Professional Documents
Culture Documents
TJ 7 2013 2 132 137 PDF
TJ 7 2013 2 132 137 PDF
ISSN 1864-6168
UDK 62
Struni lanak
Saetak: Ovaj rad govori o osnovama runog elektrolunog postupka zavarivanja, o njegovoj primjeni, prednostima i
nedostacima. Prikazani su parametri koji utjeu na proces zavarivanja ovim postupkom, zatim dodatni materijali i na
kraju osvrt na tehnologinost samog postupka.
krater koji usmjerava struju plinova i kapi rastaljenog preko debljina veih od 15 mm kod sueonih zavarenih
metala i troske prema rastaljenom osnovnom materijalu. spojeva te kod kraih kutnih spojeva manje debljine
Hlaenjem se tekui metal skruuje, a sloj troske koji ga zavara gdje nije potrebna pojaana penetracija u samom
prekriva regulira njegovu brzinu ohlaivanja, a samim korijenu zavara.
tim utjee na tijek i uvjete kristalizacije. Ravnomjernim Prednosti REL postupka zavarivanja:
''dodavanjem'' elektrode u elektrini luk od strane irok spektar dodatnih materijala
zavarivaa te njenim poprenim gibanjem (bilo mala cijena opreme za zavarivanje u odnosu
pravolinijskim kretanjem ili drugim propisanim na MIG/MAG i EP postupke zavarivanja
kretanjem) na mjestu zavarivanja, nastaje zavareni spoj. pogodan za manja proizvodna i reparaturna
Popreno gibanje elektrode (okomito na smjer gibanja) zavarivanja
utjee na oblik zavarenog spoja (irinu) i na koliinu mogunost zavarivanja u svim poloajima
unesene topline u radni komad (osnovni materijal). pogodan za izvoenje terenskih radova
jednostavno rukovanje opremom
1 dobra mehanika svojstva zavarenih
spojeva
Nedostaci REL postupka zavarivanja:
mala brzina zavarivanja i niska
2 produktivnost u odnosu na MIG/MAG i EP
postupke zavarivanja
3 kvaliteta zavarenog spoja znaajno ovisi o
vjetinama zavarivaa
vrijeme izobrazbe zavarivaa je relativno
dugo
4 5 neizbjean otpad elektrode (''ik'' 8-10%)
8 gubitak materijala zbog prskanja
7 6
gubitak vremena zbog ienja troske
9 nastajanje tetnih plinova i jakog bljeskanja
Slika 2. Shematski prikaz REL zavarivanja: 1 obloena prilikom zavarivanja
elektroda; 2 obloga; 3 ica; 4 zatitni plinovi; 5 dugotrajan rad ostavlja tetne posljedice na
troska; 6 metal zavara; 7 rastaljeni materijal; 8 zdravlje zavarivaa [1, 2, 3]
elektrini luk; 9 osnovni materijal
dobivenih vrijednosti odreuje se kakvoa troske Izbor struje za zavarivanje ovisi o vrsti elektrode za
(bazina, kisela ili neutralna). Podatak o bazinosti troske zavarivanje, tj. o specifikacijama proizvoaa. Najbolje
vrlo je vaan jer izravno utjee na mehanika svojstva je koristiti izvor struje sa strmopadajuom statikom
zavarenog spoja. Isto tako, bazinost troske povoljno karakteristikom koja omoguava malu promjenu jaine
utjee i na proces legiranja metala zavara preko obloge, struje zavarivanja ovisno o promjeni duine elektrinog
tj. olakava ulazak legirnog elementa u metal zavara. Pri luka. Ova karakteristika je vrlo vana kod svih
tome je vano znati da su elementi koji sudjeluju u elektrolunih postupaka gdje visina elektrinog luka
legiranju najee oni koji se teko veu s kisikom. ovisi o zavarivau i njegovim vjetinama. S obzirom na
Suprotno tome, elementi s jakim afinitetom vezivanja s dodatni materijal, mogue je koristiti izvore struje za
kisikom teko ulaze u metal zavara, ali aktivno sudjeluju zavarivanje koji daju izmjeninu i istosmjernu struju s
u procesu dezoksidacije (otplinjavanja). Funkcija potrebnim parametrima zavarivanja. Zahvaljujui tome
rafinacije je uklanjanje sumpora i fosfora iz taline, tj. iz da su danas po cijeni vrlo prihvatljivi, u radionikim i
metala zavara. I ovaj proces je povezan s bazinou industrijskim uvjetima rada prevladavaju invertorski
elektrode: to je troska bazinija, to e i udio ovih ureaji. Invertorski ureaji su izvori struje za zavarivanje
elemenata biti manji, tj. vea koliina primjesa iz taline malih dimenzija koji izmjeninu struju gradske mree
prelazi u trosku. pretvaraju u pulzirajuu istosmjernu struju koja se
Obloga elektrode ima zatitnu funkciju. Troska potom na oscilatoru pretvara u visokonaponsku
nastala taljenjem obloge elektrode obavija kapljice izmjeninu struju frekvencije i do 30 kHz. Takva struja
rastaljenog materijala i tako spreava kontakt rastaljenog se transformira na potreban napon zavarivanja i ispravlja
materijala s duikom, kisikom i vodikom iz zraka za se diodama. Takvom istosmjernom strujom mogue je
vrijeme prolaza kapljica kroz elektrini luk. Istu funkciju raditi sa svim vrstama elektroda, a pol se odabire prema
troska ima i kada stvori zatitni ''film'' na metalu zavara, s preporukama proizvoaa. Izmjenini izvori struje za
time da ujedno i smanjuje njegovu brzinu ohlaivanja pa zavarivanje danas se samo koriste kao ''hobby'' ureaji.
