CHRIS KYRIACOU TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

- pouavanje mora zadovoljiti 3 uvijeta:

1. mora potaknuti i odrati uenikovu pozornost za aktivnost uenja
2. mora potaknuti i odrati uenikovu motivaciju i elju da neto naui tijekom aktivnosti
uenja
3. aktivnost uenja mora biti primjerena tipu uenja koje elite postii

RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

- umijee uspjenog pouavanja pupanom je vrpcom vezano za razvitak sposobnosti
odluivanja i praktinih umijea
- pouavanje je misaona ali i praktina djelatnost
- tua nastava moe posluiti kao model dobar ili lo
- obiljeja nastavnih umijea:
1. namjera im je postii odreeni cilj
2. ona uzimaju u obzir odreeni kontekst
3. zahtijevaju preciznost i usklaenost
4. izvode se umjeno
5. stjeu se uvjebavanjem i praksom
- drugo vano obiljeje nastavnikog umijea je da se ono temelji na nastavnikovom
znanju o uspjenom poduavanju
- Shulman tvrdi da to struno znanje ukljuuje barem:
1. znanje o gradivu
2. znanje o irokim naelima i strategijama organizacije nastave
3. znanje o nastavnim materijalima i programima vezanim za kurikulum
4. znanje o pouavanju pojedinih tema
5. znanje o uenicima
6. znanje o pedagokim kontekstima, od razreda do ire drutvene zajednice
7. znanje o pedagokim ciljevima i vrijednostima
- za Schulmana, nastavna se umijea povezana s nastavnikim miljenjem koje polazi
od njihova strunog znanja kao temelja njihove prosudbe i djelovanja
- 3 vana elementa nastavnih umijea: znanje nastavnikovo znanje o predmetu,
uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecaju drugih imbenika na
pouavanje i uenje te znanje o vl.nastavnim umijeima; odluivanje razmiljanje i
odluivanje prije, za vrijeme i poslije nastave o tome kako najlake postii predviene
pedagoke rezultate; radnje ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenja
uenika
- Najvanije obiljeje nastavnih umijea je da su to sraunate i ciljane aktivnosti kojima
je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem problem kako je najlake postii eljene
obrazovne ciljeve u vezi s uenjem uenika
- U uem smislu nastavnim umijeima rjeavaju se kratkoroni i neposredni problemi
koji iskrsnu prije, za vrijeme i nakon nastave npr. Kako pokazati nekom ueniku da
prestane govoriti a da ne prekidam rad
- Nast. Umijeima rjeavaju se i dugoroni problemi djelotvornog pouavanja npr koji
udbenici najbolje odgovaraju potrebama mojih uenika
- Nastavni sat nema recepta za savreni
- Odreene preporuke:
1. treba biti svrhovit i postaviti visoka oekivanja
2. uenicima valja pruiti priliku da sami organiziraju svoj rad
3. nastava treba pobuditi i odravati ueniko zanimanje

1
4. rad mora biti primjeren uenikim mogunostima
5. ueniki vokabular treba razvijati i proirivati
6. valja se sluiti raznim aktivnostima
7. red i nadzor uglavnom treba osigurati umjenim odravanjem uenikog sudjelovanja
u radu u razredu i uzajamnim potovanjem

Popis temeljnih nastavnih umijea

1. Planiranje i priprema: potrebno za odabir predvienih pedagokih ciljeva i rezultata i
naina kako ih najlake postii
2. izvedba nastavnog sata: potrebno za uspjeno ukljuivanje uenika u uenje
3. voenje i tijek nastavnog sata: umijea potrebna za organizaciju aktivnosti za vrijeme
nastave kojima se odrava uenika pozornost, zanimanje i sudjelovanje
4. razredni ugoaj: da bi se razvila i odrala motivacija i pozitivni ueniki odnos prema
nastavi
5. disciplina
6. ocjenjivanje uenikog napretka
7. osvrt i prosudba vlastitog rada
- izmeu tih 7 kategorija postoji interakcija, tako da umijea iz jednog podruja
istodobno pridonose drugom - npr. Ustroj nastavnog sata, razredni ugoaj i disciplina
interaktivna su

1. Planiranje i priprema:
- plan nastavne jedinice ima razumljive i primjerene ciljeve i svrhe
- sadraj, metode i ustroj nast.jedinice usklaene su s predvienim tipom uenja
- treba ju se primjereno povezati s prethodnim i iduim nast. Jedinicama
- materijali su na vrijeme pripremljeni i provjereni
- nast. Jedinica osmiljena je tako da probudi i odri uenikovu pozornost i sudjelovanje

