William Faulkner

BUKA I BIJES

O PISCU:

Wiljem Fokner (1897. -1962. ), ameriki pripovjeda I romansijer,

dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1950. g. U knjievnosti se
javio s pjesmama pod nazivom Mramorni faun (1924. g. ). Najbolji
romani su: Krik I bijes, Vojnikova plaa, Komarci, Sartoris,
Utoite, Dok leah umirui, Svijetlost u augustu, Absalome,
Absalome, Idi, Mojsije, Uljez u prainu, Rekvijem za redovnicu,
Gospodske kue, kao I trilogija Seoce, Grad I Palaa. Pored
romana, Fokner je napisao I nekoliko novela I pripovjesti: Svi piloti
mrtvi, te Smrtna trka.

KARAKTERISTIKE NOVOG ROMANA:

Karakteristike novih romana ili moderne knjievnosti izlaze iz

klasinih okvira knjievnosti 18-og stoljea. U modernoj knjievnosti
radnja kao I da ne postoji, to je za mnoge itaoce bilo nerazumnoi teko
za shvatiti. Mnogo vie panje se posveuje psihikom stanju ovjeka,
razmiljanju I osjeanjima, to se u sutini mnogo razlikuje od klasine
knjievnosti, ali to nikako ne umanjuje knjievnu vrijednost modernog
romana. U romanu moderne knjievnosti, mnogo vie panje posveuje
se svijesti ili podsvijesti, da bi se najbolje otkrilo psihiko stanje jednog ili
vie karaktera.

OSOBINE FOKNEROVOG STVARALATVA:

Svi Foknerovi romani sadre, do kraja, nepovezane konce I nerazrijeene
ljudske odnose. Fokner je u svakoj knjizi stvarao jedan poseban
imaginarni svijet, koji je neto drukiji od prethodnih I budueh. On
nastoji da knjievno izrazi tamu ljudske podsvijesti, to predstavlja
pokuaj izraavanja psihikih procesa I pojava, te titranje uspomena,
slika, neostvarenih tenji, misli I osjeanja izvan racionalnog plana
ljudske svijesti. Prihvatajui za knjievnu orijentaciju praenje toka
svijesti ili ljudska stanja podsvijesti, fokner paljivo posmatra ovjeka I
nastoji da otkrije najbitnije u njemu u trenutku radnje, kao I u njegovoj
prolosti. Gradi Jefferson, mjesto gdje se odigrava veina njegovih
romana, odraava sve raspetosti Juga, prouzrokovane odvojenou ljudi
aparthejdom, koja upranjavaju njeni stanovnici I bijeli I crni. Tu
podjeljenost, ne treba shvatiti kruto ili doslovno. Kod foknera postoji
itav niz maglovitosti I dvosmislenosti, jer I jedna I druga rasa sadre u
sebi nizove slojeva ili potklasa, koje imaju posebne meusobne odnose.
Drutveni poloaj linosti u Foknerovim romanima je krajnje iznijansiran,
kakav je historijski I bio na Jugu, vrlo daleko od onog uobiajenog
shematiziranog vienja svih bijelaca kao bogatih plantaera, a crnaca kao
najamnih radnika.

Roman Krik I bijes, nije posebno potimistian, bez obzira na

dvosmislenost zavrnog dijela, u kome iracionalnos pobjeuje logiku.
Roman je slika intelektualno, moralno, emocionano I fiziko rasulo svijeta
na prekretnici, osloboenog ne samo veine bivih vrstih taaka, nego I
sposobnosti za ljubav. Roman je ustvari metaforina slika cijelog svijeta
na kraju tree decenije 20. Stoljea. Roman Krik I bijes, prikazuje priu
sa etiri razliite prspektive raspadanja jedne junjake porodice.
Ameriki Jug I gradi Jefferson, za Foknera nisu neke realistike slike,
nego simboliko sredstvo u izraavanju sopstvenog vienja svijeta,
sloenog mozainog portreta modernog ovjeka, njegovih otuenja,
padova, ali I istrajanog trpljenja, savladavanja naizgled nesavladivih
prepreka. Krik I bijes jeste modernistiki roman, jer nije tehniki
proziran, I zato to upotrebljava stilske postupke koji slijede svoje
komplicirane zakone, kojima se treba prilagoditi. Krik I bijes ine dvije
stvari:
-poigravanje sa svijeu Benjija, Quentina I Jasona, te
-prianje I prepriavanje jedne odreene prie sa redoslijedom
dogaaja koji vodi kroz 30. g. povijesti Compsonovih.

TOK DOGAAJA:

Roman krik I bijes, isprian je u etiri dijela:

- Bakitina smrt
- Caddyna veza sa Daltonom Amesom
- Njezina udaja za Herberta Heada
- Roenje vanbranog djeteta
- Ponitenje braka
- Quentinovo samoubistvo
- Smrt oca
- Bijeg Quentin sa Jasonovim novcem
- Jasonov uzaludni pokuaj da je pronae

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

Svi likovi u ovom romanu ive u jednom vrlo tekom vremenu. Svi oni su
odrasli bez ljubavi, panje I razumijevanja, koje je praeno jednim
unutranjim rasulom. Poevi od majke, nesposobne da prui svojoj djeci
ljubav, zbogsvojih kompleksa koji proizilaze iz vremena u kojem je I ona
odrasla, I koja eli biti dama, ali dri samo do forme. Zatim, neurotian I
romantian, Quentin, koji odlazi na Hardvard da bi udovoljio elji svoje
majke. On ima kodeks asti, ali ga svodi na pitanje sestrinog
djevianstva. Topla I divna Caddy, nezdrave senzualnosti, jo kao
tinejer ostaje trudna, zbog ega se ubrzo udaje za za mukarca, koji je
nakon saznanja da dijete nije njegovo izbacuje iz kue. Dalje se
susreemo sa srednjim bratom Jasonom, koji je u ovoj knjizi foknerova
najrunija linost. Opisan je kao ovjek koji voli samo sebe; ovjeka koji
je predstavljen kao enomrzac, koji takoe, itavo vrijeme pati zbog
ponaanja svoje sestre, I eli bar malo neke ljubavi od nje. Ali, ustvari on
eli da se domogne poloaja u banci. Meutim, neuspjevi da ostvari
svoju ambiciju, on se sveti I sestri I njezinoj kerki. Quentin je druga
izgubljena ena u romanu, koja takoe ponavlja greke svoje majke, I
koja je ve samim svojim roenjem bila osuena na propast. Najmlai
sin, Benji, gluhonijemi idiot, star je 33. g. , ali sa duhovnim uzrastom
trogodinjeg djeteta. On nije svjestan vremena kao toka, nego ga
doivljava kao cjelinu, u kojoj se razliiti vremenski planovi mijeaju I
poklapaju. Tu je takoe jo I Dilsey, junakinja romana I jedini vezni
element obitelji Compson; predstavljena kao jedini pozitivni Foknerov lik.
S obzirom na nesposobnost majke da se brine za svoju djecu, tu ulogu
preuzima Dilsey. Uprkos sve njene brige, ljudske topline, vrednoe I
vjetine, Dilsey je svjesna da je raspad obitelji neizbjean. Ona je takoe
I jedina Foknerova linost u ovom romanu koja nema problema sa
vremenom.
Ni jedna od ovih linosti u romanu nema izgraen kompletan I
samostalan karakter, I svaka od njih ima svoje nedostatke.