obuavanje misli. Stvarna disciplina ivota sastoji se od malih stvari. Obuka misli je bitna.
MS 76, 1900.
Obuka srca, kontrola misli, u saradnji sa Svetim Duhom, dae kontrolu rijei. Ovo je
istinska mudrost, i osigurae mirnou uma, zadovoljstvo i mir. Razmatranje bogatstva milosti
Boje predstavljae radost. Lt 10, 1894.
Ispravne misli ne dolaze prirodno. Pred svakim od nas nalazi se ozbiljan zadatak. Ispravne
misli, iste i svete namjere, ne dolaze nam prirodno. Moraemo se boriti za njih. RH, Nov
28, 1899.
657 Zarobljavati misli. Ako se ivot preda njenoj kontroli, sila istine je neograniena. Misli se
dovode u pokornost Isusu Hristu. Iz riznice srca iznose se pristale i prikladne rijei. Naroito
se trebaju straiti nae rijei. Piui Timotiju, Pavle kae: Dri se forme zdravih rijei, koje
si uo od mene, u vjeri i ljubavi koja je u Hristu Isusu. Dobro koje ti je bilo povjereno sauvaj
290
Svetim Duhom koji nastava u nama (2 Timotiju 1:13, 14 engleski prevod). MS 130,
1897.
Um se mora pouzdano kontrolisati. Mladi treba rano da ponu kultivisati ispravne navike
miljenja. Mi trebamo disciplinovati um da razmilja u zdravom kanalu i ne dozvoliti mu da
se bavi onim to je zlo. Psalmista uzvikuje: Da su ti rijei usta mojih ugodne, i pomisao srca
mojega pred tobom, Gospode, krjeposti moja i izbavitelju moj! (Psalam 19:14).
Kako Bog radi na srcu svojim Svetim Duhom, ovjek mora saraivati sa Njim. Misli
se moraju ograniiti, obuzdati, ustei od irenja i razmatranja stvari koje e samo oslabiti u
oskvrniti duu. Misli moraju biti iste, pomisli srca prave, da bi rijei usta bile rijei prihvat-
ljive Nebu i od pomoi naem drutvu.
Hristos je rekao farisejima: Porodi aspidini! Kako moete dobro govoriti, kad ste zli?
Jer usta govore od suvika srca. Dobar ovjek iz dobre klijeti iznosi dobro; a zao ovjek iz zle
klijeti iznosi zlo (Matej 12:34, 35). RH, June 12, 1888.
Javni grijeh pokazuje pritajene misli. Vrijeme iskuenja, pod kojim neko moda pada u
alostan grijeh, ne stvara zlo koje se otkriva ve samo razvija ili nosi svjedoanstvo o onome
to je bilo skriveno i pritajeno u srcu. ovjek je ono to misli u srcu; jer iz srca su izvori
ivota (Prie 23:7; 4:23). MB 60 (1896)
Obaveza kontrolisanja misli. U Propovijedi na Gori Hristos je izloio pred svojim 658
uenicima dalekosena naela Bojeg zakona. On je uio svoje sluaoce da se zakon prestupa
mislima prije nego se zla elja sprovede u stvaran in. Mi smo obavezni da kontroliemo
svoje misli i dovodimo ih u pokornost Bojem zakonu. Plemenite sile uma su nam date od
Gospoda da bi ih upoljavali u razmatranju nebeskih stvari. Bog je nainio obilnu pripravu da
dua moe initi stalan napredak u boanskom ivotu. On je stavio u svaku ruku sredstva da
pomogne na razvoj u znanju i vrlini. RH, June 12, 1888.
Prirodni neuvjebani um djeluje bez uzvienih pobuda. Prirodni, sebini um, ako se
prepusti slijeenju vlastitih zlih elja, djelovae bez uzvienih pobuda, ne obazirui se na
slavu Boju ili dobrobit ovjeanstva. Misli e biti zle, i uvijek samo zle.... Duh Boji
proizvodi novi ivot u dui, dovodei misli i elje u pokornost Hristovoj volji. RH, June 12,
1888. (HC 113)
Neprijatelj ne moe itati misli. Neprijatelju dua nije doputeno da ita misli ljudi; ali on je
paljiv posmatra, i biljei rijei; on uzima u obzir postupke, i vjeto prilagoava svoja
iskuenja prema sluajevima onih koji se stavljaju pod njegovu silu. Kad bismo se trudili da
suzbijamo grene misli i osjeanja, ne dajui im izraza u rijeima i postupcima, Sotona bi bio
poraen; jer u tom sluaju ne bi mogao pripremiti svoja naroita iskuenja. Ali kako esto
hriani po imenu, usled nedostatka samokontrole, otvaraju vrata neprijatelju dua! RH, Mar
22, 1887. (1SM 122, 123)
Mnoge mue zle misli. Postoje mnogi koji su stvarno uznemireni zbog niskih, uniava-juih
659
misli koje dolaze na um i nije ih lako sprijeiti. Sotona ima svoje zle anele oko nas, i premda
oni ne mogu itati misli ljudi, oni paljivo motre na njihove rijei i postupke. Sotona koristi
prednost slabosti i karakternih mana koje se tako otkrivaju i pritiska sa svojim iskuenjima
gdje postoji najmanja mo otpora. On stvara zle sugestije i nadahnjuje svjetovne misli, znajui
da tako moe dovesti duu pod osudu i zarobiti je. Onima koji su sebini, svjetovni, krti,
ponositi, prigovarai, ili odati klevetanju svima koji gaje zablude i karakterne mane
Sotona predstavlja poputanje svome ja i navodi duu na kolosijek koji Biblija osuuje, ali
291
koji on nastoji uiniti privlanim.
Za svaku vrstu iskuenja postoji lijek. Mi nijesmo preputeni sebi da bijemo bitku
protiv sebe i svoje grene prirode u naoj ogranienoj snazi. Isus je moan pomonik, podrka
koja nikad ne izostaje.... Um se mora obuzdavati, i ne smije mu se doputati da luta. On se
treba obuavati da se bavi Svetim Pismom i plemenitim, uzvienim temama. Djelovi Svetog
Pisma, ak i cijela poglavlja, mogu se nauiti napamet, da se ponavljaju kad ue Sotona sa
svojim iskuenjima.... Kad Sotona navodi um da se bavi zemaljskim i ulnim stvarima, on se
najuspjenije odbija rijeima pisano je. RH, Apr 8, 1884.
Jedina sigurnost je ispravno miljenje. Potreban nam je stalan osjeaj oplemenjujue sile
istih misli i tetnog uticaja zlih misli. Usmjerimo svoje misli na ono to je sveto. Neka one
budu iste i prave, jer jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. Mi moramo
upotrijebiti svako sredstvo koje je Bog stavio u naem domenu za upravljanje i kultivaciju
naih misli. Mi moramo dovesti svoje umove u sklad sa Njegovim umom. Njegova istina e
nas posvetiti, tijelo i duu i duh. Lt 123, 1904.
660
Bavljenje povrnim stvarima. Mi trebamo nastojati da ouvamo svoje umove u takvom
stanju da moemo primati utiske od Svetog Duha. Ali oni koji dozvoljavaju da im se misli
neprekidno bave povrnim stvarima ne mogu primiti veu svjetlost. Um se treba snabdjeti
nebeskim blagom, hranom koja e nas osposobiti za duhovni rast, i na taj nain nas pripremiti
za sveto nebo. MS 51, 1912. (HC 284)
Priprava za uzviene misli. Bog je nainio svaku pripravu putem koje se nae misli mogu
proistiti, uzdignuti, profiniti i oplemeniti. On ne samo to je obeao da e nas oistiti od
svake nepravde, ve je nainio stvarnu pripravu za snabdijevanje milou koja e uzdii nae
misli prema Njemu i osposobiti nas da cijenimo Njegovu svetost. Mi moemo shvatiti da smo
Hristova svojina i da moramo pokazati Njegov karakter svijetu. Pripremljeni nebeskom
milou, mi bivamo zaodjeveni Hristovom pravednou, u svadbenim haljinama, i spremni da
sjednemo na svadbenu veeru. Mi postajemo jedno sa Hristom, sudionici boanske prirode,
oieni, profinjeni, uzdignuti, i priznati kao djeca Boja naslednici Boji i sunaslednici sa
Isusom Hristom. YI, Oct 28, 1897.
uvati se Sotoninog zaaranog tla (savjet jednoj egocentrinoj porodici). Trebate se uvati
Sotoninog zaaranog tla i ne doputati mislima da se kolebaju u odanosti Bogu. Kroz Hrista
moete i trebate biti sreni i stei navike samokontrole. ak se i vae misli moraju dovesti u
podreenost volji Bojoj a vaa osjeanja pod kontrolu razuma i religije. Mata vam nije data
da joj se doputa da luta i ima svoj vlastiti put bez ikakvog napora da se ogranii ili
disciplinuje.
Ako su misli pogrene, osjeanja e biti pogrena, a kombinacija misli i osjeanja ini
moralni karakter. Kad odluite da se od vas kao hriana ne zahtijeva da obuzdavate svoje
661
misli i osjeanja, dolazite pod uticaj zlih anela i prizivate njihovo prisustvo i njihovu
kontrolu. Ako se preputate svojim utiscima i dozvoljavate mislima da teku kanalom
nedoumice, sumnje i kajanja, biete meu najnesrenijim smrtnicima, i vai ivoti pokazae se
kao promaaj. 5T 310 (1885)
Savjet jednoj mladoj eni vezano za opasnosti zidanja kula u vazduhu. Treba da
kontrolie svoje misli. Ovo nee biti lak zadatak, i ti ga ne moe ostvariti bez temeljitog i
ak okrutnog napora. Ipak Bog to zahtijeva od tebe; to je dunost koja poiva na svakom
razumnom biu. Ti si odgovorna Bogu za svoje misli. Ako se odaje praznim matarijama,
292
doputajui svom umu da se bavi neistim predmetima, ti si, u izvjesnoj mjeri, kriva pred
Bogom kao da su misli sprovedene u djelo. Sve to spreava djelo je nedostatak prilike.
Sanjarenje danju i nou i zidanje kula u vazduhu su rave i krajnje opasne navike. Kad
se jednom uvrste, skoro je nemogue raskinuti sa takvim navikama i usmjeriti misli na iste,
svete i uzviene teme. Morae postati vjeran straar nad svojim oima, uima, i svim svojim
osjetilima da bi kontrolisala svoj um i sprijeila da prazne i pokvarene misli kaljaju tvoju
duu. Jedino sila milosti moe ostvariti ovaj eljeni zadatak. Ti si slaba u tom pravcu. 2T
561 (1870)
Istisnuti zlo dobrom. Roditelji mogu odabrati, ako hoe, da li e ili ne umovi njihove djece
biti ispunjeni istim i svetim mislima i osjeajima, ali njihovi ukusi moraju se discipli-novati i
vaspitavati sa najveom panjom. Oni moraju rano poeti da otvaraju Sveto Pismo pred
djetinjim umovima koji se razvijaju kako bi se oformile ispravne navike i ukusi....
Elementi zla ne mogu se drugaije izoptiti osim unoenjem hrane za iste, homogene
662
misli. RH, Nov 9, 1886. (HC 202)
Izbjegavati negativno razmiljanje. Poto nijesmo svoji, poto smo otkupljeni skupo,
dunost je svih koji ispovijedaju hrianstvo da dre svoje misli pod kontrolom razuma i
obaveu se da budu vedri i sreni. Koliko god da je gorak uzrok njegove alosti, on treba
kultivisati duh spokoja i mira u Bogu. Pokoj koji je u Isusu Hristu, mir Hristov, kako je
dragocjen, kako je iscjeljuju njegov uticaj, kako smiruje optereenu duu! Koliko god da su
mrani njegovi izgledi, neka gaji duh nade na dobro. Dok se potitenou nita ne dobija,
mnogo se gubi. Dok e vedrina i tiha pomirenost i mir uiniti druge srenim i zdravim, to e
bito od najvee dobrobiti njemu samome. Tuga i govorenje o neprijatnim stvarima i
obeshrabrujuim i nepoeljnim prizorima, uzrokuje nepoeljan efekat. Bog eli da sve ovo
zaboravimo da ne gledamo dolje, ve gore, gore! Lt 1, 1883.
Opasnost bavljenja zemaljskim stvarima. Ako su vae misli, vai planovi, vae namjere
usmjereni gomilanju zemaljskih stvari, vaa briga, vae prouavanje, vai interesi, bie sasvim
usredsreeni na svijet. Nebeske drai e izgubiti svoju ljepotu.... Vae srce bie sa vaim
blagom.... Neete imati vremena da se posvetite prouavanju Svetog Pisma i ozbiljnoj molitvi
kako bi izbjegli Sotonine zamke. RH, Sept 1, 1910. (HC 200)
Mijenjanje obrasca miljenja. Kad se umu dopusti da se dugo bavi zemaljskim stvarima,
veoma je teko promijeniti navike miljenja. Ono to oi vide i ui sluaju suvie esto
privlai panju i i zaokuplja zanimanje. Ali ako hoemo da uemo u Boji grad i vidimo Isusa
i Njegovu slavu, moramo se naviknuti da Ga posmatramo okom vjere ovdje. Rijei i karakter 663
Hristov treba da su esto predmet naih misli i naih razgovora, i svaki dan naroito se treba
posvetiti odreeno vrijeme za molitveno razmiljanje o svetim temama. RH, May 3, 1881.
(SL 91, 92)
Vei stepen miljenja. - ovjek se pobunio protiv Boga i otada je uvijek teio pravljenju
sopstvenih ema inei to mu se svia u cilju postizanja uspjeha u osiguranju sree. Ali kad
god je nastojao da ispuni svoje um nekim drugim objektom od Boga, bio je razoaran.
Ukupno uzevi, mora postojati jedan vei stepen miljenja, vea kakvoa studija, vei ciljevi
koje treba postii od onih koje ste imali u prolosti. Nered i nesavrenstvo ljudskih rijei i
ljudskih karaktera moe obnoviti jedino Gospod Isus Hristos. Dakle, On treba da bude
predmet vaeg razmiljanja, tema vaeg razgovora. Vi, uopte uzevi, morate imati vee
ispoljavanje misli i akcije da biste razumjeli veliki plan otkupljenja. MS 13, 1897.
293
Zakon misli i osjeanja. Prirodni je zakon da se nae misli i osjeanja podstiu i jaaju kako
im dajemo oduka. Dok rijei izraavaju misli, takoe je istina da misli prate rijei. MH
251, 252 (1905)
Prema kompletnosti karaktera. ivot hrianina otkrie se hrianskim mislima,
hrianskim rijeima, i hrianskim ponaanjem. U Hristu se nalazi boanska kompletnost
karaktera. Lt 13a, 1879. (HC 184)
Novi priliv sile. Oni koji posveuju duu, tijelo i duh Bogu, istei svoje misli poslunou
zakonu Bojemu, stalno e primati nov dar fizike i mentalne sile. Postojae enja srca za
664
Bogom i ozbiljna molitva za jasnom pronicljivou da se uoi sluba i djelo Svetog Duha.
Nije nae da koristimo Njega, ve Sveti Duh treba da upotrijebi nas, oblikuje i dotjera svaku
silu. TSS 106 (CSW 40)
73. ISPRAVNO RAZMILJANJE*
665 Sila miljenja dar od Boga. Um je kredit od Boga. Umne moi moraju se kultivisati. One se
moraju tako mudro upotrijebiti da porastu u snazi. Svako mora koristiti svoje povjerene
talente na nain koji e priiniti najvee dobro. Um se mora tako vaspitati da se ispolje
najbolje energije due i svaka sposobnost razvije. Ne smijemo se zadovoljiti niskim standar-
dom. Moramo se kretati naprijed od jedne napredne linije djela ka drugoj. Lt 106, 1901.
Um se mora vjebati. Um je najbolja svojina koju imamo; ali on se mora vjebati
prouavanjem, razmiljanjem, uenjem u Hristovoj koli, najboljeg i najpravijeg vaspitaa
kojega je svijet ikad znao. Hrianski radnik mora rasti. On mora izgraditi karakter za koris-
nost; on se mora vaspitati da podnese tekoe i stekne mudrost da planira i izvrava djelo
Boje. On mora biti ovjek ista uma i govora koji e se uzdrati od svake pojave zla i koji
nee dati priliku za prekor kroz svoje nesmotrene puteve. On mora biti istinit u srcu; u njego-
vim ustima ne smije biti lukavstva. RH, Jan 6, 1885.
On [Hristos] je umro za mene da bih mogla biti blagoslovena i da Njegova radost
moe ostati u meni. Stoga, ja drim svoj um u tom kanalu; vaspitavam ga; uvjebavam;
vjebam svoj jezik; vjebam svoje misli; vjebam sve to je od mene kako bih ga vezala za
Isusa Hrista. MS 36, 1891.
Svaka sposobnost uma... pokazuje da je Bog osmislio ove sposobnosti na upotrebu, ne
da ostanu neaktivne. 4T 411 (1890)
Ispravno miljenje jedina sigurnost. Jedina sigurnost za svaku duu je ispravno miljenje.
ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoobuzdavanja jaa upra-njavanjem.
Ono to ispoetka izgleda teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, dok ispravne misli i
postupci ne postanu uobiajeni. Ako hoemo, moemo se okrenuti od svega to je jeftino i
sporedno i uzdii na visok standard; moemo biti potovani od ljudi i voljeni od Boga. MH
491 (1905)
Hristocentrino razmiljanje. Vaa poslednja misao u noi, vaa prva misao misao u jutro,
treba biti o Onome u kome poiva vaa nada vjenoga ivota. Lt 19, 1895. (HC 116)
*
Vidi naslov br. 88, Negativni uticaji na um
294
Mora se razvijati pozitivnost. Pozitivnost i energija, homogenost i snaga karaktera mani-
festovanog u Hristu mora se razvijati u nama kroz istu disciplinu koju je On podnio. I blago-
dat koju je On primio je za nas. DA 73 (1898)
Napor srazmjeran cilju kojem teimo. Misli se moraju usresrediti na Boga. Mi moramo
uloiti ozbiljan napor da nadvladamo zle sklonosti prirodnog srca. Nai napori, nae samood-
ricanje i istrajnost, moraju biti srazmjerni beskonanoj vrijednosti cilja kojemu teimo. Samo 667
pobjeujui kao to je Hristos pobijedio zadobiemo krunu ivota. MH 455 (1905)

Razmiljanje za sebe. Ako dozvolite da drugi razmiljaju za vas, obogaljiete energije i
suziti sposobnosti. Postoje mnogi iji razum je zakrljao zato to su se ograniili na bavljenje
banalnim predmetima. Trebate se uhvatiti u kotac sa misaonim problemima koji zahtijevaju
ispoljavanje najboljih sila vaeg uma. RH, Apr 16, 1889.
Finoa srca ui se u Hristovoj koli. Stvarna profinjenost misli i manira bolje se ui u koli
Boanskog Uitelja nego ma kakvim posmatranjem skupa pravila. Njegova ljubav koja
ispunjava srce daje karakteru onaj profinjujui dodir koji ga dotjeruje prema Njegovom
vlastitom obliju. Ovo vaspitanje daje nebesko dostojanstvo i osjeaj prikladnosti. Ono daje
ljupkost naravi i blagost manira koji se nikad ne mogu izjednaiti sa povrnom uglaenou
pomodarskog drutva. Ed 241 (1903)
Potrebna mentalna disciplina. Sposobnost fiksiranja misli na posao koji radimo veliki je
blagoslov. Bogobojaljiva omladina treba teiti ispunjavanju svojih dunosti sa promiljenim
obzirom, drei misli u pravom kanalu i dajui sve od sebe. Oni treba da prepoznaju svoje
sadanje dunosti i ispune ih ne doputajui umu da luta. Ova vrsta mentalne discipline bie
od pomoi i koristi kroz ivot. Oni koji ue da razmiljaju o onome ega se prihvataju, koliko
god se taj zadatak inio malim, bie od koristi na svijetu. YI, Aug 20, 1903. (MYP 149)
Meusobni odnos ideja. Neki umovi su sliniji antikvarnici nego iem drugom. Brojni
komadii i krajevi istine su pokupljeni i tu uskladiteni; ali oni ne znaju kako ih predstaviti na 668
jasan, povezan nain. Meusoban odnos koji ove ideje imaju je ono to im daje vrijednost.
Svaka ideja i konstatacija treba se tijesno sjediniti kao karike u lancu. Kad propovjednik
izbacuje gomilu stvari pred ljudima da ih oni pokupe i srede, njegov trud se gubi, jer malo je
onih koji e to uraditi. RH, Apr 6, 1886. (Ev 648, 649)
Zato um zauzima nizak nivo. Ako ljudski um zauzima nizak nivo, to je uglavnom zato to
se preputa bavljenju banalnim injenicama i ne poziva se i vjeba da hvata plemenite,
uzviene istine, koje su trajne kao vjenost. Ta literarna drutva i knjievni centri gotovo
sveopte vre uticaj potpuno suprotan onome na koji polau pravo, i tetni su za omladinu.
Ovo ne mora biti sluaj, ali zato to prednjae neposveeni elementi, zato to svjetovni ljudi
ele ono to im je ugodno, njihova srca nijesu u skadu sa Isusom Hristom. Oni su na strani
Gospodnjih neprijatelja, i nijesu zadovoljni sa onom vrstom zanimanja koje bi ojaalo i
utvrdilo lanove drutva u duhovnosti. Unose se niske, jeftine stvari koje ne uzdiu i upuuju
ve samo zabavljaju. MS 41, 1900.
Bavljenje nevanim stvarima. Tokom sati u budnom stanju um e biti stalno uposlen. Ako
se bavi nevanim stvarima, razum e zakrljati i oslabiti. Moe biti nekih neredovnih
bljeskova misli; ali um nije disciplinovan na postojano, trezveno razmiljanje. Ima tema koje
zahtijevaju ozbiljno razmatranje.... Bavljenjem ovim temama od vjenog interesa, um jaa i
karakter se razvija. RH, June 10, 1884.
Misli ostavljaju neizbrisiv trag na dui. Uzdravajte se od svakoga zla. Banalni grijesi, ko-
295
669
liko god se smatrali beznaajnim, iskvarie va moralni osjeaj i ugasiti unutranji utisak
Duha Bojega. Karakter misli ostavlja svoj peat na dui, i svaki nizak razgovor kalja um.
Svako zlo djelo upropaava onoga ko ga ini. Bog moe i hoe oprostiti greniku koji se
kaje, ali iako joj je oproteno, dua se kvari; mo uzvienog miljenja, koja je mogua
neote-enom umu, se unitava. Dua svo vrijeme nosi oiljke. Stoga teimo onoj vjeri
koja kroz ljubav radi kako bi mogli predstaviti karakter Hristov svijetu. RH, Dec 8, 1891.
(FE 195)
Okruivanje due istom atmosferom. Niko ne smije da bude ishitren ili nametljiv, ve
moramo tiho proivjeti svoju religiju, gledajui jednim okom na slavu Boju.... Tada emo
sjati kao vidjela svijetu, bez buke ili trvenja. Nema potrebe za neijim neuspjehom, jer sa
nama je Onaj koji je mudar u savjetu, vrstan u radu, i moan da ispuni svoje namjere. On radi
preko svojih orua, vidljivih i nevidljivih, ljudskih i boanskih. Ovo djelo je veliko djelo i
sprovee se na slavu Boju, ako svi koji su povezani sa njim usklade svoja djela sa vjerom
koju ispovijedaju. istota misli mora se gajiti kao nuna za djelo uticanja na druge. Dua se
mora okruiti istom, svetom atmosferom, atmosferom koja e imati tendenciju ubrzanja
duhovnog ivota svih koji je udiu. Lt 74, 1896. (SD 316)
Svaka energija mora se upranjavati (savjet jednoj mladoj eni). ivot due ne moe se
odrati ukoliko se ne dovode u podreenost volji Bojoj. Svaka energija mora se upranjavati
u tvorenju volje Boje. Nae misli, ako se zadravaju na Boga, vodie boanska ljubav i sila.
Dakle, drago moje dijete, ivi na rijeima koje dolaze sa Hristovih usana. Neka te Gospod
670
ukrijepi i blagoslovi i vodi. Navali naprijed i vjeruj da ako trai, primie. Lt 339, 1905.
Hristos mijenja misli. Hristos je doao da promijeni tok njegovih [ovjekovih] misli i
sklonosti. 1T 196 (1859)
Kao to se cvijet okree ka suncu. Neka se dua izvije i uspravi kako bi nam Bog mogao
podariti dah nebeske atmosfere. Mi se moemo drati tako blizu Boga da e svaka
neoekivana proba okrenuti nae misli ka Njemu kao to se cvijet okree ka suncu. SC 99,
100 (1892)
Preobraaj poinje sa mislima. Rijei Dau vam novo srce (Jezekilj 36:26) znae, Dau
vam novi um. Ova promjena srca uvijek je praena jasnom koncepcijom hrianske
dunosti, i razumijevanjem istine. Jasnoa naeg pogleda na istinu bie srazmjerna naem
razumijevanju Rijei Boje. CT 452 (1913)
Potrebna nam je preobraavajua milost Boja da pravilno usmjeri nae misaone moi.
Mi moemo misliti zlo, mi moemo nastaviti da drimo svoje umove na nevaljalim stvarima,
ali ta nam to donosi? To se suproti cijelom naem iskustvu prema onome na ta gledamo. Ali
posmatranjem Isusa mi se mijenjamo u to isto oblije. Sluga ivoga Boga pazi na odreeni
cilj. Oi se posveuju, i ui se posveuju, a oni koji zatvaraju svoje oi i ui na zlo bie
promijenjeni. MS 17, 1894.
296
74. SUMNJA I NEDOUMICE

671
Misterije koje ne moemo dokuiti. Rije Boja, poput karaktera njenog Boanskog Autora,
izlae misterije koje ograniena bia nikad ne mogu potpuno shvatiti. Ulazak grijeha na svijet,
utjelovljenje Hristovo, regeneracija, vaskrsenje, i mnogi drugi predmeti izloeni u Bibliji su
misterije isuvie duboke za ljudski um da ih objasni, ili ak potpuno shvati. Ali mi nemamo
razloga da sumnjamo u Boju Rije zato to ne moemo razumjeti misterije Njegovog
provienja.
U svijetu prirode mi smo neprekidno okrueni misterijama koje ne moemo dokuiti.
Najjednostavniji oblici ivota predstavljaju problem koji su i najmudriji filozofi nemoni
objasniti. Svugdje su uda izvan naeg shvatanja. Treba li onda da smo iznenaeni otkriem
da u duhovnom svijetu takoe postoje misterije koje ne moemo dokuiti? Potekoa lei
jedino u slabosti i skuenosti ljudskog uma. Bog nam je dao u Svetom Pismu dovoljno dokaza
svog boanskog karaktera, i mi ne smijemo sumnjati u Njegovu Rije zato to ne moemo
shvatiti sve misterije Njegovog provienja. SC 106, 107 (1892)
672
Mogunost za sumnju nije uklonjena. Dok Bog daje obilje dokaza za vjeru, On nikad nee
ukloniti sve izgovore za nevjerstvo. Svi koji trae kuke o kojima e okaiti svoje sumnje, nai
e ih. I oni koji odbijaju da prihvate i posluaju Boju rije dok se svaka primjedba ne ukloni,
i ne bude vie prilike za sumnju, nikada nee doi do svjetlosti.
Nevjerovanje u Boga je prirodni izdanak neobnovljenoga srca, koje je u neprijateljstvu
sa Njim. Ali vjera je nadahnuta Svetim Duhom, i ona e cvasti samo ako se njeguje. Nijedan
ovjek ne moe postati jak u vjeri bez odlunog napora. Nevjerstvo jaa kad se ohrabruje; i
ako ljudi, umjesto da se bave dokazima koje je Bog dao da potkrijepe svoju vjeru, dopuste
sebi da sumnjaju i cjepidlae, pronai e da se njihove sumnje sve vie potvruju. GC 527
(1911)
Uinak teine dokaza. Oni koji ele da sumnjaju imae obilje prilika. Bog ne namjerava da
ukloni svaku priliku za nevjersto. On daje dokaze, koji se moraju paljivo ispitati sa poniznim
umom i pouljivim duhom, i svi treba da odlue iz teine dokaza. Bog daje dovoljno dokaza
za poten um da vjeruje; ali onaj ko se odvraa od teine dokaza zato to ima nekih stvari koje
ne moe pojasniti svom ogranienom razumijevanju bie preputen hladnoj, neugodnoj
atmosferi nevjerstva, sumnje i nedoumica, i nainie brodolom od vjere. 5T 675, 676 (1889)
Ne vjerujte osjeanjima (savjet jednom sumnjalici). Veliki plan milosti od poetka
vremena je zadobiti svaku oaloenu duu za vjeru u Njegovu ljubav. Tvoja sigurnost u
sadanjem vremenu kad ti se um mui sa sumnjom je ne vjerovati u osjeanja ve u ivog
Boga. Sve to On trai od tebe je mu pokloni povjerenje, priznajui Ga kao svog vjernog
Spasitelja, koji te voli i koji ti je oprostio sve pogreke i zablude. Lt 299, 1904.
673
Nijedna misao sumnje da ne ugleda svjetlost dana. Straite vjerno kao Avraam to je inio
da ne bi gavrani ili neke druge ptice grabljivice sletjele na vau rtvu i prinos Bogu. Svaka
misao sumnje treba se tako uvati da ne ugleda svjetlost dana putem izraza. Svjetlost uvijek
bjei od rijei koje veliaju sile tame. ivot naeg ustalog Gospoda treba se svakodnevno
manifestovati u nama. Lt 7, 1892. (2SM 243)
Hronini sumnjalica usmjeren je na sebe. Velika je nesrea biti hronini sumnjalica,
zadravajui oi i misli na sebi. Dok posmatrate sebe, dok je to tema misli i razgovora, ne
moete oekivati da se usaglasite sa Hristovim oblijem. Svoje ja nije va spasitelj. Vi nemate
297
iskupiteljskih osobina u sebi. Ja je vrlo troan brodi na koji moete ukrcati svoju vjeru.
Ba kao to je sigurno da mu se povjerite, tako e i potonuti.
amac za spasavanje, u amac za spasavanje! Ovo je vaa jedina sigurnost. Isus je
Kapetan tog amca, i On nikad nije izgubio putnika.
Obeshrabrene sumnjalice, kako moete oekivati da vam srce zrai ljubavlju Hristo-
vom? Kako moete oekivati da Njegova radost ostane u vama i vaa radost bude ispunjena
dok razmiljate i hranite se svojim vlastitim nesavrenim karakterima? Lt 11, 1897.
Vjera nasuprot nevjerstvu. Mi ne shvatamo koliko gubimo kroz nevjerstvo. Bez vjere emo
se upustiti u izgubljenu bitku. Mi imamo Spasitelja koji razumije svaku fazu naeg ivota. On
zna naa obeshrabrenja, i On zna kakva nam je pomo upravo potrebna. Potrebna nam je vjera
u Njega, vjera koja radi kroz ljubav i oia duu. MS 41, 1908.
Vjera raste kroz sukobe sa sumnjom; vrlina prikuplja snagu kroz otpor iskuenju. YI,
Apr, 1873.
Gajiti vjeru. Nema ohrabrenja datog za nevjerstvo. Gospod iznova pokazuje svoju milost i
674
svoju mo, i ovo nas treba nauiti da je uvijek korisno pod svim okolnostima gajiti vjeru,
govoriti o vjeri, ispoljavati vjeru. Mi ne smijemo dopustiti da nam srca i ruke oslabe
doputajui da sugestije sumnjiavih umova posade u naim srcima sjeme sumnje i
nepovjerenja. Lt 97, 1898. (7BC 928)
Sumnja izaziva nervne bolesti. Sigurnost Bojeg odobravanja unaprijedie fiziko zdravlje.
Ono utvruje duu protiv sumnje, briga, i pretjerane alosti koje tako esto podrivaju vitalne
snage i izazivaju nervne bolesti najgoreg i najmunijeg karaktera. Gospod je zaloio svoju
nepropadljivu rije da e Njegovo oko uvijek biti nad pravednima i Njegovo uho otvoreno za
njihovu molitvu, dok je On protiv svih koji ine zlo. Mi obavljamo vrlo teak posao na ovom
svijetu kad zauzimamo takav kurs da je Gospod protiv nas. RH, Oct 16, 1883. (3BC 1146)
Nikakva sumnja da ne obuzima um. Nikakva sumnja ili nepovjerenje ne smije nam
obuzimati um. Nikakva strepnja o veliini Bojoj ne smije zbunjivati nau vjeru. Neka nam
Bog pomogne da se ponizimo u krotosti i smjernosti. Hristos je odloio svoju carsku odjeu i
krunu da bi se mogao udruiti sa ovjeanstvom i pokazati da ljudska bia mogu biti savrena.
Odjeven u haljine milosti, On je ivio na naem svijetu savrenim ivotom da nam prui
dokaz o svojoj ljubavi. On je uinio ono to nevjerovanje u Njega ini nemoguim. Sa svog
visokog zapovjednikog poloaja u nebeskim dvorovima On se sagnuo da uzme ljudsku
prirodu na sebe. Njegov ivot je primjer kakvi nai ivoti mogu biti. Da nikakva strepnja o
Bojoj veliini ne bi ula i izbrisala nau vjeru u Boju ljubav, Hristos je postao ovjek bola i
upoznao se sa alou. Ljudsko srce, predato Njemu, postae sveta harfa, koja odailje svetu
muziku. Lt 365, 1904. (2SM 254)
Nema opravdanja za izraavanje sumnje. Otac... nas je izbavio od sile tame (Kolo-
675
anima 1:13). Ako je ovo istina, kakav izgovor imamo za izraavanje nevjerstva i sumnje za
navlaenje mraka oko sebe kao ogrtaa? Savijmo sjenku sumnje, odlaui je da je nosi
Sotona, zaetnik svake sumnje i obeshrabrenja. On nastoji da baci svoju paklenu sjenku preko
nae staze. Naa vjera mora probiti mrane oblake sumnje i nevjerstva, hvatajui se gore za
Hristovu ruku. MS 102, 1901.
Kako je Elen Vajt suzbila sjenku sumnje. Kad Sotona baca svoju paklenu sjenku preko
moje staze, ja ne gledam ili govorim o njoj i proslavljam avola govorei o njemu i njegovoj
sili i kakve teke trenutke imam. Ne, ja prolazim pravo kroz sjenku, i vjerom se hvatam Isusa
298
Hrista. Gledanjem mi se mijenjamo u to isto oblije iz slave u slavu. Govorite o vjeri.
Svaka sumnja koju izraavate je posijano sjeme, i to sjeme uhvatie korjena u nekom srcu.
Nema potrebe da izgovaramo nijednu rije sumnje i tako hvalimo avola za njegovu udesnu
mo da vas dri u potinjenosti. Ne, Hristos me je kupio i iskupio me. Sotona nema sile nada
mnom. MS 16, 1894.
Lane zamisli o Bogu. Sotona je radostan kad moe navesti djecu Boju na nevjerstvo i
malodunost. On uiva da vidi nae nevjerovanje u Boga i sumnju u Njegovu voljnost i silu da
nas spase. On voli da osjeamo kako e nas Gospod otetiti svojim provienjem.
Djelo Sotone je da predstavi Gospoda kao da mu nedostaje saosjeanja i saaljenja.
On pogreno navodi istinu o Njemu. On ispunjava matu lanim zamislima o Bogu; i umjesto
da se bavimo istinom o naem nebeskom Ocu, mi isuvie esto fiksiramo svoje umove na
Sotonine pogrene predstave i obesaujemo Boga nepovjerenjem i gunanjem protiv Njega.
Sotona uvijek nastoji da religiozni ivot naini sumornim. On eli da izgleda muan i
teak, i kad hrianin u svom ivotu predstavlja ovaj vid religije, on kroz svoje nevjerstvo 676
podrava Sotonine lai. SC 116 (1892)

