19.04.2013.

Rastbiljakapovezanjestvorbomorgansketvari,odnosno

biolokogipoljoprivrednogprinosa.

Biolokiprinos=prinosukupneorgansketvari.

Poljoprivredniprinos=dioilidijelovizbogkojihsebiljkeuzgajaju.

Biolokimprinosombiljkeiznosehraniva(elemente)iztla,a

poljoprivrednimprinosomodnosehranivaiztla.
Supstratiignojidba Zavieprinosetrebabiljciosiguratiiveekoliinehraniva.

prof.dr.sc.IrenaJug Poznavanjepotrebnihkoliinaelemenataishranepotrebnojeza

izraungnojidbe.

Svrha gnojidbe je:

Uporaba gnojiva jeneophodna radi postizanja visokih prinosa
dodatak inadoknada prirodnom izvoru hraniva kako bise
te isplativosti rada iulaganja ubiljnu proizvodnju.
zadovoljile potrebe biljaka za ostvarenje visokih prinosa,
Moderna gnojidba temelji sena kemijskom konceptu ishrane
kompenzacija gubitka iodnoenja hraniva iz tla
bilja,znaajno utjee na poveanje poljoprivredne produkcije
poboljanje nepovoljnih svojstava tla.
uz bolji kvalitet hrane .
Uslijedvisokeopskrbljenostitlahranivima(pojaanagnojidbaili
Povoljni efekt gnojidbe jepoveanje plodnosti tla to rezultira
drugiizvori)moedoidonizanegativnihposljedica:toksinosti,
visokim istabilnim prinosima,veom otpornou na bolesti i
indukcije deficita drugih hraniva,utjecaj na tvorbu hormona
klimatske stresove.
Primjer:SuviakNuzrokujekompeticijuizmeuvegetativnihi
skladinihorgana,favoriziravegetativnirastismanjujekoncentraciju
ugljikohidratauskladinimbiljnimorganima(sadraajsaharozeu
korijenueernerepeilikrobaukrumpiruilipivarskomjemu).

Gnojidbenikalibracijskipokusnapenici
imbenicikojimogunegativnoutjecatinavisinuprinosai
kvalitetupoljoprivrednihproizvodasu:
bolesti(patogeni,korovi).
stresnifaktori(loafizikalnaikemijskasvojstvatla,
zagaenostzrakaivode, ekcesnoultravioletnozraenje

0 PK idr.)
ostalo: etva
skladitenje
ekonomskiuvjeti
NPK

1

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim
elementima kojih utlu nema dovoljno za postizanje visokih i
stabilnih priroda.
Gnojidba jeagrotehnika mjera koja poveava produktivnost
stanita iuloenog rada upoljoprivrednoj proizvodnji.
Poznavanje raspoloive koliine hraniva utlu ipotrebe biljaka za
elementima ishrane omoguuje dobru procjenu dozegnojiva
Svetvariorganskogilimineralnogporijeklakojeobogaujutlo
aktivnimtvarima,djelujunapoveanjeplodnostiantropogenogtlai
napoveanjebiolokogprinosa,nazivajusegnojiva
Prema vremenuunoenja:
osnovna kojaseunosepodbrazdu.
startna kojaseunoseneposrednoprijeilizavrijemesjetve.
gnojivazaprihranu kojasedodajutijekomvegetaciju.
Prema vrstihranjivogelementa:
duina,fosforna,magnezijeva,borna,kalijeva,manganova,
kalcijeva,cinkova,molibdenova,itd
Prema sastavu:
pojedinana(sadresamojedanbiogenielement)
mijeana(fizikasmjesapojedinanihgnojiva)
kompleksna (proizvodkemijskihreakcijasdvaiviebiogenih
elemenata)
MINERALNAGNOJIVA
pretenosolidobivenepreradomprirodnihmaterijalai
proizvodikojisadreelementeneophodnezarastirazvoj
biljakaipostizanjavisokihistabilnihprinosa
osnovnasvojstvasu:
koncentracijahraniva(aktivnetvari)
higroskopnost
granulacija
fiziolokareakcijagnojiva
topivostgnojiva
19.04.2013.
PODJELAGNOJIVA
Gnojivasedijelepremapodrijetlu,sastavu,vremenuunoenja,
vrstihranjivogelementa,agregatnomstanjuinainudjelovanja
Prema podrijetlu:
mineralnagnojiva najveimdjelomsumineralnesoli
organskagnojiva hranivasupretenouorg.oblikuinajee
suprirodnogpodrijetla(stajnjak,kompost,slama)
organomineralnagnojiva smjesaorganskihimineralnih
bakterijskagnojiva sadrebakterijekojetransformiraju
nepristupaneoblikehranivaupristupane
Prema agregatnomstanju:
kruta:prakasta,peletirana(prahkomprimiranugranuleili
tapie,kojimogusadravatipesticide,hormoneidruge
dodatke),trionizirana(npr.granulevermikulita+NPK),
granulirana
tekua:praveotopine(nemajutalog)isuspenzije
plinovita:prinormalnomatmosferskomtlakusuplinovita
Prema nainudjelovanja:
direktnagnojiva brzosehidrolizirajudooblikakojebiljke
brzoapsorbiraju
indirektnagnojiva sadrebiogeneelementealiuoblikukoji
biljkenemoguodmahusvojiti(humus,vapno)tejenjihov
utjecajposredan
Koncentracijaaktivnetvari
izraavaseu%
koncentracijaaktivnetvarijesumapojedinanihkoncentracija
hraniva(gnojivoformulacije15:15:15ima45%aktivnetvari)
sobziromnakoncentraciju,razlikujemo:nisko,srednjeivisoko
koncentriranagnojiva
Higroskopnostgnojiva
nepovoljnosvojstvojerdovodidosljepljivanjagranula
obavljasekondicioniranjeipresvlaenjehidrofobnimopnama
(sprjeavanjesljepljivanjagranulauslijedvlaenjailikemijskih
reakcijaizmeugranula)
2

