Kognitivni pristup u tumaenju

autizma

Prof.dr.sc.Jasmina Frey krinjar

1
 AUTISTINO
MILJENJE
Za razliku od bihevioralnog
tumaenja autizma (DSM)
koji je usmjeren na
ponaanje kognitivni
pristup tumaenju autizma
nastoji razumijeti nain na
koji osoba s Autizmom.

2
Autistino miljenje

Percepcija Memorija

Doivljaj
Emocije svijeta
oko sebe
3
 Percepcija
nema pravilnosti u percepciji pet osjetila, to
moe biti posljedica abnormalnosti u
interpretiranju senzornih informacija ili
posljedica /ili uzrok/ neuspjene
socijalizacije koja onemoguava specifino
socijalno i kulturalno znaenje onog to je
percipirano

proces uenja oteen

4
 Percepcija
da li perceptivne nepravilnosti stvaraju
konceptualne probleme ili su konceptualni
problemi odgovorni za stvaranje tih
perceptivnih nepravilnosti?
objekti nemaju socijalno ili emocionalno
znaenje nego se procjenjuju po tome
koliko njegove fizike karakteristike
privlae panju (sjaj, pokretljivost i dr.)

5
 Spoznaja svijeta oko sebe

Mogu raditi stvari, a da na vioj razini nisu

svjesni da ih rade;
Mogu biti sposobni reagirati, ali ne na nain
da odreenu akciju pretvore u znaajno vlastito
iskustvo.
tzv autistino uenjeostaje na razini
informacija .....

6
 Spoznaja svijeta oko sebe
Sjeanje na te dogaaje ne sadri osobni
karakter, i uenje je mehaniko poticano
od strane okoline, ili akcije koja mu je
predhodila
ne postoji (sposobnost, osjet) iskustvenost
okoline i istovremena spoznaja da je to
iskustvo (znanje), vlastito iskustvo - ta
razina svjesnosti je neizbjean preduvjet
transferiranja i generaliziranja nauenog.

7
 Memorija
potrebna pomo u prisjeanju efikasna
kompenzacijska strategija i nain
izbjegavanja frustrirajuih
pogreaka potie uenje

uskraivanje smjernica za prisjeanje je

besmisleno i okrutno

8
Emocije kao kontekst uenja
Nesposobnost
negativne
kontroliranja
reakcije
emocionalnih
okoline
izljeva

ne razumiju
vlastite ispadi
ni tue ponaanja
osjeaje

9
Emocije kao kontekst uenja

Jasno da osobe s autizmom doivljavaju

emocije, manje je poznato kako se one
odraavanju na njih, da li ih koriste za
procjenu situacije i jesu li proete
(i kakvim) osobnim znaenjem.

10
Dijete s autizmom nije emocionalno hladno.
Ono trai kontakt, voli ga, a esto se ponaa
drugaije, jer ono ne zna prii drugome, iako
je veoma zadovoljno kada to ini.

11
 Ono jo vie nego drugi, osjea strah koji
dolazi iznutra i izvana i prijeti njegovom
integritetu.
esto je preosjetljivo ili slabo osjetljivo na
podraaje, npr. boje se slabih zvukova, a na
jake zvukove ne reagiraju, esto
paradoksalno reagiraju na podraaje, npr.
kod izvora zvuka zatvaraju oi, a kod
izvora svjetlosti ui.
Strah je stalni pratilac djeteta s autizmom.

