Prirucnik Poznavanje Propisa Za Voditelje I Kontrolore

FilipoviI.,BibiD.,PikulaB.,TrobradoviM.

POZNAVANJEPROPISAOTEHNIKIM

PREGLEDIMA,ISPITIVANJUVOZILAI

NAINUOBAVLJANJATEHNIKIH
PREGLEDAVOZILA Sarajevo,
februar,2012

Filipovi I., Bibi D., Pikula B., Trobradovi M.
POZNAVANJE PROPISA O TEHNIKIM PREGLEDIMA,

ISPITIVANJU VOZILA I NAINU OBAVLJANJA TEHNIKIH
PREGLEDA VOZILA
Sarajevo, februar, 2012

SADRAJ
UVOD ........................................................................................... I
1. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI

STANICE ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA ....................... 1
1.1 Objekat stanice za tehniki pregled vozila ......................................... 1
1.2 Oprema za obavljanje tehnikog pregleda vozila ............................. 2
1.3 Struno osoblje na stanici za tehniki pregled vozila ....................... 5
2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA ............................ 6
3. REDOVNI TEHIKI PREGLED VOZILA ............................... 7

3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije.................................. 9
3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ....................... 10
3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ...................................... 10
3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ................................................... 22
3.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu
vozila........................................................................................................ 22
4. VANREDNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ...................... 24
5. PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ................... 25

5.1 Dnevni preventivni tehniki pregled .................................................. 25
5.2 Periodini preventivni tehniki pregled ............................................ 28
5.2.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije ................... 29
5.2.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ........ 30
5.2.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ....................... 30
5.2.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ..................................... 36
5.2.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o
pregledu vozila ........................................................................ 30
6. TEHNIKI PREGLEDI ZA UTVRIVANJE

TEHNIKO- EKSPLOATACIONIH USLOVA ZA VOZILA ... 38
6.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije.................................. 38
6.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ....................... 39
6.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ...................................... 39
6.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ................................................... 40
6.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu
vozila........................................................................................................ 41
7. ELEKTRONSKI DOKAZ O TEHNIKOJ ISPRAVNOSTI

VOZILA ........................................................................................ 43
8. NAIN I METODE PROVJERE TEHNIKE

ISPRAVNOSTI POJEDINIH UREAJA, SISTEMA I
OPREME VOZILA ...................................................................... 48
8.1 Provjera broja asije, broja motora i registarskih tablica .............. 49
8.1.1 Identifikacioni broj vozila (VIN)
(Vehicle Identification Number) ......................................... 49
8.1.1.1 Sadraj, struktura i mjesto postavljanja VIN broja ............ 49
8.1.1.2 Nain i mjesto postavljanja VIN broja ................................ 52
8.1.1.3 Primjeri VIN broja.................................................................. 53
8.1.2 Broj motora.............................................................................. 57
8.1.3 Registarske tablice ................................................................... 59
8.1.4 Primjeri najeih nedostataka sa klasifikacijom ................ 60
8.2 Pregled ureaja za upravljanje.............................................................. 62
8.2.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 62
8.2.2 Nain provjere ......................................................................... 62
8.2.3 Mjerenje traga toka ............................................................... 63
8.3 Pregled ureaja za zaustavljanje........................................................... 66
8.3.2 Nain provjere ......................................................................... 68
8.3.2.1 Vizuelna kontrola .................................................................... 68
8.3.2.2 Funkcinalna kontrola i kontrola dejstva .............................. 73
8.3.2.3 Kontrola dejstva koionih sistema pri ispitivanju
na poligonu .............................................................................. 88
8.3.2.4 Greke i nedostaci koji se mogu uoiti pri pregledu ......... 90
8.4 Pregled ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje
svjetlosnih znakova ............................................................................... 94
8.4.2 Nain provjere ......................................................................... 101
8.4.2.1 Prvjera ureaja za osvjetljavanje ........................................... 104
8.5 Pregled kontrolnih i signalnih ureaja ................................................ 114
8.5.2 Nain provjere ......................................................................... 115
8.6 Pregled ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost .................... 116
8.6.2 Nain provjere ......................................................................... 117
8.7 Pregled ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova i
mjerenje sastava i dimnosti izduvnih gasova..................................... 119
8.7.2 Nain provjere ......................................................................... 120
8.7.2.1 Mjerenje koncentracije ugljen-monoksida (CO) kod
benzinskih motora .................................................................. 120
8.7.2.2 Mjerenje opaciteta/dimnosti kod dizel motora.................. 122
8.8 Pregled motora ....................................................................................... 125
8.9 Pregled elektroureaja i elektroinstalacije .......................................... 126
8.9.2 Nain provjere ......................................................................... 126
8.10 Kontrola buke vozila i pregled ureaja za davanje zvunih
signala ...................................................................................................... 127
8.10.2 Nain provjere ......................................................................... 128
8.11 Pregled opreme i pribora ...................................................................... 129
8.11.2 Nain provjere ......................................................................... 129
8.12 Pregled sistema za prijenos snage ....................................................... 130
8.12.2 Nain provjere ......................................................................... 130
8.13 Pregled asije/koljke te dijelova privrenih za nju ...................... 132
8.13.1 Osnovne zakonske odredbe ................................................. 132
8.13.2 Nain provjere ........................................................................ 132
8.13.2.1 Vrata, pomona vrata i brava vrata ..................................... 132
8.13.2.2 Okvir (asija), tovarni sanduk ............................................... 133
8.13.2.3 Unutranjost kabine i prostora za putnike ......................... 133
8.13.2.4 Ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe ..... 134
8.13.2.5 Zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane vozila................ 135
8.13.2.6 Rezervoar goriva .................................................................... 135
8.13.2.7 sistem elastinog ovjesa ........................................................ 136
8.13.2.8 Blatobrani ................................................................................ 136
8.13.2.9 Branici ....................................................................................... 137
8.13.2.1 0 Prikljuci za vuu vozila .................................................... 138
8.13.2.11 Ureaj za odmrzavanje i odmagljivanje ........................... 139
8.13.2.12 Tokovi i pneumatici .......................................................... 139
8.13.2.1 3 Ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila .............. 140
8.14 Pregled ureaja na poljoprivrednim traktorima i njihovim
prikolicama ............................................................................................. 144
8.15 Pregled ureaja na zaprenom vozilu ................................................. 145
8.16 Radio-frekventne smetnje na vozilima ............................................... 144
8.16.1 Nain mjerenja radio-frekventnih smetnji .......................... 146
PRILOG ........................................................................................ 149
ISPITNA PITANJA ZA VODITELJE I KONTROLORE NA

STANICAMA TEHNIKIH PREGLEDA ................................. 159
I
UVOD
Motorno vozilo se moe koristiti u prometu samo ako je tehniki ispravno, ako je
registrovano i opremljeno u skladu s odgovarajuim propisima.
Osnovni tehniki i eksploatacioni uslovi koje moraju ispunjavati motorna i

prikljuna vozila da bi mogla uestvovati u prometu, naini i termini vrenja
tehnikih pregleda vozila i drugi aspekti bitni za sigurno uestvovanje vozila u
prometu na putevima regulisani su odgovarajuim zakonskim i podzakonskim
aktima.
Relevantni zakonski akti kojima se reguliu pomenute oblasti su:

1. Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini
(Slubeni glasnik BiH, broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10),
2. Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj 28/06, 2/10),
te na osnovu njih doneseni pravilnici i uputstva:

1. Pravilnik o tehnikim pregledima vozila (Slubeni glasnik BiH, broj 13/07,
72/07, 74/08, 3/09, 76/09, 29/11),
2. Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o
ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju
ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima (Slubeni glasnik BiH,
broj 23/07, 54/07),
3. Pravilnik o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih vozila
(Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06, 11/09, 56/10),
4. Pravilnik o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju
pojedine vrste prijevoza (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06,
11/09, 56/10, 79/11),
5. Pravilnik o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za
tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 11/09),
6. Pravilnik o utvrivanju mree i kriterija o broju stanica za tehniki pregled vozila
(Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 11/09),
7. Pravilnik o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehnikih
pregleda i registracije vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06,
11/09),
II
8. Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja, provjeri strunosti i

polaganju strunih ispita za voditelje stanica tehnikog pregleda i kontrolore
tehnike ispravnosti vozila i provjeri strunosti zaposlenih koji rade na strunim
poslovima tehnikih pregleda vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj
51/06),
9. Pravilnik o naknadama za tehniki pregled vozila i drugim poslovima koji se
obavljaju u stanicama za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije
BiH, broj 51/06, 26/07, 70/07, 4/10),
10. Pravilnik o strunom nadzoru nad radom stanica za tehniki pregled vozila
(Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),
11. Pravilnik o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu
(Slubene novine Federacije BiH, broj 65/06, 18/08, 56/10),
12. Pravilnik o registriranju vozila (Slubeni glasnik BiH, broj 69/09),
13. Uputstvo za popunjavanje elektronskog dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila,
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, august 2009.
Navedeni zakoni i pravilnici su obavezna literatura za polaganje ispita za vrenje

tehnikog pregleda vozila.
Ispravnost zakonom propisanih ureaja i opreme na motornom vozilu i njihova

usklaenost sa propisanim normama utvruje se na osnovu izvrenog tehnikog
pregleda vozila, koji se obavlja u stanicama za tehniki pregled vozila.
1
1. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI

STANICE ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA
Uslovi koje moraju ispunjavati stanice tehnikog pregleda, u pogledu objekta,

opreme, strukture zaposlenih, kao i procedure tehnikog pregleda propisane su
odgovarajuom zakonskim odredbama pravilnicima izdatim od strane tijela
uprave nadlenih za saobraaj. Za obavljanje tehnikog pregleda vozila, stanice za
tehniki pregled vozila moraju imati ovlatenja izdata od strane tijela uprave entiteta
ili Brko Distrikta nadlenih za saobraaj.
1.1 Objekat stanice za tehniki pregled vozila
Tehniki pregled vozila se moe vriti samo u objektu koji ispunjava propisane
uslove za vrenje tehnikog pregleda vozila.
Objekat stanice za tehniki pregled vozila mora biti izgraen u skladu sa vaeim
propisima iz podruja graditeljstva. Objekat mora biti potpuno graevinski
oblikovan, ureene fasade i smjeten tako da je omoguen nesmetan pristup
vozilima.
Stanica tehnikog pregleda vozila mora biti locirana na mjestu koje ima asfaltiran ili
betoniran prikljuak na javnu cestu. Lokacija stanice mora osigurati jednosmjeran
protok vozila koja e se pregledati, uz osiguran prostor za vozila na kojima treba
obaviti pregled, kao i prostor za parkiranje vozila. Ovi prostori ne mogu biti dio
javne ceste. Dio prilazne saobraajnice, ispred ulaza na tehnoloku liniju (do znaka
STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 18 metara.
Izuzetno, ako je tehnoloka linija na stanici tehnikog pregleda projektovana samo
za pregled lakih vozila, dio prilazne saobraajnice ispred ulaza na tehnoloku liniju
(do znaka STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 6,5 m, a
cesta za naputanje objekta stanice najmanje 20 m duine.
Na objektu za vrenje tehnikog pregleda vozila ili na prikladan nain neposredno
uz objekat mora biti istaknut vidljiv natpis Tehniki pregled vozila.
Za obavljanje poslova kontrole tehnike ispravnosti vozila, te obavljanje ostalih

prateih poslova, stanica tehnikog pregleda treba u pravilu biti smjetena u
odvojenom objektu. Ukoliko je stanica smjetena u zajednikom objektu, treba biti
2
fiziki odvojena od prostora u kome se obavljaju aktivnosti koje nisu u vezi funkcije
stanice.
Stanica za tehniki pregled vozila mora imati prostorije za obavljanje tehnikog

pregleda vozila, prostorije za obavljanje drugih djelatnosti u vezi sa tehnikim
pregledima i poslovima vezanim za registraciju vozila, prostorije za arhivu i uvanje
dokumenata i rezultata ispitivanja, te sanitarne prostorije koje su dostupne i
korisnicima usluga.
Prostorije za obavljanje tehnikog pregleda vozila sastoje se od jedne ili vie
tehnolokih linija na kojima se vri ispitivanje tehnike ispravnosti vozila.
Tehnoloka linija je dio stanice sa opremom i postrojenjima na kojima se obavljaju
tehniki pregledi vozila. Tehnoloke linije za tehniki pregled vozila moraju biti
protone, odnosno izvedene tako da vozila ulaze u objekat stanice i naputaju ga po
izvrenom tehnikom pregledu kreui se u istom smjeru. Minimalne dimenzije
jedne tehnoloke linije za tehniki pregled lakih vozila (do 3,5 t najvee doputene
mase) su duina 10 m i irina 5 m, a za pregled tekih vozila (preko 3,5 t najvee
doputene mase) su duina 23 m, a irina 6 m.
Ukoliko stanica ima vie tehnolokih linija za tehnike preglede vozila u zajednikoj
prostoriji, potrebno je irinu objekta prilagoditi irini idue linije. Pri tome irina
jedne tehnoloke linije iznosi najmanje 5,5 m za teka vozila, skupove vozila i
autobuse, odnosno 4,5 m za laka automobile. Na kolovozu ispred ulaza na
tehnoloku liniju mora se nalaziti iscrtana horizontalna zaustavna linija sa natpisom
STOP, a na obije strane kanala, paralelno sa podunom osom kanala, izvuena uta
linija minimalne irine 15 cm.
Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnoloke linije
trebaju iznositi najmanje 4 m irine i 4,2 m visine. Pored vrata za prolaz vozila na
objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena vrata za prolaz osoba.
1.2 Oprema za obavljanje tehnikog pregleda vozila
Za obavljanje tehnikog pregleda vozila stanica tehnikog pregleda mora biti

opremljena savremenom opremom za utvrivanje tehnike ispravnosti vozila sa
raunarskom podrkom (sa internet konekcijom) za automatsku obradu izmjerenih
vrijednosti, njihovo pohranjivanje u bazu podataka i mogunost ispisa rezultata
mjerenja, ukljuujui i grafiki prikaz.
Obavezni mjerni ureaji za kontrolu tehnike ispravnosti vozila koje mora da
posjeduje stanica za tehniki pregled vozila su:
1. Ureaji za kontrolu koionog sistema vozila sa:
a) Valjcima kojima se istovremeno mjeri sila koenja na obodu toka kod motornih
i prikljunih vozila i utvruje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa
ugraenim vagama.
b) Dinamometrom za mjerenje sile pritiska na papuicu radne i pomone konice.
3
c) Mjernim ureajima za mjerenje pritiska zraka u konim instalacijama zranih

konica (samo za teka vozila).
d) Ureaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu.
2. Ureaji za kontrolu svjetlosnih ureaja:
a) Regloskop s ugraenim svjetlomjerom koji omoguuje utvrivanje
podeenosti kratkih i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop
mora biti postavljen na nivelirano postolje sa ugraenom vizirnom napravom.
3. Ureaji za kontrolu emisije izduvnih gasova:
a) Za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova diesel motora koji mora posjedovati
programsku opremu za voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata
mjerenja.
b) Za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, , HC, NOx, CO2)
benzinskih motora koji mora posjedovati programsku opremu za voenje
ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja.
4. Manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima.
5. Fonometar za mjerenje buke vozila i jaine zvuka sirene vozila.
Navedeni mjerni ureaji moraju ispunjavati metroloke uvjete utvrene vaeim

propisima iz oblasti mjeriteljstva i biti tipski odobreni od strane nadlene institucije.
Ovi ureaji moraju biti periodino ispitani ili badareni od strane ovlatene
laboratorije na mjestu tehnikog pregleda, a u skladu sa vaeim propisima iz oblasti
mjeriteljstva. Ispravnost ureaja dokazuje se odgovarajuom potvrdom - certifikatom
i zatitnim znakom-markicom koju izdaje ovlatena laboratorija.
Pored navedenih mjernih ureaja, u obaveznu opremu za na stanici za tehniki

pregled vozila spadaju:
1. Kanal za pregled donjeg postroja vozila koji omoguava pregled vozila u cijeloj
njegovoj duini, minimalne duine 7 m za tehnoloku liniju za pregled lakih
vozila, odnosno minimalne duine 21 m za tehnoloku liniju za pregled tekih
vozila. Kanal mora biti obloen keramikim ploicama, mora imati stepenice bar
sa jedne strane, ugraenu unutranju rasvjetu i jedno pokretno svjetlo. Kanal
mora biti opremljen kanalskom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja
vozila. Ukoliko je tehnoloka linija namijenjena iskljuivo za pregled lakih vozila,
umjesto kanala, tehnoloka linija moe biti opremljena dizalicom sa
integriranom razvlailicom, koja moe podii cijelo vozilo u cilju obavljanja
pregleda.
2. Nagazna ploa za kontrolu usmjerenosti toka.
3. Indikator kvaliteta ili stanja kone tenosti ili ureaj za mjerenje take isparavanja
kone tenosti.
4. Kanalska dizalica.
5. Razvlailica.
6. Kompresor (ili prikljuak na kompresorsku stanicu).
4
7. Uglomjer za mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa kojim se moe tano