Granulacija
vrlojevanaujednaenostgranulazbogravnomjernog
raspodjeljivanja
gnojivasemanjesljepljuju,sipkasuinedolazidopraenja
prilikomnjihoveprimjene
imajumanjudodirnupovrinusesticamatlapasepostupno
otapajutopredstavljaznaajanizvorhranivazabiljke
najpovoljnijaveliinagranula 23mmupromjeru
NakonprimjenetihgnojivaKseusvajakorijenombiljakai
mikroorganizmimailiadsorbiraifiksirautlu,auotopinitla
ostajeviakCl iliSO42 iona.Reakcijomanionasvodom
dobijusejakekiselineHCliliH2SO4,kojepoveavajukiselost
tla,odnosnosniavajupH.
Fiziolokineutralnagnojivasunpr.KNO3 iMgSO4izakojih
biljkepodjednakokoristeanionikation,tesenemijenjapH
tla.
Fiziolokialkalnagnojivasunpr.NaNO3iCa(H2PO4)2izakojih
ostajeviakCailiNakationakojiureakcijisvodomdaju
NaOHiliCa(OH)2.Tadadolazidopoveanjaalkalnosti,
odnosnopHtla.
Kriterijzaocjenuvrijednostignojivajeutjecajnapromjenu
plodnostitlaprekokemijskih,fizikalnihilibiolokihpromjena.
Mineralnagnojivaseprimjenjujuuvelikimkoliinama
nekolikostotinakg/ha
kodmelioracijskegnojidbeinekolikot/ha
Dugogodinjaprimjenagnojivamoeutjecatinatrajno
zakiseljavanjeilialkalnosttla.
19.04.2013.
Fizioloka reakcija gnojiva
razlikuje seodkemijske reakcije gnojiva.
Ovisi oelementu iz gnojiva koji ostaje utlu nakon usvajanja
biljkom.
Prema ovoj reakciji gnojiva sedijele na:
fizioloki kisela (viak aniona utlu)
fizioloki neutralna (podjednako usvajanje kationa ianiona)
fizioloki alkalna (viak kationa utlu)
Fiziolokikiselagnojivasunpr.kalijevagnojivaKCliK2SO4.Oba
sukemijskineutralna(solijakebazeijakekiseline).
Topivostgnojiva
ovisnoooblikuhranivaugnojivima,stupanjtopivostimoebiti
razliit
Topivostgnojivajevrloznaajnasaspektabrzinedjelovanjai
ukupnogefektausvajanjaelemenataishraneodbiljke,ili
mogunostgubitakagnojivaizzonekorijenovogsustava
Prematopivostignojivadjelimana:
vodotopiva
topivaukiselinama
netopivagnojiva
DUINAGNOJIVA
Kaoprinosotvorni elementNima najveu efikasnost (odnos
jedinice prinosa postignute po jedinici primjenjenog hraniva),
koja seizraava ukgprinosa/kgaktivne tvari.
Oblik Nugnojivu (amonijski,nitratni ili amidni)mijenja sepod
utjecajem mikrobioloke aktivnosti.
Oblici Nuprelaze iz jedanog udrugi,ovisno ouvjetima utlu
(temperatura,vlaga,oksido redukcijski potencijal itd.)
3
 19.04.2013.

Osnovni oblici duinih gnojiva su : II. Amonijklorid(niador)NH4Cl sadri2425%Ni66%Cl

1.amonijska gnojiva (soli:sulfati,kloridi,karbonati) Fiziolokijevrlokiselognojivo

2.nitratna gnojiva (solinitratne kiselina:kalcijeve, natrijeve itd.) Malehigroskopnosti
3.amonijskonitratna gnojiva Rijetkosekoristizbogvisokogsadrajaklora
4.amidna gnojiva
Primjena:naalkalnimtlima
AMONIJSKAGNOJIVA
III. Amonijevesolikarbonatnekiseline
I. Amonijevsulfat(NH4)2SO4 sadri21%Ni27.5%S
amonijevkarbonat najznaajniji(2932%N)
Fiziolokijeizrazitokiselognojivo.
amonijevkarbonatmonohidrat
Svojstva:bezbojnikristaliiligranulirano,dobrotopivouvodi.
amonijevhidrogenkarbonat
Prikladnozaprihranu
amonijevkarbamat
Primjena naalkalnimtlima
amonijevseskvikarbonat

NITRATNAGNOJIVA II. Kalcijevnitrat(norvekasalitra)Ca(NO3)2 sadri1316%N

Fiziolokialkalnognojivo
I. Natrijnitrat(ilskasalitra)NaNO3 sadri1516%N. Svojstva:vrlojehigroskopno
Fiziolokijealkalnognojivo. dobrotopivouvodi.
Prirodnijesastojakilskesalitre.
Primjena:nakiselimtlima,gdjedobroutjeenastrukturutlai
Svojstva:bezbojnikristali,nehigroskopno,efikasnonakiselim
pristupanosthraniva.
tlima.
AMONIJSKO NITRATNAGNOJIVA
Duaprimjenadovodidozaslanjivanja(utjecajNa)ipeptizacije
I. Amonijnitrat(AN)NH4NO3 sadri35%N.
koloidatla
Primjena:natlimakiselereakcije Fiziolokijeneutralnognojivo

Svojstva:dobrotopivo,higroskopno,vrloeksplozivnoizapaljivo
(udodirusnekimkemikalijamailipodutjecajemtopline).

Kondicionirasedodatkomvapnenca(CaCO3)ilidolomita AMIDNAGNOJIVA

(CaCO3xMgCO3). I. UreaCO(NH2)2 sadri46%N.