2. Izvedba nastavnog sata:

- nastavnikovo ponaanje je sigurno, oputeno, samouvjereno te pobuuje zanimanje za
nastavu
- nastavnik je razumljiv
- pitanja su mu raznolika po tipu i rasponu i zahvaaju puno uenika
- uenje se potie raznim aktivnostima
- uenici su ukljueni u nastavu
- nastavnik pokazuje potovanje za uenikove zamisli i pomae u njihovoj izradi
- rad uenika je primjeren njihovim potrebama
- materijali i pomagala su dobro iskoriteni

3. voenje i tijek nastavnog sata

- nast. Sat poinje bez zapinjanja i uspostavlja pozitivan mentalni okvir za ono to
slijedi
- odrava se uenika pozornost i zanimanje i sudjelovanje u nastavi
- prati se kako uenik savladava gradivo
- uenik dobiva korisne povratne info i tako se potie njegov napredak
- prijelazi izmeu aktivnosti su glatki
- vrijeme odvojeno za pojedine aktivnosti dobro je iskoriteno
- ritam i tijek prilagoeni su uenicima
- prilagodbe plana nastavne jedinice vre se prema potrebi
- svreci nastavnih satova dobro su iskoriteni

2
4. Razredni ugoaj
- ugoaj je svrhovit, usmjeren na radne zadatke, oputen i sreen
- uenike se potie da ue, nastavnik daje do znanja da od njih puno oekuje
- uzajamno potovanje
- izgled i raspored klupa mora biti pametan, da pozitivno djeluje

5. Disciplina
- red se uglavnom temelji na pozitivnom razrednom ugoaju te na dobroj organizaciji i
voenju nastavnog sata
- nastavnik ima autoritet i uenici ga prihvaaju
- u prikladnim trenucima nastavnik uenicima razumljivo priopuje pravila o ponaanju
- nastavnik promatra ponaanje uenika
- ueniki se neposluh rjeava ispitivanjem uzroka, savjetima, pomoi u uenju,
prijekorima i kaznama
- sukobi se izbjegavaju i napete situacije vjeto se smiruju

6. Ocjenjivanje uenikog napretka

- ocjenjivanje je temeljito, konstruktivno i pravodobno
- cilj povratnih info o ocjenama nije samo ispraviti i ukazati na problem nego i
potaknuti uenika da se trudi i da ne izgubi samopouzdanje
- primjenjuju se razni naini ocjenjivanja
- postoje razne vrste evidencije o napretku
- uenicima se koji put prua prilika da sami ocjenjuju svoj rad i napredak
- ocjenjivanje slui tome da se odredi koja su to problematina podruja, koliko je
pouavanje bilo uspjeno i je li uspostavljen vrst temelj za daljnji napredak
- ocjenjivanje se sastoji od umijea uenja i prouavanja te postupaka kojima se uenici
slue da bi napredovali

7. Osvrt i prosudba vlastitog rada

- nastavni satovi se evaluiraju zbog budueg planiranja i rada
- redovito se razmilja o svom radu kako bi se uoila podruja koja valja poboljati

- nastavnik mora biti sposoban izvui korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad, a mora biti
i motiviran za to, za napredak

PLANIRANJE I PRIPREMA
- 4 su najvanija elementa planiranja i pripreme nastavnog sata:
- 1. odluka o pedagokim ciljevima koje se eli postii na pojedinom nastavnom satu
- 2. izbor i pismena priprema za nastavni sat
- 3. priprema svih predvienih nastavnih sredstava i pomagala
- 4. odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak
- Treba znati zadovoljiti potrebe uenika treba biti razumljiv sat
- Umijea pripreme ukljuuju i potrebu da se pripreme i materijali za ocjenjivanje
- Praenje uenikog napretka i rezultata tijekom kolovanja zahtijeva formalno i
redovito praenje
- Veliki dio ocjenjivanje temelji se na promatranju uenikog rada na nastavi