utvrditi svaki pojedinani stupanj ugla zakretanja.
8. Uglomjer za mjerenje nagiba prikljuka punjenja gasa na rezervoaru za gas.
9. Pomino mjerilo za mjerenje dubine are gaznog sloja pneumatika ili
dubinomjer.
10. Ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih
vozila.
11. Hronometar.
12. Metar ili metarsku traku minimalne duine 25 m.
13. Indeks (etalon) osnovnih boja.
14. Ureaj za odvoenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku
tehnoloku liniju (ili prostor izmeu njih tako da se moe upotrebljavati na vie
tehnolokih linija).
15. Ureaj za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije (detektor gasa).
16. Optiki ita bar-kodova vozila, povezan sa informatikim sistemom.
17. Minimalno dva klinasta podmetaa za tokove vozila.
18. Sitni automehaniarski alat.
19. Strunu literaturu, zbirku vaeih propisa, procedure za pregled vozila
usklaene sa propisima kojima je reguliran nain obavljanja tehnikog pregleda
koji su na snazi i katalog sa masama praznih vozila.
20. Prikljuak za telefonsku liniju.
Navedena oprema za kontrolu ispravnosti mora biti kompletna i zadovoljavati

neophodne tehniko-tehnoloke uslove.
Pored navedenih ureaja i opreme za kontrolu tehnike ispravnosti vozila, stanice za

tehniki pregled mogu posjedovati:
1. Ureaj za ispitivanje amortizera.
2. Ureaj za simuliranje osovinskog optereenja vozila koja se ispituju.
3. Posebnu tehnoloku liniju za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikala.
4. Ureaj za kontrolu providnosti stakala.
5. Ureaj za kontrolu najvee brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom
brzine.
6. Opremu za badarenje tahografa.
Radnik koji vri tehniki pregled vozila duan je da prije poetka tehnikog pregleda
provjeri ispravnost ureaja i opreme kojima se vri pregled. Ako se neki od mjernih
ureaja pokvari tokom kontrole tehnike ispravnosti vozila, vrilac pregleda mora
prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se ureaj ne popravi, odnosno dok ga
ne pregleda predstavnik ovlatenog preduzea za kontrolu mjernih ureaja.
Za svaki ureaj koji se badari stanica tehnikog pregleda mora voditi evidenciju
koja mora sadravati slijedee podatke: vrsta ureaja, marka i tip ureaja, serijski
broj ureaja, godina proizvodnje, mjerni opseg i klasa tanosti, datum putanja u
5
upotrebu, datum posljednjeg badarenja, podaci o kvaru, potpis i peat odgovorne

osobe ovlatene laboratorije koja je izvrila badarenje.
1.3 Struno osoblje na stanici za tehniki pregled vozila
Stanica tehnikog pregleda treba biti tako organizovana da ima odreenu

organizacijsku cjelovitost (radna jedinica i sl.) koja omoguava samostalnost u radu i
efikasno obavljanje poslova. Stanica tehnikog pregleda mora imati voditelja
stanice, kontrolore tehnike ispravnosti vozila (najmanje dva kontrolora na jednoj
tehnolokoj liniji u jednoj smjeni), te administrativno i ostalo osoblje za struno i
efikasno obavljanje poslova vezanih za rad stanice.
Voditelj stanice tehnikog pregleda, mora ispunjavati propisane uslove u pogledu

strune spreme (dipl. ing. mainstva ili dipl. ing. saobraaja). Kontrolori tehnike
ispravnosti vozila moraju imati najmanje trei stepen strune spreme u oblasti
mehanike i tehnologije cestovnih vozila i imati poloen poseban struni ispit.
Voditelj stanice tehnikog pregleda i kontrolori tehnike ispravnosti vozila moraju

imati poloen poseban ispit za obavljanje tehnikih pregleda vozila, te imati
pozitivan rezultat na provjeri strunosti koja se organizuje svake druge godine.
Voditelj i kontrolori nakon uspjeno poloenog strunog ispita dobijaju licencu, te
peat sa svojim imenom i prezimenom i evidencijskim brojem kojim ovjeravaju
dokumente iz djelokruga svoga rada.
Administrativne poslove moe obavljati osoba koja ima najmanje srednju strunu
spremu i poznaje rad na raunaru.
Pravne osobe u ijem sastavu djeluju stanice za tehniki pregled vozila, kao i osobe
koje rade na poslovima kontrole tehnike ispravnosti vozila dune su postupati u skladu
s odredbama vaeih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na rad stanica za
tehniki pregled vozila i zakonski su odgovorne ako u obavljanju poslova ne postupaju
u skladu sa njima.
6
2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA
Tehniki pregledi vozila mogu biti:

- Redovni tehniki pregled vozila,
- Vanredni tehniki pregled vozila,
- Preventivni tehniki pregled vozila,
- Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila.
Redovni tehniki pregled je tehniki pregled koji se obavlja prije prve registracije i
prilikom produenja registracije i obavezan za sva motorna i prikljuna vozila.
Vanredni tehniki pregled vozila je pregled koji se obavlja po istim uslovima kao i
redovni tehniki pregled, ali mimo predvienog zakonskog roka za obavljanje
redovnog tehnikog pregleda.
Preventivni tehniki pregled je obavezan za sva motorna i prikljuna vozila kojima
se obavlja komercijalni transport robe i putnika (teretna vozila, autobusi, taksi
vozila, rent-a-car vozila, vozila hitne pomoi i slino). Preventivni tehniki pregled
moe biti dnevni i periodini.
Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna i
prikljuna vozila se poduzima u cilju utvrivanja da li vozila ispunjavaju zakonom
propisane tehniko-eksploatacione karakteristike za pojedine vrste prijevoza.
Ako se razliite vrste tehnikih pregleda vremenski podudaraju, izvrie se pregled

vie kategorije, te ako je rezultat pozitivan za ostale preglede e se izvriti samo
ovjera. Pri pregledu prioritet ima tehniki pregled za utvrivanje tehniko-
eksploatacionih uslova za motorna i prikljuna vozila, drugi prioritet ima redovni
tehniki pregled, dok je periodini preventivni tehniki pregled na treem mjestu.
7
3. REDOVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
Redovni tehniki pregled je tehniki pregled koji se obavlja prije prve registracije i
prilikom produenja registracije. Redovni tehniki pregled je obavezan za sva
motorna i prikljuna vozila i u principu se obavlja jednom godinje.
Novoproizvedena vozila podlijeu obavezi obavljanja tehnikog pregleda za prvu
registraciju, a vanost tog pregleda je 24 mjeseca. Vozila koja podlijeu redovnom
tehnikom pregledu svakih est mjeseci su taxi vozila, autobusi, teretna motorna i
prikljuna vozila, vozila auto-kola i rent-a-car vozila, za sluaj da su starija od 5
godina.
Na redovnom tehnikom pregledu vozila utvruje se:
opte stanje i izgled vozila i njegovih dijelova,
da li su dimenzije vozila u dozvoljenim granicama,
postojanje i ispravnost mehanizama i sklopova koji su od znaaja za sigurnu
vonju,
postojanje i ispravnost propisanih ureaja, opreme i oznaka,
jaina buke koju proizvodi vozilo,
emisija izduvnih gasova vozila,
i ostali uslovi propisani za vozila u prometu.
Tehnikim pregledom se provjerava i da li je vozilo prepravljano, kao i da li ima

ugraene ureaje, dijelove ili sklopove zbog kojih bi trebalo vriti posebno
ispitivanje.
Pri obavljanju redovnog tehnikog pregleda vozila postoji propisana procedura koja
se mora potovati i koja se sastoji od slijedeih koraka:
1. Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije,
2. Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila),
3. Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu,
4. Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila.
Redovni tehniki pregled vozila se odvija u skladu sa dijagramom toka prikazanim

na slici 3.1.
8
Sl. 3.1 Dijagram toka tehnikog pregleda vozila

9
Tehnikom pregledu moe se pristupiti samo ako je vozilo isto i nema znaajnog
oteenja boje, ako su mu sklopovi podmazani, ako dubina are na gaznom dijelu
pneumatika zadovoljava propisane uslove, te ako karoserija i staklene povrine nisu
oteene. Tehniki pregled se obavlja na praznom vozilu, osim u sluaju opravdane
nemogunosti da se vozilo isprazni od tereta, pod uslovom da takvim pregledom
nee biti dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme na
stanici. Tehniki pregled se mora izvriti u potpunosti, bez obzira da li je tokom
pregleda utvrena neka neispravnost. Tehniki pregled se ne smije obavljati za
vrijeme dok se ispituje ispravnost ureaja i opreme stanice za tehniki pregled
vozila.
Tehniki pregled vozila, osim za vozila pripadajuih slubi, se nee obaviti ako je
vozilo obojeno ili ima oznake kao policijsko vozilo, vozilo Granine policije BiH ili
vozilo SIPA.
Prilikom kontrole tehnike ispravnosti vozila, vozilom upravlja kontrolor tehnike