Primjena:startnognojivoilizaprihranu(kaootopinamoei Fiziolokijeslabokiselognojivo

folijarno). NajkoncentriranijejekrutoNgnojivo.
Vrijemeprimjene:osnovnaistartnagnojidba,zbogsporijeg
II. Kalcijamonijnitrat(KAN)NH4NO3+CaCO3 sadri27%N.
djelovanja.
Fiziolokijeneutralnognojivo.
Ureasemoekoristitiotopljenazafolijarnuprihranu,alipaljivo,
Imaboljafizikalnasvojstva(nijehigroskopan)isigurnost
zbogopeklinanalistovima.Trebapazitinavanjskeuvjete
skladitenja(nijeeksplozivan)odANa.
(temperatura,vlagazraka),tenakoncentracijuotopine.
Primjena:startnagnojidbaiprihrana. Topivostuvodijedobra,tesemoeprimjenjivatifertigacijom
(navodnjavanjeotopinomgnojiva).

4

II. KalcijevcijanamidCaCN2 sadri1822%N.
fiziolokialkalnognojivo
sivedosivocrveneboje,nijehigroskopno
Upotrebljavasekaoumjetnognojivoisredstvoprotivbiljnih
bolestitezauklanjanjesumporaizsirovogeljezapri
proizvodnjielika.
zbogtoksinosti unositi1014danaprijesjetve
osimgnojidbenevrijednosti imaiherbicidnoiinskticidno
djelovanje
Tekuaduinaimultielementnagnojivaprimjenjujuse
uglavnomzaprihranu(ponekadistartnugnojidbu)uz
mogunostmijeanjasazatitnimsredstvima,testimulatorima
rasta.
Prskanjeusjevatekuimgnojivimaomoguujeravnomjerno
doziranje,ahranivausvojenaprekolistaodmahdjeluju.
Uinkovitosttekuihgnojivajednakajekonvencionalnim
mineralnimgnojivima,aliukombinacijisadrugimsredstvima
mogubitiekonominija.
Tekuagnojivasuznatnoskupljaodkonvencionalnihgnojiva.
Uratarstvuseupotrebljavajueeusjemenskojproizvodnji,te
upovrtlarstvu,vinogradarstvu,hortikulturiidrugim
profitabilnimproizvodnjama.
FOSFORNAGNOJIVA
ZbogkemijskogvezivanjaivrloslabepokretljivostiPutlu,te
niskeuinkovitosti,fosfornagnojivasenajeerabeza
osnovnu,rijeestartnu,gnojidbu,arijetkouprihrani.)
Najee jePdio kompleksnih gnojiva,apojedinana Pgnojiva
koriste seza balansiranje gnojidbe.
Fosforna gnojiva upravilu seneprimjenjuju po povrini tla,jer
e seuistoj vegetacijskoj godini iskoristiti vrlo mali dio,a
postojiiopasnost plitkogukorjenjivanjabiljaka torezultira
poveanomosjetljivounasuu i polijeganje.
19.04.2013.
Tekua Ngnojiva
Primjenjujusekodstartnegnojidbeiuprihrani,adijelesena:
bistreotopine(nesadretalog)i
suspenzije (talogpotjeeodpunila)
Podijelaprematlakuotopine:
otopinebeztlaka(NH4OHs20%N,otopinaureeiotopljeniAN).
otopineniskogtlaka(NH4OHs25%N).
amonijakati (Ngnojivauamonijskojvodis3147%N)
otopinevisokogtlaka(anhidriraniNH3 s82%N).
Specifinostifolijarnegnojidbe:
maliintenzitetpenetracijekodbiljakasdebelomkutikulom,
otjecanjeslistakodhidrofobnihpovrina(listailiploda),
ispiranjekiom,
brzosuenjeotopine(spreja)naliu,
ogranienaretranslokacijapojedinihelemenata(npr.CaiB,koji
sutekopokretljivi),
ogranienadozazbogprimjeneniskekoncentracije
oteenjalistakodprimjeneviekoncentracije.
Folijarnaaplikacijagnojivajenajbrinainopskrbebiljaka
hranjivimelementima(neinajbolji)iomoguujenajuinkovitiji
naineliminacijedeficitapojedinihelemenata,alisadriniz
tehnikihibiolokofiziolokihspecifinosti.
Fosfornagnojivasepremaoblikufosfornekomponentedijele
na:
mljevenesirovefosfate
primarnekalcijevefosfate
sekundarnekalcijevefosfate
topljeneitermofosfate
Prematopivostifosfornekomponente,Pgnojivasedijelena:
topivauvodi:
superfosfat
tripleks
citrattopiva(u2%citratnoj,odnosnolimunskojkiselini):
precipitat
tomasfosfat
5
 19.04.2013.

KALIJEVAGNOJIVA Sloenamineralnagnojiva
Mogubiti:
kompleksna(dobivenakemijskimreakcijama)
dobivaju seoplemenjivanjemsirovihkalijevih soliizprirodnih
mijeana(dobivenafizikimmijeanjem)
nalazita.
Tosuvodotopivagnojiva,alikalijionutluseveena Kompleksna gnojiva

adsorpcijskikompleks(iliseakfiksira),padjelujuproduno. Uovu grupu gnojiva ubrajaju segnojiva iji kation i anionsudjeluju

Kalijeva gnojivadijelesena:
siroveKsoli(mljeveniprirodniminerali)
koncentriranaKgnojiva(sepreradomizsirovihsoli)
smjesesirovihsoliikoncentriranihKgnojiva
uishrani biljaka (kao.KNO3 iNH4H2PO4) ikompozicije razliitih soli
koje sadre dva ili tri(NP,NK,PKiNPK)osnovna hranjiva elementa.
omjerhranjivihelemenataunjima(najeeN,PiK),izraenu%.
(npr.gnojivoformulacije7:20:30sadri7%N,20%P2O5 i30%
K2O)

Usuvremenojagrotehnicikompleksnagnojivasunajeioblik Zapresjetvenuistartnugnojidbupogodnesuformulacije:
gnojivaiproizvodeseugranulamahomogenogsastava. formulacija
13:10:12
Ukupansadrajaktivnetvarijekoncentracijamineralnog
8:16:24
gnojiva. 7:14:21

"Petrokemija"d.o.o.Kutinaproizvodivrloirokasortiman 7:20:30
15:15:15
kompleksnihgnojivazarazliiteprimjene

Zaosnovnuimelioracijskugnojidbukoristeseformulacijes
Formulacijepogodnezaprihranu:
manjeN,aviePiK formulacija
formulacija
5:20:30
18:9:9
6:18:36
20:10:10
7:14:21
15:15:15
7:20:30
8:26:26

Mijeana gnojiva
Mijeanagnojiva,osimglavnihhranjivihelemenata,sadrekao
Mijeana mineralna gnojiva dobivaju semehanikim
puniloobinoveekoliinekalcijkarbonatakojipovoljno
mjeanjem krutih pojedinanih gnojiva uprakastom ili
djelujenakemijskofizikalnasvojstvatla.
granuliranom obliku.
Kodmijeanjamogusedodatimikroelementi,zatitna
Poagrokemijskim svojstvima takva segnojiva nerazlikuju od
sredstva,stimulatorirastaidrugekomponenteukoliinikoja
kompleksnih i mogu sedobiti razliite formulacije za sve
jeprimjerenanekomtlu,biljciilietapirazvitka.
zahtjeve suvremene agrotehnike.
Zbogtakvihmogunostiunekimzemljamaseznatnokoriste
Kompleksna gnojiva danas su potpuno istisnula primjenu
mijeanagnojiva,naprimjeruSADu,gdjejeratarska
mijeanih gnojiva uHrvatskoj jer seuproizvodnji kompleksnih
proizvodnjapojedinihfarmiuskospecijalizirana,ine6070%
gnojiva koriste i poluproizvodi.Osim togaona mogu postii
ukupnepotronjemineralnihgnojiva.
znaajno veu koncentraciju aktivne tvari od mijeanih gnojiva
to sniava trokove prijevoza,skladitenja i raspodjele.

6
 19.04.2013.

Koliinemikrognojivasumaleuodnosunamakrognojiva(do
MIKROGNOJIVA 500gaktivnetvari/ha)

Viebiljkezahtijevaju,osimmakroelemenata,iesencijalne
mikroelementeodkojihsuFe,Mn,Zn,CuiNitekimetali,Mo Mognojiva:520g/hado0,5kg/ha

prijelaznielement,Clhalogen,aBnemetal.
Zbogmalekoliinekojebiljkezahtijevaju,mikroelementise Bgnojiva:0.5kg/hado4kg/ha

koristenanekolikonaina:
uglavnomsedodajukonvencionalnimmineralnim CuiZngnojiva:0.520kg/ha.

gnojivima
koristekaootopinezafolijarnuishranu MniFegnojiva:530kg/ha.

zavlaenjesjemena
kaododatakotopinamazazatitubilja

KRISTALONI ORGANSKAGNOJIVA
Gnojivaupotpunostitopivau
Organska gnojiva su po svom sastavu isvojstvima vrlo
vodi
raznolika skupina koja obuhvaa uglavnom razliite otpatke
Najeesekoristeu
biljnog iivotinjskog podrijetla
hortikulturi,povrarstvu,
Organskagnojivasailibezmineralnihgnojivadijelesena:
cvjearstvu(sadrei
gnojivabazirananatresetu
mikroelementeihormone
otpadivotinjskogpodrijetla
rasta)
gnojivanabaziprirodnogotpadnogmaterijalabiljnog
Moguseprimjenitiuz
iliindustrijskogpodrijetla
navodnjavanje
gnojivanabazikomunalnogotpada

Stajnjak Sastavstajskoggnojivazavisiodvrstedomaihivotinja,nainu
njihoveishraneivrstestelje,pajestogakemijskisastavi
uporabnavrijednoststajnjakarazliita.
Stajnjakjesmjesarazliitorazgraenihvrstihitekuih
Steljamoebiti:slama,kukurozovina,sijeno,pilovina,treset,
izluevinadomaihivotinjaistelje(prostirke)kojasluiza
umskaprostirka,pijesak....
upijanjetekuegdijela.
Veekoliinestajnjakaosjetnopoveavajusadrajorgansketvari
utluimikrobiolokuaktivnost.
Gubicihranivaizstajnjakasu:
isparavanjenakonunoenjautlo
ispiranjetijekomprimjeneinakonmineralizacije

7
 19.04.2013.

Svojstvasteljeutjeunakakvoustajnjakaaposebnomjesto Aktivnostmikroorganizamazavisnajeodvieimbenika:

pripadasadrajucelulozekojasebrzorazlae. nainauvanja,vrstistelje,pHreakcije,temperature,

Uslijedpoveanjatemperatureuhrpistajnjaka,gubitciduikau vlanosti,zbijenostistajnjakaislino

oblikuamonijakamogubitivrloveliki. Neugodan miris stajnjaka potjee odamina imerkaptana koji

Stanjerazgraenostisteljeodreujefizikasvojstvastajnjaka
tojevrloznaajnozaraspodjelugnojiva,aliizasvojstva
humusa(npr.steljaodliadajekiselihumus).Brzinarazlaganja
stajnjakautluutjeenamobilizacijuhraniva.
Tijekomuvanjastajnjakadogaajusepromjenepodutjecajem
razliitihgrupamikroorganizama(gljive,aktinomicete,aerobnei
anaerobnebakterije,protozoeitd.).
nastaju razgradnjom proteina bez prisustva kisika (truljenje).
Uoksidacijskim uvjetima krajnji produkti su CO2iH2Opaslabo
zbijene gomile stajnjaka imaju visoke gubitke na teini iu
duiku.
Uuvjetimadobrezbijenostistajnjakzatrimjesecaizgubioko
30%teineioko25%N.
Stajnjakjenakon34mjesecapoluzreo,anakon68mjeseci
potpunozreo.