12
SOCIJALNI RAZVOJ I NJEGOV UTJECAJ
NA MILJENJA I UENJA DJECE S
AUTIZMOM

13
 Osnovne znaajke atipinog obrasca
socijalnog razvoja

Nedostatak socijalnog
interesa i svjesnosti

Nemogunost prepoznavanja ljudskih odnosa

dovodi do atipinosti u verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji (ukljuujui pogled) te u iniciranju
komunikacije i reakciji na ljudski kontakt

Izostanak recipronosti u
socijalnim interakcijama
14
 Socijalna kognicija
Djeca s autizmom ne prepoznaju da druga
osoba moda ne zna ono to oni znaju pa
stoga nee imati ni potrebu s njom
podijeliti to svoje znanje
Ne prepoznaju takoer da oni neto ne
znaju pa nisu ni motivirani da saznaju
Mnoge osnovne interakcije inicirane od
strane djeteta proizlaze iz potrebe da si ono
objasni svijet ta potreba predpostavlja se,
nije prisutna kod djece s autizmom

15
 Socijalna kognicija
U ljudskom razvoju socijalno i kognitivno
hrane i pokreu jedno drugo
Nedostatak socijalne percepcije e dovesti
do tekoa u miljenju i uenju zbog naina
na koji su ti aspekti povezani sa socijalnom
domenom
Razvoj specifinog autistinog naina
razmiljanja

16
 Imitacija
Kod djece tipinog razvoja ovisnost o
iniciranju socijalne interakcije od strane
odraslih postupno nestaje
Djeca s autizmom teko prelaze preko
ovisnosti o iniciranju odraslih
Imitacija kod osoba s autizmom je tona
preslika imitacije, dok je imitacija bitna
za razvoj aktivna i kreativna

17
 Oni su fiziki svjesni odrasle osobe, no to za njih nema
socijalno znaenje osim kada je odrasla osoba izvor
neega to ele ili znak da e se neto dogoditi
Bitan dio tipinog razvoja socijalnih interakcija je
sposobnost dobivanja i usmjeravanja panje
Djeca s autizmom rijetko pokuavaju dijeliti igrake
ili usmjeriti panju odrasle osobe pokazujui ili
gledajui u predmet

18
 Zdruena panja
Djeca s autizmom nisu sposobna spontano dijeliti
fokus vizualne panje s odraslom osobom
Ne pokuavaju privui panju odrasle osobe na
ono to rade i na svijet oko njih niti ne
provjeravaju da li odrasla osoba prati njihove
radnje
Imaju vrlo malo ili uope nemaju strategija za
zdruivanje panje bitan utjecaj i na uenje gdje
se ta sposobnost pretpostavlja

19
 to je zdruena panja?
Trostrana socijalna interakcija (dijete-odrasla
osoba-predmet/dogaaj)
Ukljuuje dijeljenje, slijeenje i usmjeravanje
panje kroz pogled ili gestu
zdruena panja sposobnost da s drugima
dijelimo panju prema predmetima i dogaajima
od zajednikog interesa
Prvo se razvija izmeu djeteta i roditelja,
kasnije izmeu djeteta i njegovih vrnjaka

Sanda Vrljiak (2008): Primjena razvojnog interakcijskog

pristupa u programu za dijete s autizmom, Dipl. rad ERF 20
 to je zdruena panja?

Trostrana socijalna interakcija (dijete-

odrasla osoba-predmet/dogaaj)
Sposobnost da s drugima dijelimo
panju prema predmetima i Prvo se razvija
dogaajima od zajednikog interesa izmeu djeteta i
roditelja, kasnije
izmeu djeteta i
njegovih vrnjaka

Dijeljenje
Ukljuuje Slijeenje kroz pogled ili gestu
Usmjeravanje

Sanda Vrljiak (2008): Primjena razvojnog interakcijskog pristupa u programu za dijete s autizmom, Dipl. rad ERF
21
teorija uma

Socijalno kognitivna vjetina koja je

preduvjet razumijevanja misli i
uvjerenja druge osobe

Socijalna
Uenje Razvoj jezika
kompetencija
23
Oblici zdruene panje
Dijete prvo dijeli panju s drugom osobom, izmjenjujui pogled
izmeu osobe i zanimljivog predmeta

Nakon toga ono slijedi panju druge osobe gledajui u istom

smjeru kamo gleda odasla osoba ili kamo ona upire prstom.