Zatvoriti vrata srca sumnjama. Kad avo dolazi sa svojim sumnjama i nevjericama,
zatvorite vrata svoga srca. Zatvorite oi tako da se ne bavite njegovom paklenom sjenkom.
Podignite ih gore gdje mogu posmatrati ono to je vjeno, i imaete snagu svakog sata.
Kuanje vae vjere dragocjenije je od zlata.... Ono vas ini hrabrim u bijenju Gospodnjih
bitaka, jer na rat nije sa krvlju i tijelom, nego s poglavarima i vlastima, i s upraviteljima
tame ovoga svijeta, s duhovima pakosti ispod neba (Efescima 6:12).
Sotona polae pravo na svijet. On polae pravo na nas kao svoje. Dakle, hoemo li mu
dati ono to trai? Ne. Ja sam svojina nekog drugog. Kupljena sam skupo, i moj posao je
proslavljati Boga u tijelu i duhu. Nemam vremena da govorim o nevjerstvu. Vjera je ta o kojoj
moram govoriti. Moram jaati svoju vjeru ispoljavanjem. I tada moja vjera raste dok se
oslanjam na Boja obeanja, i mogu primati sve vie i vie.
Blagosloveni, blagosloveni Isus. Volim ga zato to mi je On utjeha i nada i prilika i
utoite; ponaosob za mene i ponaosob za vas. eljela bih da se i vi smatrate Njegovim
svojinom. Obratite svoja lica kao kremen ka Gori Sionu. Odluite da tamo postoji blago koje
moete dobiti. MS 17, 1894.
Jedna rije sumnje pravi mjesta za drugu. Jedna rije sumnje, jedna rije zlog miljenja ili
zlog govora, pravi mjesto za druge iste vrste. To je sijanje sjemena koje e pripremiti za etvu
koju e malo ko moi iznijeti. Lt 117, 1896.
Sjeme sumnje lei zakopano. Oni koji mui sumnja i koji imaju potekoe koje ne mogu
rijeiti ne treba da bacaju druge slabe umove u istu nepriliku. Neki su aludirali ili govorili o
677
svom nevjerstvu i preli preko toga ne sanjajui kakav je uinak to proizvelo. U nekim slua-
jevima sjeme nevjerstva je donijelo trenutni efekat, dok je u drugima lealo pokopano dugo
vremena, dok taj pojedinac nije zauzeo pogrean kurs i dao mjesta neprijatelju, a svjetlost
Boja se povukla od njega i on pao pod monim iskuenjima Sotone. Tada iznie sjeme
nevjerstva koje je bilo tako davno posijano. Sotona ga hrani, i ono donosi rod.
Sve to dolazi od propovjednika koji trebaju stajati u svjetlosti ima moan uticaj. I kad
nijesu stajali u jasnoj svjetlosti Bojoj, Sotona ih je koristio kao agente i kroz njih odailjao
svoje vatrene strijele u umove nepripremljene da odbiju ono to dolazi od njihovih propovjed-
nika. 1T 378 (1863)
299
Naa dunost je vjerovati. Vjerujte da Boja rije nee izostati, ve da vjeran Onaj koji je
obeao. Upravo koliko vam je dunost da priznate svoje grijehe toliko vam je dunost da
vjerujete da e Bog ispuniti svoju rije i oprostiti vam grijehe. Vaa vjera mora se ispoljavati
u Boga kao Onoga koji e uiniti ba onako kako je obeao oprostiti sve vae prestupe.
Kako moemo znati da je Gospod zaista na Spasitelj koji prata grijehe, i dokazati
duboku blagoslovenost u Njemu, veliku milost i ljubav za koju nas uvjerava da ima za
smjerne u srcu, ukoliko bezuslovno ne vjerujemo u Njegovu rije? Oh, koliko ih tuguje,
grijeei i kajui se, ali uvijek pod oblakom osude. Oni ne vjeruju u rije Gospodnju. Oni ne
vjeruju da e On uiniti upravo onako kako je kazao da hoe. Lt 10, 1893.
678 Uzrok sumnje ljubav prema grijehu. Maskirajui ga kako mogu, stvaran uzrok sum-nje i
skepticizma u najveem broju sluajeva je ljubav prema grijehu. Uenja i zabrane Boje
Rijei nijesu dobrodoli ponositom srcu koji voli grijeh, i oni koji nijesu voljni posluati njene
zahtjeve spremni su da sumnjaju u njen autoritet. Da bi doli do istine moramo imati iskrenu
elju da saznamo istinu i voljnost srca da je posluamo. I svi koji u ovom duhu prilaze proua-
vanju Biblije nai e obilje dokaza da je ona Boja Rije, i oni mogu stei razumijevanje
njenih istina koje e ih umudriti na spasenje. SC 111 (1892)
Nesmotreni ljudi gaje sumnju. Sumnju i nevjerstvo gaje oni koji ne hode smotreno. Oni su
bolno svjesni da njihov ivot nee zadovoljiti test Duha Bojega, bilo da govori kroz Njegovu
Rije ili kroz svjedoanstva Duha to bi ih dovelo Njegovoj Rijei. Umjesto da ponu sa
svojim vlastitim srcima i dou u sklad sa istim naelima jevanelja, oni iznalaze pogreke i
osuuju upravo ona sredstva koja je Bog odabrao da pripremi ljude da opstanu u dan
Gospodnji. MS 1, 1883. (1SM 45)
Primljene sumnje smatraju se kao gotove injenice. Opti metod obrazovanja mladih ne
zadovoljava standard pravog obrazovanja. Nevjernika osjeanja upliu se u ono to se nalazi
u udbenicima, a Boja uda se stavljaju u nepouzdanoj i ak sumnjivoj svjetlosti. Na taj
nain umovi mladih se zbliavaju sa Sotoninim sugestijama, i sumnje koje se jednom prime
postaju onima koji su ih usvojili gotove injenice, i nauno istraivanje navodi na pogreno
miljenje zbog naina na koji se tumae i izopauju njegova otkria. YI, Jan 31, 1895. (MM
90)
ta initi sa sumnjom. Vi povreujete srce Hristovo sumnjajui, dok nam je On pruio
takve dokaze svoje ljubavi u davanju vlastitog ivota da nas spase da ne poginemo, ve da
imamo vjeni ivot. On nam je kazao ta zapravo da radimo. Doite k meni svi koji ste
umorni i natovareni, i ja u vas odmoriti (Matej 11:28). Lt 10, 1893.
679
Sumnje nestaju u nastojanju da blagoslovimo druge. Postoje mnogi koji se ale na svoje
sumnje, koji se jadaju da nemaju sigurnost svoje veze sa Bogom. Ovo se esto moe pripisati
injenici da oni ne ine nita u Bojem djelu. Neka ozbiljno nastoje da pomognu i blagoslove
druge, i njihove sumnje i malodunosti e nestati. 5T 395 (1885)
Oni koji stalno izraavaju sumnju i zahtijevaju dodatne dokaze da odagnaju svoj oblak
nevjerstva ne grade na Rijei. Njihova vjera poiva na okolnostima; ona se temelji na osjea-
njima. Ali osjeanja, ak i kad bi uvijek bila ugodna, nijesu vjera. Boja Rije je temelj na
kojem se moraju graditi nae nade u nebo. Lt 11, 1897.
to vie govorite o sumnji, to ona postaje mranija (savjet jednom sumnjiavom propovjed-
niku). Vidjela sam anele Boje kako alosno gledaju prema tebi. Oni su napustili tvoju
stranu i tuno se okrenuli, dok su se Sotona i njegovi aneli trijumfalno cerili nad tobom. Da
300
si se borio sa svojim sumnjama i ne ohrabrivao avola da te kua izraavajui svoje
nevjerstvo i volei da se bavi njime, ne bi privukao pale anele oko sebe u takvom broju. Ali
ti odabira da govori o svojoj tami; ti odabira da se bavi njome; i to vie govori i bavi se
njome, to postaje sve mraniji i mraniji.
Ti zapreava svaki zrak nebeske svjetlosti, i postavlja se veliki ponor izmeu tebe i
jedinoga koji ti moe pomoi. Ako produi putem koji si zapoeo, bijeda i nevolja su pred
tobom. Boja ruka e te zaustaviti na nain koji ti nee odgovarati. Njegov gnjev nee drije-
mati. Ali sada On te poziva. Sada, upravo sada, On te poziva da mu se vrati bez oklijevanja, i
On e ti milostivo oprostiti i iscijeliti sva tvoja otpadnitva. Bog izvodi jedan osobiti narod.
On e ih ubijeliti i oistiti i pripremiti za preobraaj. Svaki to je ulno odvojie se od Bojeg 680
osobitog blaga dokle ne budu poput zlata pretopljenog sedam puta. 1T 430, 431 (1864)
Neka zraci svjetlosti razagnaju sjenke sumnje. Potrebno je da se ispunimo svom puninom
Bojom, i tada emo imati ivot, silu, milost i spasenje.
Kako emo stei ove velike blagoslove? Hristos je umro da bi ih mogli primiti vjerom
u Njegovo ime. On nam je besplatno ponudio svjetlost i ivot. Zato onda da istrajavamo u
zabijanju klinova na koje emo kaiti svoje sumnje? Zato da ispunjamo galerije uma
sumornim prizorima sumnje? Zato ne dopustimo sjajnim zracima Sunca pravednosti da
prodru u komore srca i uma i razagnaju sjenke nevjerstva? Okrenimo se k Svjetlosti, ka Isusu
dragocjenom Spasitelju.
Umjesto posmatranja pogreaka i mana nekih ljudskih bia, okrenimo se razmatranju
karaktera Onoga u kome nema nesavrenosti. Isus je prvi meu deset hiljada, Onaj koji je
sav ljubak. Nijedan ovjek ne smije nam biti uzor. Bog nam je dao savren model u svom
jedinorodnom Sinu, i posmatrajui Njega promijeniemo se u to isto oblije. Gledajte na
Hrista, iji presto je visok i uzdignut, i kompozicija Njegove slave ispunie hram. Und MS
23.
75. MATA I BOLEST*
Mata dovodi do tekih oblika bolesti. Um se mora kontrolisati, jer on ima moan uticaj na 681
zdravlje. Mata esto zavarava, i kad joj se popusti, donosi teke oblike bolesti na
unesreenoga. Mnogi umiru od bolesti koje su uglavnom imaginarne. Upoznata sam sa
nekima koji su navukli na sebe stvarnu bolest kroz uticaj mate. 2T 523 (1870)
Umiru ljudi koji su mogli biti dobro. Hiljade su bolesni i umiru oko nas koji su inae mogli
biti dobro i ivjeti, ali dri ih njihova mata. Oni strahuju da e im biti gore ako rade ili
vjebaju, dok je upravo to promjena koja im je potrebna da ozdrave. Bez ovoga nikad nee
napredovati. Oni trebaju ispoljavati mo volje, uzdii se iznad svojih bolova i slabosti,
ukljuiti se u korisno uposlenje, i zaboraviti da ih bole lea, slabine, plua i glava.
Zanemarivanje vjebanja cijelog tijela, ili dijela tijela, donijee morbidno stanje. Neaktivnost
bilo kojeg tjelesnog organa bie praena boleu u veliini i snazi miia i uzrokovae
682
usporavanje protoka krvi kroz krvne sudove. 3T 76 (1872)
*
Vidi takoe naslov br. 7, Bolest koja poinje u umu, naslov br. 42, Um i zdravlje, i naslov br. 63, Mata
301
Mata moe kontrolisati djelove tijela. Nedostatak skladne akcije u ljudskom organizmu je
ono to donosi bolest. Mata moe kontrolisati druge djelove tijela na njihovu tetu. Svi
organi sistema moraju skladno raditi. MS 24, 1900. (MM 291)
Umiranje od bolesne mate. Jednom sam bila pozvana da vidim mladu enu sa kojom sam
se dobro poznavala. Bila je bolesna i brzo kopnila. Njena majka je eljela da se molim za nju.
Stajala je tu plaui i govorei: Jadno dijete; ne moe ivjeti dugo. Osjeala sam njen puls.
Molila sam se s njom, i potom joj se obratila: Sestro moja, kad bi ustala i obukla svoju
haljinu i krenula na svoj uobiajeni posao u ured, nestalo bi sve ove invalidnosti.
Misli li da bi nestala? rekla je ona.
Svakako, odgovorila sam. Gotovo da si uguila ivotne snage invalidnou.
Obratila sam se majci i rekla da bi joj kerka umrla od bolesne mate da se nije
osvjedoila u njihovu zabludu. Ona se vaspitavala na invalidnost. Ali to je vrlo loa kola.
Rekla sam joj: Promijeni ovaj poredak; ustani i obuci se. Bila je posluna i danas je iva.
Lt 231, 1905. (MM 109)
Uticaj bolesti na matu. Ti si veoma senzibilna i duboko osjea. Strogo si savjesna, i tvoje
rasuivanje mora se osvjedoiti prije nego se sloi sa miljenjima drugih. Da tvoje fiziko
zdravlje bilo neoteeno, postala bi nadasve korisna ena. Dugo si bila bolesna, i to je uticalo
na tvoju matu tako da su ti misli bile skoncentrisane na sebe, a mata se odrazila na tijelo.
3T 74 (1872)
683 Nadvladavanje bolesne mate. Data mi je svjetlost da ako sestra koju pominje vee i gaji
svoj ukus ka zdravoj hrani, sve ti izlivi malodunosti e nestati. Ona je kultivisala svoju
matu; neprijatelj je iskoristio njenu tjelesnu slabost, a njen um nije pripremljen da se nosi sa
tekoama svakodnevnog ivota. Dobra, posveena terapija uma je ono to joj je potrebno,
porast vjere, aktivna sluba za Hrista. Ona takoe treba vjebati svoje miie u vanjskom
praktinom radu. Fizika vjeba bie joj jedan od najveih blagoslova u ivotu. Nema potrebe
da bude invalid, ve zdrava ena, zdravog uma, spremna da dobro i plemenito odigra svoju
ulogu.
Sav tretman koji se moe pruiti ovoj sestri bie od male koristi ukoliko ona ne uradi
svoj dio. Ona mora da ojaa miie i nerve kroz fiziki rad. Nema potrebe da bude invalid, ve
moe obavljati dobar, ozbiljan posao. Poput mnogih drugih, ona ima bolesnu matu. Ali moe
nadvladati i biti zdrava ena. Ovu poruku upuivala sam mnogima, i sa najboljim rezultatima.
Lt 231, 1905. (MM 108, 109)
Prizvati pomo volje. Lijenost je veliko zlo. Mukarci, ene i mladi, bavei se sobom, misle
da su u daleko gorem stanju nego to zaista jesu. Oni pothranjuju svoje slabosti, misle o njima
i govore o njima, dok im se njihova korisnost ne uini na izmaku. Mnogi su otili u grob dok
su mogli i trebali ivjeti. Njihova mata bila je bolesna. Da su odbili sklonost da se predaju
slabostima i da ih one savladaju, da su prizvali u pomo mo volje, mogli su ivjeti na
blagoslov svijetu svojim uticajem. HR, July, 1868.
Osloboenje od grijeha i iscjeljenje bolesti povezani. U slubi iscjeljenja, ljekar mora biti
684 saradnik sa Hristom. Spasitelj je sluio i dui i tijelu. Jevanelje koje je uio bilo je poruka o
duhovnom ivotu i fizikoj obnovi. Osloboenje od grijeha i iscjeljenje bolesti bili su
zajedniki povezani. Ista sluba povjerena je ljekaru hrianinu. On se mora ujediniti sa
Hristom u olakavanju fizikih i duhovnih potreba svojih blinjih. On za bolesnika mora biti
glasnik milosti, donosei mu lijek za oboljelo tijelo i grijehom ranjenu duu. MH 111 (1905)
302
76. ODLUNOST I VOLJA
685
Vladajua sila u ovjekovoj prirodi. Volja je vladajua sila u ovjekovoj prirodi, dovodei
sve ostale sposobnosti pod svoj uticaj. Volja nije ukus ili sklonost, ve mo odluivanja koja
radi u sinovima ljudskim na poslunost ili neposlunost Bogu. 5T 513 (1889)
Sve zavisi o njenoj pravoj akciji. Osoba koja je u iskuenju mora da razumije pravu silu
volje. To je vladajua sila u ovjekovoj prirodi sila odluke, izbora. Sve zavisi o pravoj akciji
volje. elja za dobrotom i istotom je ispravna, koliko do nje stoji; ali ako se tu zaustavimo,
ona ne slui niemu. Mnogi e otii u propast dok se nadaju i ele da nadvladaju svoje zle
sklonosti. Oni ne predaju volju Bogu. Oni ne izabiraju da mu slue. MH 176 (1905)
Izvor svih akcija. Vaa volja je izvor svih vaih akcija. Ova volja, koja oblikuje tako vaan
inilac u karakteru ovjeka, prilikom pada (u grijeh prim. prev.) predata je kontroli Sotone; i
on je oduvijek radio u ovjeku da hoe i ini ono to mu se svia, ali na konanu propast i
bijedu samoga ovjeka.
Ali beskonana rtva Boja u davanju Isusa, Njegovog ljubljenog Sina, da bude prinos 686
za grijeh, omoguava mu da kae, bez krenja ijednog naela svoje vladavine: Predajte sebe
Meni; predajte mi svoju volju; uzmite je od kontrole Sotone, i Ja u je prisvojiti; tada u moi
raditi u vama da hoete i inite kako je Meni ugodno. Kad predajete svoj um Hristu, vaa
volja postaje kao Njegova volja, i va karakter se preobraava da bude nalik na Hristov
karakter. 5T 515 (1889)
ovjekova volja je agresivna. ovjekova volja je agresivna i neprekidno nastoji da sve
podredi svojim namjerama. Ako se stavi na stranu Boga i pravde, rodovi Duha pojavie se u
ivotu; a Bog je namijenio slavu, ast i mir svakom ovjeku koji ini dobro. RH, Aug 25,
1896. (HC 153)
Nemogunost lei u vlastitoj volji. Cijeli na ivot je Boji i mora se iskoristiti na Njegovu
slavu. Njegova milost e posvetiti i unaprijediti svaku sposobnost. Neka niko ne govori: Ne
mogu izlijeiti svoje karakterne mane; jer ako doete do ove odluke, izvjesno ete propustiti
da zadobijete vjeni ivot. Nemogunost lei u vaoj vlastitoj volji. Ako neete, onda ne
moete pobijediti. Stvarna potekoa potie iz pokvarenosti neposveenog srca, i nevoljnosti
potinjavanja Bojoj kontroli. YI, Jan 28, 1897.
Veliko umirenje za nerve. Um i nervi stiu svoju obojenost i snagu upranjavanjem volje.
Mo volje u mnogim sluajevima pokazae se kao silno smirenje za nerve. 1T 387 (1863)
Sotona koristi volju. Kad se Sotoni dopusti da oblikuje volju, on je koristi za ostvarivanje
svojih ciljeva.... On raspiruje zle sklonosti, budei nesvete strasti i ambicije. On kae: Svu
ovu mo, ove poasti i bogatstva i grena zadovoljstva, dau tebi; ali njegovi uslovi su da se
687
napusti estitost, otupi savjest. Na taj nain on degradira ljudske sposobnosti i vodi ih u
roptvo grijehu.RH,Aug25,1896.(HC153)
Iskuenje optereuje mo volje do krajnosti. Kao djeca Boja imamo privlilegiju da se
vrsto drimo poziva svoje vjere bez kolebanja. Povremeno prevarna mo iskuenja izgleda
kao da do krajnosti optereuje nau mo volje, a upranjavanje vjere potpuno suprotno svim
dokazima osjeaja ili emocija, ali naa volja se mora drati na Bojoj strani. Mi moramo
vjerovati da je u Isusu Hristu vjeita snaga i uspjenost.... Sat za satom moramo pobjedonosno
uvati svoj poloaj u Bogu, snagu u Njegovoj sili. Lt 42, 1890. (HC 124)
303
Vaspitanje djece nije kao obuka nijemih ivotinja. Vaspitanje djece u domu ili u koli
ne treba biti kao obuka nijemih ivotinja, jer djeca imaju inteligentnu volju koju treba
usmjeravati da kontrolie sve njihove moi. Nijemim ivotinjama potrebna je obuka, jer
one nemaju razum i intelekt. Ali ljudski um se mora uiti samokontroli. On se mora
vaspitavati da upravlja ljudskim biem, dok ivotinje kontrolie gospodar i nauene su da
se njemu pokoravaju. Gospodar je um, sud i volja za svoju zvijer. 3T 132 (1872).
Volju treba usmjeravati, ne lomiti. Dijete se moe tako vaspitati da, poput ivotinje, nema
vlastitu volju. ak se i njegova individualnost moe utopiti u individualnost onoga ko nadzire
njegovu obuku; njegova volja, u svim nakanama i ciljevima, podreuje se volji uitelja. Djeca
koja su tako vaspitana uvijek e biti liena moralne energije i individualne odgovornosti. Ona
nijesu uena da djeluju razumno i po naelu, njihovu volju kontrolisao je drugi, i um nije bio
688
podstaknut da se iri i jaa. Ona nijesu usmjeravana i disciplinovana uzimajui u obzir njiho-
vu osobenu konstituciju i sposobnost uma da bi ispoljili svoje najjae moi kad je potrebno.
Uitelji se ovdje ne trebaju zaustaviti ve posebnu panju pokloniti kultivaciji slabijih
sposobnosti da bi se svaka mo mogla ispoljiti i prenijeti s jednog stepena snage na drugi, da
bi um mogao dostii odgovarajue proporcije. 3T 132 (1872).
Sauvati svu snagu volje. Postupak lomljenja volje je suprotan Hristovim naelima.
Djetinja volja se mora usmjeravati i voditi. Sauvajte svu snagu volje, jer je potrebna
ljudskom biu; ali usmjerite je kako treba. Postupajte mudro i njeno, kao sa posveenim
blagom. Ne oblikujte je (volju) dio po dio, ve uz pomo pravila i isitnskim primjerom dok
dijete ne ue u godine odgovornosti. CT 116 (1913).
Uitelj ne smije biti diktator. Oni koji su sebini, osorni, diktatorskog duha, prosti i grubi,
koji se ne odnose paljivo prema osjeanjima drugih, nikad se ne smiju zaposliti kao uitelji.
Oni bi imali poguban uticaj na svoje uenike, oblikujui ih po svom karakteru, ovekovjeujui
tako zlo. Osobe ovakvog karaktera uloie napor da slome djetinju volju, ako je neposluno;
ali Hristos nije odobrio takav nain postupanja sa onim ko grijei. Kroz nebesku mudrost,
kroz skromnost i blagost srca, uitelji mogu usmjeravati volju i voditi na put poslunosti; ali
neka se niko ne zanosi da se ljubav uenika moe stei prijetnjom. Mi moramo raditi kao to
je Hristos radio. TSS 80, 81 (1900). (CSW 174, 175)
Podijeljena volja je zamka. Svaka mlada osoba treba kultivisati odlunost. Podijeljeno
stanje volje je zamka, i uzrokovae propast mnogih mladih. Budite vrsti, ili e vam kua,
689 odnosno karakter, biti preputena izgradnji na pjeskovitom temelju. Postoje oni koji imaju tu
nesreu da su uvijek na pogrenoj strani, dok bi Gospod htio da su vjerni ljudi koji mogu
razlikovati dobro od zla. MS 121, 1898.
Dva elementa karaktera. Snaga karaktera sastoji se od dvije stvari moi volje i moi
samokontrole. Mnogi mladi zamjenjuju jaku, nekontrolisanu strast za snagu karaktera, ali
istina je da je onaj ko se rukovodi svojim strastima slab ovjek. Stvarna veliina i plemenitost
ovjeka mjeri se po moi osjeanja koja on podreuje, a ne po moi osjeanja koja podreuju
njega. Najjai ovjek je onaj koji e, dok je osjetljiv na uvredu, ipak obuzdati strast i oprostiti
svojim neprijateljima. Takvi ljudi su istinski heroji. 4T 656 (1881).
Volja sjedinjena sa boanskom snagom. Vi moete postati odgovorni i uticajni ljudi ako
snagom svoje volje, sjedinjene sa boanskom moi, ozbiljno uete u posao. Vjebajte men-
talne moi, i ni u kom sluaju ne zanemarujte fizike. Ne dopustite da intelektualna lijenost
304
zatvori va put ka veem znanju. Nauite da razmiljate dok prouavate da bi vam se umovi
mogli iriti, jaati i razvijati. Nikad ne mislite da ste dovoljno nauili i da sada moete olak-
ati svoje napore. Kultivisan um je mjerilo ovjeka. Vae obrazovanje treba se nastaviti tokom
ivota; svaki dan trebate uiti i praktino primjenjivati steeno znanje. 4T 561 (1881).
Pravilno uvjebavanje volje odbija bolest. Pokazano mi je da oni koji su oito slabi i koji se
uvijek ale nijesu tako loe kao to umiljaju za sebe. Neki od njih imaju snanu volju, koja
bi, ako se upranjava u pravom smjeru, bila mono sredstvo za kontrolu mate odbijajui tako
bolest. Ali najee je sluaj da se volja vjeba u pogrenom pravcu i tvrdoglavo odbija 690
potiniti razumu. Ta volja prihvata invalidnost kao gotovu stvar i ne obazire se na sud drugih.
2T 524 (1870).
Jedan inilac u ophoenju sa boleu. Mo volje se ne vrednuje kako bi trebalo. Dopustite
volji da se probudi i pravilno usmjeri, i ona e dati energiju itavom biu i biti udesna pomo
u odravanju zdravlja. Ona je takoe sila u postupanju sa boleu....
Upotrebom volje stavljajui se u ispravan odnos prema ivotu, pacijenti mogu uveliko
doprinijeti svom oporavku saraujui tako sa naporima lijenika. Postoje hiljade oni koji bi
mogli povratiti zdravlje da hoe. Gospod ne eli da budu bolesni. On eli da im bude dobro i
da su sreni, i oni trebaju srediti svoje umove kako valja.
esto invalidi mogu odbiti bolest prosto odbijajui da se predaju slabosti i ne prihvata-
jui stanje neaktivnosti. Uzdiui se iznad svojih bolova i patnji, neka se ukljue u koristan
posao prikladan njihovoj snazi. Takvom uposlenou i slobodnom upotrebom vazduha i
suneve svjetlosti mnogi iscrpljeni invalidi mogu povratiti zdravlje i snagu. MH 246 (1905).
Obeano poboljano zdravlje. Zle navike i obiaji donose na ljude bolesti svake vrste. Neka
se razum osvjedoi vaspitanjem u grenost zloupotrebe i uniavanja moi koje je Bog dao.
Neka se um opameti i volja stavi na Gospodnju stranu, i dogodie se udesan napredak u
fizikom zdravlju.
Ali ovo se nikad ne moe postii samo u ljudskoj sili. Energinim naporima kroz
Hristovu milost da se ostave sve zle navike i drutva i dri umjerenost u svemu, mora se 691
pridodati stalno osvjedoenje da se pokajanje i oprotaj moraju traiti od Boga kroz Hristovu
pomiriteljsku rtvu. Ovo se mora unijeti u svakodnevno iskustvo; mora postojati stroga panja
i neumorna molitva da Hristos dovede svaku misao u pokornost; Njegova obnoviteljska sila
mora se dati dui, da kao odgovorna bia moeno ponuditi svoja tijela Bogu u ivu rtvu,
svetu i Njemu prihvatljivu, koje je naa razumska sluba. Medical Missionary, Nov-Dec,
1892. (CH 504, 505).
Narkotici i volja. Postoje neki koji koriste narkotike, i tako podstiu rave navike koje
zadobijaju nadmo nad voljom, mislima i cijelim ovjekom. Lt 14, 1885.
Izuavati mo volje. Mo volje i vanost samokontrole, kako za ouvanje tako i za
obnavljanje zdravlja, tetne pa ak i razorne posledice gnjeva, nezadovoljstva, sebinosti, ili
poronosti, i s druge strane, udesne ivotodavne moi koja se nalazi u dobrom raspoloenju,
nesebinosti, zahvalnosti, treba takoe pokazati. Ed 197 (1903).
Sveti Duh ne zauzima mjesto volje. Duh Boji ne namjerava initi na dio, u htjenju ili
djelovanju. Ovo je zadatak ljudskog orua u saradnji sa boanskim sredstvima. im ponemo
sa tenjom da svoju volju uskladimo sa Bojom voljom, Hristova milost je tu da sarauje sa
ljudskim oruem; ali ona nee biti zamjenik za izvrenje zadatka nezavisno od nae
odlunosti da djelujemo. Stoga obilje svjetlosti i gomila dokaza nije ono to obraa duu; to je
305
samo ljudsko orue koje prihvata svjetlost, budi potencijale volje, shvatajui i priznajui da je
to to zna pravda i istina, i saraujui na taj nain sa nebeskim poslanstvima naimenovanim
od Boga u spasavanju due. Lt 135, 1898.
692 Sigurna samo kad je sjedinjena sa boanskom voljom. ovjekova volja je sigurna samo
kad je sjedinjena sa voljom Bojom. Lt 22, 1896. (HC 104)
Ljudska volja se mora pomijeati sa boanskom voljom. U ovom sukobu pravde sa
nepravdom moemo biti uspjeni samo uz boansku pomo. Naa ograniena volja mora se
pokoriti volji Beskonanoga; ljudsko se mora sjediniti sa boanskim. Ovo e nam dovesti
Svetog Duha u pomo, a svaka pobjeda bie podstrek obnavljanju Boje otkupljene svojine,
obnovi Njegovog lika u dui. RH, Aug 25, 1896. (HC 153)
Obraenje ne stvara nove sposobnosti. Duh Boji ne stvara nove sposobnosti u obraenom
ovjeku ve radi na odlunoj promjeni u primjeni ovih sposobnosti. Kad se um, srce i dua
mijenjaju, ovjeku se ne daje nova savjest, ve se njegova volja podreuje obnovljenoj
savjesti, savjesti iji uspavani osjeaji se bude radom Svetog Duha. Lt 44, 1899. (HC 104)
Sotona vlada voljom koja nije pod Bojom kontrolom. Hristos je objavio: Ja sam doao...
ne da inim svoju volju, ve volju Onoga koji me je poslao (Jovan 6:38). Njegova volja se
aktivno ispoljavala u spasavanju ljudskih dua. Njegove sluge bi dobro uradile kad bi se
zapitali: Kakvu ja to volju kultiviem? Zadovoljavam li vlastite elje, uvrujui se u
sebinosti i svojeglavosti? Ako ovo inimo, u velikoj smo opasnosti, jer Sotona e uvijek
vladati voljom koja nije pod kontrolom Duha Bojeg. Kad stavimo svoju volju u zajednicu sa
voljom Bojom, sveta poslunost koja se pokazala u Hristovom ivotu vidjee se i u naim
693 ivotima. MS 48, 1899. (HC 107)
Volju se mora usmjeravati istom savjeu. Unutranji mir i savjest osloboena nepri-
jateljstva prema Bogu oivjee i osvjeiti razum kao rosa njenu biljku. Volja se tada ispravno
usmjerava i kontrolie, i ona je odlunija, a ipak slobodna od pokvarenosti. 2T 327 (1869).
Volja odreuje ivot ili smrt. Jedino vjenost moe otkriti slavnu sudbinu koju ovjek,
obnovljen po Bojem obliju, moe postii. Da bi dostigli ovaj visoki ideal, ono to uzrokuje
spoticanje due mora se rtvovati. Preko volje grijeh zadrava vlast nad nama. Pokoravanje
volje je predstavljeno kao vaenje oka ili kidanje ruke. esto nam izgleda da pokoriti volju
Bogu znai stalno ii kroz ivot osakaen ili obogaljen....
Bog je izvor ivota, i mi moemo imati ivot samo kad smo u zajednici sa Njim....
Ako se drite svoga ja, odbijajui da predate svoju volju Bogu, vi birate smrt....
Potrebna je rtva da se predate Bogu; ali to je rtvovanje nieg za vie, zemaljskog
za duhovno, propadljivog za vjeno. Bog nije zamislio da se naa volja uniti, jer samo
kroz nju moemo postii ono to On hoe. Naa volja mora se predati Njemu da bi je mogli
opet primiti, oienu i profinjenu, i tako povezanu u saosjeanju s Boanstvom da On
moe izliti kroz nas plimu svoje ljubavi i sile. MB 61, 62 (1896).
Razumjeti pravu snagu volje (savjet jednom nestabilnom mladiu). Bie u stalnoj
opasnosti ukoliko ne shvati pravu snagu volje. Ti moe vjerovati i obeavati sve, ali tvoja
obeanja ili tvoja vjera nemaju vrijednosti ukoliko ne stavi svoju volju na stranu vjere i
akcije. Ako bije bitku vjere svom snagom volje, bie pobjednik. Ne smije vjerovati svojim
694 osjeanjima, utiscima, emocijama, jer oni su nepouzdani. 5T 513 (1889).
306
Vi moete kontrolisati volju. Ali ne trebate oajavati.... Vae je da predate svoju volju volji
Isusa Hrista, i dok to inite Bog e djelovati u vama da hoete i uinite kako je Njemu
ugodno. Tada e itava vaa priroda doi pod kontrolu Hristovog Duha, a bie mu potinjene
ak i vae misli.
Vi ne moete kontrolisati svoje pobude, svoje emocije, kao to moda elite; ali
moete kontrolisati volju, i izvriti cjelovitu promjenu u svom ivotu. Predavanjem svoje volje
Hristu, va ivot bie sakriven sa Hristom u Bogu i povezan sa silom koja je iznad svih
poglavarstava i vlasti. Imaete snagu od Boga koja e vas postojano drati u Njegovoj sili; i
nova svjetlost, svjetlost ive vjere, bie vam mogua. Ali vaa volja mora saraivati sa
Bojom voljom. 5T 513, 514 (1889).
Veza koja spaja sa boanskom energijom. Mi smo pomagai Bogu. To je sam Gospod tako
uredio. Ta saradnja ljudske volje i boanske energije je veza koja spaja ljude meusobno i sa
Bogom. Apostol kae: Mi smo Bogu pomagai: vi ste Boja njiva, Boja graevina (1
Korinanima 3:9). ovjek treba raditi sa sposobnostima koje mu je Bog dao. Gradite
spasenje svoje sa strahom i drhtanjem, kae On. Jer je Bog to ini u vama da hoete i
uinite kao to mu je ugodno. (Filibljaniima 2: 12, 13). MS 113, 1898.
Kad se volja stavi na Gospodnju stranu, preuzima je Sveti Duh i sjedinjuje sa
boanskom voljom. Lt 44, 1899.
307
UM, KARAKTER I LINOST Lani sistemi terapije
XV DIO
LANI SISTEMI TERAPIJE
77. LANA NAUKA*
697
Boje djelo i nauka. Ljudsko poznavanje materijalnog i duhovnog je djelimino i
nesavreno, stoga su mnogi nesposobni da usklade svoje naune poglede sa tvrdnjama Svetog
Pisma. Mnogi prihvataju puke teorije i pekulacije kao naune injenice, i misle da se Boja
Rije moe testirati uenjima lano nazvanoga razuma (1 Timotiju 6:20). Stvoritelj i
Njegova djela su iznad njihovog poimanja; i zato to je ne mogu objasniti prirodnim
zakonima, biblijska istorija se smatra nepouzdanom. Oni koji sumnjaju u vjerodostojnost
izvjetaja Staroga i Novoga Zavjeta najee idu i korak dalje i dovode u pitanje postojanje
Boga pripisujui beskonanu mo prirodi. Otpustivi svoje sidro, oni se preputaju razbijanju
o stijene nevjernitva. GC 522 (1911).
Potrebno je vie od svjetovne nauke. Dopustimo Rijei Bojoj da nas vodi. Tragajmo za
onim Tako govori Gospod. Imali smo dovoljno ljudskih metoda. Um obuen samo
svjetovnom naukom nee uspjeti da shvati Boje stvari; ali taj isti um, obraen i posveen,
698
uvidjee boansku mo u Rijei. Samo um i srce koji su oieni posveenjem Duha mogu
razlikovati nebeske stvari. GW 310 (1915).
Sotona koristi nauku o umu. Pokazano mi je da moramo motriti na sve strane i istajno
odbijati Sotonine insinuacije i lai. On se preobrazio u anela svjetlosti i hiljade vara i vodi ih
u ropstvo. Ogromna je prednost koju postie zahvaljujui nauci o ljudskom umu. Ovdje se on,
poput zmije, neprimjetno uvlai da pokvari Boje djelo. Hristova uda i djela on prikazuje
kao rezultat ljudskog umjea i moi.
Kad bi on otvoreno i drsko napao hrianstvo, to bi hrianina u bolu i agoniji dovelo
kraj nogu Iskupitelja, i njegov silni i moni Oslobodilac bi natjerao drskog neprijatelja u
bjekstvo. On se stoga preobraava u anela svjetlosti i djeluje na um da ga odmami od jedine
sigurnosti i ispravnog puta. Nauke o frenologiji, psihologiji i mesmerizmu** su kanali kroz
koji on direktnije prilazi ovom narataju i djeluje onom silom koja karakterie njegove napore
pri kraju vremena probe. 1T 290 (1862).
Sotona dobro poznaje svojstva uma. Hiljadama godina Sotona je eksperimentisao sa
osobinama ljudskog uma, i nauio je da ih dobro poznaje. Suptilnim radnjama u ove poslednje
dane, on povezuje ljudski um sa svojim, natapajui ga svojim mislima; i on to ini na tako
699
prevaran nain da oni koji prihvataju njegovo vostvo ne znaju da ih on vodi po svojoj volji.
Veliki varalica se nada da tako zbuni umove ljudi i ena da ne uju nita sem njegov glas. Lt
244, 1907. (MM 111)
Izlaganje novih teorija. Svjetlost istine koju Bog namjerava da doe ljudima na svijet u
ovom vremenu nije ona koju svjetovni ljudi od nauke nastoje da unesu, jer ti ljudi u svojim
*
Vidi naslov br. 3, Opasnosti u psihologiji
**
Vidi napomenu u 3 glavi
308
istraivanjima esto dolaze do pogrenih zakljuaka, i u svom prouavanju mnogih autora
bivaju oduevljeni teorijama koje su sotonskog porijekla. Sotona, obuen u odjeu anela
svjetlosti, iznosi za prouavanje ljudskog uma predmete koji izgledaju vrlo zanimljivi i koji su
puni naune misterije. U istraivanju ovih predmeta, ljudi se navode da prihvate pogrene
zakljue i ujedine se sa zavodljivim duhovima u djelu iznalaenja novih teorija koje odvode
od istine. 9T 67, 68 (1909).
Ono to protivrjei Bojoj Rijei je nagaanje. Onaj ko poznaje Boga i Njegovu rije ima
vjeru zasnovanu na boanskom porijeklu Svetog Pisma. On ne testira Bibliju ljudskim
naunim idejama. On ove ideje podvrgava testu nepogreivog standarda. On zna da je Boja
rije istina, a istina nikad ne moe protivrjeiti sebi; to je god u uenju tzv. nauke
kontradiktorno istini Bojeg otkrivenja je puko ljudsko nagaanje. 8T 325 (1904).
Falsifikat istine. Postoje samo dvije strane. Sotona djeluje sa svojom prikrivenom,
prevarnom silom, i preko snanih zabluda hvata sve koji ne nastavaju u istini, koji su odvatili
svoje ui od istine, i okrenuli se bajkama. Sam Sotona ne nastava u istini; on je tajna
bezakonja. Kroz svoju prevarnu prefinjenost on svojim po duu pogubnim zabludama daje
izgled istine. Ovdje lei njegova mo obmane.
Zato to su falsifikat istine, spiritizam, teozofija i sline prevare zadobijaju takvu mo
nad umovima ljudi. Tu Sotona majstorski djeluje. On pretenduje da bude ovjekov spasitelj, 700
dobrotvor ovjenanstva, i na taj nain lake mami svoje rtve u propast. SpT Series A, No
9, Sept 24, 1897. (TM 365).
Sotonina oaravajua sila. Vraari iz neznaboakih vremena imaju svoje naslednike u
dananjim spiritistikim medijima, vidovitim ljudima, i onima to pogaaju budunost
(otkrivaju dogaaje koji e donijeti sreu ili nesreu u ivotu prim. prev.). Mistini glasovi
koji su govorili u Endoru i Efesu jo uvijek svoim laima obmanjuju sinove ovjeije. Kad bi
se mogao podii veo pred naim oima, vidjeli bismo zle anele kako se slue svom svojom
vjetinom da obmanu i upropaste. Gdje se god pojavi neka sila koja navodi ljude da zaborave
Boga, to Sotona ispoljava svoju maijsku mo. Kad ljudi podlegnu njegovom uticaju, um im
se pomrai, a dua uprlja prije nego to oni postanu svjesni toga. Savjet koji je apostol Pavle
uputio crkvi u Efesu Boji narod i danas treba sluati: I ne pristajte na bezrodna djela tame,
nego jo ukoravajte (Efescima 5:11). AA 290 (1911).
Stupanje na Sotonino tle. Moramo se vrsto drati Boje Rijei. Potrebna su nam njena
upozorenja i ohrabrenja, njene prijetnje i obeanja. Neophodan nam je savren primjer koji je
dat samo u ivotu i karakteru naeg Spasitelja. Aneli Boji e uvati Njegov narod dok ide
stazom dunosti, ali ne postoji garancija takve zatite za one koji svjesno stupaju na Sotonino
tle.
Agent velikog varalice e rei ili uiniti bilo ta da postigne svoj cilj. Nije vano da li
se on zove spiritista, energetiar (electric physician), ili magnetiki iscjelitelj (magnetic
healer). Vjetim pretvaranjem on zadobija povjerenje neopreznih. On tvrdi da ita istoriju
ivota i razumije sve potekoe i nevolje onih koji mu se obraaju.
Preruavajui se u anela svjetlosti, dok mu je u srcu grobna tama, on pokazuje veliko 701
zanimanje za ene koje trae njegov savjet. Govori im da su svi njihovi problemi proistekli iz
nesretnog braka. Ovo esto moe biti istina, ali takav savjet ne popravlja njihovo stanje. On
im govori kako im je potrebna ljubav i saosjeanje. Ispoljavajui veliko zanimanje za njihovo
blagostanje, on baca ini na svoje naivne rtve, opinjavajui ih kao zmija bespomonu pticu.
309
Uskoro su sasvim u njegovoj vlasti, i grijeh, nemilost i propast su tragian ishod. CTBH
116, 1890.
Pritajene sile uma. Apostoli skoro svih oblika spiritizma tvrde da imaju iscjeliteljsku
mo. Oni pripisuju ovu mo elektricitetu, magnetizmu, tzv. saosjeajnom izleenju, ili
pritajenim silama u ovjeijem umu. I nije malo onih koji, ak u ovom hrianskom vremenu,
odlaze kod ovih iscjelitelja umjesto da vjeruju u ivog Boga i umjee dobro osposobljenih
ljekara.
Majka, bdijui kraj bolesnike postelje svog djeteta uzvikuje: Ne mogu vie nita
uiniti. Zar nema ljekara koji ima mo da mi izlijei dijete? Pria joj se o udesnim
izleenjima koja vre neki vidovnjaci ili magnetiki iscjelitelji, i ona im povjerava svoje
dijete, predajui ga u ruke Sotoni ba kao da je pored nje. U mnogo sluajeva budui ivot tog
djeteta je pod kontrolom sotonske moi koju izgleda nemogue slomiti. PK 211 (1917).
(Vidi 5T 193; Ev 609)
Sotonine elektrine struje. Sotonski agenti tvrde da lijee bolest. Oni pripisuju svoju mo
elektricitetu, magnetizmu, ili tzv saosjeajnom lijeenju, dok su u stvari oni kanali za
Sotonina elektrine struje. Ovim sredstvima on baca svoje ini na tijela i due ljudi. ST, Mar
24, 1887. (Ev 609)
Slijeenje Boje volje nasuprot dobitku i samom ivotu. Oni koji se predaju arobnjatvu
702 Sotone mogu da se hvale velikom koriu koju time primaju, ali dokazuje li ovo da je njihov
kurs siguran i mudar? ta ako se ivot produi? ta ako se osigura zemaljski dobitak? Da li e
se na kraju isplatiti nepotovanje Boje volje? Svaki takav dobitak na kraju e se pokazati kao
nenadoknadiv gubitak. Mi ne moemo nekanjeno kriti ni najmanju prepreku koju je Bog
postavio da sauva svoj narod od Sotonine moi. 5T 199 (1882).
Radoznalost mami. Uporedo sa propovijedanjem jevanelja, na djelu su orua koja su samo
medijumi laljivih duhova. Mnogi opte s njima iz puke radoznalosti, ali vidjei dokaz
djelovanja sile vee od ljudske, oni idu sve dalje dok ne dou pod kontrolu volje koja je jaa
od njihove. Oni ne mogu pobjei od njene tajanstvene moi.
Odbrana due se rui. Nema vie ograde protiv grijeha. Kad se jednom odbace
ogranienja Boje rijei i opomene Njegovog Duha, nijedan ovjek ne zna do kakvih dubina
ponienja moe potonuti. DA 258 (1898).
Nauka i otkrivenje. Mnogima je nauno istraivanje postalo prokletstvo. Bog je dopustio da
se plima svjetlosti izlije na svijet u otkriima u nauci i umjetnosti, ali ak i najvei umovi, ako
ih ne vodi Rije Boja u njihovom istraivanju, ostaju zbunjeni u svojim pokuajima da
istrae odnos nauke i otkrivenja. GC 522 (1911).
Hristos je mogao otvoriti vrata nauke. Jedan propovjednik je jednom kazao da ne moe
zamisliti da je Hristos znao neto o nauci. Na ta je ovaj propovjednik mislio? Nauka! Hristos
je mogao otvarati vrata po vrata nauke. On je ljudima mogao otkriti blaga nauke u kojima bi
do danas uivali. Ali znajui da bi se ovo znanje moglo iskoristiti u nesvete svrhe, On nije
otvorio ta vrata. MS 105, 1901. (MH 116)
Mrani asovi probe moraju doi svakome kao dio njegovog vaspitanja. Te noi brod je
703
uenicima bio kola gdje su trebali stei vaspitanje za veliki zadatak koji su imali kasnije
obaviti. Mrani asovi probe moraju doi na svakoga kao dio njegovog obrazovanja za
uzvieniji zadatak, za posveeniji napor. Oluja nije poslata na uenike da bi doivjeli
brodolom, ve da ih pojedinano testira i okua....
310
Vrijeme naeg vaspitanja uskoro e se zavriti. Nemamo vremena za gubljenje u
hodanju kroz oblake sumnje neizvjesnosti.... Moramo se pribliiti Isusu. Neka niko... ne
izbjegava nijednu teku pouku ili gubi blagoslov vrste discipline. Lt 13, 1892. (NC 56).
78. KONTROLA UMA NAD UMOM*
inioci koji mogu zarobiti um. Doi e do pokvarenosti svake vrste, slinih onima koje su 704
postojale meu pretpotopnim ljudima, koje e zarobljavati umove. Uzdizanje prirode kao
Boga, neograniena sloboda ljudske volje, bezbonika vijea, sve to Sotona koristi kao
sredstva da ostvari izvjesne ciljeve. On e koristiti mo uma nad umom da sprovede svoje
zamisli. Najalosnije od svega je to to e pod njegovim prevarnim uticajem ljudi imati
oblije pobonosti nemajui stvarnu vezu sa Bogom. Poput Adama i Eve koj su pojeli plod sa
drveta poznanja dobra i zla, mnogi se i sada hrane varljivim komadiima zablude. 8T 293,
294. (1904)
Opasna nauka. Jasno sam govorila o toj opasnoj nauci koja kae da jedna osoba prepusti
svoj um kontroli druge. Ova nauka potie od avola. Lt 130 , 1901.
Mentalni uticaj u tretmanu bolesnika. U tretmanu bolesnika efekat mentalnog uticaja ne
705
treba previdjeti. Kad se pravilno koristi, ovaj uticaj postaje jedno od najdjelotvornijih
sredstava u suzbijanju bolesti.
Postoji, meutim, jedan oblik lijeenja uma koji je jedno od najefikasnijih sredstava za
zlo. Preko ove tzv. nauke jedan um se dovodi pod kontrolu drugoga tako da se individualnost
slabijeg utopi u individualnost jaeg uma. Jedna osoba sprovodi volju druge. Tvrdi se da se na
taj nain tok misli mijenja, da se mogu prenijeti ivtotodavni impulsi i pacijenti osposobiti da
odbiju i savladaju bolest.
Ovaj metod lijeenja koristile su osobe koje su bile neupuene u njegovu stvarnu
prirodu i tendenciju i koje su vjerovale da e to biti na dobrobit bolesniku. Ali ova tzv. nauka
zasniva se na lanim naelima. Ona je strana prirodi i Duhu Hristovom. Ona ne vodi Onome
koji je ivot i spasenje. Onaj ko privlai umove sebi navodi ih da se odvoje od Istinskog
Izvora svoje snage.
Nije Boja namjera da ma koje ljudsko bie preda svoj um i volju kontroli drugoga,
postajui pasivno orue u njegovim rukama. Niko ne smije utapati svoju individualnost u
individualnost drugoga. Ne smije se gledati na neko ljudsko bie kao izvor isjeljenja.
Zavisnost mora biti u Bogu. U svom dostojanstvu Bogom date muevnosti, ovjek treba biti
pod kontrolom samog Boga, a ne ljudskog razuma.
Bog eli da dovede ljude u direktan odnos sa sobom. U svim svojim postupcima sa
ljudskim biima On priznaje naelo line odgovornosti. On nastoji da ohrabri osjeaj line
zavisnosti i utisne potrebu linog vostva. On eli da ljude dovede u zajednicu sa boanskim
da bi se ljudi mogli preobraziti u boansko oblije. Sotona radi da pokvari ovu namjeru. On
nastoji da ohrabri zavisnost o ovjeku. Kad se umovi odvrate od Boga, kua ih moe
potiniti sebi. On moe kontrolisati ovjeanstvo. MH 241-243 (1905)
*
Vidi naslov br. 79, Hipnotizam i njegove opasnosti
311
706 Privremeno olakanje, ali trajno oteenje uma. Nijedan pojedinac ne treba dopustiti da ga
kontrolie um druge osobe, mislei da e tako stei veliku korist. Lijeenje umom je jedna od
najopasnijih prevara koja se moe vriti na nekoj osobi. Moe se osjetiti privremeno
olakanje, ali um onoga ko je tako kontrolisan nikad nee ponovo biti tako jak i pouzdan. Mi
moemo biti slabi kao ena koja se dotakla ruba Hristove odjee, ali ako koristimo Bogom
datu priliku da Mu doemo u vjeri, On e brzo odgovoriti kao to je uinio na dodir vjere.
Nije Boja zamisao za ma koje ljudsko bie da predaje svoj um drugom ljudskom biu.
Ustali Hristos, koji sada sjedi na prestolu s desne strane Ocu, je Moni Iscjelitelj. Traite od
Njega iscjeliteljsku silu. Samo kroz Njega grenici mogu doi Bogu onakvi kakvi jesu. Nikad
to ne mogu uiniti kroz neki ljudski um. Ljudski posrednik se nikad ne smije umetati izmeu
nebeskih orua i onih koji pate. MS 105, 1901. (MM 115, 116).
Pogled od ljudskog ka boanskom. Ima neto bolje za nas ime emo se baviti od kontrole
ljudskog ljudskim. Ljekar treba vaspitavati ljude da gledaju od ljudskog ka boanskom.
Umjesto da ui bolesnika na zavisnost o ljudskim biima za izleenje due i tijela, on ih treba
upuivati Onome koji moe potpuno spasti sve koji Mu dolaze. Onaj koji je nainio ovjeiji
um zna ta mu je potrebno. Bog je Jedini koji moe iscijeliti. Oni iji umovi i tijela su bolesni
moraju obnovitelja gledati u Hristu. Zato to Ja ivim, kae On, i vi ete ivjeti.
Ovo je ivot koji moramo predoiti bolesnima, govorei im da ako imaju vjere u Hrista
kao obnovitelja, ako sarauju sa Njim, pridravajui se zakona o zdravlju, i tee savrenoj
svetosti u Njegovom strahu, On e im dati svoj ivot. Kad im predstavljamo Hrista na ovaj
707
nain mi dajemo mo, snagu, koja je vrijedna, jer dolazi odozgo. Ovo je istinska nauka o
iscjeljenju za duu i tijelo. MH 243, 244 (1905).
Snaga i postojanost nasuprot dominaciji nad umom. Disciplinovanje ljudskog bia koje je
ulo u razumne godine treba se razlikovati od obuavanja nijeme ivotinje. ivotinja se ui
jedino pokornosti gospodaru. Za ivotinju, gospodar je um, sud i volja. Ova metoda koja se
ponekad primijenjuje u vaspitanju djece, ini ih samo neto boljima od automata. Um, volja i
savjest su pod kontrolom drugih.
Nije Boja namjera da se tako vlada bilo ijim umom. Oni koji slabe ili unitavaju
individualnost, preuzimaju odgovornost koja moe imati samo zle posledice. Dok su pod
vlau, djeca mogu izgledati kao dobro obueni vojnici; ali kad nestane kontrole, otkrie se da
karakteru nedostaje snaga i vrstina. Poto nikad nijesu nauili da upravljaju sobom, mladi ne
poznaju nikakvih ogranienja osim zahtjeva roditelja ili uitelja. Kad njih nestane, oni ne
znaju kako da se slue svojom slobodom i esto se predaju popustljivosti koja se pokazuje na
propast. Ed 288 (1903).
Savjest i individualnost se ne smiju guiti. U pitanjima savjesti dua se ne smije ometati.
Niko ne smije kontrolisati drugi um, prosuivati za drugoga, ili propisivati njegovu dunost.
Bog daje svakoj dui slobodu da misli i slijedi vlastita ubjeenja. Tako e dakle svaki od nas
dati Bogu odgovor za sebe (Rimljanimia 14:12). Niko nema prava da utopi svoju
individualnost u individualnost drugoga. U svim pitanjim gdje je ukljueno naelo, neka
svako bude uvjeren za svoju misao (um) (stih 5). U Hristovom carstvu nema ugnjetavanja, ni
prisilnog ponaanja. Nebeski aneli ne dolaze na zemlju da vladaju i zahtijevaju potovanje,
708 ve kao glasnici milosti, da sarauju sa ljudima u uzdizanju ovjeanstva. DA 550, 551
(1898).
312
Ljudski umovi se ne smiju ometati, podjarmljivati i voditi ljudskom rukom. MS
43, 1895.
Individualnost treba ispoljavati. Bog doputa svakoj osobi da ispoljava individualnost.
Nijedan ljudski um ne treba se utapati u drugi ljudski um.... Ako oponaamo primijer ma
kojeg ovjeka ak i osobe koju po naem ljudskom sudu smatramo skoro savrenom u
karakteru to bi znailo da poklanjamo povjerenje nesavrenom, pogreivom ljudskom biu
koje ne moe dati ni jednu jotu ili titlu savrenstva nekom drugom ljudskom biu. Lt 20,
1902. (HC 108).
Jedinstvo bez utopljenog identiteta. Mi se sada moramo ujediniti.... Ali zapamtimo da
hriansko jedinstvo ne znai da se identitet jedne osobe treba utopiti u identitet druge, niti to
znai da um jednoga treba voditi i kontrolisati um drugog ovjeka. Bog nije dao mo ni
jednom ovjeku na koju neki, rijeju i djelom, polau pravo. Bog zahtijeva od svakog ovjeka
da ostane slobodan i slijedi upute Rijei. 8T 212 (1904).
Odanost Bogu nasuprot odanosti ljudima.* Vi pripadate Bogu, duom, tijelom, i duhom.
Va um pripada Bogu, i takoe mu pripadaju vai talenti. Niko nema prava da kontrolie drugi
um, prosuuje za drugog, propisujui ta mu je dunost. Postoje izvjesna prava koja pripadaju
svakom pojedincu u izvravanju Boje slube. Nijedan ovjek nema nita veu slobodu da
prisvoji ta prava od nas nego da uzme sam ivot. Bog nam je dao slobodu da mislimo, i naa
je prednost da slijedimo svoj osjeaj dunosti. Mi smo samo ljudska bia i jedno ljudsko bie
nema jurisdikciju nad savjeu drugog ljudskog bia.... Svako od nas ima individualnost i 709
identitet koji se ne moe podrediti nekom drugom ljudskom biu. Mi smo pojedinano Boje
dostojanje. Lt 92. 1895.
Propovjednici moraju upuivati pastvu Bogu. Jedino Bog smije biti vodi ovjeije
savjesti. Ta istina se mora propovjedati gdje god se nae prostora za to. Boju Rije se mora
objasniti onima koji ne znaju istinu. Ovo je zadatak Bojih poslanika (propovjednika). Oni ne
trebaju uiti ljude da gledaju na sebe, ili da tee kontroli savjesti drugih. Ako li kome od vas
nedostaje mudrosti, neka trai od Boga, koji daje svakome bez razlike, i ne kori nikoga; i dae
mu se. Ali neka trai u vjeri, ne sumnjajui nita; jer koji se sumnja on je kao morski valovi,
koje vjetrovi podiu i razmeu. Jer neka takav ovjek ne misli da e to primiti od Gospoda.
Koji se dvoumi nepostojan je u svim putevima svojim (Jakov 1:5-8). Lt 26, 1907.
Stavljanje tijela sebi za miicu. Mi smo skloni da od svojih blinjih oekujemo saosjeanje
i podrku umjesto da gledamo na Isusa. U svojoj milosti i vjernosti Bog esto doputa onima
u koje polaemo povjerenje da nas iznevjere da bi se nauili bezumnosti vjerovanja ovjeku i
stavljanja tijela sebi za miicu. Vjerujmo potpuno, ponizno, nesebino u Boga. MH 486
(1905).
Sotona kontrolie um koji vri kontrolu nad drugim. Zastupati nauku o lijeenju umom
znai otvoriti vrata kroz koja e ui Sotona da podini um i srce. Sotona kontrolie um koji se
predao kontroli drugoga i um koji kontrolie. Neka nam Bog pomogne da shvatimo istinsku
nauku zidanja na Hristu, naem Spasiteljui Otkupitelju. Lt 130, 1901. (HC 109).
Sotona ne moe doticati um koji mu nije potinjen. Za vas osobno je od ivotnog znaaja 710
da se uvate. Niko vas ne moe otetiti bez vaeg pristanka. Sve sotonske legije ne mogu vas
*
Vidi naslov br. 29, Zavisnost i nezavisnost
313
povrijediti ukoliko ne otvorite svoju duu lukavstvima i strijelama Sotone. Nikad vam se nee
desiti propast ukoliko voljno ne pristanete. Ako nema oskvrnua uma u vama samima, sva ta
prljavtina koja vas okruuje ne moe vas pokvariti ili ukaljati. Lt 14, 1885, (HC 94).
Sotona ne moe doticati um ili intelekt ukoliko mu ga ne predamo. MS 17, 1893.
(6BC 1105).
Nije vjera Isusova. Prihvatanje istine nebeskog porijekla dovodi um u pokornost Hristu.
Tada se zdravlje due koje proizilazi iz primanja i slijeenja istih naela otkriva u rijeima i
djelima pravednosti. Vjera koja vodi ovome nije vjera koja vjeruje u kontrolu uma nad umom
dok jedna osoba ne ispolji volju druge. lanovi crkve koji vjeruju u ovu nauku mogu se zvati
zdravima u vjeri, ali to nije vjera Isusa Hrista. Njihova vjera je u djelo koje Sotona vri. On
prezentira ogromne zablude, i udima koja radi vara mnoge. On e ovo sve vie raditi. Zdrava
crkva se sastoji od zdravih lanova, od ljudi i ena koji imaju lino iskustvo u istinskoj
pobonosti. Lt 130, 1901.
79. HIPNOTIZAM I NJEGOVE OPASNOSTI*
711 Budite oprezni. U ovim danima kad se skepticizam i nevjerstvo tako esto pojavljuju pod
platom nauke, moramo paziti na sve strane. Preko ovih sredstava na veliki neprijatelj vara
hiljade i zarobljava ih po svojoj volji. Prednost koju stie iz ovih nauka, nauka koje se odnose
na ljudski um, je ogromna. On se ovdje poput zmije neprimjetno uvlai da pokvari djelo
Boje.
Ovaj ulazak Sotone preko tih nauka je dobro osmiljen. Kroz kanal frenologije,
psihologije , i mesmerizma, on otvorenije pristupa ljudima ovog narataja i djeluje sa onom
silom koja karakterie njegove napore blizu zavretka probe. Hiljade umova su na taj nain
zatrovani i odvedeni u nevjerstvo.
Dok se vjeruje da jedan ljudski um tako udesno utie na drugi, Sotona, koji je
712
spreman da iskoristi svaku prednost, se uvlai i djeluje na sve strane. I dok ih oni koji su
posveeni ovim naukama hvale do nebesa zbog velikih i dobrih djela koja su ih afirmisala, oni
malo znaju kakvu silu na zlo gaje, ali to je sila koja e jo raditi sa svim znacima i lanim
udima sa svakom prevarom nepravde. Uoi uticaj ovih nauka, dragi itaoe, jer sukob
izmeu Hrista i Sotone se jo nije zavrio....
Zanemarivanje molitve navodi ljude da se oslanjaju na vlastitu snagu i otvara vrata
iskuenju. U mnogo sluajeva mata je zarobljena naunim istraivanjem, i ljudima se laska
kroz svijest o sopstvenoj moi. Nauke koje se bave ljudskim umom veoma se uzdiu. One su
dobre na svom mjestu , ali ih koristi Sotona kao mona sredstva da prevari i uniti due.
Njegova lukavstva se prihvataju kao da su sa neba, i on na taj nain prima oboavanje koje
mu veoma godi. Svijet, koji smatra da e mu frenologija i ivotinjski magnetizam biti od
*
Vidi naslov br. 78, Kontrola uma nad umom
Vidi pojanjenje na stranama 720 i 721
Vidjeti pojanjenje na stranama 720 i 721
314
velike koristi, nikad nije bio pokvaren kao sada. Preko ovih nauka unitava se vrlina i
postavljaju temelji spiritizmu. ST, Nov 6, 1884. (2SM 351-353)
Kontrola uma potie od Sotone. Teorija o kontroli uma nad umom potekla je od Sotone koji
se predstavlja kao voa i stavlja ljudsku filozofiju gdje treba biti boanska. Od svih zabluda
koje se prihvataju meu narodom koji ispovijeda hrianstvo, nijedna nije opasnija prevara, 713
nijedna sigurnije ne odvaja od Boga, nego ova. Iako moe izgledati nevina, ako se upranjava
na pacijentima, ona tei njihovom unitenju, a ne obnovi. Ona otvara vrata kroz koja e ui
Sotona da obuzme um koji se predao kontroli drugoga i um koji kontrolie. MH 243 (1905).
Sotona je hipnotisao Adama i Evu. Sotona je kuao prvog Adama u Edemu, i Adam se
ubjeivao sa neprijateljem, dajui mu tako prednost. Sotona je ispoljio svoju mo hipnotizma
nad Adamom i Evom, i pokuao je ovu mo upotrijebiti protiv Hrista. Ali nakon to su
citirane rijei Svetog Pisma, Sotona je znao da nema anse da pobijedi. Lt 159, 1903. (5BC
1981).
Ne igrajte se sa hipnozom. Ljudi i ene ne smiju prouavati nauku o tome kako zarobiti
umove onih s kojima se drue. Ovo je nauka koju ui Sotona. Mi moramo odbiti svako takvo
uenje. Ne smijemo se pogaati sa mesmerizmom i hipnotizmom naukom onoga koji je
izgubio svoj prvi poloaj i bio izbaen iz nebeskih dvorova. MS 86, 1905. (MM 110, 111.)
Upozorenje jednom ljekaru koji je podravao hipnozu. Tako sam optereena vaim
sluajem da vam moram nastaviti pisati, da ne biste u svom slepilu propustili da uvidite gdje
vam je potrebna reforma. Upuena sam da pothranjujete ideje koje vam Bog zabranjuje.
Nazvau ih vrstom lijeenja umom. Vi mislite da moete da koristite ovo lijeenje umom u
svom profesionalnom radu kao ljekar. U tonu ozbiljnog upozorenja izgovorene su rijei:
Pazite, pazite gdje stojite i ta vam prihvata um. Bog vam nije odredio ovaj zadatak. Teorija o
kontroli uma nad umom potie od Sotone koji se predstavalja kao voa, postavljajui ljudsku
filozofiju gdje treba biti boanska.
Njedan mukarac ili ena ne trebaju ispoljavati svoju volju kontroliui osjeaje ili
razum drugoga tako da um te osobe postane pasivni subjekat u odnosu na volju onoga ko vri
714
kontrolu. Ova nauka se moe initi kao neto lijepo, ali to je nauka koju ni u kom sluaju ne
smijete upranjavati.... Postoji neto bolje za vas ime ete se baviti od kontrole ljudske
prirode nad ljudskom prirodom.
Dajem signal opasnosti. Jedino sigurno i pravo lijeenje uma pokriva mnogo toga.
Ljekar mora vapitavati ljude da gledaju od ljudskog ka boanskom. Onaj ko je nainio ljudski
um tano zna ta mu je potrebno. Lt 121, 1901. (MM 112, 113)
Naizgled vrijedna i udesna nauka. Otpoevi sa naukom koju zastupate, prenosili ste
obrazovanje koje nije sigurno za vas, ili za one koje uite. Opasno je ispunjavati umove
naukom o lijeenju umom.
Ova nauka vam moe izgledati vrlo korisna, ali to je za vas i za druge zabluda koju je
pripremio Sotona. arm zmije je ono to donosi duhovnu smrt. Ta nauka sadri mnogo toga
to izgleda udesno, ali ona je strana prirodi i duhu Hristovom. Ona ne vodi Onome koji je
ivot i spasenje....
Na poetku svog rada morala sam se boriti sa naukom o lijeenju umom. Slata sam iz
mjesta u mjesto da objavim neistinost ove nauke, u koju su mnogi bili uli. Lijeenje umom se
nudilo vrlo nevino da olaka napetost umova nervnih bolesnika. Ali, oh, kako su alosni bili
315
rezultati! Bog me je slao iz mjesta u mjesto da ukoravam sve to je vezano za ovu nauku. Lt
121, 1901. (MM 112, 113.)
Vodi propasti, ne obnovi. elim vam otvoreno govoriti. Uli ste u posao koji nema mjesta u
djelu hrianskog ljekara i koji se ne smije nai u naim zdravstvenim institucijama. Iako
715 naizgled nevino, lijeenje umom, ako se vri na pacijentima, dalje e se razviti na njihovu
propast, ne obnovu. Druga poslanica Timotiju, 3 poglavlje, opisuje osobe koji prihvataju
zabludu da jedan um vri potpunu kontrolu nad drugim umom. Bog zabranjuje takve stvari.
Lijeenje umom je jedna od Sotoninih velikih nauka, i vano je da nai ljekari jasno uvide
stvarni karakter ove nauke, jer kroz nju e im doi velika iskuenja. Ovoj nauci se ne smije
dopustiti ni djeli prostora u naim sanatorijumima.
Bog nije dao ni jedan zrak svjetlosti ili ohrabrenja za nae ljekare da sudjeluju u poslu
potpune kontrole jednog uma nad drugim tako da jedan izvrava volju drugoga. Uimo se
putevima i namjerama Bojim. Ne dopustite neprijatelju ni najmanju prednost nad vama. Ne
dopustite mu da vas navede da se usudite pokuati kontrolisati drugi um dok on postane
maina u vaim rukama. Ovo je nauka sotonskog djelovanja. Lt 121, 1901. (MM 113, 114).
Prekinite sa hipnotizmom (druga poruka upozorenja ljekaru koji je koristio hipnotike
metode). Brate i sestro N, u ime Gospodnje molim vas da zapamtite da ukoliko se ne
promijeni vae miljenje u odnosu na nauku o lijeenju umom, ukoliko oboje ne shvatite da
vam je prijeko potrebno obraenje i preobraaj uma, biete kamenovi spoticanja bijedna
slika anelima i ljudima.
Istina je imala samo neznatan uticaj na vas. Opasno je za svakog, bez obzira koliko
dobar ovjek bio, da pokuava uticati na drugi ljudski um kako bi ga doveo pod kontrolu svog
uma. Dopustite mi da vam kaem da je lijeenje umom sotonska nauka. Ve ste otili
dovoljno daleko u tome da ozbiljno dovodite u opasnost svoje budue iskustvo. Od svog
prvog ulaska u va um do sada, to je bio natetniji rast.
Ukoliko ne uvidite da je Sotona taj genijalac koji je osmislio ovu nauku, nee vam biti
lako da se odvojite od nje kao to pretpostavljate, jer se ukorijenila i razgranala. itava
716 filozofija ove nauke je remek djelo sotonske obmane. Dua svojih radi, prekinite sa svim ovog
reda. Svaki put kad unosite u misli druge osobe ideje vezane za ovu nauku da bi zadobili
kontrolu njegovog uma, vi ste na Sotoninom tlu, otvoreno saraujui sa njim. Radi svoje due,
oslobodite se ove zamke neprijatelja. Lt 20, 1902. (2 SM 349, 350.)
Bog zabranjuje pouavanje ili uenje o hipnozi. Nijedno od vas ne treba prouavati nauku
za koju ste bili zainteresovani. Izuavati ovu nauku znai brati plod sa drveta poznanja dobra i
zla. Bog zabranjuje vama ili ma kojem drugom smrtniku da pouava ili ui takvu nauku.
injenica da ste se upustili u ovu nauku morala je biti dovoljna da vam pokae, brate N,
neusaglaenost s tim da budete vodei ljekar u sanatorijumu....
Bavei se naukom o lijeenju umom vi ste jeli sa drveta poznanja dobra i zla, koje vam
je Bog zabranio da dirate. Sada je krajnje vrijeme da otponete gledati na Isusa, i da se
posmatranjem Njegovog karaktera promijenite u boansko oblije.
Odvojte se od svega to mirie na hiponotizam, nauku kroz koju djeluju sotonska
orua. Lt 20, 1902. (2SM 350).
Sotona ima veliku mo (dalji savjeti ovom ljekaru i njegovoj eni). Zapamtite da je Sotona
siao sa velikom silom da posjedne umove i zadri ih zarobljene pod svojom vlau. Nijedno
od vas ne moe ugoditi Bogu ukoliko ne slijedite Spasitelja koji kae: Ako ko hoe za mnom
316
ii, neka se odree sebe, uzme svoj krst, i slijedi me. (Matej 16:24). Hristos je na primjer u
svemu. Lt 20, 1902.
Nauka ispunjena opasnou. Mi ne traimo da se stavite pod kontrolu nekog ljudskog uma.
Lijeenje umom je najstranija nauka koja je ikad zastupana. Svako zlo bie je moe koristiti
u sprovoenju vlastitih zlih zamisli. Mi nemamo nita sa takvom naukom. Od nje se trebamo 717
bojati. Ne treba nikad unijeti ni jedno njeno naelo u ma koju instituciju. MS 105, 1901.
(MM 116).
Koritenje slabosti. Strana je mo koja se na taj nain daje zlomislenim mukarcima i
enama. Kakve mogunosti prua onima koji ive koristei slabost ili glupost drugih! Koliko
e ih, kroz kontrolu umova slabih i bolesnih, nai naina za zadovoljavanje niskih strasti ili
pohlepe za dobitkom! MH 243 (1905).
Savjet vezano za objavljivanje knjiga koje se bave hipnotizmom. Hoe li njegovi upravitelji
(Izdavakog udruenja Review and Herald ) dozvoliti da budu orua Sotone publikujui
knjige koje se bave predmetom hipnotizma? Hoe li se ova guba uvui u biro?...
Sotona i njegova orua marljivo su radili i rade. Hoe li Bog dati svoj blagoslov
izdavakim kuama kad one prihvataju prevare neprijatelja? Hoe li institucije koje su se
drale pred narodom kao svete Gospodu postati kole u kojima radnici jedu plod sa
zabranjenog drveta od znanja? Hoemo li ohrabriti Sotonu u njegovom pritajenom ulasku u
tvravu istine da tamo poloi svoju paklenu nauku, kao to je uinio u Edemu?
Zar su ljudi u srcu djela ljudi koji ne mogu praviti razliku izmeu istine i zablude? Zar
su oni ljudi koji ne mogu uvidjeti strane posledice doputanja uticaja zablude? Kad bi i stekli
milione dolara radei na ovaj nain, od kakve je vrijednosti ovaj dobitak kad se poredi sa
stranim gubitkom koji se podnosi davanjem publiciteta Sotoninim laima? Lt 140, 1901.
(2SM 350, 351). 718
Smrtonosna zabluda. Sotonska orua odijevaju lane teorije u privlanu odjeu, kao to je
Sotona u Edemskom vrtu prikrio svoj identitet od naih praroditelja govorei kroz zmiju. Ova
orua ulivaju u ljudske misli ono to je u stvari smrtonosna zabluda. Hipnotiki uticaj Sotone
poivae na onima koji se od jasne rijei Boije okreu ugodnim bajkama. 8T 294 (1904).
Opasnost u istraivanju. Stigli smo do opasnosti poslednjih dana, kad e neki, da, mnogi
odstupiti od vjere, obraajui se zavodljivim duhovima, i avolskim naukama. Pazite ta
itate i kako sluate. Ne uzimajte nikakvog udijela u spiritistikim teorijama. Sotona eka da
uvue u smrt svakoga ko doputa sebi da bude prevaren njegovim hipnotizmom. On poinje
ispoljavati svoju mo nad njima im otponu istraivati njegove teorije. Lt 123, 1904. (MM
101, 102).
Ne razglaavajte Sotonine teorije. Pokazano mi je da ne smijemo ulaziti u sukob sa ovim
spiritistikim teorijama, zato to e takav sukob samo zbuniti umove. Ovo se ne smije unositi
na naim skupovima. Mi ne trebamo raditi da ih poreknemo. Ako se nai propovjednici i
uitelji odaju prouavanju ovih pogrenih teorija, neki e odstupiti od vjere, poklanjajui
panju zavodljivim duhovima i avolskim naukama. Nije zadatak propovjednika jevanelja
da razglaavaju Sotonine teorije. Idite pravo naprijed, gradei stare razvaline i obnavljajui
temelje mnogih narataja. Prezentirajte istinu, svetu, posveujuu istinu, i ostavite se
zavodljivih teorija neprijatelja. Ne dajte mu mjesta na koje bi posadio sjeme ovih teorija.
719
Napomena: Godinama je Review and Herald obavljao komercijalni posao kako bi iskoristili opremu.
317
Upozorena sam da ne ulazimo u sukob po ovim pitanjima. Neka nai propovjednici, uitelji ili
uenici ne ponavljaju lai neprijatelja. Lt 175, 1904.
Propovjednici i ljekari uvueni u zamku. Postoje doktori i propovjednici koji su pod
uticajem hipnotizma koji vri otac lai. Ne obazirui se na data upozorenja sotonske krivo-
tvorine se prihvataju sada ba kao to su bile prihvaene na nebeskim dvorovima. Nauka
kojom su prevareni nai praroditelji i danas vara ljude. Propovjednici i ljekari bivaju uvueni
u zamku. MS 79, 1905.
Prolost u novim oblicima. Iskustvo prolosti e se ponoviti. U budunosti, Sotonine
praznovjerice e zauzeti nove oblike. Zablude e se izlagati na ugodan i laskav nain. Lane
teorije, zaogrnute platom svjetlosti, prezentirae se Bojem narodu. Tako e Sotona pokuati
da prevari, ako bude mogue, i izabrane. Vrie se najzavodljiviji uticaji; umovi e biti
hipnotisani. 8T 293 (1904).
Iskustvo autora sa hipnozom. Svuda je razglaavano 1845] da su vizije bile rezultat
mesmerizma, i mnogi adventisti ostaci adventista koji nijesu prihvatili sedmi dan abat] jer
su bili spremni da vjeruju i ire takav izvjetaj. Jedan ljekar koji je bio proslavljeni mesme-
rista rekao mi je da su moje vizije bile mesmerizam, da sam bila veoma lak subjekat, i da bi
me mogao hipnotisati i dati mi viziju.
Kazala sam mu da mi je Gospod pokazao u viziji da je mesmerizam od avola, iz
bezdane jame, i da e uskoro otii tamo, sa onima koji ga nastavljaju koristiti.
Potom sam mu dopustila da me hipnotie ako moe. Pokuavao je vie ood pola sata,
pribjegavajui razliitim operacijama, i onda odustao. Vjerom u Boga mogla sam odbiti
njegov uticaj, tako da to nije ni najmanje uticalo na mene. EW 21 (1882).
720
Duhovni magnetizam. U Nju Hempiru (New Hampshire) 1848] morali smo se boriti sa
jednom vrstom duhovnog magnetizma, koji je slinog karaktera sa mesmerizmom. Bilo je to
nae prvo iskustvo te vrste. LS 79 (1915)
Niko ne smije biti pasivno orue. Nije Boija namjera da ma koje ljudsko bie preda svoj
um i volju drugom, postajui paivno orue u njegovim rukama. MH 242 (1905)
Mora biti slobodno od ljudskog aranja. Lijeenje umom mora biti slobodno od svih
ljudskih arolija. Ne smije se ulagivati ljudskom ve uzdizati na duhovnom, drei se
vjenog. Lt 120, 1901. (MM 110)
-------------------------------
Pojanjenja o Frenologiji i mesmerizmu dobri na svom mjestu: Gospoa Vajt je 1862 godine objavila
dugaak lanak u Review and Herald naslovljen Filozofija i prazna prevara. Ponovo objavljen u
Svjedoanstvima za crkvu, I sveska (str. 290-302), na trinaest stranica on sadri upozorenja proti prevara i lanih
uda. U toj poruci ona tvrdi da bi izvjesna uenja mogao iskoristiti Sotona da uvue duu u mreu koju je rairio
pomou spiritistikog fenomena.
Izgleda jasno iz samog konteksta i iz autorovog lanka Lano nazvana nauka objavljenog u Signs of the
Times, 6 novembra 1884, da kad je koristila termine fremologija, mesmerizam, i ivotinjski magnetizam
1862 da je to inila vie na slobodan i sveobuhvatan nain, dok se pozivala na one nauke koje se tiu ljudskog
uma, jer tako se smatralo u to vrijeme.
Iskaz u Znacima vremena 1884 jasno se nadograuje na lanak od 1862 u Review and Harald i ukljuuje
mnoge njegove reenice, ali u nekim reenicama korieni su precizniji termini. To je osobito izraeno u onim
reenicama pisanim 1862 u kojima su korieni termini frenologija i mesmerizam.
318
1862 ona je pisala: Frenologija i mesmerizam se veoma uzdiu. Oni su dobri na svom mjestu, ali ih koristi
Sotona kao najmonija sredstva da prevari i uniti due. Njegova lukavstva i prevare se primaju kao sa neba, i
vjere u detektor, Bibliju, se unitava u umovima hiljada ljudi (Svjedoanstva, sveka I, str. 296).
1864 ona pie: Nauke koje tretiraju ljudski um voma se uzdiu. One su dobre na svom mjestu; ali ih koristi
Sotona kao mona sredstva da prevari i uniti due. Njegove vjetine i izumi se prihvataju kao sa neba, i on tako
prima oboavanje koje mu veoma godi (Sings of the Times, Nov 6, 1884). Zato to ovaj iskaz izgleda da tanije
prestavlja namjeru autpra, korien je u ovom poglavlju.
Raniju konstataciju treba procjenjivati u svjetlosti drugih izjava u samom poglavlju i s obzirom na skup
721
ranijih i kasnijih iskaza iz njenog pera o mesmerizmu, Vidi napomenu za tree poglavlje.
Da bi pokazali kako su termini frenologija, mesmerizam i ivotinjski magnetizam korieni sredinom
devetnaestog vijeka, ovdje dajemo spisak nekih djela koja su reklamirana na kraju popularnog medicinskog rada
koji se distribuirao u Sjedinjenim Dravama 1852 godine:
Ameriki frenoloki urnal i zbornik. Posveen Frenologiji, Fiziologiji, i samousavravanju. Godina, ........ $1,00
Tablica za biljeenje razliitih poboljanja. Osmiljeno za frenologe. Sa brojnim gravurama .................... 06
Odbrana frenologije. Dr. Andrew Boardman. Dobro tivo za skeptike i nevjernike .......................... 50
Elementi ivotinjskog magnetizma; ili Proces i praktina primjena za ublaavanje ljudske patnje ............... 12
Porodine pouke o frenologiji. Osmiljeno za djecu i mlade. Ilustrovano. .................................................... 50
Opinjavanje; ili Filozofija armiranja (Magnetizam). Prikazuje ivotna naela. Ilustrovano. .................... 40
Predavanja o filozofiji mesmerizma i vidovitosti. Sa uputima o procesu i praktinoj primjeni. .................... 25
Brak: njegova istorija i filozofija, sa frenolokim izlaganjem obaveznosti za srean brak. .......................... 37
Mesmerizam u Indiji. Izvanredno djelo, proslavljenog doktora Esdaile-a. Profesionalci ga veoma preporuuju ............... 50
Brak; ili, Frenologija i fiziologija koja se primjenjuje za odabranje srodnih ivotnih saputnika ..................... 25
Psihologija; ili Nauka o dui. Sa gravurama nervnog sistema. Od Joseph Haddock-a, MD ............................. 25
Frenoloki vodi. Osmiljen za korienje vlastitog karaktera od strane studenata. Sa brojnim gravurama ... 12
Frenoloki Almanah. Ilustrovan brojnim gravurama, sadri ilustrovane opise karaktera ............................... 06
Frenologija i Sveto Pismo. Prikaz njihovog sklada. Rev. John Pierpont ...................................................... 12
Filozofija elektrine psihologije. John Bovee Dods ......................................................................................... 50
Religija, prirodna i otkrivena; ili Prirodna teologija i moralne smjernice frenologije ................................... 50
Ilustrovani Uvodnik u frenologiju i psihologiju, sa stotinu gravura i mapom .................................................. 25
80. SOTONINA NAUKA O SAMOUZDIZANJU
Opasnost teorije o ovjekovoj naslijeenoj moi. Kad bi Sotona mogao tako zamagliti i 722
prevariti ljudski um da navede smrtnike da misle kako postoji naslijeena mo u njima
samima da ine velika i dobra djela, prestali bi da se oslanjaju na Boga da ini za njih ono to
misle da imaju mo da uine sami. Oni ne priznaju nadmonu silu. Oni ne daju Bogu slavu
koja mu pripada i koju duguju Njegovom velikom i sjajnom Velianstvu. Sotonin cilj se tako
ispunjava i on likuje to pali ljudi uzdiu sebe. 1T 294 (1862)
ovjek vlastiti standard karaktera. Sotona i sada vara ljude kao to je prevario Evu u
Edemu laskanjem, raspirivanjem elje za sticanjem zabranjenog znanja, podsticanjem elje za
samouzdizanjem. Gajenje ovih zala uzrokovalo je njihov pad i preko njih on namjerava
osigurati propast ljudi. Pa ete postati kao bogovi, izjavio je on, znajui ta je dobro ta je
zlo (Postanje 3:5). Spiritizam ui da je ovjek napredno stvorenje; da mu je sueno roe-
723
njem da napreduje, ak do vjenosti, ka boanstvu. I opet: Svaki um e suditi sebi a ne
drugi. Sud e biti prav, zato to je sud o sebi.... Presto je u vama. Jedan spiritistiki uitelj,
319
u kome se probudila spiritistika svijest, je rekao: Moji blinji, svi su bili nepali polu-
bogovi. Drugi izjavljuje: Svako pravedno i savreno bie je Hristos.
Tako je, umjesto pravednosti i savrenstva beskonanog Boga, istinskog objekta
oboavanja; umjesto savrene pravednosti Njegovog zakona, istinskog standarda ljudskog
dostignua, Sotona zamijenio grenu, pogreivu prirodu samog ovjeka kao jedinog objekta
oboavanja, jedinog pravila suda, ili standarda karaktera. Ovo je progres ali ne navie ve
nanie. GC 554, 555 (1911)
Ne nalazi se u Hristovim uenjima. Upuena sam na ovaj tekst kao posebno primjenljiv za
moderni spiritizam, Koloanima 2:8: uvajte se da vas ko ne zarobi filozofijom i praznom
prvarom, po ljudskoj tradiciji, po svjetskim naelima, a ne po Hristu....
Prazna prevara ispunjava umove jadnih smrtnika. Oni misle da u sebi imaju takvu
mo za postizanje velikih djela da ne shvataju potrebu za veom silom. Njihova naela i vjera
su po ljudskim tradicijama, po svjetskim naelima (koja svoj zaetak imaju u svjetovnosti
prim. prev.), a ne po Hristu.
Isus ih nije nauio ovoj filozofiji. Nita takvo se ne moe nai u Hristovim uenjima.
On nije upuivao umove jadnih smrtnika na njih same, na silu koju posjeduju. On je uvijek
upuivao njihove misli na Boga, Stvoritelja unirvezuma, kao izvor njihove snage i mudrosti.
Posebno upozorenje je dato u 13. stihu: Niko da vas ne vara po svojoj volji izabranom
poniznou i slubi anela, istraujui i to ne vidje, uzaludno se nadimajui svojim tjelesnim
umom. 1T 297 (1862)
724 Teorija o odgovornosti jedino sebi. On [Sotona] je unitio i unitava hiljade kroz poputanje
strastima, brutalizujui tako itavu ljudsku prirodu. I da bi dovrio svoje djelo, on objavljuje
preko tih duhova da pravo znanje postavlja ovjeka iznad svih zakona; da je sve
ispravno; da Bog ne osuuje, i da su svi grijesi koji se ine nevini.
Dok se ljudi tako navode da vjeruju kako je elja najvei zakon, da je sloboda
doputena, i da je ovjek odgovoran jedino sebi, kakvo je udo to pokvarenost i
izopaenost vreba na sve strane? Mnotvo revno prihvata uenja koja im doputaju
slobodu pokoravanja porivima ulnog srca. Uzde samokontrole se kae o vrat strasti, moi
uma i due su podreene ivotinjskim sklonostima, i Sotona likujui hvata u svoju mreu
hiljade onih koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici. GC 555, 556 (1911)
Lucifer je elio Boju mo, ne karakter. Lucifer je elio Boju mo ali ne i Njegov
karakter. On je traio najvee mjesto za sebe, i svako bie koje je pokrenuto njegovim
duhom inie isto. Tako su otuenost, nesklad i razdor neizbjeni. Dominacija postaje
privilegija najjaeg. Sotonino carstvo je carstvo sile; svaki pojedinac posmatra drugog kao
prepreku na putu vlastitog napretka, ili stepenik sa kojeg se samo moe uspeti na vee
mjesto. DA 435, 436 (1898)
Tvrdoglavost odbija boansku pomo. Kad je Bog poslao Mojsija faraonu, on je imao
svjetlost, ali faraon je odbio, i svako odbijanje je doprinosilo veoj tvrdoglavosti. Da li je
Bog metnuo silu na njega da se ne moe okrenuti ka svjetlosti? Ne, bila je to ravnodunost
prema dokazu. Zbog tvrdoglavosti faraon nije primio svjetlost koja je sijala. MS 15,
1894.
725 Tvrdoglavost i savjest (razmiljanje o jednom samovoljnom, samoobmanutom ovjeku).
Dok ste itali pismo koje sam poslala u Ouklend (Oakland), imali ste neku predstavu o
tvrdoglavosti tog ovjeka i njegovoj rijeenosti da ini kako mu je ugodno i ima vlastiti
320
put. On nije mario za Gospodnje savjete ve je smatrao sigurnim da hoda u vlastitoj
svjetlosti. On bi uradio sve da bude sluga djela, ali nee da uini upravo ono to je Gospod
naznaio da treba obaviti. Ako bi se obratio kao _______, on bi to bez sumnje uradio pod
velikim pritiskom savjesti.
Ova pretenzija savjesti se potpuno okuala i pokazala. Govorim razumljivo kad
vam kaem da imam vrlo malo povjerenja u njegovu savjest. Postoji dobra savjest i rava
savjest, a taj ovjek je najpotpunije obmanut u samome sebi. Tako prevaren uinie mnoge
stvari u vlastitom duhu koje nijesu u skladu sa Duhom Bojim. tavie bie nepomian kao
stijena za savjet ili neki put osim svog vlastitog. Lt 48, 1892.
Strana mo samoobmane. Biti bez blagodati Duha Bojeg je zaista alosno; ali jo je
stranije stanje biti tako lien duhovnosti i Hrista a ipak pokuavati da se opravdamo
govorei onima koji su zabrinuti za nas govorei kako nam ne treba njihov strah i
saaljenje. Strana je mo samoobmane u ljudskom umu! Kakvo sljepilo postaviti
svjetlost za mrak a mrak za svjetlost! Vjerni Svjedok nam savjetuje da kupimo u Njega
zlato okuano u ognju, bijele haljine i mast za oi. Zlato koje se preporuuje kao okuano u
ognju je vjera i ljubav. Ono obogauje srce, jer ga proia, i to se vie kua to je vei
njegov sjaj. 4T 88 (1876)
Sotonina mo nad samouzvienom osobom. Koliko je uzludna ljudska pomo kad se
ispoljava Sotonina mo nad ljudskim biem koje je postalo samouzvieno i ne zna da 726
sudjeluje u sotonskoj nauci. Sa vjerom u sebe on ide pravo u zamku neprijatelja i biva
uhva-en. On nije mario za data upozorenja i uhvaen je kao rtva Sotone. Da je ponizno
hodio sa Bogom, doao bi do zbornog mjesta koje je Bog obezbijedio za njega. Tako bi u
vrijeme opasnosti bio siguran jer Bog bi za njega podigao zastavu suprot neprijatlju. Lt
126, 1906.
Navodi na samoubistvo. Svijet, koji se ponaao kao da nema Boga, zaokupljen sebinim
tenjama, uskoro e iskusiti iznenadno unitenje, i nee ga izbjei. Mnogi nastavljaju sa
bezbrinim samozadovoljavanjem dok im ivot toliko ne ogadi da se ubijaju.
Igrankama i kockanjem, pijanstvom i puenjem, odavanjem svojim ivotinjskim
strastima, oni idu kao vo na klanje. Sotona se koristi svim svojim lukavstvima i arima da
nagna ljude da i dalje slijepo srljaju naprijed, dok Gospod ne ustane sa svog mjesta da
kazni stanovnike zemlje za njihova bezakonja, kad e zemlja otkriti prolivenu krv i vie
nee pokrivati svoje mrtve. ini se da cijeli svijet marira u smrt. MS 139, 1903. (Ev 26)
Ego oivljava na svaki dodir. Kakvu pobjedu ete zadobiti kad nauite da slijedite
otvorena Boja provienja sa zahvalnim srcem i odlunou da ivite gledajui Njegovu
slavu, u bolesti ili zdravlju, izobilju ili nematini. Ego oivljava i trepti na svaki dodir.
Svoje ja se mora raspeti prije nego to moete pobjediti u ime Isusovo i primiti platu za
vjernost. 4T 221 (1876)
Najneizleiviji grijeh. Bog se ne moe povezati sa onima koji ive da ugode sebi, koji se
grade kao prvi. Oni koji ine tako na kraju e biti zadnji od svih. Grijeh koji je skoro
beznadean i neizleiv je ponos miljenja, uobraenost (zaljubljenost u sebe, sujeta). On
stoji na putu svakog napretka. Kad ovjek ima karakterne mane, a ipak proputa da to
727
shvati; kad je tako ispunjen samodovoljnou da ne moe uvidjeti svoju zabludu, kako se
moe oistiti? Ne trebaju zdravi ljekara nego bolesni (Matej 9:12). Kako neko moe
napredovati dok misli da su njegovi putevi savreni? 7T 199, 200 (1902)
321
Poniavanje samovanosti. Oni koji misle da mogu primiti Boiji blagoslov na ovom
skupu savjetovanje u Miigenu (Michigan)] bez ponienja svoga ja otii e kakvi su i
doli. Imae iste potekoe koje je imao i ranije. Ali, brao i sestre, ne dozvolimo to sebi.
Ponizimo svoja srca pred Bogom. Dopustimo Hristu da nam pomae oi nebeskom mau
da moemo vidjeti. Mi ne elimo biti slijepi, mi elimo sve jasno vidjeti. Mi ne bismo da
jedan dan putujemo ka Hananu, a sledei natrag u Egipat, i tako u nedogled. Dan za danom
moramo ii pravo naprijed. Srce me boli i ispunjena sam snanim bolom dok razmiljam o
dragocjenim blagoslovima koje gubimo zato to smo se tako udaljili od svjetlosti. MS
56, 1904.
Razumijevanje sebe vodi u poniznost. Poznavati sebe je veliko znanje. Istinsko pozna-
vanje sebe vodi u poniznost koja e otvoriti put za Gospoda da razvije um, oblikuje i
disciplinuje karakter. CT 419 (1913)
Najudaljeniji od ponosa ili samouzvienja. Koji govori da u Njemu stoji, taj treba tako
da hodi kao On to je hodio (1 Jovanova 2:6) Ako ko nema duha Hristova, on nije
Njegov (Rimljanima 8:9). Ovo poistovjeivanje sa Isusom nee ostati neprimjeena u
svijetu. To je predmet zapaanja i komentara. Hrianin moda nee biti svjestan te velike
promjene, jer to vie lii na Hrista u karakteru, to e skromnije misliti o sebe; ali to e svi
oko njega vidjeti i osjetiti.
728 Oni koji su imali najdublje iskustvo u Bojim stvarima najudaljeniji su od ponosa i
samouzvienja. Oni najskromnije misle o sebi i imaju najuzvienije zamisli o Hristovoj
slavi i sjaju. Oni osjeaju da je najnie mjesto u Njegovoj slubi isuvie velika ast za njih.
5T 223 (1882)
Sigurnost kroz svijest o svojoj slabosti. Ljudi se testiraju i iskuavaju ne samo pred
ljudskim umovima ve i pred nebeskim unirvezumom. Ukoliko se ne plae i drhte za sebe,
i ukoliko ne shvate vlastitu slabost i ne pamte ranije pogreke, borei se da ih ne
ponavljaju, inie iste greke, koje su praene posledicama koje nee moi popraviti
sledei put. MS 43,1898.
Pobjeivanje sebe ivotno djelo. Pogreke se ne mogu popraviti niti nainiti reforma u
ponaanju sa nekoliko slabih, povremenih napora. Izgradnja karaktera je zadatak ne za
jedan dan, niti za godinu, ve za itav ivot. Bitka za pobjedom nad svojim ja, za svetost i
nebo, je doivotna borba. Bez stalnog napora i neprekidne aktivnosti, ne moe biti napretka
u boanskom ivotu, niti zadobijanja pobjednike krune. MH 452 (1905
Boanski peat. Ne dopustitie svome ja da zauzme velike razmjere da se ne bi ukaljao
itav ovjek. Jedna rupa potapa brod, jedna karika kida lanac; pa tako moe postojati neka
naslijeena ili steena crta karaktera koja e djelovati u srcu i razvijati se u rijei koje e
stvoriti zao utisak koji se nikad nee izbrisati. Svi mi gradimo za vjenost. Neka karakter
dobije peat boanskog u istoti, plemenitim izrazima, u pravednim djelima. Tada e itav
nebeski univerzum vidjeti i rei: Dobro, slugo dobri i vjerni. Lt 91, 1899.
322
UM, KARAKTER I LINOST Naela i njihova primjena
XVI DIO
NAELA I NJIHOVA PRIMJENA
81. SIGURNA TERAPIJA UMA
731
Pravilna upotreba mentalnog uticaja. U tretmanu bolesnika efekat mentalnog uticaja ne
treba previdjeti. Kad se pravilno koristi, ovaj uticaj biva jedan od najefikasnijih inilaca za
borbu protiv bolesti. MH 241 (1905)
Savjet jednom ljekaru. Tim jadnim, oaloenim duama s kojima ste dolazili u kontakt
bilo je potrebno vie panje nego su primale. U vaoj moi je da ih ohrabrite da gledaju na
Isusa i da se gledanjem promjene u Njegov oblije. Lt 121, 1901. (MM 112)
Sigurnost u stalnoj borbi protiv zlih matarija. Neka svako ko eli biti sudionik
boanske prirode cijeni injenicu da mora izbjei pokvarenost koja je na svijetu kroz strast.
Mora postojati neprekidna, ozbiljna borba due protiv zlih matarija uma. Mora postojati
732
vrsto odbijanje kuanja na grijeh u misli ili djelu. Dua se mora uvati od svake mrlje,
kroz vjeru u Onoga koji vas moe sauvati od pada .
Mi trebamo razmiljati o Svetim Spisima, trezveno i otvoreno razmatrajui svari
koje se tiu naeg vjenog spasenja. Beskonana milost i ljubav Isusova, rtva podnijeta u
nau korist, pozivaju na najozbiljnije i najsveanije misli. Mi se trebamo baviti karakterom
naeg dragog Otkupitelja i Posrednika. Moramo nastojati da shvatimo znaenje plana
spasenja. Trebamo razmiljati o misiji Onoga koji je doao da izbavi svoj narod iz njihovih
grijeha.
Neprekidnim razmatranjem nebeskih tema, naa vijera i ljubav e jaati. Nae
molitve e biti sve prihvatljivije Bogu zato to e se sve vie i vie mijeati sa vjerom i
ljubavi. One e biti sve razumnije i vatrenije. Postojae stalnije povjeranje u Isusa, i
imaete svakodnevno, ivo iskustvo u htjenju i moi Hristovoj da u potpunosti spase sve
koji preko Njega dolaze Bogu. RH , June 12, 1888. (HC 113)
Due osvjeene kontaktom sa Beskonanim. Mi trebamo posmatrati Boga u prirodi
prouavati Njegov karakter u djelu Njegovih ruku. Um jaa upoznavanjem sa Bogom,
shvatanjem Njegovih osobina u stvarima koje je nainio. Dok posmatramo tu ljepotu i
veliinu u djelima prirode, naa privrenost tei ka Bogu; i premda su nam due ispunjene
strahopotovanjem a duh potinjen, dua je osvjeena dolaskom u kontakt sa boanskim
kroz njegova udesna djela. Zajednica sa Bogom kroz poniznu molitvu razvija i jaa
mentalne i moralne sposobnosti, a duhovne moi rastu zadravanjem misli na duhovnim
stvarima. YI, July 13, 1893.
uvati avenije due. Apostol je nastojao da naui vjernike koliko je vano uvati um od 733
lutanja u zabranjene teme ili troenja njegove energije na beznaajnim predmetima. Oni
koji ne ele pasti kao rtva Sotoninih obmana moraju dobro uvati avenije due; moraju
izbjega-vati itanje, gledanje i sluanje onoga to e sugerisati neiste misli. Um se ne
smije prepustiti nasuminom bavljenju svakim predmetom koji neprijatelj dua moe
predloiti.
323
Srce se mora vjerno straiti, ili e spoljna zla probuditi unutranja, i dua lutati u
tami. AA 518 (1911)
Efekat line atmosfere. Uticaj misli i djela svakoga ovjeka okruuje ga poput nevidljive
atmosfere, koju nesvjesno udiu svi koji dolaze u kontakt sa njim. Ova atmosfera je esto
zasiena otrovnim uticajima, i kad se udie, moralna izopaenost je sigurna posledica. 5T
111 (1882)
Okrueni atmosferom svjetlosti i mira. Hristos je sve uinio da Njegova crkva bude
preobraeno tijelo, posvijetljeno Svjetlou svijeta, koje ima Emanuilovu slavu. Njegova je
namjera da svaki hrianin bude okruen duhovnom atmosferom svjetlosti i mira. On eli
da otkrijemo Njegovu radost u svojim ivotima.
Nastavanje Duha pokazae se isticanjem nebeske ljubavi. Boanska punina e
proticati kroz posveeno ljudsko orue, da bi se prenijela drugima. COL 419 (1900)
Stalna zavisnost o Bogu. Mnogi su nesposobni da naprave odreene planove za
budunost. Njihov ivot je nepostojan. Oni ne mogu nazrijeti ishod poslova, i to ih esto
ispunjava zabrinutou i nespokojem. Zapamtimo da je ivot Boje djece na ovom svijetu
ivot putnika (hodoasnika). Mi nemamo mudrosti da planiramo svoje ivote. Nije nae da
734
oblikujemo budunost. Vjerom Avram, kad bi pozvan da izie u mjesto koje e kasnije
primiti za naslee, poslua; i izae ne znajui kuda ide (Jevrejima 11:8).
Hristos u svom ivotu na zemlji nije pravio planove za sebe. On je prihvatio
planove za sebe, i dan za danom Otac je otkrivao svoje planove. Tako i mi trebamo zavisiti
o Bogu da bi nai ivoti mogli biti jednostavan izraz Njegove volje. Kad mu predajemo
svoje puteve, On e usmjeravati nae stope. MH 478, 479 (1905)
Vrijednost strune terapije. Pokazano mi je da bi se pokazalo korisnije za najvei broj
pacijenata ukljuivanje u laki posao, i ak podsticanje na to, nego da ih ohrabrujemo na
neaktivnost i besposlenost. Ako se mo volje odri aktivnom da probudi uspavane sposob-
nosti, to e biti najvea pomo u obnovi zdravlja. Uklonite sav posao od onih koji su bili
optereeni itav svoj ivot, i od devet od deset sluajeva ta promjena e biti tetna.
Ovo se pokazalo tanim u sluaju moga mua. Pokazano mi je da je fizika, spoljna
vjeba mnogo korisnija od aktivnosti u zatvorenm prostoru; ali ako se ovo ne moe
ostvariti, lako zaposlenje u domu bi zaokupilo i odvratilo um i sprijeilo ga da se bavi
simptomima i malim nelagodnostima, i takoe preduprijedilo enju za domom. 1T 567,
568 (1867)*
Dobro osmiljena fizika vjeba. Kad invalidi nemaju nita to bi im zaokupilo vrijeme i
panju, misli se usmjeravaju na njih same, i oni postaju potiteni i razdraljivi. Mnogo puta
se bave svojim ravim osjeanjima dok ne ponu misliti mnogo gore o sebi nego to
stvarno jesu i postanu potpuno nesposobni da bilo ta uine.
U svim ovim sluajevima dobro osmiljena fizika vjeba pokazala bi se kao
djelotvorno lijeniko sredstvo. U nekim sluajevima ona je neophodna za obnovu
zdravlja. Volja prati rad ruku; i ono to je ovim invalidima potrebno je probuenje volje.
735
Kad je volja uspavana, mata postaje nenormalna, i bolest je nemogue obuzdati. MH
239 (1905)
*
Napomena: Vidi Odabrane poruke, 2 knjiga, str. 306308, gdje se opisuje njeno uspjeno sudjelovanje u
oporavku Dejmsa Vajta.
324
Tjeenje drugih donosi utjehu utjeitelju. esto se upuuje posrednika molitva za
nevoljnog, oaloenog, obeshrabrenog; i to je ispravno. Mi se trebamo moliti da Bog
unese svjetlost u pomraeni um i utjei alosno srce. Ali Bog odgovara na molitve onih
koji se stavljaju u kanal njegovih blagoslova. Dok podnosimo molitvu za oaloene,
trebamo ih ohrabrivati da pokuaju pomoi onima koji su u veoj nevolji od njih samih.
Tama e nestati iz njihovih vlastitih srca dok pokuavaju pomoi drugima. Dok nastojimo
utjeiti druge utjehom kojom smo sami utjeeni, blagoslov se vraa na nas. MH 250
(1905)
Odmor i obnova (savjet autora njenom sinu). Imam rije za tebe. Zar se nee obavezati
da nee vie slabiti ili naruivati Gospodnji hram radei dok ti je potreban odmor? Da bi
imao ispravne misli i da bi govorio ispravne rijei mora odmoriti mozak. Ne odmara se
dovoljno. Umorni mozak i nervi bi se osvjeili kad bi nainio promjenu u tom pogledu....
Moramo uiti da paljivo disciplinujemo sebe, odbijajui da uinimo ono to bi
oslabi-lo fiziku, mentalnu i moralnu snagu. Potreban ti je jasan, strpljiv um, koji e
podnijeti sve to moe da iskrsne. Upranjavaj vjeru, a posledice prepusti Bogu. Kada da
sve od sebe, budi hrabar. Vjeruj, vjeruj, i vrsto se dri. Neprijatelj e pokuati da te
navede da naini neki pokret koji znai poraz, ali nemoj to sebi dozvoliti. Ne moe
dopustiti pravljenje neizvjesnih pokreta. Poteban ti je uticaj koji e stei otkrivanjem
mudrosti i diskrecije. Lt 121, 1904.
Relaksacija i odmor nuni. Pokazano mu je da svetkovatelji Subote kao narod previe
736
rade ne doputajui sebi promjenu ili period za odmor. Rekreacija je potrebna onima koji
su ukljueni u fiziki rad a jo bitnija za one iji je posao uglavnom mentalni. Nije
nepohodno za nae spasenje ili za slavu Boju da um neprekidno i suvino radi, ak i na
vjerskim temama.
Postoje zabave, kao ples, igranje karata, ah, kocka itd., koje ne moemo odobriti
zato to ih Nebo osuuje. Ove zabave otvaraju vrata za veliko zlo. One ne slue na korist,
ve imaju uzbuujui uticaj, koji u nekim umovima proizvodi strast za onim igrama koje
vode hazarderstvu i rasipnitvu. Hriani trebaju osuditi sve takve igre i zamjeniti ih neim
sasvim bezazlenim. 1T 514 (1867)
Kad zavisimo o Bogu, mi odbijamo da se obeshrabrimo (savjet jednom prezaposlenom
rukovodiocu). Bog vam je milostivo poklonio ivot za rad u Njegovom djelu. On ne eli
da radite za sebe, nezavisno od jedine sile koja moe uspjeno raditi na ostvarenju
Njegovih zamisli. Zato se ne draite, ve vjerujte, gledajui na Isusa, Autora i Svritelja
vae vjere. Ne urite previe. Ono to moete initi bez velikog optereivanja svojih
fizikih i mentalnih moi, inite, ali ne mislite da morate preuzeti tolike brige i bremena da
ne moete ouvati vlastitu duu u Bojoj ljubavi.
Vinograd je Gospodnji; posao u svakom dijelu je Njegov, i On bi htio da radite
tako da ouvate svoje fizike, mentalne i moralne moi. Imajte na umu da saraujete sa
nebeskim oruima. Ne dopustite neprijatelju ni najmanje partnerstvo u preduzeu. Primajte
nareenja od Boga, i nipoto se ne obeshrabrujte zato to moete obavljati posao samo
ogranienog orua. Beskonani e raditi sa svojom silom da vam da djelotvornost.
Ne mislite da vam je preputeno da radite nemogue. Ne oekujte nemogue od
drugih. Pavle je sadio, Apolo zalivao, ali Bog je inio da raste (vidi 1 Korinanima 3:6). 737
Davno si postavio temelje zemlji: i nebesa su djelo ruku Tvojih. To e propasti, a Ti e
325
ostati (Psalam 102:25, 26). Oni e ostarjeti kao haljina, i savie ih kao haljinu, i
izmjenie se: a Ti si onaj isti, i Tvojih godina nee nestati (Jevrejima 1:11, 12). Lt 86a,
1893.
Neophodni individualni napori. rtve zlih navika moraju postati svjesni neophodnosti
ulaganja napora za sebe. Drugi mogu uloiti najozbiljnije napore da ih podignu, Boja
milost moe se otvoreno nuditi, Hristos se moe preklinjati, Njegovi aneli sliiti, ali sve
e biti uzalud ukoliko se sami ne pokrenu da biju bitku za vlastitu korist....
Osjeajui stranu mo iskuenja, snanu elju koja vodi poputanju, mnogi viu u
oajanju: Ne mogu odbiti zlo. Recite im da mogu, da ga moraju odbiti. ovjek moe biti
iznova nadvladan, ali ne mora uvijek biti tako. On je slab u moralnoj sili, i kontroliu ga
navike grenog ivota. Njegova obeanja i odluke su poput konopa od pijeska. Saznanje o
svojim prekrenim obeanjima i iznevjerenim jemstvima slabi povjerenje u vlastitu
iskrenost i uzrokuje osjeaj da ga Bog ne moe prihvatiti ili raditi sa njegovim naporima.
Ali on ne treba oajavati. MH 174, 175 (1905)
Vaan je cilj. Uspjeh u bilo kom pravcu zahtijeva odreeni cilj. Onaj ko eli postii
istinski uspjeh mora stalno imati u vidu cilj koji je vrijedan njegovog truda. Takav cilj se
postavlja pred dananjom omladinom. Ed 262 (1903)
Najvea kultura uma. Znanje o Bogu stie se iz Njegove Rijei. Eksperimentalno znanje
o pravoj pobonosti, u svakodnevnom posveenju i slubi Bogu, osigurava najveu kulturu
uma, due i tijela; a ova posveanost svih naih moi Bogu spreava samouzvienje. Ta
738
dodjela boanske moi nagrauje nau iskrenu tenju za mudrou, za svjesnim
koritenjem naih najveih sposobnosti da proslavimo Boga i blagoslovimo svoje blinje.
Kako se ove sposobnosti crpe od Boga, i ne stvaraju se same, treba ih cijeniti kao talente
od Boga za upotrebu u Njegovoj slubi. MS 16, 1896.
Pozitivne vrline unapreuju zdravlje. Hrabrost, nada, vjera, saosjeanje, ljubav
pospjeuju zdravlje i produuju ivot. Zadovoljan um, veseo duh, je zdravlje tijelu i snaga
dui. Srce veselo pomae kao lijek (Prie 17:22 ). MH 241 (1905)
82. BAVLJENJE NAUKOM
739 Obavijetenost, mo, dobrota i karakter. Istinsko obrazovanje ne ignorie vrijednost

naunog znanja ili naitanosti; ali iznad informisanosti ono cijeni mo; iznad moi,
dobrotu; iznad intelektualnih dostignua, karakter. Svijetu nijesu toliko potrebni ljudi
velikog intelekta koliko plemenitog karaktera. Potrebni su mu ljudi ija sposobnost je pod
kontrolom vrstog naela. Ed 225 (1903)
Bog Autor nauke. Bog je autor nauke. Nauno istraivanje otvara pred umom iroka
polja za razmiljanje i informacije, osposobljavajui nas da vidimo Boga u Njegovim
stvorenim djelima.
Neznanje pokuava da podupre skepticizam pozivajui se na nauku; ali umjesto
uzdizanja skepticizma, prava nauka donosi svjee dokaze o mudrosti i sili Bojoj. Pravilno
shvaene, nauka i pisana rije se slau, i jedna baca svjetlost na drugu. Zajedno one nas
vode Bogu uei nas nekim od mudrih i korisnih zakona kroz koje on djeluje. CT 426
(1913)
326
Religija i nauka. Prvo znanje je boansko. Sotona je unio u umove naih praroditelja
elju za pekulativnim znanjem, putem kojega bi, kako je on izjavio, veoma poboljali 740
svoje stanje; ali da bi ga stekli moraju zauzeti kurs suprotan Bojoj svetoj volji, jer Bog ih
ne bi odveo do najveih visina. Nije bila Boja namjera da oni steknu znanje koje svoju
osnovu ima u neposlunosti. iroko polje je ono u koje je Sotona nastojao da odvede
Adama i Evu, i to je ono isto polje koje on danas otvara svijetu svojim iskuenjima....
Najvei razlog to je tako malo velikih ljudi u svijetu i onih koji imaju vie
obrazovanje navedeno da potuju Boje zapovijesti je to su odvojili obrazovanje od
religije, mislei da svako treba da zauzme svoje polje. Bog je predstavio dovoljno iroko
polje za usavravanje znanja svih koji stupe unutar njega. Ovo znanje se stie pod
boanskim nadzorom; ono je omeano nepromjenjivim Jehovinim zakonom, a za
posledicu ima savrenu blagoslovenost. 5T 503 (1889)
Nauka je mo. Poznavanje prave nauke je mo; i Boja je namjera da se ovo znanje
izuava u naim kolama kao priprema za zadatak koji predhodi zavrnim prizorima
zemaljske istorije. CT 19 (1913)
Sklad nauke i religije. Koled u Batl Kriku [prvi koled ASD] bio je osnovan radi
izuavanja nauka i u isto vrijeme dovoenje uenika Spasitelju, odakle potie svako pravo
znanje. Vaspitanje steeno bez bibliske religije je lieno istinskog sjaja i slave.
Nastojala sam da na studente utisnem injenicu da naa kola zauzima vii poloaj
u vaspitnom smislu od neke druge znanstvene ustanove, otvaranjem plemenitijih pogleda i
ciljeva u ivotu pred mladima, vaspitavajui ih da steknu ispravno znanje o ljudskoj
dunosti i vjenim interesima. Najvei cilj u osnivanju naeg koleda bio je prenijeti
ispravne poglede, pokazujui sklad nauke i biblijske religije. 4T 274 (1879)
Potrebno nauno znanje. Mladi ljudi koji ele stupiti u djelo kao propovjednici, 741
kolporteri, ili misionari tebaju prvo primiti prigodan stepen mentalne obuke kao posebnu
pripremu za svoj poziv. Oni koji su neobrazovani, neobueni, i neprofinjeni nespremni su
da uu u polje u kojem se moni uticaji talenta i obrazovanja sukobljavaju se istinama
Boje Rijei. Oni ne mogu uspjeno doekati ni nepoznate oblike zablude, vjerski i
filozofski kombinovane, to zahtjeva kako nauno tako i znanje istine Svetog Pisma. GW
81 (1915)
Najvanija nauka. Dok je znanje nauke mo, znanje koje je Isus lino doao da podari
jo je vea mo. Nauka o spasenju je najvanija nauka koja se moe nauiti u pripremnoj
koli na zemlji. Solomunova mudrost je poeljna, ali Hristova mudrost je daleko poeljnija
i bitnija. Mi ne moemo dosei Hrista kroz puku intelektualnu obuku, ve kroz Njega
najvei opseg na ljestvici intelektualne veliine. Dok tenju za znanjem u umjetnosti,
literaturi, trgovini ne treba obeshrabrivati, uenik prvo treba osigurati iskustveno
poznavanje Boga i Njegove volje. CT 19 (1913)
Hristos je koristio nauku svake prave nauke. Ne koristei nikakvu prinudu, niti neku
silu, On Hristos] je sjedinjavao volju ljudskog subjekta sa voljom Bojom. Ovo je nauka
svake prave nauke, jer se njome vri mona promjena u umu i karakteru promjena koja
se mora izvriti u ivotu svih koji e proi kroz kapije Bojeg grada Lt 155, 1902 (ML
340)
Istraivanje se ne sukobljava sa otkrivenjem. Bog je temelj svega. Svaka prava nauka je
u skladu sa Njegovim djelima; svako pravo obrazovanje vodi poslunosti Njegovoj
327
742 vladavini. Nauka otvara nova uda naem vidiku; ona see u visine i istrauje nove dubine,
ali ne donosi nita iz svog istraivanja to se sukobljava sa boanskim otkrivenjem. ST,
Mar 20, 1884. (7BC 916)
Nauka ne moe istraiti boanske tajne. to je tajno ono je Gospoda Boga naega, a
javno je nae i djece nae dovijeka (5 Mojsijeva 29:29). Kako je Bog tano zavrio djelo
stvaranja On nikad nije otkrio ljudima; ljudska nauka ne moe istraiti tajne Najviega.
Njegova stvaralaka mo je neshvatljiva kao Njegovo postojanje. PP 113 (1890)
Biblija na vodi u nauci. Mi smo zavisni o Bibliji za znanje o zemaljskoj istoriji naeg
svijeta, o stvaranju ovjeka, i njegovom padu. Ako bi uklonili Rije Boju, to bi drugo
mogli oekivati do preputanja bajkama i takvom slabljenju razuma koje je sigurna
posledica unoe-
nja zabluda.
Potrebna nam je autentina istorija postanka zemlje, Luciferovog pada, i ulaska
grijeha na svijet. Bez Biblije bili bismo zbunjeni lanim teorijama. Um bi bio podreen
tiraniji praznovjerja i lai. Ali kad imamo autentinu istoriju poetka svijeta, ne treba se
optereivati ljudskim pretpostavkama i nepouzdanim teorijama.
Gdje god bili, hriani mogu odravati zajednicu sa Bogom. Oni mogu uivati u
znanju posveene nauke. Njihovi umovi mogu ojaati, kao to je bio Danilov. Bog mu je
dao znanje i vjetinu u svakoj nauci i mudrosti. Meu svim tim mladiima koje je
Navuhodonosor ispitivao, nijedan se ne nae kao Danilo, Ananije, Miael i Azarija: zato
stajahu pred carem. I u svim pitanjima mudrosti i razumjevanja, koje je car traio od njih,
743 naoe se deset puta bolji od svih vraara, astrologa koji bijahu u svom njegovom carstvu
(Danilo 1:19, 20 ). RH, Nov 10, 1904.
Svaka istina je dosledna sebi.. Ove osobe [koje ne vjeruju u izvjetaj u Postanju]
izgubile su jednostavnost vjere. Mora postojati osnovana vjera u boanski autoritet Boje
Svete Rijei. Biblija se ne smije testirati ljudskim naunim idejama. Ljudsko znanje je
nepouzdan vodi. Skeptici koji itaju Bibliju radi prigovaranja mogu, kroz nepotpuno
razumijevanje nauke ili otkrivenja, traiti da nau kontradikcije izmeu njih; ali ispravno
shvaene, one su u savrenom skladu. Mojsije je pisao pod vostvom Duha Bojeg, i
ispravna teorija geologije nikada nee polagati pravo na otkria koja se ne mogu pomiriti
sa njegovim iskazima. Svaka istina, bilo u prirodi ili u otkrivenju, dosledna je sebi u svim
svojim manifestacijama. PP 114 (1890)
Neke take treba braniti. Potrebno je da se stalno uvamo od krivotvorina u geologiji i
drugim granama lano nazvane nauke, koje nemaju nikakve slinosti sa istinom. Te teorije
velikih ljudi treba paljivo preispitati od najmanjg traga nevjernikih sugestija. Majuno
sjeme koje posiju uitelji u naim kolama, ako ga uenici prime, izrae u etvu
nevjerstva. Gospod je dao svu briljantnost intelekta koji ovjek posjeduje, i ona se treba
posvetiti Njemu u slubu. RH, Mar 1, 1898. (7BC 916)
Boji Duh oivljava cijenjenje nauke. Znanje je mo, ali to je sila na dobro samo kad se
ujedini sa istinskom pobonou. Ono se mora oivjeti Duhom Bojim da bi sluilo
najplemenitijim ciljevima. to je bliskija naa veza sa Bogom to potpunije moemo
shvatiti vrijednost prave nauke; jer Boji atributi, koji se zapaaju u Njegovim stvorenim
djelima, najbolje moe cijeniti onaj ko ima znanje o Stvoritelju svega, Autoru svake istine.
328
Takav ovjek moe najbolje upotrijebiti svoje znanje, jer kad doe pod punu kontrolu 744
Duha Bojeg, njegovi talenti se iskoritavaju do najveeg stepena. CT 38 (1913)