Gubitcihranivamogunastatiispiranjempadalinama,
posebicekodniskihislabozbijenihhrpastajnjaka.

Izgradnjagnojitasnepropusnompodlogomsprjeava
ispiranjehranivaioneiavanjeokolia

Zreli stajnjak nesadri slamnate dijelove,ima nii sadraj Stajnjak uprosjeku sadri:
ugljika,apoto seduik utoj fazi (sazrijevanje)manje gubi, voduimakroelemente:
bolje jeujednaen iima vii sadraj fosfora ikalija.
75%H2O0.5%N 0.3%P2O5 0.6%K2O
Svjeem stajnjaku sastav semoe popraviti dodavanjem
temikroelemente:
mineralnih fosfornih ikalijskih gnojiva.
3050ppmMn 1020ppmZn 35ppmB 13ppmCu
Dodavanjem duinih mineralnih gnojiva popravlja seiC/N
omjer. 0.10.2ppmMo

Svjei stajnjak ima inepovoljna fizikalna svojstva: teko se

raspodjeljuje po parceli,loe zaorava,avelika koliina slame C:Nomjer priblino 20:1
nakon zaoravanja odvaja oranini odpodoraninog sloja i
dovodi dobrzog isuivanja tla.
Sadraj hraniva ustajnjaku varira uodnosu na navedene
vrijednosti, ovisno odnaina uzgoja stokeiuvanja gnoja.

8

Stajnjak ima produno djelovanje (34godine),ovisno o
fizikalnim ikemijskim osobinama tla.
Dinamika iskoritenja hraniva u3godine je:
1.godina 50%
2.godina 30%
3.godina 20%
Volumna masa stajnjaka iznosi od<0.5do>0.9t/ha
Gnojnicaignojovka
Gnojnica tekueizluevinedomaihivotinjakojesedrenastelji
Gnojovka tekuistajnjakkojisedobivausuvremenimstajama
gdjeseivotinjskiekskrementiuvajubezprimjenestelje
Gnojovkajeguajeodgnojnice(suhatvaroko15%).
Primjena:
Gustagnojovka=bezrazrijeenjaili1:3
Rijetkagnojovka=1:5do1:15
Koncentracijahranivaovisio:nainuuzgoja,ishranistokeinainu
uvanjagnojovke(otvorenelagune,anaerobnafermenmtacijaitd.)
iiznosiprosjeno: 0.4 0.6%N
0.2 0.45%P2O5
0.25 0.50%K2O
uvanje:uposebnimjamamailicisternama,bezdodirasazrakom,
uzkoritenjeposebnihaplikatora zaunoenjeispodpovrinetla.
Primjenapopovrini:visokigubiciN
19.04.2013.
Gnojidbene dozestajnjaka kreu seod20t/hado40t/ha
Dubina zaoravanja stajnjaka zavisi odsvojstava tla.
Nateim ivlanim tlima stajnjak sezaorava na dubinu od30
cm,ana lakim tlima plie.
Stajnjak pokazuje izrazito produno djelovanje duika dok je
iskoritenje fosfora ikalija uprvoj godini primjene slino
mineralnim gnojivima.
Uekolokojproizvodnjisvesevieupotrebljavakrutistajski
gnojobogaensirovimfosfatima
Prosjenisastavgnojnice:
0.10.5%N
0.31.0%K2O
0.01%P2O5(tragovi)
Stajanjemgnojniceuotvorenimjamamailibazenimabrzose
gubiNuoblikuNH3,posebicekodviihtemperatura.
Gubicisesprijeavaju:dodatkomformaldehida,gipsa,sulfatne
kiselineilisuperfosfata,tesipanjemmotornoguljapopovrini.
Produkcijagnojnicepogoveduiznosioko15kg/dan,todaje
5m3 godinjepojednomgrlu,teoko10kgNi25kgK2O.
Primjenagnojnice:pomoucijeviilifertigacija.
Neadekvatnodranjeiliprimjenagnojnicepredstavljaekoloki
problem.
mehaniziranaprimjena
tekuegstajnjaka
9

Gnoj peradi
Pripadakrutomstajskomgnojuivrijednojekoncentrirano
(posebnouP),brzodjelujuegnojivo.
Prosjenisastav: 5589%H2O
0.62.2%N
0.51.8%P2O5
0.51.1%K2O
Guano
Naziva sejo iperuanski guanoili fosfatni guano.
Predstavlja nataloene ekskremente morskih ptica,usitnjene do
veliine granula pogodnih za raspodjelu.
Formulacija je:3:8:1do8:4:1 zavisnaodklimeikemijskofizikalnihsvojstavatla,tesezato
Gnojivo jeprirodno,pasadri mikroelemente (posebice eljezo i
bor),aodmakroelemenata:kalcij,magnezij isumpor.
Zbog povoljnog djelovanja na fizikalnokemijska svojstva tla
koristi seikao kondicioner (samo uSjevernoj iJunoj Americi,
zbog skupog prijevoza malekoliine aktivne tvari).
Najveeznaenjesideracijejepoveanjeduikautluitobez Zelenagnojidba(sideracija)imaposebnomjestoi
utrokaenergije.Najeesezaoravajuleguminoznebiljkekoje
ivotnomaktivnoukvrinihbakterijaveuatmosferskiN2.
Ostalipozitivniuincisideracijesu:
Sprijeavanjepovrinskeerozije
Poboljanjefizikalnihsvojstavatla(retencijazavodu,aeracija)
Sprijeavanjeispiranjahraniva(konzervacija).
19.04.2013.
Godinjaprodukcijasvjeeggnoja:kokoioko60kg;patkeiguske
oko 5070kg
Gubicihranivastajanjemmogubitiveliki.Dodavanjem
superfosfatasmanjujesegubitakN.
Moesemijeatisasuhimtresetom,suhimhumusom,zemljom
ilipiljevinom,tekompostirati(67mjeseci).
Svjeipileignojbrzimsuenjemnavisokojtemperaturigubi
neugodanmirisasadri:46%N,do3%P2O5 i22.5%K2O.Lako
setransportiraidobrouva.
Primjena:prijesjetveizaprihranu.Pogodanjezapovre,cvijee,
jagodiastovoeikrumpir.
Koliine:410t/hasirovoggnoja,ovisnooosobinamatlaikulturi.
Sideracijaipokrovniusjevi
Zaoravanjezelenemaseodreenihbiljnihvrstanazivase
zelenagnojidbailisideracija.
Sadrajorgansketvariutlujekarakteristinaistabilnaveliina,
zelenomgnojidbomnepoveavadirektnosadrajhumusa,ve
samobiogenosttla.
Ulaganjeuzelenugnojidbumorase,zbogindirektnoguinka
ekonomskiprocjeniti.
nezaobilaznajeualternativnojpoljoprivredi.
trebazaoravationebiljnevrstekojemajuvelikuorgansku
masu,sadrelakorazgradivetvari,teveekoncentracije
duikaipepela.
Poeljnojedaprocesrazgradnjenakonzaoravanjatrajeto
krae.
10