tako u znatnoj mjeri povoljno utjee na tijek kristalizacije [1, 2, 3, 4]
zavarenog spoja u smislu boljih mehanikih svojstava.
Kemijskim sastavom obloge utjee se i na viskozitet te
na napetost povrine rastaljenih kapljica. Ova fizikalna 7. LIJEBLJENJE I OBLICI SPOJEVA
funkcija obloge omoguava izvoenje zavarivanja u
razliitim prostornim poloajima (npr. zavarivanje u Oblikovanje lijeba kod elinih konstrukcija je uz
prisilnim poloajima). [1, 2, 3] odabir elektrode i jainu struje jedan od najvanijih
Obloene elektrode za REL zavarivanje dijele se: parametara kod izrade elinih konstrukcija. Oblik i
a) Prema tipu obloge: dimenzije lijeba ne ovise samo o debljini materijala
a. oksidne nego i o pristupanosti korijenu, spreavanju pojave
b. rutilne kapljevina, o deformacijama zavarenog spoja i utroku
c. kisele dodatnog materijala.
d. bazine Za limove tanje od 2 mm koristi se najee rubni
e. celulozne spoj, a priprema se savijanjem rubova. ''I'' lijeb se koristi
f. drugi tipovi za debljine od 3 do 5 mm, priprema je ravan rez
b) Prema namjeni: materijala, a ''V'' lijeb se koristi za debljine do 15 (20)
a. za zavarivanje mm, s nagibom lijeba 60 . Razmak u korijenu
b. za navarivanje prilagoava se nainu izvoenja korijenskog prolaza,
c. za lijebljenje i rezanje uvjetima zavarivanja, vrsti i dimenzijama elektrode te
c) Prema tehnolokim svojstvima: mogunosti nastanka deformacija. Za materijale veih
a. duboko penetrirajue debljina koristi se ''Y'' i ''X'' (dvostruki ''V'') lijeb. Na
b. visokoproduktivne odabir ljebova utjeu mogue pogreke u korijenskom
c. specijalne prolazu i popuni te potronja dodatnog materijala. [1, 2,
d) Prema debljini obloge: 3, 4]
a. tanko obloene
b. srednje obloene
c. debelo obloene 8. TEHNOLOGINOST PRIMJENE REL
e) Prema vrsti osnovnog materijala:
a. za nelegirane i niskolegirane elike ZAVARIVANJA U IZRADI ELINIH
b. za visokolegirane elike KONSTRUKCIJA
c. za zavarivanje sivog lijeva
d. za zavarivanje obojenih metala Tehnologinost zavarenih proizvoda obuhvaa
f) Prema dimenzijama trokove izrade zavarenog proizvoda, kvalitetu i
pouzdanost te ekoloke aspekte izrade zavarenog
proizvoda (minimalan utroak energije i materijala,
6. UREAJI I OPREMA ZA REL ZAVARIVANJE mogunost recikliranja i ekolokog zbrinjavanja
proizvoda itd.).
Oprema za REL zavarivanje sastoji se od izvora struje Trokovi izrade zavarenog proizvoda mogu se razmatrati
za zavarivanje, vodia, draa elektrode, stezaljke za sa stajalita glavnih trokova izrade (oprema, energija,
masu te zatitnih sredstava i pomonog runog alata.