Pomonica religije. Moraju postojati kole zasnovane na naelima i kontrolisane
propisima Boje rijei. Mora biti drugi duh u naim kolama da oivi i posveti svaku granu
vaspitanja. Boanska saradnja se mora revnosno traiti. I neemo traiti uzalud.
Obeanja Boje Rijei su naa. Mi moemo oekivati prisustvo nebeskog Uitelja.
Moemo vidjeti Duh Gospodnji razasut kao u prorokim kolama i svaki objekat proet
boanskim posveenjem. Nauka e tada biti, kao to je bila Danilu, pomonica religije; i
svaki napor, od prvog do poslednjeg bie usmjeren spasenju ovjeka due, tijela i duha
u slavi Bojoj kroz Hrista. ST, Aug 13, 1885. (FE 99)
83. GERIJATRIJA
745
Korisnost nije na izmaku. Starijima su takoe potrebni korisni uticaji porodice. U domu
brae i sestara u Hristu moe im se najbolje nadomjestiti gubitak vlastitog doma. Ako se
podstiu da dijele interese i preokupacije domainstva, to e im pomoi da osjeaju da im
korisnost nije na izmaku. Uinite da se osjeaju kako je njihova pomo vrijedna, da ipak
postoji neto za njih da rade u sluenju drugima, i to e razveseliti njihova srca i dati im
zanimanje za ivot. MH 204 (1905)
Poeljno porodino okruenje. Koliko god je to mogue neka oni sijedih glava i
nesigurnih koraka koji pokazuju da su se pribliili grobu ostanu meu prijateljima i u
porodinom drutvu. Neka vre bogosluenje meu onima koje poznaju i vole. Neka ih
njeguju ljubazne i njene ruke. MH 204 (1905)
Staraki domovi nijesu rjeenje. Pitanje brige za nau stariju brau i sestre koji nemaju
doma stalno se namee. ta se za njih moe uiniti? Svjetlost koju mi je Gospod dao je
ponovljena: Nije najbolje osnivati ustanove za zbrinjavanje starih, da bi se mogli zajedno
druiti, niti ih treba slati od kue da primaju panju. Neka lanovi svoje porodice slue 746
svojim blinjima. Kad ovo nije mogue, taj zadatak pripada crkvi, i treba ga prihvatiti kao
dunost i privilegiju. Svi koji imaju Hristovog duha odnosie se prema slabima i
ostarjelima sa posebnom panjom i njenou. 6T 272 (1900)
Uiniti ivot ljepim i prijatnijim. Prisustvo bespomonih u naem domu je dragocena
prilika za saradnju sa Hristom u Njegovoj slubi milosti i razvoja crta karaktera slinih
Njegovim. Postoji blagoslov u druenju starijih i mladih. Mladi mogu unijeti svjetlost u
srca i ivot ostarjelih.Onima iji oslonac na ivot oslabi potrebna je blagodat kontakta sa
mladima punim nade, ljubavi i svjeine. A mladima moe biti od pomoi mudrost i
iskustvo starijih. Iznad svega potrebno im je da naue pouku o nesebinoj slubi. Prisustvo
nekoga kome je potrebno saosjeanje, snoljivost i samoportvovana ljubav bilo bi
mnogima domainstvima neprocjenjiv blagoslov. To bi uljepalo i uinilo prijatnijim ivot
u kui i izazvalo u starima i mladima one hrianske blagodati koje bi ih obogatile
boanskom ljepotom i nepropadljivim nebeskim blagom. MH 204, 205 (1905)
Mladi i stari ujedinjuju snage. Kako je dirljivo vidjeti mlade i stare kako se oslanjaju
jedni na druge: mladi oekuju savjet i mudrost od starijih, a stariji pomo i saosjeanje.
329
Tako treba biti. Bog bi htio da mladi imaju takvo svojstvo karaktera da se mogu povezati u
lanac ljubavi prema onima koji se blie rubu groba. Lt 6, 1886. (SD 161)
747 Briga za ostarjele roditelje. Roditelji imaju prava na stepen ljubavi i potovanja koji
nema nijedna druga osoba. Sam Bog, koji je stavio na njih odgovornost na due povjerene
njihovoj panji, odredio je da tokom najranijih godina ivota roditelji stoje umjesto Boga
za svoju djecu. I onaj ko odbacuje punopravan autoritet roditelja odbacuje Boiji autoritet.
Peta zapovijest zahtijeva ne samo da djeca pokazuju potovanje, pokornost i poslunost
prema svojim roditeljima ve i da im poklone ljubav i njenost, olakaju njihove brige,
uvaju njihov ugled, pomau im i tjee ih u starosti. Ona takoe ukljuuje potovanje
prema propovjedni-cima i vladarima i svim drugima kojima je Bog povjerio autoritet. PP
308 (1890)
Svjeina opada kako godine odmiu. Oni koji se moraju brinuti za ostarjele trebaju
zapamtiti da su im naroito potrebne tople, ugodne sobe. Svjeina opada kako godine
odmiu, ostavljajui manje vitalnosti kojom se odbijaju nezdravi uticaji; stoga je vea
njihova potreba za sunevom svjetlou, svjeim i istim vazduhom. MH 275 (1905)
Prilagoavanje na opadanje mentalne snage. esto je sluaj da starije osobe nee da
shvate i priznaju da njihova mentalna snaga poputa. Oni skrauju svoje dane preuzimajui
brige koje pripadaju njihovoj djeci. Sotona se esto igra sa njihovom matom i navodi ih da
osjeaju stalnu zabrinutost u pogledu novca. To je njihov idol, i oni ga brino prikupljaju.
Oni e se ponekad odrei mnogih ugodnosti ivota i raditi mimo svojih snaga, prije nego
iskoristiti sredstva koja imaju. Na ovaj nain oni se stavljaju u stalnu oskudicu, kroz strah
da e nekad u budunosti oskudjevati.
Svi ti strahovi potiu od Sotone. On uzbuuje organe koji iniciraju ropske strahove
748
i podozrivost koji kvari plemenitost due i razaraju uzviene misli i osjeanja. Takve osobe
su umobolne (lude) po pitanju novca.
Kad bi zauzeli stav kakav bi Bog elio, njihovi poslednji dani mogli bi im biti
najbolji i najsreniji. Oni koji imaju djecu u ije potenje i razboritu upravu mogu
vjerovati, trebaju im dopustiti da ih usree. Ukoliko ovo ne uine, Sotona e iskoristiti
njihove mentalne moi i upravljati za njih. Oni trebaju odbaciti brige i bremena, i koliko je
to mogue sreno provoditi vrijeme, sazrijevajui za nebo. 1T 423, 424 (1864)
Skoranja sjeanja brzo prolaze. Onaj koji je ostario u slubi Bogu moe otkriti da mu
je um prazan u odnosu na stvari koje se deavaju oko njega, i skoranji poslovi mogu se
brzo izgubiti iz pamenja; ali njegov um je sasvim svjestan prizora i dogaaja iz
djetinjstva. Oh, kad bi mladi mogli shvatiti kako je vano uvati um istim od pokvarenih
misli i sauvati duu od svih poniavajuih navika, jer istota ili neistota u mladosti se
odraava na starost. YI, Oct 25, 1894. (SD 78)
Karakterne crte se pojaavaju u starosti. Pokazan mi je David koji moli Gospoda da ga
ne naputa u starosti, i ta je izazvalo njegovu ozbiljnu molitvu. On je vidio da je najvei
broj starijih oko njega bio nesrean i da se nesrene crte karaktera posebno poveavaju u
zreloj dobi. Ako su ljudi po pripodi bili uskogrudi i pohlepni, to je jo vie dolo do
izraaja u poznim godinama. Ako su bili ljubomorni, razdraljivi i nestrpljivi, to se
posebno ispoljilo u starosti. 1T 422 (1864)
Neobuzdana ljubomora i pogrean sud. David je bio oaloen kad je zapazio da carevi
i plemii za koje je izgledalo da imaju strah Boiji pred sobom dok su bili u snazi
330
muevnosti postaju ljubomorni na svoje najbolje prijatelje i roake kad ostare. Oni su bili u 749
stalnom strahu da su sebini motivi naveli njihove prijatelje da ispoljavaju zanimanje za

njih. Oni bi sluali aluzije i lani savjet stranaca vezano za one u koje bi trebali vjerovati.
Njihova neobuzdana ljubomora ponekad bi se razbuktala zato to se svi nijesu slagali sa
njihovim pogrenim sudom. Njihova pohlepa bila je strana. esto su mislili da im vlastita
djeca ele smrt da bi zauzeli njihovo mjesto i posvojili njihovo blago i primili potovanje
koje im je ukazivano. Neki su bili tako kontrolisani svoje ljubomornim, pohlepnim
osjeanjima da bi unitili vlastitu djecu. 1T 422, 423 (1864)
Davidova molitva za svoju starost. David je uoio kako su ivoti nekih dok su bili u
snazi muevnosti bili pravedni, ali kad je starost dola na njih izgledalo je da gube
samokontrolu. Sotona je uao i vodio njihove umove, inei ih nespokojnim i
nezadovoljnim. On je vidio da mnogi stari ljudi izgledaju naputeni od Boga i izloeni
potsmjehu i prekorima svojih neprijatelja.
David je bio duboko pokrenut; bio je oalosen dok je gledao na vrijeme kad e i
sam ostarjeti. Plaio se da bi ga Bog mogao ostaviti i da bi mogao biti neshvaen kao drugi
starci ije prokletstvo je zapazio, i preputen prekorima Gospodnjih neprijatelja. Sa ovim
bremenom na sebi on se ozbiljno molio: Ne odbaci me u starosti; nemoj me napustiti kad
mi snaga popusti O, Boe, Ti si me uio od mladosti, i do ovoga asa objavljivao sam
Tvoja udesna djela. I sad kad sam star i osijedio, o Boe, nemoj me napustiti; dokle ne
pokaem Tvoju silu ovom narataju, i Tvoju mo svakom ko dolazi (Psalam 71:9, 17,
750
18). David je osjeao potrebu za zatitom protiv zala koja dolazi u starosti. 1T 423
(1864)
Priprava za koritenje povjerenih sredstava. Brat L je Boji pristav. Njemu su povjerena
sredstva i treba biti svjestan svoje dunosti i dati Bogu ono to je Boije. On treba shvatiti
zahtjeve koje mu Bog postavlja. Dok ivi i ima mo rezonovanja, on treba koristiti
mogunost rasporeivanja vlasnitva koje mu je Bog povjerio, umjesto da ga ostavlja
drugima na korienje i upotrebu nakon zavretka svog ivota. 2T 675 (1871)
Ne isputati konce iz ruku. Bat L treba vjerno voditi svoj posao i ne isputati konce iz
ruku. Njegova je privilegija biti bogat u dobrim djelima i stvoriti za sebe dobar osnov za
vrijeme koje dolazi da se moe osloniti na vjeni ivot. Za njega nije sigurno da slijedi svoj
nepouzdani sud. On se treba savjetovati sa iskusnom braom i sestrama, i traiti mudrost
od Boga da bi dobro obavljao svoj posao. On sada treba biti ozbiljan, obezbjeui sebi
blago koje nee ovjetati, nepropadljivu riznicu na nebu. 2T 676 (1871)
Starije radnike ne treba odstranjivati. Treba gajiti najnjenije zanimanje prema onima
iji ivotni interes je povezan sa Bojim djelom. Bez obzira na njihove brojne slabosti, ovi
radnici posjeduju talente koji ih osposobljavaju da jo uvijek stoje na svom mjestu. Bog
eli da zauzmu rukovodee pozicije u Njegovom djelu. Oni su vjerno stajali usred bure i
iskuenja i spadaju meu nae najvanije savjetnike. Koliko trebamo biti zahvalni to jo
mogu koristiti svoje darove u Gospodnjoj slubi!
Neka se ne gubi iz vida injenica da su u prolosti ovi borci trvovali sve da
unaprije-de djelo. injenica da su ostarjeli u slubi Bogu nije razlog da prestanu vriti 751
uticaj vei od uticaja ljudi koji imaju mnogo manje znanja o djelu i daleko manje iskustva
u boanskim stvarima.
331
Iako umorni i nesposobni da nose tea bremena koje mlai ljudi trebaju i mogu
nositi, njihova vrijednost kao savjetnika je od najveeg ranga. Oni su inili greke ali su se
nauili mudrosti iz svojih propusta; nauili su da izbjegavaju zablude i opasnosti, i nijesu li
stoga kompetentni da daju mudar savjet? Oni su podnijeli probe i iskuenja, i premda su
izgubili neto od svoje svjeine, ne smiju biti gurnuti u stranu od manje iskusnih radnika
koji vrlo malo znaju o djelu i samoportvovanju ovih pionira. Gospod ih tako ne uklanja.
On im daje posebnu milost i znanje. 7T 287, 288 (1902)
Cijeniti ih i potovati. Te stare zastavnike koji jo ive ne treba postavljati na teka
mjesta. Oni koji su sluili svome Gospodu i kad je djelo teko ilo, koji su podnijeli
siromatvo i ostali vjerni istini dok smo brojano bili mali, treba uvijek cjeniti i potovati.
Upuena sam da kaem: Neka svaki vjernik potuje vjerne koji su podnijeli iskuenja i
potekoe i mnoge oskudice. Oni su Boji radnici i odgirali su istaknutu ulogu u izgradnji
Njegovog djela. 7T 289 (1902)
Tretirati ih kao oeve i majke. Dok su stari zastavnici u polju, neka se oni koji su izvukli
korist iz njihovog rada brinu za njih i potuju ih. Ne pretrpavajte ih bremenima. Cjenite
njihovo miljenje, njihove rijei savjeta.Tretirajte ih kao oeve i majke koji su podnijeli
teret djela. Radnici koji su u prolosti predvidjeli potrebe djela ine plemenito djelo kad,
umjesto da sami nose sva bremna, polou ih na ramena mlaih mukaraca i ena i
vaspitavaju ih kao to je Ilija vaspitavao Jelisija. RH, Mar 20, 1900. (2SM 227)
752
Savjet starim i oprobanim radnicima Jevanelja. Neka Gospod blagoslovi i podupre
nae stare i oprobane radnike. Neka im pomogne da budu mudri u uvanju fizikih,
mentalnih i duhovnih moi. Upuena sam od Gospoda da kaem onima koji su nosili svoje
svjedoanstvo u ranim danima poruke: Bog vas je obdario silom razuma, i On eli da
shvatite i pridravate se zakona koji se tiu zdravlja bia. Ne budite nepromiljeni. Ne
radite prekovremeno. Odmarajte se. Bog eli da stojite na svom mjestu, radei svoj dio u
spasavanju ljudi i ena od mone bujice zla. On eli da uvate svoj oklop dok vam ne
zapovijedi da ga skinete. Nedugo zatim primiete svoju platu. 7T 289 (1902)
Najvea opasnost. Zapovijeeno mi je da kaem starijoj brai: Hodite ponizno sa
Bogom. Ne budite opadai brae. Morate vriti svoj odreeni zadatak pod upravom Boga
Izraelova. Sklonost ka kritici je za mnoge najvea opasnost. Braa koja ste u iskuenju da
kritikujete su pozvana da nose odgovornosti koje vi ne moete nositi, ali moete im biti
pomonici. Vi moete vriti veliku slubu u djelu, ako hoete, predstavljanjem svoga
iskustva u prolosti u vezi sa poslovima drugih. Gospod nijednom od vas nije dao zadatak
ispravljanja i ukoravanja brae. Lt 204, 1907. (Ev 106, 107)
332
UM, KARAKTER I LINOST Dodatak
XVII DIO
PRAKTINA PSIHOLOGIJA
84. BAVLJENJE EMOCIJAMA

755
Mi ne moemo itati pobude. Zapamtite da ne moete itati srca. Vi ne znate pobude
koje su podstakle akcije koje vam izgledaju pogrene. Postoje mnogi koji nijesu primili
ispravno vaspitanje; njihovi karakteri su izopaeni, oni su neprijatni i nezgrapni i izgledaju
kruto u svakom pogledu. Ali Hristova milost moe ih preobraziti. Nikad ih ne odbacujte,
nikad ne dovodite do obeshrabrenja ili oaja govorei: Razoarali ste me i neu vam
pomoi. Nekoliko nepromiljeno izgovorenih rijei pod provokacijom upravo ono to
mislimo da zasluuju moe pekinuti niti uticaja koje treba da povee njihova srca sa
naim.
Dosledan ivot, strpljiva snoljivost, duh koji se ne uzjoguni na provokaciju, uvijek
je najubjedljiviji argument i najsveaniji poziv. Ako ste imali prilike i preimustva koje ne
padaju u udio drugima, razmotrite ovo i budite uvijek mudar, paljiv i ljubazan uitelj.
Da bi peat ostavio snaan jasan otisak, ne pritiskajte ga na nagao, uurban, prisilan
nain; paljivo ga postavite na peatni vosak i mirno, postojano ga pritiskajte dok se ne
756
uoblii i ovrsne. Na ovaj nain radite sa ljudskim duama. Kontinuitet hrianskog uticaja
je tajna njegove moi, a ovo zavisi od postojanosti vaeg ispoljavanja Hristovog karaktera.
Pomozite onima koji grijee, govorei im o svojim iskustvima. Pokaite kako su kad ste
poinili smrtne pogreke strpljenje, ljubaznost, i pomo od strane vaih prijatelja donijeli
hrabrost i nadu. TSS 116, 117 (1900) (CSW 100, 101)
Takmienje sa silom koja zarobljava tijelo, duu i um. Napetost kakva se nikada nije
mogla vidjeti zahvata svijet. U zabavama, sticanju novca, borbi za vlast, samoj borbi za
opstanak, postoji strana sila koja pritiska tijelo, duu i um. Usled ove sulude jurnjave, Bog
govori. On nas zove da se povuemo i razgovaramo sa Njim. Utolite i poznajte da sam ja
Bog (Psalam 46:10). Ed 260 (1903)
Iscjeljenje duhovnih problema. Ovaj svijet je prostrana bolnica, ali Hristos je doao da
lijei bolesne, da objavi osloboenje Sotoninim robovima. U Njemu je bilo zdravlje i
snaga. On je davao svoj ivot bolesnima, nevoljnima, onima koji su bili opsjednuti
demonima. Nije vratio nijednog koji je doao da primi Njegovu iscjeljiteljsku silu. Znao je
da su oni koji su ga molili za pomo sami na sebi navukli bolest; ipak nije odbio da ih
iscijeli. A kad je udotvorna mo ula u ove jadne due, one su postale osvjedoene o
grijehu, i mnogi su bili izlijeeni od svoje duhovne, kao i od tjelesnih bolesti. Jevanelje
jo uvijek posjeduje istu silu, pa zato danas nijesmo svjedoci istih rezultata? DA 823
(1898)
Ljudi, ruke anela. Ljudska orua su ruke nebeskih posrednika, jer nebeski aneli
koriste ljudske ruke u praktinoj slubi. Ljudska orua kao ruke pomonice moraju ispoljiti
znanje i iskoristiti sposobnost nebeskih bia. Sjedinjujui se sa ovim silama koje su 757
svemogue, ispomaemo se njihovim veim obrazovanjem i iskustvom. Na taj nain
333
postajemo sudionici boanske prirode i odvajamo sebinost iz svog ivota, dodjeljuju nam
se posebni talenti za meusobno pomaganje. Ovo je nain na koji Nebo prosleuje
spasonosnu silu. 6T 456, 457 (1900)
Ljudski udio i boanski udio u vrijeme sukoba. Gospod uvijek daje ljudskom
posredniku njegov zadatak. Ovdje je boanska i ljudska saradnja. Postoji ovjekov posao u
poslunosti datoj boanskoj svjetlosti. Da je Savle rekao: Gospode nijesam uopte sklon da
slijedim Tvoje posebne upute u ostvarivanju svog spasenja, Gospod bi tada mogao
dopustiti da svjetlost deset puta jae zasija nad njim, pa ipak to bi bilo beskorisno.
ovjekov zadatak je saradnja sa boanskim. Najtei, najokrutni sukob dolazi sa
namjerom i asom velike odluke ljudske volje i puta da slijedi Boju volju i Boji put,
oslanjajui se na uticaj milosti koji ga prati kroz itav ivot. ovjek mora izvriti djelo
skretanja Jer Bog je koji ini u vama (nama) da hoemo i uinimo (Filibljanima 2:13).
Karakter odreuje prirodu odluke i akcije. To injenje nije u skladu sa osjeanjima ili
naklonou ve sa poznavanjem volje Oca naega koji je na nebu. Slijedite i pokoravajte
se vostvu Svetog Duha. Lt 135, 1898.
Govorite o Bojoj moi. Kad vas neko pita kako se osjeate, ne pokuavajte da mislite o
neem tunom to biste rekli da zadobijete saosjeanje. Ne govorite o svom nedostatku
vjere, svojim alostima i patnjama. Kua uiva da slua takve rijei. Kad govorite o
mranim predmetima, vi ga proslavljate. Mi se ne smijemo baviti velikom moi Sotone da
nas nadvlada. esto mu se predajemo u ruke govorei o njegovoj moi.
Umjesto toga, govorimo o velikoj Bojoj moi da povee sve nae interese sa
758
svojim. Govorite o neuporedivoj Hristovoj moi i Njegovoj slavi. itavo nebo je
zainteresovano za nae spasenje. Hiljade hiljada, i deset hiljada puta deset hiljada anela
Bojih opunomoeno je da slui onima koji e naslijediti spasenje. Oni nas uvaju od zla i
potiskuju sile tame koje nastoje da nas unite. Zar nemamo razloga da budemo zahvalni
svakog trenutka, zahvalni ak i kad postoje oigledne potkoe na naoj stazi? MH 253,
254 (1905)
Ne govorite o negativnim osjeanjima. Ako ne oseate lakou u srcu i radost, ne
govorite o svojim osjeajima. Ne bacajte sjenku na ivot drugih. Hladna, suvoparna religija
nikad ne privlai due Histu. Ona ih odvlai od Njega u mree koje je Sotona rairio za
stope zalutalih. Umjesto to razmiljate o svojim obeshrabrenjima, mislite o moi koju
moete traiti u Hristovo ime. Dopustite mati da se uhvati nevidljivog. Usmjerite misli na
dokaze velike Hristove ljubavi prema vama. Vjera moe podnijeti probu, odbiti iskuenje,
uzdii se iznad razoarenja. Isus ivi kao na zastupnik. Sve je nae to osigurava Njegovo
posrednitvo. MH 488 (1905)
Vesele i vedre rijei. Ako stvari posmatramo sa svijetle strane, otkriemo dovoljno toga
to nas ini veselim i srenim. Ako dijelimo osmjehe, oni e nam se vratiti, ako govorimo
ugodne, vesele rijei, one e se i nama zauzvrat govoriti.
Kad hriani izgledaju potiteni i depresivni kao da su usamljeni, oni daju
pogrean utisak o religiji. U nekim sluajevima unijeta je zamisao da je veselost
nedosledna sa dostojanstvom hrianskog karaktera; ali sve je to zabluda. Cijelo nebo je
759
radosno. ST, Feb 12, 1885.
Veselost obasjava stazu. Dunost je svih kultivisati veselost umjesto razmiljanja o
alosti i nevoljama. Mnogi ne samo to prave sebe jadnim na ovaj nain, ve rtvuju
334
zdravlje i sreu bolesnoj mati. Postoje stvari u njihovom okruenju koje su nepoeljne, i
njihova lica nose stalno tmuran izgled koji jasnije od rijei izraava nezadovoljstvo.
Ove depresivne emocije priinjavaju veliku tetu njihovom zdravlju, jer ometajui
proces probave mijeaju se sa ishranom. Dok alost i zabrinutost ne mogu izlijeiti ni
najmanje zlo, mogu nanijeti veliku tetu; ali veselost i nada, dok rasvjetljavaju stazu
drugih, ivot su onima koji ih nalaze, i zdravlje cijelom tijelu. ST, Feb 12, 1885. (ML
153)
Vrijeme za obrok i emocije. Uite za sebe ta trebate jesti, koja vrsta hrane najbolje hrani
tijelo, i onda slijedite naloge razuma i savjesti. Za vrijeme obroka odbacite brigu i teke
misli. Ne urite, ve jedite lagano i sa radou, srca ispunjenog zahvalnou prema Bogu
za sve Njegove blagoslove. I ne uvodite u mozak posao odmah nakon jela. Umjereno
vjebajte, i dajte elucu malo vremena da otpone svoj rad. GW 241, 242 (1892) (CH
565)
Gajenje zablude spreava mentalnu ekspanziju. Um koji je jednom obuzet zabludom
nikad se ne moe slobodno iriti ka istini, ak i nakon istraivanja. Stare teorije e polagati
pravo na priznanje. Razumjevanje stvari koje su istinite, uzviene i posveene bie
konfuzno. Praznovjerne ideje e ulaziti u um da se mijeaju sa istinom, a te ideje su uvijek
uniavajue po svom uticaju.
Hriansko znanje nosi vlastiti peat neuporedive superiornosti u svemu to se tie
pripreme za budui, besmrtni ivot. Ono izdvaja itaoca Biblije i vjernika, koji je primao 760
dragocjena blaga istine, od skeptika i nevjernika u paganskoj filozofiji.
Drite se gesla Pisano je. Izbacite iz uma opasne, nametljive teorije koje e, ako
se prime, drati um u ropstvu tako da ovjek ne postane novo stvorenje u Hristu. Um se
mora stalno obuzdavati i uvati. Treba mu davati za hranu samo ono to e ojaati vjersko
iskustvo. MS 42, 1904. (MM 89)
Boanska sila jedina nada reforme. Nezavisno od boanske moi, ne moe se postii
nikakva istinska reforma. Ljudske barijere protiv prirodnih i steenih sklonosti su samo
kao nasip od pijeska protiv bujice. Sve dok Hristov ivot ne postane oivljavajua sila u
naim ivotima ne moemo odbiti iskuenja koja nas salijeu iznutra i spolja. MH 130
(1905)
Mo nebeskih posrednika mora se kombinovati sa ljudskom. Ovo je jedini nain za
nas da budemo uspjeni. Lt 34, 1891.
Ne bavite se vlastitim emocijama. Nije mudro gledati na sebe i prouavati svoje emocije.
Ako inimo ovako, neprijatelj e prestavljati potekoe i iskuenja koja slabe vjeru i
unitava-ju hrabrost. Briljivo prouavati svoje emocije i odavati se osjeanjima znai
unositi sumnju i zaplesti se u potekoe. Mi trebamo odvratiti pogled od sebe ka Isusu.
MH 249 (1905)
Negativne emocije promijenjene Bojim Duhom. Kad Boji Duh zaposjedne srce, on
probraava ivot. Grene misli se uklanjaju, zla djela se odbacuju; ljubav, poniznost i mir
zauzimaju mjesto gnjeva, zavisti i razdora. Radost zauzima mjesto tuge, a lice odraava
nebesku radost. Niko ne vidi ruku koja podie breme ili svjetlost koja se sputa sa nebeskih 761
dvorova. Blagoslov dolazi kad se dua vjerom potini Bogu. Tada ta sila koju nijedno
ljudsko oko ne moe vidjeti stvara novo bie po obliju Bojem. RH, Nov 19, 1908. (ML
46)
335
Potrebna velika mudrost. Potrebna je velika mudrost u postupanju sa bolestima uzroko-
vanim preko uma. Oaloena, bolesna srca, obeshrabreni umovi, zahtijevaju blag
tretman.... Ovoj vrsti invalida moe se pomoi kroz njeno saosjeanje. Ljekar prvo treba
stei njihovo povjerenje i onda ih uputiti na Velikog Iscjelitelja. Ako se njihova vjera
usmjeri na Istinskog Ljekara i oni steknu povjerenje da je On preuzeo njihov sluaj, to e
donijeti olakanje umu i esto dati zdravlje tijelu. MH 244 (1905)
Hristova njenost u postupanju sa umovima. Hristos izjednaava svoj interes sa
interesima
ovjeanstva. Djelo koje nosi boansku punomo je ono koje ispoljava Isusov duh, koje
otkriva Njegovu ljubav, Njegovu panju, Njegovu njenost u postupanju sa umovima ljudi.
Kakva otkrivenja bi dola ovjeku kad bi se zavjesa pomakla i vi mogli vidjeti rezultat
svoga rada u postupanju sa zabludjelima kojima je bio potreban najrazboritiji tretman da ne
bi skrenuli s puta. Zato oslabljene ruke i oslabljena koljena ispravite; i staze poravnite
nogama svojima, da ne svrne to je hromo, nego jo da se iscjeli (Jvrejima 12:12, 13).
SpT Series A, No 3, pp 9, 10, Aug 3, 1894. (TM 184, 185)
Struja ivotodavne energije. Sila ljubavi bila je u svakom Hristovom iscjeljenju, i samo
sudjelovanjem u toj ljubavi, kroz vjeru, moemo biti orua za Njegovo djelo. Ako
zanemari-mo da se poveemo u boansku svezu sa Hristom, struja ivotodavne energije ne
moe oticati u obilnim bujicama od nas ka ljudima. DA 825 (1898)
762 Jedini izvor trajnog mira. Trajni mir, istinski pokoj duha, ima samo jedan izbor. O tome
je Hristos govorio kad je rekao: Doite k Meni svi koji ste u umorni i natovareni, i Ja u
vas odmoriti (Matej 11:28). Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam: ne dajem vam ga
kao to svijet daje (Jovan 14:27). Ovaj mir nije neto to On daje nezavisno od sebe
samog. On je u Hristu, i moemo ga primiti samo primajui Njega. MH 247 (1905)
Njegovo iskustvo mora biti nae. U Hristu je vapaj ljudskog roda dopro do Oca
beskonane milosti. Kao ovjek upuivao je molitve Bojem prestolu, dok se Njegova
ljudska priroda nije ispunila strujom nebeske sile koja treba da spaja ljudsko i boansko.
Kroz stalnu zajednicu primao je ivot od Boga, da bi mogao pruiti ivot svijetu. Njegovo
iskustvo mora biti nae. DA 363 (1898)
85. SAVJETOVANJE
763
Potreba za savjetnicima. Oh, kolika je potreba za mudrim i uviavnim, uravnoteenim
ljudima, koji e biti sigurni savjetnici, koji imaju uvida u ljudsku prirodu, koji znaju kako
upuivati i savjetovati u strahu Bojem. Lt 45, 1893. (2SM 362)
Uho koje moe sluati sa saosjeanjem. Postoji potreba za pastirima koji e, pod
upravom Glavnog Pastira, tragati za izgubljenima i zalutalima. To podrazumjeva
podnoenje fizike neugodnosti i rtvovanje udobnosti. To znai njeno staranje za
zabludjele, boansko saaljenje i trpeljivost. To znai imati uho koje moe sluati sa
saosjeanjm srceparajue opise pogreki, ponienja, oaja i bijede. GW 184 (1915)
Vanost rada pastora-savjetnika. Kao to ljekar postupa sa fizikom boleu, tako i
pastor slui dui bolesnoj od grijeha. Njegov zadatak je utoliko vaniji od zadatka ljekara
koliko je vjeni ivot vaniji od zemaljske egzistencije. Pastor se susree sa beskonano
raznolikim naravima, i njegova je dunost da se upozna sa lanovima porodica koje sluaju
764
336
njegova uenja da bi odredio koja sredstva e najbolje uticati na njih u pravom smjeru.
GW 388 (1915)
Prihvatite ljude tu gdje jesu. Prihvatiti ljude tu gdje jesu, ma kakav bio njihov poloaj,
ma kakvo bilo njihovo stanje, i pomagati im na svaki mogui nain to je jevaneoska
sluba. Moda e biti neophodno da propovjednici idu u domove bolesnih i kau:
Spreman sam da ti pomognem i uiniu sve to mogu. Nijesam ljekar, ali sam
propovjednik i elim sluiti bolesnima i oaloenima. Oni koji su bolesni u tijelu gotovo
uvijek boluju u dui, a kad je dua bolesna razboli se i tijelo. MS 62, 1900. (MM 238)
Preduprijediti alosti. Gospodnjim radnicima je potrebna blagotvorna Isusova ljubav u
srcima. Neka svaki propovjednik ivi kao ovjek meu ljudima. Neka po dobro
osmiljenim metodama ide od kue do kue, nosei uvijek kadionicu nebeske miomirisne
atmosfere ljubavi. Preduhitrite alosti, potekoe, probleme drugih. Sudjelujte u radostima
i brigama velikih i malih, bogatih i siromanih. Lt 50, 1897. (Ev 348, 349)
Potreba za savjetom. Neiskusni se moraju rukovoditi mudrim savjetom kad su izloeni
probi ili napadnuti iskuenjem; moraju nauiti da e ih dostignua u duhovnim stvarima
stajati postojanog, dobro usmjerenopg napora. Mi moramo esto ponavljati novopridolima
u vjeri: Ako li kome od vas nedostaje premudrosti, neka trai od Boga koji daje svakome
bez razlike i ne kori nikoga; i dae mu se (Jakov 1:5). Ove rijei se moraju prezentovati u
duhu Uitelja koji ih je dao, jer su dragocjenije od zlata, srebra ili dragog kamenja.
Uite mlade uenike da stavljaju svoje ruke u Hristovu, govorei: Vodi me,
upravljaj sa mnom. Kakvu utjehu, nadu i blagoslov e primiti gladne i zbunjene due ako
765
ponizno trae Boga. Uslov je da dou u vjeri, nita ne sumnjajui traei vostvo u dan
nevolje. Ovo jemstvo je dato svakom iskrenom traitelju: Dobiete milostive odgovore.
Primiete.
esto se mora davati uputstvo da ono to je Bog rekao nikad nee izostati. Bolje je
vjerovati Gospodu nego se pouzdati u knezove. Mi moramo uiti svaku duu da u molitvi
poloi svoje zahtjeve na presto milosti. Snaga i milost e sigurno doi onome ko tako ini,
jer Gospod je obeao. Pa ipak mnogi su slabi zato to ne vjeruju da e Bog uiniti ba
onako kako je rekao. MS 19, 1894.
Bog je dao pravila. Otac je zakonodavac domainstva; i poput Avrama, on treba Boji
zakon uiniti pravilom svog doma. Bog je rekao o Avramu: Znam da e zapovijediti djeci
svojoj i domu svojemu (Postanje 18:19). Tada nee biti grenog zanemarivanja da se
obuzda zlo; nee biti slabog, nerazboritog, popustljivog privilegovanja; niti predavanja
osvjedoenja o dunosti zahtjevima pogrene privrenosti. Avram ne samo to je dao prava
upustva, ve i odravao autoritet pravednih zakona.
Bog je dao pravila da se njima rukovodimo. Djecu ne treba pustiti da odlutaju sa
sigurne staze obiljeene u Bojoj Rijei na puteve koji vode u opasnost, koji su otvoreni na
sve strane. Ljubazno ali odluno, uz postojan napor sa molitvom, njihove pogrene elje
treba suzbijati, njihov sklonosti ograniavati. MH 390, 391 (1905)
Sluati savjet iskustva (rijei jednom nerazumnom suprugu i ocu). Lutao si po svijetu,
ali vjena istina pokazae se kao tvoje sidro. Treba da pazi na svoju vjeru. Ne pokrei se
iz nagona i ne unosi maglovite teorije. Iskustvena vjera u Hrista i pokornost Bojem
zakonu od najveeg su znaaja za tebe. Budi voljan da primi savjet od onih koji imaju
iskustva. Ne oklijevaj u zadatku pobjeivanja. Budi iskren prema sebi, svojoj djeci, i Bogu. 766
337
Tvom unesreenom sinu potrebna je njena briga. Kao otac treba zapamtiti da nervi koji
se mogu uzbuditi zadovoljstvom mogu takoe biti uzbueni dubokom patnjom. Gospod
izjednaava svoj interes sa interesima ovjeanstva koje pati. 4T 368 (1879)
Kad savjet moe spasti nezavisnu omladinu od nesmotrenog braka. Kad bude prekasno,
oni otkrivaju da su poinili greku i doveli u opasnost svoju sreu u ovom ivotu i spasenje
svojih dua. Oni ne priznaju da neko neto zna po tom pitanju do oni sami, dok da su
primili savjet, mogli su potedjeti sebe godina brige i alosti. Ali savjet odbacuju samo oni
koji su odluni da idu vlastitim putem. Takve osobe nosi strast preko svake barijere koju
razum i sud mogu postaviti. RH, Sept 25, 1888. (MYP 459)
Neke kvalifikacije za savjetnika. Od velike je vanosti da onaj ko se bira da se brine za
duhovne interese pacijenata i pomonika bude ovjek zdravog rasuivanja i
nepokolebljivog naela, ovjek koji e imati moralni uticaj, koji zna kako postupati sa
umovima. On treba biti osoba od mudrosti i kulture, privrenosti kao i inteligencije. On
moda isprva nee biti sasvim uspjean u svakom pogledu; ali treba se, ozbiljnom
promiljenou i uvjebavanjem svojih sposobnosti, kvalifikovati za ovaj vaan posao.
Potrebna je najvea mudrost i blagost da bi se sluilo na ovom poloaju usaglaena sa
nepokolebljivim potenjem; jer moraju se doekati predrasude, fanatizam i zablude svake
vrste. 4T 546, 547 (1880)
Privatno savjetovanje moe postati zamka (savjet jednom propovjedniku). Prole noi
skrenuta mi je panja na tvoj sluaj, i razgovarala sam sa tobom kao to majka govori sa
767 svojim sinom. Rekla sam: Brate ___________, ne misli da ti je dunost razgovarati sa
mladim damama o izvjesnim predmetima, ak iako je prisutna tvoja ena. Ti podstie u
njima ideju da je ispravno saoptavati propovjednicima porodine tajne i potekoe koje
treba iznijeti pred Boga, koji razumije srce, koji nikad ne grijei, i koji pravedno sudi.
Odbij da slua bilo kakvo prenoenje privatnih stvari, koje se tiu porodice ili pojedinaca.
Ako se ljudi ohrabre da dolaze jednom ovjeku sa svojim nevoljama, mislie kako je u
redu da odravaju ovu praksu, i to e postati zamka, ne samo dui koja prenosi informacije,
ve i onom kome se te stvari povjeravaju. Lt 7, 1889.
Ogranienje propovjednikog savjeta enama. Privlaio si ene, i bile su spremne izliti
u tvoje ui svoje privatne probleme i porodina razoarenja. Ne treba ih sluati, ve im
kai da si i sam samo pogreivi smrtnik, da im je Bog pomonik. Isus poznaje tajne
svakoga srca, i on ih moe blagosloviti i utjeiti. Kai im da moe donijeti pogrean sud i
biti navedeni da ohrabri zlo umjesto da ga ukori. Uputi ih na Jagnje Boje koje uze
grijehe svijeta. Ako navue oklop, koji moe biti teak, i unese lini rad upravo tamo
gdje je potrebno, za one koji zatvaraju vrata nebeskoj svjetlosti zbog svoje sebinosti i
pohlepe, moda nee stvoriti toliko prijatelja, ali e spasavati due. Lt 48, 1888.
Ponovljena upozorenja. Nemoj privlaiti ene. Stani u pravednosti svoje due i kai im
da nijesi njihov ispovjednik. Isus je jedini koji smije saznati tajne srca. Ti si samo ljudsko
bie, i prosuujui samo sa ljudskog stanovita, moe donijeti pogrene zakljuke, dati
pogrean savjet. MS 59, 1900.
768
Ne mogu vidjeti nikakvu svijetlost, brate moj, u tvom odravanju sastanaka sa
mladim damama nasamo. Neka iskusne ene vaspitavaju i ue mlade ene pristojnom
ponaanju i vaspitanju. Ne dopusti im da saoptavaju svoju privatnu istoriju bilo kojem
ivom ovjeku. Ovo nije Boja namjera i nemoj ohrabrivati bilo ta te vrste. Lt 9, 1889.
338
inioci uspjenog savjetovanja. Kad naie kriza u ivotu neke due, i vi pokuate dati
savjet ili primjedbu, vae rijei imati teinu uticaja na dobro koju su za vas stekli vlastiti
primjer i duh. Vi morate biti dobri prije nego to moete initi dobro. Vi ne moete vriti
uticaj koji e preobraziti druge ukoliko vaa vlastita srca nijesu poniena, profinjena i
raznjeena milou Hristovom. Kada se ova promjena ostvari u vama, bie vam prirodno
ivjeti na blagoslov drugima kao to je rui davati mirisne cvjetove ili lozi purpurne
grozdove. MB 127, 128 (1896)
Obuka i iskustvo koje su pripremile Mojsija kao razboritog savjetnika. ovjek bi se
rado oslobodio tog dugog perioda mukotrpnog rada i neizvjesnosti, smatrajui ga velikim
gubitkom vremena. Ali Beskonana Mudrost pozvala je onoga koji je imao postati voa
svog naroda da provede etrdeset godina u skromnom pastirskom radu. Tako su se razvile
navike brige, nesebinosti i njenog staranja o stadu koje su ga pripremile da postane
saosjeajan Izrailjev pastir koji dugo trpi. Nikakvo preimustvo koje se moe dati ljudska
obuka ili kultura nije moglo zamijeniti ovo iskustvo. PP 247, 248 (1890)
Neki nijesu pogodni da se bave umovima (savjet jednom propovjedniku). Ti ima neke
crte karaktera koje te ine nepogodnim za mudar rad sa ljudskim umovima. Ti ne radi na
nain koji e dati najbolje rezultate. Lt 205, 1904.
Rad sa umovima je najosjetljivi posao u koji su ljudi ikad ukljuili. Nije svako 769
pogodan za popravljanje zabludjelih. Nemaju svi mudrosti da pravedno postupaju, ljubei
u isto vrijeme milost. Oni nijesu skloni da uvide neophodnost mijeanja ljubavi i njenog
sauea sa vjernim ukorom. Neki su uvijek nepotrebno strogi i ne osjeaju nunost
apostolovog naloga: I tako razlikujui jedne milujte. A druge strahom izbavljajte i iz
ognja vadite (Juda 22, 23). 3T 269, 270 (1873)
Ljudski razum nije svemogu. Jasno shvatanje onoga to Bog jeste i ta On zahtijeva od
nas dae nam skroman pogled o sebi. Onaj ko pravilno prouava Svetu Rije nauie da
ljudski intelekt nije svemogu, da bez pomoi koju niko sem Bog ne moe pruiti, ljudska
snaga i mudrost samo su slabost i neukost. 5T 24 (1882)
Pokazivanje Hristove milosti. Bog bi htio da svaki pojedinac manje gleda na ogranieno,
manje zavisi od ljudi. Mi imamo savjetnike koji dokazuju da nemaju znanja o Hristovoj
milosti i da ne razumiju istinu kao to je u Hristu.
Oni koji sarauju sa Bogom imaju skromno miljenje o sebi. Oni nijesu hvalisavi,
samozadovoljni i samouzvieni. Oni dugo trpe, ljubazni su, puni milosti i dobrih rodova.
Ljudska ambicija se potiskuje u drugi plan. Hristova pravednost ide pred njima, a slava
Gospodnja je njihova nagrada. SpT Series A, No. 3, p 49, May 7, 1895. (TM 215, 216)
Pitanja za savjetnike. Kad smo pokuali izloiti zdrastvenu reformu naoj brai i
sestrama i govorili im o vanosti jedenja i pijenja i injenja svega to rade na slavu Boju,
mnogi su rekli o svojim postupcima: Nikoga se ne tie da li jedem ovo ili ono. Za sve to
inimo sami emo snositi posledice.
Dragi prijatelji, u velikoj ste zabludi. Neete samo vi stradati zbog pogrenog 770
kursa. U velikoj mjeri, drutvo u kojem ivite snosi posledice vaih pogreaka, kao i vi
sami. Ako vi patite zbog svoje neumjerenosti u jelu ili piu, mi koji smo oko vas ili se
druimo sa vama trpjeemo takoe od vaih slabosti. Mi moramo patiti zbog na raun
vaeg pogrenog kursa. Ako to utie na smanjenje vaih umnih ili tjelesnih moi, mi to
osjeamo dok smo sa vama u drutvu i to nas dotie. Ako ste natmureni umjesto da ste
339
vedrog duha, vi bacate sjenku na duhove sviju oko vas. Ako smo alosni, potiteni ili u
nevolji, vi biste mogli, kad biste bili dobrog zdravlja, da imate bistar mozak da nam
pokaete izlaz govorite rijei utjehe. Ali ako je va mozak pomraen zbog vaeg pogrenog
kursa ivljenja da nam ne moete dati pravi savjet, ne suoavamo li se i mi sa gubitkom?
Ne zahvata li i nas va uticaj?
Mi moemo imati znatan stepen povjerenja u svoje rasuivanje, pa ipak su nam
potrebni savjetnici; jer pomo je u mnotvu savjetnika. Mi elimo da na kurs izgleda
dosledno onima koje volimo, i elimo traiti njihov savjet i da su ga sposobni dati bistra
uma. Ali kakva je korist od vaeg rasuivanja ako je vaa inteluktualna snaga do krajnosti
iscrpljena, ako vam je mozak izgubio svoju vitalnost zato to je eludac primao
neodgovarajuu hranu, ili odvie veliku koliinu zdrave hrane? Kako da vodimo rauna o
sudu takvih osoba? Oni vide kroz gomilu nesvarene hrane. Zato va kurs ivljenja utie na
nas. Nemogue je da slijedite neki pogrean kurs ne uzrokujui drugima patnju. 2T 356,
357 (1870)
Paljiv pristup. Oni koji... su koji su nepaljivi i nagli u pristupanju ljudima pokazali bi
iste mane u ponaanju, isti nedostatak takta i umjenosti u radu sa umovima, i ne treba da
771
stupaju u slubu. 5T 399 (1885)
Kako prenijeti jasne stvari. Osposobljena sam da kaem neke vrlo jasne stvari onima
koji su postali zbunjeni. Nijesam se usuivala initi drugaije do kazati im istinu, zato to
mi je bila data poruka za njih. Lt 271, 1903.
Uite se Hristovom nainu postupanja sa umovima. Uite se postupati sa umovima kao
to je Hritos inio. Ponekad se moraju izrei otre stvari, ali neka Sveti Duh Boji nastava
u vaem srcu prije nego nego izreete resku istinu; neka onda istina sijee. Vi ne smijete
sjei. Lt 65a, 1894 (2SM 371)
Bolesnici imaju emocionalne potrebe. esto e se saosjeanje i taktinost pokazati na
veu korist bolesniku nego najumjeniji tretman pruen na hladan, nezainteresovan nain.
Kad ljekar prilazi bolesnikoj postelji na ravnoduan nain, gledajui bolesnika sa
omalova-avanjem, rijeima i djelima ostavljajui utisak da taj sluaj ne zahtijeva veliku
panju, i onda prepusti pacijenta njegovim razmiljanjima, on mu je vrlo nakodio. Sumnja
i obeshrabrenje produkovani njegovom ravnodunou esto e neutralisati pozitivno
dejstvo ljekova koje je propisao. MH 244 (1905)
Ne prekor ve ljubazna ruka. Ako zapazite nekoga ije rijei ili stanovite pokazuju da
se odvojio od Boga, ne optuujte ga. Nije va zadatak da ga osudite, ve da mu priete i da
mu pomognete. Parabola o izgubljenoj ovci treba posluiti kao moto u svakom postupku.
Boanski Pastir ostavlja devedest i devet, i odlazi u pustinju da trai onu koja se izgubila.
Meu stijenama postoje opasne rasjeline i ikare, i pastir zna da ako je ovca u
772 nekom od tih mjesta prijateljska ruka je mora izvui. Kad pronae izgubljenu, On je ne
obasipa ukorima. On je samo radosan to je naao ivu. Kad uje njeno udaljeno blejanje,
On doekuje svaku potekou da bi spasao svoju ovcu koja se izgubila. vrstom ali ipak
njenom rukom on razdvaja drae, ili je vadi iz rasjeline; njeno je podie na ramena i nosi
natrag u tor. isti, bezgreni Otkupitelj nosi grenog, neistog ovjeka. MS 17, 1895.
Mudro savjetovanje. Saosjeanje je dobro i mudro pokazivati, ali ono se mora razborito
dijeliti, uz saznanje da odreeni subjekat zasluuje saosjeanje. ta rei o primanju
savjeta? Prie 25:9-12: Raspravi stvar svoju sa blinjim svojim, ali tue tajne ne otkrivaj
340
da te ne bi psovao ko uje.... Zlatna jabuke u srebrnim sudima jesu zgodne rijei. Zlato je
grivna i nakit od najboljeg zlata mudri kara onome koji slua.
Kad se sastajemo da pomognemo jedni drugima na putu ka nebu, kad se razgovara
o boanskom i nebeskom, tada vrijedi govoriti; ali kad je razgovor usmjeren na sebe i na
zemaljske i nevane stvari, utanje je zlato. Posluno uho primie ukor sa poninou,
strpljenjem i pouljivou. Jedino tada su nai razgovori sa drugima na blagoslov i ispunja-
vaju ulogu koju im je Bog namijenio. Kada se obje strane boanskog naloga ispune, mudri
savjetodavac ispunjava svoju dunost, a posluno uho slua i dobija blagoslov. Lt 52,
1893. (SD 166)
Budite mirni i ljubazni, ta god da se deava. Uvijek e biti stvari koje uznemiravaju,
zbunjuju i iskuavaju strpljenje.... Oni se moraju pripremiti za ovo, ne uzbuivati se i
gubiti prisebnost. Moraju biti mirni i ljubazni to god da se deavalo.... Uvijek trebaju 773
imati u vidu da rade sa ljudima i enama bolesnih umova, koji esto sagledavaju stvari u
izopaenoj svjetlosti a ipak su uvjereni da savreno razumiju stvari. 3T 182 (1872)
Ne oekivati previe. Propovjednici moraju biti paljivi ne oekujui previe od osoba
koje jo uvijek tumaraju u tami zablude.... Oni trebaju biti strpljivi i mudri u radu sa
umovima, imajui u vidu raznovrsne okolnosti koje su razvile takve crte karaktera u
ljudima. 4T 262 (1876)
Atmosfera mira. Prvi zadatak je, brao moja, osigurati blagoslov Boji u vlastitim
srcima. Zatim unesite ovaj blagoslov u svoje domove, uklonite svoj kriticizam, pobijedite
svoje pretjerano iziskivanje, i doputite da prevlada duh veselosti i ljubaznosti. Atmosfera
doma prenijee se sa vama na radno mjesto, i nebeski mir okruivae vae due. Gdje god
vlada Isusova ljubav, tu je saaljiva nenost i staranje o drugima. Najdragocjeni posao koji
moja braa mogu preduzeti je njegovanje hristolikog karaktera. 5T 558, 559 (1889)
Voenje na izvore ive vode. Onaj ko trai da utoli svoju e na izvore ovog svijeta pie
samo da bi opet oednio. Ljudi su svugdje nezadovoljni. Oni eznu za neim to bi
zadovoljilo potrebu due. Samo Jedan moe udovoljiti ovoj potrebi. Potreba svijeta, elja
svih naroda, je Hristos. Boanska blagodat koju jedino On moe dati, je poput ive vode
koja preia, osvjeava i krijepi duu. DA 187 (1898)
Razumijevanje svjetovne take gledita. Prosvijetljeno rasuivanje primorava nas da
priznamo da je nebesko superiornije od zemaljskog, pa ipak izopaeno ovjeije srce
774
navodi ga da daje prednost svjetovnim stvarima. Miljenje velikih ljudi, teorije lano
nazvane nauke se mijeaju sa istinama Svetih Spisa. RH, Nov 24, 1891.
Najvei savjetnik. Doite Bogu sa svim svojim potrebama. Ne idite drugima sa svojim
probama i iskuenjima; jedino vam Bog moe pomoi. Ako ispunjavate uslove Bojih
obeanja, ta obeanja e vam se ispuniti. Ako vam je um usmjeren na Boga, vi neete ii iz
ovog uzvienog stanja u dolinu potitenosti kad probe i iskuenja dou na vas. Neete
izraavati sumnju i tamu drugima. Vi neete kazati: Ne znam o ovome ili onome. Ne
osjeam se srenim. Nijesam siguran da imamo istinu. Neete ovo initi jer imaete sidro
dui, sigurno i postojano.
Kad izraavamo obeshrabrenje i zlovolju, Sotona slua sa avolskom radou, jer
mu godi saznanje da vas je zarobio. Sotona ne moe itati nae misli, ali moe vidjeti nae
postupke, uti nae rijei; i iz svog dugog poznavanja ljudske porodice, moe oblikovati
svoja iskuenja tako da iskoristi slabe take naeg karaktera. I koliko ga esto upuujemo
341
na tajnu kako da zadobije pobjedu nad nama. Oh, kad bismo mogli kontrolisati svoje rijei
i postupke! Kako bi postali jaki kad bi nae rijei bile takvog reda da ih se ne postidimo
kad se suoimo sa izvjetajem o njima na dan suda. Koliko e drugaije izgledati na Dan
Boji od onoga na ta su liile dok smo ih izgovarali. RH, May 19, 1891.
Meu vama stoji Najmoniji Savjetnik svih vjekova, pozivajui vas da mu
poklonite svoje povjerenje. Hoemo li se okrenuti od Njega ka nerazumnim ljudskim
biima, koja u potpunosti zavise od Boga kao i mi sami? Jesmo li pali daleko ispod svojih
preimustava? Neemo li biti krivi zbog tako malih oekivanja i to ne traimo od Boga
ono to On ezne da nam da ? RH, June 9, 1910.
86. DIJELJENJE POVJERENJA
Vrijednost povjerenja donosi mir umu. Hristos pita svakog ko ispovijeda Njegovo ime:
775
Ljubi li me? Ako volite Isusa, voljeete due za koje je On umro. ovjek moe da nema
najprijatniju spoljanost, moe biti nesavren u mnogo emu; ali ako ima reputaciju
postojanog potenja, zadobie povjerenje drugih. Lubav prema istini, zavisnost i
povjerenje koje mu ljudi mogu ukazati, uklonie ili nadomjestiti neugodne crte u njegovom
karakteru. Vrijednost povjerenja u vaem mjestu i pozivu, voljnost da se odreknete sebe
zarad koristi drugih, donijee mir uma i Boju naklonost. 4T 353 (1879)
Reakcija na izdato povjerenje. Do suda vi nikad neete znati uticaj ljubaznog, uviavnog
kursa prema nedoslednima, nerazboritim i nedostojnim ljudima. Kad se suoimo sa
nezahvalnou i izdajom svetog povjerenja, pokrenuti smo da iskaemo prezir i
ogorenost. Krivac to i oekuje; on je spreman na to. Ali ljubazna snoljivost ga iznenauje
i esto budi bolje podsticaje i enju za plemenitijim ivotom. MH 495 (1905)
776 Na povjerenik je Isus. Malo je onih koji pravilno cjene ili koriste dragocjenu prednost
molitve. Mi trebamo ii Isusu i kazati mu sve svoje potrebe. Moemo mu iznijeti svoje
male brige i potekoe kao i svoje vee probleme. ta god se pojavi to nam nanosi bol ili
nas uznemirava, iznesimo to Gospodu u molitvi. Kad osjeamo da nam je potrebno
Hristovo prisustvo na svakom koraku, Sotona e imati manje mogunosti da nametne svoja
iskuenja. On sraunato nastoji da nas udalji od naeg najboljeg i najsaosjeajnijeg
prijatelja. Ne pravimo svojim povjerenikom nikog do Isusa. Mi moemo sa sigurnou
razgovarati sa Njim o svemu to nam je na srcu. 5T 200, 201 (1882)
Upozorenje vezano za ispovijedanje. Nikad ne ohrabrujte ljude da od vas trae milost.
Kad vam ljudi dolaze za savjet, uputite ih na Onoga koji ita pobude svakog srca. U naoj
svetenikoj slubi mora se unijeti drugaiji duh. Niko ne smije raditi kao ispovjednik;
nijedan ovjek ne smije se uzdizati kao najvei. Na zadatak je poniziti sebe i uzdii Hrista
pred ljudima. Nakon svog vaskrsenja, Spasitelj je obeao da e Njegova sila biti sa svima
koji istupaju u Njegovo ime. Neka se ova mo i ovo ime uzvise. Treba stalno da imamo na
umu molitvu Hristovu kad se molio da se svoje ja posveti istinom i pravednou. MS
137, 1907. (2SM 170)
Ne ispovijedati tajne grijehe ljudima ukoliko vas ne vodi Sveti Duh. Iznesite ove misli
ljudima koji dolaze da se molite za njih: mi smo ljudska bia, mi ne moemo itati srca ili
poznavati tajne vaeg ivota. One su poznate vama samima u Bogu.
342
Ako se sada kajete zbog grijeha, ako neko od vas uvidi da u neemu ide nasuprot
svjetlosti koja vam je data od Boga i zanemaruje dati slavu tijelu, Bojem hramu, ve
ravim navikama uniava tijelo koje je Hristova svojina, priznajte to Bogu. Ukoliko nijeste
pokrenuti Svetim Duhom na poseban nain da ispovijedate svoje grijehe privatne prirode 777
ovjeku, ne povjeravajte ih nijednoj dui. Our Camp Meetings, pp 44, 45, 1892. (CH
373, 374)
Uinite Boga svojim ispovjednikom. Svima je potrebno praktino iskustvo u vjerovanju
Bogu za sebe. Neka nijedan ovjek ne bude va ispovjednik; otvorite srce Bogu; kaite mu
svoju tajnu due. Iznesite mu svoje potekoe, male i velike, i On e vam pokazati izlaz iz
svake od njih. Jedino On moe znati kako da vam prui potrebnu pomo. GW 418 (1915)
Ispovijedio sam se Bogu. On mi je oprostio grijehe. Nezahvalno je govoriti o svojim
slabostima i obeshrabrenju. Neka svako kae: ao mi je to poputam u iskuenju, to su
moje molitve i moja vjera tako slabi. Nema opravdanja to sam zakrljao u svom vjerskom
ivotu. Ali nastojim da steknem puninu karaktera u Hristu. Grijeio sam, a ipak volim
Isusa. Padao sam manogo puta, a On je ipak pruio ruku da me spase. Ispriao sam mu sve
o svojim pogrekama. Priznao sam sa stidom i alou da sam ga obesastio. Gledao sam
na krst i rekao: Sve je ovo On podnio za mene. Sveti Duh mi je pokazao moju
nezahvalnost, moj grijeh u izlaganju Hrista otvorenoj sramoti. Onaj koji ne zna za grijeh
oprostio je moj grijeh. On me poziva na uzvieniji, plemenitiji ivot, i zaboravljam to je
straga. MS 161, 1897.
Nema nikakve posebne vrline u ispovijedanju ovjeku. Nadam se da niko nee usvojiti
ideju da zarauje Boju naklonost ispovijedanjem grijeha, ili da ima neke posebne vrline u
ispovijedanju ljudskim biima. Vjera koja kroz ljubav radi i oia duu mora postati
iskustvo. Hristova ljubav podreuje ulne sklonosti. Istina ne samo to nosi u sebi dokaz
nebeskog porijekla ve pokazuje da je blagodau Bojega Duha djelotvorna u oienu 778
due. Gospod bi htio da mu svakodnevno dolazimo sa svim svojim problemima i
priznanjem grijeha, da bi nas mogao odmoriti dajui nam da nosimo Njegov jaram i
Njegovo breme. Njegov Sveti Duh, sa svojim blagodatnim uticajem, ispunie duu i svaka
misao e doi u pokornost Hristu. 5T 648 (1889)
ovjek se ne smije ispovijedati palom ovjeku. Nije poniavajue za ovjeka klanjati se
pred svojim Tvorcem, ispovjedati grijehe i moliti se za oprotaj kroz zasluge raspetog i
ustalog Spasitelja. Plemenito je priznati pogreke pred Onim koga ste ranili prestupom i
pobunom. To vas uzdie pred ljudima i anelima; jer onaj koji se ponizuje povisie se.
Ali onaj ko klei pred palim ovjekom i u ispovijesti otvara tajne pomisli i matanja
svog srca obesauje sebe uniavanjem svoje muevnosti i svake plemenite pobude svoje
due.... Ovo poniavajue ispovijedanje ovjeka palom ovjeku uveliko je odgovorno za
porast zla koje kalja svijet i priprema ga za konano unitenje. 5T 638, 639 (1889)
Otvoreno ispovijedanje tajnih grijeha sije sjeme zla. Pokazao mi je da se mnoge, mnoge
ispovijesti nikad nijesu trebale izgovoriti pred smrtnicima; jer posledice su takve da ih
ogranieno rasuivanje ljudskih bia ne moe predvidjeti. Sjeme zla se razasipa u umove i
srca onih koji sluaju, i kad su u iskuenju, ovo sjeme narasta i donosi plod, i ponavlja se
isto alosno iskustvo. Jer onaj koji je u iskuenju misli da ti grijesi ne mogu biti tako
strani zato to su ih poinili postojani hriani, koji su dolazili na ispovijest. Na taj nain
otvoreno ispovjedanje ovih tajnih grijeha u crkvi prije e se pokazati kao miris na smrt
343
nego na ivot. 5T 645 (1889)
779 Otkrivanje tajni odvaja duu od Boga. Vidjela sam da kad se sastaju sestre koje su
sklone razgovorima, Sotona je obino prisutan; jer nalazi posla. On eka da uzbudi um i
koristi veliku prednost koju je stekao. On zna da sve ovo brbljanje, spletkarenje, otkrivanje
tajni i analiziranje karaktera odvaja duu od Boga. Ovo je smrt duhovnosti i tihi vjerski
uticaj.
Sestra _________ veoma grijei svojim jezikom. Ona treba svojim rijeima uticati
na dobro, ali njen razgovor je esto besmislen. Ponekad njene rijei imaju razliitu
konstrukciju o nekim stvarima nego to nose. Ponekad ima pretjerivanja. Zatim ima
pogrenih konstatacija. Ne postoji namjera za pogrenim tvrdnjama, ali navika velikog
prianja i razgovora o stvarima koje su beskorisne toliko se dugo gajila da je postala
bezbrina i nepromiljena na rijeima i esto ne zna ni sama ta je rekla. Ovo razara svaki
uticaj na dobro koji be mogla imati. Vrijeme je za cjelovitu reformu u ovom pogledu.
Njeno drutvo se ne bi cijenilo kao to se cijeni da se nije uputala u ove grene razgovore.
2T 185, 186 (1868)
Izlivanje problema u ljudske ui. Mi ponekad izlivamo svoje probleme u ljudske ui,
govo-rei o svojim jadima onima koji nam ne mogu pomoi, i zanemarujui da se
povjerimo Isusu, koji je u stanju da promijeni put alosti u staze radosti i mira. ST, Mar
17, 1887. (HC 97)
uvajte se od ljudi koji ne poznaju Boga. Nastavljajui da upuuje svoje uenike, Isus je
rekao: uvajte se od ljudi. Nijesu smjeli da poklone potpuno povjerenje onima koji ne
poznaju Boga i otvore im svoje savjete; jer bi to Sotoninim predstavnicima dalo prednost.
ovjeije nakane esto djeluju nasuprot Bojim planovima. Oni koji zidaju Gospodnji
hram treba da zidaju prema uzoru pokazanom na gori boanskoj prilici. Bog se
780 obesauje i jevanelje izdaje kad njegove sluge zavise o savjetu ljudi koje ne vodi Sveti
Duh. Svjetovna mudrost je ludost pre Bogom. Oni koji se oslanjaju na nju, sigurno e
pogrijeiti. DA 354 (1898)
Ne izdavajte povjerenje ili svetu odgovornost. Doi e kriza na svaku nau instituciju.
Razni uticaji e djelovati protiv njih i od vjernika i od nevjernika. Ne smije se izdavati
povjerenje ili sveta obaveza radi line koristi ili uzdizanja. Potrebno je da neprekidno
revno pazimo na svoj ivot da ne bi ostavili pogrean utisak na svijet. Govorite i dajelujete
ovako: Ja sam hrianin. Ne mogu postupati po svjetovnim naelima. Moram iznad svega
voljeti Boga i svog blinjega kao sebe. Ne mogu se ukljuivati ili odobravati neku stvar
koja na najmanji nain utie na moju korisnost, slabi moj uticaj ili razara ma ije
povjerenje u Boja orua. 5T 479 (1889)
87. PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA
781 Nalazi se u Svetom Pismu. Prava naela psihologije nalaze se u Svetom Pismu. ovjek
ne poznaje vlastitu vrijednost. On djeluje prema svojoj neobraenoj naravi karaktera zato
to ne gleda na Isusa, Autora i Svritelja svoje vjere. Onaj koji dolazi Isusu, onaj ko vjeruje
u Njega i ini ga svojim primjerom, shvata znaenje rijei: Onima dade mo da postanu
sinovi Boiji (Jovan 1:12).
344
Ali kad zauzima mjesto kraj Isusovih nogu, on moe vidjeti kao u ogledalu u svom
zlom, grenom ivotu strane dubine izopaenosti do kojih neobraeno ljudsko srce moe
potonuti. On hvata odbljesak istog karaktera Bezgrenoga, bljesak savrenstva koji se daje
pokajanom, obraenom greniku. Odjeven u blistave haljine Iskupiteljevog karaktera, on
sjedi zajedno sa Hristom na nebeskim mjestima. MS 121, 1902.
Bog tano razumije rad ljudskog uma. Gospod Bog je taan i nepogreiv u svom
shvatanju. On razumije rad ljudskoga uma, aktivna naela ljudskih bia koja je oblikovao,
782
kako e zapravo reagovati na objekte pred sobom, i na koji nain e djelovati pod svakim
iskuenjem koje moe naii, i u svakoj okolnosti u kojoj se nau.
Jer su pred oima Gospodu putevi ovjeiji, i mjeri sve staze njegove (Prie
5:21). Oi su Gospodnje na svakom mjestu (Prie 15:3). Jer gleda do krajeva
zemaljskih i vidi sve to je pod svijem nebom (Jov 28:24). Gospod ispisuje sva srca i
svaku pomisao zna (1 Dnevnika 28:9). On zna sve to nam dolazi na um i svaku pomisao.
I nema tvari nepoznate pred Njim, nego je sve golo i otkriveno pred oima Onoga o
kojemu govorimo (Jevrejima 4:13). Lt 18, 1895.
Bog zna sve tajanstvene radnje ljudskog srca. Hoe li ljudi i ene prosuivati kako Bog
smatra stvorenja koja je nainio? On je oblikovao ljudski um. Mi nemamo ni jednu
plemenitu misao koja ne dolazi od Njega. On zna sve tajanstvene radnje ljudskog uma, jer
nije li ga On nainio? Bog vidi da je grijeh unizio i degradirao ovjeka, ali ga posmatra sa
saaljenjem; jer zna da ga Sotona ima u svojoj vlasti. MS 56, 1899. (6BC 1105)
Religija donosi mir i sreu. Ostavlja se utisak na umove da religija kodi zdravlju. Ovo
je obmana i ne treba je unositi. ista religija donosi mir, sreu i zadovoljstvo. Pobonost je
korisna u ovom ivotu i ivotu koji dolazi. Lt 1b, 1873.
Sjedenje kraj Isusovih nogu nasuprot uenju o ljudskom razumijevanju. Hristos se
mora umijeati u sve nae misli, osjeanja i sklonosti. On se mora istai u najsitnijim
detaljima svakodnevne slube u zadatku koji nam je dao da radimo. Kad, umjesto
oslanjanja na ljudska shvatanja ili poistovjeivanje sa svjetovnim devizama, sjedimo kraj 783
Isusovih nogu, udno se pojei Njegovim rijeima, uei od Njega i govorei: Gospode,
ta hoe da inim? naa prirodna nezavisnost, nae povjerenje u sebe, snana samovolja,
bie zamijenjeni za djetinji, pokoran, pouljiv duh. Kad smo u pravom odnosu sa Bogom,
priznaemo Hristov autoritet da nas usmjerava i Njegovo pravo na bespogovornu
poslunost. Lt 186, 1902. (HC 99)
Pomijeati nauku o istinskoj pobonosti sa naukom o filozofiji uma. On nije dao
nikakvu dodatnu svjetlost da zauzme mjesto Njegove Rijei. Ova svjetlost dovodi zbunjene
umove Njegovoj Rijei, koja je, ako se pojede i svari, kao izvor snage i ivota dui. Tada
e se dobra djela vidjeti kao svjetlost koja blista u tami.
Da ste, dok ste prouavali nauku o filozofiji uma, marljivo izuavali nauku o pravoj
pobonosti, vae hriansko iskustvo veoma bi se razlikovalo od postojeeg. Zato ste se
okrenuli od istih livanskih potoka da pijete sa zamuenih voda iz ravnice prevarnost
ljudskih izmiljotina? Srcu je potrebna sila koja se nalazi samo u Bojoj Rijei. Ova sila je
hljeb ivota, i ako ovjek jede od njega, ivjee zauvijek. On ne treba da prosto povremeno
kua hljeb koji silazi sa neba. On mora ivjeti o rijeima koje su duh i ivot onome ko ih
prima. Ozbiljno prihvatanje istine, lino vrednovanje Hristovih rijei, vri preobraaj u
karakteru. RH, Mar 15, 1892. (HC 115)
345
Sveti Duh ispunjava oieni um. Potrebno je da neprekidno punimo um sa Hristom i
praznimo ga od sebinosti i grijeha.... Kao to je sigurno da praznite svoj um od tatine i
povrnosti, vakuum e se ispuniti sa onim to Bog eka da vam da Njegovim Svetim
Duhom. Tada e iz dobre riznice srca izlaziti dobre stvari, bogati dragulji misli, i drugi e
hvatati te rijei.... Vae misli i naklonosti bavie se Hristom, i odraavaete na druge onu
784
svjetlost to je pala na vas od Sunca pravednosti. RH, Mar 15, 1892. (HC 115)
Naela primjenljiva na sve okolnosti. Gospod je govorio svojim glasom u Njegovoj
Svetoj Rijei. Ove blagoslovene stranice su pune pouenja i ivota, usklaanog sa istinom.
One su savreno pravilo ponaanja. Dati su uputi, izloena naela, koja su primjenljiva u
svim okolnostima u ivotu, ak i ako neki poseban sluaj nije naznaen. Nita to je bitno
nije ostalo neotkriveno za potpuni sistem vjere i pravilnu liniju ponaanja. Objanjena je
svaka dunost koju Bog zahtijeva da obavimo; i ako neko propusti vjeni ivot, bie to
stoga to je bio dovoljan sabi, uvjeren u sebe, pun prazne sujete, i nije se oslonio iskljuivo
na zasluge Hristove krvi za spasenje. Niko nee odlutati sa prave staze ko krotko i ponizno
uzima Bibliju za svog vodia, pravei od nje svog savjetnika. Lt 34, 1891.
Istina je aktivno naelo. Istina je aktivno, djelotvorno naelo, koje oblikuje srce i ivot
tako
da postoji stalan pomak navie.... Pri svakom koraku u penjanju volja stie nov izvor
akcije. Moralna obojenost postaje sve vie poput uma i karaktera Hristovog. Napredan
hrianin ima milost i ljubav koju nadilazi znanje, jer boanski uvid u Hristov karakter
duboko se oslanja na njegovu privrenost. Boju slavu koja je otkrivena na vrhu stepenica
moe cijeniti samo penja koji napreduje, kojeg uvijek privlae vei, plemenitiji ciljevi
koje Hristos otkriva. Moraju se ukljuiti sve sposobnosti uma i tijela. MS 13, 1884. (HC
68)
Pozitivan pristup. Nebo obraa panju na onoga ko nosi oko sebe atmosferu mira i
785 ljubavi. Takav e primiti svoju platu. On e stajati u veliki dan Gospodnji. MS 26, 1884.
(HC 234)
Savjet i obuka ne smiju preduprijediti individualan odnos sa Bogom. Ali dok su
vaspitanje, obuka i savjet iskusnih ljudi bitni, radnike treba uiti da se u potpunosti ne
oslanjaju na sud ijednog ovjeka. Kao Boji slobodni agenti, svi trebaju traiti mudrost od
Njega. Kad uenik potpuno zavisi od tuih misli i ne ide dalje od prihvatanja njegovih
planova, on vidi samo kroz oi tog ovjeka, i dotle je samo eho drugoga. Bog postupa sa
ljudima kao sa odgovornim biima. On djeluje svojim Duhom kroz um koji je postavio u
ovjeku, ako mu ovjek samo da priliku da radi i prepozna Njegovo djelovanje. On je
zamislio da svako koristi svoj um i svijest za sebe. On ne namjerava da jedan ovjek
postane sjenka drugoga izraavajui samo tue misli. 5T 724, 725 (1889)
Bog odobrava najveu kulturu uma. Najvea kultura uma, ako se posveti kroz ljubav i
strah Boji, prima Njegovo puno odobravanje. Skromni ljudi koje je Hristos odabrao bili
su sa njim tri godine, podreeni oplemenjujuem uticaju Velianstva Neba. Hristos je bio
najvei vaspita za kojega je svijet ikada znao. RH, June 21, 1877. (FE 47, 48)
Um izvor svih akcija, dobrih ili loih. On je pripremio ovo ivo boravite za um; to je
udesno sazdani hram koji je Gospod pripravio za nastavanje svog Svetog Duha. Um
kontrolie cijelog ovjeka. Sve nae akcije, dobre ili loe, imaju svoj izbor u umu. Um je
taj to oboava Boga i povezuje nas sa nebeskim biima. Ipak mnogi provode itav svoj
346
ivot ne opametivi se u pogledu na... pria o biseru] sadrinu ovog blaga. SpTEd 33,
May 11, 1896. (FE 426)
Nebeski usmjeren ili izopaen. Oplemenjen i proien, nebeski usmjeren razum je
univerzalna sila za izgradnju carstva Bojega. Izopaen razum ima uravo suprotan uticaj; 786
to je kvarenje te ljudske moi povjerene na umnoavanje u ozbiljnom radu za dobro. On
vara i unitava.
Bog je dao dovoljno darova da osposobi i umudri ljude da iznesu, i snano i
milosrdno predstave, Gospodnja udesna djela svima koji ga ljube i dre Njegove
zapovijesti. On bi htio da ovjek slua Njegove zapovjesti zato to je to za zdravlje i ivot
svih ljudskih bia.
Povjereni talenti su sveta odgovornost. Nijedan ovjek ne treba udjeti za talentima
ukoliko kroz ozbiljnu molitvu za mudrost koja je odozgo koja e osigurati ispravno
koritenje svih Bogom datih sposobnosti ne odlui da proslavi Boga talentima koji se
daju. Primiti i vjerovati svetoj svjetlosti koju je Bog dao, i dodijeliti je onima koji su u tami
zablude, udesna je stvar; jer ako se nesebino i savjesno daje na pomo, blagoslov i
spasenje dua koje ginu, ona donosi vjernom radniku nebesko blago koje ga ini vie nego
milionera na nebu. On je naslednik Boji, sunaslednik sa Isusom Hristom, u vjenoj i od
svega pretenijoj slavi. MS 63, 1900.
ovjek nainjen za plemenite svrhe. Istinska uzvienost uma, ne sklonost ka nadmoi, je
ono to ini ovjeka. Odgovarajua kultivacija mentalnih moi ini ovjeka onim to jeste.
Ove oplemenjujue sposobnosti daju se da pomognu u oblikovanju karaktera za budui
besmrtni ivot. ovjek je bio stvoren za uzvienije, svetije stanje zadovoljstva nego ovaj
svijet moe pruiti. On je nainjen po Bojem obliju za vee i plemenitije svrhe, koje
privlae panju anela. 4T 438 (1880)
Tok misli mora se promijeniti. Umovi mnogih zauzimaju tako nizak nivo da Bog ne
moe raditi za njih ili sa njima. Tok misli mora se promijeniti, moralna osjetila moraju se 787
probuditi da osjete Boje zahtjeve. Zbir i sutina istinske religije mora potvrivati i
neprekidno priznavati rijeima, oblaenjem, ponaanjem na odnos sa Bogom.
Poniznost treba zauzeti mjesto ponosa; trezvenost lakomislenosti; i posveenost
nereligiozne i bezbrine ravnodunosti. 4T 582 (1881)
Um motivie slubu. Vidjela sam da je tokom prolog ljeta prevladavao duh prisvajanja
od ovoga svjeta koliko je to bilo mogue. Nijesu se drale Boje zapovijesti. Mi umom
sluimo zakonu Bojem, ali umovi mnogih sluili su svjetu. I dok su im umovi bili sasvim
zaokupljeni zemaljskim stvarima i sluenju sebi, nijesu mogli sluiti Bojem zakonu. 1T
150 (1857)
Sluba koju Bog prihvata. Mnogi osjeaju da im njihove karakterne mane onemoguuju
da zadovolje standard koji je Hristos istakao, ali sve to trebaju da rade je da se ponizuju na
svakom koraku pod monom rukom Bojom. Hristos ne cijeni ovjeka po koliini posla
koji obavlja ve po duhu u kojem se zadatak izvrava.
Kad On vidi ljude da podiu bremena, pokuavajui ih nositi u poniznosti uma, sa
nepovjerenjem u sebe i oslanjajui se na Njega, On domee njihovom radu svoje
savrenstvo i doslednost, i Otac to prihvata. Mi smo prihvaeni u Ljubljenome. Grenikove
mane se pokrivaju savrenstvom i puninom Gospoda nae Pravednosti. Oni koji sa
iskrenim htjenjem, pokajnikog srca, ulau skromne napore da ive po Bojim zahtjevima
347
Otac posmatra sa saaljivom njenom ljubavlju. On ih smatra poslunom djecom, i
dodjeljuje im se Hristova pravednost. Lt 4, 1889.
Znanje o Hristu donosi svjeinu umu. Hristos je izvor ivota. Ono to je mnogima
788 potebno je jasnije znanje o Njemu; potrebno ih je strpljivo i ljubazno, a ipak ozbiljno,
poduiti kako se itavo bie moe otvoriti iscjeliteljskom uticaju neba. Kad svjetlost Boje
ljubavi rasvijetli mrane odaje due, nespokoj i nezadovoljstvo prestaju, a radost daje
svjeinu umu i zdravlje i energiju tijelu.- MH 247 (1905)
Sa Hristom nema neuspjeha. Svemogua sila Svetog Duha je odbrana svakoj poniznoj
dui. Hristos nee dopustiti da iko ko pokajniki i u vjeri trai Njegovu zatitu dospije pod
vlast neprijatelja. Spasitelj je pored onih koji su u iskuenju i probi. Sa Njim ne moe biti
neuspjeha, gubitka, nemogunosti, ili poraza; mi moemo sve kroz Onoga koji nam snagu
daje. DA 490 (1898)
88. NEGATIVNI UTICAJI NA UM
789 Odstraniti sve prigovore. Mi trebamo oplijeviti iz svojih misli sve pritube i prigovore.
Ne zadravajmo se na posmatranju svake mane koju moemo vidjeti.... Da bi se pravilno
oslonili na Boga, moramo gledati na velike dragocjenosti istotu, slavu, silu, ljubaznost,
privrenost, ljubav, koje nam Bog daruje. Na taj nain se nai umovi tako fiksiraju na ove
stvari od vjenog interesa da nemamo elju pronalaziti nedostatke u drugima. MS 153,
1907. (HC 232)
Mi smo skloni da pamtimo negativno. Moramo se uiti da stvaramo najbolje mogue
postavke o sumnjivom ponaanju drugih.... Ako uvijek sumnjamo u zlo, mi smo u
opasnosti stvaranja onog to doputamo sebi da sumnjamo... Mi ne moemo proi a da
nam se ponekad ne povrijede osjeanja i okua narav, ali kao hriani moramo biti upravo
toliko strpljivi, snoljivi, ponizni i skromni koliko elimo da budu drugi. Oh, koliko hiljada
dobrih i ljubaznih djela koja primamo... nestane iz uma kao rosa pred suncem, dok
umiljene ili stvarne nepravde ostavljaju utisak koji je kasnije nemogue izbrisati! Najbolji
790
primjer koji se moe dati drugima je da sami budemo ispravni, i onda prepustimo sebe i
svoju reputaciju Bogu, ne pokazujui suvinu brigu da ispravimo svaki pogrean utisak i
predstavimo svoj sluaj u povoljnoj svjetlosti. Lt 25, 1870. (HC 237)
Oblije koje prouavamo mijenja nae ivote. Sve to uzrokuje da vidimo slabost
ovjeanstva je u Gospodnjoj namjeri da nam pomogne da gledamo na Njega, i ni u kom
sluaju ne polamo povjerenje u ovjeka ili stavljamo tijelo sebi za miicu.... Mi se
mijenjamo u oblije onoga ime se bavimo. Stoga koliko je vano otvoriti srca za stvari
koje su istinite i ljubazne i dobre! Lt 6, 1893. (HC 248)
Imati na umu ljudsku slabost. U ophoenju sa svojim blinjima moramo uzeti u obzir
da imaju strasti sline naima, da osjeaju iste slabosti i podnose ista iskuenja. Oni, kao i
mi, imaju borbu sa ivotom ako hoe sauvati svoje potenje.... Istinska hrianska utivost
sjedinjuje i savrava pravdu i uglaenost, a milost i ljubav izgauju puninu, dajui najfinije
primjese i najblagotvorniji arm karakteru. Lt 25, 1870. (HC 236)
Ne podizati barijere. Gospod eli da Njegov narod slijedi drugaije metode od
osuivanja pogrenog, ak iako je ta osuda pravedna. On eli da inimo neto vie od
upuivanja optubi naim neprijateljima koje e ih samo udaljiti od istine. Djelo koje je
348
Hristos doao da obavi na naem svijetu nije podizanje barijera i stalno nametanje
injenice ljudima da grijee. Onaj ko oekuje da prosvijetli obmanute ljude mora im prii
blie i raditi za njih u ljubavi. On mora postati sredite svetog uticaja. GW 373 (1915)
Nadvladati osjetljivost. Mnogi imaju ivu, neposveenu osjetljivost koja ih stalno dri na
791
oprezu za neku rije, pogled ili postupak koji mogu protumaiti kao nedostatak potovanja
i cijenjenja. Sve ovo se mora pobijediti. Svako treba istupati u strahu Bojem, dajui sve
od sebe i ne uznemiravajui se pohvalama ili vrijeajui na ukor, revnosno sluei Bogu i
uei se da najpovoljnije protumai ono to mu kod drugih izgleda neprimjereno. MS 24,
1887. (HC 240)
Ne loviti pritube. Suditi svojoj brai, dopustiti da se gaje osjeanja protiv njih, ak iako
mislimo da nijesu postupili ba kako treba prema nama, nee donijeti blagoslov naim
srcima i uopte nee rijeiti sluaj. Ne usuujem se dopustiti osjeanjima da plove kanalom
lovljenja svih mojih pritubi, iznova ih prenosei, i nastavati se u atmosferi nepovjerenja,
neprijateljstva i razdora. Lt 74, 1888. (HC 239)
Gubitak savjesne cjelovitosti. Kad izgubite svoju savjesnu cjelovitost, dua vam postaje
bojno polje za Sotonu; imate dovoljno sumnji i strahova da paraliu vae moi i odvedu
vas u obeshrabrenje. Lt 14, 1885. (HC 94)
Naroito djelo Sotone u izazivanju razdora. Zanemarivanje njegovanja njenog obzira i
meusobne trpeljivosti prouzrokovalo je razdor, nepovjerenje, prigovaranje i opte
podvajanje. Bog... nas poziva da uklonimo ovaj veliki grijeh i nastojimo da ispunimo
Hristovu molitvu da Njegovi uenici budu jedno, kao to je On jedno sa Ocem.... Naroito
djelo Sotone je da prouzrokuje razdor... da bi liio svijet najmonijeg svjedoanstva koje
hriani mogu dati da je Bog poslao svoga Sina da uskladi neobuzdane, ponosne,
zavidne, ljubomorne i fanatine umove. Lt 25, 1870. (HC 237) 792
Negativne emocionalne sile remete cijelo bie. Zavist i ljubomora su bolesti koje remete
sve sposobnosti bia. One potiu od Sotone u raju.... Oni koji sluaju njegov [Sotonin] glas
ruie druge, pogreno predstavljati i iskrivljivati injenice da bi sebe istakli. Ali nita
pogano nee ui na nebo, i ukoliko se oni koji gaje taj duh ne promijene, nikada nee stii
tamo, jer bi kritikovali i anele. Prieljkivali bi krunu drugih. Oni ne bi znali o emu da
govore ukoliko ne bi mogli iznositi mane i pogreke drugih. RH, Sept 14, 1897. (HC
234)
Nesveta narav dovodi u opasnost um i ivot jevaneliste. Tvoje ispoljavanje nesvete
naravi, ak i na skuptinama Bojeg naroda, dovodi u opasnost tvoj um i ivot. Zapitaj se:
Isplatili li mi se nastaviti ii ovim putem, u razdoru i svai? Lt 21, 1901.
Kad se izgubi Boja sila. Ljudi i ene su otkupljeni skupo, veoma skupo! ak po cijenu
ivota Sina Bojega. Kako je strano za njih kada se stavljaju u poloaj gdje se njihove
fizike, mentalne i moralne moi kvare, gdje gube svoju snagu i istotu. Takvi mukarci i
ene ne mogu ponuditi Bogu prihvatljivu rtvu.
Preko izopaenog apetita i strasti ovjek je izgubio silu Boju i postao orue
nepravde. itavo bie boluje tijelo, dua i duh. Ali obezbijeen je lijek za posveenje
ovjeanstva. Nesveti um i tijelo mogu se oistiti. Ostvarena je udesna priprava da
primimo oprotenje i spasenje. Lt 139, 1898.
Onaj ko se dri jednostavnosti u svim svojim navikama, ograniavajui apetit i
kontroliui strasti, moe ouvati svoje mentalne moi snanim, aktivnim i krjepkim,
793
349
brzim da uoe sve to zahtijeva promiljanje ili akciju, otrim da naprave razliku izmeu
svetog i nesvetog, i spremnim se ukljue u svaki poduhvat na slavu Boju i dobrobit
ovjeanstva. ST, Sept 29, 1881. (SD 86)
Onima koji padaju nedostaje zdravo mentalno stanovite. Oni koji upadaju u Sotonine
zamke jo nijesu doli do zdravog mentalnog stanovita. Oni su omamljeni, samovani,
samodovoljni. Oh, s kakvom alou ih Gospod gleda i slua njihove rijei velike oholosti
i tatine. Oni su naduti ponosom. Neprijatelj iznenaeno gleda kako su lako upali u zamku.
Lt 126, 1906.
Pretjerano povjerenje zamka neprijatelja. Koliko je uzaludna ljudska pomo kad se
Sotonina sila ispoljava nad ljudskom biu koje je postalo samouzvieno i koje ne zna da
sudjeluje u sotonskoj nauci. Sa vjerom u sebe on ide pravo u neprijateljevu zamku i biva
uhvaen. On nije sluao data upozorenja i uhvaen je kao plijen Sotone. Da je hodao
ponizno sa Bogom doao bi do zborita koje je Bog obezbijedio za njega. Tako bi u
vrijeme opasnosti bio bezbjedan, jer Bog bi za njega podigao zastavu suprot neprijatelju.
Lt 26, 1906.
Srce je prirodno izopaeno. Mi moramo zapamtiti da su naa srca prirodno izopaena, i
da ne moemo sami od sebe slijediti ispravan kurs. Samo milou Bojom, udruenom sa
najozbiljnijim naporom sa nae strane, moemo zadobiti pobjedu. RH, Jan 4, 1881. (HC
111)
Rave navike spreavaju razvoj. Svaka navika ili praksa koja slabi nervnu i modanu
mo ili fiziku snagu onemoguuje ispoljavanje nove blagodati koja dolazi posle
umjerenosti trpeljivosti. MS 13, 1884. (HC 69)
794
Lijeni, nedisciplinovani umovi. Bog ne eli da budemo zadovoljni sa lijenim,
nedisciplino-vanim umovima, glupavim mislima i gubitkom pamenja. CT 506 (1913)
Prolazak kroz ivot protivno svijetu. Veina ovih nedisciplinovanih ide kroz ivot
protivno svijetu, pravei propust gdje bi trebali uspjeti. Oni gaje miljenje da je svijet
neprijateljski raspoloen prema njima zato to im ne laska i ne povlauje im, i oni se svete
zauzimajui neprijateljski stav prema svijetu i nipodatavajui ga. Ponekad ih okolnosti
obavezuju da izigravaju poniznost koju ne osjeaju; ali to ih ne prilagoava prirodnoj
milosti, i njihov pravi karakter sigurno e se pokazati prije ili kasnije. 4T 202 (1876)
Preispitati svaku naviku i obiaj. Ljude i ene treba uiti da paljivo preispituju svaku
naviku i obiaj i jedanput odbace sve ono to stvara nezdravo stanje tijela i tako baca
mranu sjenku na um. RH, Nov 12, 1901. (WM 127, 128)
ta initi sa sumnjom. ak su i hriani sa velikim iskustvom esto napadani
najstranijim sumnjama i kolebanjima.... Vi ne smijete smatrati da je zbog ovih iskuenja
va sluaj beznadean.... Nadajte se u Boga, vjerujte u Njega, i odmorite se u Njegovim
obeanjima. Lt 52, 1888. (HC 86)
Kad avo dolazi sa svojim sumnjama i nevjerstvima, zatvorite vrata svoga srca.
Zatvorite oi tako da se ne bavite njegovom paklenom sjenkom. Podignite ih tamo gdje
moete gledati ono to je vjeno, i imaete snagu svakog asa. Kuanje vae vjere je
dragocjenije od zlata.... To vas ini vitezom da bijete bitku Gospodnju....
795 Ne doputajte nikakvoj sumnji da ulazi u va um. Ne ugaajte avolu govorei o
stranim bremenima koje nosite. Svaki put kad to inite, Sotona se smije to vas njegova
dua moe kontrolisati i to ste izgubili iz vida Isusa Hrista svog Otkupitelja. MS 17,
350
1894. (HC 86)
Ponavljanje slabi mo otpora. Nijedan ovjek ne moe ak jedanput posvetiti svoje
Bogom date moi slubi svjetovnosti ili ponosu a da se ne nae na neprijateljskom tlu....
Svako ponavljanje grijeha slabi njegovu mo otpora, zasljepljuje njegove oi, i gui
osvjedoenje. RH, June 20, 1882. (HC 160)
Ohrabrivanje potitenih. U radu za rtve zlih navika, umjesto da im ukazujemo na
oajanje i propast koje pospjeuju, skrenimo im pogled na Isusa. Usmjerimo ih na nebesku
slavu. Ovo e uiniti vie za spasenje tijela i due od svih uasa groba koji se predoavaju
bespomonim i obeznaenim ljudima. MH 62, 63 (1905)
Bezrodne stvari koje troe vrijeme. Mi se moramo odvratiti od hiljadu predmeta koji
izazivaju panju. Postoje stvari koje oduzimaju vrijeme i pobuuju ljubopitljivost, ali ne
donose nita. esto se pridaje najvee interesovanje i poklanja svesrdna panja i energija
srazmjerno beznaajnim stvarima.
Prihvatanje novih teorija ne donosi u sebi novi ivot dui. ak i upoznavanje sa
injenicama i teorijama koje su same po sebi vane od male je vrijednosti ukoliko se
praktino ne sprovode. Mi trebamo osjeati odgovornost da dajemo svojoj dui ono to e
hraniti i stimulisati duhovni ivot. MH 456 (1905)
ivot sa namjerom. Mi trebamo ivjeti za budui svijet. Tako je bijedno ivjeti nasumi-
nim, besciljnim ivotom. Potreban nam je cilj u ivotu da imamo svrhu ivljenja. Neka
nam Bog svima pomogne da budemo samoportvovani, sa manje brige za sebe, zaboravniji 796
na sebe i svoje sebine interese, i da inimo dobro, ne za slavu koju oekujemo da emo
ovdje primiti ve zato to je to cilj naeg ivota koji odgovara svrsi naeg postojanja. Neka
se nae svakodnevne molitve uzdiu ka Bogu da nas oslobodi sebinosti. Lt 17, 1872.
(HC 242)
89. POZITIVNI UTICAJI NA UM