Dijete prati ponaanje druge osobe imitirajui njezine aktivnosti

Na kraju dijete usmjerava panju druge osobe kao i njezino

ponaanje koristei imperativne i deklarativne geste kao to su
pokazivanje i zahvaanje

24
Zdruena panja
 Funkcije zdruene panje

Zahtijevanje ima imperativnu

funkciju - dobiti predmet ili pomo
nesocijalna nagrada

Iniciranje zdruene panje ima deklarativnu

funkciju - pokazati predmet drugoj osobi
socijalna nagrada

26
 Zdruena panja i autizam
Kontakt oima
Jedan od prvih znakova poremeaja iz
autistinog spektra u prvoj godini
ivota

Dijagnostiki instrumenti koji

procjenjuju i ponaanja zdruene
panje
-ADOS /Autism Diagnostic
Observation Schedule (DiLavore,
Lord i Rutter, 1995 )
-Check- list for Autism in Toddlers,
CHAT (Baron- Cohen i sur., 1992)
27
 Zdruena panja i jezik
Djeca tipinog razvoja Kod djece s
zapoinju inicirati poremeajima iz
zdruenu panju i prije autistinog spektra taj
no to izgovore prvu redoslijed je promijenjen.
rije

Djeca s poremeajem iz autistinog spektra ne koriste,

u istoj mjeri, zdruenu panju kako bi uili nove rijei
kao djeca tipinog razvoja

Imitacija kod djece s PAS, bez zdruene panje (ili s

minimalnom upotrebom), rezultira pojavnom atipinih
obiljeja jezika kao to su eholalija, zamjena osobnih
zamjenica i upotreba upitne intonacije za izjave
28
 ZDRUENA PANJA I
UENJE GOVORA

zdruena panja temelj za uenje govora

predverbalne komunikacijske namjere:
a) zahtjevi (imperativi) 9.-10. mj.
b) komentari (deklarativi) oko 12. mj.
trijadiki odnos (dijete, odrasli, predmet)
 Zdruena panja i jezik
Uestalost ponaanja zdruene panje je
pokazatelj kasnijeg razvoja jezika.
Stupanj zahtijevanja (posezanje za predmetom
sa, ili bez kontakta oima, dodavanje predmeta
drugoj osobi, pokazivanje prema predmetu
koji je van dosega ruke) kao i stupanj socijalne
interakcije i odgovaranje na zdruenu panju
su pozitivno povezani s razinom ekspresivnog
i receptivnog jezika
Upotreba gesti takoer moe biti pokazatelj
razvoja jezika.
Djeca s autizmom ne razvijaju spontano geste
30
 Zdruena panja i jezik
Jedno od objanjenja povezanosti izmeu
jezika i zdruene panje je da je sam jezik
nauen tijekom epizoda zdruene panje
Na poetku druge godine ivota kada dijete
uje od odrasle osobe odreenu rije,
provjerava kamo je usmjeren pogled te osobe
kako bi locirao traeni predmet

31
 Zdruena panja i socijalni razvoj

Zdruena panja i simbolika igra

predstavljaju poetak razumijevanja mentalnih
predodbi drugih
Nerazvijenost simbolike igre i zdruene
panje upuuju na poremeaj iz autistinog
spektra
Teorija uma je druga socijalno-kognitivna
vjetina koja se razvija nakon simbolike igre.