Pokrovniusjeviimajuvelikuvanostuodrivojpoljoprivrednoj
proizodnji
obuhvaenisurazliitemjereodravanjatlapodvegetacijoms
namjeromodranjailipoveanjaorgansketvaritla,poboljanja
fizikalnihsvojstavatla,akumulacijeduika,poveanje
mikrobiolokeaktivnosti,suzbijanjakorova,itd.
pokrovniusjevimogubiti.jednogodinje,dvogodinjei
viegodinjebiljnevrste
odzimskih:leguminoze,ra,penica
odljetnih:proso,leguminoze,heljda,rauola,sudanskatrava,itd.
Efikasnostsideracijeiuzgojapokrovnihusjevatreba
promatratikroz.
poveanjeplodnostitla
obogaivanjetlahranivima
sprjeavanjeerozije
smanjenjekorova
ekonomskeisplativosti,itd.
uekolokojpoljoprivredisideracijaiuzgojpokrovnih
usjevanemajualternativu
19.04.2013.
Kadazaoravatisiderate?
Kemijskisastavbiljakamijenjasetijekomvegetacije.Mlae
biljkesadrevielakorazgradivihkomponenata,tesuuslijed
brerazgradnjemoguiveigubici,posebiceNuobliku
amonijaka.
Starijebiljkesubogateteerazgradivimkomponentama
(celuloza,kemiceluloza,lignini),teeserazgraujuiimaju
nepovoljnijiC:Nodnos.
Rijeenjejekompromisno:
ufazicvjetanja,kadaimajudovoljnoorgansketvari,te
najpovoljnijiodnoslakoiteerazgradivihkomponenata.
Komposti
Tosugnojivadobivenaizrazliitihorganskihostataka
izmjeanihstvarimamineralnogpodrijetka:vapno,pepeo,
mineralnagnojiva(organomineralnikomposti),idr.
Uprocesukompostiranja,kojeseodvijapodutjecajem
termofilnemikrofloreibiokemijskihprocesa,svjeaorganska
tvarpodlijeeprvodekompoziciji,azatimprocesimaslinim
tvorbihumusa.
11

Zemljinicrviivermikompost
gujavice oko160vrsta
prolaskomorgansketvariitlakroznjihovprobavnisustav
dolazidotransformacijeorgansketvariuoblikekojipodlijeu
humifikaciji
aktivnisupri030C
utjeunapromjenumikroflore,razgradnjuorgansketvari,
veubioraspoloivosthraniva,aeriranosttla,itd.
Vemikompostjeupotrebagujavicauprocesukompostiranja
Procesdobivanjabioplinaodvijaseutrifaze:
Hidrolizaorganskihspojeva
Acidogeneza
Metanogeneza
Odvijasepodutjecajemanaerobnihbakterijaudigestorima
iznadkojihsuspremnicizaplin.Procestrajeoko14danaiodvija
senatemperaturi35oC.
Sirovinezadobivanjebioplinasu:stajskignojrazliitogporijekla,
kanalizacijskimulj,listinac,komposti,gradskiotpadiostali
materijalikojiimajuenergetskuvrijednost.
19.04.2013.
Koliinadobivenogkompostaje4050%odpoetnesvjee
oranskemase,zboggubitaka:ugljika,vodeidrugihtvariu
procesukompostiranja.
Manjekoliinekompostaprireujuseujamamailiveim
posudama,aveeuhrpama.
Optimalnavlanostmaterijalaje5055%,akodveihkoliina
kompostapotrebnojeostavitiotvorezaulazakzrakai
izdvajanjeCO2 ivode,teregulacijutemperature.
IdealanC:Nomjermasezakompostiranjeje2530:1
UgotovomkompostuC:Nje10:1
Bihugnoj
Organskognojivokojesedobivakaoostatakuproizvodnji
bioplina.
Prosjenisastavbioplina:
65%CH4
30%CO2
1%H2S
Slabijejeenergetskevrijednosti(28m3 ekvivalentnojes16.8
m3 prirodnogplina).
Vrijemeprimjenebihugnoja:predsjetvu/sadnjuitijekom
vegetacije.
Koliine:1012t/hazatravnjake,1520t/hazaitaricei4060
t/hazaokopavine.
Izgled:gusta,tekuamasa.
Bihugnojodgradskogotpadamoesadravatizagaivae,pase
neprimjenjujenaratarske,voarskeipovrtlarskekulture.
Fertilizacijskavrijednostbihugnojaveajeodstajnjakajersadri
priblino: 3%N1.2%P3.7%K
ProizvodnjabioplinavrlojerazvijenauIndiji,Kini,teuIzraelu.
UzemljamaEuropeiSADupostajeaktualna,jerrijeavaproblem
odlaganjaorganskihmaterijala(kanalizacijskimulj,tekuistajnjak
itd.)
12