ispravnosti. Stranka moe pratiti tok tehnikog pregleda vozila, ali izvan tehnoloke
linije, i na nain koji ne ometa rad kontrolora i ne dovodi bilo koga u opasnost od
povrede.
Za vozila pogonjena gasom, kontrolor detektorom gasa utvruje nepropusnost

ureaja za gas, i to prije nego vozilo ue u objekat.
3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije
Prvi korak pri obavljanju tehnikog pregleda jeste prijem vozila i pregled
dokumenata vozila, pomou kojih se moe dokazati njegovo porijeklo i vlasnitvo.
Stranka na iji se zahtjev obavlja tehniki pregled vozila, duna je voditelju stanice:
Predoiti dokumente koje je izdala nadlena institucija i koji svjedoe o
vlasnitvu i tehnikim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i
ureaja,
Priloiti dokaz o uplati naknade za tehniki pregled vozila,
Predoiti lini identifikacioni dokument (lina karta, paso ili vozaka dozvola).
Ukoliko se radi o novom vozilu, odnosno o vozilu koje ranije nije registrovano, kao
dokaz porijekla slui raun izdat od trgovinske firme koja je prodala vozilo. Ukoliko
se radi o uvezenom vozilu potrebno je posjedovati i carinsku deklaraciju o uvozu
vozila. Za vozilo koje je ve bilo registrovano za dokazivanje porijekla se koristi
potvrda o registracija (saobraajna dozvola). U sluaju kada se radi o
novoproizvedenim vozilima i rabljenim vozilima iz uvoza, prilikom podnoenja
zahtjeva potrebno je priloiti dokaz o izvrenoj homologaciji vozila.
10
3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila)
Prilikom identifikacije vozila se utvruje da li su broj motora i broj asije u

dokumentu o porijeklu vozila identini sa utisnutim brojem na motoru i asiji, kao i
da li su ostali podaci identini sa podacima na vozilu. Ako je vozilo registrovano,
provjerava se i identinost broja na registarskoj tablici sa brojem u potvrdi o
registracija, odnosno saobraajnoj dozvoli.
Ako se prilikom identifikacije vozila utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne
odgovaraju stvarnom stanju na vozilu, tehniki pregled se nee obaviti, a vozilo se
upuuje na utvrivanje tehnikih karakteristika kod institucije ovlatene za
certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove institucije, moe se obaviti
tehniki pregled vozila, a na izdatoj potvrdi o tehnikoj ispravnosti vozila mora se
obavezno oznaiti polje Promjena tehnikih podataka.
Ako se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu
prepravljeni, a vozilo je tehniki ispravno, u potvrdu o tehnikoj ispravnosti se
unosi naznaka da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima, te kratko obrazloenje
podataka koji su sumnjivi.
3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu
Pregledom ureaja, sistema i opreme na vozilu ocjenjuje se njihova sposobnost za

ispravno obavljanje svojih funkcija. Pregled vozila se sastoji od vizuelnog pregleda i
pregleda uz koritenje propisanih ureaja i opreme na stanici.
Vizuelnim pregledom se utvruje stanje karoserije vozila, pneumatika, staklenih

povrina i boje vozila. Kontrolor pregleda i utvruje da li vozilo ima sve propisane
oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li
su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski
izgled. Za registarske tablice se provjerava jesu li originalne i istovjetne na oba kraja
vozila (uz izuzetak vozila koja imaju registarsku tablicu samo na zadnjoj strani
vozila).
Nakon obavljenog vizuelnog pregleda nastavlja se pregled vozila pri kojem se
provjerava i utvruje ispravnost i funkcionalnost ureaja, sistema i opreme na
vozilu. Provjera njihove ispravnosti vri se koritenjem mjernih i kontrolnih ureaja
i opreme na stanici, uporedbom izmjerenih vrijednosti sa zakonski propisanim
vrijednostima. Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom
optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim
uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima
propisane su granine vrijednosti za elemente koji se kontroliu, tako da kontrolor
na stanici tehnikog pregleda sa propisanom opremom moe bez dvoumljenja
odrediti da li pojedini ureaj na vozilu zadovoljava propisanu graninu vrijednost ili
ne. Ako za kontrolisane ureaje i sisteme nema zakonski propisanih vrijednosti,
11
ocjena njihove ispravnosti se vri na osnovu slobodne procjene kontrolora tehnike

ispravnosti.
Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom redovnog tehnikog pregleda

navedeni su u tabeli 3.1. Nain i metode provjere njihove tehnike ispravnosti bie
objanjen u posebnom poglavlju.
Tabela 3.1 Ureaji, sistemi i oprema koji se obavezno provjeravaju prilikom tehnikog
pregleda vozila
Kategorija vozila na kojoj

razlog za neprolazak TP
Neispravnost ureaja je
se ureaj pregleda
Ureaji, oprema Provjerava se
1. SISTEM ZA KOENJE
1.1 Mehaniko stanje i funkcionalnost

previe zategnut,
Nosac pedale radne konice (nona L, M,
1.1.1
komanda) leite izlizano, DA
N
prekomjerno habanje/zazor
prekomjeran ili nedovoljan slobodan hod,
1.1.2 Stanje pedale i radni hod komanda konice se ne otputa pravilno, DA
L, M,
nedostaje neklizajui sloj na pedali N
konice, neuvren ili izlizan
potrebno je previe vremena da se postigne
zrani pritisak/vakuum za efikasan rad
konica,
Vakuumska pumpa ili kompresor i nedovoljan zrani pritisak/vakuum da M,
1.1.3 podri barem dvije upotrebe konice nakon DA
rezervoari N, O
aktiviranja ureaja za upozorenje (ili
pokaziva pokazuje nepouzdanu vrijednost)
istjecanje zraka sto uvjetuje znaajan pad
pritiska ili se uje istjecanje zraka
1.1.4
Indikator ili pokaziva upozorenja o nedostaci ili kvar indikatora/pokazivaa DA M, N
niskom pritisku zranog pritiska
napukao ili oteen ventil, prekomjerno
habanje,
neispravnost kontrolnog ventila,
1.1.5 Runi koni ventil nepouzdana kontrola osovine ventila ili DA
M,
nepouzdanost cijelog ventila, N, O
prekinute veze (vodovi) ili curenje u
sistemu,
nezadovoljavajui rad
12
ruica parkirne konice ne dri dobro,

prekomjerno habanje nosaca ruice ili M,
1.1.6 Parkirna konica, komanda mehanizma zupastog toka, DA N,
preveliko pomjeranje ruice koje ukazuje O
na nepodeenost
oteeni, prekomjerno curenje zraka,
prekomjerno izbacivanje ulja iz
Koni ventili (noni ventili, ventili za
kompresora,
1.1.7 rastereenje, regulatori-razvodnici, DA M, N
relej-ventili) nepouzdan/neodgovarajui oslonac,
izbacivanje kone tenosti hidrauline
konice
neispravan samozatvarajui ventil, M,
1.1.8 Spojnike glave za koenje prikolice nepouzdan/neodgovarajui oslonac, DA N,
prekomjerno curenje O
oteen, zahrao, curi,
M,
odvodni ureaj neispravan,
1.1.9 Rezervoar za zrak pod pritiskom DA N,
neodgovarajui oslonac O
neodgovarajue oznake
servo jedinica oteena ili neefikasna,
glavni cilindar oteen ili curi,
glavni cilindar nepouzdan,
L,
Servo jedinice konice, glavni koni nedovoljna koliina tenosti za koenje, M,
1.1.10
cilindar (hidraulini sistem) nedostaje poklopac na glavnom cilindru, DA
N,
lampica upozorenja o nivou kone O
tenosti oteena ili svijetli,
nepravilan rad ureaja koji pokazuje nivo
kone tenosti
rizik od otkaza ili lomljenja (naprslina), L,
curenje iz cijevi ili veza sa spojnicama, M,
1.1.11 Kruti koni vodovi DA
oteeni ili prekomjerno zahrali, N,
pogreno postavljen O
rizik od otkaza ili lomljenja (naprslina),
oteenja, izloena trenju, kona crijeva L,
prekratka, uvrnuta, M,
1.1.12 Elastini koni vodovi DA
curenja iz crijeva ili spojnica, N,
crijevo se ispupuje pod pritiskom, O
poroznost
L,
prekomjerno habanje, M,
1.1.13 Kone obloge (ploice disk konice) DA
zaprljano (ulje, masnoa, itd.) N,
O
potroenost, naprsline, nepouzdani ili L,
polomljeni, M,
1.1.14 Koni doboi, koni diskovi DA
zaprljani (ulje, masnoa, itd.) N,
nosac konih papua nepouzdan O
13
uad oteena, zapetljana (zamrena),