32
 Teorija uma
Sposobnost djece da pripisuju misli, osjeaje, ideje i
namjere drugih njihovo koritenje u svrhu
predvianja ponaanja drugih (Premac i Woodruff,
1978)
Vaan preduvjet za razumijevanje socijalne okoline i
razvijanje socijalno kompetentnog ponaanja
(Astington i Jenkins, 1995)

33
 Kada se razvija teorija uma?
Prema Tager-Flusberg
tijekom ve prve godine
zapoinje razvoj
sposobnosti shvaanja
drugih kao intencijskih
bia
Moe se ispitati oko 4
godine ivota kod djece
tipinog razvoja

Za teoriju uma vane su

izvrne funkcije

34
 Teorija uma / teorija empatije

http://www.youtube.com/watch?v=yOjL6baOwu0

Empatija proces uivljavanja

u emocionalna stanja, miljenje
i ponaanja drugih ljudi
pretpostavlja se da kod osoba s poremeajem iz
autistinog spektra postoje deficiti u normalnim
procesima empatije koji su povezani s mentalnom
dobi
Empatija ukljuuje dva kljuna elementa
sposobnost prepoznavanja mentalnih
stanja kod sebe i drugih kako bi
razumijeli postupke ostalih osoba u
svojoj okolini

sposobnost emocionalnog reagiranja

koje je prikladno mentalnom stanju
druge osobe

Djeca s poremeajem iz autistinog spektra

pokazuju tekoe u svim sociokognitivnim
sposobnostima
 Normalan razvoj empatije
razvija se od ovjekova djetinjstva
ukljuuje :
sposobnost prosuivanja je li netko vritelj
radnje
sposobnost prosuivanja gleda li druga osoba
u nas
sposobnost prosuivanja izraava li neka
osoba neku osnovnu emociju
sudjelovanje u zdruenoj panji slijeenjem
pogleda ili geste pokazivnja
pokazivanje brige ili osnovne empatije prema
tuim nevoljama, odnosno prikladnog
odgovora na tue emocionalno stanje
sposobnost prosuivanja cilja ili osnovne
namjere neke osobe
 Kasnije razvijanje empatije ukljuuje:

stupnjevanje svojih i tuih psihikih stanja,

ukljuujui namjere, lana vjerovanja i uvjerenja
openito

prepoznavanje i prikladno odgovaranje na

kompleksne emocije, a ne samo na one osnovne

povezivanje psihikih stanja s djelima, i prema

tome, razumijevanje i produciranje pragmatiki
ispravnog govora
pridavanje smisla tuem ponaanju,
predvianje tog ponaanja, ak i manipuliranje
tim ponaanjem

rasuivanje onog to je prikladno u razliitim

socijalnim kontekstima, u odnosu na tue
miljenje o naem ponaanju

komunikacija koja ukljuuje empatijsko

razumijevanje tueg miljenja
Empatija obuhvaa i vjetine koje su potrebne za
normalan socijalni odnos (ukljuujui i intimne
odnose) i prihvatljivu komunikaciju izmeu dvije
ili vie osoba

Nedostaci u empatiji
oznaavaju se kao
stupnjevi nedostatka
sposobnosti
zakljuivanja o tuim
psihikim stanjima.
Empatija kod osoba s poremeajem iz
autistinog spektra
upotreba rijei za
oznaavanje
zdruena panja
psihikih stanja u
Nedostaci spontanom govoru

stvaranje i
razumijevanje da
razumijevanje
vidjeti znai znati
zahtijeva

razlikovanje
tjelesnog od
psihikog
 Neka djeca i odrasli s AS pokazuju nedostatke u
empatiji samo na dobno prikladnim testovima ili na
dobno prikladnim dijagnostikim testovima poput
kvocijenta empatije ili kvocijenta prijateljstva i
odnosa

http://www.autismresearchcentre.com/arc_te
sts - testovi
http://www.youtube.com/watch?v=msjNK_Rd
2w0
http://www.youtube.com/watch?v=30cc3jIdv
9w
 Nerazvijenost teorije uma : posljedice u
socijalnom i kognitivnom i funkcioniranju i u
ponaanju

Tekoe u predvianju ponaanja,

najvjerojatnije dovodi do toga da se ljudi
smatraju averzivnima
Nedostatak empatije i slaba emocionalna
ekspresija
Nerazumijevanje onoga za to se moe
oekivati da drugi znaju, to dovodi do
nerazumljivog i krutog govora