797
Zahvalnost unapreuje zdravlje. Nita nema veu tendenciju unapreenja zdravlja tijela
i due kao duh zahvalnosti. Pozitivna je dunost odbiti melanholiju, nezadovoljne misli i
osjeanja kao to je dunost moliti se. MH 251 (1905)
Vlasnici mentalnih i fizikih sposobnosti. Kako je prirodno smatrati se potpunim
vlasnikom sebe! Ali Nadahnuta Rije objavljuje: Vi nijeste svoji... Otkupljeni ste skupo
(1 Korinanima 6:19, 20).... U svom odnosu sa blinjima mi smo vlasnici povjerenih
mentalnih i fizikih sposobnosti. U svom odnosu sa Bogom mi smo pozajmitelji, pristavi
Njegove blagodati. Lt 44, 1900. (HC 40)
Cilj je dostizanje stanja jedinstva. Boja je volja da jedinstvo i bratska ljubav postoji
meu Njegovom djecom. Hristova molitva neposredno prije Njegovog raspea bila je da
uenici budu jedno kao to je On jedno sa Ocem, kako bi svijet mogao da vjerovati da ga je
Bog poslao. Ova najdirljivija i divna molitva protee se kroz vjekove, sve do danas jer
Njegove rijei su bile: Ne molim se samo za njih, nego i za one koji me uzvjeruju 798
njihove rijei radi (Jovan 17:20).
Dok ne smijemo rtvovati ni jedno naelo istine, na stalan cilj treba biti dostizanje
ovog stanja jedinstva. To je dokaz naeg uenitva. Isus je rekao: Po tome e svi poznati
351
da ste moji uenici ako uzimate ljubav meu sobom (Jovan 13:35). Apostol Petar poziva
crkvu: Budite svi jednoga uma, meusobno saaljivi, bratoljubivi (1 Petrova 3:8
engleski prevod). PP 520 (1890)
Crpjeti pozitivno iz okruenja. Svi ste vidjeli u njedrima jezera divni bijeli ljiljan. Koliko
smo se brinuli, koliko smo eljeli i nastojali doi do tog cvijeta. Bez obzira koliko je smea
i otpadaka bilo oko njega, ipak to nije unitilo vau elju za ljiljanom. udili smo se kako
ljiljan moe biti tako lijep i bijel tamo gdje ima toliko blata.
Dakako, postoji stabljika koja se prua nanie do zlatastog pijeska i prikuplja samo
najistije tvari koje hrane ljiljan dok se ne razvije u ist i besprekoran cvijet, kakvog ga
vidite. Treba li nas ovo pouiti neemu? Svakako da. To pokazuje da iako je bezakonje
svuda oko nas ne trebamo mu se pribliavati. Ne govorite o bezakonju i zlu koji su na
svijetu ve uzdignite umove i razgovarajte o svom Spasitelju. Kad gledate bezakonje svuda
oko sebe, to vas ini radosnijim to je on va Spasitelj a mi Njegova djeca.
Dakle hoemo li gledati na bezakonje koje je oko nas i baviti se mranom stranom?
Vi to ne moete izlijeiti; stoga govorite o neemu to je uzvienije, bolje i plemenitije.
Govorite o onome to e ostaviti dobar utisak na um, i to e uzdii svaku duu od ovog
bezakonja u svijetlost. MS 7, 1888.
Brojanje blagoslova. Kad bi sva pogreno usmjerena energija bila posveena jednom
velikom cilju obilnoj pripravi Bojih blagodati u ovom ivotu kakve bi darove mogli
okaiti u hodnicima sjeenja, prebrajajui milosti i blagoslove Boje!... Tada bi navika
799
gomilanja duhovnog blaga ozbiljno i istrajno kao to svjetovni ljudi tee zemaljskom i
prolaznom postala trajno naelo.
Vi moete biti nezadovoljni sadanjim zalihama kad Gospod ima itavo nebo
blaenstava i riznicu dobra i milosti da opskrbi potrebe due. Danas nam je potrebno vie
milosti, potrebno nam je obnovljenje Boje ljubavi i znaci Njegove dobrote, a On nee
uskratiti ova dobra i nebeska blaga od iskrenog tragaa. MS 22, 1889. (HC 188)
Vraanje srazmjerno darovima. Svakom sluzi je povjereno neto za ta je odgovoran, a
razliiti talenti su srazmjerni naim razliitim sposobnostima. U raspodjeli svojih darova,
Bog nije postupio pristrasno. On je razdijelio talente prema poznatim moima svojih slugu,
i oekuje odgovarajue plodove zuzvrat. 2T 282 (1869)
Razumjeti pravilnu upotrebu mentalnih i fizikih moi. Vrijeme treba koristiti
razborito, ozbiljno i pod posveenjem Svetog Duha. Mi moramo razumjeti ta je ispravno a
ta pogreno postupanje sa svojinom i sa mentalnim i fizikim sposobnostima. Bog je
stvarni vlasnik svake moi koju je povjerio ljudskom posredniku. Vlastitom mudrou on
odreuje termine kad ovjek koristi svaki dar Boji. On e blagosloviti pravilno korienje
svake moi koja se upotrijebi na slavu Njegovog imena.
Talenti govornitva, pamenja, svojine sve treba sabirati za slavu Boju, za
unapreenje Njegovog carstva. Bog nam je prepustio upravu nad Njegovim dobrima u
svom odsustvu. Svaki pristav ima svoj naroiti zadatak u unapreivanju Bojeg carstva.
800 Niko nije izuzetak. Lt 44, 1900. (HC 40)
Bog daje talente, ovjek kultivie um. Mi moramo kultivisati talente koje nam je dao
Bog. Oni su Njegovi darovi i moraju se koristiti u pravilnom meusobnom odnosu tako da
ine savrenu cjelinu. Bog daje talenat, umne moi, ovjek izgrauje karakter. Um je
352
Gospodnji vrt, i ovjek ga mora marljivo kultivisati da bi oblikovao karakter prema
boanskom uzoru. Lt 73, 1899. (HC 106)
Neposobnost proizvedena neaktivnou. Mnogi koji se izuzimaju iz hrianskog napora
opravdavaju to svojom nesposobnou za rad. Ali da li ih je Bog nainio tako
nesposobnim? Ova nesposobnost je proizvedena vlastitom neaktivnou i ovjekovjeena
namjernim izborom. U sopstvenom karakteru oni ve ispunjaju presudu: Uzmite dakle od
njega talant.
Neprekidna zloupotreba talenata izvjesno e se odbiti Svetog Duha od njih, koji je
jedina svjetlost. Reenica, Bacite nevaljalog slugu u tamu najkrajnju (Matej 25:30),
stavlja peat Neba na izbor koji su sami nainili za vjenost. COL 365 (1900)
Sjedinjavanje razliitih elemenata. Jedinstvo u raznolikosti je Boji plan. Meu
Hristovim sledbenicima mora postojati sjedinjavanje razliitih elemenata, meusobno
prilagoavanje, s tim da svako obavlja svoj posebni zadatak za Boga. Svaki pojedinac ima
svoje mjesto u ispunjenju velikog plana koji nosi peat Hristovog oblija.... Jedan je
sposoban da uradi odreeni posao, drugi ima razliit zadatak za koji je prilagoen, drugi
ima jo razliitiju granu; ali svaki mora biti dopuna drugih.... Duh Boji, radie u i kroz
razliite elemente, proizvee sklad akcije.... Mora postojati samo jedan vladajui duh
Duh Onoga koji je neogranien u mudrosti, i u kome se svi ti raznoliki elementi okupljaju
u divnu, neuporedivu zajednicu. Lt 78, 1894. ( HC 169)
Srce se otkriva u karakteru. Ono to imamo u srcu otkriva se u karakteru i utie na one 801
sa kojima se druimo. Nae rijei, naa dijela, su miris ivota na ivot ili smrti na smrt. Na
sudu emo biti dovedeni licem u lice sa onima kojima smo mogli pomoi upuujui ih na
prave, sigurne staze odabranim rijeima i savjetom, da smo imali svakodnevnu vezu sa
Bogom i ivo, neprekidno zanimanje za spasenje njihovih dua. Und MS 73 (HC 241)
Elektrina mo na druge umove (savjet jednom letarginom ovjeku). Treba da
kultivie energiju karaktera, jer primjer energinog ovjeka je dalekosean i iznuuje
oponaanje. Izgleda kao da ima elektrinu mo na druge umove. Malo je ozbiljnih ljudi na
svijetu. Smetnje i prepreke doekae svakog radnika za Boga. Ali to ljude treba pokrenuti
na odlu-nost. Energian, ozbiljan radnik nee dopustiti da mu se pregradi put. On e
poruiti barijere.
Potrebna ti je postojana, ujednaena, istrajna energija. Mora disciplinovati sebe.
Naini cjelovitu promjenu. Uloi napor i pobjedi sva djetinjasta osjeanja. Odlui da neto
postigne i uini to. Ti ima dobre namjere. Uvijek ide da neto radi, ali se toga ne
prihvata i ne radi. Mnogo vie se bavi razgovorima nego konkretnom akcijom. Imao bi
mnogo bolje zdravlje kad bi imao vie energije i postigao neto uprkos preprekama. Lt
33, 1886.
Boja ljubav se ne moe definisati. Hristova ljubav je zlatni lanac koji povezuje
ograniena, ljudska bia koja vjeruju u Isusa Hrista sa beskonanim Bogom. Ljubav koju
Gospod ima za svoju djecu prevazilazi znanje. Nikakva nauka ne moe je dokuiti. to 802
vie osjeamo uticaj ove ljubavi, to e mo biti skromniji i ponizniji. Lt 43, 1896. (5BC
1141)
Religija oblikuje cijelo bie. Prava religija ima ima svoje sjedite u srcu; i poto je ona tu
trajno naelo, ona djeluje prema vani, oblikujui spoljno ponaanje, dok se itavo bie ne
poistovjeti sa Hristovim oblijem; ak se i misli podreuju Hristovom umu. Ako ovo trajno
353
naelo nije u srcu, um e se oblikovati po prevarnom obrascu Sotoninog uma, inei
njegovu volju na propast due. Atmosfera koja okruuje takve due je tetna za sve oko
njih, bilo vjernike ili nevjernike. Lt 8, 1891.
Upoznavanje sa prirodom donosi zdravlje tijelu, umu i dui. Stvari u prirodi su Boji
blagoslov, pripravljene da daju zdravlje tijelu, umu i dui. One su date zdravima da ostanu
zdravi i bolesnima da ozdrave. Tretman vodom u obnovi zdravlja pokazae se
djelotvornijim od svih ljekova na svijetu. 7T 76 (1902)
Poslunost donosi spokoj. Postojae mir, trajni mir, koji pritie u duu, jer odmor se
nalazi u savrenoj pokornosti Isusu Hristu. Poslunost Bojoj volji donosi spokoj. Uenik
koji smjerno i ponizno koraa po stopama Otkupitelja nalazi odmor koji svijet ne moe dati
niti ga moe oduzeti. Ko se tebe dri, uva ga jednako u miru, jer se u tebe uzda (Isaija
26:3) Lt 6, 1893. (HC 98)
Krotost tei miru. Poniznost i krotost uma, koja je uvijek karakterisala ivot Sina
Bojega, i koju imaju Njegovi iskreni sledbenici, donosi zadovoljstvo, mir i sreu koje ih
803
uzdiu iznad robovanja izvjetaenom ivotu. HR, Dec, 1871. (HC 98)
Oprotaj znai odmor dui. Kakav je to pokoj obean? To je svijest da je Bog istinit,
da On nikad nee razoarati onoga ko mu dolazi. Njegov oprotaj je potpun i besplatan, i
Njego-vo prihvatanje znai odmor dui, poinak u Njegovoj ljubavi. RH, Apr 25, 1899.
(HC 97)
Spokoj rezultat pokoravanja sebe. Odmor se nalazi kad se odbaci svako
samoopravdanje, svako rasuivanje sa sebine take gledita. Potpuno pokoravanje sebe,
prihvatanje Njegovih puteva, je tajna savrenog pokoja u Njegovoj ljubavi.... inite upravo
ono to je On rekao da inite i budite uvjereni da e Bog uiniti sve to je rekao da hoe....
Da li ste mu doli, odriui se svih svojih idola, svog nevjerstva i svake samopravednosti?
Doite takvi kakvi jeste, slabi, bespomoni, i spremni da umrete sebi. RH, Apr 25, 1899.
(HC 97)
Vitalni interesi u uvanju sebe. Zapamtite da iskuenje nije grijeh. Zapamtite da koliko
god bile teke okolnosti u kojima se ovjek moe nai, nita ne moe stvarno oslabiti
njegovu duu sve dok ne poputa iskuenju ve uva svoje potenje. Za vas osobno je od
ivotnog znaaja da se uvate. Niko vas ne moe povrijediti bez vaeg pristanka. Sve
satanske legije ne mogu vam nauditi ukoliko ne otvorite duu lukavstvima i strijelama
Sotone. Nikad vam se nee desiti propast ukoliko to ne dozvolite. Ako nema pokvarenosti
u vama samima, sva ta prljavtina koja vas okruuje ne moe vas ukaljati. Lt 14, 1885.
Kontrolisati osjeanja. Mi se radujemo u nadi, ne u osjeanju. U nadi slave Boje mi
znamo da nevolja gradi trpljenje a iskustvo nadu. ta to znai? Ako se ne osjeamo onako
kako elimo, hoemo li podlei nestrpljenju, govorei rijei koje pokazuju da imamo
sotonske atribute. Mi ne moemo dopustiti izgovaranje grubih i neljubaznih rijei, zato to
se nalazimo izloeni pogledu nebeskih umova i bijemo bitku koju posmatra itav nebeski
804 univerzum; i kako alostimo Boje srce kad ga se odriemo na bilo koji nain! Znaci ras-
pea na Hristovim rukama pokazuju da nas je urezao na svojim dlanovima. MS 16, 1894.
Ohrabrenje obnavlja tijelo i duu. Govorite onima koji pate o Spasiteljevom
saaljenju.... On saaljivo posmatra one koji smatraju svoj sluaj beznadenim. Dok je
dua ispunjena strahom i uasom, um ne moe zapaziti njeno Hristovo sauee. Nai
sanatorijumi moraju biti agencije za donoenje mira i spokoja uznemirenim umovima.
354
Ako potitenog nadahnete spasonosnom vjerom, punom nade, zadovoljstvo i
veselost zauzee mjesto obeshrabrenosti i nespokoja. Tada se moe ostvariti udesna
promjena u njihovom fizikom stanju. Hristos e obnaviti tijelo i duu, a svijest a
Njegovom saosjeanju i ljubavi, donijee poinak u Njemu. On je sjajna zvijezda danica,
koja blista usred moralne tame ovog grenog, pokvarenog svijeta. On je svjetlost svijeta, i
svi koji mu predaju srca nai e mir, odmor i radost. Lt 115, 1905. (MM 109, 110)
Hrianin nije pasivan ve aktivan. Zdrav hrianin koji raste nee biti pasivni primalac
meu svojim blinjima. On mora davati kao to prima. Nae blagodati se poveavaju sa
upotrebom. Hriansko drutvo e nas snabdjeti istim vazduhom za udisanje, i tu moramo
biti aktivni aspiratori. Hrianski rad sadri uzajamno razumijevanje, hrabrenje, uputstva
koja se daju onima kojima su potrebna, ograniavanje sebe, ljubav, strpljenje i snoljivost,
i kad se tako radi, u nama se stvara vjera, poslunost, nada i ljubav prema Bogu....
Za duhovnu vrstinu i snagu bitno je da dua vjeba. Djelo se mora obaviti
ispoljavanjem duhovne aktivnosti u koritenu prilika za injenje dobra.... to je ovjek 805
vjerniji u ispunjavanju hrianske dunosti, to se razija vea zdravost. Lt 1, 1882. (HC

260)
Drutvena mo mora se unapreivati. Kroz drutvene odnose hrianstvo dolazi u
kontakt sa svijetom. Svaki mukarac ili ena koji su primili boansko prosvjetljenje trebaju
rasipati svjetlost na mrane staze onih koji nijesu upoznati sa boljim putem. Mo drutva,
posveena Hristovim Duhom, mora se koristiti u dovoenju dua Spasitelju. Hristos se ne
smije sakriti u srcu kao blago za kojim se udi, posveeno i drago, ostavljeno na uivanje
jedino vlasniku. Mi moramo imati Hrista u sebi kao izvor vode koja tee u vjeni ivot,
osvjeavajui sve koji sa nama dolaze u dodir. MH 496 (1905)
Potencijal hrianstva. U obinom ivotu ima mnogo ljudi koji strpljivo obavljaju
svakodnevne poslove, nesvjesni da poseduju moi koje bi ih, kad bi se aktivirale, uzdigle
do nivoa najpotovanijih ljudi na svjetu. Dodir vjete ruke je neophodan da probudi ove
uspavane sposobnosti. Takve ljude je Isus pozvao da budu Njegovi saradnici, i dao im
preimustvo da se drue sa Njim. Svjetski velikani nikada nijesu imali takvog uitelja. Kad
su uenici proli Spasiteljevu obuku, vie nijesu bili neupueni i neprosvijeeni. Oni su
postali kao On u umu i karakteru, i ljudi su znali da su bili sa Isusom. DA 250 (1898)
Potreba za ciljem. Dok ivite imajte cilj u ivotu. Skupljajte sunevu svjetlost oko sebe
umjesto oblaka. Nastojte da budete svjei, krasni cvijet u Bojem vrtu, miriui svima oko
vas. inite ovo, i neete ni tren ranije umrijeti; ali izvjesno e te skratiti svoje dane nes- 806
renim albama, pravei svoje patnje i nelagodnosti temom razgovora. HR, June, 1871.
ivot sa namjerom donosi jedinu pravu sreu. Oni koji imaju ivotni cilj, koji nastoje
da budu na korist i blagoslov svojim blinjima i da proslave svog Otkupitelja, su jedini
istinski sreni na zemlji, dok ovjek koji je nespokojan, nezadovoljan, i traga za svim i
svaim u nadi da e pronai sreu, uvijek razoarano ali. Uvijek mu neto nedostaje i
nikad nije zadovoljan, zato to ivi samo za sebe. Neka injenje dobra bude va cilj, da
vjerno odigrate svoju ulogu u ivotu. Lt 17, 1872. (HC 242)
Naprei svaki nerv. Mi moramo naprei svaki duhovni nerv i mii.... Bog... ne eli da
ostanete poetnici. On eli da se uspnete na najveu skalu na ljestvici i zatim sa nje
iskoraite u carstvo naega Gospoda i Spasitelja Isusa Hrista. MS 8, 1899. (HC 217)
355
Dodatak A
Savjet jednoj depresivnoj srednjovjenoj eni
807 Moje misli idu k tebi, Marta elimo te vidjeti, i elimo vidjeti da potpuno vjeruje u
dragog Spasitelja. Voli te Onaj koji je dao svoj ivot za tebe zato to je cijenio tvoju duu.
Nedavno sam imala san. Ila sam kroz batu a ti si bila pored mene. Govorila si: Pogledaj
ovaj neugledan grm, ovo nakaradno drvo, onu jadnu zakrljalu ruu. To mi stvara rav
osjeaj, jer izgleda da predstavlja moj ivot i odnos u kojem stojim pred Bogom.
Spazila sam velianstvenu priliku koja je hodala ispred nas i rekla: Sakupljajte rue,
ljiljane i karanfile, a ostavite trnje i neugledno bunje, i ne ranjavajte duu koju je Hristos
izabrao.
Probudila sam se; opet sam zaspala i ponovio se isti san. I probudila se i zaspala, i
trei put se ponovio. Dakle eljela bih da ovo uzme u obzir i odbaci svoje nepovjerenje,
svoje brige, svoje strahove. Ne gledaj na sebe ve na Isusa, skreni pogled sa svog mua na
Isusa. Bog ti je govorio rijei ohrabrenja. Prihvati ih djeluj po njima, idi po vjeri a ne po
gledanju. Vjera je pak tvrdo ekanje onoga emu se nadamo i dokazivanje onoga to ne
vidimo (Jevrejima 11:1).
Isus te dri svojom rukom. Isus nee dopustiti neprijatelju da te savlada. Isus e ti dati
pobjedu. On ima snagu; On ima pravednost. Moe je traiti kod sebe i vrlo se razoarati
zbog toga jer se tu ne nalazi. Isus je ima. Tvoja je vjerom zato to ljubi Boga i dri njegove
zapovijesti.
Ne sluaj Sotonine lai, ve prebrajaj Boja obeanja. Sakupljaj rue, ljiljane i
karanfile. Govori o Bojim obeanjima. Govori o vjeri. Vjeruj u Boga, jer On je tvoja jedina
808 nada. On je i moja jedina nada imam strane borbe sa Sotoninim kuanjima na obeshrabrenje,
ali neu popustiti ni pedalj. Ne dam Sotoni prednost nad svojim tijelom ili umom.
Ako gleda na sebe, vidjee samo slabost. Tamo nema Spasitelja. Nai e Isusa
izvan sebe. Mora ga gledati i ivjeti, gledati Onoga koji je postao grijeh za nas da bi se mogli
oistiti od grijeha i primiti Hristovu pravednost.
Dakle, Marta, ne gledaj na sebe, ve na Isusa. Govori o Njegovoj ljubavi, Njegovoj
dobroti, Njegovoj sili, jer on nee dozvoliti da se iskua vie nego to moe podnijeti. Ali u
Hristu je naa pravednost. Isus nadomjeta nae nedostatke zato to vidi da to ne moemo
sami. Dok se molim za tebe vidim blagu svjetlost koja okruuje ruku ispruenu da te spasi.
Boje rijei su nae punomoje. Mi stojimo na njima. Mi volimo istinu. Volimo Isusa.
Osjeanja nijesu dokaz Bojeg nezadovoljstva.
Tvoj ivot je dragocjen u Bojim oima. On ima zadatak za tebe. On ti sada nije
otkriven, ali samo hodaj u vjeri bez ijedne rijei koja bi alostila dragog Isusa i pokazala da se
plai vjerovati mu. Daj mu svoju ruku. On se prua preko nebeskih prostranstava da bi to u
povjerenju uinili. Oh, kakvu ljubav, kakvu njenu ljubav je Isus pokazao u nau korist.
Biblijska obeanja su karanfili, rue i ljiljani u Gospodnjem vrtu.
Oh, koliko ih ide mranom stazom, gledajui na nepoeljne, rune stvari pored sebe
dok je korak dalje cvijee. Oni misle da nemaju prava kazati da su djeca Boja i osloniti se na
obeanja koja su im izloena u jevanelju zato to nemaju dokaza da ih Bog prihvata. Oni
356
prolaze kroz bolne bitke alostei svoje due kao to je inio Martin Luter nameui se na
Hristovu pravednost.
Postoje mnogi koji misle da mogu doi Isusu samo na nain na koji je to uinilo dijete 809
opsjednuto demonom koji ga je bacao i raskidao dok nije odvedeno Spasitelju. Ti nijesi takva
da ima borbe i iskuenja poput ovih. Riard Bakster (Richard Baxter) je bio oaloen zato
to nije imao takve muenike i ponizne poglede o sebi kakve je mislio da treba imati. Ali ovo
je na kraju objanjeno na njegovo zadovoljstvo i mir je doao u njegovo srce.
Ne trai se da preuzima breme na sebe, jer ti si Hristovo vlasnitvo. On te ima u ruci.
Njegove vjene ruke su oko tebe. Tvoj ivot nije bio ivot grijeha u uobiajenom smislu te
rijei. Ti ima savjestan strah od pogrenog djelovanja, naelo u srcu da odabere to je pravo,
i sada treba da okrene svoje lice od ikare i trnja ka cvijeu.
Neka ti se pogled usredsredi na Sunce pravednosti. Ne pravi od svog dragog,
ljubljenog nebeskog Oca tiranina, ve posmatraj Njegovu njenost, Njegovo saaljenje,
Njegovu veliku ljubav i saosjeanje. Njegova ljubav nadmauje ljubav majke prema djetetu.
Majka moe zaboraviti, ali Ja neu zaboraviti tebe (Isaija 49:15), govori Gospod. Isus eli
da mu vjeruje. Moja je ozbiljna molitva da Njegov obilni blagoslov poiva na tebi.
Roena si sa naslijeenom obeshrabrenou, i potrebno je da stalno ohrabruje
beznadno stanje osjeanja. Poprimila si od oca i majke osobitu savjesnost i takoe naslijedila
od majke sklonost da vie potcjenjuje nego uzdie sebe. Rije te pokree, dok je za nekog
drugaijeg temperamenta jedino dovoljna teka osuda da ga pokrene. Da si bila na mjestu gdje
zna da bi pomagala drugima, koliko god bio teak teret i zamoran posao, inila bi sve sa
radou, a ipak nanosila sebi bol da nijesi uradila nita.
Samuilu, koji je sluio Bogu od djetinjstva, je bila potrebna posve razliita disciplina
od one koju postavlja tvrdoglava, sebina volja. Tvoje djetinjstvo nije bilo obiljeeno
tegobom, premda su postojale zablude ljudske prirode u njemu. itava stvar je bila otvorena 810
preda me. Poznajem te bolje nego ti samu sebe. Bog e ti pomoi da trijumfuje nad Sotonom
ako jednostavano povjeri Isusu da bije ove ozbiljne bitke koje si ti potpuno nesposobna da
vodi u svojoj ogranienoj snazi.
Ti voli Isusa, i On voli tebe. Dakle, samo mu strpljivo vjeruj, ponavljajui: Gospode,
ja sam Tvoja. Predaj se iskreno Hristu. Radost nije dokaz da si hrianka. Tvoj dokaz je u
Ovako govori Gospod. Vjerom te predajem, draga moja sestro, u naruje Isusa Hrista. itaj
ove stihove i tu pronai sebe:
Drugog zaklona nemam,

Predajem Ti svoju Bespomonu duu;
Ne ostavljaj me, o ne ostavljaj me samu!
Jo me ukrijepi i utjei;
Sva moja vjera poiva na Tebi,
Od Tebe mi dolazi sva pomo;
Pokrij moju nezatienu glavu
Sjenkom Tvojih krila.
Obilje milosti je u Tebi

Milosti to oprata sve moje grijehe;
Neka me operu i oiste iznutra
357
potoci iscjeliteljske blagodati;
Ti si Izvor ivota sveg,
Dopusti mi da se uhvatim za Tebe;
Rasti u mom srcu
Uzdiui se kroz svu vjenost.
Lt 35, 1887.
Dodatak B
Bezuslovna vjera bez obzira na promjene u emocionalnoj

atmosferi
Lino iskustvo autora
811
Kad ste u dubokoj tami, to je zato to se Sotona postavlja izmeu vas i sjajnih zraka
Sunca pravednosti. U trenucima nevolje svjetlost je pomraena, a mi ne shvatamo zato
sigurnost izgleda uklonjena. Navedeni smo da gledamo na sebe i sjenku krsta, i to nas
spreava da vidimo utjehu koja postoji za nas. Mi se alimo na put i izvlaimo ruku iz
Hristove ruke. Ali ponekad se Boja naklonost iznenada sputa na duu i tama nestaje. ivimo
u svjetlosti Golgotskog krsta. Ne bavimo se vie tamom, izraavajui svoje alosti, jer to
samo produbljuje nau nevolju.
Nemojmo nikad zaboraviti, ak i kad hodimo dolinom, da je Hristos i tada sa nama
dok hodimo u vjeri isto kao kad smo na vrhu planine. Jedan glas nam govori: Zar neete
poloiti svoje breme na Nosioca Bramena, Gospoda Isusa Hrista? Pismo govori: Znam
kome vjerovah, i uvjeren sam da On moe sauvati ono to sam mu predao za onaj dan.
Kojega ne vidjevi ljubite i kojega sad ne gledajui no vjerujui ga radujete se radou
neiskazanom i proslavljenom, primajui kraj svoje vjere spasenje duama (2 Timotiju 1:12; 1
Petrova 1:8, 9).
Bila sam zaista zaustavljena pod sjenkom krsta. Za mene nije bilo uobiajeno biti
nadvladana i podnositi toliku potitenost duha kao to sam podnijela poslednjih nekoliko
812
mjeseci. Ne bih se htjela igrati sa vlastitom duom i tako se poigravati sa svojim Spasiteljem.
Ne bih uila da je Isus ustao iz groba, da se uspeo na visinu i ivi da posreduje za nas pred
Ocem ukoliko ne bih praktino sprovodila svoja uenja i vjerovala u Njega za Njegovo
spasenje, predajui svoju bespomonu duu Isusu za Njegovu milost, za pravdu, za mir i
ljubav. Moram vjerovati u Njega bez obzira na promjene u mojoj emocionalnoj atmosferi.
Moram pokazivati zahvalnost Onome koji me pozvao iz tame ka udesnom vidjelu svome
(1 Petrova 2:9). Moje srce mora biti postojano u Hristu, mom Spasitelju, posmatrajui
Njegovu ljubav i milostivu dobrotu. Ne smijem mu vjerovati tu i tamo, ve uvijek, da bih
mogla pokazati rezultate nastavanja u Onome koji me je otkupio svojom dragocjenom krvlju.
Mi se moramo uiti da vjerujemo obeanjima, da imamo postojanu vjeru tako da ih moemo
prisvajati kao sigurnu rije Boju.
358
Mnogi koji ljube Boga i nastoje da Ga proslave strahuju da nemaju prava traiti Nje-
gova bogata obeanja. Oni se bave svojim bolnim bitkama i tama okruuje njihovu stazu.
inei tako oni gube iz vida svjetlost ljubavi koju Isus Hristos rasipa nad njima. Oni gube iz
vida veliko otkupljenje koje je pribavljeno za njih po beskonanoj cijeni. Mnogi stoje daleko
kao da se plae dotaknuti ak i rub Hristove odee, ali Njegov milostivi poziv dopire i do njih
dok moli: Doite k Meni svi koji ste umorni i natovareni, i Ja u vas odmoriti. Uzmite jaram
Moj na sebe, i nauite se od Mene, jer Ja sam krotak i ponizan u srcu: i nai ete odmor dua-
ma svojim. Jer jaram je Moj blag, i breme je Moje lako (Matej 11:28-30). MS 61, 1894.
359
UM, KARAKTER I LINOST Skraenice
SKRAENICE
AA The Acts of the Apostles (Djela apostola)

AH Adventist Home (Temelji srenoga doma)
AM An Appeal to Mothers Relative to the Great Cause of the Physical, Mental and
Moral Ruin of Many of the Children of Our Time (Apel majkama vezano za
veliki uzrok fizike, mentalne i moralne propasti mnoge djece naega vremena)
1BC The Seventh-day Adventist Bible Commentary, Vol. 1 (2BC etc. for Vols.2-7)
(Adventistiki biblijski komentar, 1 tom (tomovi 2-7))
CD Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i ishrani)
CEd Christian Education (Hriansko vaspitanje)
CG Children Guidance (Podizanje djeteta)
CH Counsels on Health (Savjeti o zdravlju)
CM Colporteur Ministry (Kolporterska sluba)
COL Christ's Object Lessons (Hristove oigledne pouke)
CS Counsels on Stewardship (Savjeti o pristavskoj slubi)
CSW Counsels on Sabbath School Work (Savjeti o radu subotne kole)
CT Counsels to Parents, Teachers, and Students
(Savjeti roditeljima, uiteljima i uenicima)
CTBH Christian Temperance (E.G.White) and Bible Hygiene (James White)
(Hrianska umjerenost (E.G.Vajt) i biblijska higijena (Jakov Vajt))
CW Counsels to Writers and Editors (Savjeti piscima i izdavaima)
DA Desire of ages (enja vjekova)
Ed Education (Vaspitanje)
Ev Evangelism (Evangelizam)
EW Early Writings (Rani spisi)
FE Fundamentals of Christian Education (Osnove hrianskog vaspitanja)
GC The Great Controversy (Velika borba)
GCB General Conference Bulletin (Bilten Generalne konferencije)
GH Good Health (Dobro zdravlje)
GW Gospel Workers (Radnici jevanelja)
HC Our High Calling (Na visoki poziv)
HL Health: or How to Live (Zdravlje: ili kako ivjeti)
HPMMW Health, Philanthropic, and Medical Missionary Work
(Zdravstveni, filantropiki i medicinsko-misionarski rad)
HR Health Reformer (Zdravstveni reformator)
HS Historical Sketches of the Foreign Missions of the Seventh-day Adventists
(Istorijske zabiljeke o stranim misijama Adventista sedmog dana)
KH That I May Know Him (Poznavati Njega)
LS Life Sketches of Ellen G. White (Dogaaji iz ivota Elen G. Vajt)
360
UM, KARAKTER I LINOST Skraenice
Lt Ellen G. White Letter (Pisma Elen G. Vajt)
MB Thoughts From the Mount of Blessing (Misli sa Gore blagoslova)
MH Ministry of Healing (Sluba iscjeljenja)
ML My life today (Moj ivot danas)
MM Medical Ministry (Medicinska sluba)
MS Ellen G. White Manuscript (Rukopisi Elen G. Vajt)
MYP Message to Young People (Poruka mladima)
PHJ Pacific Health Journal (Pacifiki zdravstveni urnal)
PK Prophets and Kings (Proroci i carevi)
PP Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)
RH Review and Herald (Pregled i glasnik)
SC Steps to Christ (Put Hristu)
SD Sons and Daughters of God (Sinovi i keri Boje)
4SG Spiritual Gifts, Vol 4, part 1 (Duhovni darovi, 4 tom, 1dio)
SL Sanctified Life (Posveeni ivot)
1SM Selected Messages, Book 1 (Odabrane poruke, knjiga 1)
2SM Selected Messages, Book 2 (Odabrane poruke, knjiga 2)
SpT Series A Special Testimonies, Series A (Posebna svjedoanstva, Serija A)
SpT Series B Special Testimonies, Series B (Posebna svjedoanstva, Serija B)
SpTBC Special Testimonies to the Battle Creek Church
(Posebna svjedoanstva crkvi u Batl Kriku)
SpTEd Special Testimonies on Education (Posebna svjedoanstva o vaspitanju)
SpTMM Special Testimonies Relating to Medical Missionary Work
(Posebna svjedoanstva koja se odnose na medicinsko-misionarski rad)
SpTMWI Special Testimonies to Managers and Workers in Institutions
(Posebna svjedoanstva za direktore i radnike u institucijama)
SpTPH Special Testimonies to Physicians and Helpers
(Posebna svjedoanstva ljekarima i pomonicima)
SR Story of Redemption (Otkupljenje)
ST Signs of the Times (Znaci vremena)
SW Southern Watcman (Juni straar)
1T Testimonies for the Church, Vol. 1 (2T etc. for Vols. 2-9)
Svjedoanstva za Crkvu, 1 sveska (2T itd, za sveske 2-9)
Te Temperance (Umjerenost)
TM Testimonies to Ministers and Gospel Workers
(Svjedoanstva za propovjednike i jevaneoske radnike)
TSS Selections From the Testimonies Bearing on Sabbath School Work (1900)
(Izbor iz Svjedoanstava koja se odnose na rad subotne kole 1900)
Und MS Undated Ellen G. White Manuscript (Nedatirani rukopis Elen G. Vajt)
WM Welfare Ministry (Sluba blagostanja)
YI Youth's Instructor (Instruktor za mlade)
361
UM, KARAKTER I LINOST Index biblijskih navoda
INDEKS BIBLIJSKIH NAVODA
Sledei indeks Svetog Pisma ukazuje gdje je autor citirao odnosni biblijski pasus ili rekla neto to
ima uporite u njemu.
1 Mojsijeva 5 Mojsijeva 36:9 .......................................... 335

46:10 .......................... 10, 640, 756
1:26 .......................................... 359 4:5, 6 .......................................... 97 50:23 ........................................ 460
1:26, 27 ........................ 74, 94, 115 8:2 ............................................ 618 53:1 .......................................... 343
2:15 .......................................... 602 18:9-15 ..................................... 608 71:9, 17, 18 ...................... 748, 749
2:18 .................................. 159, 161 29:29 ........................................ 742 90:17 ........................................ 183
2:21-23 .................................... 159 32:30 .......................................... 67 91:3 ............................................ 28
3:1-6 .......... 22, 562, 713, 718, 722, 102:25, 26 ................................ 737
739, 740 Isus Navin 111:10 ...................................... 553
3:5 ............................ 722, 739, 740 119:9 ........................................ 108
3:6 ............................................ 704 24:15 ........................................ 326 119:11 .............................. 108, 332
5 ............................................... 143 119:105 .................................... 332
5:21-24 ....................... 51, 105, 226 Sudije 119:130 .................................... 324
5:22-24 ............................. 245, 538 120:3, 4 .................................... 577
6:5, 11 ...................................... 331 13:4, 7, 14 ........................ 135, 136 137:2 ........................................ 460
9:28, 29 .................................... 143 13:7, 13, 14 .............................. 131 139:15 ...................................... 785
11:28 ........................................ 143 13:12-14 ................................... 136 144:12 ...................................... 163
15:10, 11 .................................. 673 149:4 ........................................ 522
18:19 ........................................ 765 1 Samuilova
18:32 ........................................ 434 Prie
19:30-33 ................................... 147 16:7 .................................. 199, 256
28:10-21 ........................... 455, 462 28 ............................................. 700 4:2 ............................................ 579
32:24-30 ................................... 454 4:18 .......................................... 320
2 Samuilova 4:22 .................................... 63, 458
2 Mojsijeva 4:23 ............................ 74, 176, 657
6:14 .................................. 313, 314 5:21 .......................................... 782
4:21 ............................................ 35 9:10 .......................................... 553
7:13, 14, 22 .............................. 724 1 Carevima 11:1 .......................................... 438
7:14, 22 ...................................... 35 11:14 ................................ 265, 770
8:15, 19, 32 .............................. 724 19:1-15 ..................................... 486 11:25 ................................ 567, 568
8:19 ............................................ 35 15:1 .......................................... 520
9:7, 12, 35 ................................ 724 2 Carevima 15:3 .......................................... 782
9:12, 35 ...................................... 35 17:22 ........................ 647, 648, 738
10:1, 20, 27 .............................. 724 6:15-20 ..................................... 479 20:23 ........................................ 438
11:10 .................................. 35, 724 20:1-11 ..................................... 514 22:6 .......................................... 294
13:21, 22 .......................... 533, 534 23:7 ......... 235, 285, 601, 608, 655,
14:4, 8, 17 .................................. 35 1 Dnevnika 657, 666
17:3 .......................................... 474 24:6 .................................. 265, 770
19:5 .................................. 536, 537 28:9 .......................................... 782 25:9-12 ..................................... 772
20:1-17 ..................................... 571 29:14 ........................................ 100 25:11 ........................................ 623
362
20:3-17 ............................. 248, 411 25:28 ........................................ 520
20:12 ................ 299, 302, 313, 747 2 Dnevnika
20:13 ........................................ 527 Propovjednik
20:14 ........................................ 227 1:10-12 ..................................... 264
20:16 ........................................ 113 32:24 ........................................ 514 12:14 ........................................ 526
32:19 ........................................ 517
34:6 .................................. 334, 335 Jov Pjesma
34:7 .......................................... 136
34:30 ........................................ 478 13:15 ........................................ 496 5:10, 16 .................................... 680
28:24 ........................................ 782 5:16 .................................. 343, 349
3 Mojsijeva
Psalmi Isaija
4:4, 8, 10 .................................. 713
23:5, 7, 15-21, 34-42 ............... 627 14:1 .......................................... 343 6:1 ............................................ 680
19:14 ........................................ 657 6:8 ............................................ 366
4 Mojsijeva 23:4 .......................................... 811 6:9, 10 ...................................... 332
33:18 ................................ 467, 482 9:6 ............................................ 250
11:4-6 ....................................... 618 34:7 .......................................... 479 13:12 ........................................ 613
22:21-34 ................................... 514 34:18 ........................................ 456 14:12-14 ................................... 724
26:3 .......................................... 802
26:21 ........................................ 726 Sofonija 11:28, 29 .......................... 493, 634

27:5 .................................. 458, 459 11:28-30 ... 125, 452, 480, 651, 812
28:10, 13 .................. 327, 350, 354 1:14 .......................................... 368 11:29 .................................. 40, 125
29:21 ........................................ 633 11:30 ................................ 471, 556
30:15 ........................................ 473 Agej 12:7 ............................................ 85
35:6 .......................................... 240 12:30 ........................................ 432
38:1-9 ....................................... 514 2:7 ............................................ 778 12:33 ........................................ 577
42:2, 3 ...................................... 277 12:34 ........................................ 300
42:21 ........................................ 564 Zaharija 12:34, 35 .................................. 657
43:1 .......................................... 640 12:37 ........................................ 577
49:15 ........................................ 809 3 ............................................... 453 13:15 ........................................ 332
50:4 .......................................... 184 4 ............................................... 440 13:24-30, 36-44 ....................... 636
50:11 ........................................ 310 4:2-6 ......................................... 318 13:28 .......................................... 15
53:3 .......................................... 674 13:7 .......................................... 250 13:33 .......................................... 67
54:17 ........................................ 612 13:52 ........................................ 573
57:15 ........................................ 247 Malahija 14:22-33 ........................... 480, 703
58 ............................................... 95 15:11, 19, 20 .............................. 69
58:10 ........................................ 432 3:17 ............................................ 84 15:18, 19 .......................... 526, 527
61:1, 2 ...................................... 756 4:2 .............................. 27, 126, 411 16:24 .......................... 45, 522, 716
63:9 .......................................... 512 16:25 ........................................ 589
Matej 17:14-18 ........................... 808, 809
Jeremija 18:1-7 ......................................... 44
3:2 ............................................ 559 18:2-5 ....................................... 276
2:13 .......................................... 332 4:4, 7, 10 ...... 41, 95, 500, 659, 713 18:8, 9 ........................................ 44
363
17:5 .......................................... 709 4:5-7 ........................................... 25 18:10-14 ................................... 771
17:9 .......................................... 274 4:8-10 ......................................... 25 18:20 ................................ 263, 645
20:10 ........................................ 112 5:9 ............................................ 430 21:19 .......................................... 51
23:28 .......................................... 26 5:13 .................................. 436, 437 21:22 ........................................ 467
29:11 ........................................ 473 5:21 .......................................... 520 22:1-14 ..................................... 660
31:33 ................................ 536, 537 5:21, 22 ............................ 526, 527 22:37-39 ................................... 205
45:5 .......................................... 259 5:22 .......................................... 658 23:12 ........................................ 778
5:27, 28 .................................... 526 24:24 .................................. 40, 719
Jezekilj 5:28 .......................................... 658 24:37, 38 .................................. 567
5:29, 30 .................................... 693 24:37-39 ........................... 221, 232
11:19 .......................................... 80 5:48 .................................. 104, 147 25:1-13 ..................................... 535
16:49 ................................ 232, 444 6:4, 6, 18 .................................. 612 25:8 .......................................... 800
16:49, 50 .................................. 383 6:7 ............................................ 276 25:21 ........................................ 554
18:31 .................................. 95, 447 6:9-13 ....................................... 328 25:21, 23 .................................. 728
28:14 .......................................... 23 6:19, 20 .................................... 242 25:23 ........................................ 300
36:26 .................... 80, 95, 447, 670 6:20 .......................................... 104 25:30 ................................ 167, 800
6:20, 21 .................................... 474 26:41 ................................ 338, 616
Danilo 6:22 .................................. 323, 496 27:46 ........................................ 465
6:22, 23 ...................................... 69
1:8 ............................................ 377 6:24 .................................. 380, 516 Marko
1:8-16 ....................................... 553 6:26-28 ..................................... 587
1:8-17 ....................................... 568 6:30 .................................. 115, 569 1:22 .......................................... 580
1:17-20 ..................................... 742 6:34 .......................................... 472 2:27 .......................................... 512
3:14-18 ..................................... 327 7:2 .................................... 207, 208 4:24 .......................................... 580
5:5, 24-28 ................................. 316 7:7, 8 ........................................ 126 4:26-29 ......................................... 2
6:10, 11 .................................... 568 7:11 .................................. 536, 537 4:28 .............................................. 5
7:10 .......................................... 571 7:12 .................................. 207, 645 5:25-29 ..................................... 185
12:3 .......................................... 642 7:13, 14 .................................... 605 5:25-34 ..................................... 539
7:24-27 ............................. 127, 688 5:29 .......................................... 539
Osija 7:29 .......................................... 580 7:20, 21 .................................... 526
9:1-8 ......................................... 455 8:18 .......................................... 332
6:6 .............................................. 85 9:2 ............................................ 614 8:34 .................................... 45, 380
9:11 .......................................... 613 8:35 .......................................... 589
Joilo 9:12 .......................................... 727 11:13 .......................................... 51
9:13 .................................... 85, 480 12:30 ........................................ 102
3:14 .......................................... 368 9:20 .......................................... 706 12:30, 31 .................................. 205
9:20-22 ............................. 185, 539 12:37 ........................................ 335
Avakum 10:17 ........................................ 779 12:42 ........................................ 347
10:28-31 ................................... 137 14:38 ................................ 338, 470
3:6 ............................................ 247 11:7 .................................... 74, 293 15:34 ........................................ 465
11:28 .... 39, 66, 640, 678, 762, 803
Luka 12:1-8 ....................................... 242 14:5 .................................. 427, 707