dodatni materijal, plaa operatera) i vremena potrebnog viestruko puta manja nego kod nekih drugih postupaka
za izradu zavarenog proizvoda ili konstrukcije. elektrolunog zavarivanja (npr.: REL - elektroda 3,25 -
Ukupno trajanje zavarivanja sastoji se od pripremno- 1,5 kg/h; MAG PP - ica 1,2 6 kg/h). Uz to, obuka
zavrnog vremena i glavnog vremena (vrijeme zavarivaa je dugotrajna i skupa. Ipak, mala pripremno-
zavarivanja). Kod pojedinane i maloserijske zavrna vremena, jednostavna oprema, univerzalnost
proizvodnje pripremno-zavrno vrijeme ima znaajan postupka te veliki spektar dodatnog materijala daju
utjecaj u ukupnom vremenu zavarivanja, dok kod potpunu opravdanost izbora REL zavarivanja u veini
serijske proizvodnje to vrijeme moe iznositi samo 2 % sluajeva pojedinane (komadne) proizvodnje, a osobito
ukupnog vremena zavarivanja. Faktori koji utjeu na u sluajevima reparaturnog zavarivanja i navarivanja. [1,
pripremno-zavrno i glavno vrijeme kod zavarivanja su 2, 3, 4]
tehnoloki i organizacijski. Kod pripremno-zavrnog
vremena najee su to sloenost konstrukcije, oprema za
zavarivanje, ponovljivost radova, organizacija radnog 9. ZAKLJUAK
mjesta, mjesto izvoenja zavarivakih radova itd. Faktori
koji utjeu na osnovno ili tehnoloko (glavno) vrijeme Iako je od prve primjene runog elektrolunog
zavarivanja su vrsta i debljina osnovnog materija, vrsta i postupka zavarivanja prolo vie od 130 godina, ovaj
priprema lijeba, redoslijed spajanja, prostorni poloaj postupak, uz neke manje modifikacije te uz njegovu
ava, poloaj zavarivaa prilikom izvoenja zavarivanja, pravilnu primjenu, upotrebljava se i danas. Osnove
tip i dimenzije elektrode itd. Kod primjene celuloznog procesa ostale su iste, a modifikacije su posljedica
tipa obloene elektrode moe se primijeniti silazna razvoja dodatnih materijala i/ili opreme (najee se to
tehnika zavarivanja i na taj nain se postie bolja odnosi na razvoj izvora struje za zavarivanje). Pod
produktivnost i smanjenje tehnolokog vremena pravilnom primjenom smatra se odabir REL zavarivanja
zavarivanja. Na slici 5. je prikazano REL zavarivanje u uvjetima kada je ekonomian i tehnologian.
elinih plinovodnih cijevi silaznom tehnikom, uz Ekonominost procesa se utvruje raunskim
primjenu celuloznog tipa elektrode. simulacijama u skladu s potrebama konstrukcija (izrauni
na osnovi sloenosti konstrukcije, veliinu serije itd.). Na
ekonominost procesa utjeu cijena opreme i cijena
dodatnih materijala (elektroda). Tehnologinost postupka
opravdana je mogunou primjene REL postupka
zavarivanja na gotovo svim metalnim materijalima i
njegovim legurama, laka prilagodljivost na specifine i
oteane uvjete rada, viestruka namjena procesa
(zavarivanje, navarivanje, lijebljenje i rezanje),
dostupnost opreme i dodatnih materijala, jednostavna
primjena u terenskim uvjetima, kvaliteta zavarenog spoja
itd. Bez obzira na neke vee nedostatke samog postupka,
sigurno je da e REL zavarivanje i dalje imati iroku
primjenu kao vaan nain zavarivanja i navarivanja
istorodnih i raznorodnih metalnih materijala.
Slika 5. REL zavarivanje cjevovoda celuloznom
elektrodom (silazna tehnika)
10. LITERATURA
Kod REL postupka zavarivanja pripremno-zavrno
vrijeme je krae u odnosu na automatska i robotska [1] Kralj, S.; Andri, .: Osnove zavarivakih i srodnih
zavarivanja, to dolazi do izraaja kao osnovna prednost postupaka, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,
kod kraih zavara na relativno tanjim limovima i 1992.
pojedinane, odnosno maloserijske proizvodnje. U [2] Lukaevi, Z.: Zavarivanje, Strojarski fakultet
suprotnom sluaju prednost je na automatskom i Slavonski Brod, Slavonski Brod, 1998.
robotiziranom zavarivanju (robotizirano zavarivanje kod [3] Prirunik za zavarivanje, Elektroda Zagreb, Zagreb
fleksibilnih proizvodnih programa i serijske proizvodnje, 1987.
dok automatski postupci zavarivanja dolaze do punog [4] Inenjersko tehniki prirunik Zavarivanje I, II,
izraaja kod velikoserijske proizvodnje i kada se trai III, IV, Biblioteka tehnike literature, Beograd,
visoka uinkovitost zavarivanja s obzirom na koliinu 1979.
depozita i/ili brzinu zavarivanja). Dakle, kod [5] http://en.wikipedia.org/wiki/Shielded_metal_arc_we
profesionalnih i industrijskih zavarivanja i serijske lding (Dostupno 02.05.2013.)
proizvodnje REL postupak zavarivanja je skup i spor. [6] http://www.harrisweldingsupplies.com/e6011-stick-
Iako se pripremno-zavrno vrijeme moe svesti na electrodes-332-5lbs.aspx (Dostupno 02.05.2013.)
minimum, pomona vremena (zamjena elektroda,
pregledi i ienje rubova, ienje troske itd.) koja
sudjeluju u ukupnom vremenu procesa zavarivanja su
velika to daje lou produktivnost. Isto tako, koliina
depozita (koliina dodatnog materijala u kg/h) je i
Kontakt autora: