Norme knjievnog standardnog jezika: PRAVOPIS, GRAMATIKA I LEKSIKA NORMA(RIJEI)

-kultura-skup pravila uz koje veemo tradicionalno pozitivne sudove, odnosno skup normi ponaanja
uobiajenih u nekom drutvu ili zajednici

-2 znaenja:

1.na dijalektalnoj razini - jezik dijelimo na narjeja koja se potom dijele na dijalekte

2.na normativnoj razini- pravopisna, gramatika, leksika razina

3.kombinacija

Povezanost jezika i dijalekta potrebno je za razumimjevanje, potrebna je jasna norma.

JEZIK

JEZIK - sustav znakova koji slui za komunikaciju

GOVOR-ostvarivanje jezika u izgovoru; stvaranje glasovnih cjelina (rijei, reenica) koje imaju
znaenje, a slue sporazumijevanju

IDIOM-zajedniki naziv za sve jezine sustave (idiolekte, dijalekte, sociolekte, jezike)

-narjeje, argon, poseban govor nekoga kraja

a) idiolekt-ukupnost osobina (profesionalnih, socijalnih, teritorijalnih, psihofizikih i sl.) koje

karakteriziraju govor pojedinca; individualni oblik jezika

b) dijalekt-govor nekog mjesta, pokrajine

c) sociolekt-naziv za jezik odreene drutvene skupine

HRVATSKI JEZIK-junoslavenski idiomi koji su se kroz povijest izgradili u jednu cjelinu. Hrvatski jezik
ima 3 narjeja (kajkavsko, tokavsko, akavsko) i jedan zajedniki knjievni/standardni jezik i
regionalni gradianskohrvatski knjievni jezik

-knjievni/standardni jezik-autonoman (neovisan ), normiran(odreen, propisan) i

polifunkcionalan(hrvatski standardni jezik se definira kao jezik hrvatske polifunkcionalne
komunikacije- na jedan nain funkcionira u znanosti, na drugi u uredu, na trei u novinama, na radiju
i televiziji, na etvrti u knjievnosti i na peti u svakodnevnom govoru)idiom koji slui kao
nadregionalno sredstvo sporazumijevanja. Pojedine znaajke mogu biti razliite u razliitim
komunikacijskim sredinama i povijesnim razdobljima.
-JEZINA NORMA-skup pravila o jezinoj djelatnosti

-KODIFICIRANA NORMA-propisani skup pravila (tono-krivo)

a) pravopisna norma-

b) pravogovorna norma-

c) gramatika norma-

d)leksika norma-

JEZIKOSLOVLJE (LINGVISTIKA)

-znanstveno bavljenje jezikom; interdisciplinarna je znanost (interdiscipliniran-koji se u svom radu

koristi rezultatima vie znanstvenih disciplina; koji se odnosi na vie znanstvenih disciplina ) koja se
bavi prouavanjem jezika, kao i tehnologija za analizu, generiranje i obradu teksta i govora, i
drutvenih, kognitivnih i psiholokih osobina jezika

-gramatika (slovnica

)- dio jezikoslovlja koji se bavi glasovima, jezinim oblicima, njihovoj funkciji u reenicama i drugim
jezinim pravilima

-povijesna gramatika- bavi se povijeu odreenog gramatikog sustava

-leksikograf- pisac rjenika

-leksikolog- prouava rjeniko blago

-deskriptivni (opisni) ili preskriptivni (propisni) opis nekog jezika (povijesna gramatika, povijesno-
poredbena, poredbena, deskriptivna, normativna)

-dijelovi klasine gramatike:

a)fonetika- lingvistiki dio znanosti o jeziku, prouava glasove nekog jezika i njihov izgovor (fon=glas)

b)fonologija-nauk o glasovima ; jezikoslovna disciplina koja prouava jezinu funkciju i ponaanje

govornih jedinica

-lingvistiki dio gramatike koja prouava foneme ili glasove kao razlikovne jedinice

c)morfologija (jezikoslovlje, oblikoslovlje) -pravila o deklinaciji (promjena rijei po padeima) i

konjugaciji (promjena oblika glagola prema licu, broju, vremenu i nainu)

-grana jezikoslovlja koja prouava sustav jezinih oblika, odnosno naina na koji se rijei u nekom
jeziku oblikuju i mijenjaju
d)sintaksa-bavi se prouavanjem odnosa kad se rijei sklapaju u vee cjeline; dio gramatike u kojem
se prouavaju pravila koja upravljaju ustrojem reenica

-podjela lingvistike (jezikoslovlja):

a)semantika- grana lingvistike koja prouava pojedine rijei, njihove oblike i grupacije kao nosioce
odreena znaenja te kao sredstva za oznaivanje predmeta, pojava i odnosa u materijalnom i
duhovnom svijetu; utvruje glavne procese koji vode do promjena u znaenju rijei

b)leksikologija- bavi se prouavanjem rjenikog blaga

c) leksikografija- znanost koja se bavi izradom rjenika

d)etimologija- bavi se podrijetlom rijei

e)stilistika- disciplina koja prouava stil, jezina sredstva i izraajne postupke

PRAVOPIS

-skup pravila koja odreuju na koji nain piemo

-slovopis (pismo, grafija)- popis slova kojima se sluimo; sustav slova (grafema) za biljeenje glasova
(fonema) nekog jezika

-pravopis(ortografija)- pravila o pisanju onoga to govorimo, tj.pravila o pisanju slova (veliko, malo),
razgodaka (interpunkcija u reenici), pravopisnih znakova (razgodci+drugi znakovi kao = ), bjelina
(crtica, naziv za razmak meu rijeima), rijei i reenica

-hrvatski slovopis (Gajica)-posebno latinino pismo s 30 slova, 27 jednoslova, 3 dvoslova/digrafa (d,

nj, lj), 1.troslov za dvoglas/diftong ije?

-izvedena slova s dijakriticima (,,,)- samo u posebnim sluajevima rabe se slova poput x,y,w,q

-hrvatski fonoloki sustav: 32 glasa, ukljuujui dvoglas /ie/ (u lijepa, no ne u dijeta) i slogotvorno /r/
(smrt, rt)

-fonetska transkripcija sagledava kako se pojedini fonemi izgovaraju- pie se u uglatim zagradama
ETIMOLOKI (KORIJENSKI), FONOLOKI I MORFO(NO)LOKI PRAVOPIS

-etimoloki (korijenski) pravopis- uva korijen: obi, mnotvo-mnobstvo, prorotvo-prorobstvo

-srba/srba, glasba, istba (izba), kadca (kaca), mastlo (maslo), svakda (svagda), otca (oca), izupati
(iupati), listje

-morfo(no)loki pravopis- uva morfem_ izupati, podkresati, stanbeni, vrabca, redka, dolazka,
robski, kazalitni, smrtju (smru), rukerda (ruerda), hrvatski, ljudski, Teksas-teksaski, listje ?

-fonoloki pravopis-uva foneme: napici, hrvatski, ljucki, ocijepiti (odcijepiti), kazalini, teksni (tekst-
ni)

DANAS: podiati, potpredsjednik, jedanput, gradski

-fonem- najmanja jezina jedinica koja ima razlikovnu vrijednost, ali nema svoje znaenje

-morfem- najmanja jezina jedinica koja ima razlikovnu vrijednost i svoje znaenje

-grafem (slovo)- najmanja jezina jedinica kojom se oznauje grafem

ETIMOLOKI (KORIJENSKI), FONOLOKI I MORFO(NO)LOKI PRAVOPIS

-etimoloki (korijenski) pravopis- uva korijen rijei

npr. obi, mnotvo- mnobstvo, prorotvo- prorobstvo, srdba/ srba, glasba, istba (izba),

kadca (kaca), mastlo (maslo), svakda (svagda), otca (oca), izupati (iupati), listje

-morfo(no)loki pravopis- uva morfeme

npr. izupati, podkresati, stanbeni, vrapca, redka, dolazka, robski, kazalitni, smrtju (smru), rukerda
(ruerda), hrvatski, ljudski, Teksas- teksaski, listje (?)

-fonoloki pravopis- uva foneme

npr. napici, hrvatski, ljucki, ocijepiti (odcijepiti), kazalini, teksni (tekst-ni)

DANAS: podiati, potpredsjednik, jedanput, gradski

-hrvatski vukovci-sljedbenici Vuka Karadia; uveli morfoloki nain pisanja

-morfoloko pravopisno naelo- po njemu se rije natporunik pie slovom d (nadporunik)

- fonoloko pravopisno naelo prema njemu se rije natporunik pie slovom t, kako ju i
izgovaramo (natporunik)

-derivacijska morfologija- bavi se odnosima tipa:

Uitelj- ica

Uitelj- ev (pridjev izveden od imenice, nema gramatiki oblik)

Uitelj- em

Zagreb- zagrebaki (zagrebaki nije gramatiki oblik imenice Zagreb)

-fleksijska morfologija:

Zagreb- Zagrebom (deklinacija)

mlka- reformacija Ljudevita Gaja, tako se pie u 1.polovici 19.st.

mlieko, diete- tako se pie u 2.polovici 19.st.

-1891. pravopis Ivana Broza- uvodi dodatno j koje se zadralo do danas (dijete, mlijeko)

-1937. ele natrag vratiti mlieko, diete

-1945. Pravopis Zagrebake filoloke kole nazivali su ustakim pravopisom

-povjestni- Zagrebaka filoloka kola zadravala je t u pisanju; nije bilo jednaenja po zvunosti ili
mjestu tvorbe ni izbacifanja fonema f u govoru

-prema Zagrebakoj filolokoj koli: zadatak- zadatci

-Zagrebaka filoloka kola imala je morfo(no)loki pravopis

-fonoloki pravopis- orijentiran prema izgovornom naelu

-do Novosadskog dogovora hrvatski knjievnici rije neu pisali su rastavljeno, a kasnije je piu
sastavljeno
TRANSKRIPCIJA, TRANSLITERACIJA, GRAFIJA HAZU

-transkripcija- reprodukcija teksta s pomou drugoga slovopisa i pravopisa, npr. odca- oca

-transliteracija- doslovno prenoenje slova iz jednog slovopisa u drugi slovopis, npr. - odca

-fonoloka transkripcija- fonem- predodba o glasovima vlastitoga jezika, glas uope:

/lovac bi uhvatio/, /Anka/, /odstupiti/
-budui da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz fonoloke osobine jezika, jezikoslovci
rabe specijalne sustave fonolokih simbola za transkripciju fonema i njezinih alofona
(npr. meunarodnu fonetsku abecedu)
-uobiajeno je oznaiti fonoloku transkripciju kosim zagradama / /.
-fonetska transkripcija- fon- konkretni oblici istoga fonema- alofon:
[lova bi], [ze ga], [aka], [otstupiti]- [oc:stupiti]
-govorni glasovi biljee se pomou fonetske transkripcije
-budui da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz izgovora fonetiari rabe specijalne
sustave fonetskih simbola (npr. meunarodnu fonetsku abecedu)
-uobiajeno je oznaiti fonetsku transkripciju uglatim zagradama [ ]
-grafija HAZU- poseban slovopis nastao za potrebe HAZU, upotrebljava se u znanstvenim
publikacijama: l (lj), (nj) , ()

VIJEE ZA NORMU HRVATSKOG STANDARDNOG JEZIKA

-ministar znanosti, obrazovanja i porta imenovao je 14.travnja 2005. Vijee za normu hrvatskoga
standardnog jezika na elu s akademikom Radoslavom Katiiem
-u odluci o osnivanju stoji da:
-vijee e voditi sustavnu strunu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o aktualnim
nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskog standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji
-vijee e voditi skrb o mjestu i ulozi hrvatskog standardnog jezika s obzirom na proces integracije
Republike Hrvatske u Europsku uniju
-vijee e donijeti rjeenja u svezi s daljnjim normiranjem hrvatskog standardnog jezika, pratiti
jezinu problematiku i utvrditi naela u pravopisnoj normi
-vijee ima savjetodavnu ulogu, nema ovlasti potrebne za kodifikaciju
-zapisnike sa sjednica vjea na normu potraite na http://www.ihjj.hr/ # vijece za normu