Seminarski rad iz predmeta: JAVNE FINANSIJE

Tema: POREZ NA DOBIT

Mentor: Student:
 SADRAJ
UVOD.................................................................................................................................... 4

1. POREZ NA DOBIT ...................................................................................................... 5

1.1. Razlozi za uvoenje i opravdanje za ubiranje poreza na dobit ............................... 6
1.1.1. Opravdanje poreza na dobit teorijeom ekvivalencije ...................................... 6
1.1.2. Opravdanje poreza na dobit teorijom rtve ..................................................... 7
1.1.3. Ekonomsko politiko opravdanje poreza na dobit ....................................... 8
1.1.4. Finansijsko politiko opravdanje poreza na dobit ........................................ 8
1.2. Elementi poreza na dobit ........................................................................................ 8
1.2.1. Porezna osnovica ............................................................................................. 9
1.2.2. Porezni obveznik ............................................................................................. 9
1.2.3. Porezna stopa ................................................................................................. 10
1.2.4. Porezne olakice ............................................................................................ 11
1.3. Sistemi oporezivanja dobiti .................................................................................. 11
1.3.1. Klasini sistem oporezivanja dobiti............................................................... 12
1.3.2. Transmisijski sistemi oporezivanja dobiti ..................................................... 12
1.3.2.1. Sistem pune integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak .......... 13
1.3.2.2. Sistem djelimine integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak . 13

2. POREZ NA DOBIT U FBIH ...................................................................................... 16

2.1. Obveznici poreza na dobit .................................................................................... 16
2.2. Osobe koje ne podlijeu porezu na dobit .............................................................. 16
2.3. Porezna osnovica opte odredbe ........................................................................ 17
2.4. Kapitalni dobici i gubici ....................................................................................... 17
2.5. Porezni gubitak ..................................................................................................... 18
2.6. Porezna stopa ........................................................................................................ 18
2.7. Porezni poticaji ..................................................................................................... 18
2.8. Porez po odbitku ................................................................................................... 19
2.9. Transferne cijene ................................................................................................... 20
2.10. Utvrivanje i naplata poreza na dobit .............................................................. 21
2.11. Kaznene odredbe ............................................................................................. 22

ZAKLJUAK...................................................................................................................... 23

LITERATURA .................................................................................................................... 24
 UVOD

Tema seminarskog rada je porez na dobit. Porez na dobit jest porez to ga trgovaka
drutva plaaju na ostvarenu dobit, tj. na razliku prihoda i rashoda.

Seminarski rad je sastavljen iz slijedeih cjelina:

Uvod
Glavni dio
Zakljuak te
Literatura

Glavni dio rada je sastavljen iz dva poglavlja. Prvo poglavlje se odnosi na porez na dobit
uopteno. Njegov nastanak, razlozi za uvoenje poreza, opravdanja za ubiranje poreza na
dobit, elementi poreza na dobit. Takoer u prvom dijelu su objanjeni i sistemi
oporezivanja dobiti, klasini sistem te transmisijski sistem oporezivanja dobiti.

Drugo poglavlje je bazirano na porezu na dobit u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dat je

pregled zakona o porezu na dobit FBiH, njegovi najbitniji lanovi, porezna stopa, porezni
odbici, obveznici poreza na dobit u FBiH, kao i osobe koje ne podlijeu porezu na dobit u
FBiH. Takoer su objanjene i kaznene odredbe koje sleduju obveznike koji ne ispunjavaju
propise i pravila iz Zakona o porezu na dobit FBiH, a podlijeu istom.

4
 1. POREZ NA DOBIT
Porez na dobit se uvodi poetkom prolog vijeka sa razvojem drutva kapitala, koja
omoguavaju velikom broju investitora da kupovinom dionica investirjau svo kapital kako
u postojee, ako i u noce projekte. Razvojem masovne proizvodnje, drutvo kapitala
ostvaruje visoku dobit a drava uvodi novi poreski mehanizam pored z adobit. Prvi put se
porez na dobit uvodi 1909. U SAD, a zatim 1920. u Njemakoj, Austriji 1934., 1937
godine u Velikoj Britanji.

U ranim fazama bio je dosta slian porezu na dohodak ali se s vremenom poret na dobit
sve vie odvajao od poreza na dohodak kao poseban poreski mehanizam. Danas vie nije ni
sporno da li treba primjenjivai porez na dobit u privredi. On je opte prihvaen i egzistria u
svim poreskim sistemima savremenih drava.

Porez na dobit jest porez to ga trgovaka drutva plaaju na ostvarenu dobit, tj. na razliku
prihoda i rashoda. Taj se porez u drugim zemljama obino naziva porezom na dohodak
trgovakih drutava (corporate/corporation income tax), tj. pravnih osoba, za razliku od
poreza na dohodak koji plaaju fizike osobe (individual/personal income tax).

Jako je specifino pitanje, ko snosi teret samog poreza, pa su miljena razliita ali se
smatra da:
porez na dobit preduzea nastaje kao posljedica postojanja samog drutva
kapitala, to jeste njegovih dioniara koji istovremeno i nose njegov teret
porez na dobit preduzea prevaljuje se unaprijed mehanizmom poveanih cijena
na potroae, koji dakle postaju nosioci poreskog tereta na dobit
teret poreza na dobit preduzea snose i dioniari i potroai i radnici ali pritom
udio svakog od njih nije jednak, a postotni udio ovih triju segmenata podloan
je promjenama
porez na dobit preduzea se smatra naprosto jo jednim trokom koji se
prema tome i prevaljuje, pa ga je neophodno zamijeniti nekim od oblika
potronih poreza.