3
IZVEDBA NASTAVNOG SATA
- organizacija nastavnog sata ukljuuje vrste uenja kojima elite postii eljene
pedagoke rezultate
- u pregledu nastavnih aktivnosti korisno je razlikovati one koje ovise o nastavniku i
one koje se mogu provoditi uz malo ili nimalo sudjelovanja nastavnika
- u prve spadaju nastavnikovo izlaganje, postavljanje pitanja i donekle razredna
rasprava koju usmjerava nastavnik = nastavnike usmene aktivnosti
- u drugu skupinu spadaju praktine aktivnosti, istraivake, vezane za rjeavanje
problema, radni listii, rasprave u malim skupinama, dramatizacija = obrazovne
zadae
- u svemu tome vano je nastavnikovo ponaanje, pozitivni signali to se oituje na
naem licu, u glasu, govoru, pokretima i dranju tijela
- vana je i strpljivost i smisao za humor
- kvaliteta nastavnikog usmenog izlaganja na poetku sata moe biti osobito vana jer
ima viestruku funkciju
- kao prvo mora pobuditi i odrati ueniku pozornost i zanimanje za nastavu
- kao drugo, korisno je rei koja je svrha ili tema nastavne jedinice i njezina vanost
- trea funkcija naeg uvoda moe biti da ukaemo uenicima na veze s prethodnim
nastavnim jedinicama kojih trebaju postati svjesni kako bismo ih bolje pripremili za
ono to slijedi
- tumaenje gradiva mora biti djelotvorno, vaan je i izbor rijei
- razumljivost i tenost, naglaenost i zanimljivost (dobra upotreba glasa, pokreta,
materijala), upotreba primjera, organizacija, povratne informacije
- Postavljanje pitanja: potiu razmiljanje, razumijevanje, provjeravaju znanje,
osiguravaju pozornost, omoguuju nastavniku da zaokrui neku misao, ponavljaju,
podsjeaju i utvruju nedavno naueno gradivo, pomau u organizaciji nastavnog sata,
smiruju situaciju, spreavaju dovikivanje uenika u razredu, pouavaju cijeli razred
kroz uenikove odgovore, ukljuuju u rad i stidljivije uenike
- Korisno je razlikovati otvorena i zatvorena pitanja
- Otvorena mogu imati nekoliko tonih odgovora, dok zatvorena imaju samo jedan
ispravan odgovor
- Potom, pitanja vieg reda i pitanja nieg reda
- Ova prva ukljuuju logiko razmiljanje, ralambu i prosudbu, dok pitanja nieg reda
obuhvaaju prisjeanje ili nabrajanje
Kako djelotvorno postaviti pitanje?
- prilagoditi izbor rijei i sadraja pitanja uenicima
- pitanjima obuhvatiti to vie uenika
- po potrebi postavljati potpitanja
- iskoristiti uenikove odgovore, ak i netone
- izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti primjerenu stanku izmeu
pitanja
- progresivno poveavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda
- djelotvorno se sluiti pitanjima u pismenom obliku

- suradnike aktivnosti (npr rasprave u skupinama ili suradniko rjeavanje problema)

- aktivno uenje visoki stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom (rjeavanje
problema i istraivaki rad)
- individualni rad s uenicima, uenici tutori
- upotreba izvora i materijala ploa

4
VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA
- najvanija zadaa s kojom emo se suoiti kao nastavnik je pobuditi i odrati ueniko
sudjelovanje u radu cijeli nastavni sat i tako osigurati da se postignu eljeni pedagoki
ciljevi
- tonost to znai da je vano da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena
slubeno predvienog za njegov poetak
- prvih nekoliko min sata najee je prazan hod u kojem uenici sjedaju, vade knjige, a
mi moda provjeravamo materijal ili biljeke
- potreban je jasan i nedvosmislen znak da e nastava poeti (Panja, molim)
- uspostava pozitivnog mentalnog sklopa vano je da stanemo ispred razreda i da
razgovijetno, gledajui uenike u oi i prelazei pogledom s jednog do drugog,
privuemo njihovu pozornost
- stanka u govoru i netremian pogled u nekoga tko ne pazi je najee dovojlno da
uenik obrati pozornost
- tonom glasa i ponaanjem moemo pobuditi znatielju i uzbuenje te osjeaj
svrhovitosti glede onoga to slijedi
- veza s prethodnom aktivnou
- praenje uenikog napretka
- ritam i tijek nastavnog sata
- uivljenost
- dva najvanije obiljeja umijea djelotvorne organizacije su odravanje primjerenog
nadzora nad kretanjem uenika u uionici i zadravanje galame na podnoljivoj razini