44
 Izvrna funkcija

Izvrna funkcija omoguuje:

Inhibiranje Stvaranje
Prilagodljivo Rjeavanje
presnanih ponaanja
prebacivanje problema na
odgovora na usmjerena k
panje planski nain
podraaje cilju

45
 Centralna koherencija
Poriv za integracijom i saimanjem informacija
Proces sakupljanja informacija kako bi se dolo do
vieg znaenja

Ustanovljene manjkavosti
u centralnoj koherenciji i izvrnim funkcijama
kod osoba s autizmom

46
 Posljedice u socijalnom kognitivnom
funkcioniranju i u ponaanju

Izostanak ideje o utjecaju na miljenje ili osjeaje

drugih, dovodi do nedostatka savjesti,
nemotiviranosti za udovoljavanjem drugima,
izostanak komunikacijske namjere i spontanost u
interakcijama

47
IGRA DJECE S AUTIZMOM

48
NEDOSTACI IGRE KOD DJECE S AUTIZMOM

Problemi u ostvarivanju vlastitih namjera

Inzistiranje na rutini

Smanjena generalizacija

Stereotipije i neprilagoeno ponaanje

Samo-stimulacijska igra
 ODNOS KOGNITIVNIH TEKOA U AUTIZMU S
PONAANJEM U IGRI

PERCEPCIJA
Preosjetljivost/neosjetljivost
Spore reakcije
Buka i zvukovi iz okoline
PANJA
Tee usmjeravaju te prebacuju panju
Problemi sa zdruenom panjom
Problemi s relevantnim usmjeravanjem panje (upute ,
objekti , kontekst)
http://www.youtube.com/watch?v=BB-
0sXMk75s&feature=related
 ODNOS KOGNITIVNIH TEKOA U AUTIZMU S
PONAANJEM U IGRI

PAMENJE
Dobro razvijeno pamenje i uenje detalja, ali tee
prisjeanje
Privikavanje na stimulacije
RJEAVANJE PROBLEMA
Nedostatak metakognitivnih vjetina
Ritualni odgovori, ak iako su svijesni da su krivi
Sudjelovanje u igrama s jasnim pravilima
ODNOS KOGNITIVNIH TEKOA U AUTIZMU S
PONAANJEM U IGRI

RAZVOJ KREATIVNOSTI
Manjak kreativnosti vidljiv u upotrebi govora i
nainu pristupanja aktivnostima
 RAZVOJ IGRE
RANA IGRA U KRILU
Principi voenja interakcije:
Oba roditelja trebaju se zabavljati
i doi na red
este stanke
Oekivati vie od djeteta
Ne forsirati kontakt licem u lice
Kratki periodi uspjene interakcije
 RAZVOJ IGRE
ISTRAIVAKA IGRA S IGRAKAMA
Dijete mora postati svijesno radnje koju izvodi
Konani cilj je postii da dijete radi vie od jedne
radnje sa svakom igrakom
 RAZVOJ IGRE
IGRE PRETVARANJA
Funkcionalna igra
Simbolika igra
 RAZVOJ IGRE
DRUTVENE IGRE
Djeca s autizmom nemaju
intuitivno socijalno
razumjevanje
Drutvene igre esto im
predstavljaju napor
Ukljuivanje djece s
autizmom u igru s djecom
tipinog razvoja
Podrka roditelja

http://www.youtube.com/watch?v=AoK15EQURu4
NAINI POTICANJA RAZVOJA IGRE

Okolnosti koje treba uzeti u obzir:

Vrijeme

Ugoda/zadovoljstvo

Pozicija u igri s djetetom

Usmjerenost panje

Regulacija okolinskih podraaja

 PRIPREMANJE IGRE

ODABIR IGRAAKA ZA DJECU S AUTIZMOM

Ritmike aktivnosti i pjevanje za poticanje socijalnih
vjetina
Uenje uzroka i posljedice ili vizualno praenje
aktivnosti
Rjeavanje problema
Igre u kojima se eka na red ili kooperativne igre
Odsutnost socijalne i simbolike igre

Osiromaena igra i nemogunost uenja

imitacijom izvodi samo jednostavne
manipulacije, igra je repetitivna i stereotipna, a
ne funkcionalna i simbolika
Simbolika da ali bez socijalne komponente
Kod sposobnije djece javlja se funkcionalan igra
ili ak igra pretvaranja, no ona je repetitivna i
jednolina

59
 Ako se dijete
zabavlja u igri, ono
e od toga imati
koristi, ak iako ne
dosegne krajnji cilj.
Uvijek je dobro
imati najvea
oekivanja, dokle
god je djetetovo
uenje dobro
podrano u svakom
stadiju.
 Neobina ponaanja

Bizarno ponaanje moe biti pokuaj

objanjavanja svijeta oko sebe
Radnja, iako opsesivna moe imati
svoju funkciju
Uloga uitelja: osposobiti dijete s
autizmom da kontrolira svoje
ponaanje bez koritenja strategija
koje mogu biti tetne ili antisocijalne

61
 Neobina ponaanja

Ono to se logiki moe initi bizarno moe biti

psiholoki razumno

Osobe s autizmom su neobine zbog povoda koji

dovode do tjeskobe to njihovo ponaanje ini
nepredvidljivim i atipinim, a zapravo na tipian
nain reagiraju na ekstremnu tjeskobu

Prepoznavanje uzroka ponaanja je stoga

najplodonosniji korak u pomaganju djetetu da
kontrolira svoje ponaanje
62
Negativizam u socijalnim interakcijama
Djeca tipinog razvoja imaju predispozicije za
udovoljenje zahtjeva roditelja te se tako esto
ponaanje djeteta s autizmom interpretira kao
negativizam kada dijete nije sposobno udovoljiti zbog
nedostatka panje (drugaije percepcije) i/ili
nedostatka sposobnosti procjene situacije

Moda je bolje rei da nemaju potrebu udovoljiti

nego da su negativistina
63
Naini poticanja socijalnog razvoja

64
 Panja usmjerena na druge i
zdruena panja

Opi pristup uenju treba biti usmjeren

na poduavanje usmjeravanja pogleda
na objekte zdruene panje

To nije bitno samo za socijalizaciju nego

je prvenstveno preduvjet uenja

65
 Preporuka:
Poeti kao u tipinom razvoju, uoavajui gdje
dijete gleda ili to radi, komentiranje ili
ukljuivanje u tu situaciju tako da se osigura
zdruena panja
Ne treba nametati svoje postupke nego slijediti
vodstvo djeteta
Vrijeme provedeno u omoguavanju djetetu da
ustanovi svoju poetnu toku nije potraeno ako
dovede dijete blie razumijevanju da ono ima
poetnu toku i da to moe neto drugima znaiti
(upotrijebiti opsesije ili stereotipne radnje kao
poetne toke)
66
 Poduavanje gledanja u oi
kontakta pogledom
Najplodonosniji pokuaji su oni gdje je svrha
uspostavljanja kontakta oima odmah jasna i
bitna za dijete
znanje kako ne nedostaje kod osoba s
autizmom ve su to znanje kada i znanje
zato podruja koja su temeljna i koja je
tee nauiti
Primjer kakljanje , 1,2,3,.. Hop!