Znaenje poreza na dobit proizilazi iz socijalnog i ekonomskog znaenja samih poreznih

obveznika, mo pojedinih multinacionalnih ompanija ponekad moe biti jednaka onoj koju

5
imaju neke srednje velike drave. Bitno znaenje koje sa socijalnog i ekonomskog
stanovita ima inauguriranje kooporacije onosno drutva kao oblika poslovanja s pravom
se usporeuje s pronalaskom pare ili elektrike, te je danas moderni privredni razvoj
nezamisliv bez poslovanja organiziranog u drutva u kojima se rad i kapital udruuju radi
postizanja privrednih obostrano korisnih ciljeva. Stoga se navodi miljenje da se drutvo
moe bez ikakva pretjerivanja smatrati centralnom ekonomskom institucijom moderne
zajednice.1

Konano, porez na dobit preduzea titi integritet poreza na dohodak graana. Naime, ako
dobit preduzea nije oporezovana, tada pojedinac moe smanjiti svoju poresku obavezu,
zadravajui dohodak unutar preduzea. Zbog toga, ako se dobit preduzea ne oporezuje,
omogueno je da se vri izbjegavanje plaanja poreza na dohodak graana.

1.1.Razlozi za uvoenje i opravdanje za ubiranje poreza na dobit

Opravdanje upotrebe poreza na dobit preduzea u teoriji se zasniva na :
teoriji ekvivalencije
teoriji rtve
ekonomsko-politikim razlozima za uvoenje poreza na dobit preduzea
finansijsko-politikim razlozima uvoenja poreza na dobit preduzea

1.1.1. Opravdanje poreza na dobit teorijeom ekvivalencije

Ako bi se opravdanje za porez na dobit trailo u sadraju naela usluga za protuuslugu,
onda je s jedne strane neophodno utvrditi koje su to usluge drave koje opravdavaju
oporezivanje primjenom poreza na dobit, a s druge strane dokazati da je ekonomski
rezultat organizacija obveznih na plaanje poreza na dobit ona logina osnova obrauna, na
temelju koje se moe izraunati cijena za usluge to ih prua drava. Ukoliko se u
odreenom porezu vidi protunaknada koja se daje za uslugu drave, potrebno je da iznos
poreza odgovara vrijednosti usluga koje je poreski obveznik dobio od drave.

1
Pechman, J., Federal Tx Policy, The Brookings Institution, Washington DC, 1966., str 99.
6
U finansijskoj teoriji koja opravdanje poreza na dobit vidi u teoriji ekvivalencije postoje tri
vrste relevantnih usluga, i to2:
Davanje pravne osobnosti, u okviru ega drava pojedinim organizacijama daje
samostalnost u pogledu osobnosti, dok je naknada za tu uslugu porez na dobit.
Garancija ograniene odgovornosti, na osnovu ega zapravo porez na dobit postaje
naknada za garanciju odgovornosti.
Upotreba javnih dobara, gdje se polazi od stajalita da usluge ili dobra koja je
proizvela drava uvijek uestvuju u proizvodnji dobara i usluga u privatnom
sektoru.

1.1.2. Opravdanje poreza na dobit teorijom rtve

Kada se porez posmatra kao rtva, raspodjelu poreskog tereta treba ocjenjivati sa stajalita
horizontalne pravednosti, tj.ravnomjernosti u oporezivanju i vertikalne pravednosti. Prema
danas vladajuem stajalitu, kao mjerilo poreske sposobnosti se uzima dohodak, odnosno,
injenica da je dolo da uveanja ekonomske snage.

Ako se prethodno navedeno primjeni na oporezivanje dobiti, samo stajalite moe biti
utemeljeno na dva naina3:
Dokazivanjem da drutva raspolau vlastitom poreskom snagom, koja je razliita i
neovisna o poreskoj snazi fizikih osoba koje ta drutva ine,
Dokazivanjem da drutvo ne raspolae samostalnom poreskom sposobnou, ali da
je oporezivanje drutva potrebno kako bi se osiguralo ravnomjerno oporezivanje
fizikih osoba.

Pri oporezivanju fizikih osoba je na prvom mjestu kao cilj postavljeno jednako
oporezivanje jednakih ekonomskih pretpostavki, to pretpostavlja da se u uslovima jednake
poreske sposobnosti poreski teret treba rasporediti ravnomjerno. Ovaj je cilj razumljiv sam
po sebi sa stajalita pravednosti u oporezivanju, obzirom da se tek ostvarenjem
ravnomjernosti u raspodjeli poreskog tereta postie pravedno oporezivanje.

2
Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001., str. 265
3
Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001., str. 267
7
 1.1.3. Ekonomsko politiko opravdanje poreza na dobit
Porez na dobit se opravdava i argumentima koji svoje utemeljenje nalaze u ekonomskoj
politici, prezentirajui ga kao instrument preraspodjele. Posmatranog s tog aspekta, porez
na dobit bi trebao biti pogodan i potreban instrument kojim bi se mogao kontrolisati veliki
posao, obuzdati se mo menadmenta i ostvariti bolja preraspodjela dohotka i imovine.