pohabana ili zahrala,
spoj uzeta ili poluge nesiguran,
Kona elastina uad, poluge, poluge obloga za uze oteena, M,
1.1.15
mehanikog prijenosnog mehanizma bilo kakva ogranienja slobodnog kretanja DA N,
konog sistema, O
bilo kakva nenormalna pomjeranja poluga
mehanikog prijenosnog sistema ukazuju
na neispravnost ili prekomjerno habanje
naprsli ili oteeni, cure,
nesiguran/neodgovarajui oslonac,
Ureaji za aktiviranje konica prekomjerno zahrali, M,
1.1.16 (ukljuujui akumulaciono-oprune prekomjerno kretanje radnog klipa ili DA N,
cilindre ili hidrauline kone cilindre) membrane mehanizma, O
zatitna guma od praine nedostaje ili
previe oteena
neispravnost mehanikog prijenosnog
sistema, M,
1.1.17 Ventili za mjerenje optereenja loa podeenost, DA N,
stegnut, ne radi, O
nedostaje
stegnuti ili nenormalno pomjeranje
M,
(kretanje), prekomjerno habanje ili pogrena
1.1.18 Regulator sile koenja DA N,
podeenost,
O
neispravan
Sistem za dugotrajno koenje (gdje je nesigurne veze ili oslonci
1.1.19 DA M, N
ugraen ili ako se zahtjeva) neispravan
M,
ABS (gdje je ugraen ili ako se
1.1.20
zahtjeva) rad (ispravnost), DA N,
O
1.2 Performanse i efikasnost
neodgovarajua sila koenja na jednom ili

vise tokova,
sila koenja jednog toka je manja od 75%
od najvee izmjerene sile koenja na
drugom toku iste osovine. U sluaju
provjere konica na cesti, odstupanje vozila L,
Performanse i efikasnost radne od prave linije je prekomjerno, M,
1.2.1 DA
konice nema postupne promjene sile koenja, N,
nepravilan odziv konog sistema na bilo O
kom toku,
prekomjerna promjenljivost kone sile
zbog izvitoperenih diskova lli ovalnih
doboa
koni koeficijent
14
konica ne radi na jednoj strani vozila,

sila koenja na bilo kom toku je manja od
70% od najvee izmjerene sile na drugom L,
Performanse i efikasnost pomone toku iste osovine, M,
1.2. DA
konice nema postepene promjene efikasnosti N,
automatski sistem koenja ne radi kod O
prikolica
koni koeficijent
L,
Performanse i efikasnost parkirne funkcioniranje M,
1.2.3 DA
konice koni koeficijent N,
O
L,
Sistem za dugotrajno koenje M,
1.2.4
(ukljuujui motornu konicu) provjera efikasnosti DA
N,
O
2. SISTEM ZA UPRAVLJANJE
iskrivljenost, napuknutost,
privrenost,
2.1 Toak upravljaa (volan) pokidana obloga DA M, N
teko se pomie
prevelika zranost, slobodni hod
privrenost
L, M,
2.2 Stup upravljaa iskrivljenost DA
N
laka pokretljivost
privrenost
zazor (cviljenje, struganje ili lupanje)
2.3 Prijenosni mehanizam upravljaa DA M, N
manete
zauljenost
zazor
2.4 Poluge i zglobovi upravljaa DA M, N
poremeen trag toka
funkcioniranje
stanje elastinih crijeva i remena
2.5 Servo-upravlja DA M, N
zauljenje pumpe
stanje elektromotora
L,
stanje, privrenost
2.6 Amortizer upravljaa DA M,
proputanje ulja N
puknut, iskrivljen
2.7 Graninik ugla zakretanja upravljaa DA L
mogunost nagnjeenja kabla i crijeva
3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
podeenost,
3.1 Kratko svjetlo intenzitet, boja, zamuenost stakla, korozija DA L, M,
sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna N
povezanost s ostalim svjetlima
15
podeenost,
3.2 Dugo svjetlo intenzitet, boja, zamuenost stakla, korozija DA L, M,
sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna N
podeenost,
3.3 Prednje svjetlo za maglu intenzitet, boja, zamuenost stakla, korozija DA M, N
sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna
M,
Pokretno svjetlo (reflektori za
3.4
osvjetljavanje radova) funkcioniranje NE N,
O
3.5 Svjetlo za vonju unatrag intenzitet, boja, poloaj, povezanost s DA
M,
mjenjaem N, O
L,
boja, zamuenost stakla, poloaj, M,
3.6 Prednja pozicijska svjetla uvrenost, meusobna povezanost s DA
N,
ostalim svjetlima O
L,
boja, zamuenost stakla, poloaj M,
3.7 Stranja pozicijska svjetla uvrenost, meusobna povezanost s DA
N,
ostalim svjetlima O
boja, zamuenost stakla, poloaj, M,
3.8 Stranje svjetlo za maglu uvrenost, meusobna povezanost s DA N,
ostalim svjetlima O
M,
3.9 Parkirna svjetla boja, uvrenost NE N,
O
M,
3.10 Gabaritna svjetla boja, uvrenost DA N,
O
L,
M,
3.11 Svjetla registarske tablice boja, uvrenost NE
N,
O
L,
3.12 uta rotacijska ili treptava svjetla boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana NE
M,
vozila N,
O
boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana L,
Plava ili crvena rotacijska ili treptava vozila M,
3.13 DA
svjetla smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim N,
svjetlom O
L,
M,
3.14 Katadiopteri boja, oblik, uvrenost, funkcioniranje DA
N,
O
L,
M,
3.15 Stop svjetla uvrenost, funkcioniranje DA
N,
O
16
L,
M,
3.16 Pokazivai smjera boja, uvrenost, funkcioniranje DA
N,
O
M,
Ureaj za istodobno ukljuivanje svih
3.17
pokazivaa smjera funkcioniranje DA N,
O
4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST
L,
neoteenost, providnost, deformabilnost
M,
4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine slike, funkcionalnost pokretnih prozora, DA
N,
postavljanje folija O
4.2 Brisai i perai vjetrobrana funkcioniranje DA M, N
L, M,
4.3 Vozaka ogledala uvrenost, neoteenost, funkcionalnost DA
N
5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM
korozija, boja, mehanika oteenja, L,

izboenost pojedinih elemenata na M,
5.1 Samonosiva karoserija DA
karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, N,
privrenost svih elemenata na karoseriju O
broj asije L,
5.2 asija korozija, boja, mehanika oteenja, DA
M,
privrenost svih elemenata na asiju, stanje N,
varova, zakovica, vijaka, deformacije O
korozija, boja, mehanika oteenja,
5.3 Kabina izboenost pojedinih dijelova, privrenost
za asiju, privrenost drugih dijelova na
kabinu
izboenost pojedinih dijelova, privrenost M,
5.4 Nadgradnja za asiju, privrenost drugih dijelova na DA N,
nadgradnju (ljestve, arnjevi, stranice O
sanduka)
6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TOKOVI
stanje poluga, mehanike deformacije,

korozija L,
6.1 Poluje ovjesa dodirivanje poluga o elemente karoserije DA
M,
vozila N,
zranost i privrenost stabilizirajuih O
poluga
L,
stanje zglobnih elemenata M,
6.2 Zglobovi ovjesa DA
zranost N,
O
stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i L,
karoseriju M,
6.3 Amortizeri DA
zauljenost, potroenost N,
korozija, mehanika dotrajalost O
17
korozija
mehanika oteenja L,
M,
6.4 Opruge plastina deformacija DA
N,
uvrenost na karoseriju i ovjes O
stanje gumenih dijelova zranih jastuka
zranost u leajevima
6.5 Glavina toka korozija
stanje maneta
korozija L,
6.6 Naplatci - felge mehanika deformacija od udaraca DA
M,
napuknutost N,
nedostajanje vijaka za privrenje na glavinu O
dubina gaznog sloja L,
istovjetnost guma na istoj osovini M,
6.7 Pneumatici DA
odgovarajue karakteristike guma za vozilo N,
stanje bonog dijela gume O
7. MOTOR
L,
7.1 Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M,
N
7.2 Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na DA
L, M,
motoru i mogunost kapanja ulja na cestu N
privrenje, stanje dijelova sistema,
ispucanost visokonaponskih kablova, spoj L, M,
7.3 Sistem za paljenje visokonaponskih kablova sa svjeicama i DA
N
razvodnikom, spojni kablovi senzora
motora
raspletenost sajli, spoj visokotlanih
vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni L, M,
7.4 Sistem za napajanje gorivom DA
kablovi senzora stanja motora N
nepropusnost spremnika goriva i svih
vodova kojima gorivo prolazi
7.5 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost, DA M, N
zategnutost, istroenost
8. BUKA VOZILA
L,
8.1
Buka u mirovanju vozila s upaljenim pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema DA M,
motorom motora N
9. ELEKTRO UREAJI I ELEKTRO INSTALACIJE
L,
ispravan rad bez metalnih zvukova
9.1 Elektropokreta DA M,
privrenost N
iskrenje
9.2 Generator gaenje kontrolne lampice nakon starta
motora
stanje remena
18
privrenost
nepropusnost L, M,
9.3 Akumulator DA
nekorodiranost el. spojeva N
postojanje oduka izvan prostora za putnike
ispravno funkcioniranje L, M,
9.4 Kontakt brava DA
mehaniko oteenje N
izoliranost
L, M,
9.5 Elektrini vodovi uredna poloenost po vozilu DA
N
eventualna rastopljenost izolacije
10. PRIJENOSNI MEHANIZAM
hod papuice kvaila

L, M,
10.1 Kvailo stanje papuice kvaila DA
N
proklizavanje
L,
10.2 Mjenja stanje, privrenost, zauljenost DA M,
N
zranost u zglobovima
stanje maneta
mehanika deformacija L, M,
10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila DA
stanje spojeva N
zauljenost diferencijala
privrenost
zranost
stanje prstenova lanca
istegnue
10.4 Lanac, lananici, remen, remenice DA L
stanje zubaca
podmazanost
privrenost
11. KONTROLNI I SIGNALNI UREAJI
L,
11.1 Brzinomjer s putomjerom funkcioniranje DA M,
N
Kontrolna plava lampa za dugo L, M,
11.2
svjetlo funkcioniranje DA
N
L, M,
11.3 Sirena funkcioniranje DA
N
da li je obavljeno ispitivanje -
certifikat
Tahograf ili nadzorni ureaj (euro- plombiranost
11.4 DA M, N
tahograf) kontrolna markica
iskrivljenost iglica
spoj sa mjenjaem
11.5 Ograniiva brzine kontrolna markica DA M, N
Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa L, M,
11.6
smjera funkcioniranje DA
N
19
L,
Ostali signalni ureaji za kontrolu
M,
11.7 rada pojedinih mehanizama ugraenih funkcioniranje DA
N,
na vozilu
O
12. ISPITIVANJE IZDUVNIH GASOVA MOTORNIH VOZILA
privrenje, nepropusnost, mehanika

12.1 Izduvni sistem oteenost, usmjerenost izduvne cijevi, DA M, N
prednabijanje, toplinska i mehanika zatita
katalizatora, spojni kablovi lambda sonde
privrenje, nepropusnost, filter zraka,
12.2 Usisni sistem prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita DA M, N
motora, spojni kablovi senzora zraka
ispucanost visokonaponskih kablova, spoj
12.3 Sistem za paljenje visokonaponskih kablova sa svjeicama i DA M, N
razvodnikom, spojni kablovi senzora stanja
motora
12.4 Sistem za napajanje gorivom raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova DA M, N
s pumpom i brizgaljkama, spojni kablovi
senzora stanja motora
zatienost od dodira, zauljenost,
12.5 Razvodni mehanizam zategnutost i zadnja izmjena zupastog DA M, N
remena
Vozila BEZ KATALIZATORA -
ispitivanje zapreminskog sadraja
12.6
ugljen monoksida (CO) u izduvnom prevelik CO DA M, N
gasu na brzini vrtnje praznog hoda
Vozila SA KATALIZATOROM -
ispitivanje zapreminskog sadraja
ugljen monoksida (CO) u izduvnom
prevelik CO
12.7 gasu pri povienoj brzini vrtnje i pri DA M, N
brzini vrtnje praznog hoda. neodgovarajui faktor zraka lambda
Izraunavanje faktora zraka lambda
na povienoj brzini vrtnje
DIZEL - ispitivanje srednjeg stepena
12.8
zacrnjenja izduvnog gasa prevelik srednji stupanj zacrnjenja DA M, N
13. UREAJ ZA SPAJANJE VUNOG I PRIKLJUNOG VOZILA
mehanika potroenost,
korodiranost M,
13.1 Mehanika spojnica DA N,
postojanje dodatnog osiguraa O
privrenost za vuno vozilo
ispravna elektrina M,
13.2 Elektrini prikljuak spojnice spojenost DA N,
funkcioniranje O
20
14. OSTALI UREAJI I DIJELOVI VOZILA
izboenost pojedinih otrih predmeta

kvaliteta i vrstoa sjedala,
Unutranjost kabine, sjedala i L, M,
14.1 privrenost DA
prostora za putnike N
unutarnja rasvjeta
rasvjeta instrument table
Ureaj za ventilaciju kabine i
14.2
vjetrobrana grijanje i hlaenje kabine (funkcioniranje) DA M, N
M,
zatvaranje
14.3 Vrata vozila DA N,
zaptivanje O
M,
zatvaranje
14.4 Pokretni prozori i krovovi DA N,
zaptivanje O
postojanje i funkcioniranje
14.5 Brave DA M, N
mehanika oteenost
oznaenost M,
14.6 Izlazi za sluaj opasnosti nezagraenost pojedinim DA N,
predmetima O
postojanje L,
M,
14.7 Blatobrani uvrenost DA
N,
korozija O
postojanje M,
14.8 Branici uvrenost DA N,
korozija O
postojanje
funkcioniranje kopi pojaseva
14.9 Sigurnosni pojasevi DA M, N
neoteenost pojaseva
funkcioniranje brzih spojki pojaseva
Dodatne komande za vozilo kojim
postojanje
14.10 upravlja osoba s tjelesnim DA L, M
nedostacima ispravno funkcioniranje
Kontrola ispravnosti ograniivaa
brzine na motociklima opremljenim
14.11
varijatorskim elementima ispravno funkcioniranje DA M, N
transmisije
15. OPREMA VOZILA
postojanje i adekvatni odabir aparata

15.1 Aparat za gaenje poara DA M, N
provjera roka do kada vrijedi ispitivanje
postojanje
15.2 Sigurnosni trougao
provjera ispravnosti
15.3 Kutija prve pomoi postojanje i urednost materijala DA M, N
15.4 Klinasti podmetai postojanje
eki za razbijanje stakla u sluaju
15.5
nude postojanje DA N
15.6 Rezervne arulje postojanje DA M
21
postojanje, stanje M,
Rezervni toak ili tuba zraka pod
15.7
pritiskom i adekvatno ljepilo postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni DA N,
toak O
M,
15.8 Sajla ili poluga za vuu postojanje, stanje, atestiranost DA N,
O
16. UREAJ ZA GAS
provjera proputanja instalacije gasa, sa

detektorom gasa, prije ulaska vozila u
16.1 Gasna instalacija na vozilu DA M, N
objekat stanice tehnikog pregleda
da li je obavljeno ispitivanje-atest
ig inspekcije nadlene za posude pod
pritiskom
16.2 Rezervoar gasa DA M, N
dokaze o tipskom odobrenju - trajno
utisnuti podaci na rezervoaru
provjera serijskog broja iz atesta -
16.3 Armatura rezervoara gasa prikljuak za pranjenje gasa mora imati DA M, N
zatitnu kapu
provjera serijskog broja iz atesta
16.4 Ispariva gasa (za LPG) DA M, N
uvrenost i veza sa asijom
pogodnost poloaja
privrenost, spojni element
16.5 Regulator pritiska DA M, N
iskrivljenost, napuknutost
funkcioniranje
privrenost, spojni elementi
16.6 Vodovi za gas niskog pritiska iskrivljenost, napuknutost DA M, N
funkcioniranje
privrenost, spojni elementi
16.7 Vodovi za sredstva za grijanje iskrivljenost, napuknutost DA M, N
funkcioniranje
privrenje
stanje dijelova
16.8 Elektrini ureaji i instalacije DA M, N
ispucalost obloge kablova
spojevi kablova
16.9 Tehniko uputstvo za ureaj za gas nalazi se u vozilu, sadrzaj propisan DA M, N
16.10 Naljepnica sa oznakom gasa nalazi se na vjetrobranskom ili na zadnjem DA M, N

staklu kabine vozila
Rezultati obavljenog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu za

obavljanje tehnikog pregleda vozila (prilog 1). Kontrolni list popunjava kontrolor
tehnike ispravnosti vozila u toku pregleda vozila, a nakon izvrenog pregleda
ovjerava ga potpisom i peatom. Kontrolni list predstavlja dokument i dokaz stanja
vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz ostale dokumente tog
vozila u periodu od pet godina.
22
Na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju vozila, rezultate mjerenje utvrene

na mjernim ureajima, te rezultate koje je kontrolor utvrdio na Kontrolnom listu,
voditelj stanice sainjava Zapisnik o tehnikom pregledu vozila (prilog 2) i ovjerava
ga potpisom i peatom. Zapisnik o tehnikom pregledu vozila predstavlja
dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz
ostale dokumente tog vozila u periodu od pet godina. Zapisnik o tehnikom
pregledu slui kao dokaz o obavljenom tehnikom pregledu vozila. Jedan primjerak
Zapisnika o tehnikom pregledu vozila se predaje podnosiocu zahtjeva za tehniki
pregled.
Poslije tehnikog pregleda vozila pogonjenog gasom, ukoliko su svi dijelovi ureaja
za gas zadovoljili, voditelj ovjerava Karton ovjere tehnike ispravnosti ureaja za
gas (prilog 3).
3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom
Ako se na tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne

moe odmah otkloniti u stanici, ponovljeni tehniki pregled se mora obaviti u roku
od deset radnih dana, na istoj stanici tehnikog pregleda na kojoj je i obavljen
pregled pri kojem je utvrena neispravnost vozila. U tom sluaju se na
ponovljenom tehnikom pregledu provjerava samo ispravnost i funkcionalnost
onih ureaja i opreme ija je neispravnost utvrena, i takav pregled se ne naplauje.
Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u roku
od deset radnih dana, na ponovnom tehnikom pregledu se sa vozilom postupa kao
da ono nije ni bilo na tehnikom pregledu provodi se kompletna procedura
tehnikog pregleda i on se naplauje po punoj cijeni.
Ako kontrolor utvrdi da ureaji za upravljanje vozilom, ureaji za zaustavljanje
vozila ili ureaj za pogon vozila na gas nisu ispravni u tolikoj mjeri da ugroavaju
sigurnost saobraaja na putevima, voditelj stanice je duan obavijestiti najbliu
stanicu MUP-a u cilju iskljuenja ovakvog vozila iz saobraaja.
Zapisnik o tehnikom pregledu vozila se popunjava i za vozila za koja se utvrdi
tehnika neispravnost, a vozilo se registruje i u evidenciji o neispravnim vozilima.
3.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila
Nakon to je pregledom vozila utvrena tehnika ispravnost ispitivanog vozila vri

se ovjera tehnike ispravnosti vozila.
Tehnika ispravnost vozila potvruje se slanjem dokaza o tehnikoj ispravnosti
vozila elektronskim putem nadlenom organu za registarciju vozila. Tehnika
ispravnost vozila se potvruje samo ako se utvrdi da vozilo ima sve propisane i
ispravne ureaje i opremu koji odgovaraju vaeim tehnikim uslovima i
23
standardima koji se primjenjuju u BiH. Dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila sadri

podatke o vrsti zahtjeva po kojem je obavljen tehniki pregled, identifikacijske
podatke o vozilu, podatke o vlasniku i korisniku vozila, tehnike podatke o vozilu,
te eventualne napomene.
Stanica za tehniki pregled vozila duna je voditi slijedee evidencije:
o obavljenim tehniki pregledima,
o zapisnicima o tehnikim pregledima vozila,
o iskoritenom kontigentu brojeva elektronskih obrazaca eTP,
o bar-kodu zalijepljenom na vozilo,
o ovjerenim kartonima ovjere tehnike ispravnosti ureaja za gas,
o neispravnim vozilima.
Evidencija obavljenih tehnikih pregleda se vodi u obrascu registra obavljenih

tehnikih pregleda vozila (prilog 4). Ako se registar vodi u obliku knjige, upisivanje
podataka u registar se vri itkim rukopisom hemijskom olovkom. Prepravljanje i
izmjena unesenih podataka nije dozvoljena. U registru obavljenih tehnikih
pregleda vozila ne smiju se nalaziti nepopunjene rubrike, osim rubrike Napomena
i rubrike Registarski broj vozila u sluaju da vozilo nije registrovano. Ukoliko je
pri upisivanju dolo do greke vri se ponitavanje cijelog reda, tako to se iscrtaju
dvije horizontalne linije i u rubriku Napomena upie rije PONITENO.
Poniteni red potpisom ovjerava ovlatena osoba koja je ponitenje odobrila.
Ponovno upisivanje podataka o vozilu koje se pregleda vri se u novi red koji
zadrava redni broj ponitenog reda.
Pri ponovnim pregledima ranije utvrenih tehniki neispravnih vozila, kada se

utvrdi da je vozilo ispravno odgovarajua rubrika u registru obavljenih tehnikih
pregled u kojoj stoji ocjena pregleda podijeli se u dva dijela, u prvom dijelu se upie
rije Ne, a u drugom dijelu rije Da, i u rubrici Napomena upie se datum
ponovljenog pregleda.
Dokumentacije o izvrenim tehnikim pregledima, a koju sainjavaju kontrolni list,

zapisnik o tehnikom pregledu vozila, ispisi rezultata mjerenja i kopije svih
dokumenata nastalih tokom tehnikog pregleda, odlau se u registratore,
hronoloki, prema brojevima iz registra obavljenih tehnikih pregleda.
Dokumente i evidencije o izvrenom tehnikom pregledu vozila stanica tehnikog
pregleda uva u periodu od pet godina.
24
4. VANREDNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
Vanredni tehniki pregled vozila je pregled koji se obavlja mimo predvienog

zakonskog roka za obavljanje redovnog tehnikog pregleda.
Vanredni tehniki pregled vozila obavlja se:

Na zahtjev ovlatene slubene osobe, na najblioj stanici tehnikog pregleda,
ako postoji osnovana sumnja da bi dalja upotreba vozila ugrozila sigurnost
saobraaja, ili vozilo prekomjerno zagauje zrak ili pravi prekomjernu buku.
Nakon saobraajne nezgode ili vanrednog dogaaja koji moe uzrokovati
tehniku neispravnost vozila.
Nakon izvrene ugradnje ili prepravke sklopa ili vie njih od ije ispravnosti
zavisi tehnika ispravnost vozila (ureaji za upravljanje, ureaji za
zaustavljanje, ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila, gasna instalacija i
drugi ureaji koji su vani za sigurnost saobraaja), i nakon obavljenog
certificiranja vozila u roku od 15 dana.
Na zahtjev vlasnika ili vozaa vozila.
Vanredni tehniki pregled vozila se obavlja po istim uslovima i prema istim
procedurama kao i redovni tehniki pregled.
Ako se na vanredno tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo tehniki ispravno,

stanica tehnikog pregleda vozila vlasniku ili korisniku vozila izdaje Zapisnik o
tehnikom pregledu vozila (po istoj proceduri kao i na redovnom tehnikom
pregledu), koje slui kao dokaz tehnike ispravnosti vozila.
Ako se na vanrednom tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo tehniki neispravno,
postupa se po istoj proceduri kao i kod redovnog tehnikog pregleda kada se utvrdi
da je vozilo neispravno (3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom). Ako su
neispravnosti su takvog karaktera da vozilo ugroava sigurnost saobraaja na
putevima, ovlatena osoba koja je vozilo uputila na vanredni tehniki pregled duna
je iskljuiti vozilo iz prometa.
Vanredni tehniki pregled se evidentira u isti registar obavljenih tehnikih pregleda

kao i redovni tehniki pregled, s tim da se u rubriku Napomena naznai da se radi
o vanrednom tehnikom pregledu.
25
5. PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
Preventivni tehniki pregled vozila je obavezan za sva motorna i prikljuna vozila

kojima se obavlja komercijalni transport robe i putnika (teretna vozila, prikljuna
vozila, autobusi, taksi vozila, rent-a-car vozila, vozila hitne pomoi i sl.). Preventivni
tehniki pregled moe biti:
Dnevni,
Periodini.
Dnevni tehniki pregled se obavlja svaki dan, a periodini tehniki pregled prema
utvrenim rokovima, u zavisnosti od vrste vozila.
Kao i kod redovnog tehnikog pregleda, preventivnom tehnikom pregledu moe

se pristupiti samo ako je vozilo isto i nema znaajnog oteenja boje, ako su mu
sklopovi podmazani i bez uoenih nedostataka. Preventivni tehniki pregled vozila
se mora izvriti u potpunosti, bez obzira da li je tokom pregleda utvrena neka
neispravnost. Preventivni tehniki pregled se ne smije obavljati za vrijeme dok se
ispituje ispravnost ureaja i opreme stanice za tehniki pregled.
Ako se periodini tehniki pregled vremenski podudara sa redovnim tehnikim