RAZREDNI UGOAJ
- razredni ugoaj za koji se openito smatra da najbolje potie uenika na uenje je onaj
koji se opisuje kao svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen
- utjecaji na ueniku motivaciju su bitni
- unutarnja motivacija znai koliko e uenici sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi
zadovoljili svoju znatielju i zanimanje za nastavno gradivo koje se tumai , zbog sebe
- izvanjska motivacija znai sudjelovanje u stanovitoj aktivnosti kako bi se postigao
neki eljeni cilj ili svrha izvan aktivnosti
- sudjelovanje u aktivnosti je stoga sredstvo da se postigne neki drugi cilj (npr
roditeljska ili nastavnikova pohvala)

DISCIPLINA
- za disciplinu je najvanije imati na umu da su za postizanje potrebnog reda vanija
umijea djelotvornog pouavanja nego va odnos prema uenikom neposluhu
- ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne
jedinice potie i odrava ueniku pozornost, zanimanje i sudjelovanje, te ako su
aktivnosti izazovne i pruaju realistine izglede za uspjeh, tad e se uspostaviti
potreban red
- umjeno pouavanje temelj je za uspostavu discipline
- najvaniji uzroci uenikog neposluha: dosada, dugotrajni umor, nemogunost da se
izvri aktivnost, drueljubivost, niska kolska samosvijest, emocionalni problemi,
negativan odnos, nedostatak negativnih posljedica

5
- uspostava naeg autoriteta kao nastavnika uglavnom ovisi o 4 najvanija obiljeja nae
zadae: iskaza naeg statusa, kompetentnog pouavanja, organizacijskog nadzora,
uspjenog rjeavanja uenikog neposluha
- najkorisnije mjere kojima se moe preduhitriti neposluh: pogledom preletjeti po
razredu, kruiti, gledati uenike u oi, poimence ispitivati, iskoristiti blizinu, pruiti
pomo, mijenjati aktivnosti ili brzinu rada, uoiti neposluh, uoiti neuljudnost,
premjestiti uenike
- prijekor je verbalno upozorenje ili komentar nastavnika ueniku koji pokazuje
nastavnikovo nezadovoljstvo neposluhom uenika
- kazna je formalni in koju uenik treba doivjeti kao neugodnu - ona slui tomu da se
ueniku pomogne da se ubudue pristojno ponaa
- kazne imaju 3 najvanije svrhe: odmazda, zastraivanje, rehabilitacija
- najvei nedostaci kazni su: one su neprimjeren model ljudskih odnosa, potiu
zabrinutost i zlovolju, imaju kratkotrajan uinak poetnog oka, potiu uenike da
osmisle naine kojima e ih izbjei, ne potiu dobro ponaanje nego slue za guenje
neposluha, ne rjeavaju uzrok neposluha, usmjeravaju pozornost na neposluh

OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA

- ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh
- ono moe imati razliite svrhe:
1. osigurati nastavnicima povratne info o uenikom napretku
2. uenicima osigurati pedagoke povratne info
3. motivirati uenike
4. osigurati evidenciju napretka
5. posluiti kao izraz sadanjih postignua
6. ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje
- opasnosti ocjenjivanja
- prva i najvanija je da se uenici koji iz povratnih informacija o svom napretku
zakljue da zaostaju za svojim kolegama ili za nekim standardom postignua koji im
neto znai, mogu obeshrabriti i uzrujati razoaranje, otuenje od kole
- druga opasnost je da postupci za ocjenjivanje uenikog napretka mogu oduzeti
previe vremena i biti prebirokratski za uenike i nastavnike
- trea je opasnost da nastavnici i uenici mogu odve pozornosti obratiti dobrim
uenicima

- najvei izazov u ocjenjivanju je kako pomoi i ohrabriti sve uenike u razredu iako su
na razliitim razinama postignua

- evidencija uenikog napretka i izvjetavanje o ostom

OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA

- dva su najvanija aspekta ocjenjivanja
- prvi je da ustanovimo koja je obiljeja nae nastave potrebno usavriti
- drugi je kako najbolje poboljati svoj rad na podruju koje se moe usavriti
- stres
- sedam je najvanijih izvora stresa s koji se suoavaju nastavnici:
1. uenici koji imaju lo odnos prema koli i kojima nedostaje motivacija
2. neposluni uenici i razredna nedisciplina openito

6
3. brze promjene u kurikulumu i organizaciji
4. loi radni uvjeti
5. pritisci vremenskih rokova
6. sukobi s kolegama nastavnicima
7. osjeaj potcijenjenosti u drutvu

- borba protiv stresa moe biti dvovrsna: tehnikama neposredne akcije (odredimo to
izaziva stres i zato) i palijativnim tehnikama (sve ono to moemo uiniti da ublaimo
osjeaj stresa)