Obzirom da ovakav vid poreza na dohodak potencira postojee razlike u raspodjeli dohotka
i imovine, moe se rei da bi integracija poreza na dobit s porezom na dohodak bila iz
mnogo razloga i preporuljiva.

1.1.4. Finansijsko politiko opravdanje poreza na dobit

Ukoliko traimo opravdanje za postojanje poreza na dobit kao samostalnog poreskoh
oblika, moramo obratiti panju na cilj oporezivanja, odnosno, na naelo nediskriminacije
oprezivanjem pravnih i ekonomskih oblika.

U zavisnosti od toga koje e fizike osobe biti optereene iznosima poreza koji se u
zavisnosti od dobiti i plaaju organizacije i dritva, mogu se manifestovati slijedei
uticaji4:
Na promjenu ponaanja organizacije na tritu, tj.prouzrokovanje problema vezanih
sa prevaljivanjem, te
Poresko optereenje osoba koje uestvuju u dobiti ( vlasnici udjela, zaposlenici s
pravom udjela u dobiti, povjerenici s udjeom u dobiti, i sl.).

1.2.Elementi poreza na dobit

etiri su temeljna elementa koji odreuju karakter svakog poreza na dobit:
porezna osnovica,
porezni obveznik,
porezna stopa i
porezne olakice.

4
Colm, G., The Corporation and the Corporate Income Tax in the American Economy, AmecRev,
Vol.XLIV, New York, 1954., str.486
8
 1.2.1. Porezna osnovica
Poreska osnovica predstavlja razliku izmeu oporezivih prihoda i rashoda koji se odbijaju
za tu poresku godinu. Oporezivi prihodi su svi ostvareni prihodi bilo po kom osnovu i
obliku, izuzev dividendi i uea u dobiti koje primi pravno lice, prihoda od naplaenih
otpisanih potraivanja ako su u prethodnom periodu bila ukljuena u poresku osnovicu,
prihodi u obliku kamate od hartija od vrijednosti, kamata na depozite, prihod na koje je
plaen porez po odbitku, a koji je platio isplatilac prihoda, i prihod od razmjene ili
transfera i istovrsne imovine.

Poreska stopa koja se primjenjuje na poresku osnovicu u cilju utvrivanja poreske obaveze
iznosi 10%.5 Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika, koja se
utvruje u poreskom bilansu, ako zakonom nije drugaije propisano.

1.2.2. Porezni obveznik

Definicija poreznog obveznika poreza na dobit s jedne je srane jednostavna ali se isto tako
moe rei da je ona daleko od jednostavnog. Ova konstatacija je prihvatljiva stoga to je
teko ne sloiti se s ocjenom o jednostavnosti definicije obveznika ovog poreza, ako se
poreznim obveznikom poreza na dobit oznai drutvo, odnosno organizacija.

Naime, kao organizacije odnosno drutva na koja se moe protegnuti porez na dobit, mogu
se pojaviti ponajprije dvije skupine a to su:
Organizacije odnosno drutva sa pravnom osobenou
Organizacije odnosno drutva koja nemaju pravnu osobenost

I jedno i drugo zbirni su nazivi za razliite pojavne oblike tih organizacija. To i jest
razlogom da i nema jedne jedinstvene znanstveno utemeljene i opeprihvaene definicije
osobe obveznika poreza na dobit, nego se taj problem rjeava unutar svake drave, na
osnovu zakonskih propisa.

5
Sejmenovi , J .,Gligi, J.,Poreski i carinski sistem i politika, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka,
2007.
9
Tako se na primjer poreznim obveznikom u veini drava definiraju6:
drutvo kapitala, potroake zadruge, kao i druge pravne osobe, drutva;
drutvo kapitala, zadruge, i druge pravne osobe, kao i proizvodni programi javno
pravnih korporacija;
domaa trgovaka drutva, zadruge i druga pravna lica, koje se bave djelatnou iz
koje proizlazi dobit i drugo.

1.2.3. Porezna stopa

Visina primjenjene stope kod oprezivanja dobiti ovisi prije svega o odabranom modalitetu
oporezivanja dobiti ali na ukupno optereenje iticaja imaju i drugi elementi kao to su:
Poreztni tretman rasporeene dobiti
Porezni tretman amortizacije
Razliita porezna osloboenja u
Porezne olakice.

Zato pri uporeivanju poreznih stopa u pojedinim dravama kao pokazatelju poreznog
optereenja porezom na dobit, treba voditi rauna i o tome kao i o injenici finansirajul se
lokalne jedinice samouprave prihodima prikupljenim porezom na dobit.

Krajem sedamdesetih godina 20. Stoljea u mnogim dravama stopa poreza na dobit je
sniena. Porezne reforme provedene u mnogim dravama krajem osamdesetih i poetkom
devedesetih godina proteklog stoljea bile su usmjerene, uz ostalo i na pojednostavljene u
oporezivanju dobiti, te pribliavanje visine stope tog poreza maksimalnoj stopi poreza na
dohodak.

Stope poreza na dobit su proporcionalne, to je i razumljivo, jer se oporezivanje drutva

kapitala ne obavlja na osnovi naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi, budui da je
pojam ekonomska snaga vezan uz fiziku osobu.

6
Sejmenovi , J .,Gligi, J., Poreski i carinski sistem i politika, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka,
2007.
10
 1.2.4. Porezne olakice
Osloboenja i olakice pri oporezivanju dobiti redobito su usmjerene na poticanje odnosno
poboljanje i unapreenje poslovnih rezultata obveznika tog poreza, te se daju prema
razliitim kriterijima7:
Prema vrsti djelatnosti
Prema vrsti preduzea
Prema mjestu obavljanja djelatnosti i nekim drugim kriterijima.

Danas u razliitim privredama postoji velik broj poreznih olakica inozemnim ulagaima8:
Porezni praznici
Olakice po osnovu ulaganja
Investicijski krediti
Ubrzana amortizacija
Slobodna amortizacija
Nadoknada carine

1.3.Sistemi oporezivanja dobiti

U savremenim poreskim sistemima primjenjuju se razliiti oblici poreza na dobit. Razlog
tome jeste injenica da pri oporezivanju dobiti na nivou odreenog drutva dolazi do
odreene vrste kolizije s porezom na dohodak, te dolazi do interakcije uinaka koje oba ta
poreza imaju na vlasnike udjela.

Kao rezultat tiga danas postoji nekoliko sistema oporezivanja dobiti, koji su se razvili iz
dva pristupa problematici oporezivanja dobiti, a oni su9:
Klasini pristup na kome se temelji sistem oporezivanja dobiti koji porez na dobit
gradi na stajalitu da li je drutvo pravna osoba razliita od vlasnika udjela, te
Transmisijski pristup koji drutvo posmatra kao nadogradnju svojih vlasnika.

7
Jeli, M., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998.
8
Vitek, L., Porezna konkurencija i njezin uticaj na inozemna ulaganja, Finansijska praksa, 1998., str. 447-
448
9
Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001., str.270
11
 1.3.1. Klasini sistem oporezivanja dobiti
Klasini sistem poreza na dobit polazi od toga da drutvo ima posebu, vlastitu pravnu
osobnost. Pri izraunavanju oporezive dobiti se u praksi ne doputaju nikakvi odbici koji se
vezuju za rasporeenu dobit vlasnika udjela. Naprotiv, ta rasporeena dobit e se
oporezovati jo jednom, i to pri vlasnicima udjela, promjenom poreskih stopa koje se od
vlasnika do vlasnika udjela razlikuju u zavisnosti od iznosa kojeg ine zaprimljeni udjeli
zajedno sa njihovim ostalim prihodima.

Klasini sistem oporezivanja dobiti je neodvojiv dio ekonomskog dvostrukog

oporezivanja. Naime, ukoliko se neka privredna aktivnost obavlja kao obrt, obrtnik e iz
nje ostvarivati dohodak i tako biti obveznik poreza na dohodak. Organizuje li se ta ista
djelatnost kao drutvo sa ogranienom odgovornou, tada se radi o trgovakom drutvu
koje ostvaruje dobit na koju se plaa porez na dobit. Obzirom da e ovakvo drutvo plaati
porez na dobit, a sam obrtnik e plaati pored toga i porez na dohodak, sasvim je oigledno
da je ukupno poresko optereenje kod obrtnika manje.

Pored toga, kada je rije o klasinom sistemu oporezivanja dobiti, tada dolazi do odreene
deformacije naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi. Naime, dohodak se
oporezuje primjenom progresivne tarife, na ijem je vrhu maksimalna poreska stopa. Ako
drutvo kapitala kojem je vlasnik fizika osoba ostvari dobit, ta e dobit biti optereena
ukupnim iznosom poreza (porez na dohodak + porez na dobit) viim nego to je iznosio
poreski dug te osobe da je primjenjena stopa poreza na dohodak koja je u tarifi poreza na
dohodak predviena za osnovice odgovarajue veliine. Dakle, u tom sluaju e vlasnik
udjela biti preoptereen.

1.3.2. Transmisijski sistemi oporezivanja dobiti

Transmisijski sistemi oporezivanja dobiti se mogu podijeliti prema stepenu integracije
drutva i njegovih vlasnika, pa se u tom sluaju razlikuju10:
Sistem pune integracije poreza na dobit s porezom na dohodak, i
Sistem djelimine integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak.

10
Cnossen, S., What Kind of Corporation Tax?, Bulletin, Amsterdam, 1993., str.3
12
 1.3.2.1.Sistem pune integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak
Ako bi se porez na dobit u cjelini, u punom iznosu, integrirao sa porezom na dohodak koji
plaaju vlasnici udjela, tada bi nestalo uzroka za ekonomske efekte koji se u konkurentnoj
trinoj privredi ni u kojem sluaju ne bi smjeli dogaati. Drutvo bi tada postalo samo
transmisija, odnosno, neophodni prolaz, kojim bi dobit ostvarena u drutvu dospjela do
vlasnika udjela, gdje bi bila oporezovana primjenom marginalne poreske stope poreza na
dohodak vlasnika udjela. Pored toga, svejedno je da li je dobit uope rasporeena, a i u
sluaju da jeste, koliko njen dio nije rasporeen.

I rasporeena i nerasporeena dobit se u potpunosti oporezuju, kao da se radi o drutvu

graana, iz ega proizilaze efektivne stope jednake stopama predvienima za odgovarajue
porezne razrede poreza na dohodak. Tada ne dolazi do preoptereenja u oporezivanju.
Naime, kada drutvo ne zadrava dobit, sistem djelimine integracije s punim
uraunavanjem poprima osobine sistema pune integracije. Tada je jasno uoljivo da porez
na dobit poprima karakter pretporeza, koji se onda u potpunosti uraunava u porez na
dohodak. Ako je porez na dohodak na isplaene udjele poreznog obvenzika vlasnika
udjela, vea od iznosa plaenog pretporeza, taj e poreski obveznik doplatiti razliku, a ako
je porez na dohodak na isplaene udjele manji, obveznik ostvaruje pravo na povrat
preplaenog iznosa poreza.

Osnovni nedostatak sistema pune integracije se ogleda u injenici da vlasnici udjela porez
plaaju bez obzira na to da li je dobit rasporeena ili ne, to moe dovesti do nelikvidnosti
vlasnika u sluaju kada se udjeli u dobiti ne isplauju nego se zadravaju u drutvu. Ovaj
se sistem ne primjenjuje u praksi.

1.3.2.2.Sistem djelimine integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak

Sistem djelimine integracije poreza na dobit sa porezom na dohodak se sastoji u tome da
se porez na dohodag integrira samo sa porezom na dobit na rasporeenu dobit. Efekti tog
sistema su u eliminisanju i/ili smanjivanju preoptereenja samo onog dijela dobitikoji je
rasporeen.

13
Djelimina integracija poreza na dobit sa porezom na dohodak se moe tehniki izvesti na
dva nivoa11:
Na nivou drutva,
Na nivou vlasnika udjela.

Integracijom na nivou drutva, preoptereenje poreza se nastoji smanjiti ve na nivou

drutva, to znai da se na razliite naine smanjuju stope poreza na dobit. Glavne
prednosti tog postupka su oekivana vea tanost poreskih prijava i relativno manji broj
korisnika koje treba kontrolisati.

Osnovni nedostatak integracije na nivou drutva potie iz globalizacije finansijskih odnosa,

tj.iz mogunosti da vlasnici drutva budu obveznici poreza na dohodak neke druge drave.
Ako su vlasnici drutva iz druge drave, onda se fiskus drave u koj je sjedite drutva,
odrie dijela prihoda, i to u onoj mjeri u kojoj je ta drava smanjila stopu poreza na dobit.
Ovaj sluaj se najlake moe shvatiti ako se uporedi integracija na nivou drutva i sistem
djeliminog uraunavanja.

Naime, poreenje iznosa ubranog poreza u sluaju kada su vlasnici udjela oporezovani u
dravi u kojoj je sjedite drutva, odnosno, u sluaju kada su obveznici poreza na dohodak
u nekoj drugoj zemlji, pokazuje nedostatke primjene sistema integracije na nivou drutva
posmattrane sa stajalita fiskusa drave u kojoj je sjedite drutva. To je upravo razlog
zbog kojeg se smanjuje broj zemalja koje primjenjuju sistem integracije na nivou drutva.

Isto tako, postoje i stavovi da su transmisijski samo oni sistemi u kojima se prilikom
integracije uzima u obzir tarifa poreza na dohodak fizike osobe koja u konanici plaa
porez. Kako se prilikom integracije na nivou drutva to ne uzima u obzir, u skladu sa tim
stavovima te sisteme ne bi trebalo ubrajati meu transmisijske, nego bi ih trebalo
posmatrati kao klasini sistem kod kojeg se primjenjuje smanjena stopa poreza na dobit.

Ukoliko se primjenjuje integracija na nivou vlasnika udjela, efekti ekonomskog dvostrukog

oporezivanja dobiti drutva se smanjuju nakon to je porez na dobit u potpunosti plaen,

11
Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001., str. 274
14
to znai da se na odreeni nain smanjuje poresko optereenje onog dijela dohotka koji
predstavljaju isplaeni udjeli u dobiti.

Ovo se u praksi sprovodi na dva naina12:

Direktnom primjenom neke nie stope poreza na dohodak na isplaene udjele kada
se neovisno o primijenjenoj progresivnoj tarifi poreza na dohodak, te
Indirektnom metodom, koja podrazumijeva umanjenje definitivnog iznosa poreza
na dohodak.

U oba navedena sluaja se postie svrha primjene sistema integracije, odnosno, ukupno
poresko optereenje (porezom na dobit i porezom na dohodak) uvijek je nie nego kada bi
se primjenio klasini sistem oporezivanja dobiti.

U praksi se susreu i mjeoviti sistemi oporezivanja dobizi i dohotka, kakav je sluaj,

izmeu ostaloga, u Austriji. Naime, tu se ukupna dobit oporezuje porezom na dobit, dok se
udjeli koji se isplauju vlasnicima udjela na nivou drutva, prije svega, oporezuju fiksnom
stopom (u visni od 25%) i tek tako umanjeni ipslauju vlasnicima udjela.

To je ustvari klasini sistem s primjenom sniene stope poreza na dobit na isplaene

udjele. Meutim, ukoliko je visina dohotka poreskog obveznika takva da bi se na nju
trebala primjeniti stopa nia od 25%, preplaeni mu se dio poreza nakon podnoenja
poreske prijave vraa. U tom je sluaju rije o transmisijskom sistemu sa punim
uraunavanjem.

12
Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001., str. 275
15
 2. POREZ NA DOBIT U FBIH13
2.1.Obveznici poreza na dobit
U Federaciji Bosne i Hercegovine, obveznik poreza na dobit je gospodarsko drutvo i
druga pravna osoba rezident Federacije koji gospodarsku djelatnost obavlja samostalno i
trajno prodajom proizvoda i/ili pruanjem usluga na tritu u Federaciji, Republici Srpskoj,
Brko Distriktu Bosne i Hercegovine ili na inozemnom tritu radi ostvarivanja dobiti.

Takoer, obveznikom poreza na dobit se smatra podrunica pravne osobe iz Republike

Srpske i Brko Distrikta, a koja je registrirana na teritoriju Federacije, za dobit koju ostvari
poslovanjem u Federaciji.

Prema Zakonu o porezu na dobit u FBiH, obveznik datog poreza je i i poslovna jedinica
nerezidentne pravne osobe koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriju
Federacije i koja je rezident Federacije, kao i je i nerezident, po osnovi ostvarenog prihoda
od rezidenta Federacije.

2.2.Osobe koje ne podlijeu porezu na dobit

Prema lanu 4, Zakona o porezu na dobit FBiH osobe koje ne podlijeu porezu na dobit su:
Centralna banka Bosne i Hercegovine
tijela dravne, federalne i kantonalne uprave i lokalne samouprave
federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, politike
stranke, sindikati, komore, udruge, dragovoljna vatrogasna drutva, turistike
zajednice, sportska drutva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne
organizacije, pravne osobe kojima je posebnim propisima povjereno vrenje
upravnih poslova iz mjerodavnosti tijela uprave i druge pravne osobe koje su
registrirane za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji i koje ostvaruju
prihode po osnovi: prihoda iz prorauna ili javnih fondova drave, Federacije,
kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda po osnovi sponzorstva ili donacija
u novcu ili naturi, lanarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara,

13
Zakon o porezu na dobit FBiH, Slubene novine Federacije BiH, broj 15/16 od 26.2.2016.,
(https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-porezu-na-dobit-Federacije-BiH.pdf)
16
 osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na trinoj
osnovi.

2.3.Porezna osnovica opte odredbe

lan 7. Zakona o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine je definisao poreznu
osnovicu. Porezna osnovica utvruje se u poreznoj bilanci, usklaivanjem rashoda i
prihoda i kapitalne dobiti/gubitka iskazanih u financijskim izvjeima, na nain propisan
Zakonom o porezu na dobit FBiH.

Porezna osnovica se izraunava kao dobit iskazana u finansijskom izvjeu uveana za

porezno nepriznate rashode i druge porezno nepriznate stavke, i umanjena za neoporezive
stavke, sukladno Zakonu o porezu na dobit FBiH. Iznos poreza na dobit se izraunava
mnoenjem porezne osnovice stopom poreza na dobit.

2.4.Kapitalni dobici i gubici

Kapitalnim dobitkom smatra se pozitivna razlika izmeu vrijednosti imovine koju
obveznik ostvari iz prodaje, tj. drugim prenosom uz naknadu i knjigovodstvene vrijednosti:
1. Stvarnih prava na nepokretnostima
2. Trajnog prava korienja i prava gradnje na gradskom graevinskom zemljitu
3. Prava industrijske svojine
4. Opreme
5. Ostale stalne imovine, izuzev hartija od vrijednosti

Negativna razlika je kapitalni gubitak. Prodajna vrijednost se smatra ugovorena vrijednost

ili trina vrijednost, koju utvruje nadleni poreski organ, ako ocijeni da je ugovorena
vrijednost nia od trine. Kapitalni dobici odnosno gubici u cjelini se ukljuuju u
oporezivu dobit obveznika.

Obveznik je duan da u poreskom bilansu posebno iskae kapitalne dobitke i gubitke.

Dobit obveznika u toku likvidacije utvruje se uporeivanjem neto imovine obveznika na
poetku i na kraju postupka likvidacije.

17
Kapitalni gubitci koji umanjuju poreznu osnovicu u razdoblju u kojem su iskazani smatraju
se svi oni iznosi koji izravno umanjuju akumuliranu ili tekuu dobit u bilansu stanja,
sukladno raunovodstvenim propisima.

2.5.Porezni gubitak
lan 25. Zakona o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine je definisao pojam i
odredbe poreznog gubitka. Ako se prilikom utvrivanja osnovice poreza na dobit u
poreznom bilansuu iskae porezni gubitak, tada se taj porezni gubitak, iskazan u
poreznom bilansu, moe koristiti za umanjenje porezne osnovice u buduim obraunskim
razdobljima, a ne due od pet godina. Porezni gubitak obveznika koji je nastao izvan
teritorija Federacije, u Republici Srpskoj ili Brko Distriktu, kao i porezni gubitak koji je
nastao u inozemstvu ne priznaje se.

2.6.Porezna stopa
Stopa poreza na dobit u BiH, bez obzira na entitetske propise je jedinstvena i iznosi 10%,
ali je porezna osnova bitno drugaija, pa se ne moe rei da je sistem oporezivanja dobiti
jedinstven, ujednaen ili harmoniziran.

2.7.Porezni poticaji
Uobiajno je miljenje da onaj ko ne plaa poreze neto , izbjegava, neprikazuje prihod, ne
vodi poslovne knjige itd. Ali, ne mora biti tako. Svaki poreski sistem, pa tako i na daje
mogunosti za neplaanje poreza. Te mogunosti su date u vidu odreenih olakica,
poticaja, umanjenja, kako god da ih nazovete. Meutim, treba poznavati propise da bi se
znalo koje su to olakice i, to je moda najbitnije, koji su (tano) uslovi da bi se iste mogle
koristiti. I jedna bitna napomena vaee olakice umanjuju poreznu osnovicu (ono na ta
primjenjujemo stopu poreza), a ne poreznu obavezu.

Zakon o porezu na dobit FBiH je regulisao i ovaj segment. On je regulisan lanovima 36.,
37., 38., 39. te lanom Zakona o porezu na dobit FBiH 40. Porezni obveznik ima pravo na
umanjenje plaanja poreza na dobit po osnovi investiranja sukladno uvjetima propisanim
Zakonom o porezu na dobit FBiH. Poreznom obvezniku koji izvri investiranje iz vlastitih
sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti vie od 50% ostvarene dobiti tekueg

18
poreznog razdoblja, umanjuje se obveza obraunatog poreza na dobit za 30% iznosa u
godini investiranja

Porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto
plae
isplaene novoprimljenim uposlenicima ukoliko ispunjava sljedee uvjete, i to:
trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na razdoblje 12 mjeseci s punim radnim
vremenom i
novoprimljeni uposlenik nije bio uposlen kod poreznog obveznika ili povezane
osobe u prethodnih pet godina.

2.8.Porez po odbitku
Porez po odbitku obraunava se na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem
povremene djelatnosti na teritoriju Federacije, osim prihoda koji se moe pripisati
poslovnoj jedinici nerezidenta u Federaciji.

Porez po odbitku obraunava se po osnovi isplate ili na drugi nain izmirene:

dividende, odnosno raspodjela iz dobiti;
kamate ili njezinog funkcionalnog ekvivalenta po financijskim instrumentima i
aranmanima;
naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva;
naknada za upravljake, tehnike i obrazovne usluge (ukljuujui naknade za
usluge istraivanja trita, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konzalting
usluge);
naknada za zakup po osnovi iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine;
naknada za zabavne i sportske dogaaje;
premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji;
naknada za telekomunikacijske usluge;
ostale naknade za usluge, ali samo za nerezidente iz drava s kojima nema potpisan
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

19
 Plaanju poreza po odbitku ne podlijeu:
kamate na kredite koje daju dobavljai za nabavu opreme za proizvodne
djelatnosti;
kamata na dravne obveznice;
premija osiguranja za reosiguranje od rizika u Federaciji koju plaa
reosiguravatelj koji ima odobrenje za rad od nadzornog tijela.

Porez po odbitku plaa se po stopi 10% a na dividende po stopi 5%. Stopa poreza po
odbitku moe biti i nia u sluaju primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.

2.9.Transferne cijene
Zakonom o porezu na dobit FBiH, definisan je i cio o transfernim cijenama i to lanovima
44., 45. i 46. Porezni obveznik koji sudjeluje u transakciji s povezanom osobom mora
utvrditi svoju oporezivu dobit na nain koji je sukladan naelu izvan dohvata ruke. (

Oporeziva dobit poreznog obveznika koji sudjeluje u jednoj ili vie transakcija s
povezanim osobama sukladna je naelu izvan dohvata ruke ukoliko se uvjeti transakcija s
povezanim osobama ne razlikuju od uvjeta koji bi bili primijenjeni izmeu neovisnih osoba
u usporedivim transakcijama provedenim pod usporedivim okolnostima.

Pojam povezane osobe podrazumijeva bilo koje dvije osobe ukoliko jedna osoba djeluje ili
e vjerojatno djelovati sukladno smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili eljama druge
osobe ili ukoliko obje djeluju ili e vjerojatno djelovati sukladno smjernicama, zahtjevima,
prijedlozima ili eljama tree osobe, bez obzira na to jesu li te smjernice, zahtjevi,
prijedlozi ili elje priopeni. Povezanim osobama smatraju se posebice sljedee osobe:
brani i izvanbrani drug, potomci usvojenici i potomci usvojenika, roditelji,
usvojitelji, braa i sestre i njihovi potomci, djedovi i bake i njihovi potomci kao
braa i sestre i roditelji branog ili izvanbranog druga;
pravna osoba i svaka fizika osoba koja posjeduje neposredno ili posredno 25 ili
vie postotaka vrijednosti ili broja dionica ili glasakih prava u toj pravnoj osobi;

20
 dvije ili vie pravnih osoba ukoliko jedna fizika osoba ili trea osoba posjeduje
izravno ili neizravno 25 ili vie postotaka vrijednosti ili broja dionica ili glasakih
prava u svakoj pravnoj osobi.

2.10. Utvrivanje i naplata poreza na dobit

Porez na dobit se obraunava na poreznu osnovicu skladno odredbama Zakona o porezu na
dobit FBiH, za porezno razdoblje koje je jednako kalendarskoj godini.

Razrez poreza na dobit vri se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obveze koju je
utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik. Razrezom se smatra i unos u
evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze utvren kontrolom obveznika, odnosno
obradom njegove porezne prijave i usklaivanjem podataka iz porezne bilance.

Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze koju je
Porezna uprava utvrdila na temelju podataka iz porezne prijave koju je ona podnijela uime
obveznika. Razrez poreza se ponitava ili mijenja ukoliko Porezna uprava odredi da se
razrez moe izmijeniti ili ponititi ili kada ovlateni slubenici Porezne uprave rjeenjem
naloe uplatu dodatno utvrene porezne obveze na temelju izvrenog nadzora.

