1.

Iskrivljenje stvarnosti u zaljubljenosti je povezano sa subjektovom nejasnom slikom o samom

sebi, s njegovim neizgraenim identitetom i s neprihvaanjem stvarnog sebe.
2. to je ljubav nekoj osobi nie rangirgana ivotna vrijednost njena zaljubljenost izaziva
manje intezivna osjeanja.
3. Moramo proi procese zaljubljivanja i razoarenja kako bi izgradili svoj identitet, i realno
nauili voljeti (skidamo sloj sa naih ruiastih naoala)
4. Intezitet nekog osjeanja takoer je povezan s vrijednosnim sistemom: to je via vrijednost
koju vanjska situacija afirmira odnosno ugroava, to e biti intezivnije ugodno odnosno
neugodno osjeanje.
5. Kada bi osoba bila bez vrijednosnog sustava ona bi bila nesposobna osjeati osjeaje jer joj
nnita ne bi bilo vano i znaajno (nekoj osobi ljubav moe biti najvia vrijednost a drugoj tek
znaajna ali ne i najvia)
6. Ukoliko se ljubav smatra vrhovnom vrijednou (ne najviom, ne broj jedan, ne smismom
ivota) tada je lake. . Ako se ljubav izgubi (vrhovna vrijednost) osoba se okree drugim ie
rangiranim vrijednostima te u njima pronalazi smisao ivota.
7. Osoba kojoj je ljubav smisao ivota te joj recimo ne biva uzvraena, ona se okree drugim
vidovima ljubavi u ivotu poput ljubav prema Bogu, ljubav prema ivotinjama i slino to je u
sutini obrambeni mehanizam i osoba nije zaista razrijeila pitanje smisla ivota, te potiskuje i
bjei u nesjevjesno. (Cilj kako pronai smisao ivota jest pronai iru definiciju smisla ivota)
8. ivot je vrlo sloen i bogat sam po sebi, tako da ne treba njegov smisao dovoditi u vezu samo
s jednom vrijednou, s jednim aspektom ivljenja. (Smisamo ivota jest sam ivot!?)
9. Potpuna definicija ljubavi obuhvaa tri nivoa: kronja je osjeanje, stablo predstavlja
ponaanje, a korijen sam odnos.
10. Osjeaji ljubavi se ne osjeaju stalno i intezivno (kao kod zaljubljenosti), ve se oosjeaju
snano istina ali povremeno i ne svaki put.
11. Osjeanja se osjeaju u onim situacijama koje subjekt tumai kao znaajne i vane
12. Nije isto odbaciti zahtjev i odbaciti bie
13. Ljubav je prevenstveno odnos bliskosti odnosno u takvom odnosu ima mjesta i za njene
osjeaje, ali i za neugodne osjeaje i trenutke ravnodunosti.
14. Kada su u pitanju oni odnosi ljubavi u kojima partneri nisu zadovoljni jedan drugim tada po
pravilu otkrivamo da su takve ljubavi zapoele zaljubljenou.
15. Ljubav ne mora poeti iz zaljubljenosti ve i iz prijateljstva, pa ak i konflikata.
16. Velika zaljubljenost ne dovodi do velike ljubavi
17. Odrasla osoba i dalje ima fantazije i idealizacije o drugoj osobi ali one joj ne utjeu na
cjelokupnu sliku partnera, ona ima distancu i kontrolira te ne doputa zamuivanje pogleda
18. Zaljubljenost vodi u stanje ospjednutosti i ne slobode i iracionalnosti
19. Vjernost je stvar odluke a ne stvar ljubavi
20. Pravo na bezuvjetnu ljubav imaju samo djeca
21. Priroda ljubavi je da voljenu osobu potie na razvoj a ne na rtvovanje
22. Drugog treba voljeti takav kakav je, a ne zahtjevati da se odrekne onoga to ga ini takvim
kakvim jest. Zbog toga treba birati onoga tko nam najvie odgovara.
23. Ako sebe date drugome, to onda ostaje vama??
24. Daj sebe drugom onoliko koliko on daje sebe tebi
25. Moje je miljenje da se drugima treba pozajmljivati a da se davati treba samo sebi samnom
26. Treba birati takve partnere iji nam kvaliteti dovoljno vrijede, a mane ne smetaju suvie
27.
28.