Prof. dr. R.

krijelj, O knjizi Hronika zloina, Rifata Rastodera

Knjiga Rifata Rastodera Hronika zloina (1991-2001.) predstavalja sublimat
dokumentarne grae i autorskih tekstova koji svojim sadrajem govore o ratnim posljedicama i
zloinu koji su se na teritoriji Crne Gore dogodili tijekom raslojavanja jugoslovenske zajednice.
Govorimo o jednoj u nizu antiratnih knjiga o ratu koji su, sudei prema intenzitetu i koliini
nepravde, najvie osjetili muslimani, Albanci i ostali nezatieni graani.
Ova knjiga dokumenata govore o destrukciji zajednike drave i nedostatku ljudskog
razuma, o vremenu kada ustanove javne vlasti tite zloince, ratne hukae, zloin i nepravdu.
Njen autor tvori Hroniku... o vremenu kada je bilo bitnije iji si, nego kakav si, ovjek i
graanin, kada na izmaku nade u pravdu ivi umrlima zavide. Veoma je vidljivo da ova
neprocjenljivo znaajna zbirka govori o vremenu opeg rastrojstva humanosti i humanih
odnosa u vaktu kada je ljudska svijest i savjest bila na krhkim nogama, o stanju u kome su
pravdu odluivali i dijelili nepravedni, kao i oni koji su to u ime svoje zemlje i svog naroda vrlo
pogano i nevjeto radili.
Radei vie od deceniju na njenom sastavljanju, , Rifat Rastoder je na vie od hiljadu
strana knjige ponudio hronologiju deavanja preputajui da o zloinu govore argumenti, a ne
on kao autor. Autor u njoj ne sugerira, niti se postavlja u ulozi arbitra, ve nastoji da sud o
zloinu i nepravdi donesu itaoci knjige. Upuenost u tematiku i velika informiranost doprinose
da Rastoder konsultira svu vaniju dokumentaciju brojnih fondova i organizacija, poput Fonda
za humanitarno pravo - Natae Kandi, Sandakog odbora - Safeta Bandovia, Helsinkog
odbora za Sandak - rahmetli efka Alomerovia, Demokratski forum iz Podgorice i mnoge
druge.
To je knjiga o ljudskom zlu nanijetom u toku desetak i vie godina, i vrlo je malo
vjerovatno da bi se mogla napraviti neka slina ili ovolika knjigu o ljudskom dobru o vremenu o
kome je rije. Ukoliko bi je i gradili njena bi debljina u odnosu na ovu Rifatovu bila, bar
desetostruko, tanja. Jer je dobra, u onim uslovima beznaa, hapenja, prebijanja, uasa i
deporatacije prestravljenih jugoslovenskih graana, koji su odbijali da uestvuju u nametnutom
i nenaruenom ratu bez cilja i rezultata, bilo veoma malo. Sudei prema sadraju ove divne
knjige Rifata Rastodera, rezultat krvavog jugoslovenskog pira je poraavajui za sve graane koji
su dio uasnih zloina doivjeli u Crnoj Gori. Pruanjem ove zbirke dokumenata, autor i njegovi
suradnika nude argumente koji svojom autentinou sadraja tee skidanju balasta
odgovornosti sa grbae veeg dijela crnogorskih graana, i to onih, koji su rat i nepravdu
prezirali i osuivali, a nije ni mali dio onih, najsavjesnijih graana, koji su ugroene pomagali i
titili.
Autoru i njegovim suradnicima se mora odati priznanje na potenom i objektivnom pristupu
izradi ovako odgovornog i dragovcjenog tiva. Dobili smo jednu jednu potpuno znaajnu,
referentnu i veoma rafiniranu knjigu, koja svojim sadrajem svjedoi o uzaludnosti ratovanja
koje, sudei prema jugoslovenskom primjeru, nikome ne donosi boljitak ni sreu.