Porezni obveznici duni su pravilno i tano popunjenu poreznu prijavu podnijeti

mjerodavnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave u roku 30 dana po isteku roka
propisanog za podnoenje godinjih financijskih izvjea.

Porezni obveznik tokom godine vri plaanje predujma poreza na dobit u jednakim
mjesenim iznosima. Na iznos poreza na dobit koji nije plaen u zakonom propisanom
roku, porezni obveznik plaa zateznu kamatu na javne prihode. Porezni obveznik ima
pravo na zateznu kamatu na javne prihode u sluaju povrata vie plaenog poreza ili
pogreno uplaenog poreza.

Obveznik ne moe vriti isplate iz dobiti ukoliko na dan isplate ima neizmirenih obveza po
osnovi izravnih poreza i/ili doprinosa ili obveza prema uposlenicima s osnove prihoda od
nesamostalne djelatnosti.

21
Pravo na utvrivanje i naplatu poreza, kamata i trokova prisilne naplate i novanih kazni
izreenih prema Zakonu o poredu na dobit FBiH zastarijeva za pet godina po isteku godine
u kojoj je trebalo izvriti utvrivanje, odnosno naplatu poreza, kamate, trokova prisilne
naplate i novanih kazni.

2.11. Kaznene odredbe

Porezni obveznici koji injenjem ili neinjenjem naprave prekraj u vezi s odredbama
Zakona o porezu na dobit FBiH podlijeu novanoj kazni za prekraje. Ona iznosi izmeu
3000 i 100 000 KM, a bit e im izreena ako14:
ne podnese poreznu prijavu i poreznu bilancu skladno zakonu
ne podnese poreznu prijavu poreza po odbitku sukladno lanku
ne podnese konsolidiranu poreznu bilancu i pojedinane
ne sainjava poreznu
ne podnese pregled
izvri isplatu suprotnu odredbama zakona
ne iskazuje transakcije sukladno naelu izvan dohvata ruke s povezanim osobama
ne vodi poslovnu evidenciju
ne posjeduje dokumentaciju
ne posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama
ne dostavi dokumentaciju Poreznoj upravi na njezin zahtjev

14
Zakon o porezu na dobit FBiH, Slubene novine Federacije BiH, broj 15/16 od 26.2.2016., lan 58
(https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-porezu-na-dobit-Federacije-BiH.pdf)
22
 ZAKLJUAK

Iz svega prethodno prezentiranoga, moglo se uoiti na koji nain zapravo funkcioniu sve
aktivnosti poreskih obveznika, kada je rije konkretno o porezu na dobit. Naime, moe se
rei da se o ovom porezu raspravljalo mnogo ranije, meutim, on je svoju dananju formu
dobio tek u XX stoljeu, dok danas predstavlja jedan od najznaajnijih poreznih oblika.
Meutim, u pogledu ove vrste poreza i danas postoje mnoge nesuglasice, pa je on esto
tema raznih rasprava.

Evidentna je vanost poreza na dobit. Naime, za njega se definitivno moe rei da

predstavlja zapravo osiguranje za porez na dohodak za fizika lica. Ovo proizilazi iz
injenice da bi fizika lica u sluaju odsutnosti poreza na dobit vrlo lako mogla izbjei i
plaanje poreza na dohodak, naravno za fizika lica. Ukoliko se dohodak ulae u drutvo
kapitala, dohodak fizikog lica automatski ulazi u imovinu drutva, te kada nema poreza na
dobit, nema ni pravnog osnova za njegovo oporezivanje.

Neupitna je injenica o postojanju poreza na dobit, meutim, i dalje ne postoji univerzalno

miljenje da li se dobit treba oporezivati ili ne. Openito, miljenja su o ovom pitanju
podijeljena. Postojanje veeg broja moguih oblika poreza na dobit i neujednaena praksa
u primjeni pojedinih od tih oblika u savremenim dravama, u velikoj mjeri svjedoe da
meu tim oblicima poreza na dobit nema jednog koji bi se mogao okarakterisati
superiornijim u poreenju sa svim ostalima.

23
 LITERATURA

1. Cnossen, S., What Kind of Corporation Tax?, Bulletin, Amsterdam, 1993., str.3
2. Colm, G., The Corporation and the Corporate Income Tax in the American
Economy, AmecRev, Vol.XLIV, New York, 1954.
3. Jeli, B., Javne financije, RRIF-plus, Zagreb, 2001.
4. Jeli, M., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998.
5. Colm, G., The Corporation and the Corporate Income Tax in the American
Economy, AmecRev, Vol.XLIV, New York, 1954.
6. Pechman, J., Federal Tx Policy, The Brookings Institution, Washington DC, 1966.
7. Sejmenovi , J .,Gligi, J., Poreski i carinski sistem i politika, Univerzitet za
poslovne studije, Banja Luka, 2007.
8. Vitek, L., Porezna konkurencija i njezin uticaj na inozemna ulaganja, Finansijska
praksa, 1998.
9. Zakon o porezu na dobit FBiH, Slubene novine Federacije BiH, broj 15/16 od
26.2.2016., (https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-porezu-na-dobit-
Federacije-BiH.pdf) (pristupljeno: 03.12.)
10. https://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dobit (pristupljeno: 03.12.)
11. http://chronos.ba/2013/03/porez-0-km-je-moguca-misija/(pristupljeno: 04.12.)

24