67
 Poduavanje upotrebe pogleda

Sa starijima i sposobnijima mogue je

upotrebljavati snimke socijalnih situacija (u
svrhu prepoznavanja svojih nedostataka i
atipinosti svog ponaanja)
Uitelj mora biti spreman pomoi osobi s
negativnim osjeajima prema sebi koji se
mogu javiti s poveanim razumijevanjem

68
 Poduavanje upotrebe pogleda
Kontakt pogledom se prirodno poveava u
nekim aktivnostima kod djece s autizmom
(kakljanje, masiranje, prevrtanje)
Odrasla osoba moe naglasiti vanost pogleda
tako da se zaustavi u najzanimljivijem trenutku
igre i eka uspostavljanje eye kontakta prije
nego to nastavi
Kad odrasla osoba imitira dijete onda se
takoer poveava eye kontakt

69
 Uenje socijalne i simbolike igre
Djeca s autizmom s vremenom mogu razviti
neke aspekte simbolike igre, a to se moe
ubrzati pomou uputa
Nije dovoljno samo nauiti dijete novim
nainima igranja nego da bude svjesno da se
moe igrati i na taj nain
U uspjeno integriranim grupama druga djeca
potiu i usmjeravaju simboliku igru tako da se
dijete s autizmom moe samoinicijativno
prikljuiti
Ovladavanje simbolikom igrom moe dijete
uiniti privlanijim drugim partnerima za igru i
tako se moe dalje poticat proces razvoja
integrativne igre iz kojeg se moe mnogo
nauiti.
70
Uenje smanjivanja negativizma
u socijalnim situacijama
Jedna od sredinjih znaajki autizma je i
otpor prema promjenama u rutini i pojava
repetitivnih obrazaca ponaanja
Negativizam moe biti reakcija na:
- neki novi zahtjev koji je promjena u rutini
- na neki ponavljajui, ve dosadan zahtjev
gdje zbog nedostatka motivacije, a ne
nedostatka vjetine dolazi do neuspjeha
71
Uenje smanjivanja negativizma u
socijalnim situacijama

Djeca se mogu vraati na primitivnije strategije

rjeavanja zadatka jer su zaboravili ili nikad nisu
nauili da imaju drugi nain reagiranja
ekaju da ih uitelj usmjeri na pravu strategiju
jer u svojem repertoaru nemaju sposobnost
spontanog traenja strategija za rjeavanje
problema
Uiteljeva podrka ovisiti e o utvrivanju
uzroka negativizma
72
 Uenje socijalnih vjetina
Kada elimo nauiti socijalnu vjetinu
potrebne su direktne metode u kojima e
djetetu pomoi vizualna struktura okoline
Upotreba vizualno predoenih programa
koji se mogu provjeriti u bilo kojoj fazi
zadatka (npr.TEACCH) pomoi e djetetu
da samostalno svlada zadatke bez
dodatnih tekoa sa simultanim
socijalnim zahtjevima

73
 Uenje socijalnih vjetina

Nova vjetina prezentirati djetetu

individualno kroz uenje jedan na jedan
ili pomou kompjutera
Uenje suradnje zadatak koji je
postavljen mora biti poznat (dijete mora
imati tu vjetinu) tako da se moe
koncentrirati na socijalni aspekt suradnje
( ne da se bori sa izvoenjemzadatka
kojeg ne zna )

74
 Uenje socijalnih vjetina
Postoje razlike izmeu grupnog ponaanja
(kako se ponaati u grupi), grupne interakcije
(potrebna suradnja da se dovri zadatak) i
uenja u grupi (jedini doprinos grupe je da se
dijete naui koncentrirati na zadatak i dovriti
ga u ometajuoj prisutnosti grupe)

75
 Manja ovisnost o uitelju
TEACCH - programi za neovisno uenje (neovisno
od uitelja ne od strukture)

Dijete je odgovorno za svoj raspored koji je kodiran

na nain da ukazuje gdje se zadatak mora napraviti
i sa kojim stupnjem supervizije i pomoi

Dijete ui radne vjetine kroz rutinu, gdje zapoeti

zadatak, kako ga sistematski napraviti, uvijek
dovriti zadatak koji je zapoet

76