12:32 ........................................ 349 14:7 .................................. 566, 576
364
1:46, 47 .................................... 492 13:4-7 ....................................... 277 14:12 ........................................ 707
2:14 .......................................... 499 13:7 .......................................... 463 14:16 ........................................ 148
2:42-47 .................................... 182 13:35 ........................................ 798 14:17 .................. 65, 251, 412, 452
4:4, 8, 10 ...................... 41, 95, 500 14:1-3 ....................................... 639
4:6-8 ........................................... 25 14:2 .......................................... 251 1 Korinanima
4:9-12 ......................................... 25 14:13 ........................................ 467
4:17-19 ..................................... 756 14:18 ................................ 468, 643 1:10 ............................................ 40
4:18 ............................................ 66 14:18, 19 .................................. 538 2:13 .......................................... 101
5:32 .......................................... 480 14:19 ........................................ 706 2:14 .......................................... 557
6:38 .......................................... 208 14:27 ........................................ 762 3:6 .................................... 736, 737
7:24 .......................................... 293 15:1-6 ....................................... 261 3:9 .... 124, 132, 359, 360, 377, 694
8:11 .......................................... 533 15:5 .......................................... 430 3:13 .......................................... 548
8:43-48 ............................. 185, 539 15:12 ........................................ 639 3:15 .......................................... 339
9:23 ............................ 45, 125, 380 15:14 ........................................ 490 3:16, 17 .................................... 508
9:24 .......................................... 589 15:18 ........................................ 557 3:17 .......................................... 321
9:47 .......................................... 348 16:2 .......................................... 322 3:19 .......................................... 780
10:27 ........................................ 205 16:33 ................................ 145, 479 6:19 .......................................... 412
11:23 ........................................ 432 17:3 ............................................ 53 6:19, 20 ............ 425, 662, 676, 797
12:4-7 ....................................... 137 17:15 ........................................ 479 6:20 ............................ 75, 427, 553
12:24-27 ................................... 587 17:17 ................................ 434, 776 9:25 .................. 388, 486, 568, 690
12:28 ........................................ 115 17:20 ........................................ 797 9:27 .................................. 380, 486
12:33 ........................................ 750 17:20-23 ........................... 426, 427 10:12 ........................................ 315
13:6-9 ......................................... 51 17:21-23 ............................. 40, 797 10:13 ................................ 473, 808
13:20, 21 .................................... 67 17:26 ........................................ 245 13:2, 3 ...................................... 242
13:24 ................................ 435, 605 18:36 .......................................... 14 13:4 .......................................... 241
14:11 ........................................ 778 20:11-16 ................................... 334 13:4-8 ....................................... 608
15:1-7 ....................................... 771 20:15, 16 .................................. 334 13:5 .......................... 209, 240, 529
16:10 ................................ 312, 487 20:24-29 ................................... 499 15:31 ........................................ 125
17:20 ........................................ 557 15:33 .......................................... 15
17:26, 27 .................................. 297 Djela 15:57 ........................................ 516
17:26-30 ................................... 232 16:13 ........................................ 309
17:27 ........................................ 297 7:22 ............................................ 97
17:28, 29 .................................. 315 9:6 .................................... 757, 783 2 Korinanima
18:14 ........................................ 778 10:32 ........................................ 434
21:2 .......................................... 347 10:38 ........................................ 569 2:16 .................................... 37, 432
22:44 ........................................ 465 12:1-17 ..................................... 479 3:2 ............................................ 433
23:13-32 ................................... 574 19:13-20 ................................... 700 3:3 .............................................. 66
23:46 ........................................ 495 24:26 ........................ 320, 328, 693 3:18 ..... 74, 75, 114, 212, 225, 331,
27:22-24, 44 ............................. 479 332, 336, 337, 418, 561, 578,
Jovan 600, 675, 680, 731
Rimljanima 4:17 .......................................... 491
1:12 .................................... 10, 781 6:14 .......................................... 305
1:18 .......................................... 250 1:16 ............................................ 66 6:19 .......................................... 519
1:29 .................................... 16, 767 1:17 ......................................... 537 7:10 .......................................... 456
365
3:1-17 ......................................... 82 1:25 .......................................... 525 10:5 ........... 69, 235, 236, 292, 324,
3:7, 8 .......................................... 14 3:31 .......................................... 563 325, 595, 656, 657, 691, 802
3:16 .......................... 250, 319, 600 4:21 .......................................... 537 10:12 ........................................ 300
3:17 .......................................... 249 5:3 ............................................ 803 11:3 .......................................... 461
4:10 .......................................... 600 6:12 .......................................... 486 11:13-15 ........................... 698, 700
4:10, 11 .................................... 773 6:13 .......................................... 236 11:14 .............................. 21, 24, 73
4:14 .... 48, 541, 575, 577, 629, 805 6:16 .......................................... 516 12:5, 9, 10 ................................ 461
4:25-30 ....................................... 82 7:12 .......................... 563, 564, 567 12:9 .......................................... 102
5:17 .......................................... 570 7:23-25 ..................................... 516
5:39 ............................................ 94 7:25 .................................. 229, 787 Galatima
6:37 ............................................ 33 8:1 ............................................ 260
6:38 .......................................... 692 8:7 ........................................ 22, 74 2:20 .................................. 238, 272
6:50-53 ....................................... 49 8:9 ............................................ 727 3:3 ............................................ 238
6:50-63 ..................................... 112 8:22 .......................................... 514 5:6 ............................ 146, 355, 540
7:37 ............................................ 70 8:28 .......................................... 496 5:16-25 ..................................... 516
7:46 .......................................... 335 8:32 .......................................... 457 5:17 .......................................... 390
8:12 .......................................... 643 12:1 ............................ 76, 486, 691 5:24 .......................................... 236
8:47 .......................................... 340 12:1, 2 ...................................... 275 6:7 ............................ 194, 416, 568
10:14 ........................................ 250 12:2 .................................. 600, 601
10:18 .......................................... 28 12:3 .......................................... 260
10:30 ........................................ 563 12:9, 10 .................................... 306
Efescima 2 Timotiju 1:22 .................................. 146, 241
2:4 ............................................ 112
1:21 .......................................... 694 1:7 .............................................. 34 2:9 ............................................ 812
3:19, 20 .................................... 478 1:12 .................................. 463, 531 2:11 .................... 76, 127, 236, 382
4:26 .......................................... 517 1:13, 14 .................................... 657 3:4 ............................................ 166
5:8 ............................................ 533 2:14 .......................................... 498 3:8 ............................................ 798
5:11 .......................................... 700 3 ....................................... 714, 715 3:15 .......................................... 333
5:22-25 ..................................... 160 4:5 ............................................ 262 5:3 .............................................. 55
5:23-25 ..................................... 161 5:5 ............................................ 269
5:25-27 ..................................... 222 Titu 5:7 .................................... 452, 473
6:1 ............................................ 216
6:1-3 ......................................... 747 2:14 .......................................... 560 2 Petrova
6:12 .......................... 123, 407, 676
6:17 ............................................ 89 Jevrejima 1:4 ............................ 239, 405, 731
1:5-7 ......................................... 547
Filibljanima 1:11, 12 .................................... 737 1:6 ............................................ 793
1:14 ............................................ 32 1:9 .............................................. 39
2:1-3 ......................................... 269 2:1 ............................................ 332 1:10 .......................................... 523
2:5 .................................... 324, 428 3:6 ............................................ 247 5:5 ............................................ 269
2:12 .......................... 287, 377, 427 4:13 .......................................... 782
2:12, 13 ........... 123, 420, 685, 686, 4:14-16 ..................................... 469 1 Jovanova
694, 757 4:15 .................................... 84, 512
2:15 .......................................... 669 6:6 ............................................ 498 1:9 ...................... 33, 126, 456, 677
366
3:14 .......................................... 642 6:19 .................. 185, 400, 476, 494 2:1 ............................ 126, 251, 456
4:4 .................................... 464, 651 7:26 ............................................ 32 2:6 .................................... 245, 727
4:6 ............................................ 470 8:10 .................................. 536, 537 2:14 .......................................... 309
4:8 ............................ 108, 635, 790 10:10 .......................................... 32 2:15 .......................................... 561
4:13 .......................... 317, 532, 788 10:23 ........................................ 687 3:1 .............................. 21, 249, 250
11:1 .......................................... 807 3:4 ............................................ 565
Koloanima 11:5 ............................................ 51 3:13 .......................................... 557
11:6 .......................................... 582 3:15 ............... 520, 524, 526, 527,
1:13 .................................. 674, 675 11:8 .................................. 733, 734 529, 608
1:27 .................................... 27, 428 12:1 .......................................... 105 4:10 .................................. 249, 251
2:8 ............................................ 723 12:2 .................................... 29, 495 4:16 .......................................... 247
2:10 ...................... 27, 51, 109, 358 12:12, 13 .................................. 761 4:19 .......................................... 206
2:18 .......................................... 723 12:13 .................................. 42, 432
3:2 .............................................. 74 12:15 ........................................ 639 3 Jovanova
3:3 ............................................ 123 12:24 ........................................ 401
3:8 ............................................ 582 13:4 .......................................... 296 2 ................................................. 27
13:5 .......................................... 263
1 Solunjanima 13:8 .......................................... 496 Juda
1:6 ...................... 65, 251, 412, 452 Jakov 6 ............................................... 713

2:19 .......................................... 238 22, 23 ................. 80, 632, 633, 769
5:23 .................................. 434, 659 1:5 ............................................ 764 24 ............................. 405, 406, 732
1:5-8 ......................................... 709
2 Solunjanima 1:17 .......................................... 247 Otkrivenje
1:22, 23 ...................................... 50
2:7 ............................................ 699 1:25 .......................................... 332 3:15 .................................. 157, 316
2:9-11 ......................................... 20 1:26 .......................................... 577 3:17, 18 .................................... 273
2:9-12 ....................................... 712 1:27 .................... 27, 606, 626, 627 3:18 .......................... 284, 725, 727
2:11 .......................................... 699 3:6-10 ....................................... 572 3:21 .......................................... 125
5:3 ............................................ 726 3:17 .......................................... 262 7:14 .......................................... 381
4:7 .............................................. 24 7:15-17 ..................................... 651
1 Timotiju 5:4 ............................................ 438 7:17 .......................................... 465
5:13-16 ..................................... 467 12:7, 8 ........................................ 23
1:12 .......................................... 811 5:20 .......................................... 190 12:10 ........................................ 580
2:9 ............................................ 560 14:12 .......................................... 95
4:1 .................................... 147, 718 1 Petrova 14:13 ........................................ 460
4:2 .............................. 38, 322, 339 22:10 ........................................ 804
4:8 .................................... 238, 405 1:5, 6 ........................................ 386
5:24 .......................................... 523 1:7 .................................... 676, 794
6:12 .......................... 105, 462, 693 1:8 .................................... 476, 579
6:16 .................................... 28, 194 1:8, 9 ................................ 811, 812
6:18 .................................. 607, 750 1:13 .................................. 630, 656
6:20 .................................. 446, 697 1:13-15 ..................................... 108
367
INDEKS POJMOVA
(Napomena prevodioca: Zbog sloenosti izraza u engleskom jeziku, na nekim mjestima mogua je upotreba
sinonima u prevednom tekstu u odnosu na indek, kao i ponavljanje pojma u indeksu)
A
Adventisti sedmog dana, trebaju biti odvojen i osoben narod 559
Ambicija(e), Boji zakon preusmjerava * 526; bezvrijedne * 70, 90, 318, 325, 342, 470, 471, 517, 686, 687, 769;
vrijedne * 102, 103, 318, 343, 351. Vidi takoe Ciljevi, Tenje
Ambiciozni projekti, Sotona predstavlja * 642
Arbitrana kotrola, od strane mua ili ene 161, 425
Arbitrana mjerila vezano za mlade 342, 343
Argument, dobar na svom mjestu 574; ljubav pobjeuje kad je * nemoan 210; najubjedljiviji * pod provokaci-
jom 755; najmoniji * u korist hrianstva 617; jednostavna objanjenja bolja od * 574; ismijavanje
slaba zamjena za * 269; kad * ne postie nita 80, 287
Argumentovane propovijedi 500
Ateisti, ta initi sa * 268
Atmosfera, okruuje duu 34, 96, 207, 733
Automati, djeca ne smiju biti * 707
Autoritet, u domu 175; bez ljubavi 210
Avenije due, dobro uvati 107, 228, 733
Averzija, prema aktivnom radu 604
B
Bajke ili prie, povrne i uzbudljive * 110-112
Bajke, mnotvo * 308; odbacivanje Biblije vodi u * 742; duhovne * 306; uenici odvraeni od Boje Rijei *
196
Bakster, Riard, iskustvo * 809
Banenje (pijanenje), stimulie strasti 315
Banalnosti, um se ne smije zaokupljati * 52
Baterton, Tomas, glumac 582
Beletristika literatura 591
Besciljnost 343-345
Besciljnost, ne biti * 167
Beskorisnost, zbog lijenosti 605
Beskoristan, kako ljudi postaju * kao Boje sluge 610
Bespomonost, ene 485
Besposlenost, kao avenija u porok 604: Biblija ne odobrava * 353, 603; negativne posledice * 121, 344, 353,
603, 604, 632, 734; je grijeh 115, 287. Vidi takoe Neaktivnost, Lijenost
Bezbonici, druenje sa * 307
Bezbrinost, uvati se od * u duhovnim stvarima 286, 332
Beznae, ena koja je osjeala * 485
Beznaajne stvari 52, 353
Beznadenost, u djetetu 488
Bezvrijedna osoba, ljubazan kurs prema * 432, 775
Bi, gnjevne rijei kao *522
Bievanje samoga sebe, osobe koje * radi grijeha 291
Biblija, takva kakva jest, na vodi 93, 108; dokaz da je * Boja Rije 678; je sama sebi tuma 346; razliita
tumaenja * 54; najinteresantnija knjiga 108; nae pravilao ponaanja 784; korienje * da se podri
zabluda 43
Biblijska istina, poznavanje *, neophodno u razotkrivanju zablude 309
Biblijska pravila, poznavati * 535
Biblijske istine, uiti mlade da objanjavaju 364, 365
Biblijski uenik, marljiv, nagrada za * 101
Biblijsko znanje, protivotrov za insinuacije 96
Biblioteke, knjige u * 108, 109
Bijeda 644, 763
Bijedni, sreni ili * kao porodica 501
Bijes 519. Vidi takoe Gnjev
368
Biti u krivu, kad je izvjesno da ste vi * 78
Bitka(e), svako bije vlastite * 430; mi nijesmo u izmiljenoj * 555; okrutne *, vjerovati Hristu u * 810. Vidi
Borbe
Blag, budua majka treba biti * 132; ljubav ini ovjeka * 241
Blago postupati sa ljudskim biima 440; sa malim djetetom 169
Blagodati, hrianske * , rastu ispoljavanjem 805
Blagoslovi, zaboravljene * prizvati u sjeanje 272
Blagost ili dobrota, kultivisati * u domu 156; vjerna osoba sjedinjuje * sa svojom silom 439; autoritet mua treba
se ispoljavati sa * 160; uticaj * iscjeljuje 151; pouke o *, roditeljima i uiteljima potrebne * 189, 190;
potrebna * u ophoenju sa bolesnicima 766; istinska *, pogrena zamisao o * 287
Blagostanje, stvarno * 405
Bludna strast(i), ne poniavati misli u slubi * 218; tjelesne i ulne 236; Boji zakon biljei * 526; kako mladi
mogu trijumfovati nad * 378; odavanje * 516; neuredne i niske *, ena kao sluga * 222, 225; voice
razuma okaene o vrat * 144, 305; izopaeni apetit je * 382. Vidi takoe Strast, Senzualnost
Bludne gadosti, prikrivene branim zavjetom 297, 298
Bludne sklonosti, mesna ishrana stimulie * 390
Bog, postojanje * neshvatljivo 742
Bogatstvo, gomilanje * 625; potovanje prema * 276, 277; mo * kvari i unitava 206, 644; trka roditelja za * 4
Bojaljiv i skuen 214
Bol, Hristov prilikom raspea 464, 465, 514, 515; molitva *, srce ispunjeno * 462
Boleljivost, umiljena * invalida 689, 690
Bolesni, sluba * 477, 499
Bolest due 63
Bolest(i), umiljena *, smrti uzrokovane * 588; mentalni uticaj u nadvladavanju * 63; nikad ne dolazi bez uzroka
143; devet desetina * ima svoju osnovu u umu 59; djece: uzrokovana prestupom roditelja 143,
prenesena od roditelja 292; due, lijek za * 492; proizvedena pomou mate 60; sotonski medijumi
tvrde da lijee * 701
Bolest, doivotna * iz uionice 312
Bolest, posledica 6000 godina prestupa 510; mentalna *. Vidi Ludilo, Mentalna bolest; mnoge * potiu u umu
62, 396
Bolesti, due 403
Bolnica, prostrana *, svijet kao * 756
Bolovi i patnje, priroda protestvuje putem* 510
Bolovi u leima, kod djece zbog masturbacije 290
Borba(e), u ispunjvanju dunosti 555. Vidi takoe Bitke
Brane obaveze, mladi nijesu vjerni * 299
Brani odnos 155, 157, 220, 221
Brani zavjet 297, 298
Brak, pogrene zamisli o * 295; srean * je mogu 213, 425; prevremeni *, krize u * 298; ljudi koji postupaju
kao opinjeni po pitanju * 297; koji Bog ne odobrava 299, 305; nerazboriti *, pravila koleda
spreavaju * 295, 302, 766; koji ASD ne odobravaju 219; sa nevjernicima 296, 304, 305
Bratstvo, ljubav koja obuhvata * 244; istinska utivost pokazuje obzir za * 255; opte *, Hristova religija pove-
zuje sve u * 244
Brbljanje, Sotona zna sva * 779
Brbljivci ili ogovarai 113
Breme(na), dolaze svima 284; osloboditi se * koja spreavaju odmor srca 508; dananja *, hrabro nositi 473;
sjutranja *, ne muiti se sa * 473
Brinost, postupati sa * 103
Briga 68, 466-468, 470-472, 493, 523, 807. Vidi takoe Zabrinutost
Briga o sebi 795, 796
Briga(e), ne dodavati sjutranje * dananjim 472; pozajmljene, sloboda od * 65, 412, 452, 469; uzroci * 470;
dolaze mladim parovima 153; grozniave * 469; sloboda od * 12, 65, 412, 452; negativne posledice *
65, 250, 251, 412, 452; ljubomorna *, nadzirite svoj ivot sa * 780; mnotvo *, Bog nije optereen *
472; Sotonin izraz lica pun je * 524; obuavati djecu sa *150; trag * 353; optereen *, ne biti * 467,
469; ta initi sa *, 12, 165, 452, 480, 759, 776; svjetovne * 128. Vidi takoe Briga o sebi
Brige i bremena, smanjiti * buduih majki 132, 133
Briljantna omladina ne postie uvijek najvei uspjeh 309, 310
Brod, jedna rupa moe potopiti * 728; bez komapasa i sidra, poput * 641
Brz pogled, koji ranjava 520
Brzo misliti, ljudi koji e esto morati * 443
Buan, zato su neka djeca * 150
Buna djeca 150
Buni zahtjevi, nae pale prirode 145
Budnost, opasati moralnu prirodu sa * 73
369
Budunost, ne dopustiti da * oslabi srce 458; mnogi nee da vjeruju Bogu za * 469; briga za *, mnogi se * 474;
briga ne moe raspoznati * 471
Buka, uticaj * na majku 486
C
Celibat 220
Cenkanje oko malih suma 436
Cijenjenje od samih sebe 274
Cijenjenje, Bojeg karaktera 422; ljudi trae * 790, 791; rijei *, uinak * 158, 215. Vidi takoe Samo-
vrednovanje
Cijenjenje, od drugih, elja za * 208
Cilj(evi) 139, 154, 193, 341-344, 364, 367, 399, 442, 644, 656, 737, 805, 806. Vidi takoe Objekat, Namjera
Cilj, u ivotu 795
Cilj, uzvieni 341, 366, 367
Cirkus 590
Civilizacija, naa izvjetaena * 559
Cjelovitost 6, 352, 546
Cjelovitost ili potenje, savjesna *, gubitak * 321, 691; navike *, kako stei * 270; uzvieni osjeaj * 617; posto-
jana * bitna 332, 333, 547; stroga *: pokriva nepoeljne crte karaktera 437, u karakteru 552, 553; strikt-
na *, Hristos bio omraen zbog svoje * 527; nepokolebljiva *: blista poput zlata 438, duhovnim
savjetnicima potrebna * 766
Crkva adventista sedmog dana, potrebna reforma u * 559

aj, negativne efekti * 321, 485, 589, 590
amac za spasavanje, Hristos kao Kapetan * 673
ast, dobro ime * rtvovano 296; visok osjeaj *, dijete moe imati * 198. Vidi takoe Samopoasti
enja, nemirna *. Vidi Nemirna enja
enjiv pogled 526
ednost, ouvati najstroiju * 432
estitost ili potenje, unutranja *, kako imati * 89
ia Tomina koliba 110
io, kad se ne osjeate * 758
istota, elja za * nije dovoljna 685; uvieni osjeaj * 617; napredak u * 69; imati ljubav prema * 632; odrava-
ti* 146, 147; moralna *, gajiti moralnu * 256; vraanje zabludjelog u * 439
istota, gajiti navike * 177
itanje pria 110, 591
itanje, zainteresovano * Svetog Pisma 95; elja za * kod djece, roditelji moraju kontrolisati * 285; pokvarene
strasti podstaknute * 229; prekomjerno * 11; povrno * 315; domae dunosti i * 511; neprimjerno *
107, 111; odavanje * i zanemarivanje fizike vjebe 511; neumjerenost u * 591, 592; neumjerene
navike * 111, 112; lako (povrno) * 114, 605; elja oka pobuena * 229; stvaranje mentalnih pijanica *
111, 112; pravilno naglaavanje pri * 581; isto i zdravo * 107; temeljito *, gubitak ljubavi prema *
110; koje sugerie neiste misli, izbjegavati * 107, 111, 228, 229, 591, 733; povrno * 110; nepaljivo *
96; pogrene navike * 591. Vidi takoe Knjige, Beletristika, Magazini, Navike, Romani, Prie,
Prouavanje, Bajke
itati, jasno i sa razumijevanjem 581, 582
ovjek drutva, ovjek Boji ne guta * 45
ovjekova priroda, ne moe odbiti mo zla 206
uda, Sotona ini * da obmane 710; koja Bog ne ini 35
udotvorna mo, Boja * da preobrazi grenika 47
ulna malarija, um pomraen * 412
ulne stvari, umovi navedeni da se bave * 95
ulni porivi. Vidi Nagoni
ulni umovi 305, 306
ulno ili senzualno, drati se dalje od svega to je * 237
ulno zadovoljstvo, ljubav koja nije bolja od * 296, 297
ulnost, velika * u roditeljima prenosi se na djecu 138; dom previe svet za * 157; u braku 223; u privatnom i-
votu, oistiti * 239; kuanje na * meu onima koji nijesu u braku 231
vrstina ili postojanost, bitna u porodici 175; nedostatak *, velika teta priinjena zbog * 419
370

utanje, gnjev doekan * 522; reitost * 582; koje je zlatno 772
D
Danilo, kao primjer moralnog razvoja 105; njegov visoki i sveti standard 237
Degradacija, opisi * 763
Delikvencija, maloljetnika * 566, 567
Depresija, nakon uzbudljivih zabava 646; uzrokuje bolest 482; ne odavati se * 492; Ilija u * 486; prati seksualnu
podatljivost 485, 486; kako ukloniti * 435; poput debeog prekrivaa od magle 492; propovjednik koji
raste u * 492; od bolesti, osobe pod * 491; duha 484-487, iskustvo EGW sa * 811, 812; bolesnik se
treba uzdii iznad * 467; duh entuzijazma koji ostavlja * 49; uzdii se iznad *, pomoi bolesniku da se
* 482; neprirodna *negativne posledice * 483; kad * padne na duu 496
Depresivan, EGW je odluila da ne bude * 492; plemenitost karaktera se ne stie dok smo * 490; pjevati kad
smo * i pritisnuti tugom 538; ta initi kad smo * 495. Vidi takoe Utuenost
Depresivna osoba 770
Depresivni hriani daju pogrean utisak 758
Depresivni pacijent 493
Deset Zapovijesti, prestupanje *, bolest uzrokovana zbog * 569, 570. Vidi takoe Zakon Boji
Dijete koje se kaje, oprostiti * 170
Diktatorski nastrojen, ne biti * 40, 241; osobe koje su *, ne zapoljavati kao uitelje * 688
Diktirati, uitelji koji vole da * 199
Diplomatija, sama * nije tajna istinskog jedinstva 501
Disciplina, ljudi kao bebe u * 264; ne unositi grubost u * 284; uitelj treba podsticati * 200; odluna *, vanost *
102; za jedan um slomila bi drugi 551, 552; vrsta *, ne gubiti blagoslov * 703; gruba * od strane
roditelja i uitelja 282; striktno se drite * 301; labava * u djetinjstvu 599; mentalna *: od pomo kroz
ivot 667, rave navike spreavaju * 382; djece 502, 519; strpljiva * djece 150; pravila *, pridravati se
* 124; svi ne mogu podnijeti istu strogu * 633; stroga *, obuka due zahtijeva * 13; surova *, uiti
mlade da se suoe sa * ivota 223, 224; vrsta i postojana * za sreu djeteta 171; um uenika moe stei
* 191; cjelovita *, zato dijete odbija * 518. Vidi takoe Samodisciplina
Disciplinovati dijete kako valja u prve tri godine 149
Disciplinovati sebe, uz postojan napor 301
Diskrecija 100, 735
Dispepsija ili loa probava, nervoznih ena 393
Dispeptiar, stvari koje ine da neka osoba postane * 63, 393, 396, 443; mentalni *, mladi koji su * 110; religioz-
ni * 635
Djelotvoran, zanemarivanje da se postane * 264
Djelotvorni radnici, u Bojem djelu 506; oni koji su suvie lijeni ili nemarni da budu * 602
Djelotvornost (efikasnost), ne initi nita to bi pokvarilo * 301; podjednaka *, ne rade svi sa * 341; vjena * na-
lazi se u Hristu 687; izvrna sposobnost raste u * sa upotrebom 263; vjera koja proizvodi * 541; budite
* koliko moete 301; Bog nam daje * 154; rast u * 45; iskoristite svoju * na najbolji nain 154; Bog
cijeni samo dobrotu kao * 66; kad ljudi ine Boga svojom * 263, 264
Djetinji umovi, roditelji moraju da budu jedini uitelji * 150
Dobar, biti * prije nego to moete initi dobro 767
Dobronamjerna osoba, blistavo lice * 483
Dobronamjernost, Hristova nesebina * 182; univerzum izraava Boju neogranienu * 249; Hristova *, bez
Dobrota, elja za * nije dovoljna 685; probuditi ljubav za * 70; samo je * djelotvorna 66; uzor *, Hristos je na *
622; svojstvo istinske ljubavi 644; govorite o Hristovoj * 808; vrednija od moi 739
Dobrovoljna sluba, Bog eli * 422
Dokaz, teina *, odluivati iz * 672
Dokolica, prevelika * 602, 631, 632. Vidi takoe Neaktivnost
Dokon i nespokojan duh 314
Doktrina, lana *, najsigurniji nain da se uniti * 500; zdrava *, fanatizam zatvara vrata * 46
Domae dunosti, uiti djecu * 287
Dominacija, povlastica najjaega 724
Doslednost, bez svojeglavosti 184, 622, 623
Dostojanstvo, imati * 226, 259; nebesko * 667; kako da sauvate svoje * 198; gvozdeno * 482; rezervisano *
184; istinska ljubav daje * dui 209; neprimjereno *, greka * 79
Dovoditi u pitanje, opasno je * boansku svjetlost 575
Dovoljnost. Vidi Samodovoljnost
Droge, jake *, kako eliminisati potrebu za * 597; mone *, osobe koje podnose patnju trae * 512
371
Drska djela 25
Drska hrabrost, izgled *, djeja obeshrabrenost prikrivena * 488
Drska sloboda kerki 298
Drutvena dobrota 622
Drutvena ekonomija, nacije 625
Drutvena jednakost 625
Drutvena mo, koristiti * 62, 622, 628, 805
Drutvena preimustva, kao talenti 621
Drutvena zabava 315
Drutvena zajednica 622
Drutvene crte karaktera 621
Drutveni ivot 623, 625, 627
Drutveni atributi 483
Drutveni elementi, u naoj prirodi 622
Drutveni odnosi 622, 805
Drutveno bie, ovjek stvoren da bude * 161
Drutveno optenje, koristi od * 621, 622
Drutveno tkivo, oblikuje se vaspitanjem 367, 624
Drutveno uivanje, skupovi za * 623
Drutvenost, kultivisati * 289, 621, 625
Drutvo, djeca vole * 168; zla u * 66, 267; moderno * 178, 667; je u neredu 623; zakon uzajamne nezavisnosti
u * 267; budunosti 4; izgnanici od * 623; stalei u *, nikad se nee izjednaiti 626; stvari koje demora-
liu * 625; dobrobit *, uticaj doma na * 174; djevojka koja voli * mladih mukaraca 301
Drugarstvo, Bog oblikovao ovjeka za * 609; prirodno je traiti * 609
Dunost(i), proputanje da se djeca vaspitaju za * 61; laka * za jednoga je teka za drugoga 615; male *, ne zane-
marivati * 604; zanemarene *, prizvane u sjeanje 277; dananje *, vjerno ispunjavati * 472; mladi
kojima je * uivanje 343
Dua bolesna od grijeha, lijek za bolesno tijelo i * 683, 684
Dua, avenije *, dobro uvati * 107
Duevna bolnica 41, 144, 454
Duh i ivot, potrebni u Bojem djelu 375, 376
Duh samoodricanja, uitelju potreban * 190
Duh(ovi), zli *, zajednica sa * 608
Duhovite primjedbe 268, 292
Duhovna sila, steena godinama iskustva 17
Duhovno iskustvo, karakter * 635; pokvareno usled zloupotrebe eluca 618
Duhovnost, zabluda o * 291, 411; meso negativno utie na * 407; neznanje ne poveava * 365; razgovor koji je
poguban za * 779
Duvan, negativne posledice * 74-76, 297