KONDICIONERITLA
tvari veinom organske ianorganske prirodne tvari ili sintetiki
proizvodi kojipriunoenjuutlopopravljajukemijskaifizikalna
svojstvatla(kapacitetizmjenekationa,vlaenjetla,bubrenjei
stezanje,propusnostzavoduizrak,strukturutla,toplinska
svojstvatla,itd.)
PremaDeBoodtukondicioneretladijelimona:
1. Tvarizapoveanjehidrofilnosti(npr.otopinepoliakramida
PAM)
2. tvarizapoveanjehidrofobnostitla(npr.bitumenske
emulzije)
Lumbripost (orbig,humusodglista)
Djeluje kao organsko gnojivo ikondicioner tla: koristi seza
poveanje plodnosti,anajbolje rezultate daje uuzgoju lonanica.
Djeluje na poboljanje strukture (rastresitost,bolja retencija
vode),poveanje ope mikrobioloke aktivnosti tla iaktivaciju
nepristupanih hraniva utlu.
Hortikulturni pijesak
isti,kremeni isterilizirani pijesak , koji semijea stlom za lonanice radi
bolje aeracije idrenae,najeezasukulente ikaktuse.
eljezni sulfat zelenagalica
sadri 20%Fei11.5%S
Koristi sekod nedostatka eljeza (uklanja Feklorozu)ikao umjereno
sredstvo za zakiseljavanje karbonatnih ineutralnih tala.
19.04.2013.
3. tvarikojepoveavajutemperaturupovrinetla(npr.mal
bitumenskihemulzija)
4. tvarikojepoveavajukapacitetzamjenekationa(npr.
emulzijesasvojstvimajakihkiselina,glina,zeolit)
5. tvarikojestabilizirajustrukturuobraenogtlailake
prodiranjekorijena
svinavedenikondicioneripoveavajustabilnostagregata
iakopostojerazlikeunjihovojefikasnostiifitotoksinosti
URHkakvoapoboljivaatlareguliranajeZakonomognojivimai
poboljivaimatla(NN163/03)
Ugljena praina
koriste seestice promjera 0.151.25mmza odstranjivanje
razliitih oneiivaa tla ivode (toksine tvari,organske otopine,
kao npr.nafta,boje,mirisi,kiseline,soliitd.).
Gips (CaSO4 x2H2O)
koristi sekao sulfatno sredstvo za kalcizaciju tla,bez podizanja
pHvrijednosti,neutralizira alkalnost tla izazvanu suvikom
natrija,poboljava strukturu (aeraciju iupijanje vode)jer uklanja
natrij izamjenjuje ga skalcijem na adsorpcijskom kompleksu.
Koristi seikao umjereni zakiseljava tla.
Komposti
osimfunkcije gnojiva,imaju iulogu kondicionera sjakim
djelovanjem na strukturu (aeraciju iretenciju vode),boju tla i
poveanje biogenosti tla.
Kalcijev karbonat CaCO3
koristi seza neutralizaciju kiselosti (kalcizaciju),ali utlu djeluje i
kao poboljiva strukture tla.
13
 19.04.2013.

Perlit
Treset
krut,svijetli sitnozrnati materijal (izgledom slian vermikulitu)velike
Tresetpoveavaretencijuvodeutlu(515putanaunesenu
unutranje apsorpcijske povrine.Vulkanskog jepodrijetla,lagan,
masu)iinitlorahlimitoplijim (zbogvelikekoliineorganske
neutralne pHreakcije isterilan.
tvariipoveanogkapacitetazazrakuztamnijuboju).
estosetresetudodajeCaCO3 zasmanjivanjekiselostitla, te
perlitilivermikulit(sekundarniminerali)zapoveanje
adsorptivnihsvojstavaivezivanjemineralnihoblikahranivau
raspoloivomobliku.

Primjenjuje seza poboljavanje strukture (aeracije ivododrivosti tla),

poveanja sorptivnih svojstava,bolju drenau ismanjivanje volumne
teine tla.

Vermikulit
ekstremno lagani,granularni prirodni sekundarni mineral,velike
unutranje apsorpcijske moi,promjera estica oko 0.15mm.
Sadri malo kalija,kalcija imagnezija,akoristi sekao "nosa"
mineralnih oblika hraniva koje postupno otputa te ini tlo
rahlim ilakim poveavajui mukapacitet za zrak ivodu.
Sumpor
Koristi seza zakiseljavanje iflokulaciju tla (slino gipsu)ime se
postie bolja struktura tla (aeracija ivododrivost).
Djeluje toksino na biljke imora sekoristiti najmanje osam
tjedana prije sadnje ili sjetve.

Glaukonit(K,Na,Ca)<1(Al,Fe2+,Fe3+,Mg)2[(OH)2|Al0,35Si3,65O10]
Zeoliti
kondicionersasporodjelujuimgnojidbenimuinkom(K)
Odkondicionera uposljednje vrijeme sve vie seustaklenikoj
prirodnisekundarnimineralproetFeKsilikatimakojisadri510%
ishrani bilja koriste zeoliti,prirodni porozni minerali vrlo velikog
K2 O
ionoizmjenjivakog kapaciteta.
duinagnojivasazeolitimaimaju
produeniefekt(smanjenaopasnost
odispiranjaioneienjaokoline)
zeolitipoveavajuefikasnostfosfornih
gnojiva
smikrognojivima produenodjelovanje

14
 19.04.2013.