avolja radionica, navika koja postaje * 195
E
Egocentrinost 45, 271, 275
Egoizam, srca oiena od * 339, 340; neka ne bude * 576; odvaja ovjeka od Boga 30
Egzistenicija, borba za * 756
Eho, ne biti * drugih 785
Ekonomija, bitna u srenom domu 180; navike * jaaju razum 259; pouke o *, uiti studente * 366
Ekstremisti, pravi hriani nijesu * 48
Elektrina baterija, srca na koja Duh djeluje kao * 198
Elektrina mo, mentalna aktivnost mozga pospjeuje * 60, 396
Elektrina sila mozga 400; sotonski iscjelitelji koji su kanali za * 701
Elektrina struja(nja), u nervnom sistemu 230, 446
Emocije, promjenljive * 126; kao oblaci 126; Hristos dovodi * pod kontrolu razuma 124; laskanje sebi nije hri-
anska * 274; nije mudro podrobno prouavati svoje * 617; depresivne * kode zdravlju 62, 63, 759; ne
ine vas Bojim djetetom 124; upranjavanje vjere nasuprot dokazima * 687; kolebljive * izmeu nade
i straha 126, 127; Duh stvara u nama svete * 600; kad ne moete kontrolisati svoje * 124; unutranje *,
kako kontrolisati * 125; jedenje koje otupljuje izotrenije i svetije * 389; drati podreene razumu i
savjesti 31, 325; nijesu pouzdane 126, 693; ljubavi, srce koje nije natopljeno * 528; religija nije puka *
372
286; oivljavanja koja uzbuuju * 590; Sotona nastoji da uzbudi * 31; grene *, odgovornost Bogu za *
526; podreen *, ne biti * 126, 127; podlone spoljanjim okolnostima 126; optereivanje nerava * dok
su nervi pokreta neaktivni 375; prava ljubav nije * 206; snane *, ivot doveden u opasnost usled * 519;
udesne * nijesu bitne 126; vi ne moete kontrolisati svoje * 549, 694. Vidi takoe Osjeanja, Strasti
Emocionalna atmosfera, promjene u * 812
Emocionalna religija 126
Energetiar, upozorenja protiv * 700, 701. Vidi takoe Hipnotizam, Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom
Energian ovjek, primjer * je dalekosean 801
Energija(e), usmjeravati * mladih u prave kanale 290; vaspitanje i * 187; bitna u odgovornom pozivu 342; najve-
a * podstaknuta Hristovom ljubavlju 65; najvei interesi zahtijevaju * 795; moe se proistiti 31;
pogreno usmjerena * 798, 799; potrebno unijeti vie * 801; potrebna za koristan rad utroena na
zabavu 313; novi poredak *, pogrene pretpostavke o * 29; potrebna * karaktera 666; potrebna *
unutranjeg ivota 237; prevelik upliv * kod mladih 290; suzbijena * od zatvaranja u uionice 290, 291;
nespokojna * na koju se avo smije 104; postojana *, potreba za * 801; vitalna *, mozak unosi u um *
407; mladima je potrebna * da se udovolje zahtjevima 556
Entuzijazam, u kojem mladi nalaze istinsko zadovoljstvo 343; mo * u glumi 582; duh * koji se ne smije ohrab-
rivati 49
F
Falsifikat, koji zavodi due 307; vjere je pretpostavka (uobrazilja) 534
Familijarnost(i), jedan in * moe dovesti u opasnost vau duu 256; besramna *, misli koje vode u * 227; nepri-
kladna *, Hristos nije ohrabrivao * 184; sa grijehom, ini da on izgleda manje odvratan 558; ene ne
smiju ohrabrivati * 226
Fanatini pogledi, o Bogu, upozorenja protiv * 306
Fanatini umovi, Hristos je bio poslan * 791
Fanatik, ne biti * 436
Fanatik, smjeten u duevnu bolnicu 41
Fanatizam 38, 46
Fanatizam, Hristova umjerenost nikada nije vodila u * 184, 623; strpljivo doekati * 766
Fantastika ili beletristika, mata izopaena itanjem * 108
Fantazija(e), glupe *, djevojaki um ispunjen * 302; ljudske *, Hristos nikad nije podsticao * 587; nesvete *,
osobe koje se odaju * 306
Fariseji, ideja * u odnosu na molitvu 276
Farisejizam 242
Filozofija, najdublja *, misterije koje ne moe dokuiti ni * 569; lano nazvana * 446; ljudska * nasuprot boan-
skoj filozofiji 712, 713; pomenuta u Koloanima 2:8 723; uska * 49; paganska * 750 759; Sotona radi
preko * 711, 712; nauke o umu, upozorenja vezana za * 783 (Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam,
Magnetizam, Mesmerizam, Kontrola uma, Lijeenje umom)
Filozofske dvorane 101
Finansijske potekoe, kako doekati * 493
Fiziologija, vana u djetinjstvu 640
Flertovanje, duh *, udvaranje u * 295
Flertovati, studenti ne smiju * 302
Fotografije, obnaenih ena 229. Vidi takoe Slike
Frenologija, Sotona koristi * 19, 20, 698, 711, 712, 720
G
Geologija, krivotvorine u * 743
Gest(ovi) 520, 590
Glad due 34
Glad due, krik za Bogom u * 262
Glas, kultivacija * 580-582; dar koji treba pravilno koristiti 572; ljubav potinjava * 209; muzika *, ouvati *
580; osobenosti *, Sotona koristi * 42; prijatan *, za srean dom 180; kako promijeniti svoj * 68
Glasovi, koji demoraliu 113
Glava porodice, mu kao * 160
Glava, zdrava hrana pogodna za bistru * 166l svoju * iskoristite na najbolji nain 197. Vidi takoe Mozak, Ra-
zum, Um
Glavobolja, masturbacija uzrokuje * 290
Gledanje, izbjegavati * onoga to sugerie neiste misli 107, 228, 229, 571, 733; kroz gomilu nesvarene hrane
770
Gledite, nepristrasno * 47
373
Glupo osmjehivanje 180
Glupost (besmislica) 315, 574, 605
Glupost, mudrost koja je * 30, 780
Gnevljiv duh, odavanje * 520, 582
Gnevna osoba, padanje u veu vatru 522
Gnjev 517, 520, 523. Vidi takoe Indignacija
Gnjev, kao ubistvo 520; utiava se kad se mirno doeka 522; teko obuzdati * 520; preputanje *, grijeh 516;
povrijeenog astoljublja 517; pogubni efekti * 60, 691; spreava Isusa da ue u dom 15; raspirivanje *,
nikada se ne isplati 192; pravedna ogorenost 516, 517; prema djeci 518, 519, 552; kad ljubav zauzme
mjesto * 760; bijelo usijanje od * 520. Vidi takoe Indignacija, Strast, Narav, Ljutnja.
Gorina, odagnati * iz due 516; kad doe smrt nema * 503; korjeni *, gajenje * 639; izgoni ljubav 277; mora se
iskorijeniti 205; duh * pobuuje kriticizam 521; proizvodi samopotovanje 277; zamjena za * 464;
ivotna * zanemaruje pomo 86
Gostoprimstvo, pravo * se malo ispoljava 179
Govor(i), grubost u *, bez * 540; optuivaki * 500; kultivisati nain * 581, 582; organi *, naprezati * 581; moi
* pod kontrolom razuma 581; osvetoljubiv * 529; otar * 175; talenat * 15, 799; neprikladan * 208.
Vidi takoe Jezik, Izraavanje, Rije
Govor, pravilan * 580, 581; zli *, jedna rije * 676; grub ili neutiv * 46; javni *, sposobnost za * 580, 581; vul-
garan * 156
Govorenje, prazno * kod djece 605; navika mnogo * 779; o nepoeljnim stvarima 662; greno *, ene 779
Govoriti nepromiljeno, ne * 435
Govoriti zlo, ne * 439
Govoriti, kao to bi Gospod govorio 425; jasno i razgovjetno 424
Govornik, Hristos kao * 580, 581, 623; javni * 424
Grka, izuavanje * 195
Graanske vlasti, suprostavljanje *, upozorenje protiv * 504
Granit, vosak koji postaje * 294
Greka(e), budite spremni da priznate svoje * 523; drugih, naa dunost vezano za * 46, 209, 634; naroite *,
dijete esto ukoravano za * 488. Vidi takoe Propusti
Greka(e), drugih, ispravljanje * 519, 633, 728, 790; oprotene i zaboravljene 503
Grena priroda, borba protiv * 32
Grenik, nije svako sposoban da popravlja * 80, 769; ukazati * na Hrista 453; prema * pokazati njean i saaljiv
duh 500
Grenost, osjeaj * truje izvore ivota 451
Gria savjesti ili kajanje, dodatno breme * 471; gorko *, jezik koji donosi * 257; Hristos je obeao da e ukloni-
ti * 259, 451; osjeanja *, masturbacija uzrokuje * 258; negativne posledice * 59, 451, 458; stajati pred
Bojim zakonom bez * 260
Grijeh(si), priznati * se oprotaju 277; osloboenje od *, iscjeljenje sa * 683, 684; otputanje * je in due 571;
ako nosimo vlastite * 456; najcrnjih boja, brak pokriva * 222; ponavljanje * slabi mo otpora 795;
izbjegavati zaetak * 325
Grob, kua kao * 486, 487
Grub nain, govorenje na * ranjava 45
Grub, istina ne ini ovjeka * 177
Gruba osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 685
Gruba osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 688
Grubi govor, utie na ivot u domu 156
Grubo ophoenje, dijete predmet * 201
Grubost, dom gdje nema * 175; sree se u ivotu 243; nikad ne pokazivati * u domu 157
Grubost, istina ne stvara * 177
Grubost, ne unositi * u disciplinu 284; razvija svojeglavost i neposlunost 81; poremeeni eludac moe uzroko-
vati * 443; ne pokazivati * 356; atribut Sotone 192; neki uenici ive pod * 81; ne govoriti nijednu rije
* 257
Gubitak, nema * sa Hristom 788
Gunala, sposobni ljudi kao * 577
Gunanje, zadralo drveni Izrael izvan granica Hanana 179, 498; pomisao na *, ta umiruje * 259, 631
Gunanje. Vidi Nezadovoljstvo, Jadikovanje
Gvoe, u krakteru 35
Gvozdena uprava, ovjek koji sprovodi * nad drugima 53; obuavanje djece putem * 282, 283
H
Harfa, sa hiljadu struna, ljudsko tijelo kao * 373, 374
Heroji, istinski *, ko su * 689
374
Hipnotiki uticaj Sotone 719
Hipnotisati, umovi e biti * 719
Hipnotizam 713, 716-719. Vidi takoe Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom
Hjum Dejvid, skeptik
Hladna indiferentnost 38
Hladnoa, atribut Sotone 192; muevljeva kruta * 485; prema brai 277; kad nestaje vaa * 541
Hrabrost, steena viegodinjim iskustvom 17; imajte * kad date sve od sebe 735; unijeti * u svakodnevni posao
376; bolest tei da uniti * 484; kako dati * nekom ko grijei 756; vi moete imati * u Gospodu 464;
nedostatak * za pokoravanje osvjedoenju o dunosti 267; moralna * da se obuzda apetit 511;
pospjeuje zdravlje i produava ivot 458, 647, 738; Sotona nastoji da uniti nau * 480; govoriti o *
dui umornoj od grijeha 514; prouavanje koje tei da uniti 760; dovoljno * da se djeluje iz naela 362,
363; iskuenja zamiljena da unite * 128; uzdii se iznad hrianskog svjetskog standarda o * 268;
rijei koje donose * klonulom duhu 158; rad za Boga sa * 375
Hriani koji se ale, zatvaraju grenicima put ka Hristu 433
Htjenje, na udio u *, Sveti Duh ne ini * 691
Hvala, opasnost za hrianina 34; za mrtve 503; duh * unapreuje zdravlje 795, 797; rije * koristi djetetu 168.
Hvalisavost, ljubav nikad ne podstie * 241; osobe koje nijesu * 769
Hvaliti, ne nanosite tetu ljudima * ih 435
I
Ideal, Boji * za nas 105, 106; visok i svet *, upraviti um na * 344
Ideja(e), iroke *, mladim ljudima potrebne * 309; idoliziranje nekoliko * 43; ostavite svoje * u podnoju krsta
541; razliite * o Svetom Duhu 54; odreene *, borba za neije * 40; prethodno ustanovljene * 597;
izloite svoje * na jasan i povezan nain 668; meusobni odnos * daje im vrijednost 668; iste *, mi ne
moemo imati svi * 377; trae izraza 419; set *, ena pod kontrolom * 594; grene *, oslobodite se *
90; praznovjerne * uvijek su uniavajue 759; radnici se razlikuju u * 615
Identitet, svako ima * koji se ne smije podreivati 709; Bog svakom daje vlastiti * 85
Idolizirati, dijete ne treba * 169
Igranje, pri prenoenju Kovega zavjeta 313, 314; osobe odate *, sudbina * 314, 726, 736
Igranke zadovoljstva 315
Ilustracije, Hristove * 181, 587
Imaginacije, zle * 405
Imaginaran, patnja koja je * 511
Imaginarne stvari, glumci govore o * kao da su realne 592
Impuls (poriv ili podsticaj), djelovanje iz * 552; bolji *, vezano za onoga ko grijei 775; slijepi * pri sklapanju
braka 303, 304; gajenje * 355; udvaranje koje slijedi * 295; oslobaanje od * 123; ne djelovati iz * 292,
552, 765; prekomjerno prouavanje i * 444; budue majke 134; vjera nije * 537; slijeenje * umjesto
razuma 138; plemeniti * 153, 212; dobri *, atmosfera koja slabi * 482, 483, su dar od Boga 541, 611;
srea se ne nalazi u * 643; ima svoje sjedite u tijelu 441; koji daje zdravlje 705; u studentima 81;
nesposobnost kontrole * 124; odavanje * koji uniava 225; ljubav probuena * 213; ljubavni * u
djetinjstvu 212; ovjekov najjai * 643; trenutni *, rijei izgovorene iz * 575; prirodnog srca 316;
nervozan ovjek pokrenut iz * 490; novi *, podstai * 183, 623; razum pod kontrolom * 303, 521; ulni
* 236, 322; drutveni * 153, 212; pravog hrianina 552; mladi previe vjeruju u * 295
Incidenti, mali * 570
Indignacija ili ogorenost, pravedna * 516, 517; Sotona pobuuje * protiv karaa za grijeh 525; pokazivanje *
prema nezahvalnima 775; rijei *, kleveta ne zamire * 548. Vidi takoe Ljutnja, Gnjev
Indiskrecija 237, 256
Individualna mjera, svako mora dostii svoju * 429
Individualna mo, kvalitet koji je potreban 269
Individualnost, djeija * 282, 425, 687; Bogom data *, sauvajte svoju * 154, 282, 361, 423, 430, 687, 705, 707-
709
Inferiornost, utisak o * 274
Informacije 114, 739
Instinkt 331, 485
Intelekmtualna veliina(e), potencijal * 351; samit * 367, 741
Intelekt ili razum, kupanje osvjeava * 383; briljantnost *, Bog daje * 743; kafa i aj utiu na * 484, 590; savjet
koji bodri * 693; kultivisan * je veliko blago 85; kultivacija *: fiziki rad u * 116, 117, stvari koje ne
smiju sprijeiti * 7, ene kojima nedostaje vremena za * 289; kultura * 89; razvijati * do njegove punine
602; ne razvijati * po cijenu morala 67; nijeme ivotinje nemaju * 687; koji je zakrljao bavei se
banalnim predmetima 667, 668; oslabljeni *: djeiji * 134, stvari koje uzrokuju 618, 742; prosvijetljen *
kontrolie ivotinjske sklonosti 77; oplemenjeni i oieni * 785; vjebanje *, upozorenje vezano za *
441; najslabiji * moe shvatiti pravila Bojeg zakona 562; dat ovjeku od Boga 105, 154; navike koje
375
jaaju * 259; ljudski * nije svemogu 769; lijenost negativno utie na * 604; unutranji mir osvjeava *
328; najbolje iskoristiti svoj * 154; jedenje mesa zamagljuje * 390; mora se pokloniti velikom JA SAM
92; nikad ne kultivisati * po cijenu morala 374; pacijenata, stvari koje bude * 337; izopaeni *, uticaj *
785; itanje koje slabi * 591; prima snagu u djetinjstvu 151; sebini interes koji ograniava * 271;
zdravi *, zdravo tijelo nuno za * 116, 117; snaga *, kako djeca mogu stei * 562, 563; snaan *,
prouavanje Biblije moe stvoriti * 92, 93; koji Sotona ne moe dotai 710; stvari koje oblikuju * 551;
pretjerivanje u oblaenju ne zahtijeva * 289; obuka * kod djeteta u prvih 6 ili 7 godina 149, pogrene
ideje o * 363; traenje *, traenje vremena je * 167; razvijen * 117; razvoj * kod mladih potrebno je
usmjeravati 190. Vidi takoe Um
Intelektualna aktivnost, jedenje mesa slabi * 390
Intelektualna kultura, vei standard * 360
Intelektualna mo, nepromjenljivi zakoni u odnosu na * 331, 406, 407, 448, 568; bez ljubavi 210
Intelektualna obuka, cjelovita * 54, 301, 741
Intelektualna priroda, ivotinjska priroda predominantna nad * 485
Intelektualna teevina, karakter vredniji od * 739
Intelektualna tromost 689
Intelektualne moi, apetit se mora podrediti * 394, 395; prouavanje Biblije izaziva * 97; moraju se udruiti sa
moralom 352; kultivacija * 107, 225, 229, 591; porobljavati * 74; nepravilna regulacija * 376; jedenje
mesa utie na * 390; moraju biti: disciplinovane 588, precizno balansirane 442; podreene niskim
strastima 225. Vidi takoe Mentalne moi
Intelektualne sposobnosti, hrianina 224; kultivacija * 3, 51, 103, 331; date od Boga 103; osobe koje zaborav-
ljaju da imaju * 417; oslabljene * 136; mladih ljudi 51. Vidi takoe Mentalne sposobnosti
Intelektualne sposobnosti, poveane *, Danilove * 34; uiti mlade najboljem iskoritavanju * 362
Intelektualni neuspjeh 271
Intelektualni dinovi 101; zato su * mala djeca u disciplini 264
Intelektualni napredak 167, 293
Intelektualni razvoj, praktino znanje u * 117
Intelektualni snaga 206, 233, 400, 644
Intelektualno dostignue, visok standard * 121, 364, 380; najvei standard * 377
Intelektualno zdravlje 236
Inteligencija, Bog nam je dao * 387; pogreno iskoriena * 76; potreba za *95, 447, 602, 766; obnova * 439;
Sotonina * 24; talenat * 375
Inteligentan, biti * 8, 34; biti * u odnosu na istinu 103
Inteligentno bie, pravo ovjeka kao * 421
Inteligentno, obavljati Boje djelo 540; sluiti Hristu 365; uiti Boju Rije 95, 96
Intonacija, kao strijela 520
Intuicija 504
Invalid(i), koji vjeruje, oporavak * 411; zaneseni * 386; moe odbiti bolest 690; usmjerava misli na sebe 118,
401, 734; hronini *, tretman * 119; oboljeli od mate 397, 588; iscrpljeni * 121, 513, 690; uposlenost
pomae * 118, 119, 513, 604, 647, 648, 690; u zimskom periodu 397; mnogi * e ostati takvi 72;
bolesni i razdraljivi * 118, 734; trebaju: probuditi volju 118, uzdii se iznad bolova 513; fizika vjeba
koristi * 119, 120, 734; koji su sami sebe nainili * 16, 61, 682; etnja koristi * 119; kojima nikakvo
rezonovanje ne moe pomoi 397, 689, 690; ena koja ne mora biti * 683
Invalidnost, osobe zahvaene * 682
Isekivanje zla 476, 497
Iscijeliti, samo Bog moe * 706
Iscjelitelji uma, upozorenja na * 705
Ishitren, djeca koja su * 298, 299
Ishitrenost, navike *, sticanje * 6
Ishrana, osjeanja depresije i * 62. Vidi takoe Emocije
Iskljuiv duh 428
Iskljuiv, budua majka ne smije biti * 132; mu ne smije biti * prema eni 161; naa religija nas ne ini * 629;
neki ljudi su prirodno * 179
Iskljuivi putevi 773
Iskren, biti * prema sebi 766
Iskrenost 153, 262
Iskupljenje, plan *, neiscrpan predmet prouavanja 574
Iskustvo, lino * pred Bogom 428; starijih, mladima pomae * 746
Ismijavanje 113, 156
Ispovjednik 776-779
Ispunjenost sobom 642
Istina, aktivno i radno naelo 784; svako mora primiti * za sebe 423; temeljna *, prepoznavanje * 49; dranje is-
376
tine kao * samo po savjesti 325; gajiti * u srcu 157; u prirodi i otkrivenju 743; znati za sebe ta je * 535;
ljubav prema *, probuditi * 70; vrijednost ljubljenja * 775; nikad ne protivrjei samoj sebi 699; ne smije
se govoriti u svako vrijeme 84; naela *, ne rtvovati * 798; svojstvo prave ljubavi 644; lukave
primjedbe na * 114; omekava i profinjuje 180; postojana privrenost * 437
Istraivanje, misterije koje se ne mogu objasniti najopsenijim * 569, 699, 702. Vidi takoe Nauno istraivanje
Istrajnost 342, 666, 667
Isturen, ne biti * 669
Izabrati, mo da se * izmeu pravog i pogrenog 92; mi moemo * da sluimo Bogu 420, 685; uiniti sebe kako
* 326
Izbor, sloboda *, oduzimanje * ovjeku 421; okovi se razbijaju samo ovjekovim * 146; nesposobnost ovjekov-
jeena * 800; mo *: Bog nam je dao * 420, volja je * 685
Izdrljivost, mo * smanjuje se ili poveava upotrebom 107
Izjelica, nije sposoban za savjet 391
Iznevjerene nade, aljenje nad * 70
Iznuena odanost, Bog se ne zadovoljava * 422
Izopaenost, sutina *, sebinost je * 30; doekati * sa strpljenjem i ljubavlju 243; um se ne odaje odjedanput *
75, 225, 336; moralno rastrojstvo izazvano * 228; osobe koje plau nad svojom * 48. Vidi takoe
Mentalna izopaenost
Izraavanje, lagano i jasno *, vanost * 580; zlo *, istina u srcu obuzdava * 575. Vidi takoe Govor
Izraz lica, veseo * 215; izraava oblije boanskog 578; odraava: potitenost 483, nebesku radost 760; koji zrai
istinskom dobrotom 483; koji zrai ljubavlju 209; natmuren * 48, 62. Vidi takoe Lice
Izrazi, paziti na * 42; nepristojni *, mata izopaena * 590
Izuavanje knjiga, vaspitanje scra vie od punog * 69
Izvjetaji, lani * 548; nepovoljni * 209. Vidi takoe Brbljanje, Spletkarenje
J
Ja, nesiguran brod 673
Jadikovanje 464. Vidi takoe alost
Javni skupovi, prisustvovanje * 623
Jedan dan u vremenu 554
Jedan dan, samo * je na 472
Jedenje, u svako doba 443; ispravne navike * za istu krv 60
Jedinstvo, meu vjernicima 207, boriti se za * 559 ; kao dokaz uenitva 798; Hristova ljubav vodi srca u * 277;
hriansko * nije kontrola uma 708; u raznolikosti 53, 423, 426, 800; u skladnoj akciji 502; zajednice
uma sa umom 426, 429; nae *, nije u poistovjeivanju sa svjetskom politikom 559; Sveti Duh u srcu
stvara * 497; stanje *, neprekidno teiti * 798; razgovarati o * u vjerskom radu 40; istinsko * u crkvi i
porodici 501
Jedinstvo, zbog ljubavi 210. Vidi takoe Zajednica
Jednostavnost, Boji zakon udesan u * 563; Nebo cijeni * 276; utkati u ivot skromnu * 632; u branoj zajedni-
ci 153, 213, 214; uvati * u svim navikama 445; akcije, sauvati * 292
Jednostrani mukarci i ene 50
Jetra, rad *, tuga usporava * 458; obamrla * utie na vjerski ivot 407
Jevanelje(a), mnogi izmiljaju svoja vlastita * 323, 324; zato se razlikuju 424
Jezik, jasan i jednostavan * 574, 580, 587; vulgarnost * 180. Vidi takoe Govor, Rije
Jezik, zauzdajte svoj * 450, 519, 520, 522, 577; dar koji treba pravilno koristiti 572; koji je veoma grijeio 779;
obuka * 575; neposveeni * 399
Jovan, zato nam je potreban 424
K
Kanjavanje djeteta 519
Kafa, negativne posledice * na tijelo 392, 484, 485, 588-590
Kajanje ili aljenje 405, 644, 646
Kara, mudri * 772
Karanfili, u bati 807, 808
Karte, igra koju Nebo osuuje 736
Kaste 255, 626
Katanci i kljuevi, ogranienja *, ljudi kojima ne trebaju * 256
Kazne, ta * ne mogu postii 256
Kisjeli hriani 433
Klonulost ili snudenost 402, 482, 502, 758, 770
377
Klonulost, ishrana koja ini ovjeka * 389
Knjievna postignua, vrijednost * 739
Knjige, Biblija je najzanimljivija *108; nevjernika 357, 358; izbor * 506, otkriva vjersko iskustvo 108; koje se
daju djeci 285, 286; idoliziranje * 312; poput aba u Egiptu 343, 344; ne objavljivati * o hipnotizmu
717; prouavanje * 108, 109; koje su prokletstvo 110; koje zbunjuju u pogledu onoga to je sveto 109;
koje truju um 344; koje hiljade odvode u grijeh 196; neiste i uniavajue 344; zle *, uzbuuju matu
290; mladi eznu za * 285. Vidi takoe Literatura, itanje, Prie, Bajke.
Knjiko znanje, obrazovanje u * nije najvee 358; uenici koji stiu samo * 363
Kockanje 315, 736
Kockanje 736
Koji dugo trpe, oni * 769
Kokete, ene koje postupaju kao * 226
Kolebanja, najstranija * 794
Kolibica, moe biti najsreniji dom 180
Koloteina, izbjegavati ulazak u * 52
Kompromis, ne praviti * sa zlim navikama 268
Konjske trke 315
Kontrola uma 19, 20, 46, 71-76, 118, 119, 427-429, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnoti-
zam, Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom
Kontrola uma nad umom, lijeenje putem * 711, 712. Vidi takoe Lijeenje umom. Upozorenja protiv * 421,
428 705-708, 710-717, 728
Kontrola, apsolutna * djece od strane roditelja 283. Vidi takoe Samokontrola
Konvencionalnost, istinska utivost i * 255
Korisnost, stalan rast u * 104; vaspitavati djecu za * 61; vea *, osposobite se za * 193; navike *, uiti djecu *
287, 288; ivot *, mladi koji gube sposobnost za * 315; novovjenanih 153; cijenjenje svoga ja najvie
teti * 265; sfera *, uzana * 608
Krajnosti, ivot obiljeen * 394; zatita protiv * 274; zato neki idu u * 50
Kretnje, nagle i nepromiljene * 265
Kriterijum, majka koja je umislila da je * za porodicu 595; nijedan ovjek ne smije biti * za druge 423
Kritiki raspoloen, uitelji koji su * primie isto * 198
Kriticizam, bezobzirni i nepristojni * 575; gajenje * 419; krenje Bojih zapovijesti putem * 638; razvoj * kod
djece 577; mnogi se svakodnevno odaju * 637; potreba za vie ljubavi i manje * 504; prema onima na
visokim poloajima odgovornosti 633; staza *, stupanje na * 634; uklonite svoj * 773; smee *, oistiti
* 638
Kritikovati, opasno je * boansku svjetlost 575; kako se postaje sklon * 634; sklonost * meu starijim vjernicima
752; nikad ne ohrabrivati studenta da * 190; roditelji ne smiju * u prisustvu djece 155; moete * sebe
637
Krivica, priznaje * je bitno 456; svjesna * 478; stepeni * 452; ne pokuavajte da umanjite svoju * opravdanjima
455; strah u * 478; sloboda od * 65, 250, 412, 452, 456; neznanje koje ne uklanja * 455; negativne
posledice * 65, 250, 251, 412, 451, 452, 458; sebinost uzrokuje * 272; osjeaj *, Jakov osloboen od *
454, 455; mrlja *, pravi hrianin bez * 412; govoriti dui o njenoj * ne pomae 453; ostaviti osjeanje
* u podnoju krsta 451; osjeaj *, Sotona namee greniku * 454
Krivotvorina(e), ne ponavljati * neprijatelja 718; skepticizma 285; Sotonine *, upozorenja na * 528, 719
Kriza(e), u ljudskom iskustvu, Hristos predvidio svaku * 181; e doi na svaku instituciju ASD 780
Krug, od ivice do centra * 501, 502; sveti * oko porodice 223
Krutost, omekana ljubavlju 215
Krv, cirkulacija * 322, 336, 642, 646; ista *, potrebna zdravom mozgu 60
Krvarenje iz nosa, alost uzrokuje * 462
Kua bez djece 62
Kuna atmosfera 63, 64, 500
Kuni problemi, uzrokuju mentalnu bolest 59
Kuno okolina 178
Kuno okruenje 146
Kula, graenje kula u vazduhu, loa navika 442, 588, 593, 661
Kultura, svestrani razvoj * 301; ne teite sebinoj i iskljuivoj * 359, 360. Vidi takoe Lina kultura
Kupanje, pozitivni efekti * 397
Kurs, svako mora odabrati svoj * prije ili kasnije 429
L
La, ivot hrianina treba biti osloboen od * 619; kako doekati * 517; Sotona koristi * da sprijei Boje djelo
528; tiranija *, um bez Biblije podreen je * 96, 746; koristi se za eksploatisanje drugih 75
Lane tvrdnje, ena odata * 779
378
Lagati sebe, osoba koja je * 417
Laki zadatak, sklonost da se trai * 603
Lakoa ili bezbrinost, ne preputati se * 292, 316
Lakomislen, potrebna posebna mudrost u ophoenju sa * 439
Lakomislenost 787
Lakomislenost, jedan trenutak * 35
Lakomislenost, um ispranjen od *, Boji plan za * 783; hriana po imenu 315, 316, 637; odbaciti * 105
Lanac, jedna karika moe prekinuti * 728
Laskanje sebi 274
Laskanje, uvati se * 39, 74, 145, 722. Vidi takoe Laskanje sebi
Laskati, Hristos nikad nije * 587
Laskave drai, najzavodljivije * svijeta 338
Laskave rijei, njene i * 152
Latinski, prouavanje * 195
Led, hladnoa * u karakteru 35
Lien radosti, ideja da je Hristos bio * 183
Lina kultura 259
Linost 103
Liberalizam, bezbrini * 49
Lice(a), Hristos motrio na * slualaca 82; nova *, mlade privlae * 300; otkriva osjeanja srca 483. Vidi takoe
Izraz lica
Licemjer(i), astoljubivi * 243; poboni *, mnoga djeca su * 300
Licemjerje, podlo *, hvaljena djela esto su * 349; ema *, moderno udvaranje kao * 295
Lideri (voe), budui * meu dananjom omladinom 4
Lijeenje umom 19, 20, 46, 71-76, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam,
Mesmerizam
Lijen ili indolentan, osobe koje su previe * 604.
Lijena osoba(e), potrebna obazrivost uz molitvu prema * 439; priziva avola da je kua 604
Lijenost 286. Vidi takoe Dokonost
Lijenost, nadvladavanje * 596
Lijenost, veliko zlo 683; treba se plaiti * 344; sklonost ka * 442; ovjek se nee spasti u * 605; mentalno stanje
koje vodi u * 398; odgajanje djece u * 605; oni koji su sami od sebe nainili invalide umiru od * 61
Literarna drutva 668
Lozinka, Slini Hristu naa * 644
Lucifer, pad *, autentina istorija o * 742
Ludilo 12, 454
Luka, zato nam je potreban 424
Lukavstvo, Sotonin izraz lica pun * 524
Loa probava. Vidi Dispepsija
Luter Martin, borbe * 808
LJ
Ljubavne prie 110, 285, 286, 290
Ljubazan duh, pokazivati * 63
Ljubazan kurs, uticaj * 775
Ljubazan, biti * 425, 471, 772, prema nezahvalnima 530; saradnici Boji 769; budua majka treba biti * 132
Ljubazne rijei, koje se govore o pokojniku 503
Ljubazne rijei. Vidi Rije
Ljubazno, postupati * sa djecom 501
Ljubaznost, djela *, pomoi drugima * 86; svima je potrebna 186; unijeti * u ivot 503; hrianska * u zadobija-
nju mladih 625; kultivisati * u srcu 157; djela *: ljubav koja podstie * 208, esto se zaboravljaju prim-
ljena * 789, prema zabludjelima 432; efekat * na osobu koja grijei 756; ispoljavanje * odreuje
karakter 157; svakodnevno se vjebati u * 15; autoritet mua treba biti u * 160; uticaj * iscjeljuje 151;
zakon * (vidi Zakon); neka prevladava duh * 773; pokazivati * prema studentima 198; oni koji su u
braku trebaju pokazivati * 153, 212, 313; uzajamna * u domu 165; grenici e uzvratiti na * 530;
prezrena * 277; promiljena * u domu 176
Ljubimci, uenici koji se tretiraju kao * 81
Ljubomora, kao bolest 792; zamagljuje moi zapaanja 335, 529; pronicljivost koja je bila * 336, 337; ne gajiti *
533; zle crte karakatera proizvedene * 336, 337; Boji zakon biljei * 526; potie od Sotone 192, 497,
747, 748, 792; osoba odata * 381; sjedinjena sa: zaviu 145, naprasitom naravi 145; neobuzdana * kod
nekih starijih osoba 749; izraavanje * 575, 637. Vidi takoe Zavist
Ljubomoran, usled masturbacije 258; neke starije osobe su * 748, 749
379
Ljubopitljivost, samo Biblija moe zadovoljiti * 91, 535
Ljutiti neprijatelj(i), Hristos usred * 182
Ljutnja 516, 529
M
Maina(e), mozak ne radi poput * 115, 116; ljudi kao proste * u radu 264, 265
Mata, nenormalna * uspavane volje 118, 735; pozivanje na * u popularnim oivljavanjima 590; Biblija otvara
neogranieno polje za * 93; negativan uticaj * na tijelo 374, 682; blistave zamisli * 593; zarobljena
naunim istraivanjem 20, 711; Hristos nikada nije uzdizao ljudsku * 587; Hristos je dopirao do srca
pomou * 587; kafa i aj utiu na * 484, 589; ispovijedanje * palom ovjeku 778; kontrliite svoju *
587-589, odluno i istrajno 233; pod kontrolom neistih misli 592; ukaljana *, stvari koje uzrokuju *
229, 591; disciplinovana uz Boju pomo 595; bolest uzrokovana putem * 60, 397, 681, 682; bolest *,
potrebno savladati * 588, 589; bolesna *: 593, smrt zbog * 683, porodica mentalno ugroena zbog *
jedne ene 595, put kroz ivot sa * 591, invalidi koje je nainila * 60, 689, 690, unesreeni zbog * 488,
mnogi mladi imaju * 110, majke koje se povode za * 544, 545, fizika vjeba kao preporuka za * 683,
lijek za * 488, sujevjerje potie iz * 594, koja ne predstavlja ispravno hriansku religiju 291, stvari
koje uzrokuju * 488, 507, 591, misli da sve ide u propast 488, misli da e dopasti bijede 488, kojoj je
religija tiranin 48, rtve * zbog dugog boravka u zatvorenom prostoru 397, ene pod uticajem * 398,
682; ne dopustiti * da luta 593, 660; posledice veoma osjetljivog temperamenta na * 336, 337; zla *,
dua se mora boriti protiv * 731; meso utie na * 589; oivljavanje mranih slika pomou * 489; srce
pokvareno pomou * 591; veoma aktivna *, razum pod kontrolom * 589; kako * postaje tiranin 591;
invalid je aktivna 397; neka se vaa *uhvati za nevidljivo 758; mnogi stvarno pate kroz svoju * 61;
brak esto zaodjeven romantikom uz pomo * 153; morbidna *, zdravlje i srea rtvovani * 62, 758;
treba biti: oiena i profinjena 301, proiena 239, obuzdana i disciplinovana 660; ne smije
kontrolisati potrebe budue majke 133; starijih, Sotona se igra sa * 747; esto vodi u zabludu 397, 681;
organi *, pretjeran rad mozga negativno utie na * 509; pretjerano uzbuena itanjem beletristike 591;
previe hranjena i stimulisana * beletristikom 591; pacijenata, stvari koje podstiu * 338; savrenostvo
koje postoji samo u * 636; izopaena *, opinjenost koja uzrokuje * 69, itanje koje uzrokuje * 108,
290, 588; zatrovana pozorinim zabavama 590; prvi zadatak reformatora je oistiti * 595; Sotona
ispunjava * lanim idejama o Bogu 675; Sotona e se potajno uvui u * ako mu se prui prilika 102;
Sotonino igranje sa * u slobodnoj ljubavi 305, 306; koja ima malu teinu 595; hiljade se razbolijevaju i
umiru zbog * 682; prazna *, odavanje * 234, 661; kad se realnost izgubi u * 454; uzbuena * 323
Magazini 285, 286
Magazini, neisti i poniavajui * 343, 344
Magla, debeli zastor od *, depresija kao * 492
Magnetizam, ivotinjski * 20, 700, 701, 711, 712. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Mesmerizam, Lijeenje
umom
Magnetizam, duhovni * 720
Majstorski um, Sotonin * 18
Male stvari, u disciplini ivota 656
Malo dijete, nervozno *, majina dunost u odnosu na * 168
Malo, isuvie * kad oekujemo * 600
Maloduan, djevojka koja je bila * 302
Mane, drugih, ta initi sa * 680; kad neemo traiti * 789. Vidi takoe Greke
Mane, prirodne *, nastojanje da se pobijede * 523
Manir(i), uiti se * 435; bitni uglaeni * 177, 180, 667; kako profiniti * 617; ravnoduni i i bezbrini * ljekara
771; profinjenost * 79, 660; grubi i otri * u ophoenju 617; neprijatni * 210
Mape, koritenje * 194
Marko, zato nam je potreban 424
Marljiva obuka za mlade 368
Marljivost 99, 603
Marljivost, bitna u srenom domu 180; navike * jaaju razum; pouke o *, uiti * 366; potrebna u sticanju znanja
194
Masturbacija 230, 231, 258, 290, 592. Vidi takoe Moralno sknavljenje, Samoskrnavljenje
Masturbacija. Vidi Samoskrnavljenje, Moralno oskvrnue
Meci, rijei koje ranjavaju kao * 578
Meditacija (razmiljanje), apstraktno * nije dovoljno 546; ira polja za * 94; bitno za rast u milosti 288, 289; sre-
a otkrivena u * 602; zanemarivanje * 286; o Hristovoj misiji 406, 732; o Svetom Pismu 406; sa
molitvom, teme za * 662; posveeno * ugodno Bogu 328; tuno *, Hristos tjei one u 70. Vidi takoe
Razmiljane
Melanholija 258, 797
Memorija (sjeanje), djelovi Svetog Pisma urezani u * 95, 659; slaba *, djeca roena sa * 136; usaditi Psalam
380
34:7 u * 478; navike koje poboljavaju * 597, 616, 617; utisci doktrine o paklu na * 454; gubiti * 4,
794; gubitak * kod gurmana 389; najbolja kod mladih 294; potrebno jaati * 442; osvjeena biblijskim
naelima 327, 328; talenat * treba iskoristiti za Boga 799; vjeba *, nedostatak * 446
Mentalna istota, fiziko zdravlje bitno za * 120
Mentalna akcija, sjedite *, mozak je * 72
Mentalna aktivnost, pospjeuje zdravlje 60, 396, 399
Mentalna bolest 62. Vidi takoa Mata
Mentalna degeneracija 144
Mentalna depresija 482, 490
Mentalna disciplina, napredna *, prouavanje Biblije daje * 286; bitne stvari u * 7
Mentalna hrana 109-112, 444
Mentalna izopaenost 14
Mentalna kultura 7, 100, 289
Mentalna mainerija, pogreno rukovanje sa * 376
Mentalna nadmo, ispravne fizike navike pospjeuju * 443, 568
Mentalna neefikasnost 343, 344
Mentalna nesposobnost 144
Mentalna nesposobnost 144
Mentalna obuka, nedostatak * 259; mladih 281, 309, 362, 508, 509, 740
Mentalna opijenost 111, 112
Mentalna optereenost 362, 388
Mentalna povreda, usled bolesne mate 595
Mentalna prijemivost 394, 446
Mentalna prilagodljivost, dijete lieno * 132, 133
Mentalna punina 5
Mentalna snaga, starijima manjka * 747, 748; djeca koja oskudijevaju u * 138; vjebanje uma poveava * 100;
moda postojano slabi * 560; kako invalidi mogu poveati svoju * 119; novi priliv * 11; navika koja
slabi * 445; odbiti injenje onoga to slabi * 735; samodisciplina bitna za * 308
Mentalna sposobnost(i), koristiti i jaati sve * 50; paralisane grijehom 335; prouavanje Biblije poboljava * 92,
93, 97, 286; kultivisati * 441; osmiljene da se koriste 666; ne posveivati * povrnim zanimanjima 89;
oplemenjivanje * 785; vjeba proiruje * 51; utvene navike uvruju * 597, 598; date su nam od
Boga 350; skladan razvoj * 67, 357, 358, 374; kako ojaati i razviti * 3; poboljaanje * 292; ouvati *
istim 194, 195; drati * pod kontrolom volje 100; literatura koja naruava * 96; boanski kvasac
pokree * na rad 67; ojaane molitvom 232; podrediti * Hristu 233, 234; biti umjeren u * 433; trebaju
biti dobro razvijene 375; obojenost *, majina dunost u odnosu na * 142, 143; vladaju nad tijelom 51;
uvjebavanje *, Bog zahtijeva * 101, 102, 602; neobuene * kod neznaboaca 350; koritenje nekih *
dok se druge zapostavljaju 50; upotreba duvana uniava * 75; mi ne koristimo svoje * kako bi trebalo
193. Vidi takoe Intelektualne sposobnosti, Mentalne moi
Mentalna stanovita, zdrava * 39, 793
Mentalna svjeina, Hristos moe obnoviti * 614; zavisi o fizikoj snazi i aktivnosti 406; navike koje umanjuju *
392; ouvanje * 389, 490, 509; mi moemo rasti u * 105, 237
Mentalna vjeba, najbolja *, prouavanje Biblije kao * 91; odrasla djeca koja su nesposobna da izdre puno *
62; kombinovati fiziku i * 362
Mentalne bolesti, lijeenje * 66
Mentalne karakteristike, roditelji prenose na djecu 134, 135, 616
Mentalne moi, sve * moraju biti dobro razvijene 50, 441, 442; primijeniti sve * u sticanju znanja 194; kod djece
173; prouavanje Biblije proiruje i oivljava * 93, 94, 418; tijelo i * treba srazmjerno optereivati 120;
slom * 382, 508; aktivno upranjavati sve * 188; mogu se uvjebati do najvee produktivnosti 446;
samo Hristos moe iscijeliti * 326; ograniene *, uzrok * 101; ispravan tretman * snai um 443;
kultivacija * 50, 360, 665, 785, 786; opasnost od kvarenja * 792; razvijati * do krajnosti 421; razvoj *
312, 378, 443, najvei * ispravan za mlade 187, 188; ne zloupotrebljavati * 377; ne sainjavaju karakter
545; inite sve to moete sa * 736; produktivnost *, zdravlje zavisi od * 441; energian rad koji koristi
* 603; opleme-njene duhovnim istinama 421; izjednaavanje fizikih i * fizikom vjebom 118, 345,
364, 445, 509; vjebajte svoje * 689, na temama koje se tiu vjenih interesa 112; iscrpljivanje * 444;
dar od Boga 55, 377, 546, 800; Bog moe pomoi da se obnove i ouvaju * 648; skladna i zdrava akcija
* 378; skladno razvijene * prouavanjem Biblije 96; zdrava akcija * pospjeuje sreu 112; kako se *
uniavaju i umanjuju 69; izotrene da uoe razliku izmeu svetog i nesvetog 445; odravati * u
najboljem moguem stanju 55; potrebno ih discplinovati 588; zapostavljanje * kod djece 375; nove *,
Bog nam ne daje * 98, 447; novi dar *, ko prima * 663, 664; plemenite * su dar od Boga; ne
iskoritavaju se do najveih sposob-nosti 364; starijih poslanika jevanelja 752; preoptereene *,
pogrene ideje o tretmanu * 118, 119; ouvanje *: koristi od * 792, 793, stvari bitne za * 445; sauvajte
svoje * 736; snane i aktivne *, kako ouvati * 445; prouavanje Boje Rijei podstie * 447;
podreene ivotnjskim sklonostima 724; talenti koji se moraju razviti 545; stvari koje negativno utiu
na * 336, 364, 392, 399, 406, 418, 443, 445, 446, 507, 508, 570, 591, 770; stvari koje jaaju * 99, 288,
381
289, 421, 447; bezvrijedne prie ne jaaju * 357; istinsko vaspitanje mora probuditi * 187; pravo
vaspitanje * 360; koritenje *: u Bojoj slubi 319, 344, 345, najmarljivije * 99, razborito * 665;
ivahne i brze da zapaze 445; kad * spontano djeluju 442; kad e ljubav uticati na * 205; vae najbolje *
u borbi sa problemima miljenja 667; mladih, uposliti * 281, 282. Vidi takoe Izbor, Intelektualne
sposobnosti, Mentalne sposobnosti, Snaga volje
Mentalne osobenosti, prenesene sa roditelja na djecu 138
Mentalne osobine 100
Mentalne sklonosti, djeteta 138
Mentalne sposobnosti 301, 797, 799; su dar od Boga 99
Mentalne studije, fizika vjeba potrebna uz * 507
Mentalni bolesnici, ima vie * nego to moemo zamisliti 63, 396
Mentalni brodolom 387
Mentalni debilitet 386, 389
Mentalni napor, kombinovati fiziki i * 118, 362, 375, 380. Vidi takoe Modana aktivnost
Mentalni nedostaci 50, 137, 264
Mentalni organi, preoptereeni i oslabljeni * 375; sauvati * u zdravlju 378
Mentalni pacijenti, dunost ljekara prema * 611
Mentalni poremeaj, tzv * 388
Mentalni problem 63, 396, 397
Mentalni rad 117, 508
Mentalni razvoj, fiziki rad titi * 287
Mentalni slom, usled nedostatka fizike vjebe 375
Mentalni sukobi 408, 487
Mentalni ukus, izopaeni * 111, 112
Mentalni uticaj u savladavanju bolesti 63, 704, 705, 731; prenesen sa majke na dijete 139
Mentalni utisci 72, 397
Mentalni zakon, prestup * 416
Mentalno bie, mora se podrediti Bojoj volji 644
Mentalno carstvo 404
Mentalno oboljeli 136, 137
Mentalno oslabljeni, neogovarajuim itanjem 11
Mentalno stanje, koje se smatra gorim nego to jeste 508
Mentalno unieni, pacijenti koji su * 83
Mentalno vaspitanje 14, 189
Mentalno zdravlje, djece 62; prenebregavanje * zarad mode 77; budue majke 131; Boja ljubav poveava * 27;
mentalna vjeba pospjeuje * 112; ivot na otvorenom unapreuje * 648, 649
Mesmerizam 19, 20, 71-76, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam, Lijee-
nje umom
Mesmerizirati ili hipnotisati, pokuaj jednog ljekara da * EGW 719
Metoda, vie se postie uz pomo * 6
Miljenje(a), djece 283; razliita * 504; raznolikost * 498; velikih ljudi i biblijske istine 774; ne odstupa se lako
od * 78; o sebi 274, 728; ponos * kao grijeh 726; previe ponosni za povlaenje * 575
Miljenje, sloboda *, Bog svima daje * 707-709; ljudi jaki u *, kole trebaju otpraviti * 361; jogunastoj djeci pot-
rebna prilika za * 501; mo *, Bog je obdario ovjeka sa * 361, 423; djeca nesposobna za * usled
pogrene obuke 282; savjesno *, prouavanje Biblije podstie * 286; pogreno *, pogrena ishrana
uzrokuje * 392; zlo *, odbaciti * 44, 192; naporno *, jaa um 99; jedna rije zlog * stvara prostor za
vie * 676; brzo *, umjerenost bitna u * 443; odnos izmeu zdravog ivljenja i * 77; ispravno *:
unapreenje moralne istote zavisi o * 69, 235, jedina sigurnost due je u * 235, 284, 601, 608, 613,
659, 660; pravi putevi *, uiti djecu * 148; trezveno *, nekima je odbojno * 316; trezveno i otvoreno *
732. Vidi takoe Misli
Mijeanje 157, 304, 305
Miljenitvo, ne pokazivati * u domu 765
Miljenik(ci), uitelji koji imaju * 199
Milost(i), zloupotrijebljene * 277; istinska hrianska utivost ukljuuje * 790
Milost, kako rasti u * 471
Mir i pokoj, um koji nalazi * 68
Mir, biti * to god se dogaalo 772
Mir, ouvati * na sastanku 517; koji postaje prirodan 328
Mir, trajni * ima jedan izvor 762; rezultat samodiscipline 13; sukobi koji nas pripremaju za * 556; nalazi se u
Hristu 68, 240, 455, 762; Boja obeanja daju * 513; kako imati * 468; u domu i crkvi 503; unutranji *
328; razdraljivost oduzima * 156; ivot *, rtvovan 338; ljubav prema svome ja razara * 607, 608; koji
nije vrijedan toga imena 244; savreni *: um koji ima * 378, vi moete imati * 378; razdraljivom
ovjeku potreban * 520; privilegija nalaenja * 68; Duh daje * 492; koji postaje prirodan 328; stvari
382
koje donose * 470, 476, 772, 802; stvari koje se tiu naega * 481; istinski *, uklanjanje grijeha je
nuno za * 649, 650; kad * zauzme mjesto razdora 760; koji daje svjeinu umu 455
Miran ivot, djetetu je potreban * 168
Mirno preputanje, koristi drugima 662; majka koja odgaja dijete mora biti * 167, 168
Misao(li), sposobnost usredsreivanja * na trenutnu aktivnost 667; doputanje da * ulaze u sumnju 661; uznemi-
rujue *, Sotona podstie * 432; kad uitelj potpuno zavisi od tuih * 785; zabrinute *, u atletskim
sportovima 344; zauzdajte svoje * 410; uvesti * u prave kanale 22, 595; podrediti * Gospodu 125, 593,
658, 660; briljive *: o svakodnevnim postupcima 348, zadobijanje dua iziskuje * 8; usmjeriti * na
Gospoda 69, 235, 666; usmjeravanje * na zemaljske stvari 662; karakter * 357, 669; koje se gaje u ranoj
mladosti 281, 551; Hristos u srcu bie u * 238; Hristos se mora pomijeati sa * 782; hrianina,
hrianski ivot otkriva se * 663; istota *, uiti mlade * 361; koncentrisane na sebe 682; ispovijedanje
tajnih * ovjeku 778; konfuzne * zbog plitkog disanja 484; kontrola *: daje kontrolu rijei 656, nije laka
661; kontroliite svoje * 218, 234, 587, 588, 658, 661; vladajua sila * 349; mo kontrole nad * 691;
ispravne navike *, kultivisati * 657; popravite svoje * 49, 292; pokvarene *, odstraniti * 236, uvati um
od * 748; kultivacija *, koristiti sredstva data za * 235, 613, 659; tok *, Hristos moe izmijeniti * 277,
670, mora biti promijenjen 786, 787; uniavajue *, zaokupiti djeiji um protiv * 172; duboke *, bitne *
352, 547; najdublje *, Biblija sadri predmete za * 90, 418; usmjeriti * na dokaze Boje ljubavi 758;
disciplinovane *, potreba za * 630; nezadovoljne *, odbiti * 797; glupe *, nemati * 4, 794; uzviene *,
stvari koje razaraju * 669, 747, 748; oplemenjujue *, ispunjavati djecu * 15; zablude u *, rave navike
koje uzrokuju * 597; zle *, posledice * 69, 235, 526, 659; zli aneli ne mogu itati nae * 494, 658, 659,
774; budue majke, utiu na dijete 132; koje nalaze izraza kraj osobe na samrti 503; izraz se odraava
na * 575; propust da se obuzdaju * 660, 661; osjeanja i * ine karakter 593, 660; prate rijei 420, 663;
glupave *, nalaenje zadovoljstva u * 315; Boji zakon see u * 564; upravljanje *, koristiti sredstva
data za * 235, 659; rast *, uiti mlade * 281, 282; pazite na svoje * 218, 226, 655; navike *, teko je
promijeniti * 662; odbijanje mrskih * ne navlai krivicu 432; uzviene i svete *, ispunjavati um * 121;
potreban uzvieniji stepen * 663; Bog treba da bude najvei objekat * 286; nepravilno uposlene *, dua
pod uticajem * 587, 588; neiste *: izbjegavati sve to sugerie * 107, 228, 229, 591, 733, pretjerano
uzbuen mozak produkuje * 508, kako nadvladati * 234, studenata 120, posledica odavanja * 75, 234,
336; neite i grene *, itanje koje vodi u * 111; nezavisno *, vjebanje memorije koje obeshrabruje *
446; uticaj *, kao nevidljive atmosfere 733; invalidi koji usmjeravaju svoje * na sebe 118; u kojima
figurira svoje ja 592; drite svoje *: uzviene i posveene 435, u ispravnom kanalu 667, pod kontrolom
razuma 662; ljubazne *, lica onih koji gaje * 483; prirodni zakon i * 663; ne dopustiti da gorke *
ispunjavaju um 529; ne dopustite razuzdanost * 292; Gospod moe oistiti vae * 595; roditelji moraju
izbjegavati uniavajue * 156; mnogi su uznemireni zbog uniavajuih * 658, 659; odbiti uniavajue *
286; mnogi su niski i podli u * 228; nain na koji kontroliete svoje * 650; mnoge * sainjavaju
svakodnevnu nepisanu istoriju 655; mogu se oistiti 31; moraju biti: voene boanskom ljubavi i silom
669, iste 657, obuzdane 292, uvjebane 656; potrebno proiavanje * 412; nove *: nastaju kod
Hristovih sledbenika 346, nove akcije moraju proizai iz * 6; ne smiju lutati po nevanim stvarima 442;
jedna * priprema put drugoj 655; samo vi moete kontrolisati svoje * 655; o duhovnim stvarima, koristi
od * 732; teke *, borba protiv * 409, 410; drugih ljudi, ne biti odraz * 361; usmjeriti * na svete stvari
235; prljave *, postaju navika kad se gaje 227, 235, skrnave duu 235; problemi *, ukljuiti najvee
mentalne moi u borbi sa * 667; prave *, mozak kojemu je potreban odmor za * 735; iste *: Bog
pomae onima koji trae * 595, kako se dolazi do * 656, potreban osjeaj oplemenjujue sile * 235,
284, 608, 659, dua se mora uzdii do * 239, studenti trebaju izii iz naih kola sa * 11, 189; iste i
postojane *, potrebna hrana za * 661, 662; iste i prave *, imati * 235, 659; iste i uzviene *, unijeti *
237; iste i svete *, ispunjavati djeije umove sa * 661; iste i neiskvarene *, zaokupiti dijete sa * 172;
iste i edne *, kultivisati * 390; proiavanje *, kroz poslunost Bojem zakonu 663; istota u *,
potreba za * 289; istota *, kroz posveenje Duhom 366, neophodna * 669; stvarna profinjenost *, kako
stei * 667; profinjene i oplemenjene *, sredstva za * 660; profinjene i proiene *, Bojom
preobraavajuom silom 69; odnos Bojeg zakona sa naim * 564; Hristova religija disciplinuje * 124;
religiozne *, djeca kojoj su bile strane * 111, 112; odgovornost Bogu za nae * 234, 661; obuzdavajte
svoje * 593; ograniavanje vaih *, potreba za * 657; osvetoljubive *, zlo djelo pritajeno u * 524;
ispravne *: ne dolaze prirodno 656, kako * postaju navika 285, 601, 608, 666, ispravne rijei su rezultat
* 655, ispravne rijei zavise o * 655, 656; pravilna kontrola *, visoko vrednovati * 235; posvee-ne
vrlinom i svetou 366; Sotona nadahnjuje umove svojim * 18; Sotoni nije doputeno da ita nae *
474, 494, 658; sebina zaokupljenost * alou 461; grene *, kako odbiti * 760, potisnite svoje * 658;
grean u *, kako mnogi postaju * 228; koje ranjavaju duu, gajenje * 489; nasumini bljeskovi * 668;
Sveti Duh moe dovesti * u poslunost Hristu 658; Sveti Duh poduava i vodi nae * 573; postojano
usredsreene * na ivotni cilj 442; ojaane kroz ispoljavanje 419, 420; stroga estitost u *, odravati *
432; optereivanje * prilikom objedovanja, odbaciti * 759; kuanje na grijeh u *, odluno odbiti * 405;
stvari koje se moraju odstraniti iz * 789; premalo *, stvari koje proistiu zbog * 59; ishrana kao predmet
prevelikog * 393; predmeti za *, vi moete odabrati * 655; svakodnevno obuavajte i pazite na svoje *
656; obuavanje * 656, 666; voz *, voenje u besramne slobode 227; crte karaktera koje skreu * u
mrane kanale 337; beznaajne i povrne *, gajenje * 587, 588; trivijalne *, nemati * 366; nemirne i
383
zamrene * EGW 461; usmjerite sebine * ka duhovnosti 593; nesvete *, smjesta suzbiti * 325; prazne i
pokvarene *, potrebno preduprijediti * 229, 661; razliiti predmeti *, potreba za * 445; porone *,
literatura koja uzbuuje * 290, istina u srcu obuzdava * 575; umorne *, potreba za odmorom od * 508;
mi ne moemo kontrolisati svoje * 420, bez napora 234; dobro opasane *, potreba za * 655, 656; kad
se * okreu Bogu kao cvijet suncu 670; zdrave *, ko e imati * 333; rijei izraavaju * 420, 573;
svjetovne *, Sotona inspirie * 659; pogrene *: potreban napor da se promijene * 459, osjeanja su
pogrena kad imamo * 660, ispravna naela iskljuu-ju * 15; vaa prva * ujutru 666; vaa poslednja *
uvee 666; mladih, malo ljudi zna kako usmjeriti * 190; Sotona radi da iskvari * 22. Vidi takoe
Razmiljanje ili meditacija, Prouavanje
Misaone moi, potrebna Boja preobraavajua milost za * 270
Misionski napor, mladima potrebna obuka u * 368
Misionski rad, obuavanje u * 369
Mislei ljudi, umovi * naporno rade 399, 400
Mislioci 361, 587
Misliti i djelovati, Bog daje sposobnosti da se * 102; uiti mlade da * za sebe 281-283
Misliti, ne * o zlu 439; ne pokuavajte * dok patite 512; doputanje drugome da * za vas 264, 667; trezveno i ot-
voreno * o svom spasenju 406; uiti studente da * za sebe 365
Misterija(e), u Bojoj Rijei 271; Bojeg provienja 671; o kojima se ne govori 43
Mjesta za igranke (balove), redovni posjetioci * 314
Modana aktivnost, stvari koje umanjuju ili poveavaju * 107, 116, 392; fiziko zapostavljanje vodi pretjeranoj
* 195
Modana mo, zloupotreba * smanjuje rezervu koja je potrebna za hitne sluajeve 506; paralisana nepravilnom
ishranom 391; navika koja slabi * 793; kako koristiti * u razlikovanju istine 333; sauvajte svoju * 506;
mi nemamo preveliku * 7
Modana nervna mo, masturbacija razara * 230; naruena niskim strastima 222; optereena do krajnosti, savjet
vezano za * 770
Modane moi, neredovni sati jedenja i spavanja podrivaju * 388
Modani nervi, poreeni sa telegrafskim icama 72; povezani sa itavim sistemom 446; bolesni *, zloupotreba
eluca uzrokuje * 392, neljubazna djela kao posledica * 392; gube zdrav tok bolesnim uzbuenjima
230; medijum putem kojeg Nebo komunicira sa ovjekom 73, 230, 446
Modina, alost utie na * 458
Mo ili sila, nadmetanje za * u svijetu 756; djelotvornost * 68; vea *, znanje koje je * 741; prokomjerna ljubav
prema * 625; poznavanje nauke je * 741; govoriti o Hristovoj * 808; misliti i initi * 361; istinsko
vaspitanje cijeni * 739
Mo razboritosti 22, 238
Mo volje, kao pomo u obnovi i ouvanju zdravlja 601, 604, 648, 682, 683, 689-691; kao moan utjeitelj nera-
va 487, 648, 686; prizvati u pomo * pri prouavanju 100; biti bitku vjere sa * 693; vrsta i odluna *,
nedostatak * 95; ini ruke spretnijim 6; potrebna da: savlada pogrean kurs djelovanja 519, ojaa
karakter 689; ne cijeni se kako bi trebalo 690; uz boansku pomo * moe odbiti kuaa 105, 687
Moi opaanja, est stvari koje zamagljuju * 335
Moi opaanja, prouavanje Biblije izotrava * 89
Moi rezonovanja, meu ovjekovim uzvienijim sposobnostima 137; date su nam od Boga 188; ovjek mora
upranjavati svoje * 91; dunost ovjeka u odnosu na * 750; trebaju biti jednako jake 442; koritenje *,
roditelji odgovorni za * 137
Moda 4, 77, 268, 559
Mogunosti, ivotne * 342
Molba, odgovoran poziv zahtijeva * 342
Molitva, naviknite se na * 546; svakodnevna * 546; zabluda o * 276; bitna 288, 289; za iscjeljenje 513, 514;
zanemarivanje * 20, 286, 711; ne usliava se uvijek kako bismo to eljeli 534; zahtjevi za vau * 776,
777; zatita protiv prevare 42; tajna * 316, 317; ponavljanje * 276; tiha * 614; koja je uobrazilja 534;
kad um luta u * 546
Molitveni sastanak, prisustvovanje na * 316, 317
Monomanijaci 442
Monstrum, skriveni *, niska strast kao * 222
Moralna istota, gajiti * 237
Moralna izotrenost, hrana koja otupljuje * 236
Moralna izopaenost, grijeh produkuje * 13, 14
Moralna obojenost, visoka *, ouvati * 226
Moralna osjetila 390
Moralna snaga, Boja ljubav poveava * 27
Moralne moi, oslabljene * 96, 236
Moralne sposobnosti, oslabljene*, djeca roena sa * 136
Moralni organi, oboljeli * 292
Moralni utiscim, djeca prijemiva na * 148
384
Moralno rastrojstvo, izazvalo izopaenost 228
Moralno vaspitanje, studenata 14
Moralno zdravlje 50
Moralnost, najistija * u domu 163
Morbidni i razdraljivi, invalidi 118
Most, ne prelaziti * prije nego stignemo do njega 470
Motivi ili pobude, promjena * u obraenju 349; uzvieni *, pokretanje iz 301; preispitajte * u svom srcu 348,
349, 617; najvei * za napredak 343; drugih 209, 243, 755; za slubu 345, 603; koji pobuuju na akciju
6, 208, 345-349, 658, svako djelo prosuuje se prema * 347-349; sebini * 348, 644; nesebini * 366,
483; pogreni *, pokretanje iz * 24, 234
Moto, za svaki dom 772
Mozak i miii, srazmjerno optereeni za zdravlje i svjeinu 333
Mozak, aktivan * eli praviti nestaluke 507; najbolje korienje * 197, 364; istinsko vaspitanje donosi * 51; krv
juri u * usled alosti 462, usled prekomjernog prouavanja 444, 508; prestonica tijela 72, 73; Hristova
ljubav iscjeljuje * 65, 250, 412, 452; bistar *, potreban da vodi druge 770, ljekaru je potreban * 409;
zamagljen zbog poputanja apetitu 144, 317, usled nedostatka kiseonika 483, od eera 391, 618; kafa
nadrauje * 590; zbunjeni *, jedan uzrok * 386, ta initi sa * 332, 333; kontrolie cijelo tijelo 60, 385;
poremeeni probavni organi utiu na * 332, 333; elektrina sila * oivljava sistem da odbije bolest 400;
elektrna mo *, podstie mentalnu aktivnost 60, 396; oslabljen preranom aktivnou 312; ispunjen
stranim snovima 454; hrana koja se daje * 92; sila organa *, potroena prije zrelosti 62; dat od Boga 7;
Bog nas ui kako koristiti * 263; zdrav *, neophodan za zdravo tijelo 60, 385, ista krv bitna za * 60,
385; kako * negativno utie na nerve tijela 398; daje ivotnu energiju umu 407; negativne posledice
nepravilne ishrane na * 393; fizika vjeba poveava uticaj * 400; tvrava bia 381; saosjea sa
elucem 392; najdelikatniji fiziki organ 61, 312; organ uma 60, 385; sjedite mentalne akcije 72; ravi
efekti pomankanja fizike vjebe na * 117, 119-121, 376, 400, 407, 509; gubitak snage miia pod
uticajem * 509; Veliki Graditelj obezbjeuje ivot i snagu * 385; potrebe *: adekvatna ishrana 385,
skladna akcija sa drugim djelovima tijela 396, 407, odmor umjesto stimulansa 383, 384; nervi iz *
kontroliu tijelo 72; nervna energija *, pospjeuje slabost; nervna energija cijelog sistema je iz * 312;
nikad ne uzbuivati * stimulansima 407; ne otupljivati * narkoticima 407; ne radi na mehaniki nain
115, 116; organi za kretanje rukovode se * 72; prekomjerno jedenje zamagljuje * 387; previe uzbuen
* kod invalida 111; fiziki rad ne preoptereuje * 120; odgovarajua ishrana * 60, 385; itanje koje
negativno utie na * 111, 112; olakati * od nepotrebnih bremena 195; seksualno pretjerivanje
umrtvljuje * 224; bolovi u elucu utiu na * 391; snaga * je kapital siromanih 267, umanjena ili
uveana prema upotrebi * 106; napori Sotone da umanji snagu * 104; koristan rad podstie snagu * 383;
zato mladi imaju tako malu snagu * 383; duvan negativno utie na * 75; korienje *, bitno u odbijanju
bolesti 400; izgubljena vitalnost * nepravilnom ishranom 770; oslabljen *, djeca roena sa * 136;
umoran *, savjeti vezano za 508, potreban odmor 735, fizika vjeba donosi olakanje * 116, 117;
kuan na zabranjene povlastice 507; kuan da da oduka osjeanjima 507; kad je vitalna sila iz *
pozvana da pomogne elucu 443; radan * plodonosan u starosti 339; rave navike negativno utiu na *
292, 381,382; pogreno ivljenje otupljuje * 770; mladog ovjeka, vjeba koja jaa * 117; mladi koji
liavaju * hrane 316. Vidi takoe Intelekt, Um
Mrnja, zamagljuje moi zapaanja 335, 529; Kainova * prema Avelju 526; na gajiti * prema blinjem 349; pre-
ma korisnom radu 604; Boji zakon registruje * 526; odavanje * 516; siromanih prema bogatima 66;
prema naelima istine e se nastaviti 525; svijeta, Duh daje snagu da se doeka * 70; pritajeni
plamenovi * protiv Hrista 528; osobe koje ljube Boga ne mogu gajiti * 209; ukoravanje grijeha
pobuuje * 525; Sotonin izraz lica pun * 524; Saulova * prema Davidu 525, 526; dua koja gaji liena
Boje ljubavi 520; Duh moe zamijeniti ljubav za * 530; duh *: donosi zlo onom koji mrzi 522, potie
od Sotone, kri estu zapovijest 526, 527; prema Hristu 610; jedne mlade ene prema roditeljima 528.
Vidi takoe Zloba, Neprijateljstvo
Mrzjeti, osoba koja * svoga neprijatelja 529
Mrzovolja 166
Mrzovoljni, neki su prirodno * 179
Mukost, pogrene zamisli o * 160
Muenitvo 518, 632
Muenik, umiljeni * 588
Muni predmeti 183, 410, 489, 757
Mudrost, napredak u * 367; traiti * od Boga 785; djeija *, formiranje * 149; Hristov autoritet ispoljen u * 160;
odozgo, kako stei * 8; ljudska *, Hristova milost i * 152; autoritet mua mora se ispoljavati u * 160; u
izboru knjiga 506; uticaj otkriven * 735; starijih, mladi se ispomau * 746; tenja za * na slavu Bogu
737, 738; ponaanje uenika koje poziva na * 81; koja je: poeljna 358, ludost 30, 780, neznanje 769,
vrlo dragocjena 358; u pravednom postupanju 80
Muzika 442; uho prijemivo za * 316; upotreba * u Davidovo vrijeme 313, 314
385
N
Naelo mira, nama je potrebno * 176
Naelo(a), trajno * u srcu 802; djelovanje iz * 496; postupci otkrivaju * 345; aktivno *, ljubav je * 240; daje
podsticaj propovjedniku 348; usvojena od mladih 598, 599; uvijek djelovati iz * 292; biti kontrolisan *
135, 230, 489; biblijska *, osvjeavaju memoriju 327, 328; dijete nenaueno da djeluje iz * 282, 627,
628; kompromisna * 244; ljudima od * nijesu potrebne zabrane i ogranienja 256; nikad ne rtvovati *
radi postizanja sklada 244; Boje Rijei, kole zasnovane na * 744; po kojima djelujemo 419; Pavle
vrst kao stijena u * 45; osoba koja se rukovodi * 395; pozitivno i aktivno * 249; sumnjiva * , smee *
36; religija je * 286, 287; prava *: djelovanje po * 107, drati se * 132, ispoljavati * 376, zanemarivanje
kultivacije * 401, izopaenost * 558; pravedna *, kultivacija * 30, 31, pobjeda koju donose * 30, 31;
sluiti Bogu iz * 496; zdrava *, zla koja unitavaju * 559, mladi mogu imati * 108; postojano *, drati
se * 548, svijetu su potrebni ljudi od * 739; snaga *, kako imati * 89; tvrava *, izdajice unutar * 75;
uiti se vjernosti * 172; uitelja 14; trijumf * 378; istinska utivost i * 255; dva suprostavljena * 557;
nepokolebljivo * 37; nepopustljiva * 766; kad nagon kontrolie * 228; pogrena *, osloboditi se * 113,
320
Nabusit, kako ovjek postaje jo * 634
Nacija, sudbina *, dananja omladina odreuje * 4
Nacionalnost(i), razliite * trebaju biti jedno Hristu 426; ne ini ovjeka lanom Boje porodice 529, 530
Nada i strah, emocije variraju izmeu * 126, 127
Nada, potkrijepljena *, kako imati * 495, nalazi se u Hristu 68, 127; kako dati * osobi koja grijei 464, 756; mili-
oni lieni * 474; nova *, Hristos zapalio * 70; unapreuje zdravlje 403, 458, 647, 738; govoriti o * 492;
vjerovanje u sopstvenu snagu za * 477; radujmo se u * ne u osjeanju 803; rijei *, obasjati ivote
drugih sa* 63, 438, 575, 759
Nadahnue, pogrena zamisao o * 581
Nadanje, gajiti duh * u dobro 662
Nadmetanje, duh * u obrazovanju 70
Nadmo ili superiornost, sklonost ka * 785
Nadmonost, elja za * 70
Naduvenost 540
Nagaanje, vjera za Mojsija nije bila * 538; tzv nauke 699
Nagla i nerazumna, strast je * 223
Naglost (brzopletost), ljubav nije u djelima * 78, 241
Nagovaranje laskanjem 175
Najgluplja osoba, pravilo postupanja sa * 255, 256
Najgluplji uenik, pravilo za * 198
Najjai ovjek 689
Najmranija strana, mnogi gledaju * 517
Najplemenitije, kultiviite ono * u sebi 154
Najslabija dua 6
Najsreniji ljudi, mi bi trebali biti * 643
Najtea sudbina, osobe koje misle da je imaju * 459
Naklonost ili privrenost, gajiti * u domu 158, 161; Hristos se mora pomijeati sa *782; hladnoa koja smrzava *
485; obojenost nae *, Hristos doao da izmijeni * 670; pokazivati je prema onima kojima je
najpotrebnija 241; uvati svoju * 218, 238; neprimjerena * 297, 339,765; ljubav uzdie, oplemenjuje *
205; najvatrenija kod mladih 294; potrebno vaspitanje i usmjeravanje * 350, 446; potrebno usmjeravati
* na Hrista 243; kontrolisati * 218, 234, 420; obuzdavati * prije braka 221; podrediti razumu i savjesti
233; ne postie se prijetnjom 688; mono orue 218, 234; pravilno korienje * 152, 180, 211, 296,
425, 495, 607; poprima smjer u djetinjstvu 151; Sotona preusmjerava * 102, 267, 321; prava i pogrena
* 607; koristite * na slavu Bogu 319; pogreno pokazivanje * 137, 300,579
Naklonost ili sklonost ka emu, borba protiv * 146; djece ka pogrenim stvarima 134, 135, 145, 765; ne slijediti
svoje * 49, 302; injenje onoga to nije u skladu sa * 757; kako pobijediti svoje * 407; uroene * 5;
ojek moe pobijediti svoje * 123; prirodne *, vladavina * 127; osjeaj dunosti iznad * 74; neobuzdane
*, elja da se slijede * 30; volja nije * 685; mladima koji se doputa da slijede * 81, 312, 313. Vidi
takoe Sklonost, Tendencija
Nametljiv, ne biti * 669
Namjera(e), udubljivanje u * 344, 656; usmjeravanje * na zemaljske stvari 344, 656; ozbiljna *, djelovati sa *
104, 352, 353, 547; vrstina Danilovih * 568; utvena *, za ivotno djelo 366, 367, 442; bitna postoja-
nost * 656; Boje * esto obavijene velom misterije 463; uzviene i plemenite *, ovjek stvoren za *
785; najvee i najsvetije * 341; u braku, na slavu Bogu 153; imati u vidu vrijedne * 65; ivjeti za * 795;
ivljenje za *, srea u * 806; iste i svete * 656; odluna *, postie uda 4, potrebna * u sticanju znanja
7; sebine *, sposobnost se ne smije koristiti za * 424; iskrena * da se doe do istine 404; postojanost *,
386
uiti se * 51, 366; suvie uzana * 362; prava *, Duh jaa * 553; gdje nema * 442; mladalake *
odraavaju se u starosti 748. Vidi takoe Cilj, Objekat
Namrgoenost, muevljeva 158; roditelja 170
Namrgoenost, stalna * 48, 62, 759
Napadi gnjeva (grevi), samoindukovani * 519
Napetost svijeta 756
Napoleon Bonaparta 285
Napor, ovjekov ozbiljni *, boanska sila udruena sa * 105; nadljudski * nije tajna pravog jedinstva 501
Naprasit duh, grenost * 588, 589
Naprasit, osoba koja je bila * 381
Napredak, duhovni * 40, 346
Narav(i), nema dva ovjeka sa istom * 424, 615; ljubazna *, njegovati * 319, 320; oba roditelja prenose svoju *
na djecu 134, 135; vesela *, budua majka treba imati * 131; hristolika * 619, 644; mrana * 617; vaa
* ostaje ista nakon vaskrsenja 620; pogrena * 600; kako poboljati * 597, 616, 617; natopljena
zahvalnou i mirom 620; radraljiva *, meso podstie * 618; uoljive razlike u * 616; ljudi razliitih *
619, 620; mrzovoljna *, uvati se * 617; roditelja, djeca nasleuju * 142; osobita * naslijeena 616;
nedrueljubiva* eer uzrokuje zlu * 618; izopaena i plaha * 201, 619; ugodna * 619; nespokojna *,
djeija * 605; drueljubiva *, uiti studente da pokazuju * 628; kisjela * 387, 518, 616; kvarenje djeje
* 599; veselost * 618; mekoa * 667; osvetoljubiva * 533. Vidi takoe Temperament
Narav, gnjevne rijei guraju * u veu vatru 522; rave navike razvijaju lou * 386; kontrolisana * izbjegava ne-
volje 520; nuna kontrola * 582; nemirna * usled pogrene ishrane 388; uzrujana i nepoeljna * 332,
333; uravnoteena *, zdravlje tijela i * 392, 405, pospjeuje rast u milosti 392; zla * kod uitelja 192;
proputanje da se zauzda * 519; gruba *, Hristos omekava * 617; gruba i osuivaka *, kvari ivot u
domu 156; potiniti svoju ustru * 583; sveta *, roena od Duha 600, ispoljavati * 552; razdraljiva *,
uzrok * 386, ne pokazivati * 517; drati * pod kontrolom Svetog Duha 192; saekati dok se *
jogunastog djeteta ne ohladi 501; podrediti prirodnu i strastvenu * 583; osobena *, kod nekih
naslijeena 616; perverzna *, kultivisanje * 647; odavanje ustroj * 80; nagla *, prenesena na djecu
145; kisjela *, kisje; eludac stvara * 394; odnos ishrane i stanja * 386; privlana *, uiti djecu * 169;
meka i prijatna * 332, 333; uitelji moraju drati * pod kontrolom 192; mi ne moemo izbjei kuanje *
789; nehristolika *, uitelj ne smije pokazivati * 355; nekontrolisana * 520, 523; nesveta *, um u
opasnosti zbog * 792; neobuzdani naleti * 292, 293; dobro podeena * 520
Narkotici 691
Nasilje, Hristos ne koristi * na ovjeijoj volji 741
Naslaga, sebini interesi kao * 339
Naslee, razmotriti mo * 142
Nasrtaji, nagli i naprasiti * 182
Nastojanja, tenje, izbor * 342
Nasumice, govoriti * 779
Nauna istina 309, 740, 741
Nauna misterija, predmeti puni * 699
Naune injenice, teorije i pekulacije prihvaene kao * 697
Nauno ispitivanje, pogreni zakljuci * 699
Nauno istraivanje 20, 678, 702, 711, 739, 742
Nauno znanje, potreba za * 114, 198, 739
Nauka(e), kao pomonica religije 744; pokuaji da se * razdvoji od biblijskog hrianstva 91; Bog je autor * 739;
ne moe definisati Hristovu ljubav 801; otkria u *, poplava svjetlosti zbog * 702; Hristos je mogao
otvoriti vrata * 702; lana * 310, 446, 570; lano nazvana * 743, 744; kako izuavati * 29; ljudska * ne
moe proniknuti u Boje tajne 742; neznanje koje se poziva na * 739; u postupanju sa slabima 437;
znanje * je mo 361, 741; ljudske zamisli o *, Biblija se ne smije testirati prema * 699, 743; zabluda
mladih ljudi o * 310, 311; o lijeenju umom (Vidi Lijeenje umom); o filozofiji uma 783; o prirodi,
zabluda vezana za * 194; o pravilnom itanju 581; o spasenju 358, 741; o istinskoj pobonosti 783; o
rijei istine 26; otvara pogledu nova uda 742; ista i zdrava * u Bojoj Rijei 189; Sotona koristi * o
umu 19, 20, 46, 71-76, 698, 699, 704-720; otkrivenje i * 702; posveena *, hriani mogu uivati u *
742; Sotonina * 26, 725, 726; baca svjetlost na pisanu Rije 739; takozvana * 699, 705; ne smije se
zapostaviti izuavanje * 445; izuavanje * koja je nagaanje 699; testirajte ljudske zamisli o * pomou
Biblije 699, 743; kojoj nema ravne 97, 346; koja se odnosi na ljudski um, dobra na svom mjestu 20,
711; istinska * 310, 706, 707, 709, 739, 741, 743; posmatrati * sa religiozne take gledita 16; zato
mnogi ne mogu uskladiti * sa Svetim Pismom 697; pisana Rije i * saglasne 739. Vidi takoe Znanje,
Nauno znanje
Navika(e), ponovljene akcije postaju * 151, 552, 599; dovesti sve * pod Boju kontrolu 235; gajenje grijeha jaa
13; djeije *, formiranje * 661; utvruju karakter 552; pokvarene *: napustite svoje * 234, nadvladati *
odlunom borbom 540; stvorenja *, ljudi kao * 109; steene *, ne robovati * 146; svakodnevne *,
tiranija obiaja u * 73; uniavajue *, nijesu iste na svim umovima 258; razvratne *, potreba za
slobodom od * 55; ekonomisanja, tedljive * 598; zle *: sloboda od * 601, osobe koje poznaju mo *
387
440, praktikovanje nekih * u tajnosti 317, posledica poputanja jednoj * 35, ponekad se naputaju prije
privlaenja Hristu 600, rtve * moraju same uloiti napor 737, rad za rtve * 795; budue majke 133,
135; brze i spore * 6; dokone * 366; u ranim godinama 308; u mladosti, mala djela koja ustanovljavaju
* 347; nemarne * kod djece 605; neumjerene * jednog mladia 317; lijenosti, kod djece 287, 288; dugo
utvrivane * zaslepljuju razumijevanje 230; muevne * , formiraju se u mladosti 281; propovjednika
348; preinaene strogom obukom 151; moraju biti u skladu sa prirodnim zakonima 137; esto
zanemarivanje formira * 599; lutanja uma u molitvi 546; reda, stei * 6, 596, 597; redovitosti, formirati
* 596, 597; sjedenja u pozne sate 296, 596, 597; radne *, neupuenost u * 510; jednom formirane * su
poput eline mree 596, 599; tetna *, upotreba duvana je * 75, 76; prljave misli postaju * 227;
nadvladati prethodno utvrene * 597; pravilne *, zdravlje se stie kroz * 597; iste *, uiti djecu * 140;
nerazboritost u tjelesnim * otkriva nerazborit karakter 405; peispitajte sve svoje * 794; ispravne *:
blagoslov na dva naina 109, kako formirati * 107, 354, 366, vanost ispoljavanja * 376, kod mladih
postaju dio karaktera 551, 599, uklanjanje uzroka bolesti pomou * 597, uiti djecu * 148; sjedee *
389; rijetko se mijenjaju 151, 599; samopopustljivosti, uticaj * na drutvo 144; jednostavnost u *,
koristi od * 792, 793; grene *, sloboda od * 90, 540, 601; raspinike *, mladi se kuaju na * 366;
pridravati se striktnih pravila u * 596; striktna umjerenost potrebna u svim * 377; ravnosne *,
propovjednici moraju imati * 399; uitelja, vanost * 14, 189; uzdrljivosti, mentalna vjena bitna za *
389; koje pomau da se oblikuje karakter za budui ivot 618; pokvarene *, zabave koje jaaju * 590;
rave *, uloiti odluan napor da se napuste 233; estite *, oformljene u mladima 140, 281; mi se vrlo
razlikujemo u * 615; pogrene *: izbjegavati * roditelja 142, savladavaju se energijom i istrajnou 600,
omoguavaju Sotoni da vas napada 14, vre despotsku mo 109, vrsta rijeenost da se savladaju * 235,
negativne utiu na zdravlje 275, 292, 380, 381, 510, 595, 597, 690, 793, ine ovjeka olupinom 257,
moralni organi oboljeli zbog * 292, tee ih napustiti nego dobre 599, lake se formiraju od dobrih 599,
poslunost Bojem zakonu je zatita protiv * 576, mo *, razmotriti * 142, samopotovanje izgubljeno
zbog * 257, 401, samokontrola izgubljena zbog * 257, 401, pokuaj reformisanja drugih napadanjem *
599, neuvjebani umovi koji stiu * 178, kad im se suproti pruaju snaan otpor 601, ta istina moe
uiniti za ljude sa * 402, 614, zato se teko oduiti od * 597, 598, mladi koji su stekli * 292; mladih:
drutva daju ton * 610, koje odluuju njihovu budunost 598, 599
Neiste navike 228
Neistota 597, 604; negativne posledice * 116, 117, 119, 734; odbaciti svaku * 105.
Nebo, korak po korak ka * 556
Nedaa(e), koristi od * 464, 500; Hristos je doekivao sve * 184, 185; savjeti vezano za * 556,776, 779
Nedisciplinovane osobe kao buntovnici 794
Nedjelotvornost, kako se postaje sve vie i vie * 289; osobe koje su zadovoljne da ostanu * 264
Nedosledan, kurs djelovanja prema * 432
Nedostaci, ne baviti se * drugih 178; sjetite se svojih * u radu sa drugima 632
Nedrutvena atmosfera, tama * 483
Negativna strana 44, 45, 540
Nehtjenje ili nevoljnost, da se potini Bojoj kontroli 549, 686
Neizvjesnost, magla *, osobe koje lutaju u * 311, 451, 703
Nejedinstvo 791
Nekompetentan, osobe koje se zadovoljavaju da budu * 264
Nelakoa 124, 125, 642
Neljubazna djela, kao posledica oboljelih modanih nerava 392
Neljubazni izrazi, uticaj * 433
Neljubaznost 157-159, 524, 608
Nemaran, biti * je grijeh 417
Nemarnost, navike * 417
Nemirna enja(e) 70, 384, 400, 476
Nemogue stvari 736, 737
Nemogunost(i) 533, 788
Nemoralnost, arite * 590
Neobeavajue osobe, pravilo kojeg se treba drati vezano za * 255, 256
Nepanja 92, 332, 477
Nepoeljne stvari, umovi koji se bave nekim * 466, 491
Nepoeljni zadaci, ivotni *, ne uiti da se izbjegavaju * 364
Nepoeljno, nesposobnost da se nosi neto * 49
Nepotenje 326, 437
Nepoteno, ne vezati za bilo ime to je * 238
Nepodnoljiv, gotovo *, zato su djeca * 150
Nepogreiv, propovjednik nije * 262
Nepokoran, osobe koje su * 167, 178, 290, 806
Nepokornost, mesna ishrana stvara * 391; uitelji koji stvaraju * 199
Neposlunost, ovjekove moi izopaene usled * 205, 206
388
Neposveenost 498
Nepouzdan brod, umovi kao * 102
Nepovjerenje u sebe 522, 636
Nepovjerenje, ne doputati * da ue u um 674; meu Bojim narodom 497; atmosfera *791; uzroci * 336, 337,
672, 791; negativne posledice * 156, 258, 451, 458; osoba koja se odaje * 258, 381; odbaciti * 537, 807
Nepravda, djela * koja kre estu zapovijest 527; nesreen eludac uzrokuje * 443; kako reagovati na * 432; bo-
Nepredvieni sluaj(evi), biti vjeran u * 264; vostvo koje je potrebno mladima u * 365; traiti mudrost od Boga
u * 464; Duh daje snagu za * 70
Neprijatan duh, odavanje * 80
Neprijatelj, osoba koja je bila svoj najvei * 381
Neprijateljstvo, dranje * protiv svijeta 794; nema * kad doe smrt 503; duh * kod mua 485
Neprijateljstvo, nastavanje u atmosferi * 797; kad ljubav obuzda * 205. Vidi takoe Mrnja
Neprijatne rijei, ne koristiti * 540; nijesu nebeskog porijekla 501
Neprijatnost, ne izraavati * 650
Neprilika(e), sigurnost protiv * 410; odnos prema * 154, 155; predajte Isusu svoje * 776; poslovne * 128, 399;
finansijske *, kako doekati * 493; kako se uzdii nad * 460; nerazboriti postupci stvaraju * 265;
poloite svoje *: kraj Gospodnjih nogu 84, 259, na Nosioca Bremena; posmatranje * u vaem radu
493; pitanja o *, dijete postavlja majci * 168; doekati * traei Boju pomo 365; oekuju
novovjenani par 153; nervne bolesti prouzrokovane * 410, 674; nijedna * nije prepreka za Boga 481;
bez obzira na * mi moemo napredovati 108, 237; oajnike (beznadene) * 480; osloboditi se * 508;
traenje boanskog vostva u * 764; predajte svoje * Bogu u molitvi 262; uite bolesne da pradaju
svoje * Hristu 408; stvari koje nas uvlae u * 128, 760; previe * uzrokuje navalu krvi u glavu 402;
odvraanje od * 33; podrivaju vitalne snage 674; ta initi kad vas pritisnu * 12, 459, 475; kad * samo
rastu 475; kad e * nestati 472
Nepristojan govor, staza *, zalaenje na * 634
Nepristojne slobode, mladi koji sebi dozvoljavaju * 231
Nepristojnost, navika koja podstie * 575; Hamova * u potomstvu 142
Nerazboritost, u tjelesnim navikama 405
Nerazumna osoba, ljubazni kurs prema * 432, 775
Nerazumni, hriani koji su * 519; ljubav nije * 212
Nerazvijene moi, podstai * kod djece 150
Neredovnost(i), u porodinom ivotu 111, 164, 165
Neto bolje, lozinka vaspitanja 342
Nervi, kao glasnici uma za cijelo tijelo 396; tjelesni *: kako mozak moe negativno uticati na * 398, poput teleg-
rafskih ica 72; snudeni *, dolazak na konferenciju sa * 492; Hristova ljubav iscjeliteljski dodiruje *
65, 250, 412, 452; kontroliu cirkulaciju krvi 397; nesreeni * preneseni na djecu 144; injenje dobra
drugima koristi * 642; ne troite svoje * uzalud 638; modani * kontroliu tijelo 72; pravilno disanje
smiruje * 484; neodgovarajua hrana utie na * 393; saosjeaju sa elucem 392; razdraljivi *,
preneseni od roditelja na djecu 134, 135; mentalni utisak prenesen na * 397; majka mora kontrolisati
svoje * 486; mozga, Vidi Modani nervi; emocija optereeni dok su * kretanja neaktivni 375; fiziki rad
jaa * 683; mono smirenje za *, volja kao * 487, 648, 686; naprei duhovne * 806; tuga umrtvljuje *
458; uravnoteeni * ljekara 84; jednostavna hrana pomae u ouvanju * 166; snaga *, studenti koji stiu
* 362; trepte od zadovljstva ili patnje 766; umorni *, potreban odmor za * 735; obojenost i snaga *
steeni vjebanjem volje 487, 686; prenapregnuti *, usled nepotovanja prirodnih zakona 386;
uravnoteeni *, prouavanje Biblije i * 333; mladi koji * liavaju moi 316
Nervna energija, potie iz mozga 312
Nervna patnja, ene 485
Nervna sila 793
Nervna uzbuenost 168, 485
Nervne bolesti 312, 410, 485, 614, 674
Nervne moi, sjedite *, mozak je * 72
Nervni gr 511
Nervni napori 589
Nervni sistem, elektrina struja u *, spreavanje cirkulacije * 446; uzbuen ajem, kafom i mesom 588; ispolja-
vanje gnjeva slabi * 520; teka i nadraujua hrana uzbuuje * 322; ljekara, ne smije biti iznuren 84;
masturbacija negativno utie na * 230; jednostavna i zdrava hrana ne uzbuuje * 166; nadraujua
hrana uzbuuje * 166; aj i kafa negativno utiu na * 484, 485, 589; uitelji ne smiju preoptereivati *
83; previe osjetljiv * 164; neuravnoteen *, zbog pretjerane mentalne aktivnosti 83, zanemarivanja
fizike vjebe 382; cijeli *, prekomjerno prouavanje utie na * 508
Nervno stanje 490
Nervozan ovjek, djeluje impulsivno 490
Nervozna beba, briga za * 168
Nervozna djeca 443
Nervozne ene, zato ima tako puno * 393
389
Nesaosjeajni, neka ljudi uvide da nijesmo * 629
Nesebian duh, siromane udovice 347
Nesebina sluba, velika ivotna pouka * 351
Nesebinost 85, 275, 276, 768
Nesebinost, kultivisati * u osjeanjima 327; primjer * 611, 612; ivotodavna sila u * 61, 691; naelo Bojeg
carstva 611; Sotonina mrnja prema * 612; voljeti kao to je Hristos volio je * 211
Nesklad meu vjernicima 275; ne sakatiti istinu da se sprijei * 244; dom gdje vlada * 179; u porodici i crkvi
501; poputanje apetitu uzrokuje * 392; ista ljubav spreava * 644; Sotona kao zaetnik * 724. Vidi
takoe Nesloga, Razdor, Razilaenje
Neslaganje, meu roditeljima, uticaj * na djecu 500
Nesloga, izbjegavati ono to bi moglo stvoriti * 503; uzroci * 156, 392, 791; sjeme *, etva * 497. Vidi takoe
Nesmotren, potrebna mudrost u odnosu na * 439
Nesmotren, stariji jevanelisti kao * 752
Nespokoj 551, 642. Vidi takoe Nemir
Nespokoj, veselost treba zauzeti mjesto * 804; osjeanja * 127; ivjeti ispunjeni * 733; duh * u uenicima 550;
Nesposobnost, studenata 446
Nesree, plima * zbog kunih problema 158
Nesreno stanje 485
Nesrenost 158, 411, 524
Nesrenost 495, 576, 642
Nestaluci, mozak koji smilja * 507
Nestrpljenje, njegovano * 335; ne pokazivati * 356, 803; kod studenata 81; uticaj uniten * 79; nema * u posve-
Nestrpljive rijei 392, 512, 518, 522
Nestrpljive starije osobe 748
Nestrpljivi propovjednici 79
Nestrpljivi roditelj 164
Nestrpljivi uitelji 79, 200, 748
Nestrpljivo izraavanje 518
Netrpeljivost kontrole kod mladih 290, 291, 443
Neutiv nain, govoriti na * 45
Neutiv, biti utiv prema * 255
Neutivost 157
Neutivost, dom bez * 175; uticaj * 433
Neumjerenost, utie na uzvienije sposobnosti 336; u jelu i piu 589, 597, 769, 770; u itanju 591, 592; uzroci *
344; korjeni * 344
Neupuen, niko ne treba biti * 105; drutvo * 610; taktinost u postupanju sa * 439; uiti studente da pomau *
364
Neuredan, istina ne ini ovjeka * 177
Neuspjeh, strah od *, izbjegavanje odgovornosti zbog * 264; proli *, potreba da pamtimo svoje * 728; osobe
koje doivljavaju * tamo gdje bi trebali uspjeti 794; sa Hristom ne moe biti * 788
Nevane stvari 795
Nevjernika drskost, ovjek koji pokazuje * 35
Nevjernika miljenja u obrazovanju 109, 678
Nevjernike sugestije u teorijama velikih ljudi 743
Nevjernik(ci), knjige * 358; u drutvu * 268. Vidi takoe Skeptik
Nevjernik, po pitanju braka 305
Nevjerstvo u radu 309, 310
Nevjerstvo, Bog nikad nee ukloniti svaki izgovor za * 271, 672; gajenje * 419, 646, 678; hladna atmosfera *
672; Hristos alosno ukorava * 477; oblak *, potrebno odagnati * 679; mrani oblak *, vjera mora pro-
biti * 675; strah koji otkriva * 476, 477; navika koja podstie * 575; etva * 743; uzvienije vaspitanje
da se nadvlada * 90; aluzije na * 676, 677; kako se sauvati od * 464; kako postupiti sa * 499; Izrael
zadran izvan Hanana zbog * 498; zadrava nas na svijetu mnogo godina 498; veliki gubitak zbog *
673; nema ohrabrenja za * 674; odbiti svako * 803; rtvovanje linog suda * 267; Sotona likuje kad nas
navodi na * 675; rijetko se pobjeuje sukobom 499; zatvoriti vrata srca za * 676, 794, 795; jaa dok se
podstie 672; snaan duh *, zli aneli nastoje stvoriti * 504; govorenje o * 102, 489, 675, 676, 679;
kojem otkrivenje Boje volje ne moe pomoi 36; koje se nikad nee pokoriti dokazu 535; teorije *,
Sotona podstie * 527. Vidi takoe Skepticizam
Nevjertsvo, peat *, Hjum primio * 285; u naunom ruhu 19, 711; stijene *, sumnjalice na * 697; sjeme *, Soto-
na hrani * 676, 677; hiljade odvedene u * 711. Vidi takoe Skepticizam, Nevjerovanje
Nevolja(e), pozajmljene * 400; hrabro doekati * 283, 284; razmiljanje o * 62, 406, 758; dolaze svima 284;
izraavanje nezadovoljstva produbljuje * 811; prepirke koje proizvode * 501; stalno predvianje * 459;
poremeeni probavni organi uzrokuju * 333; poloite svoje * kraj Gospodnjih nogu 84, 259, 464, 777,
778; gledanje na * u radu 493; osobe kojima su * pred oima 400, 470; preduprijediti * drugih 764;
izlivanje * u ljudski um 779; privatne *, dunost propovjednika u odnosu na * 766
390
Nevolje, pozajmljene iz budunosti 632; srce koje nije uznemireno * 243
Nezadovoljna osoba 806
Nezadovoljni umovi 178, 646
Nezadovoljni, ljudi koji su svugdje * 773
Nezadovoljno jadanje, mentalna bolest zbog * 400
Nezadovoljstvo, lijek za * 16, 17, 124, 125, 408, 788; otkriva odsustvo Spasitelja 642
Nezadovoljstvo, sloboda od * 400, 476; namrtenost koja izraava * 62, 759; plod sebinosti 551; izraavanje *
637; negativno utie na zdravlje 61, 451, 458, 691; u djeci 550. Vidi takoe Gunanje Jadanje
Nezahvalna djeca, bogobojaljivih roditelja 529
Nezahvalnost, gajenje * dok se previaju sadanji blagoslovi 277, 646, 775
Nezakonitost 344, 625
Nezaposlen, ovjek nije stvoren da bude * 115, 116
Nezaposlene mase, tendencija * 367
Nezavisan ivot, uiti studente * 367
Nezavisni ljudi, potreba za * 265
Nezavisnost, individualna *, ispoljavanje * 43, 266, 267, 269; pokoravanje bez rtvovanja * 274; nedostatak * za
pokoravanje osvjedoenju o dunosti 267; moralna *, ponovno sticanje izgubljene * 259, koja je
ispravna 268; uzajamna *, zakon * 267; prirodna *, vaa * 783; plemenita *, samoizdravanje jaa *
258; kvalitet * koji nije lako pokoriti 78; duh * koji je opasan 45; tvrdoglava * impulsivnog djeteta 207;
istinska * nije tvrdoglavost 268; neposveena * kvari korisnost 265
Neznanje ili neupuenost, bolje od jednog vida obrazovanja 188; uzrokuje bol i patnju 510; ne poveava poniz-
nost i duhovnost 365; ivot posveen Bogu nije ivot * 350; majke je zloin 142, 143; nema vrline u *
310; o korisnoj uposlenosti 287, 288; pretenciozno *, lana nauka je * 310; o Bojem zakonu 73; o
zakonima zdravlja 83, 363, 510; o naoj fizikoj prirodi 73; koje ne uklanja krivicu 455; pokuava da
podri skepticizam 739; mudrost koja je * 769
Neznatne stvari 421
Nita, ne raditi * 604. Vidi takoe Besposlienje
Niko i nita, potencijal * 532
Nipodatavanje, duh * 81, 794
No, sjedenje do kasno u * 296
Nostalgija za domom, meu pacijentima 734; moe biti na dobro 127
Novana potreba, umiljena *, patnja zbog * 594
Novajlija 806
Novina, ljubav prema * 590
Novine, ljubavne prie u * 285, 286
Novo srce znai novi um 95
NJ
Njean obzir 85
Njean obzir, prema siromanima 84; pokazivati posveen * prema djeci 145
Njean, biti * 435
Njeno, postupati * sa djecom 501
Njenost, jevaneoski radnici trebaju otkriti Hristovu * 504; Hristova * u ophoenju sa umovima 761; ljubav ko-
ja uva hriansku * 244; dolaziti u porodicu sa * 215; kultivisati strpljivu * prema zabludama drugih
636; izrazi *, nijesu znak slabosti 215; beskonana *, Hristos vas posmatra sa * 260; medicinski radnici
trebaju postupati sa * 83, 85; zemaljskih prijatelja, sjeanja na * 277; saaljiva *: prema djetetu koje
pati 84, gdje ljubav vlada 773; imati posveenu * 210; tzv * prema mladima 175; duhovna * prema
osvjedoenim srcima 440; bez sentimentalizma 184, 622; rijei * 215. Vidi takoe Saosjeanje
O
Oaloena dua(e) 70, 735
Oaloena osoba, molitva za * 735
Oaloeni, savjeti * 459-461
Oiljci i uboji, ostavljeni na umovima studenata 82
Oivljavanje(a), nove i udne stvari u vjerskim * 42
Otar, u postupanju 540; u zapaanju pogreaka drugih 637
Otre stvari, govoriti * 771
Oajanje, mnogi viu u *, poruka ohrabrenja za * 737; potitenost koja prerasta u * 399; zapletenost u * 480; ne-
ma potrebe za * 457, 630, 694; osoba koja je voljela * 489; opisi * 763; izopaeni karakteri se ne smiju
gurati u * 755. Vidi takoe Potitenost, Depresija
Oaravajua sila, Sotonina *, mi ivimo u atmosferi * 146
391
Oekivati zlo, uvijek * 789
Oi, biti vjeran straar nad svojim * 229, 661; gledanje lanim * 589; kako se posveuju * 270; ljubomorne *,
ena koja sve posmatra * 336, 337; elja *, probuenja gledanjem i itanjem 229, 591; gledanje *, srce
izopaeno * 113, 338; duhovne , savjest kao * 332; ono to se vidi na * suvie esto zaokuplja
interesovanje 662
Oigledna pouka, koritenje * 194
Obazriv kurs, prema onima koji to ne zasluuju, vrijednost * 775
Obazriv, biti * 425
Obeanja, prekrena * 737; Boje Rijei 533, 643, 700, 807
Obeshrabren, ne biti ni na koji nain * 631, 736
Obeshrabrena osoba 337; teret samoj sebi 487; ispunjena tamom 459; uputiti * na Hrista 453; molitva za * 735;
rijei koje ohrabruju * 158
Obeshrabreni um zahtijeva blag postupak 761
Obeshrabrenje(a), djeje * 488; Hristos poznaje naa * 673; ne preputati se * 457, 630; Ilijino * 486; entuzija-
zam koji ostavlja * 49; srca pritisnuta * 84, 85, 337; negativne posledice * 321, 461, 462, 490, 579, 771;
neka zadovoljstvo zauzme mjesto * 804; nikad ne prekidajte prouavanje zbog * 100; mua i ene 154,
155; izopaenih linosti 755; Sotona je uzronik * 675; osoba roena sa * 809; radost Sotone kad govo-
rimo o * 494, 774; govoriti o * 495, 575, 675, 774; misliti o svojim * 758; ne poputajte ni pedalj * 808
Obeshrabrujua strana, ena spremna da gleda na * 400
Obeshrabrujua tama 643
Obeshrabrujue, EGW odluila da ne govori * 492
Obiaj(i), opteprihvaeni *, kad se treba pridruiti * 255; u sukobu sa prirodom 559; zavjetani * ispunjavaju
svijet boleu 144; poistovjeivanje sa * obraa crkvu svijetu 558; ropstvo zemaljskim i ulnim * 381;
ovoga izopaenoga vijeka, ne poputati ne pedlja * 268; Sotona odvlai ljude od spasonosne svjetlosti
prema * 77; uenik lako naveden da slijedi * 446; tiranija * u svakodnevnim navikama 73; ne oponaati
svjetske * 557; potreba odlunog odvajanja od svjetskih * 268, 547
Obini ivot, mogunosti mnogih iz * 805
Obmana, opinjavajua * u udvaranju 303
Obnova 325
Obnovljen ovjek, prva dunost * 162
Obraen, svako mora biti * za sebe 423
Obraenje, istinsko * 145, 349
Obrazovati se 582
Obuavanje, je bitno 785; potreba za ljubaznijim * 150; praktina i knjika *, kombinovati * 287
Obzir, duni *, ne pretravati preko vanih predmeta bez * 365; Jakovljev * prema porodici 164; uzajamni *,
njegovati * 616; ozbiljan *, predmeti koji zahtijevaju * 668; njeni *, zanemarivanje njegovanja * 791;
promiljeni *: izvravati dunosti sa * 667, djelovati sa * 592
Od uzroka do posledice, razmiljanje * 563, 552
Odanost, biti * 435
Odavanje ulnosti, neprirodna elja za * 230
Odgovorna bia, Bog postupa sa ljudima kao sa * 785
Odgovornost(i), strah od *, savladajte svoj * 604; iskustvo osposobljava ovjeka da nosi * 415; vee *, sticanje
navike cjelovitosti u * 270; visok poloaj *, ljudi na * 633; osobna *, dijete lieno * 282, 682; teke
ivotne *, djeca nepripremljena za * 283; uzajamna *, mua i ene 502; lina *, Bog priznaje naelo *
261, 705; razvijena mo za noenje * 423; prezanje od * 532; izbjegavanje *, beskorisna zamiljenost
kao plod * 442; djeca koja potpomau one koji nose * 273; nevoljnost da se preuzme * 273
Odgovornost, pojedinana * 434
Odgovornosti, dodavanje sjutranjih * dananjim bremenima 472
Odlunost, nedostatak *, stereotipnost usled * 8. tvrdoglava * u braku 304, 305
Odlunost, nedostatak *, velika teta priinjena zbog * 419; mo *, volja je * 685; mladi trebaju gajiti * 688
Odluka(e), bitna u: porodici 175, Bojem djelu 598; najtei sukob poziva na * 757; ishitrena *, izopaena narav
vodi u * 332, 333; vane *: nepravilna ishrana utie na * 443, ljudi na povjerljivim poloajima donose *
443; preveliki ponos da se opozove * 575
Odluka(e), dobre * 553, 801; atmosfera koja gui * 483
Odmazda, rijei *, Hristos nije govorio * 517, 518, 520
Odmor, starijim poslenicima jevanelja potrebno vrijeme za * 752; elementi *, nepotinjeno srce nema * 551;
kako nai * u Hristu 45, 802, 803; u Bogu, kultivisati duh * 662; onima koji naporno rade potrebni
periodi za * 735, 736; istinski * duha ima jedan izvor 762
Odobravanje, djeca ohrabrena * 145; vae *, pomae djeci da zadobiju * 502
Odricanje, od svoga ja, potreba za * 410. Vidi takoe Samoodricanje
Odvajanja, nova * 48
Odvratnost prema korisnom radu 344
Odvratnost samome sebi 33
Ograda(e) 520, 633
392
Ogranieni ljudi 52
Ogranieni uenik, potrebe * 199
Ogranieni umovi, uitelj i * 200
Ogranienje(a) ili suzdranje, arbitrano * 81; strast je nedostatak * 223; um mora biti pod odogovarajuim *
551; koje zahtijeva brani odnos 157; neuobiajena *, djeca podreena * 550; koja namee Boja Rije
583; mladi puni odbojnosti prema * 303. Vidi takoe Samouzdranje
Ogranienje, u vjerskom radu 41
Ohol duh, odavanje * 80
Ohol, ne biti * 241, 540; neki su prirodno * 179; uitelji koji su * 198
Ohola osoba 45, 616. Vidi takoe Ponos
Oholi duh 214
Oholost, nezavisnost poiva na * 274
Ohrabrenje(a), njene rijei * 215; djeci potrebno * da budu posluna 502; pruati * onima kojima je potrebno
804; sa ljubavlju, dunost prema eni 155, 156, 502; Boje Rijei, potreba za * 700; na grijeh, neka ne
bude * 172; rije * koristi djetetu 168
Ohrabrujue rijei, desetostruko naknauju napor 158; pomanjkanje *, ene koje prevremeno umiru zbog * 158
Oklijevanje 598
Okolnosti, prilagoavanje prema * 167; kao sluge bogobojaljivom ovjeku 146; karakteri formirani * 548; nep-
rijatne * 472; nesrene * blinjih 438; ne dopustite da sa vama vladaju * 269; spoljanje *, emocije
podlone * 126; vjera se ne smije upravljati prema * 533; osjeanja variraju sa * 495; Bog uzima u
obzir nae * 473; koje razdrauju 199; ovjek moe stvarati svoje * 269; nikad ne ine ovjeka 269; ne
smiju uitcati na vas 274; ivotne *, Hristos je predvidio sve * 181; jedina sigurnost u svim * 522;
religija kontrolisana * 199; shvatiti * kao orua za rad 269; samokontrola potrebna u svim * 523; koje
ne moete kontrolisati 317; nepovoljne *, ne biti obeshrabren * 265
Okorjela srca, meu mladima 201
Okruenje, izbor * 147; zlo *, uticaj * 142; uticaj * na umove 489; pobijediti * 36; neprijatno *, ne biti obeshrab-
ren zbog * 265
Okrutan sud, spoljanja pristojnost i * 208
Omalovaavanje 337, 503, 607, 608, 631
Omraen, zato se pravi hriani * 527
Opiniteljska mo, grenog karaktera 227
Opasnost(i), Bog je svjestan naih * 479; mi moemo predvidjeti * 468
Opijum, odatost * 76
Opravdanja, bezvrijedna * 146
Opravdanje. Vidi Samoopravdanje
Oprotaj od Boga, traiti * 690, 691, 778. Vidi takoe Oprotenje
Oprotaj, od grijeha 457. Vidi takoe Ispovijest, Oprotenje
Opsjenari, zabludjeli * za realnost 613
Optimizam, unijeti * u svakodnevni rad 375, 376; mladih, na korist starijima 746
Optuba(e), lane, okrutne, stroge * 498, 522, 528, 633
Optuivanje, u domu 178
Oronulost, irom rasprostranjena * 567
Ortodoksnost, teka i hladna * 49
Osjeaj ili sentiment, prouavanje Biblije proiava * 96; povezuju ljude u saveze ili udruenja 28 ; podije-
ljeni *, umovi odvraeni zbog * 23; zbunjenost * 31; nevjerniki *, obrazovanje pomijeano sa * 109;
pogreni *, um zbunjen * 22; isti *, religija nije * 27; pokvareni *, djeiji umovi ispunjeni * 15. Vidi
takoe Misli
Osjeaji, niko nema prava kontrolisati * drugih 713, 714; budite vjerni straari nad svojim * 229, 661; zbrkani
usled sebinosti 272; moralni * 226, 669; koji se vie ne izopauju i krive 31; neto to zadovoljava *,
upozorenja na * 314
Osjeanje(a), alosna *, ispoljavanje * 646; analizirajte svoja * u svjetlosti Boje Rijei 318; drugih, smatrati *
svetim 616; su promjenljiva 528; kao neto manje od pobune protiv Boga 460; loa *, invalidi se bave *
118; ne biti pod kontrolom * 49, 126, 127, 274, 495; nose sve pred sobom 297, 298; sjedinjavanje *
dvije osobe 609; koja se gaje u ranoj mladosti 281, 551; djetinjasta *, savladati * 630, 801; gajiti
nesebinost u svojim * 327; Hristos se mora sjediniti sa * 783; odluna promjena *, istinsko obraenje
je * 349; potitenosti, od prekomjernog lenstvovanja 603; nezadovoljna *, mentalna bolest usled * 400,
475, 476; nemojte: isticati svoja * 480, se pokretati * 489, vjerovati u * 495, 672; ne ine vas djetetom
Bojim 124; ne postupati u skladu sa * 757; uzviena *, strah i ljubomora razaraju * 747, 748;
uzbudljiva *, ne odavati se * 460; uzbuenost * na vjerskim skupovima 39; budue majke utiu na
dijete 132; koja se izraavaju oko onih koji su na samrti i pokojnika 503; nedostatak kontrole * 589,
660, 661; vjera ne zavisi od * 536, 537, 679; slabe ene, dunost mua u odnosu na * 158; davanje
oduka * 520, 521; odavanje * 128, 402, 460, 480, 760; sjaj *, bljesak * kroz nerve 642; Boji zakon
see u * 564; krenje Bojeg zakona u * 33; dobra ili loa *, ne sluite svojim * 480; srean uzlet *,
vjera nije * 540; mrnje, kad se odbiju ne povlae krivicu 432; najgora * srca, razdraljivost i
393
prigovaranje raspiruju * 501; sreno stanje *, ohrabrivati * 809; bez obzira na * djelovati u skladu sa
prirodnim zakonom 119; nijesu vjera 49; ostaviti sva * u podnoju krsta 541; ovjek koji je osjeao
smetnju u svojim * 485; melanholina *, ratovati protiv * 409, 410; moraju biti pod kontrolom: razuma
i religije 593, 600, Svetog Duha 192; nijesu uvijek radosna 496; nijesu dokaz: Bojeg nezadovoljstva
808, da ste hrianin 538; nijesu pouzdana 693; ne smiju biti kriterijum 126; drugih, biti paljiv prema *
198, uitelj treba da potuje * 688; bolesnika, nesposobnost da se potpuno ue u * 512; esto su
prevarna 126; osobe koje se stalno pozivaju na svoja * 127; radovati se ne u * ve u nadi 803; religija
nije puko * 286; religiozno iskustvo koje nije dublje od * 127; oslanjati se na vjeru a ne na * 537;
obuzdati svoja * 593; osvetoljubiva *, gajenje * 517, 523; rtvovanje * odlunoj volji 398; pjeskovit
temelj *, hrianska nada ne poiva na * 496; ugodna *, nijesu vjera 679; isticanje * kad se ine ustupci
244; mo * 689; ushienje * nije obraenje 127; grena *, suzbijte svoja * 658; jaaju ispoljavanjem
419, 420; snana * protiv pojedinaca 521; najnjenija * mua prema eni 158; koja mue i najbolje
ljude 432; misli i * sainjavaju moralni karakter 593, 660; istinska ljubav nije sadrana u * 206;
nedobronamjerna * atribut Sotone 192; nerazumna * roditelja 179; mijenjaju se sa okolnostima 495;
hoditi vjerom a ne po * 495; ponekad ne moemo izbjei povredu * 789; kad ne treba govoriti o svojim
* 758; bez stvarnog uzroka 517; pogrena *, iskorijeniti * 600, odbiti * 517, 523; su pogrena kad su
misli pogrene 660; mladalaka *, malo ljudi zna kako usmjeriti * 190. Vidi takoe Emocije, Strasti
Osjeati se, kad vas pitaju kako se * 757
Osjetljiv, krajnje *, osobe koje su bile * 485, 589, 682; osoba tako * da se ne moe urazumiti 638; na ta treba
biti * 638
Osjetljivo dijete, dunost majke prema * 168
Osjetljivost 638, 791
Oskvrnue, moralno * 47
Oslanjanje na sebe 121, 425, 533
Osmjeh 156, 183, 572, 758
Osobe istog uma 512
Osobe koje prigovaraju 659
Osobe koje se spotiu 255,256
Osobenost(i), kako dijete poinje da smatra svoje nedostatke kao * 488; nae *, ne povlaivati * 643, 644
Osuivaki govor 500
Osuivaki razgovor 521
Osuivanje, nikoga ne ini boljim 453
Osuda 342, 343, 453
Osuda, ne biti brz na * 435; navuena istrajavanjem u grijehu 456; ivjeti pod oblakom * 677
Osveta, nikad ne pobjeuje neprijatelja 243, 520; duh * 522, 524, 608; kri estu zapovijest 526, 527
Osvetoljubive misli 608
Osvjedoiti, osobe koje nije lako * 519, 520
Otkrivenje, istraivanje *, iroko polje za * 361
Otpadnitvo, prvi koraci u * 303, 304; Bog oprata i isceljuje * 679
Otpadnitvo, prvi koraci u * 303, 304, 306
Otpor, ponavljanje grijeha umanjuje mo * 297
Otuenje 492, 724
Otvoren ili poten, budite * u svim svojim postupcima 436
Otvorenost ili neposrednost, potrebna ljekaru 436
P
Penica i kukolj, parabola o * 636
Paljiv, moramo biti * jedni prema drugima 503
Panja usmjerena na sebe 401; mu i ena moraju nastaviti sa prvobitnom * 155, 157, 216; najvei interesi
zahtijevaju budnu * 795; potreba pokazivanja ljubazne * 366; mala djela * 208, 576; u prijateljskim
rijeima i blagim pogledima 85; podreenih 301; mukaraca, upozorenje enama vezano za *226;
hiljadu stvari izaziva * 795; nedopustive *, odbaciti * 226
Pakao, doktrina o * koja uzrokuje ludilo 454
Pasivno bie, ovjek nije * 605
Patnja, uzrokovana prirodnim putem 511; Bog ne uzrokuje * 510; nestrpljenje pod * 512; ovjekovo neznanje i
grijeh uzrokuju * 510; traenje monih opojnih sredstava za ublaavanje * 512; 6000 godina * 510;
Hristos je podnio * 514, 515
Pavle, iskuenja apostola * 461; zato nam je potreban * 424
Peat 755
Peurka, kao ilustracija 344
Percepcija ili zapaanje, jasno *, moliti se za * 63, 64; otupljeno grijehom 335; zdravo *, prouavanje Biblije
394
doprinosi * 333; otrina *, istinsko obraenje i * 10; moralno *, hrana koja otupljuje * 322; potrebno
ojaati * 442; grijeha, otra osjetila ine ovjeka pronicljivim u * 333, 334; proiena Bojom
porukom 340; grijeh zamagljuje * 334. Vidi takoe Pronicljivost
Pia, mnoga popularna * djeluju slino aju 590
Pijanenje (banenje) 726
Pijanenje, osobe odate * 726
Pijanica 297
Pijanica, savjest * 321
Pijesak, odluke kao konopci od * 737
Pisanje, osobe koje se bave * 445
Pitanja od male vanosti 498
Pjesme, mata izopaena * 590. Vidi takoe Himne, Pjevanje
Pjevati, kad ste pritisnuti tugom 538
Plaiti se, osobe koje se uvijek * 466, 477
Plat nauke, skepticizam i nevjerstvo pod * 19, 711
Plahovitost 292
Plan(ovi), usmjeravanje * na zemaljske stvari 662; za budunost 733; radnici se razlikuju u * 615
Planiranje, oslanjanje na druge da * za vas 264
Plata 272, 612
Plemenite osobine 483
Plemenitost, due, napredak 367; teiti * 237; stvarna * , mjera * 689; prava ljubav daje * dui 209
Poten, neki su * ako ih to nita ne staje 638
Potena osoba 438, 639
Potena protivvrijednost, prihvatiti * za ono to prodajate 438
Potenje, u sticanju znanja 194; politika i * nemaju nita zajedniko 638; postojano * zavreuje potovanje 437,
775
Potovanje (obzir), podstie tenju za izuzetnou 154; prema: djeci 198, roditeljima 502, 747, zabludjeloj dui
255, uitelju 198, sebi, kultivisati * 366; ukazivati drugima * koje sami elite 424; u dobro ustrojenoj
porodici 502; nedostatak *, paziti na znake * 791; Simovo * prema ocu 142; prava utivost ui * 255.
Vidi takoe Samopotovanje
Potovanje treba rasti 141, 252
Pobjeivanje, ne oklijevati u * 765, 766
Pobjednici, pomoi djeci da budu * 518
Pobonost 106, 179, 782
Pobonost, iva *, opadanje u * 332, 632; povremena * 126
Pobuna, protiv Boga, ivot * 650; djeca ispunjena *, kako govoriti * 501; u djetetu, roditeljsko potvrivanje *
552; duh koji podstie * 525
Podizanje djeteta 765
Podjela, u porodici i crkvi 501; um koji govori o * 40; slabost i poraz u * 265
Podreivanje sebe 803
Podrugivanje 269, 471
Podrum, izai iz tame * 490, 491
Podsmijeh 576
Podsticaji grijeha 516
Podstrek 68, 154
Pogaai sudbine 700
Pogled odobravanja, majin * 168
Pogled(i), ljubav u * 64; prijatni *, upuivati * 85
Pogledi, izopaeni * 589; uski * 362
Pogrean korak, jedan * 35
Pogreke, djetinje beznaajne * 502; ispravljanje * 70, 71, 503; ozbiljne * 756; doivotna *, djevojaka * 300;
brak kao * 155; prole * 728; tue * 637, 755; uenika 192
Pogrena uprava, roditeljska * 550
Pogreni postupci, uenika, ne obznanjivati * 190
Pogreno postupanje, patnje koje se navlae * 66
Pogreno razumijevanje, drati se otvorenim za * 504
Pohlepa sticanja, umovi eksploatisani radi * 717. Vidi takoe krtost, Gramzivost
Pohlepa, odavanje * stvara slugu grijeha 516; Jude Iskariotskoga 598; starijih osoba 748, 749; osobe odate * 767;
esto ostaje neukorena 452. Vidi takoe krtost, Gramzivost
Pohvala, za dobro ponaanje djece 145; za mrtve 503
Poistovjeivanje, sa Isusom, ne ostaje neprimijeeno u svijetu 727; sa svijetom, uzrokuje gubitak smjernica 558
Pojedinci, jevanelje radi sa * 423; napadati * nije na zadatak 504
Pokajanje 79, 80, 456, 690, 691
Pokajati se, svako se mora * za sebe 423
395
Pokoravati se, svako se mora * 423
Pokret, ograni *, mozak upravlja * 72
Pokretake sile, due 349
Pokreti, besmisleni * 266
Pokvarenost, unutranja * 238; poput nadolazee plime 625; um ne tone odjednom u * 75, 225, 336
Politika ekonomija, nacionalna * 625
Politika, potenje i * se ne slau 638; svjetska *, identitet Bojeg djela i * 558
Poljoprivreda u kolama 193
Poloaj(i), sposobnost da se popuni * 615; potovanje koje se ukazuje * 276, 277
Poloaj, zemaljski * 529, 530
Polovina sluba 102
Pomaganje sebi 367. Vidi takoe Samoizdravanje
Pomirljiv duh, gajiti ljubazan i * 522
Pomo, stariji oekuju * od mladih 746; efekat * 756. Vidi takoe Samoispomo
Ponaanje, savreno pravilo * izlae Biblija 784; reforme u * ne postiu se slabim naporima; vae svakodnevno *
345; uiti se * 435; hriansko *, ivot hrianina se otkriva u * 663; ljupkost * 209; lina religija
otkriva se u * 27; pristojno *, potrebno enama 226, 768; stroga istota u *, ouvati * 432; neutivo *,
otro ukoriti * 46. Vidi takoe Vladanje
Poniavajue navike, u branom odnosu 223
Ponizan, budite * kao to elite drugi da budu 789; zavisnost o Bogu uinie vas * 261
Poniznost srca 522. Vidi takoe Skromnost, Poniznost, Smjernost
Poniznost, napredak koji poveava * 618; uticaj * 794; kao rezultat vjere 532; hristolika *, sebinost je nedosta-
tak * 271; kultivisati * 636; raditi u Bojem djelu sa * 639; neznanje ne poveava * 365; obred * osmi-
ljen da podstakne * 277; primiti ukor sa * 772; lana * 39; biti kao malo dijete u * 348; treba zauzeti
mjesto ponosa 619, 787; istinska *, vjernik koji ima * 30; kad * zauzme mjesto zavisti 760
Ponos, atribut Sotone 192; zamagljuje moi zapaanja 355, 529; umire kad umre svoje ja 638; dostojanstvo koje
nema * 260; vaspitanje i * 70, 90; zavist je plod * 526; ne osjea potrebu 453; podstrekavanje * 273,
298; ostaviti * 284; poniznost treba zauzeti mjesto * 787; kod studenata 81; sud rtvovan * 267; odvojio
Jevreje od prihvatanja Hrista 324, 325; pobrkan sa osjetljivou 638; miljenja 726, 727; osobe
najudaljenije od * 560, 728; priprava za sravnjivanje * 30; nadmeni sa * 39, 793; sebini *,
zadovoljavanje * 273; esto ostaje neukoren 452. Vidi takoe Oholost
Popustljiv, biti * bez rtvovanja samopotovanja 274
Popustljiv, osobe koje su ili stroge ili vrlo * 394
Popustljivost ili povlastica, pokvarena *, odbiti * 233; uniavajua *, kod djece 172; pretjerana * koja je grijeh
112; zabranjena *, umoran mozak kuan na * 507; plodovi *, nespokojstvo i nezadovoljstvo su * 551;
tetna *, djeija * 550; omiljene *, napustiti * 597; sebina * utie na druge 637; posijano sjeme *
donosi rod 297; koja kodi zdravlju 61, 75, 83, 170, 380; neprirodna *, korak po korak u * 597. Vidi
takoe Samopopustljivost
Poraz, nesmotreni pokreti uzrokuju * 265; slabost i *, u podjeli je * 265; sa Hristom ne moe biti * 788
Porone navike, koje se stiu u zlom drutvu 147
Porone osobe, drutvo * 610
Poroni ili estiti, mladi mogu biti *, kako odaberu 551
Porodine stvari, propovjednici se ne smiju mijeati u * 766, 767
Porok, put u *, dokonost kao * 604; razara tijelo i duu 230
Poruke, lane * 42
Posao, na prvi * 358
Posledica prati uzrok 416
Poslovne brige, ostaviti kada se ostavi posao 215
Poslovne neprilike 215
Poslovne transakcije, dunosti hrianina u * 437
Posluna djeca, Boja * 787
Poslunost, posledica vjere 532; bespogovorna * 783
Posmatranje, pokvarene strasti podstaknute * 229. Vidi takoe Oko, Gledanje
Posredovanje, Hristovo * za nas 758
Postepeno umiranje, osoba koje su same sebe nainile invalidima 61
Postojanost, mladima nedostaje * 707
Posveenje, stalno *, blizak odnos sa Hristom uz * 11; istinsko * koje je pravo zadovoljstvo 343; utvrditi navike
15; ideja da * kodi zdravlju 291; treba zauzeti mjesto nevjerovanja 787
Potinjenost, potpuna * samo Hristu 154; koja smekava grube crte 619
Potiten ili utuenost, ne govoriti o * 494, 774; budue majke, utie na dijete 131-133; vjera mora probiti *
496; kako se uzdii iznad * 460; u pisanju 487; radost koja zauzima mjesto * 432; osobe koje nijesu
uznemirene * 646; vjerski ivot koji nije * 476; Sotona bi htio da religiozni ivot naini * 675; bolesnik
se mora uzdii iznad * 467, 482; ta moe razagnati * 811; kad govorimo o * Sotona slua 494
Potitena dua(e), Hristos obeava nadu za * 70; nadahnuti * nadom i vjerom 804; rijei koje donose hrabrost *
396
158
Potitena osjeanja, usled prevelike dokolice 631, 632
Potitenost, zabrinuti i optereeni umovi odaju se * 399; budua majka ne smije se odavati * 131; kako pomoi
osobama koje su * 679; ljubomora koja uzrokuje * 336, 337; nita se ne dobija a mnogo gubi * 662;
Sotona likuje kad nas navede na * 675; dolina *, od ushienja do * 494, 774; koja prerasta u oajanje
399; zato samosaaljenje otvara put u * 630. Vidi takoe Depresija, Oajanje
Potok, kao ilustracija 610
Potreba(e) ili oskudica, neprekidna *, starije osobe u * 747; strah od dolaska u * 459, 747; umiljena * 475; izne-
site svoje * pred Boga 480
Potrebe, sve vae *, doite Bogu sa * 774, 776
Potvrivanje, drati se * 500
Pouljivost, primiti ukor sa * 772
Pouka(e), prve djeije * u hrianskom ivotu 216, u prvih sedam godina 149; veoma vane * 294; teke *, ne iz-
bjegavati * 703; najvanije *, uiti * 299; potrebno ih ponavljati 580
Pouzdanje. Vidi samopouzdanje
Povjerena sredstva, razliita * 423
Povjerenik, uiti dijete da vi budete njegov * 170
Povjerenje u sebe 75, 274, 477, 725, 726, 783, 784, 792
Povjerenje, izdaja * 780; izmeu mua i ene 223, 502; dijete koje je izgubilo * u majku 552; djeca ele da se
tretiraju sa * 198; kako roditelji mogu imati * kod djece 502; majka koja zadobija * kod djece 216;
bitno u dobro organizovanoj porodici 502; osjeaj *, uiti mlade da imaju * 281, 282; Bog oekuje nae
* 637; meusobno * jevaneoskih radnika 264; ne razarati * u Boja orua 780; nedostatak *, rijei
koje uzrokuju * 178; kako zadobiti * drugih 772; koje se polae u vas, vrijednost * 775; uitelj mora
zadobiti * uenika 198; Sotona nastoji da poremeti * 31; postojana odanost istini zadobija * 437; koje
donosi olakanje obeshrabrenima 761; preveliko * u sebe 266. Vidi takoe Povjerenje u sebe
Povjerenje, stalno *, svakodnevno potrebno * 533; djetinje *, nuno * 532, 537 ; vrsto *, u Hrista 492; savreni-
je *, uiti duu * 468; mjesta od *, djeca trebaju ispunjavati * 172; tiho *, uiti se * 468; sveto *, izdaja
* 775; osjeaj * 157; jednostavno djetinje * 537; mi moramo imati * danas 473; nepokolebljivo *, stei
* 17; vrijedni *, studenti koji su * 198. Vidi takoe Vjera
Povran 101
Povran um 357
Povrne stvari, misli se ne smiju stalno baviti * 660
Povrni razgovor 408
Povrno itanje. Vidi itanje
Povreda, stvarna ili umiljena * 789, 790
Pozdrav, ljubazni * pomae 34
Pozitivni zahtjevi, u porodici 175
Pozitivnost, karaktera 666
Poziv, laki *, biti zadovoljan sa * 342
Poziv, najsveaniji, strpljiva snoljivost je * 755
Pozorite, opasno pribjeite 590; odlaenje u * stimulie strasti 315
Pravda, hrianska utivost ukljuuje * 790; Boja *, pogrene ideje o * 250; jasan osjeaj za * 533; sjedinjena
sa ljubavlju 439
Pravednost, ne kodi zdravlju 292
Pravinost, odstupanje od savrene * u biznisu 437
Pravila i propisi u domu 502
Pravila, ponavljanje * 80
Pravilno itanje, nauka o * 581
Pravilo ivota, Boji zakon kao * 563
Pravilo(a), odnos studenata prema * koleda 521; dom treba da ima * 172; gvozdena * i mladi 284; koja se tiu
udvaranja u koli 303; kojih se treba drati u radu sa studentima 198
Pravo i dunost, zahtjevi * 74
Pravo i pogreno, praviti razliku izmeu * 417
Pravo(a), izabrati ono to je * zato to je pravo 612; crkva moe odobriti pogreno kao da je * 345; dostojanstvo
ljudskih *, kultivisati * 244; zablude o * 322, 724; uzviena naela * 310; voljeti * zato to je pravo
318; niko nam ne smije oduzimati naa * 708; drugih, potovati * 616; vrsto stajati za * 270; pogreno
i *, mo pravljenja razlike izmeu * 417
Prazan (koji je bez sadraja), um koji nee biti * 357
Praznovjerice 759
Preciznost (tanost) 597, 598
Preciznost, raditi sa * 603
Predmet itanja, neodgovarajui *, obuzdati elju za * 286
Predmeti, neisti *, bavljenje * 661
Predosjeanja, nesree, ne gajiti * 476; zla *, ivot pun * 489; mrana *, stvarno zadovoljstvo ne remete * 405
397
Predosjeanje zla, crte karaktera koje skreu misli na * 337
Predrasude, individualno rasuivanje i * 267; kod bolesnika 766; um koji doputa da ga zarobe * 422; odbijaju
da ispitaju dokaze 422; sukobi koji stvaraju * 498; ena pod kontrolom * 594; ne dopustite nikome da
stvori * u vaem umu 435
Predstave (pojmovi) 643, 644
Predstavljanje, lano * u malim stvarima 437
Predvianje zla, neki uvijek * 469
Predviati zlo 336, 337, 575
Prekomjeran rad 735, 752
Prekomjerno prouavanje 50, 51, 388
Prekor, hrianin gluv za * 575, 607, 608, 631
Preljuba. Vidi Seksualna aktivnost
Premo ili supremacija, prisvojena * 30; svoga ja 79
Premoreni, roditelji od posla 165
Prenatalni period egzistencije djeteta 139-141
Prenatalni uticaj(i), olako se uzimaju 135, 136
Prepreke 36, 801
Prestup, jedan sat * 548
Pretpostavka (uobrazilja) 24, 534
Pretpostavke, nema potrebe da se ometamo * 96, 742; odvajanje od Biblije prepustilo bi nas * 742
Pretvaranje (lani izgovori) 306, 307, 619
Preuveliane tvrdnje, ne praviti * 577
Preuveliavanje, ena odata * 779
Prevara ili obmana, od strane djece 577; put u *, poetak * 35; pronicljivost koja je * 336, 337; svaka mogua *,
Sotona koristi * 42; nema * u prirodi 416; politika * prikazuje zabludu kao istinu 524; rtva *, uenik
koji lako pada kao * 446; zatita protiv *, molitva kao * 42; Sotonine *, progonjenje svih koji se usude
odbaciti * 525; sotonske *, aneli spremni da nas zatite od * 33, remek djelo * 715, 716; ema *,
moderno udvaranje kao * 295; koristi se u eksploatisanju drugih 75. Vidi takoe Samoobmana
Prezir, kuanje da se pokae * 775
Prezir, ne smije se zapaziti ni traak * u glasu 576; osoba slijepa za * 608, 609, 631
Pria(e), umovi djece ispunjeni * 114; uzbudljive * 315; opinjavajue * 111; bezvrijedne * 357; istinite ili izmi-
ljene * 114
Pribranost 167, 168, 192, 517
Prigovaranje 268, 672
Prigovaranje ili iznalaenje pogreaka, posledice * 156, 485, 577; iritiranje drugih * 410; neka roditelji prestanu
sa svojim * 179; neka ne bude * u domu 178; poput pustonog grada 485; ljubav ne vodi u * 241; zane-
marivanje koje izaziva * 791; iskorijeniti svako * iz misli 789; vezano za beznaajne djetinje pogreke
502
Prigovaranje nikad ne pomae 501
Prijatan, majina dunost da bude * 486
Prijatelj(i), najbolji *, Isus je * 776; biranje nevjernika za * 113, 304; osoba kojoj nee nedostajati * 632; po ime-
nu koji su najopasniji 557
Prijateljstvo, napadno * svijeta je kao trina 211; um uglaen i profinjen * 621, 622; bezbonika, upozorenja na *
557; pretvorna *, Sotona radi kroz * 557; snaga i uticaj * 609; pravo *: predukus radosti neba 155,
toplina pravog * 211
Prijatni pogledi, upuivati * 211
Prijatnost, djeja * 550
Prijemiv, kao lijepak 265; djeca su prirodno * 291
Prijemiv, mladi su * 281
Prijemivost (na utiske), potrebna najfinija * 434
Prijemivost, organ* 594
Prijetnja(e) 688, 700
Prikazivanje 342, 343, 560, 644
Prilagoavanje 265
Prilagodljivost, bitna za uitelja 200
Prilika(e), uspjeh zavisi od koritenja * 100, 366, 551
Primalac, pasivni * 804
Principi (naela), svjetski * 352, 547, 780
Prinuda, Isus nije koristio * 571, 707, 708, 741; Sotona okrutno koristi * 325. Vidi takoe Sila
Priroda, zajednica sa *, koristi iz * 11; uzdizanje * kao Boga 704; zakoni. Vidi Zakoni prirode; operacije *, pog-
rene ideje o * 570; istraivanja u * 361; prouavanje * 446; pouke iz * 569; svjedoi o Bogu 570;
stvari u *: prouavati * 91, koristiti kao ilustraciju 335
Prisebnost, gubljenje * prilikom omalovaavanja 49
Pristanak, iskuenje vam ne moe nakoditi bez vaeg * 803
398
Pristojnost 209, 667
Pristrasnost 199, 799
Pristup, nepaljiv i nagao * 770, 771
Pritajene moi 101
Pritajene sile u ovjeijem umu 701
Prituba(e), tjeraju Isusa iz doma 159; zamjena za * 464; nesrene * skrauju vae dane 805, 806; odagnati * iz
misli 789; kad naiu tekoe i pritisci 471; nepotrebne * supruge 160
Pritube (razlozi za nezadovoljstvo), uveliavanje * 590; od brata ili prijatelja 439; pretpostavljene *, uveliava-
nje * 590; ena koja iznosi svoje * propovjedniku 227
Privatne stvari, dunost propovjednika u odnosu na * 76
Prividni hrianin 593
Privilegije, vjerske * 529, 530
Privlanost 376
Privrena priroda, osjetljiva * ene 215
Priznanje grijeha 456, 776, 779
Priznanje pogreke, plemenito 778
Priznatost, svjesnost o * 154
Prizori, djeca izloeba obeshrabrujuim * 113
Proli ivot, presabiranje * 459
Proba(e), sve nas oekuju * 459; pozajmljene * iz budunosti 632; Hristos je doekao sve * 184, 185; ne govori-
te drugima o svojim * 494, 774; vjera moe podnijeti * 758; Bog odmjerava nae * 473, 479; velike *,
um koji ima * 408; kako pobijediti * 36, 556; jedne osobe nijesu kao * druge osobe 615; prilika data u *
496; razgovor o svojim * 578, 579; manje govorite o svojim * 459, 460; koje bi bile vee 556;
sjutranje *, priprema za * 472
Problemi, Bog moe rijeiti * vjernika 194
Profesija ili zanimanje, izbor * 342
Profinjeni, hriani e biti * 435
Profinjenost, napredak u * 367; prijateljska drutva i * 621, 622; nai umovi moraju primiti * 186; istinska *, ne
otkriva se dok dominira svoje ja 208, potrebna u domu 180
Progonstvo zastupnika istine 525
Progres, ljudski *, pogrena uenja o * 722, 723
Progresivan duh, uitelja 193
Prohtjev, od prekomjepnog prouavanja 444
Promiljenost 157, 198, 436, 773
Promiljenost 469
Promovisanje, ljubav prema * 550
Pronicljivost, sa mladim umovima 78, 82
Propovijed(i), argumentovane * rijetko omekavaju i potinjavaju duu 500; potinjavaju duu 500; potrebna po-
navljanja * 580; kratke * bolje se pamte 580; veoma snane * koje sasijecaju ovjeka na komade 521
Propovijedanje, monotono i lieno duha 580
Propusti, vai vlastiti * 332
Prosvjetljenje, propovjedniku potrebno boansko * 262
Protivan, ne biti * u vjerskom radu 40
Protivljenje, dua unitena zbog * 6; prema istini, sijanje * 35
Protivljenje, ne izazivati * 504, 527
Prouavanje Biblije, savjeti o * 92, 101; donosi uzvienije obrazovanje 110; zato * nekima ne godi 316
Prouavanje, potekoe u * 100; pretjerano *, negativne posledice * 55, 444, 488, 508; Boja Rije kao temelj *
89; prikupljanje vie knjiga za * 506; djevojka koja zaostaje u * 302; marljivo *, djeca nenaviknuta na *
550, zadobija pobjede 99; sklonost i elja za * 195; jedenje mesa utie na * 390; onoga to su ljudi rekli
ili napisali 360; prevremena smrt zbog * 506, 507; istraivati i moliti se u * 100; provoenje dugo
vremena u * 368; koje je grijeh 195; prekomjerno * 445 (Vidi takoe Prekomjerno prouavanje);
oslanjanje na druge u * 264
Provokacija, reakcija na * 257, 432, 520, 576, 755
Psihologija, Sotona koristi * 19, 698, 711; prava naela * u Bibliji 10, 781
Puenje 726
Pun mrnje, ena koja je bila * 528
Punomoje, Boje rijei su nae * 808
R
Rabini, kole * 101
Rad mozga, sam *, prvo vaspitanje ukljuuje vie od * 363, 364; stalan *, negativne posledice * 507, 509; ne
399
vriti * i tu stati 197, 364, odmah posle jela 759; pretjerani *, negativne posledice * 61, 312, 506, 508,
509; osobe koje se oslanjaju na druge za svoj * 289; uenik koji se potpuno predaje * 507. Vidi takoe
Mentalni napor
Rad, odnos prema * 598; djeca koja ne vole * 290; koji se obavlja za Njega, kako Hristos posmatra * 787; pretje-
ran * 735, 736; neuspjeh u * 309, 310; ovjekov *, kako Bog vrednuje * 787; drugorazredan ili prosje-
an * 351; neugodan * 598. Vidi takoe Prekomjeran rad
Radna zajednica. Vidi Trgovaka unija
Radost(i), duboka i mirna * 472; Bog je izvor * 28; vea * nego to imamo 420; koja daje zdravlje * 65, 403,
407; uvajte svoju * pred Bogom 480; ivotodavna * 65, 412, 452; najvea ivotna * 343; Hristova
ljubav donosi * 240, 452; milioni lieni * 474; vjerski ivot koji donosi * 476; zadovoljstvo i * daju
svjeinu umu 17, 403; koja zauzima mjesto: potitenosti 432, tuge 432, 760
Radost, Hristova ljubav donosi * 240
Radost, zamisao da je Hristos bio lien * 183
Radostan, budite * pred Bogom 480; ako se ne osjeate * 758
Radoznalost, kontakt sa sotonskim oruima iz * 702
Rana, balsam obezbijeen za svaku * 464
Rano djetinjstvo, protee se do este ili sedme godine 149
Raskalanost, nona * 296; nadolazea plima * 625; pogubne posledice * 316; Sotona navodi mlade na * 76, 315
stvari koje vode u * 147, 195, 290, 291, 344, 736
Rasko 70
Raspoloenje, svjetlost * 63, 575
Raspoznavanje, nesposobnost za * 289
Ratoborne osobe 40
Ratobornost, stvari koje podstiu * 498
Ravnodunost, alarmantna * po pitanju stupanja u brak sa nevjernicima 304; pojava * u djetinjem obeshrabrenju
488; bezbrina *: hriana po imenu 637, posveenje treba zauzeti mjesto * 787; ne unitavati * osobu
koja je u zabludi 258; hladnoa *, due koje Sotona ne moe drati u * 38; ljekara, obeshrabrenost uzro-
kovana * 771; nepromiljena * mladih 81; stoika *, sluanje istine sa * 35; tupa *: etva * 35, milioni
robovi * 474; prema istini, posledica sijanja * 35
Razborit, treba biti * 226
Razboritost, nipodatavanje * 25, 469
Razdor, meu Bojim narodom 498; izbjegavati sve to bi stvorilo * 503; meu braom 497, 498; put u * 792;
odavanje apetitu uzrokuje * 392; u domu, aneli bjee od * 159; braa nemaju vremena za * 498;
Sotona kao zaetnik * 497, 724; sjeme *, etva od * 497; sumnja i nepovjerenje stvaraju * 156; kad mir
zauzme mjesto * 760. Vidi takoe Nesklad, Nesloga, Svaa
Razdor, Razilaenje
Razdraivanje drugih 410
Razdraivanje, nikad ne pomae 501; djeci ne pomaete * 200
Razdraljiv ovjek 520
Razdraljiv duh, u koli 200
Razdraljiv, djeca koja su postala * zbog masturbacije 258, pogrenih navika u jelu 443; djevojka koja je bila *
kad joj se suproti 302; invalidi koji su * 118; osobe sklone da budu * 387; osoba koja se lako * 522.
Vidi takoe Svadljiv (angrizav)
Razdraljiv, ne biti * kad pritisnu potekoe 631
Razdraljive rijei 582
Razdraljivost, ispoljavanje *, kontrolisati * 257; dom u kojem nema * 175; u domu, aneli bjee od * 159; neka
rijei * ne prelaze vae usne 257; kvari ivot u domu 156; roditeljska * 165; spoljanja pristojnost i *
208; kod supruge 160
Razdraljivost, negativne posledice * u slubi bolesnima 477, 632. Vidi takoe Svadljivost
Razdraljivost, poremeeni eludac uzrokuje * 384, 443; zatita protiv * 632; u domu 156; pravilna ishrana ne
izaziva * 166
Razgovarati, osobe koje vole * 125
Razgovor(i), koji vodi neemu 772; aneli sluaju nae * 573; momci kao tema * meu djevojkama 300; usmje-
ren na sebe 772; banalni * 237; veseli * 177; djeiji * 113, 114; Hristovo koritenje * 600; podsticanje *
178; beznaajni * 487, 574; niski * 669; ugodni * 178; isti * 257, 665; koji je prazan i uzaludan 316;
tema *, patnje i bolovi kao * 805, 806; povrni i glupi * 113, 315. Vidi takoe Razgovarati
Razgovor, jeftin, ne uputati se u * 577; povrni i glupi *, ne sudjelovati u * 113; umjesto akcije 801; bogat *
242; koji kua uiva sluati 757; ena odata * 779
Razilaenje 428, 497, 498, 502, 503. Vidi takoe Neskad, Razdor
Razjedati ili razdraivati se, ne * 470, 737; vjera nas osposobljava da se ne * 472
Razlaganja, kritika i optuivaka * 521
Razmaen, dijete ne smije biti * 169
Razmaziti, dijete ne treba * 169, 298
Razmiljanje, stalno *, teme koje pozivaju na * 732; sveto * 237; um dat za * 602; o Bogu u prirodi 732
400
Razmiljati, uiti se * 689, 436. Vidi takoe Meditacija
Razmiljanje (o neem mranom), ena previe odata * 400; nad alostima i nevoljama 62
Raznolikost, djeci potrebna * 648
Raznolikost, jedinstvo u * . Vidi Jedinstvo
Razoarenje(a), ne prikupljati * 337; vjera moe podnijeti * 758; u porodici, propovjednikova dunost u pogledu
766; kako bolesna mata doekuje * 488; kako izbjei * 472; ne ispunjavati ivot * 12; nikad ne smatra-
jte svoj brak * 155; prola *, ne alite nad * 459; osobe koje se uvijek ale na * 805; vjersko iskustvo
steeno * 556; sebini interes donosi * 271; uzaludno *, hrianin nije preputen * 644; ene koje
govore propovjedniku o svojim * 227; ene koje misle da im je ivot * 227; pogrean put za
doekivanje * 459
Razum, jedan * ne smije biti pod kontrolom drugoga 713, 714; buenje *, um prijemiv na * 293, 294; uvati se
od oboavanja * 91; dijete nenaueno da se pokree iz * 282, 687, 688; kontrola *, stvari koje treba
drati pod * 31, 124, 233, 237, 333, 395, 581, 660, 662; koji je pod kontrolom veoma ive mate 589;
osjeanja ene treba da budu pod kontrolom * 398; rave navike nanose tetu * 257, 454; svrgnut:
opisima pakla 454, zbog gnjeva 521; nalozi *, jesti po * 759, slijeenje nagona umjesto * 138, brani
odnos pod * 223; pijanice * 321; nijeme ivotinje nemaju * 282, 687; emocije i strasti se moraju
potiniti * 324, 325; dat nam je od Boga 197, 350, 752; Bogom dat *, uenik treba koristiti svoj * 197;
invalidi koji odbijaju da se pokore * 689, 690; carska mo *, treba posvetiti * 406; ena koja je izgubila
* u alosti 399; bludna strast koju ne kontrolie * 222; mnogi vjeruju bez * 535, 536; mnogi ne koriste *
po pitanju braka 304; mora priznati Bibliju kao vrhunski autoritet 92; koji je preoptereen: razvratnim
navikama 227, ulnim porivima 236, 322; strast koja gazi preko * 297, 298, 766; voice * objeene o
vrat bludi 144, 305; posveeni *, nesvete strasti se moraju potiniti * 237; due osvjedoene preko *
267; posebno varljiv * 517; pijenje aja negativno utie na * 321; mora gospodariti ivotom 406;
neobrazovani i neobueni * kod svirepih neznaboaca 350; raspaljeni *, poruka upuena * 590; glas *,
ovjek je suvie esto gluv za * 297; kad slijepi poriv kontrolie * 303; kad strast kontrolie * 228;
zato * izgleda oslabljen 228
Razumijevanje, jasno i zrelo *, vi moete imati * 326; zamagljeno usled neznanja i grijeha 98, 447; potrebno
vaspitanje da osvjedoi * 690; u duhovnom znanju, rasti u * 105; potrebno inteligentno * Svetog Pisma
146; ivo * 286; mnogo knjiga zbunjuje * 108, 109; oivljeno * prouavanjem Biblije 96; traiti pomo
Svetog Duha u * Biblije 92; kako imati jae i jasnije * 614; pomae studentu da shvati svete istine 52;
istinsko hriansko *, svjetlost obasjava * 412. Vidi takoe Shvatanje
Razumjeti, uiti studente da * istinu 365
Razuzdani moral u Sodomu 232
Razuzdanost 76, 146, 382
Razvoj, svi ne dostiu isti * 341
Reitost, disciplina moe uiniti vie od * 102; utanja 582; sa ljubavlju 242
Renik, nema potrebe za * da bi se razumjele Hristove rijei 573, 574
Red , Bog eli * 596; navike *, kultivisati * 345, 597; je prvi zakon neba 177; ljubav prema *, podsticati * 290,
291; odravati * 124
Redovitost i red, formirati navike * 597, 616, 617
Reforma, istrajati u * 49, 760
Reformator, vi ste * 436
Rekreacija, donosi mentalno osvjeenje 313; zabava i *, razlika izmeu * 313; zamisao da je svaka * grijeh 48;
ne treba da bude: besmislena 313, besmislena razdraganost 313; osobama koje rade fiziki potrebna *
735, 736; studenata u vajcarskoj 197; uiteljima potrebno vrijeme za * 83; prava * je re-kreacija 313
Religija, koja je hladna i liena radosti 758; osjeanja moraju biti pod kontrolom * 593; nauka kao pomonica *
744; mata u kojoj je * tiranin 48; osoba koja ne uiva u * 647; ista i neukaljana *, iziskuje napor 286,
287; prava *, ima sjedite u srcu 802; treba odlikovati brak 213; kako otkriti pravu * 787; sutina istins-
ke * 787; koja godi Sotoni 41; zato veliki ljudi odvajaju * od obrazovanja 740
Religiozni ivot, loa probava utie na * 407
Religiozno iskustvo, otkriva se knjigama koje se itaju 108
Reputacija 548, 549, 790
Revnost 49
Rezervisan, treba biti * 226
Rezervisanost, hladna *, osobe koje uvaju * 482; omekana boanskom ljubavlju 215; nedostatak * kod kerke
298; ene koje proputaju da pokau nunu * 226; povuena i dostojanstvena * ene 214; pravila *,
udvaranje koje kri * 295; stroga *, ene se uvijek trebaju drati * 226; koja odbija familijarnost 623
Rezonovanje, od uzroka do posledice 389, 552; sa sebine take gledita 803; invalidi kojima se ne moe pomo-
i * 397; nema usiljenog i komplikovanog * u Hristovom uenju 573
Rezonovati, mo *, uenik koji rtvuje svoju * 446; mi trebamo * 436; od uzroka do posledice 389
Rije(i), gnjevne * 501; kao sjeme koje se posije 518; gorke * 518; otre * 578; hrabre * 576; nepromiljene i
nepaljive * 779; potreba da se pazi na * 436; koje uzrokuju dublju patnju 514; kao meci 578; vesele *
158, 181, 489, 573, 758; izbor * 801; hrianske * 663; koje utvruju zle anele u njihovom poslu 505;
kontrola *, kontrola misli daje * 656; kontroliite svoje * 494, 583, 774; kritike * 578; ohrabrujue *
401
157, 158, 160, 208, 576; zli aneli motre na nae * 659; izraavaju misli 663; razdraljive * 583;
prijateljske * 85; blage * 156, 617; pazite na svoje * 656; teke * 518, 677; grube * 518, 522, 578, 802;
nepromiljene * 113, 257; imaju uticaj na dobro ili zlo 433; zvune * 573, 574; pune nade 576; prazne *
113; nestrpljive * 149, 518, 522, 583; ukazuju na karakter 575, 663; ljubazne * 84, 211, 572, 579, 609,
642; neka vae * ne izazivaju gnjev djeteta 519; potup pustonog grada 572, 577; duge i teke * 574;
mogu se proistiti 31; ljudi su pod uticajem vlastitih * 575; neprijatne * 518; priznanja (Vidi Priznanje
ili cijenjenje); ljubavi i dobrote 572; osjetljive * 356; ugodne * 257; otrovne * 529; prikladne * 735;
iste * 257; istota u * 289; odraavaju se na karakter 575; registrovane u nebeskim knjigama 296;
otkrivaju osjeanja srca 572; prave * 158, 513, 656; Sotona moe uti nae * 494, 774; Sotona biljei
nae * 658; okrutne * 178, 356, 518, 578; pokazuju koja sila kontrolie va um 579, 580; Sveti Duh e
posvjedoiti vaim * 257; izgovorene u nesmotrenosti, reagovanje na * 649; najstroija estitost u *,
ouvati * 432; saosjeajne * 642; njene * 34, 579; koje e sluiti kao pouka 113; koje: udaraju i
ranjavaju 178, nikad ne treba izgovarati 257; nepromiljene * 257; neljubazne * 803; neugodne * 159;
ljutite *, reakcija na * 522; ene 157, 161
Roaci, nevjerni * 113; neprijateljstvo od strane * 71
Roenje, ne uvodi vas u Boju porodicu 529, 530
Roditeljska kontrola 518
Roditeljski autoritet, pravovaljani * 748
Romani, negativan uticaj itanja * 229, 290, 588, 591. Vidi takoe Fantastika (beletristika)
Romantini projekti, okrenuti se od * 398
Rue 805, 807, 767
S
Saaljenje, boansko * prema zabludjelima 763; ljekari misionari treba da postupaju sa * 85; njeno * uz vjerne
ukore 80, 769
Saaljenje, Hristovo * 84; beskonano *, vapaj ovjeanstva za * 762; istinsko *, uitelji moraju da naue ta
je * 352. Vidi takoe Samosaaljenje
Saaljevati sebe, previe * 801
Saaljiv, biti * 435
Saaljiv, ljubav ini srce * 241
Samodisciplina, svima potrebna 102; bitna za mentalnu snagu 308; majkama nedostaje ljubav prema * 167; pot-
rebna u domu 213, 214; praktikovati * 4; istina zahtijeva ivot * 388. Vidi takoe Disciplina
Samodostojanstvo 192
Samodovoljne osobe 39, 386, 769, 784, 793
Samodovoljnost 266, 267, 726, 727
Samohvalisanje 242
Samoispatanje 276
Samoispitivanje 167
Samoizdravanje 258, 366, 367
Samokontrola, potrebna Boja pomo za * 125; svi se trebaju uiti * 179, 189, 190, 308; ravnotea *, odravati *
146, 147; staviti se pod * 292; djeca koja se ne ue * 145, 298; djeca nauena * su srenija 61;
kultivisati * 125; bitno upranjavanje * 166, 615; buduoj majci potrebna * 133, 134; propust kultiva-
cije * 381; malo studenata ima potrebnu * 362, 363; najvei talenti bez * 4; sticati navike * 361, 573,
660 ; veoma obrazovan um bez * 4; u vaspitanju 102; u ouvanju i obnovi zdravlja 60, 691; nedostatak
*, posledice * 518, 658; gubitak *: kod starijih osoba 749, uitelja 357, kako preduprijediti * 383, 384,
jezik koji donosi * 257, rave navike uzrokuju * 401; savrena *, uiti mlade * 79; osobe odrasle bez *
519, bitna odluna * 523; mo *, za snagu karaktera 689, stvari koje umanjuju * 227, 228, 236, 444;
voice * o vrat strasti 303, 724; potrebna * za djelovanje iz naela 362, 363; uiti * 169, 282, 687. Vidi
takoe Samouzdranje
Samoljublje 274, 335, 339, 517, 529
Samoobmana 247, 417, 487, 725
Samoobuzdavanje, mo * jaa ispoljavanjem 76, 284, 601, 608, 666, 804. Vidi takoe Samokontrola
Samoodbrana 276
Samoodbrana 499
Samoodricanje, odnos prema *, kod popustljive djece 61, kod osoba koje pate 512; djeca nauena * su srenija
61; Hristovo * 249, 626; hriansko * 612, 666, 667; kerke nenauene * 278; budua majka treba
praktikovati * 132-135; vjernost Hristu iziskuje * 555; Bog zna sva naa * 612; nedostatak *,
pretovaren eludac uzrokuje * 391; pouke o *, uiti studente * 366; ivot *, obraenje bitno u * 334;
mnogi nee da upranjavaju * 380; suprunici treba da praktikuju * 213; nuno u slubi Hristu 380;
cijena *, odbijanje utjehe po * 386; spremnost na * 242; uiti djecu da praktikuju * 169; koritenje
talenta sredstava kroz * 558
Samoopravdanje 518, 803
402
Samoosuivanje 277
Samoportvovanje 242, 249, 344, 362, 795, 796; duh * 190
Samopotovanje, ne odstranjujte svoje * 259; budite sinishodljivi ne rtvujui * 274; djeca gube * masturbaci-
jom 258; kultivisati * 145, 260; ne unitavajte svoje * 451; postojano gajiti * 237, 256; kako sauvati *
198; gubitak *, jezik koji donosi * 257; izgubljeno *, kako povratiti * 259, 260, obnova * 255; ouvati *
u udvaranju 296; zabludjelih, ne unitavati * 258; prikladno *, Bog ne osuuje * 260; samoizdravanje
jaa * 256; moe navesti da se izbjegava izgled zla 208; uiti mlade da imaju * 281, 282; istinska
utivost ui * 255; kad mu ustupi svoje * 161
Samopopustljivost 75, 308, 334, 342, 343, 391
Samopravednost 33, 192, 803
Samoproslavljanje 29, 30, 33
Samoproslavljanje 39, 260, 793
Samosaaljenje 259, 284, 631
Samoubistva 298
Samoukost 445. Vidi takoe Samoupuivanje
Samounienje 30
Samoupuivanje 292. Vidi takoe Samoukost
Samouvaavanje, moe priiniti mnogo zla 355; Hristos posramljuje * 626, 627; zla nagaanja uzrokovana *
277; pravi hrianin ne smije biti pun * 540; teti korisnosti 265; osoba u kojoj nema * 33;
neprimjereno * kod studenata 81
Samouvaavanje.
Samouvjereni, mi smo * 271
Samouvjerenost 273, 277, 618
Samouzdizanje, tenja za * 722; vjernik u kojem nema * 30; posveenost koja spreava * 737; elja za * 70; oso-
be najudaljenije od * 728; otkriva se u rijeima i postupcima 592; pogubni uticaj * 274; take * 277;
tatina * 725, 726, 770, 792
Samovoljna osoba(e) 298, 443, 518, 529, 783
Samozadovoljstvo 77, 170
Samozadovoljstvo ili samouvjerenost 273, 277, 618
Sanjarenje 588, 593
Sanjarenje 604, 661. Vidi takoe Sanjarenje po danu
Saosjeajan duh 182, 193
Saosjeajan, kako biti * 578
Saosjeajna lijeenja, tzv * 701
Saosjeajne osobe, lica * 483
Saosjeajni pogled 323
Saosjeanje ili simpatija, starijima potrebno * 746; potrebno svim umovima 186; izmeu uma i tijela 59; Hristo-
vo *, oni koji pate imaju najvee * 84; hrianski radnici povezani * 504; struja *: atmosfera koja gui *
483, rezervisanost koja spreava * 153; lano * 579; oaloenima potrebno dublje * 333, 334; ne biti
lien * 540; ohrabruje tenju za uzvienou 154; kultivisati djetinje * 607; svako drutvo trai
ispoljava-nje * 615; mnogi eznu za prijateljskim * 85; pokazivati * prema: onima kojima je ono
potrebno 804, mladima 284; savjet o pokazivanju * 772; srca gladna * 208; meusobno se pomaite *
616; u domu 178, 213, 215, nedostatak * 153, 158, 212; u postupanju prema bolesnima 8, 83, 771; u
rijeima i djelima 215; razborito poklanjati * 772; nedostatak * 477, atribut Sotone 192; sluati
zabludjelog sa * 763; oekivati * od Hrista 709; nekoj djeci potrebno vie * 150; unapreuje zdravlje
458, 738; proieno prouavanjem Biblije 96; sentimentalno *, nije doputeno 579; omekavajui
uticaj * 85; uitelji zadobijaju djecu * 354; njeno *: djeci u neprilici potrebno * 165, invalidi kojima je
potrebno * 761; istinsko *: nije sentimen-talizam 306, znaaj * 85; bez sentimentalizma 622, 623; mladi
oekuju od starijih 746
Saosjeati, sa oaloenima 84
Saradnja, ovjeka sa Bogom, bitna u otkupljenju 691, 757
Savjesna vjernost, potreba za * 427
Savjesne osobe, patnja * 512
Savjesno grijeiti, ljudi mogu * 322
Savjesnost, osobita * poprimljena od roditelja 809; promjena pod pritiskom * 725; pretvaranje * 725
Savjest, zloupotrijebljena i otupjela * 323; drugih, nijedan ovjek nema jurisdikciju nad * 707-709; niko nema
prava da se mijea u vau * 327; apetit utie na * 297; kao duhovne oi 322; loa * 725; iskrivljena *
322; otupljena * 687; djetinja * 707; ista * 322, 407, 647; zamraeni kutak * 367; kontrola *: strasti
moraju da budu pod * 51, 333, 395, emocije i strasti treba da budu pod * 31, 51, 124, 233, 325, 326,
Sveti Duh preuzima * 257, podrediti se * 319, 320; osvjedoenje * 324; buenje umrtvljene * 67;
umrtvljena ili sparuena * kao sa vruim gvoem 322; ne usklaivati sve * 322; pijanice 321; svako za
sebe treba koristiti * 785; uspavana osjetila * 692; ne praviti od svoje * kriterijum za ostale 327; uzdii
* na mjesto njenog autoriteta 319; dar od Boga 319; Bog nikad ne prisiljava * 325, 475; Boji zahtjevi
unijeti u * 54; Boje opomene *, Sotona nastoji da ugui * 525; dobra * 725, bitna u preobraenom
403
karakteru 320; dobra i rava *, Biblija govori o * 323; ocjenjivanje dobra i zla pomou * 322, 323;
vodi ovjeije *, samo Bog moe biti * 709; koja se povodi prema ljudskim zapaanjima 323; zdrava *
323; poteni Jevreji osvjedo-eni preko * za Hrista 324, 325, 351; kako neki ranjavaju svoju * 471;
kako znati koju vrstu * imate 323; ne uznemiravati duu u pitanjima * 707, 708; uvati svoju *: u strahu
Bojem 403, istom i pravom 320; sloboda *, Bog budi um ogranienjima * 500; ovjek koji kae da ga
ne osuuje njegova * 323; moe se prosvijetliti, podstai i oistiti 326; zloupotreba *, Bog zabranjuje *
319; mora se prosvijetliti 324; nova *, ne daje se obraenjem 692; nije svaka * podjednako nadahnuta
322; koja nije u skladu sa Bojom Rijeju, nije pouzdana 324; ne zauzima mjesto ovako govori
Gospod 322; koja nije pod uticajem boanske milosti 323; veoma oslabljena kad se jednom poini
nasilje nad njom 320, 321; koja je suprostavljena istini, vri mo kontrole 267; preoptereena ulnim
porivima 236, 322; pomagati djeci da imaju istu * 327; podstaknuta Hristovom silom 600; uklanjanje
zatite iz * 35, 320; obnavlja se obraenjem 692; je posveeno blago 327; Sotona nastoji vladati *
putem straha i sile 325, 475; oiljci ranjene * ostaju zauvijek 326; uguena dugo njegovanom
sebinou 339; osjetljiva *, prouavanje Biblije stvara * 96; buenje * kod bolesnika 409; due se
osvjedoavaju preko * 267; pogoena osjeajem grijeha 454; pijenje aja negativno utie na * 321;
istanana *, neki nemaju * 339; istananost *, gubitak * 76; testirajte svoju * Bojom Rijei 323; koja
je siguran vodi 325; koja e: prevariti 324, uvijek biti nepouzdana 320, 321, se nee rukovoditi
ljudskim savjetom 325; oni koji zloupotrebljavaju i gaze svoju * 320; prava hrianska * 412; rad istine
na * mora se pozvati u srce 324; neprosvijetljena * 323; oskvrnjena *, postaje tiranin nad drugima 321;
skrnavljenje *, posledice * 320, 321; glas *, ovjek esto ne uje * 297, Sotona nastoji da odvrati * 320;
slobodna od uvrede, osvjeava razum 328, 693; je divna teevina 320; oslabljena *, potrebe * 320, 321;
dobro usmjerena * 322; kad * osuuje nae postupke 348; kad krivica optereuje *, ta initi * 326; kad
slijediti naloge * u jelu 759, nije sigurno * 324; kad istina prolazi kroz * i osvaja duu 325
Savjet(i), razborit *, uravnoteenost u * 301; od brae 65, 266; od osobe od iskustva 746, 785; osobe koje zatva-
raju ui na * 304, 305; pravi *, pomraen razum ne moe dati * 770; mudar *: mu koji daje eni * 155,
502, onaj ko ne pazi na ishranu nije sposoban da uputi * 391, neiskusnoj osobi potreban * 764; onima
koji grijee potreban * 579; mladi oekuju * od starijih 746
Savjetnik(ci), duhovni * za bolesnike; vrijedni *, stare vjerske voe kao * 750
Savjetovanje, konfuzan mozak moe uticati na * 332, 333
Sebian duh 126
Sebian kurs 313
Sebian, um koji nee postati * 357
Sebina narav 355
Sebina osoba(e) 179, 523, 659, 68; izraz lica * 402
Sebine tenje 726
Sebini ivot 345
Sebini hriani 433
Sebini interes 271, 339
Sebini interes(i) 271, 325, 339, 795, 796
Sebini kanal, misli u * 277, 339
Sebino preimustvo 256
Sebino srce 66, 208
Sebino stanovite, rezonovanje sa * 803
Sebino sticanje 437
Sebinost, prokletstvo sree 271, 272; pomrauje: rasuivanje 272, moi zapaanja 335, 539; prouzrokuje krivi-
cu 271, 272; ako se gaji moe priiniti mnogo zla 271, 272, 355; djeja * 168, 518; hladna *, boanska
ljubav moe otopiti * 193, 212; zbunjuje osjeanja 272; ispraznite svoj um od * 783; sr izopaenosti
30; budua majka ne smije se odavati * 132; plodovi * 551; ostaviti * 284; tvrdovrata * 607; srca
oiena od * 339, 533, 540; uzvienije obrazovanje podrazumijeva ostavljanje * 90; kako odbiti *
601; teti korisnosti 265; naslijeena * 210; je nedostatak hristolike poniznosti 271; usmjeravanje uma
na sebe je * 461; dugo njegovana * gui savjest 339; ljubav koja je * 241, 242; ini vas slugom grijehu
516; ne pokazivati * 241; uskogruda *, ta ubija * 636; nema * u Hristovoj ljubavi 208; suprotnost *,
prava religija je * 606, 607; obred koji odvaja ovjeka od * 277; nadvladavanje *, jedina sigurna staza u
* 523; osobe zatvorene u svojoj * 632; izopauje naela 272; moliti se Bogu da nas oslobodi od * 796;
odbaciti svaku * 261; pogubne posledice * 61, 691; robovi *, mladi koji su * 76; blato * 540; studenata
81; nadmo * u djetetu do zrelosti 518; je zauzela mjesto ljubavi 205, 206, 562; esto biva neukorena
452; neprekidno raditi na nadvladavanju * 175
Seksualna aktivnost, meu onima koji nijesu u braku 230
Seksualna neumjerenost, unitava ljubav prema svetosti 223, 224
Seksualne privilegije 224, 225
Sentimentalizam, kao zamka za due 306; djevojka koja zaostaje u studijama zbog * 302; izbaciti sav * iz ivota
292; bolesni * 227, 296, 301, 398, 574, 575, 588; nije prava ljubav i saosjeanje 306; njenost bez *
184, 622
Sentimentalno osjeanje, uzdii se iznad niskog * 642
404
Senzacija, ljubav prema 590
Senzacionalne prie 111, 112
Senzacionalni karakter, vjerska sluba * 590
Senzacionalni predmeti 94
Senzibilnost ili osjetljivost, prouavanje Biblije budi * 96; Sveti Duh oivljava * hrianina 277; jedenje svinje-
tine otupljuje finiju * 391; otra *, za opaanje grijeha 333, 334; moralna *, moralno sknavljenje
otupljuje * 230; profinjena Bojom porukom 340; duvan otupljuje * 75
Shvatanje, jasno *, prouavanje Biblije bitno za * 95, 447; Bog i Njegova djela iznad naeg * 697; Bog je preci-
zan i nepogreiv u * 781; propovjednici sa nepotpunim * 43; misterije e se otvoriti naem * 100; mo
*, prouavanje Biblije poveava * 98. Vidi takoe Razumijevanje
Sidro, lutanje bez * 311
Sigurnost u sebe 33
Sigurnost, gdje nai * 612, 613
Sigurnost, osjeaj * 495
Sigurnost, vaa jedina * 39
Sila, djeca potinjena putem * 283; hrianin mora rasti u * 45; odluna *, potrebna u izgradnji karaktera 352,
353; carstvo *, Sotonino * 724; nema spoljne * u djelu otkupljenja 571; mo * jaka da povrijedi 206,
644; bez ljubavi 210. Vidi takoe Prinuda
Simpatizeri, koji nijesu pravi prijatelji 463
Siromatvo, problemi *, Boji plan vezano za * 625, 626
Sistem dangubljenja 118, 119
Sitniavost, ne odavati se * 292, 299, 300, 316, 357
Sitniavost, stvara * 436
Sitnice 394, 436, 498
Sjeanje, lanac * o Hristovoj poniznosti 277; hodnici *: slike koje ne treba kaiti u * 337, darovi okaeni u *
798, 799
Sjei, vi ne smijete * 771
Sjeme, nije vonjak 545
Sjenka, ne biti * drugoga 103, 429; osobe koje bacaju * 459. Vidi takoe Potitenost
Skepticizam, pod platom nauke 19, 711; nema opravdanja za * 311; stvarni uzrok * 678; krivotvorina * 285;
prava nauka ne podupire * 739. Vidi takoe Sumnja
Skeptik 743, 759, 760
Sklad, potpuni * vlada univerzumom 569; nikad ne rtvovati naelo radi postizanja * 244; Duh u srcu stvara *
497
Sklonost(i), ivotinjske *, djeca roena sa * 136, jedenje koje jaa * 388, prosvijetljeni razum treba kontrolisati *
77, muevljeve * 223, 224, um voen * 222, 224, 724, ojaane kroz poputanje 232, podrediti * viim
mentalnim moima 219, ene koje su oboljele zbog * 224, 225; niske *Sotonine zamisli o * 224; ulne
*, Hristos podreuje * 777; zle *, potrebno nadvladati * 685, Sotona raspiruje * 686, 687; nie *,
uzvienije moi treba da kontroliu * 377; bludne *, prenesene djeci 136; sebine *, plemenitije sile
uma podreene * 594; grene *, zabava i * 590, zablude o * 29
Sklonost, da se uzrokuje patnja 514; cijenjenja sebe iznad drugih 277; odbijanja zla 533; izbjegavanja prektinih
dunosti 344; ljubljenja svijeta 593; pogrena * 600
Sklonost, prenesena djetetu 148; prirodna *, savjeti za preusmjeravanje 377; ka zlu, pobijeda nad njima 30, 31
Sklonosti, prirodne * 424
Sknavljenje, Valtazarovo * 316
Skretanje, zadatak *, taj ovjek mora sam izvriti * 757
Skrnavljenje sebe 231, 290. Vidi takoe Masturbacija
Skromnost, djetinja * 171; brak sa * 153, 213; pravila * u udvaranju 295; enska * 226, 298
Skupovi, Bojeg naroda 624
Slabi i nevjerni 554
Slabii 361
Slabii, ljudi koji su * 265
Slabost, izraz ljubavi nije * 153; naslijeena * 145; potreba da shvatimo svoju vlastitu * 728; govoriti o svojim *,
nije zahvalno * 777
Slabosti, razgovor o * 683
Slabouman, nijedno dijete nije roeno * u ranoj istoriji 143
Slaboumnost (imbecilnost) 73, 111, 416, 567
Slava, ne prisvajati ili pripisivati * sebi 39
Slini se razumiju 340
Slike, odvratne * 229; koriste u duhovnim poukama 194. Vidi takoe Fotografije
Sloboda(e), doktrina da je * doputena 553, 724; besramna * 226, 227; kako mladi koriste * 300, 707.
Sloboda, najvei osjeaj * 57; misliti o * koju nam Bog daje 708, 709
Slobodna ljubav 306
Slobodna moralna bia, svi ljudi su * 22, 421, 595
405
Sluba, praktina * 756, 757
Sluenje sebi 345, 642
Sluanje, izbjegavati * koje sugerie neiste misli 107, 228, 733. Vidi takoe Uho
Smesti, stvari koje * 772
Smeten, osoba koja nije * brigama 12
Smetene osobe mogu pomoi drugima 431
Smetnje, stvari koje uvijek donose * 772; ivot na selu nije osloboen * 648; naroite, Bog kua strpljenje i
vjeru pomou * 476
Smijanje 408, 487
Smijeh, bezazleni * mladih 48
Smjeran, budite * kao to elite da drugi budu 789
Smjernost, steena godinama iskustva 17; srce koje sve moe podnijeti sa * 257; mu treba uvati svoj poloaj
sa * 161; uticaj * iscjeljuje 151; je rod vjere 532; savreni plod * 555
Smrt(i), od umiljene bolesti 588; mariranje u *, itav svijet * 726; prerana * od prouavanja knjiga 506, 507;
usled krenja prirodnog zakona 570; neumjereni apetit uzrokuje * 511
Snaga, ne preoptereivati svoju * 506; vjena *, nalazi se u Hristu 687 ; za danas i sjutra 473; ljudska * koja je
slabost 771
Snishodljivost, biti * ne rtvujui samopotovanje 274
Snoljiv, biti * 425; kao to elite da drugi budu 789; meusobno 503
Sodom, Lotova porodica u * 339
Sotonina * 24; talenat * 375
Spavanje, osvjeava 116, 484, 603
Spiritistiki medijumi 700
Spiritistiki uitelj 723
Spiritizam, apostoli *, tvrde da lijee 701; falsifikat istine 699, 700; pogrena uenja * 553, 722, 723; nastrani
pogledi o Bogu 306; temelji *, nauka kao * 305; moderni *, Koloanima 2:8 se odnosi na * 723
Spisi, karakter * 487
Spletka 548
Spletkarenje, Sotona zna svako * 779
Spletkaro, ne biti * 113. Vidi takoe Potkaziva
Spletkaroi 113
Spokoj 157, 550, 642, 662
Spokoj, Hristova ljubav donosi * 65, 250, 251, 412, 452; svje vazduh doprinosi * 116; na Hristovom licu 183;
uma, donosi blagoslov drugima 328; svjetlost Boje ljubavi donosi * 27. Vidi takoe Mir, Staloenost
Spokojstvo, tvrava due neuvana u * 75; osjeaj * 157
Spolja, ono to je okaeno * 289
Spomenik, va vlastiti * 366
Sportovi, uzbudljivi * 315; grubi i nemuki * 290, 291
Sposobnost za rad, uitelju potrebna * 198
Sposobnost(i) 242, 263,265
Sposobnost(i) opaanja, uniene * 73, 103, 332-336
Sposobnost(i), obraenje mijenja uposlenje * 692; najvee * ne stvaraju se same po sebi 738; nove *, ne daju se
prilikom obraenja 692
Sposobnosti rezonovanja 7, 97
Sposobnosti, razliiti stepeni *, Bog obdaruje ljude sa *, 423, 424; nae razliite odgovornosti srazmjerne * 423;
mjesto koje nam je namijenjeno je odreeno naim * 341; smatrati * svetim 104; nadmone *, mnogi
mladi obdareni * 110; skrenuti prirodne * u korisne kanale 424
Srce(a), zabrinuta i uznemirena * 469; slomljeno *, svijet ne moe iscijeliti * 411; Hristova ljubav iscjeljuje * 65,
412; enje *, jedino Biblija moe da zadovolji * 91; stalna zla pobuuju zla unutar * 228, 229; Boja
preobraavajua sila mijenja * 69, 235; kako utvrditi * protiv Sotone 332; nepokorna * u koli 82; je
ovjekova tvrava 74; mora biti: vjerno uvano 228, proieno 74; novo * (vidi Novo srce); ljudska *,
prirodno izopaena 793; mi ne moemo itati * drugih 755, 776; mladih, poput mekog voska 294; isto
* nita nije vrijedno kao * 620; sebino *, karakteri po obliju * 548; tuno *, potreban blag tretman za
* 761; suneva svjetlost djejem *, stvari koje su kao * 145; njeno *, kako imati * 607; igranje sa * je
veliki zloin 299, 300; udljivo * odvlai sposobnosti due 29; mi ne moemo promijeniti svoja * 420;
umorno i nemirno *, Hristos lijei * 182; kultura * 51; vaspitanje * 69
Srdanost, atmosfera koja gui * 483
Srdobolja, stvara dispepsiju 63, 396
Srea, svi se brinu za * 472; kao posledica samodiscipline 13; prokletstvo *, sebinost je * 272; djetinja *,
disciplina koja osigurava * 171; stalno rasti u * 104; zavisi o usmjeravanju uma na vesele stvari 459,
489; besposlienje nije * 602; dom vjene * 643; pogrean metod traenja * 472; nalazi se u: Hristovoj
slubi 645, srei onih kojima pomaemo 644, radu 602, razmiljanju 602; Boji zakon namijenjem da
unaprijedi * 565; zdravlje tijesno povezano sa * 378, 387, 646, 648; zdrava akcija mentalnih moi
unapreuje * 112; kako imati * 468; ideja da je zabava bitna za * 315; dovedena u opasnost brakom
406
766; u odreivanju Hrista za svog savjetnika 127; neprocjenjiva *, izvor * 411; treba rasti 252; ljubazna
djela donose * u porodicu 158; neka mu i ena planiraju * jedno drugom 155; ivot * rtvovan za
kratak ivot grijeha 338; mali svijet *, dom kao * 158; ovjekov najjai poriv je traganje za vlastitom *
643; smjernost uma donosi * 802; mentalna *, grijeh se mora ukloniti da bi imali * 649; budua *,
poeti uivati ovdje u * 650; u domu, neupuenost obrazovanih dama u * 288; novovjenanog para 153;
drugih, traiti * 85; jedini put ka * 645; Biblija priznaje nau elju za * 643; roditelji koji sebino misle
na svoju * 137; srazmjerna nesebinim djelima 641; ista i nepomuena *, kako imati * 378, 640; ista i
neukaljana religija bitna za * 27, 772; stvarna *: vjerni hrianin uiva * 643, nalazi se samo u dobru i
injenju dobra 603, Bog tei naoj * 649; koja je rtovana bolesnoj mati 62; zadovoljstvo pruanja *
drugima 405; traenje * u zabranjenim zadovoljstvima 647; greni ovjek planira kako da osigura *
663; izvor *, svako ima u sebi * 642, prava hrianska naela otvaraju * 48, 411; prouavanje bitno za *
363; zbir ivotne *, stvari koje sainjavaju * 86, 576; koju rijei nikad ne mogu izraziti 34; stvari koji
bacaju pokrov preko * 647; prolazna *, trai se iz sebinih pobuda 644; istinska *: cijelo nebo e nam
pomoi u sticanju * 643, poslunost prirodnim zakonima pospjeuje * 571, razdraljiv ovjek ne zna za
* 520, osjeaj grenosti truje * 451, proistie iz srca koje je u miru sa Bogom 644; najstvarnija *, ista
ljubav donosi * 644; mi moemo imati * sada 556; kad nam * gotovo neprimjetno dolazi 472; mladi
trae * u svjetovnim zabavama 291
Srean ivot, obuavati studente za * 367
Srean duh, pokazivati * u domu 633; potreban ljekaru 84
Srean, djeca koja imaju vlastiti put nijesu * 551; Hristos eli da budemo * 643; porodica moe biti bijedna ili *
501; popustljivost pod pretpostavkom da djeca budu * 550; naj*, osobe koje su * 603; majke trebaju biti
* 167; obaveite se da budete * 662; roditelji koji su * 141; stvari u prirodi date da nas uine * 248; biti
istinski *, ivljenje za cilj ini ovjeka * 806; roditelji 63
Srena narav, budua majka treba podsticati * 131
Srene rijei, govoriti * 489
Sredite, kad ivot nalazi svoje * 343
Stabilnost, pozitivna sila za * 351
Staloenost, Hristova ljubav donosi * 65, 250, 251, 412, 452; svje vazduh doprinosi * 116; svjetlost Boje lju-
bavi donosi *27. Vidi takoe Mir, Spokojstvo
Standard, visok i svet * 104, 105; kako ispuniti Boji * za sebe 787; svjetski *, uzdignimo svoj standard visoko
iznad * 268
Stanovite(a), ostati pri * 42; neodgovarajue * 400, 590; osobenosti * 42
Starije osobe, briga i potrebe * 745-752
Starinarnica, umovi poput * 667, 668
Starost, posledice * 747-749
Stereotipan, u nainu rada 52
Sticanje novca 756
Sticanje, sklonosti ka* 594
Stid 269, 453, 503
Stijena, nedokuiva priroda * 35
Stimulans, aj kao * 569, 590
Stradanje ili patnje, dolazi u svaki ivot 284; ne govoriti o svojim * 757; Bog ne uzrokuje * 510; neki uzroci *
137, 283, 284, 510
Strah i nada, emocije se kolebaju izmeu * 126, 127
Strah i sumnja, primanje Boje rijei sa * 535
Strah(ovi), starijih osoba 747, 748; djeca potinjena kroz * 283; vjera postaje jaa u sukob sa *, 476; savjestan *
od pogrenog postupanja 809; stalan * od hrane 401; ne gajiti * 476; nejasni * od onoga poslije 474;
alosti Svetog Duha 469, 478; raste sa poputanjem 480; negativne posledice * u slubi bolesnima 477;
u krivici 478; u trenucima opasnosti 476, 477; ukorijenjeni * tee savladati 480; ivjeti u * Bojem 480;
mnogi primaju Boju rije sa * 535; odbacite svoje * 807; Sotona nastoji da vlada savjeu putem *
475; osjeaj Boje prisutnosti moe odagnati * 478; robovi *, milioni su * 474; ropski * koji Sotona
pobuuje 747, 748; due uznemirene * 640; primiti savjet sa * 475; koji paralie vau energiju 791;
hiljade gledaju na budunost sa * 474; ta initi sa * 475
Strast(i), biti sluga * 146; ivotinjske *: djeije * 136, 225, buno trae zadovoljenje 222; ishrana koja ne pobu-
uje * 166, 618, pogrena ideja o * 224, hrana koja jaa * 618, negativne posledice odavanja * 77, 136,
214, 224, 229, 336, 726, u branom odnosu 224, ljubav prema * 214; kao skriveni monstrum 222; niske
*, negativne posledice odavanja * 222, 224, 232, brak i * 221; Sotona nastoji da pobudi niske * 224;
slijepa *, udvaranje koje prati * 295; vatrene rijei *, nikad ne izgovarati * 518; eksplozija (provala) *,
mnogi umiru pod * 519; djeije *, ispravljati * 168; djeije najgore * 552; kontrola *, najpogodnija
ishrana za * 236; kontroliite svoje * 218, 234, 588, 589; kontrolisanje *, koristi od * 445, 647, 792,
793; pokvarene *, negativne posledice odavanja * 222, 647, stvari koje pobuuju * 229, 591;
proputanje da se obuzdaju * 223; osloboenje od * 123; ne dati se pokrenuti iz * i psovati 517; izliv *,
kontrolisati * 275; vladajte svojim * 221; prljave *, robovanje * 225; nadzirite svoje * 218, 238; imaju
sjedite u tijelu 236, 441; srce koje nije puno * 243; odavanje *: odgovornost Bogu za * 316, negativne
407
posledice * 139, 229, 335, 336, 724, hiljade unitene * 724, krenje este zapovijesti putem * 527;
tetno zadovoljavanje * zabranjeno 382; je tvrdoglava i gruba 213, 223, moan inilac 218, 234; uite
se da obuzdavate svoje * 230; nie *: hrana koja negativno utie na * 236, 407, imaju sjedite u tijelu
236, strogo nadzirati * 335, 336; niske i bludne *, prizori koji pobuuju * 229, 591; bludne *: slijepe za
posledice 222, iskoritavanje slabih umova za * 717, davanje slobode vladavini * 222, 229, 591, rastu
sa godinama 231, 290, ivotna energija potroena na * 222, Vidi takoe Pohota; pravi objekat svog
izbora idolom 213, 225; brak zasnovan na * 296; se moraju: pobijediti 31, potiniti 126, podrediti
mentalnim moima 308, podrediti razumu 31, 233, potiniti Hristovoj volji 233, 234; moraju biti pod
kontrolom: savjesti 31, 51, 233, 326, razuma 124, 326, Svetog Duha 6, 346; prirodne *, privilegija
naputanja * 647; novi poredak *, pogrene pretpostavke o * 29; nijesu pod kontrolom Svetog Duha
192; kod uitelja i uenika 354, 355; prenebregavaju razum i rasuivanje 766; osoba pod kontrolom *
nije Hristov sledbenik 234, 689; izopaene *, gubitak zbog * 792; izopaene *, grijeh prenesen na djecu
u * 140; Sotona nastoji da podstakne * 22, 31, 237, 686, 687; sebina *, prava ljubav nije * 214; ropstvo
*, um pod * 297; robovi *, roditelji kao * 137; napadi *, potrebna snaga volje da se nadvladaju * 519;
ne izgovarati nijednu rije * 257; snana i nekontrolisana *; zabluda o * 689; koja sve rui 297, 298,
766; stvari koje stimuliu * 315; neukroene , uenik kao rtva * 521; nesvete * 237, 686, 687;
neobuzdane *, popustljivost jaa * 232; neposveene *, rtva bijede pod * 305; kad * kontroliu razum
228; kad ljubav kontrolie * 406; najgore *, teke rijei podstiu * 518; mladalake *, Sotona radi da
raspali * 22; volja treba da kontrolie * 406. Vidi takoe Gnjev, Emocije, Osjeanja
Strastven istup, uitelja 191
Strastven, Hristos nije bio * 184
Strastvena osoba 80
Strog, ne biti strog u vjerskom radu 40; zabluda da je Hristos bio * 183; neki su nepotrebno * 80; * uitelji 198
Strogost (asketizam), Hristos nije bio * 184
Strogost 175, 199, 566
Strogost, postupati sa djetetom sa * 170
Strpljenje, pomae u prouavanju 100; kultivisati * 589; determinie karakter 157; svakodnevno ispoljavati * 15;
navika koja oteava * 794; vee *, uiti se * 468; neumjerenost oteava * 236; neka * uva radost u
srcu 216; doekati izopaenost sa * 243; potrebno u: hrianskom radu 804, ispravljanju pogreaka 434,
domu 213, 214; roditeljima potrebno * 189, 190; uitelju potrebno * 189, 190, 200, 353, 354; stvari
koje iskuavaju * 772; kuanje *, zauzdan jezik pomae pri * 522; sa zabludjelima 756
Strpljiv, biti * 425; kao to elite drugi da budu 789; sa djecom 501; meusobno 503; ene koje su * 393
Stvaralaka sila, Boja * je neshvatljiva 742
Stvaranje, hrianstvo i * imaju jednoga Boga 193; kako je Bog izveo * nije otkriveno ovjeku 742; izvjetaj o *
sauvan ist kroz vjekove 351, 352
Sud, jesti prema najboljem * 393; uravnoteeni * 11; djeiji *, duno potovanje prema * 283; prosvijetljeni *
773; iskusni *, uiti se potovanju prema * 293; pogreiv * starijih 749; Bogom dati *, nepotovanje *
25; otar * (vidi Otar); nezreo *, nemudar po pitanju braka 302; individualni *, ispoljavanje * 267;
doputanje da osjeanja kontroliu * 398; ovjeiji * je pristrasan i nesavren 452; potrebno ojaati *
442; cijeniti * brae 45, 266; iskusnih ljudi, potovati * 299; roditelja, potovati * 293; uitelja,
potovati * 293; jednog ovjeka: ne treba biti vladajua sila 263, oslanjanje na * 23, 265, 785; vlastiti *,
vjerovanje u * 266; roditelji koji dovode u pitanje * jedno drugom 502; roditelji koji su * za djecu 283;
izvrnuti * 228; sebinost pomrauje * 272; odlaganje * kad se radi o braku 304; zdrav *: prouavanje
Biblije i * 95, 447, u postupanju sa bolesnima 766; prava religija posveuje * 34
Sudbina, karakter odreuje * 417; zlih, utvrena njihovim izborom 650
Sudbina, slijepa *, ivot ne kontrolie * 363
Sudije, budue * meu danbanjom omladinom 4
Suditi za sebe, mo studenata da * 446
Sudski sporovi, meu braom 497
Sugestija(e), mladi brzo odgovaraju na * 291
Sujeta 726
Sujevjerje 46, 96, 594, 742
Sukob(i), savjeti vezano za * 498, 499; lano uzbuenje obino stvara * 42; kako Bog koristi * da probudi umo-
ve 500; je beskoristan 499; oko beznaajnih stvari, uvati se od * 498, 504; osobe koje vole * 40;
Sotona skree umove da stvori * 23, 498; ne stvarati * sa onima koji nijesu od nae vjere 504
Sukob, napredak kroz * 346; Bog doputa * da pripremi duu za mir 555, 556; najtei * poziva na odlunost 757
Suluda jurnjava, Bog govori ljudima u * 756
Sumnja(e), ne dopustiti * da ue u um 593, 601, 674, 794, 795; uzroci * 128, 310, 336, 337, 410, 480, 674, 760,
771; hriani napadnuti * 794; sukob sa *, vjera raste kroz * 476, 673; ne gajiti * 476, 533; ne izraavati
* 102, 494, 575, 774; izraena * je posijano sjeme 675; raste sa poputanjem 480; kuke za vjeanje *
271, 680; negativne posledice * 425, 674, 791; nema opravdanja za * 311; ispoljavanje * 672; Sotona je
uzronik * 675; due utvrene protiv * 410, 495, 631; due uznemirene * 499, 640, 678, 679;
izgovaranje *, upozorenja protiv * 575, 578, 579, 675, 676, 679; ta initi sa * 95, 475, 499, 672, 673,
675-677, 703, 794, 795. Vidi takoe Skepticizam, Nevjerstvo
408
Sumnja, posledice * 537, 538, 678, 697
Sumnjalica(e), hronine ili obeshrabreni * 673; na hridinama nevjerstva 697; Toma kao * 499
Sumnjati, oni koji ele * nai e priliku 311, 672
Sumnjienje, kanal *, misli ne smiju tei * 593, 661; demoralie djecu 198; ne gajiti * 533, 674; izraavanje *
637; negativni uticaj * u domu 156; ljubomora koja uzrokuje * 336, 337; osoba odata * drugih 381;
oistiti smee * 638
Suneva svjetlost, starijima potrebno mnogo * 747
Suprotne namjere, ii kroz ivot sa * sa svijetom 794
Suprotnosti, gomila *, karaketeri formirani okolnostima su * 548
Suspenzija studenata 356, 357
Svaa(e) 497, 498, 501, 792
Svae 503
Svadljiv (angrizav), budua majka ne smije biti * 132; osobe sklone da budu * 387
Svadljiva osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 688
Svadljivost, eer uzrokuje * 391, 618. Vidi takoe Razdraljivost
Svetenici, otvorenost ena pred * 227
Svestrani ljudi, radnici u Bojem djelu trebaju biti * 52
Svet, treba biti * na zemlji 620
Sveto Pismo. Vidi Biblija
Svetost, stalno rasti u * 104
Svijet mate, ivjeti u * 588, 590, 591, 593
Svijet, poetak *, autentina istorija o * 742; zlo na *, ne govoriti o * 566; greno poistovjeivanje sa * 566
Svijetla strana, gledati na * 758
Svjeina (ljubav prema ivotu) mladih, koristi od * za starije 746
Svjeina, gubljenje * 747
Svjedoanstva, zloupotreba * da se podupre zabluda 43
Svjesni napor, biljke ne rastu * 471
Svjesnost, o tome da ste cijenjeni 154; o ispravnom postupanju, pospjeuje zdravlje 34, 60, 405, 407, 433; koja
je stvarno zadovoljstvo 403
Svjetlost, dodatna * ne treba zauzeti mjesto Bojeg djela 783; napredna *, lane tvrdnje tzv * 42
Svjetlost, skupljati * umjesto oblaka 805; neka dom bude pun * 213; blagodati roditelja kao * 64
Svjetovnost, meu Bojim narodom 498
Svoje ja, bitka protiv * 32, 546; biti mrtav * 206; izdaja radi koristi ili uzdizanja * 780; bezobzirno zadovolja-
vanje * 726; briga o *, injenica koju otkriva * 576; Hristovo odricanje od * 276, 277; pobjeivanje *
39, 728; razgovor usmjeren na * 772; razapinjanje * je teko 13, potreba za * 522, 638, 644, 726; smrt
zbog vezivanja za * 693; odricanje od * za dobro drugih 576 (Vidi takoe Samoodricanje); elja da se *
napravi sreditem 30; sklonost da se potcijeni * 809; nepovjerenje u * 787; ne inite * sreditem 272;
zaboravite na * i mislite o neem veselom 401; oslobodite um * 273; ne pokuavajte sluiti * i Bogu 39;
najvee breme je nositi * 541; potrebna je pomo u savlaivanju * 578; visoko vrednovanje * 636;
najponiznije miljenje o * 728; ponizni pogledi o * 769; potreba za ponizivanjem * 352; poniavanje *,
ne osjeati potrebu za * 727; poputanje *, ljubav ne podstie * 240, 241; je istaknuto 638; ne imati u
vidu * 39; usredsreenost uma na * je sebinost 461; poloiti * kraj Hristovih nogu 541; ne dopustite da
* naraste do velikih razmjera 728; uzdizanje * u mislima 592; ivjeti za neto pored * 366; skrenuti
pogled sa * na Isusa 480, 760; ljubav prema *: razara mir 607, 608, 631, znanje koje poveava * 312;
kako biti gospodar * 522; um previe usmjeren na * 275; nesrea gledanja na * 673; Bog nam pomae
da vie zaboravljamo na * 795, 796; mora umrijeti 320; nije va spasitelj 673; razmiljanje o * (Vidi
Miljenje); osobenosti * 243; pravilna upotreba * 51, 197, 364; Sotona ini da * bude privlano 659;
strogo disciplinovanje * 556; izbjegavanje smetnji * 523; puno govoriti o * 272, 275; puno misliti o *
523; trijumf nad *, vrijednost * 346; kad * ne zahtijeva dominaciju 523; voljnost odricanja od * zbog
drugih 775; truditi se samo za * 606; u * vidjeete samo slabost 808
Svojeglavost, doslednost bez * 184; duh * 81

ah 736
atrovake fraze 577
eer, nije dobar za eludac 618
eldon Gilbert, arhibiskup Kanterberija 582
iba, kanjavanje djeteta sa * 519
irokogrudost, istinska ljubav mora biti motiv * 242; cilj koji poziva na * 242
krte osobe, izraz lica * 402; Sotonine namjere sa * 659
krtost, srca sleena * 320. Vidi takoe Pohlepa, Gramzivost
409
krti duh, ovjek obuzet * 594
krtost, duh * 598
krtost, raa krtost 436
pekulacija(e) 446, 697
pekulativne sklonosti 103
T
Tatina, osobe koje su najudaljenije od * 560
Tabla, korienje * u duhovnim poukama 194
Tajna bezakonja, Sotona je * 699
Tajna udruenja, uticaj * 28
Tajna(e), o uvotu drugih, mi ne moemo znati * 776; otkrivanje *, Sotona zna * 779
Tajni ivot, otvarenje * propovjedniku 227
Tajnost, ljekara 436
takoe Borbe
Taktinost, Hristos koristio * sa zabludjelima 184; popravljanje grenika sa * 434; kako postii vie * 6; potreb-
na u: radu sa umovima 81, 439, 770, 771, tretmanu bolesnika 8, 771; Bog eli da uitelji koriste * 353
Talenat(i), svi nemaju iste * 615; su dar od Boga 99, 546, za mudro unapreivanje 107; pripadaju Bogu 708; gaj-
iti i vrednovati svaki * 581; najodabraniji * ne mogu zauzeti mjesto ljubavi 242; neprekidna zloupotreba
* 800; istrajno kultivisati * 3; koritenje * u Bojoj slubi 738; Boja raspodjela * 799; kultivisati
Bogom date * 800; veliki *, nijesu potrebni * da bi neko bio dobar graanin 610; najvei * bez
samokontrole 4; potovanje koje svijet ukazuje * 276; kako * mogu biti najbolje iskoriteni 743, 744;
vaan *, vrijeme je * 167; unaprijediti i poveati * 431; se povaavaju kroz stalnu upotrebu 431, 604;
povjereni * su sveta odgovornost 785; pravilno uveani * 545; rijetki *, pomijeani sa ljubavlju 242;
naroiti *, za meusobno ispomaganje 757; uiti se upotrebi * za najvei cilj 341; koji se koristi u borbi
protiv Boje Rijei 741; mnogi mladi imaju najbolje * 110; mudrost u pravilnom koritenju * 785;
mladalaki *, potreba za * 290
Tama, silaenje u podrum i razgovor o * 490; to vie govorite o * to postaje mranije 679; ta initi kad vas
obuzme * 12
Teak poloaj, zato Bog stavlja vjernika u * 476
Teina, djetinjstvo koje nije obiljeeno * 809, 810
Tenja(e), dobre 90, 301, 418, 541, 611; mladalake * 315, 367. Vidi takoe Cilj, Ambicije
Teki problemi, um se treba uhvatiti u kotac sa * 91, 418
Tekoe, previdjeti * drugih 154, 155; odnos mua i ene prema * 154, 155; oekuju nas itavim putem 459; ne
pokuavajte dovesti u red sve * 462; u crkvi i porodici, savjeti vezano za * 501; u prouavanju 100;
male* koje izgledaju visoke kao planine 393, 394; savladavanje prve * ini ovjeka jaim za sledeu
173; osobe koje oekuju od drugih da rijee njihove * 289; stvarne *, neki preuveliavaju svoje * 469;
Sotona predstavlja * 480; traiti Hristovu pomo u rjeavanju * 631; prividne: Bog nee ukloniti sve *
311, rezultat preuveliavanja 630; trebaju nas pribliiti Bogu 478; male *, umovi koji se bave * 466;
postoje * koje se moraju savladati 462; uiti mlade da savladavaju * 365, 366; nespokoj izazvan * 478;
ta initi kad se suoimo sa * 462, 466; koje ne moete rijeiti, ta initi sa * 676, 677
Teatralne zabave 590
Teme, um se treba baviti * 343, 604; neugodne *, rezultat bavljenja * 489
Temperament(i), mjeavina razliitih * 616; razliiti *, initi ustupke za * 633, ljudi sa * mogu hoditi uporedo
501; beskrajna raznolikost * 763; veoma osjetljivi * 337; nervozni * nekih roditelja 165
Tendencija(e) ili sklonosti, roditelji moraju paziti na * 148; kultivisane * 34, 145, 504, 558, 598, 760; naslijee-
ne *, moraju se nadvladati 6, 32, 39, 132, 135, 142, 145, 146, 292, 293, 346, 504, 546, 558, 598;
prirodne * 31, 105, 760; naeg kursa akcije 35; ka zlu: zatita protiv * 145, mora se nadvladati * 6, 346,
666, prenesena na djecu 139. Vidi takoe Sklonost(i)
Teorija(e), prihvatanje novih * 795; udno zamiljene (nastrane) * 41; opasne i nametljive *, odbaciti * 760;
pogrene *, ne prouavati * 718; lane *: u lanom ruhu 718, neki nastoje unijeti * 42, upozorenja na *
96, 499, 719, 742; prefinjene * 41, 43; velikih ljudi, paljivo prouiti * 743; koje odvode od istine 699;
mnogi prihvataju * kao naune injenice 697; ljudske *, studenti zaokupljeni * 446; umovi privueni *
332; o biblijskim doktrinama, depresivna osoba i njene * 493; o ovjekovoj naslijeenoj moi 722; o
kontroli uma nad umom 711-713; sotonskog porijekla, upozorenja na * 699, 718; o istini, osoba koja je
voljela * 381; zavodljive *, ostaviti se * 718; spiritistike * 718, 719; nepouzdane *, ne uznemiravati se
* 96, 742; koje ometaju vjeru i poruke koje su nam date 275; nezdrave *, um koji slui * 376; nejasne *,
ne unositi * 765
Teozofija 699, 700
Tijelo, obuhvata niu i ulnu prirodu 236
Tijelo, samo po sebi ne moe djelovati nasuprot Bojoj volji 236
410
Titule, zvune * 610
Toplina, ideja da je Hristu nedostajala * 183
Traenje 365, 795
Tradicija 446
Trag, Hristov *, idite * 46
Trenuci dokolice, itanje knjiga u * 108
Trezvenost 226, 787
Trgovake unije, uticaj * 27
Trgovina, znanje u * 741
Trnje, okrenuti se od * ka ruama 809
Trovanje, gnjevljiv duh kao * 182
Trpeljiv duh, pokazivati * 63, 633
Trpeljivost, starijima potrebna naa * 746; kultivisati * 157, 589; boanska * prema grenicima 763; vjebajte se
u *: svakodnevo 15, u drutvu 615, u domu 213, 214; srce koje moe sve podnijeti sa * 257; ljubazna *,
iznenauje grenika 775; nedostatak * donosi oblak nad porodicom 165; pouke *, roditeljima i
uiteljima potrebne * 189, 190; neka bude * u braku 211; uzajamna *: privlai anele u porodicu 165,
kultivisati * 616, mu i ena moraju pokazivati * 155; potrebna u hrianskom radu 804; uenicima
potrebna * uitelja 81; njena *, zanemarivanje kultivacije * 791; vrlina koju trebamo podsticati 632.
Vidi takoe Strpljenje
Tuakanje (iz nezadovoljstva), misli ne smiju zai u kanal * 593, 661; nezadovoljno * donosi mentalnu bolest
475, 476; sloboda od * 400, 476; alosti Svetog Duha 478; na Hristovom licu nije bilo ni traga * 183;
greno *, ne obesaivati Boga * 124; kad tekoe narastu 478. Vidi takoe Nezadovoljstvo, Gunanje
Tuiti se, kad se ne treba * 68
Tuna osoba 770
Tuno mjesto, majina soba kao * 487
Tuga, nepoeljni efekat * 662; bolest uzrokovana * 482; uinak *, u spisima 487; negativne posledice * na tijelo
458; ivot koji nee znati za * 338; vjerski ivot nije * 476; ta initi kad pritisne * 537; kad radost
zauzme mjesto * 760; rijei koje donose * 503. Vidi takoe alost
Tugovati, zato * nad onim to ne moete izbjei 579
Tvrdo srce, ne budite * 540; zato postoji toliko mnogo * 212, 607
Tvrdoglav, keri koje postaju * 298
Tvrdoglavost 90, 268, 724, 725
U
Uivanje(a), sportovi koji razaraju ljubav prema mirnim ivotnim * 344, najistije i najuzvienije *, ispunjavanje
dunosti kao * 603
Ui, biti vjeran straar nad svojim * 229, 661; sluanje *, srce izopaeno * 113, 338; kako se * posveuju * 270;
koje su brze uti, potreba za * 332; ono to * uju zaokuplja interes 662. Vidi takoe Sluanje, Zvuk
Uenitvo, je dokaz jedinstva 798
Uenje, Hristos je izravno prelazio na bit u * 82, 187, 573
Uiti, je dobro 358; nikad nijeste dovoljno * 689. Vidi takoe Znanje
Utiva djela, biti spreman za * 366
Utivost, hrianska * 45, 180, 244, 790
Utivost, ljekar mora njegovati * 79; atmosfera *, vaspitavati djecu u * 63; hrianska * 172, 790; ljubazna i ne-
sebina * 176; nedostatak *: u domu 156, 157, kamen spoticanja za grenike 433; male *: oivljavaju
ljubav u domu 158, zanemarivanje * 576; brani drugovi trebaju praktikovati * 157, 213; Pavle je uvao
svoju * 45; ne zahtijeva rtvovanje naela 255; jednostavna * 576; razborita * 86; istinska *: ne obazire
se na drutveni poloaj 255, treba je ljubazno pokazivati prema svima 180, potrebna meu lanovima
crkve 503; nesebina * 171; povrna svjetska * uz odreenu mjeru podrugljivosti 211
Ubijeen, svako mora biti * za sebe 423
Ubistvo, gnjev kao * 520; zavist vodi u * 526
Ubjeenje(a), hrabrost *, uiti mlade da imaju * 361; Bog daje svakoj dui slobodu da slijedi vlastita * 707; li-
no * trai izraza 419; ponavljanje grijeha gui * 297, 795
Udbenici, miljenja nevjernika u * 678
Udbenik, svijet je * 569
Udobnost, sebina *, osobe koje konsultuju svoju * 608
Udrueni, istina i zabluda ne mogu stajati * 559
Udvaranje, neophodna razboritost u * 295, 296; kolska pravila i * 302, 303; tajno * mladih je pogreno 299, 302
Ugaanje sebi 558
Uglaen, biti 471; biti * prema grubima i neutivima 255; kako biti * 578; ljubav ini ovjeka * 241
Uglaenost, izvjetaena * 180; kako umovi mogu poprimiti * 621, 622; umovi trebaju stei * 186; povrna *
drutva 667; istinska * je utivost 180
411
Ugnjetavanje 707, 708
Ukor (opomena), pobuuje mrnju i odbojnost 525; kako uputiti * 80, 169, 284, 772; pojedinani i lini * 521;
primiti * sa poniznou 772; zato Bog alje * 35; greniku potreban * 579
Ukor, negativan uticaj na djecu 200, 356, 502, 577; ne biti uvrijeen * 791; poput pustonog grada 485, 489;
rijei *, kad ne sluati * 439; ponekad je potreban * 577, 579. Vidi takoe Samoprekorevanje
Ukoravati i osuivati, ne * 540
Ukus(i), nema dva ovjeka sa istim * 424; prouavanje Biblije spaja * sa istinom 96; proieni i profinjeni *
301; disciplinovati i vaspitavati djeije * 172, 661; zadovoljavanje *, negativne posledice * 236;
prirodni *, uticaji koji odgovaraju * 50; kazna zbog doputanja * da vlada 133; izopaeni *, ne
pripremati hranu da se zadovolji * 378; podsticati profinjen * 291; prava religija profinjuje * 34; volja
nije * 685
Um i srce, pouke koje ostavljaju utisak na * 187
Um(ovi)
1. VRSTE
zahvaeni nevjerstvom 36, 419; besciljni * 344; zabrinuti i optereeni * 399; koji mirno poivaju 384;
pomraeni boleu 392; zamagljeni ulnom malarijom 412; slijepi * 226; svijetli i prijemivi * 171;
natovareni * 70; tihi * 84; tihi i nepromjenljivi * 78; iskreni i otvoreni * 672; ulni * 74; izmjenjeni
boanskim kvascem 67; opinjen Sotoninim laima 109; isti * 11; oieni posveenjem 697, 698;
bistri * 333, 735; bistri i otri * 390; bistri i strpljivi * 735; jasni i otri 390; jasni i snani * 365; bistri i
ivahni * 386, 387; bistriji * 495; zamagljen alou 461, 512; zbunjeni * 783; zbunjeni i smeteni *
311; zbunjeni i oslabljeni * 110; zadovoljni * 482, 647, 738; kontrolisani Svetih Duhom 67; obraeni i
posveeni * 697, 698; kultivisani * 7, 289, 689; pomraeni * 13, 66, 735; koji se bavi svetim stvarima
102; unieni * 74, 225, 231, 290; deformisani * 376; izopaeni * 290; depresivni * 486; depresivni i
potiteni * 483; disciplinovani vjebom 289; obeshrabreni * 761; bolesni * 34, 323, 403, 405, 706, 707,
772, 773; bolesni i poremeeni * 408; zbrkani * 443; oaloeni i zamreni * 536; podijeljeni * 39;
glupi * 200; zakrljali * 373; koji se bavi neim nepoeljnim 466, 491; dispeptini * 506; koji su
vaspitani da eznu za zadovoljstvima 316; oduevljeni zabavama 408; ispranjen od tatine i
lakomislenosti 783; oslabljen konzumira-njem kafe 392; oslabljeni * 13, 110, 111; oteen sebinim
interesima 339; rasvijetljen istinom 350; zarobljen stastima 296, 297; slab ili bolestan 717; slobodan i
srean 646; odat prekomjernom itanju 511; koji se rukovodi ivotinjskim sklonostima 224; zdravi *
108, 234; zarobljen opasnim teorijama 760; veoma obrazovani * 4, 98; lijeni * 344; prosvijetljeni
Svjetlou svijeta 409; indolentni * 344; istraivaki * 79; inteligentni * 690; u kojem zlo nalazi malo
prostora 344; lijeni i nedisciplinovani * 794; zaveden u pogrenom smjeru 595; kao: potok koji ubori
111, nepouzdan brod 102, starinarnica 667, 668, ustajala bara 117; koji ivi u istoj i svetoj atmosferi
357; koji je dugo u sebinim kanalima 339; prirodni i sebini * 658; zanemareni * kao zaputeno polje
200; koji nije aktivan u pravom smjeru 51; koji nije disciplinovan da postojano i trezveno razmilja
668; koji nije pod uticajem Svetog Duha 13, 22, 238; jednom obuzet zabludom 759; jednostrani * 50;
obini * 4; djelimino paralizovan boleu 392; strpljivi * 735; mirni * 302, 378; kojemu se doputa da
luta 31; ljekara 410; praktini * 365; sa predrasudama 184, 422; ponosni i zavidni * 791; isti * 189,
665; mirni i zadovoljni * 34, 64, 403, 407; razboriti * 102; nespokojni * 198; koji trai vlastito
zadovoljstvo 408; koji je usmjeren na sebe 393; koji je sebino obuzet alou 461; osjetljivi * 486,
487; sreeni * prouavanjem Biblije i molitvom 334; tromi i nesreeni * 399; zdravi * 30, 61, 177, 328,
381; iskvareni bolesnim sentimentalizmom 227; nastanjen u Hristu 378; jaki * 13, 406, 429, 591, 592;
snani i aktivni * 287; sumnjiavi * 674; skladni i dobro disciplinovani * 377; zahvalni * 407; koji: se
ne moe oarati svetou 339, moe uvidjeti potekoe 13, Bog eli da pokrene 128, obine i
senzacionalne stvari ne mogu zadovoljiti 94, e imati iskuenja i mentalne sukobe 408; razboriti * 569;
previe usmjeren na sebe 275 obuen: samo u svetovnoj nauci 697, 698, da se bavi uzvienim
predmetima 592, 593; uznemireni * 467, 802, 804; neobuzdani * 791; koji je odvraen od Boga 261,
262, 705; neuravnoteeni * 41, 59, 445; nedisciplinovani * 587, 588, 794; nesveti * 792; neoteeni *
669; nespremni * 187; neprijemivi * 187; neobueni * poput nekultivisanog polja 7, 399; koji nije
vrijedan povjerenja 23; koji luta u molitvi 546; slabi i povrni * 421, 422; slab u duhovnoj sili 421, 422;
oslabljeni djeiji * 290; dobro uravnoteeni * 16, 49, 50, 55, 96, 137, 138, 148, 192, 291, 292, 347, 375,
377, 442, 489; dobro razvijeni * 52, 375; skladni *, ovjek stvoren sa * 415
2. RAZNO
sposobnost * da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog 381; upoznavanje sa prirodom koristi *
649; djelovanje *, kad eludac svjedoi o * 377; akcije imaju svoj izvor u * 72, 396, 785; prilagoava
se predmetima kojima se bavi 91, 125, 331; pod uticajem onoga ime se hrani 110; agonija * usled
obeshrabrenja 461, 462; svim * je potrebna ljubaznost i saosjeanje 186; misionari se susreu sa svim
vrstama * 186; dunost ljekara koji se susree sa svim vrstama * 79; sve to zbunjuje * predati Bogu
480, 481; povezuje nas sa nebeskim biima 396; aneli spremni da rasvijetle * 34; apetit utie na * 297;
kao vrt a karakter je rod 545, ovjek mora kultivisati * 800; ravnotea * 51, 96, 137, 138, 292, 310, 375;
stvari koje uzrokuju pomraenje * 229, 326, 529; vjerovanje da jedan * utie na drugi 20; pripada Bogu
708; sklonost * koja se slijedi po pitanju braka 304; najbolja iskoritenost *, pravo vaspitanje donosi *
51; prouavanje Biblije koristi * 4, 89, 91, 93, 96-98, 101, 324, 338, 447; utie na cirkulaciju krvi 335,
412
336, 397, 398; tijelo i *, blizak odnos izmeu * 3, 59, 60, 121, 133, 380, misteriozni i udesni * 373,
Petar je shvatio * 382; uticaj tijela na * 3, 60; opasati * protiv poputanja slabostima 511; irina *, uiti
mlade da imaju * 361; slom *, uzroci * 388; dovesti * u sklad sa Bogom 235; mirno stanje *, ouvati *
165; moe zavoljeti grijeh koji mu je jednom bio odvratan 74, 225; zidanje kula u vazduhu izopauje *
442; karakter * je isti kao ono ime se hrani 188, 357, 635; djeiji *: su prijemivi 550, poeti rano
otvarati Svete Spise pred * 661; sjeme pokvarenosti posijano u * 7, savjeti roditeljima i uiteljima o *
82, 191, 283, 688, vrenje pune kontrole * 283, ispunjavati * plemenitim mislima 15, loe obueni *
282, utisci ostavljeni na * gotovo neizbrisivi 293, 294, povrno itanje negativno utie na * 114;
dunost roditelja u odnosu na * 661, nastojanje da se zaokupe * 172, masturbacija kvari * 231 (vidi
takoe Masturbacija), jaaju vjebom 688, koji se ne mogu drati nezaokupljenim 15, uiti * da misle
287, 288, obuavanje * 282, ono to se vidi i uje ostavlja duboke tragove na * 150, kad jedino roditelji
trebaju uiti * 150; Hristos ita * sa nepogreivom tanou 181; bistrina *, Danilova * 568; kafa
uzbuuje * 392; zajednica * sa Bogom 404; koncentracija *, prevelika * na jedan predmet 507; stalno
ispunjen Hristom 783; kontrolie cijelog ovjeka 72, 396; kontrolie svoj * 229, 235, 394, 661, 681
(vidi takoe Smokontrola); osvjedoenje *, nastojanja koja gue * 498; koji stvara nerealni svijet 636;
kultivacija * 100, 103, nedostatak * 102, majkama potrebna * 167; mrane sjenke nad * 794;
pomraenim * potrebna svjetlost 66, molitva za * 735; postupanje sa *, savjeti vezano za * 3, 4, 78-82,
190, 198, 355, 435, 551, 630, 633, 769-771, 773; potitenost *, kako ukloniti * 435; despotska sila koja
vezuje * 196; nalazi izraza preko tijela 406; razlii-ti *, druenje sa * 354, 377, rad sa * 36, 53;
oslabljena energija * kod djece 137; usmjeravati * na prouavanje Biblije 94, ka uzvienim i svetim
idealima 344; disciplinovati * da se bavi veselim predmetima 408, 487, da razmilja u zdravom kanalu
657; bolesni *: najbolji lijek za * 12, 34, 59, 35, 403, 405, 706, 707, 772, 773; bolesno tijelo utie na *
392; bolest *: uzroci *, nedostatak snage volje u borbi sa * 61, dunost medicinskih radnika u odnosu
na * 408, ljekar treba znati kako da poslui u zamrenim sluajevima * 408; bolesti uzrokovane u *,
potrebna mudrost za * 8, 761; nevoljnost da se pokrene * da misli o spasenju 128; poremeeni
raznovrsnou predmeta u isto vrijeme 100; odvratiti * od sebe uposlenou 400, 401; doktrina koja
remeti * 41, 59, 445; ne ulazi odjedanput u izopaenost 75, 225, 336; ne pretrpavati * studijama 188; ne
zadravati * u napetom stanju 400; ne dopustiti: da se * odvoji od vjernosti Bogu 593, 600, da zauzme
nizak nivo 352, da luta 95, 100, 107, 108, 228, 659, 667; ne preoptereivati * 402; sanjarenje * u
kojemu figurira svoje ja 592; tokom radnog vremena 668; zakrljao od onoga ime se hranio 93; svako
mora koristiti svoj * za sebe 785; vaspitati svoj * 289, 435, da upranjava vjeru 533; vaspitanje koje
usmjerava * na Stvoritelja 70; zli ili sveti aneli kontroliu * 25; uzdignite svoj * 583; uposlite * da
dosegne najvei nivo 359, 360; isprazniti * od sebinosti i grijeha 783; ne troiti energiju * na
beznaajnim predmetima 733; slabljenje *, uzroci * 381, 441, kako spijeiti * 13; zli aneli nastoje da
kontroliu * 24; zle zamisli *, borba protiv * 405; zle misli ostavljaju utisak na * 655; uzdizanje jednog
* kao potpuno nadmonog 427; pretjerano koritenje * koje skrauje ivot 507; vjebanje *: u
prouavanju Boje Riii 92, u koritenju vremena 6; irina *, vjebati se u * 628; budue majke 132;
oko *, tijelo ispunjeno svjetlou * 69, 323, koje vidi stvari u izopaenoj svjetlosti 323; fanatika 41;
ispunjavati * uzvienim i svetim mislima 121; nalazi mir i odmor u Hristu 68; nalazi izraza kroz tijelo
406; ogranie-ni *, misterije neshvatljive za * 563, djela Boja * ne moe objasniti 310, 311; usmjeriti *
na vesele stvari 489; neprijatelj nastoji da razori nae * 556; hrana i pie koji negativno utiu na * 235,
386-388, 390-394; hrana za *, zdravo itanje kao * 105, isto i zdravo itanje kao * 107; napregnite
svoj * da misli 289; okvir *, kultivisati * 489; svje vazduh koristi * 116; trvenje *, radite ono to ne
uzrokuje * 403; davajte * istu hranu 358; ne dajte Sotoni prednost nad svojim * 808; je dat za
razmiljanje 602; Bog hoe da * bude jak 105, 226; Boja Rije mora kontrolisati nae * 96; dobar *,
zato tako malo ljudi ima * 93; dobar utisak na *, govoriti o stvarima koje ostavljaju * 298; etnja u
prirodi odvraa * sa sebe 401; veliki *, sumnja nije znak * 310, 311; alost utie na * 461, 512; Sveti
Duh vodi * 11; sreno stanje *, majka treba sauvati * 167; sklad *, pretjerivanje naruava * 376; ima
osobenu slabost i snagu 427; zdravlje *: biblijska religija ne kodi * 411, Danilo kao primjer * 377,
zavisi o tjelesnom zdravlju 384, 387, kako hrana i pie utiu na * 235, 386-388, 390-394, 568, osobe
nagraene * 395, iziskuje umjerene navike 389, 390, stvari koje pospjeuju * 235, 388, 802; uzviene i
plemenite sile *, ispoljavati * 189; uzvienije mo-i *, ivotinjske sklonosti se moraju podrediti * 219;
najvea kultura * 737, 738, Bog odobrava * 785; apsolutni autoritet nad * uenika 421; beznadeno
stanje *, djeca se ne smiju ostaviti u * 502; strahota *, osobe neuznemirene * 646; kako da:
kontroliete svoj * 661, postupate sa svojim * 191, proirite svoj * 689, obuite svoj * 663; ljudski *,
zauzeo mjesto koje po pravu pripada Bogu 558, Sotonine zamisli o * 18, 21-24, 26, 31, 42, 95, 316,
698, 772, 778; poniznost * (vidi Skromnost, Poniznost, Smjernost); ideje i ubjeenja * trae izraza 419;
utisnuti u * potrebu za samoodricanjem 410; utisnuti u * potrebu za Spasiteljem 52; pod utiskom da
kupanje kodi 397; prijemiv *, djeca i mladi imaju * 191; utisak na*, ponavljanje greaka ostavlja *
347; unaprijediti * do najvee sposobnosti 5; unapreivanje * kao dunost 66, 374; zarobljeni * zbog
ravih navika 109; indeks *, oblaenje je * 289; uticaj * na druge 23, 738, na tijelo 3, 60, 647, 738,
prouavanje * 3; utie na zdravlje 397, 681; urazumiti se u odnosu na * 72; intenzivna primjena * 188;
je: prestonica tijela 72, dar od Boga 359, naa najvea svojina 665, zalog od Boga 665; je taj koji slui
413
Bogu 72, 386, 785; uvati *: istim 328, 396, 785, od zabranjenih tema 732, 733, od upuivanja u
pogrenom smjeru 357, u najboljem stanju 77, u stanju prijemivosti za Svetoga Duha 660, usmjeren na
Boga 508, 774; porive i strasti podreivati * 308; zadravanje * na neljubaznim djelima drugih 636;
znati kako postupati sa * 434; poznavanje *, radniku za Hrista potrebno * 8; zakon * postavio Stvoritelj
(vid takoe Zakon); uiti se postupati sa * kao to je Hristos inio 771; preputanje * nekontrolisanosti
288, 289; neka *: postane razuman 34, 690, bude opsean u vjerskom radu 41, vie se bavi Hristom 68,
bavi se Hristovom dobrotom 513, bavi se duhovnim predmetima 292; neka gorke misli ne ispunjavaju *
529; neka vam niko ne kvari * 435; ne dopustite drugima da prazne svoj * u va 263; ne dopustite da
ita pomuti * u odnosu na Boju Rije 92; gubljenje moi rasta zbog neodgovarajueg koritenja * 52,
91, 353; poniznost * u Hristovom ivotu 787, 802; je sainjen od onoga ime se hrani 491; gomila
znanja koje slabi * 506; moe se svakodnevno obnavljati 68; mehaniki rad relaksira * 116; medijum
putem kojega istina ili zabluda nastava u * 539; smjernost * 802; propovjednika uzbuen prouavanjem
dok je tijelo neaktivno 375, 399, 400; oblikovanje * u zapaanju razlike izmeu dobra i zla 14; moralno
uzdizanje * 402; najbitnije potrebe *, malo ljudi shvata * 190; je najprijemiviji kad se razum probudi
293; mnoge bolesti potiu u * 63, 396; ubistvo prvo postoji u * 526; se mora pripremiti: da odbije
iskuenje 67, da podnese svaku probu 67; potrebe *: vaspitanje i upute uitelja 356, hrana koja jaa
religiozno iskustvo 760, moralna i ivotvorna akcija 333, ista hrana za zdravlje i snagu 357, striktna
disciplina 376, Bog zna * 706, 714; treba da: postane jedno sa Hristovim umom 187, se ukljui u
duhovnu borbu 69, 235, se uhvati u kotac sa tekim problemima 91, osjea zahtjeve pravde i dunosti
74; treba biti: usmjeren na Hrista a ne na ovjeka 412, disciplinovan 5, 551, 591, vaspitan i uvjeban 5,
pouen Hristovim parabolama 91, usmjeren na razmiljanje o istim i svetim predmetima 236, 237,
pripravan za svaku dobru rije i djelo 572, 573, obnovljen 36, obuzdan i zatien 760, nauen nauen
samokontroli 282, obuen svakodnevnim probama 270, nauen navikama odanosti 74, miran 403;
potreba koritenja * u odnosu na hranu koju jedemo 389; nervi * upravljaju pokretima tijela 396 (vidi
takoe Nervi mozga); novi * , novo srce znai * 95; devet desetina bolesti potie u * 59; plemenite
moi *, podrediti tijelo * 374; plemenitiji osjeaji *, jedenje koje otupljuje * 388; niko sem vas ne moe
kompo-novati va * 400; nema dva ista * 426; nijesu svi * isti 426, 501; svi * ne teku istim kanalom 53,
504; ne smije: gajiti sumnju i ljubomoru 533, se kolebati izmeu pravog i pogrenog 74, uprezati i
tegliti 707, utopiti se u drugi * 708, sluiti tijelu 395; predstava da religija kodi zdravlju * 782;
predstava da * treba biti na strogom nivou 48; obinih ljudi, prilagoditi jezik * 574; mukarca i ene,
napor da se unizi * 136, 225; roditelja, i potrebe djece 163, Sotona paralie * 165, zato Sotona nastoji
kontrolisati * 136; jedan * nadomjeta nedostatke drugoga 427; uticaj jednoga * na itavu porodicu 594,
595; kad je jedan organ * aktivan dok ostali spavaju 442; otvoren za uticaje 293; obian * koji moe
mnogo postii 102; organ *, mozak je * 60, 385; preoptereivanje * je grijeh 112, 444; previe mentalne
hrane za * 112; preoptere-ivanje * uz nedostatak fizike vjebe 112, 444; prekomjeran rad *,
zanemarivanje fizike vjebe dovodi do * 382; roditelji koji su * za djecu 283; naprasit ovjek ne treba
raditi sa * 80; pacijenata, stvari koje donose olakanje za * 338, 734 (vidi takoe Mentalna bolest);
Pavlov *, preobraavajua sila na * 539; mir *, stvari koje donose * 775, svijet ne moe dati * 411;
savreno uravnoteeni *, kad se stvara * 415; fizika vjeba koristi * 116, 117, 119, 287, 402, 646;
stavite svoj * u slubu Bogu 51; zadovljstvo injenja dobra oivljava * 402; zadovljstvo koje kvari *
316; slaba ventilacija negativno utie na * 391; mo i efikasnost * raste kroz upotrebu 99; svinjetina
negativno utie na * 391; mo *: nad tijelom 396, 398, da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog
417; mo jednoga * utie na drugi 23; mo samoobmane na * 417, 725; mo kontrole nad *, kako
Sotona gubi * 31, 326, kako istina gubi * 529; upranjavati sve moi * 441 (vidi takoe Mentalne
moi); navike koje negativno utiu na * 483; preokupacija * kao zatita protiv zla 69; osobine *,
meusobno zavisne 415, teiti savrenstvu * 360; spokojstvo * 656; mirnoa * koja raste 328; itanje
koje negativno utie na * 13, 108-112, 229, 286, 290, 315,344, 511, 591, 592; nepromiljen tretman *
257, 401; osvjeenje za *, rekreacija donosi * 313; odbijanje da se optereti * mislima 289; zadravati *
na prouavanju Biblije 95; odnos * sa tijelom je vrlo blizak 59; relaksacija * u svakodnevnoj fizikoj
vjebi 116; relaksiran svakodnevnim fizikim radom 383; olakanje *, prije ienja od grijeha 614;
odmor *, razdraljiv ovjek trai * 520; zadrava utisak koji stvara drutvo 608; isti *, svi ne moemo
imati * 377; isti in *, istina ili zabluda se primaju * 539; Sotona kontrolie * preko apetita 387; oiljci
koje uitelji ostavljaju na * 82; nauka staranja za * 382; nauke o *, Sotona koristi * 19, 698; zavodljivi
uticaji jednog * na drugi 23; masturbacija uniava * 231, 290; ruilaki uticaj samouzdizanja na * 274;
kod djece koja upranjavaju masturbaciju, nema mira 290; osjetila *, masturbacija umrtvljuje * 230;
sluga , tijelo treba biti * 72, 77, 395, 396; uputiti * da ne traga povrno za istinom 93; brodolom *
moralnim skrnavljenjem 230; bolest koja se lijei obnovom zdravlja * 396; bolest *, kuni problemi
uzrokuju * 59; grijeh pomrauje * 334; oiljci grijeha na * 669; neke istine vie utiu na jedan * nego
na drugi 424; neto to e odvratiti *, nespokojna enja za * 384; zdrav *, najbolji poklon za dijete
177, prvi po vanosti 61; Sveti Duh moe obnoviti * 328; stanje *: utie na tjelesno zdravlje 59, 399,
443, 461, 482, 512, 647, 690, 730, apatino i pospano * 398, 604, koje vodi u nemar 398, nepogodno za
oporavak 508; snabdjeti *: hranom za duhovni rast 660, sjemenom biblijske istine 7, vrijednim znanjem
286; snaga *: bitna u spasenju 73, bitna u korisnosti 73, 333, 742, usmjerena u jednom pravcu kod djece
414
375, stvari koje pospjeuju * 69, 90, 100, 117, 189, 234, 324, 361, 406, 443, 487, 668, 732, 735; naprei
* da shvati istinu 91; snaniji * steen marljivou 99; studenata: kako utisnuti ivotnu istinu na * 365,
neracionalni tretman * 401, moe stei uglaenost i finou 621, 622, preoptereen dvogodinjim radom
u jednoj godini 444, treba povesti visoije nego to se sada misli da je mogue 351, uitelju potrebna
vrstina karaktera da oblikuje * 14, koji postaje zakrljao i slab 196, zaokupljen teorijama i
pekulacijama 446; negativan uticaj sujevjerja na * 483; prijemiv za najvee obrazovanje 350; koji
zauzima nizak nivo 668, 786; uposliti * u prouavanju plana spasenja 94; uiti * da se bavi biblijskom
istinom 53; iskuenja koja navaljuju na * 480; stvari koje zaslepljuju * 226; koji misli neistim
predmetima 234; duvan negativno utie na * 75; obojenost *: izgubljena pogrenim navikama itanja
591, stvari koje daju * 487, 686; obuavati i disciplinovati * 3, 665; uite svoj * da skree pogled sa
sebe 604; obuavanje *: potrebno * 52, 95, 237, 293, 351, 594, 604, 659, 666, za najveu slubu 363;
kopija drugoga *, niko ne smije biti * 427; trik *, religija nije * 412; pravo vaspitanje * 360; istinska
uzvienost * 785; istinska nezavisnost * 78; prava religija oplemenjuje * 34; istina se ne smije
obezvreivati pred vaim * 534; istine utisnute u * vitalnim naporom 365; istina podreuje * Hristu
710; skretanje *, uzeti u obzir * 303; nesrenost *, zbog ljubomore 336, 337; jedinstvo * sa umom 426,
429; pozni sati onesposobljavaju * za dunost 296; koristan rad pomae * 119, 646; razliiti * ne mogu
se jednako tretirati 186; svjeina i istota *, tretman tijela utie na * 412; svjeina *, stvari koje daju *
17, 64, 90, 383, 384, 403, 455, 788; mozak daje vitalnu svjeinu * 407; slabost *, posledice * 73, 333;
kad se * ne moe ukaljati 710; kad Sotona ne moe dotai va * 420, 710; zato Sotona ima kontrolu *
89, 90; iroko polje za *, postaviti * 595; hoe akciju 51; nikad nee prestati da bude aktivan 293; mi
sluimo Bojem zakonu svojim * 787; bez Biblije * podreen tiraniji 96, 742; ene koje proputaju da
obue svoje * 288; rijei pokazuju koja sila kontrolie * 579, 580; radnje *, Bog zna * 781, 782; mlai i
razliiti *, spasavanje * 62; mladih: izvui kvalitete iz * 14, 189, pretrpani neprijatnostima 53, dunost
majke koja obuava * 167, ispunjeni glupou 316, potrebno najfinije raspoznavanje 82, uglavnom pod
kontrolom Sotone 298, mogu stei disciplinu i silu 368, najplemenitiji razvoj * 93, naroito djelo
Sotone u obuzimanju * 22, izopaeni nerazboritim rukovoenjem 79, loi utisci na * 114. Vidi takoe
Mozak, Razum
Umiljanje da svako neznatno izlaganje uzrokuje bolest 60
Umiljena nepravda, teka za zaboraviti 789, 790
Umiljene alosti, dokolica vrijeme za razmiljanje o * 603, 632
Umiljene bolesti, mnogi umiru od * 60, 682
Umiljeni muenik 593
Umirujua mo, * iste istine 409
Umirujui uticaj, koristi bebi 168
Umjeren 132, 297, 490
Umjerenost, potrebna u svemu 134, 166, 184, 308, 394, 623, 690, 691
Umjetnost, tenja za znanjem u * 741
Umni bolesnik, osobe koje su * po pitanju novca 594, 748
Umni radnici, savjet * vezano za fiziku vjebu 375, 508, 509
Umor, prestanak * 403; zdravi * od posla 603; lijek za nespokoj i * 17, 788. Vidi takoe Premorenost
Umoran, kad smo * ne uvijajmo se kao lie 322
Unapreivanje ili poboljanje, kapaciteti za * 105; svakodnevno * 105
Unaprijediti, rijeenost da se * 193
Uniavajue navike 239
Uniavajui porok, robovi *, djeca kao * 140
Unienost 76
Uobraen, ne biti * 41
Uobraenost 784. Vidi takoe Uobraenost u sebe
Uplaeno isekivanje nekog stranog zla 400, 476
Uposlenost, koristi od * za pacijente 734; potrebna djeci 648 648
Upozorenje(a), Boja * 35, 700
Upozorenje, davanje * 49, 284
Uprava, sama * ne donosi istinsko jedinstvo 501; gruba i nepravedna * 552
Upravitelji i vlastodrci, nalaenje pogreaka kod * 504
Upute, Hristove * bile su direktne 181
Urednost, bitna 180
Usamljen, kako ne biti * 633
Usamljenost, moe biti na dobro 127; olakanje za * 403; sebine pobude donose * 644; ta initi sa * 459
Ushienje, od * do potitenosti 494
Uspavane sposobnosti 805
Uspjeh, zahtijeva odreeni cilj 341; dokaz o * 352; najvei *, zato najbriljantniji ne postiu uvijek * 309, 310; u
ivotu: bitne stvari za * 275, 363, 442, 540, tajne * 541, mladi nepripemljeni za * 283; ivotni *, mi
elimo * 612; jevaneoskog rada 615; student djelimino pripremljen za * 364; istinski * 100, 571,
mnogi su odvraeni od * 342; garancija * mladih 556
415
Ustanova braka, Hristos je posvetio * 220
Ustupci, ljubav koja pravi * 208; uzajamni * u izbjegavanju razlike u miljenjima 244
Uticaj(i), djeca zahvaena * koji su oko njih 150; oivljavajui * Svetog Duha 125; tetni * neistih slika 229;
demorilizirajui *, djeca izloena * 113, 148; svako je odgovoran za * koji vri 432-434; dobri ili loi *,
um otvoren za * 292; dobar *, narav koja vri * 520; kuni * 174, 308; ljudski *, Sotona radi kroz *
267; je dar od Boga 99; ljubav od * 208; niski, ulni, avolski * 228; mentalni * u tretmanu bolesnika
704, 705; umovi podloni * 489; uma na um 23; drugih, ne treba potpadati pod * 78; protivni *, biti
nezavisan od * 270; moni *, mladi mogu vriti * 284; prenatalni *, previanje * 131; ispravan *,
potreba da uitelj vri * 14; greni *, kako se sauvati od * 608, 609; sfera naeg *, osobe obogaene *
36; narav koja umanjuje * 520; nesvjesni *, drugi zahvaeni naim * 576; pogreni *, dua zavedena *
32
Utisci, analizirajte svoje * 318; djeca prijemiva na * 599; nijesu pouzdani 693; na djetinji um 149, 293; odava-
nje * 593
Utjeha 127, 400
Utjeha, nalazi se u Hristu 68; mu da prua * eni 159; Duh daje * u srcu 492
Utuen , izrazi lica onih koji su * 402. Vidi takoe Depresivan
Uvid, duhovni * 308
Uvjeriti, hriani po imenu koje nije lako * 519, 520
Uvreda, slijepi za * 607, 608, 631
Uzajamno savjetovanje, prednosti * 263, 265
Uzbuenje(a), neprekidan krug * 291; lano *, Sotona koristi * 42; veliki talas * kvari Boje djelo 46; negativne
posledice * u slubi bolesnima 477; ljubav prema *, sportovi koji stimuliu * 344; svjetovna *, majke
ne smiju traiti * 167; osobenost stanovita i glasa da se uzrokuje * 42; osobe koje su nespokojne bez *
48; udne stvari koje vode u * 72
Uzbuenost, bolesna *, prekomjerno prouavanje stvara * 444
Uzdizati, ne * ljude na njihovu tetu 435
Uzrok i posledica 410, 436
Uzvraati, na rijei netrpeljivosti 522
V
Varalica, ne budite * 436
Varanje, u maloj mjeri 437
Vatra, ne moe se odrati bez goriva 215
Veliina, stvarna * 276; mjerilo * 689
Velikoduan, ta nas moe uiniti * 636
Velikoduan, ta nas moe uiniti * 636
Ventilacija, slaba *, uticaj * na um 483
Vesela drutva, djevojka koja je voljela * 338
Vesela narav, uiti djecu * 169
Vesela okolina, pacijentu potrebna * 338
Vesela pjesma 460
Vesele stvari, usredsrediti um na * 459, 489
Veseli predmeti, disciplinovati um na * 408, 487
Veselo, nositi dananja bremena * 473, obavljati male dunosti 347
Veselost, besmislena *, rekreacija u * 313; bezbrina *, mladih 315
Veselost, budua majke moe liiti dijete * 132, 133
Veselost, koristi zdravlju 60, 322, 646, 662; bolja od ljekova 322; djeca pokazuju malo * 550; njegovati * 62,
466, 759; sve initi sa * 809; jesti lagano i sa * 759; pomagati drugima sa * 63, 458, 662, 759; neka
prevladava duh * 373; ivotodavna sila * 61, 622; ini druge srenim 662; pogrena ideja o * 758;
potrebna u pisanju 487; Pavlova *, u buri na moru 479; treba zauzeti mjesto nespokoja 804; obuavati
djecu sa * 63; raditi za Boga sa * 375
Veseo duh, pokazivati * 633; ljekar treba pokazivati * 84; unapredjuje zdravlje 482, 647, 738
Veseo izraz lica, imati * 257
Veseo, biti * 125, 327, 463, 662, 758; hrabriti bolesne da budu * 467, 482; dunost majke da bude * 167, 486;
neto*, zaboraviti na sebe i misliti o * 401
Vid, jasan * da se zapaze nai nedostaci 332; jasan duhovni *, potreban * 26; nebeski *, traiti Boga za * 274
Vidi takoe Samohvalisanje
Vidovnjaci, dananji * poput drevnih 700, 701
Vino, mladi odati * 76
Vitalna mo(i), doktrina da materija posjeduje * 570; masturbacija slabi * 230
Vitalne snage, stvari koje slabe * 674
Vitalnost, smanjenje * 747; duhovna * 625
416
Vjeba, zdrava i ivahna * koristi pacijentima 116, 117, 119, 734; na otvorenom, daleko bolja od one u
zatvorenom prostoru 734
Vjera (doktrina), Biblija izlae itav sistem * 784; znati za sebe ta je * 535
Vjera i duhovnost, ljekari trebaju biti ljudi od * 83
Vjera i ljubav, srce * drae Bogu od skupocjenog dara 347
Vjera i nada, Hristova * u umiranju za grenike 494
Vjera, stalna * 582, 583; stie se godinama iskustva 17; Bog je dao dovoljno dokaza za * 311, 672; osnove za *,
mnogi vjeruju bez * 535, 536; njome usvajamo nebeska naela 532; moe podnijeti probu 758; gajiti *
492, u troaneosku vijest 534, 535, pod svim okolnostima 674; gajenje *, rezultat * 535; ivot
hrianina oblikovan * 540; falsifikat * je uobrazilja 534; kultivisati * 535; bolest tei da uniti * 484;
ne dopustiti * da se koleba 462; ozbiljna *, iznijeti Bogu sve u * 540, 541; ne zarauje nita 531;
upranjavati * a posledice prepustiti Bogu 735; upranjavanje * nasuprot dokazima osjeanja ili
emocija 687, vaspitavati um da * 533, mi se spasavamo * 536; eksperimentalna * u Hrista je bitna 765;
propust kultivacije * 535; osjeanje nije * 49, 537; napreduje samo kad se gaji 672; istinska *, temelj *
534; izraavanje * 420, 536; dobra borba *, boriti se svakodnevno u * 539; hvata se za Boja obeanja
538; raste u sukobu sa sumnjom 673; uvajte svoju * 765; ruka koja se oslanja na Hrista 531;
iscjelivanje bolesnika * 539; nebeska * u ispravljanju pogrenog djelovanja 434; spasonosna * puna
nade, potitenom potrebna * 804; objasniti kako se upranjava * 533; kako sprijeiti Sotonu da omete
vau * 513; svoje ja je nepouzdan brod da ukrcamo svoju * 673; lina *, svako mora stajati pred Bogom
sa * 428; primjer * nemone ene 539; nadahnuta Duhom 672; razumna *, kako znati da li imate * 323;
nije: zavisna o osjeanjima 540, srean uzlet osjeanja 540, stvar poriva 537, na spasitelj 531; je
povjerenje u Boga 531, 541; nedostatak *: kod Adama i Eve 534, uzrokovao aroliku istoriju Izraela
543, ne govorite o svom * 757, u Isusa 537; nedostatak vrste * iskljuuje ovjeka iz Bojeg djela 80;
pouke * za dijete koje se buni na nepravdu 533; malo *, oni na negativnoj strani pokazuju * 540; iva *,
mi moramo imati * 540; posrednik pomou kojega istina ili zabluda nastavaju u umu 539; moniji
osvaja od smrti 539; potrebno nam je vie * 420; mnogo *, Boje djelo se mora iznijeti sa * 540; se
mora upranjavati 677; nije manje potrebna u malim nego u velikim dogaajima 532; shvatanje Boje
veliine ne smije pomutiti nau * 674; nije bila nagaanje za Mojsija 538; nije srodna pretpostavci 534;
mnogi hriani nemaju pravi temelj za svoju * 536; mona u rezultatima 532; moliti se u * cijelim
srcem 325; molitva *: vana 26, nikad nije uzaludna 534; unapreuje zdravlje 458, 647; proiava
duu 533, 537, 540; odnos * sa istinskim rastom i djelotvornosti 611; oslanjati se na *, ne na osjeanja
537, 539, 540; koja poiva na: oklonostima ili osjeaju 679, savrenom znanju, ne trai se * 535, teini
dokaza, Bog zahtijeva * 535; nagrada *, istinski uspjeh kao * 100; Sotona nastoji da oslabi * 480;
spasonosna *: definicija * 531, uiti se * 531; bolesna i slabana * 471; tihe molitve u * 538;
jednostavna u svom djelovanju 532; jednostavnost * 742; pjevati o* 650; zdrava * znai vie nego to
mnogi shvataju 49; jaa upranjavanjem 676; jaa *, kako imati * 495; prouavanje koje tei da oslabi
* 760; dolazi ako istupamo u * 540; dri Boga za rije 477, 540, 639; govoriti o * 492, 614, 650, 675,
676; govoriti i djelovati u * 674; izraavanje vjere poveava * 578, 579; iskuenja osmiljena da oslabe
* 128; koja moe proizvesti djelotvornost 541; koja je graena na pijesku 536; koja se probija u svim
okolonostima 533; tri efekta * 532; biti jak u * iziskuje odluan napor 672; mi moramo imati * danas
473; nepokolebljiva *, Hristos eli da imamo * 538; hoditi *, ne po osjeanjima 495; slaba *, lijek za
535; oslabljena *, poput bolesne biljke 535; ta sainjava *, konfuzne zamisli o tome* 536; ta pokazuje
bezuslovna * u Boga 538; kad upranjvati * u Boga 535; kad se * oslonimo na Hrista na rad je upravo
poeo 540; gdje savren plod * najbolje sazrijeva 555; bez * mi gubimo bitku 673; radi kroz ljubav 533,
537, 540. Vidi takoe Povjerenje
Vjera, u Boga 105, 479, 538, 736, 807
Vjera, zasnovana na Bojoj Rijei 743
Vjeran, biti * u malim stvarima 547
Vjernost i istina, navike *, uiti se * 74
Vjernost ili odanost, mladi trebaju ispunjavati ono to se od njih zahtijeva sa * 556
Vjernost, u posjeivanju bolesnika 477; u malim stvarima, bitna 270, 547
Vjeronauka, ne govoriti o * kraj bolesnike postelje 499
Vjerovati, svako mora * 423; raditi vie nego * 365; onima koji ele * ponueno obilje dokaza 311
Vladajui duh, Sveti Duh je * 800
Vladanje sobom 55
Vladanje, vulgarnost u * 180; koje zadobija 617. Vidi takoe Ponaanje
Vlasnitvo ili svojina, pretjerana ljubav prema * 625; osjeaj * 157
Voenje brige, navika * 291, 768
Voenje ljubavi 298. Vidi takoe Udvaranje
Voenje poslova, praktino *, uiti se * 366
Vostvo, obratiti se Bojoj Rijei za * 697, 698; lino *, potreba za * 261, 705; pravila data za * 765; traiti bo-
ansko * u potekoama 764
Vodi, Biblija je na * 97, 784
Vojnici, dobro obueni *, djeca kao * 707
417
Volja, drugoga, um ne smije biti pod kontrolom * 713, 714, osoba koja postupa po * 705; podstai *, invalidima
je potrebno * 118 ; karakteri oblikovani po * 41; djetinja *: ne treba biti pod kontrolom drugoga 292,
688, 707, 708, obuka * 282, 283, 421, 425; pristanak * i mo zla 420, 710, 803; kontrola *: drati
mentalne sposobnosti pod * 100, strasti moraju biti pod * 406; rave navike koje kontroliu * 691;
kontrolie ostale sposobnosti 685; odluna * 398; podijeljeno stanje * 688; ne oblikovati * dio po dio
688; uspavana * 118, 734, 735; svako mora upranjavati * za sebe 423; stavljena na Boju stranu 686;
uvjebavanje * 487, 571, 673, 686; slobodna od perverznosti 328, 691; sloboda * 422; Bog moe
oistiti i profiniti * 693; Bog nikad ne prisiljava * 325, 475, 741; je agresivna 685; neograniena
sloboda * 704; nesposobnost da se isprave karakterne mane lei u * 549; slijeenje Boje * 757; djeca
imaju inteligentnu * 282, 687; je vladajua sila u ovjeku 685; drati * na Boju stranu 687; pravilno
usmjeriti * 328, 690; ovjeija *, Adam je predao kontroli Sotone 685; moe biti: podreena kontroli
Svetog Duha 326, ispravna i posvee-na 326; oblikovana od Sotone 527, 686; mora biti: pomijeana sa
Bojom voljom 692, utopljena u Hristovoj volji 186, pod Bojom kontrolom 406; ne smije se unitavati
693; pokornost *, krvni sudovi zadrani u * 398; izopaena *, Hristos moe obnoviti * 13; staviti * na
Boju stranu 34, 690; ispravno djelovanje * 685; ispravno usmjerena i kontrolisana * 328; sigurna kad
je ujedinjena sa Bojom voljom 692; posveena *, prava ljubav odlukom * 206; sebina i tvrdoglava *
809; Sveti Duh moe ujediniti vau * sa boanskom 694; snaga * 688; jaka i odluna * 337; pokoriti *,
Hristu 685, Bogu 125, 693; ne lomiti nepokornu djetinju * 688; oslabljena *, Hristos moe osnaiti *
259; mi moemo predati * Bogu 420; i uposlenost 734; predata Bogu 123, 124; predavanje * Hristu
694; vi moete kontrolisati svoju * 124, 549, 693; mladih: pod prinudom okrutne discipline 282,
zahtijeva vostvo 282. Vidi takoe Samovolja
Voljna poslunost, Hristu 126
Vosak, srca koja se daju oblikovati kao * 294, 755
Vraanje 701, 702
Vrednovanje sebe 257, 401
Vrijeati se, dijete sklono da se odmah * na nepravdu 533
Vrijedan povjerenja, navesti mlade da se osjeaju * 198; ovjek ija rije je * 438
Vrijeme 167, 358, 598, 798
Vrijeme sjetve, mladost je * 308
Vrlina 673
Vulgarnost, dom isuvie svet za * 157
Z
Zatita, kad nema sigurnosti * 700
Zaarano tle, Sotonino *, drite se dalje od * 593
Zabava(e), apeluju na matu 590; koje utvruju u duhovnosti 668; koje kvare omladinu 590; crpe energiju 313;
djeje * 197, 649; odluujua proba vezano za 314; pogrene ideje o * 48, 315; samo za drutvenost
289; nepoeljne * 291, 314, 316, 317, 605, 646, 736; esto dovode do ispada 313; miljenje da je svaka
*grijeh 48; kloniti se * 590; rekreacija i * 313 (vidi takoe Rekreacija); Sotona koristi * 314; planovi za
* 320; teatralne *. Vidi Teatralna zabava; nerazborita strogost u * 197; svjetovni ljudi zaokupljeni * 405
Zabavljati se, traenje neeg za * 314
Zabluda(e), mnotvo * 303; tama * 79, 673; unoenje * 742; u mislima i djelima 49; um jednom posjednut *
759; drugih 46, 258, 792; politika koja ini da * izlgeda kao istina 524; predstavljena na ugodan nain
719; vjerske i filozofske * 309, 740; uenika 192, nikad ne objavljivati * 190
Zaboraviti, je grijeh 417
Zaboravnost, gurman koji je patio od * 389; pogrene ideje o * 417
Zabrane 284
Zabrinut, za sebe 398, 476, 482
Zabrinuti i iscrpljeni, ta initi kad smo * 410
Zabrinutost, ne gajiti stalnu * 471
Zabrinutost, njena * za zabludjeloga 763; Mojsije se nauio * 768; koja samo razjeda 469
Zabrinutost, stariji se trebaju osloboditi * 747, 748; pozajmljena * 469; breme *, EGW, 461, 462; ne moe
izlijeiti zlo 63, 458, 759; djeca koja ne uzrokuju * 172; sloboda od * 12, 65, 412, 452, 469, 472; rave
posledice * 65, 132, 133, 250, 251, 400, 412, 435, 451, 452, 458, 469; put * 353. Vidi takoe Briga
Zadatak samoodricanja 273
Zadovoljan, niim *, dijete koje nije * 550
Zadovoljan, razdraljiv ovjek rijetko je * 520
Zadovoljstvo(a), izbor *, savjeti o * 342; zabranjena *, traenje sree u * 647; sklonost i * 74; utiu na zdravlje
61; ljubav prema * u sportu 344; um koji udi za * 316; planovi za *, osobe opinjene * 320; koja
Sotona koristi 314; mirna *, otupljena sklonost ka * 590; istinsko *, stvari u kojima mladi nalaze * 343
Zadovoljstvo, kad ste cijenjeni 154; zbog donoenja sree drugima 60, 405, 646
Zadovoljstvo, kako imati * 656, 772, 802, 804; nedostatak ili gubitak * 156, 551
418
Zahvalan, biti * 503
Zahvalnost Bogu, izraavati * 492
Zahvalnost, probuditi * u djetetu 141; izraziti * za Hristovu ljubav 68; neka * uva radost u srcu 216; ivoto-
davna sila u * 61, 691; pokazati * za primanje blagodati 85; duh * unapreuje zdravlje 795, 797
Zajednitvo, meu Njegovim narodom , Bog eli * 797; snaga u * 265; sa popularnim crkvama, ne traiti * 559
Zaklinjanje 410, 518, 520
Zaklinjati se, ne * 410
Zakljuci, formiranje *, znanje bitno u * 78
Zakon Boji, kao pravilo ivota 248, 411, 563-565, 627; mnogi zamjenjuju svoj zakon za * 323, 324
Zakon(i), uspostavljeni *, Bog djeluje kroz svoje * 182; korisni *, Bog djeluje kroz * 739; elja djeteta kao * u
porodici 170, 500; odreeni i nepromjenljivi * 363; ljudska doktrina iznad * 724; odreeni *, sve je pod
* 373, 570; za upravljanje: ivih bia 373, deavanja u prirodi 373; Bog ne: ponitava svoj * 565,
djeluje nasuprot svom * 570; Bog koristi svoje * kao orua 570; veliki * kontrolie ljudski ivot 416;
najvei *, uenje da je elja * 724; nepromjenjivi *, stvari koje zavise o * 406, 407, 443; moralni *,
ovjek odgovoran * 373; prirodni * 119, 364, 373, 568, 570, 594, 697; akcije i reakcije 641, 642;
svakog pravog ivljenja 342; Stvoritelja, sklad koji zavisi o * 373; boanske uprave 568; zdravstveni *
82, 143, 363, 368, 382, 388, 395, 405, 477, 510, 706; o intelektualnoj prirodi 331, 406, 407, 418;
ljubaznosti i dobrote 578; ivota, potovati * 3, 118, 384, 570; ivota i zdravlja 386, 410, 411; ljubavi
422, 606; uma 3, 10, 101, 187, 415, 417-419, 421, 422; o uzajamnoj zavisnosti 267, 431; u prirodi 25,
83, 188, 317, 376, 382, 383, 386, 411, 415, 416, 420, 488, 566-571, 663; poslune akcije 114, 115;
naeg bia 3, 73, 83, 133, 142, 143, 177, 222, 336, 373, 374, 401, 416, 569; slube 566; sasosjeajne
ljubavi 248; fiziki * upravljaju naim tijelom 73, 121, 567, 568, 648; univerzalna vladavina * 569
Zakoni Boji, osmiljeni da nas priblie Njemu 411; uporno prestupanje * 567
Zakoni i ogranienja, ta ne mogu postii * 256
Zakonodavac(i), otac kao * u domainstvu 756; budui * meu dananjom omladinom 4
Zakonodavni savjeti, mladi mogu teiti da budu na * 367
Zamiljenost 442
Zamisli, Boji zakon i nae * 564
Zamjenik, posao koji nijedan ovjek ne moe obaviti preko * 423
Zamor, kafa uzrokuje da se zaboravi na * 590. Vidi takoe Umor
Zamrene brige, nema potpune slobode od * na selu 648
Zanemarivanje ili zapostavljanje, ne primati * k srcu 607, 608, 631; malo * u slubi bolesnima 477; esto ponav-
ljanje * formira naviku 599; istine, posledice * 35; dua unitena zbog * 632
Zapaanje (mo pravljenja razlike), jasno *, rad sa umovima zahtijeva * 78; jasnije *, Bog eli da imamo * 602;
ne mislite da samo vi imate * 504; nedostatak *, iskuljuuje iz Bojeg djela 80; potrebno za
razlikovanje Bojeg glasa 535; otro *, hrianin koji ima * 11; mo *, djeca mogu stei * 562, 563;
tano i jasno *, potrebno vezano za sklonost djeteta da vlada 169; Duh vam moe dati * 464; koje je
obmana 336, 337; koje je bilo ljubomora 336, 337. Vidi takoe Percepcija
Zapamtiti, nesposobnost da se neto * 289
Zapaziti, brzi da *, djeca * 502
Zapovijed(i), hladne i teke * ne ine dobro 577; gvozdene * navode mlade na nepokornost 284
Zaslijepljenost 296, 297, 303, 304
zatvorenom prostoru 734
Zavidljivi umovi 791
Zavidljivi umovi 791
Zavisnost o sebi 477
Zavisnost, o Bogu 261, 264, 270; koja se polae u vas, vrijednost * 775; osjeaj line *, Bog ohrabruje * 261,
705
Zavist, atribut Sotone; zamrauje moi opaanja 335, 529; gajenje * vodi mrnji 526; djeija * sa ustrinom i lju-
bomorom 145; remeti sve sposobnosti 792; Boji zakon biljei * 526; prikrivena vatra * raspaljena
protiv Hrista 528; osobe koje ne mogu prikriti * 209; Sotona uzronik * 792; Sotona radi da raspiri *
497; kad poniznost zauzme mjesto * 760. Vidi takoe Ljubomora
Zavjet. Vidi takoe Brani zavjet
Zavjeti, prekreni * 737
Zavoenje, ena od strane propovjednika 227
Zbijanje ala 113, 408, 487
Zbirke pria (bajke) 591, 592
Zbrka, uvoenje reda iz * 36; Bog nas poziva iz * 33
Zbrka, uzrok * 6
Zbrkane zamisli, o tome ta sainjava vjeru 536
Zbunjen, ne biti * ni na koji nain 508
Zdravo rasuivanje, u udvaranju 295; istinska teologija i *, biti voen * 148
Zla nagaanja, neka ne bude * 172; osoba odata * 381; cijenjenje sebe i * 277
Zle crte karaktera, svaka * razvijena u Sotoni 524
419
Zle misli, odbaciti * 277
Zli razgovor, neka ne bude * 172, 277; kad ne sluati * 439
Zlo(a), posmatranjem * mi se mijenjamo 331; rezultati posmatranja * 471; moe se initi da uspijeva 417; koje
ovjek moe umanjiti ali nikad ukloniti 36; poputanje *, nikad nije nuno 421; vi ne moete ukloniti *
15
Zloa, Hamova * u njegovom potomstvu 142
Zloin, um se ne odaje odjedanput * 75, 225, 226, 336; igranje sa srcima je * 299, 300; odabiranja tame 233
Zloba, meu Bojim narodom 497; gajenje * 524, 608; gnjev prerasta u * 529; Sotonin izraz lica pun * 524; Bo-
ji zakon biljei * 526
Zloba, odagnati * 516. Vidi takoe Neprijateljstvo, Mrnja
Znanje, steeno *, student koji nema vremena da upotrijebe * 369; sticanje *: bitni elementi u * 7, 193, 194, prvi
koraci u * 16, napredak mladih u * 368, 401; studentu potrebno vie od knjikog * 363; hriansko *
759; bitine opte grane * 313; neprekidno sticanje * 105; boansko * moe postati nae 185;
eksperimentalno * istinske pobonosti 16, 737; vrsto i dosledno * iz prouavanja Biblije 97;
zabranjeno *, elja za * 722; veliko *, poznavati sebe je * 4; najvea iskorienost *, kako postii * 743,
744; kako * moe sluiti najplemenitijim ciljevima 743, 744; ljudsko *, djelimino i nesavreno 697,
nepouzdan vodi 743; prenositi * drugima 293; koje je prenio Isus je vea sila 741; je: hrana za um 105,
mo 743, progresivno 252; neka studenti prenose * 368; nizak nivo *, studenti zadovoljni sa * 101;
gomila * koja slabi um 506; ne spreava hrianski rast 310; biblijskih istina, mladima potrebno * 365;
o Stvoritelju, kako cijeniti * 16; o Bogu i Hristu, bitno * 261, 368, 404, 788; od najvee vrijednosti,
kako stei * 15; o sebi, djetetu potrebno * 368; o domaim dunostima, kerkama potrebno * 288; o
ljudskoj prirodi u popravljanju grenika 434; o manuelnom radu, potrebno vam je * 287; o prilikama,
zakljuci formirani iz * 76; o razlozima nae vjere, mladima potrebno * 110; o tretmanu bolesti, majci
potrebno * 288; o praktinom ivotu, mladima potrebno * 188, 313, 363; o istini, sa ljubavlju 242; o
svijetu u kojem ivimo 67; o ranoj istoriji svijeta 742; savreno *, nevjerstvo koje zahtijeva * 535; sila
na dobro 743; praktino * o domaim dunostima 117; praktino sprovoenje * 7, 68, 311; pravilno
koritenje *, hrianin moe * 16; traiti * iz naela 310; pekulativno * 739, 740; duhovno *, bez
slabosti u * 96; fond *, ljekar treba svakodnevno upotpunjavati svoj * 79; uiti studente da prenose i
koriste * 368, 369; tehniko *, uitelj ne treba prenositi samo * 351; koje poveava ljubav prema sebi
312; koje je bezvrijedno 53; koje jaa um i duu 68, 69; prenositi * nije najvaniji zadatak vaspitanja
187; u razumijevanju sutine nauke 194; pravo*: napredovati u * 100, Biblija je temelj svakog * 97;
neotkriveni dragulji *, kako otkriti * 100; iskoritenost * odreuje vrijednost vaspitanja 368; vrijedno *,
snabdjeti um * 286, 289; oivotvoreno Svetim Duhom 16; dostupno svima koji ga ele 105, 226. Vidi
takoe Uenje, Nauka, Razumijevanje, Mudrost