Usuvremenoj poljoprivredi malevi sesve vie koriste,posebice u

Malevi
hortikulturnoj proizvodnji.Njihovo znaenje za tlo jeviestruko,jer
Tosusupstratikojisetakoermogusmatratikondicionerimatlajer
utjeu na:
mijenjajuzemljineuvjeteurazliitimvrstamabiljneproizvodnje.
1. poveanje retencije vode
Posebicesekoristeupovrarstvu,voarstvuislinim"malim"
2. zatita tla odisuivanja
proizvodnjama,amnogomanjeuratarstvu.
3. zasjenjivanje izadravanje rasta korova
Malevisupoporijeklu:
4. privlaenje zemljinih crva
organski
5. poveanje temperaturetla uhladnijem periodu vegetacije i
anorganski
6. zatitu tla oderozije (posebno nagnutih terena)
sintetiki

Malevi odprirodnog materijala,osim funkcije prekrivanja tla, SUPSTRATIZABILJNU

razgradnjom oslobaaju hraniva,posebno duik. PROIZVODNJU
Odprirodnih maleva koriste sevrlo razliiti materijali,kao: slama
Premda biljke ive na kopnu iuvodi,sve kulturne biljke su
itarica,sjeno,kora iliedrvea iostali organski otpaci.
kopnene,osim rie (Oryza sativaL.),koja sa kao akvatina
Odanorganskih maleva najee sekoriste sintetike folije razliitih uzgaja uvodi.
svojstava. Osim tla kao supstrati biljne proizvodnje unovije vrijeme koriste
seidrugi:
vodene kulture (hidroponik tehnika)
pjeane kulture (ili dripkultura)
plastoponi
ioniti (sintetike smole),tzv.umjetno tlo
aeroponi

Hranjiveotopine,kaosupstratbiljneishrane,koristeseu Klijanci salate na staklenoj vuni

hidroponima,aprireujuporazliitim"receptima"zavisnood
biljnevrste.
Tonijenovinainproizvodnje(WoodwarduEngleskoj,1699)i
joodvremenaSachsaiKnoppa(1862)poznatesumetode
uzgojauvodenimkulturama,adanassuobogaenenajnovijim
saznanjimaousvajanjuhraniva
Veinibiljakaodgovarastandardnaotopinamakaotoje
Hoaglandbroj2,PennigsfeldiliGericke.
Osmotskitlakhranjivihotopinazauzgojbiljakauhidroponima
obinojeizmeu0.5i1.5bar.
pHvrijednostsemoraeenadziratiiodravatinaoko5.5to
sesmatraoptimalnim.

15
 19.04.2013.

Hidroponskiuzgojkrastavaca

Vertikalnihidroponskiuzgoj

Uzgojbiljakauvelikimhidroponiksustavimanadziranje
automatskimureajimaza:
prilagoavanjekoncentracijehranjivihelemenata,
pHotopine
uvoenjekisikauotopinu(prozraivanje).
Veinahidroponskihnainauzgojakombiniranajesastaklenicima
uznadzortemperature,svjetlosti,vlanostizraka,te
prilagoavanje(poveanje)koncentracijeCO2.
Timejeomoguenuzgojusvimrazdobljimagodinepod
najpovoljnijimuvjetima.
Visinaprinosajeviestrukoveauodnosunapoljskeuvjete,
kakvoaproizvodajevisokaimoguejedetaljnoplanirati
marketingproizvoda.

16
 19.04.2013.

Agregirani hidroponik sustavi su plastini kontejneri (cca 20L)

napunjeni inertnim materijalom visokog retencijskog kapaciteta
za vodu (npr.kamena vuna)koji prua dobar oslonac korijenu.
Mogu imati otvorenu ili zatvorenu cirkulaciju hranjive otopine.
Kontejner sekoristi 2godine,nakon togasesupstrat mijenja ili
sterilizira.
Pogodni su za uzgoj rajice ikrastavca.

Hydroponic Greenhouse

17
 19.04.2013.

Aeroponik tehnika sedosta rijetko primjenjuje jer su toskupi

sustavi,uvijek staklenikog tipa irazliitih konstrukcijskih
rijeenja.
Princip proizvodnje jeuranjanje korijena biljaka uhranjivu
otopinu upravilnim vremenskim razmacima.

AeroponicGardenatChicagoO'HareAirport

18
 19.04.2013.

Biljke su ukorijenjene urastresit sintetiki supstrat,smjetene u

Danassesveeebiljkeuzgajajunatzv.NFT
reetkaste nosae koji su privreni na beskrajnu traku.
(NutrientFilmTechnique)ilihranjivimfilmovima(Cooper,
Traka kruno pomie biljke (priblino jedan okret/sat)tako ana
1960).
donjoj toki korijen sepotapa uhranjivu otopinu.
Takavsustavtemeljisenakrunomstrujanjuhranjiveotopine
Podizanjem prema goreinakon dostizanja gornje toke
(zatvorenisustavbezoneiavanjaokoline)iznadplitkih
sputaju sesjevernom stranom visokog staklenika (>10m)do
bazenaprekrivenihPVCfolijom,malonagnutih(2.5cm/30m),
otopine pasve biljke dobivaju podjednaku koliinu ikvalitetu
bezsupstratazaukorijenjivanje.
svjetlosti.
Temperaturaotopineregulirasena~35oC.

CijenaNFThidroponiksustavaje81500$/ha(bezinvesticijeu
staklenikilaboratorij)uzgodinjuinvesticijuuproizvodnjuod
priblino22000$/ha.

19
 19.04.2013.

Literatura:
VladimiriVesnaVukadinovi (2011).Ishrana bilja.Poljoprivredni
fakultet Osijek
Dami iStevanovi (2007).Agrohemija.Beograd
InternationalFertilizerIndustryAssociation UnitedNations
EnvironmentProgramme (2000):MineralFertilizerUse andthe
Environment

20