alba, smee *, oistiti * 638
aljenje, stalno * usled zdravstvenih potekoa 445
alosno srce 411
alost(i), preduprijediti * drugih 764; oekivati svaku * 459; obuzetost * 62, 759; usled pogreno usmjerene am-
bicije 318; slama ivotne snage 65, 250, 251, 452; ne razmiljati o * 811; ne govorite o svojim * 757;
ivot koji nee znati za * 338; osobe koje nose najveu * 464; lijek za * 66; zbir ivotne * 86; koju
donose sebine pobude 644; biti pritisnut * 399; godine * kojih nije moralo biti 766. Vidi takoe Tuga
alost(i), protivotrov za * 464; gorka *, ta initi sa * 662; ne moe izljeiti nijedno zlo 63, 458, 759; Hristos
poznaje sve nae * 512; pretjerana *, sigurnost protiv * 410; izraz *, Hristos nije nosio * 183; srca u *,
saosjeati sa * 84; negativne posledice * 63, 312, 410, 451, 458, 461, 462, 674; Jovova pouka iz * 460;
ovjek koji se drao * 461; buno ispoljavanje * 460; tajna *, Hristos je govorio onima koji imaju * 70;
sebina * 461. Vidi takoe aljenje ili Oplakivanje
elja(e), gajenje grenih * 420; djeje *, formiranje * 149; pogrene * kod djece, obuzdavati * 765; grozniave *
na koje se avo smije 104; krenje Bojeg zakona u * 33; podrediti ih razumu 325; najozbiljnija * ,
Hristos moe zadovoljiti * 127; koje rue sve pred sobom 297, 298; nesvete *, prenose se sa roditelja na
djecu 134, 135; neposveene *, oduzeti osloboen od * 455; budue majke 134
estina 578
estok, nikad ne biti * 552
ivljenje na selu, koristi od * 648
ivot, kao neispitana staza 429; veliki cilj * 359 (vidi takoe Cilj); nasumini i besciljni * 795
ivotinja(e), djeca se ne smiju vaspitavati kao * 687; grijeh zloupotrebljavanja * 514
ivotinjski ivot, puki *, ovjekov ivot nije * 319
ivotinjski magnetizam. Vidi Magnetizam
ivotno djelo, planovi za * studenata 366
ivotodavna sila, Hritova ljubav je * 65
420
rtva, kao zadovoljstvo 343. Vidi takoe Samoportvovanje
udnja(e), prenesena sa roditelja na djecu 134, 135, 144
uriti, previe * 736
ustrina, mladalaka strastvena* 343
421

Um Karakter Licnost Knjiga2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Um Karakter Licnost Knjiga2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Um, karakter i linost

UM, KARAKTER I LINOST

39. NEOPHODNOST SKLADNOG DJELOVANJA ITAVE LINOSTI

mainerije, ravnomjerno ih optereujui. Fiziki i mentalni napor, mudro kombinovan, odra-

40. UTICAJ TIJELA NA UM

43. UM I DUHOVNO ZDRAVLJE

44. ZAKONI KOJI UPRAVLJAJU UMOM

ovjek stvoren sa savreno uranoteenim umom. Gospod je nainio ovjeka ispravnim u

uzajamna ljubav bie po nebeskom redu. 7T 45, 46 (1902)

46. MEULJUDSKI ODNOSI*

50. NEMIR I ZABRINUTOST

na sebe dodatan teret kajanja. Neprekidna briga slabi ivotne snage.

53. SUKOB POZITIVNO I NEGATIVNO

probadaju Hristove rane i izlau ga otvorenoj sramoti. 5T 242, 243 (1882)

54. PREKOMJERNO PROUAVANJE

morala, nije grijeh. DA 310 (1898)

57. MRNJA I OSVETA

59. FORMIRANJE KARAKTERA

60. SUKOBLJAVANJE I POISTOVJEIVANJE

61. VITALNA FUNKCIJA BOJEG ZAKONA

vjenosti. RH, Sept 14, 1886.

B. Boji zakon u fizikom svijetu

veu tetu nego korist.

68. DRUTVENI ODNOSI

sentimentalizma. On je bio veoma drutven, pa ipak posjedovao je rezervisanost koja je

Boji zahtjevi i zahtjevi ovjeanstva su na nama. Pravilna kultivacija drutvenih elemenata

ST, Nov 25, 1886. (WM 302)

pjevaj o vjeri i govori o vjeri, i otkrie da si pjevala i govorila sebi u svjetlosti.

MISLI I NJIHOV UTICAJ

72. NAVIKE MILJENJA

73. ISPRAVNO RAZMILJANJE*

pobjeujui kao to je Hristos pobijedio zadobiemo krunu ivota. MH 455 (1905)

74. SUMNJA I NEDOUMICE

podrava Sotonine lai. SC 116 (1892)

75. MATA I BOLEST*

76. ODLUNOST I VOLJA

77. LANA NAUKA*

78. KONTROLA UMA NAD UMOM*

79. HIPNOTIZAM I NJEGOVE OPASNOSTI*

80. SOTONINA NAUKA O SAMOUZDIZANJU

81. SIGURNA TERAPIJA UMA

82. BAVLJENJE NAUKOM

739 Obavijetenost, mo, dobrota i karakter. Istinsko obrazovanje ne ignorie vrijednost

Duha Bojeg, njegovi talenti se iskoritavaju do najveeg stepena. CT 38 (1913)

stalnom strahu da su sebini motivi naveli njihove prijatelje da ispoljavaju zanimanje za

84. BAVLJENJE EMOCIJAMA

svemogue, ispomaemo se njihovim veim obrazovanjem i iskustvom. Na taj nain

86. DIJELJENJE POVJERENJA

87. PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA

88. NEGATIVNI UTICAJI NA UM

89. POZITIVNI UTICAJI NA UM

vjerniji u ispunjavanju hrianske dunosti, to se razija vea zdravost. Lt 1, 1882. (HC

Savjet jednoj depresivnoj srednjovjenoj eni

Drugog zaklona nemam,

Obilje milosti je u Tebi

Bezuslovna vjera bez obzira na promjene u emocionalnoj

Lino iskustvo autora

AA The Acts of the Apostles (Djela apostola)

INDEKS BIBLIJSKIH NAVODA

1 Mojsijeva 5 Mojsijeva 36:9 .......................................... 335

26:21 ........................................ 726 Sofonija 11:28, 29 .......................... 493, 634

Luka 12:1-8 ....................................... 242 14:5 .................................. 427, 707

1:6 ...................... 65, 251, 412, 452 Jakov 6 ............................................... 713