pregledom ili tehnikim pregledom za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova
za vozila, pristupie se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima tehniki pregled
za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, drugi prioritet ima redovni
Dovoljno je izvriti pregled vieg prioriteta, te ako je rezultat pozitivan za ostale
preglede e se izvriti samo ovjera.
5.1 Dnevni preventivni tehniki pregled
Dnevni preventivni tehniki pregled vozila obavlja se svakog dana prije ukljuivanja
vozila u saobraaj i obavlja ga voza koji e upravljati vozilom. Nakon izvrenog
pregleda vozila, voza potvruje i ovjerava ispravnost vozila svojim potpisom na
putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja due od 24 sata,
voza je duan svakog dana prije ukljuivanja vozila u saobraaj izvriti dnevni
tehniki pregled vozila.
26
Dnevni preventivni tehniki pregled obavlja se vizuelnim putem bez koritenja

ureaja za ispitivanje. Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom
dnevnog preventivnog tehnikog pregleda navedeni su u tabeli 5.1.
Ukoliko voza prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg moe sam otkloniti, duan
je to uiniti prije ukljuivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak takav da ga
voza ne moe sam otkloniti, duan je preduzeti mjere kako bi se nedostatak
otklonio od strane strunog lica ili ovlatene servisne radionice.
Tabela 5.1 Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom dnevnog preventivnog
tehnikog pregleda vozila
Kategorija
vozila na
Ureaji, oprema i dijelovi koji
Nain provjere kojoj se
moraju biti provjereni
ureaj
provjerava
1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE
slobodan hod - vizuelnim
1.1 Toak upravljaa M,N
pregledom, rukom i aktiviranjem
vizuelnim pregledom, rukom i
1.2 Poluge za upravljanje i rukavci M,N
aktiviranjem
1.3 Zakretno postolje prikljunog vozila vizuelnim pregledom O
2 UREAJ ZA ZAUSTAVLJANJE
aktiviranjem u mjestu, po potrebi
2.1 Radna, pomona i parkirna, konica i u pokretu (hod pedale do 2/3 M,N,O
slobodnog hoda)
3 UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
vizuelnim pregledom i
3.1 Kratko svjetlo M,N
aktiviranjem
3.2 Dugo svjetlo M,N
aktiviranjem
3.3 Prednje svjetlo za maglu M,N
aktiviranjem
3.4 Svjetlo za vonju unatrag M,N,O
aktiviranjem
3.5 Prednja pozicijska svjetla M,N
aktiviranjem
3.6 Stranja pozicijska svjetla M,N,O
aktiviranjem
3.7 Stranje svjetlo za maglu M,N,O
aktiviranjem
3.8 Gabaritna svjetla M,N,O
aktiviranjem
Plava ili crvena rotacijska ili treptava vizuelnim pregledom i
3.9 M,N
svjetla aktiviranjem
27
3.10 Katadiopteri vizuelnim pregledom M,N,O

3.11 Stop svjetla M,N,O
aktiviranjem
3.12 Pokazivai smjera M,N,O
aktiviranjem
Ureaj za istodobno ukljuivanje svih vizuelnim pregledom i
3.13 M,N,O
pokazivaa smjera aktiviranjem
4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine vizuelnim pregledom M,N,O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana M,N
aktiviranjem
4.3 Vozaka ogledala vizuelnim pregledom M,N
5. TOKOVI
5.1 Gume i naplatak vizuelnim pregledom M,N,O
6. MOTOR
vizuelnim pregledom i provjerom
6.1 Nivo ulja, rashladne i koione tenosti M,N
stanja
7. ELEKTRO UREAJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM
7.1 Generator, akumulator vizuelnim pregledom M,N

7.2 Remenje, remenice, lanac, lananici vizuelnim pregledom M,N
8.1 Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M,N

8.2 Kontrolne lampe na instrument tabli vizuelnim pregledom M,N
8.3 Sirena M,N
aktiviranjem
Tahograf ili nadzorni ureaj (euro
8.4 vizuelnim pregledom M,N
tahograf)
8.5 Ograniiva brzine aktiviranjem M,N
Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa vizuelnim pregledom i
8.6 M,N
smjera aktiviranjem
Ostali signalni ureaji za kontrolu rada
8.7 pojedinih mehanizama ugraenih na vizuelnim pregledom M,N,O
vozilu
9.1 Mehaniko kvailo vizuelnim pregledom M,N,O

9.2 Elektrini prikljuak kvaila vizuelnim pregledom M,N,O

Unutranjost kabine, tovarni sanduk,
sjedala i prostor za putnike
28
Ureaj za ventilaciju kabine i

vjetrobrana
10.3 Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M,N,O
10.4 Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M,N,O
10.5 Brave vizuelnim pregledom M,N,O
10.6 Izlazi za sluaj opasnosti vizuelnim pregledom M,N,O
10.7 Blatobrani vizuelnim pregledom M,N,O
10.8 Branici vizuelnim pregledom M,N,O
10.9 Izduvni sistem vizuelnim pregledom M,N
11. OPREMA VOZILA
11.1 Aparat za gaenje poara vizuelnim pregledom M,N,O

11.2 Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M,N,O
11.3 Kutija prve pomoi vizuelnim pregledom M,N
11.4 Klinasti podmetai vizuelnim pregledom N
eki za razbijanje stakla u sluaju
11.5 vizuelnim pregledom M
nude
11.6 Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M,N
Rezervni toak ili tuba zraka pod
11.7 vizuelnim pregledom M,N,O
pritiskom i adekvatno ljepilo
11.8 Sajla ili poluga za vuu vizuelnim pregledom M,N,O
11.9 Zimska oprema vizuelnim pregledom M,N,O
5.2 Periodini preventivni tehniki pregled
Periodini preventivni tehniki pregled vozila obavlja se u zavisnosti od starosne

dobi, vrste i namjene vozila. Periodini tehniki pregled obavlja se u vremenskim
rokovima nakon to vozilo pree propisan broj kilometara od dana prethodno
obavljenog tehnikog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je to dato u
tabeli 5.2.
Ako se periodini tehniki pregled vremenski podudara sa redovnim tehnikim

pregledom ili tehnikim pregledom za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova
za vozila, pristupie se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima tehniki pregled
za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, drugi prioritet ima redovni
Dovoljno je izvriti pregled vieg prioriteta, te ako je rezultat pozitivan za ostale
preglede e se izvriti samo ovjera
29
Tabela 5.2 Period izmeu dva periodina preventivna tehnika pregleda za pojedine vrste
vozila
Starost vozila do 5 Starost vozila od 5 Starost vozila od 10 Starost vozila preko

Vrsta vozila
godina do 10 godina do 20 godina 20 godina
ili ili ili ili
vremenski vremensk vremenski vremenski
preeno preeno preeno preeno
period i period period period
km km km km
Autobus i trolejbus
koji saobraa na 6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 6 mjeseci 35.000 90 dana 15.000
relacijama do 60 km
Autobus koji saobraa
na relacijama do 150 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 6 mjeseci 45.000 90 dana 25.000
km
na relacijama do 500 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 6 mjeseci 60.000 90 dana 30.000
km
na relacijama preko 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 6 mjeseci 70.000 -
500 km
Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 6 mjeseci 35.000 90 dana 20.000
Prikljuno vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana -

Putniki automobil
kojim se obavlja taksi
6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 6 mjeseci 25.000 90 dana 15.000
prijevoz i rent-a-car
prijevoz
Teretno motorno
vozilo i vozilo
posebne namjene
najvee dozvoljene
mase manje od 7.500
kg
Teretno motorno
vozilo i vozilo
posebne namjene 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 6 mjeseci 70.000 90 dana 35.000
najvee dozvoljene
mase vee od 7.500 kg
Vozilo hitne pomoi 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 6 mjeseci 20.000 90 dana 15.000
Vozilo za prijevoz
opasnih materija
Vuno vozilo - teglja 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 6 mjeseci 70.000 90 dana 35.000
Procedura obavljanja periodinog preventivnog tehnikog pregleda je identina

proceduri obavljanja redovnog tehnikog pregleda.
5.2.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije
Prvi korak pri obavljanju preventivnog tehnikog pregleda jeste prijem vozila i
pregled dokumenata vozila, pomou kojih se moe dokazati njegovo porijeklo i
vlasnitvo. Stranka na iji se zahtjev obavlja tehniki pregled vozila, duna je
voditelju stanice:
30

ureaja,
5.2.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila)

da li su ostali podaci identini sa podacima na vozilu. Takoer se provjerava se i
identinost broja na registarskoj tablici sa brojem u potvrdi o registracija, odnosno
saobraajnoj dozvoli.
podataka koji su sumnjivi
5.2.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu

ispravno obavljanje svojih funkcija. Pregled vozila se sastoji od vizuelnog pregleda i
pregleda uz koritenje propisanih ureaja i opreme na stanici.

vozila).

31

ispravnosti.
Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom periodinog tehnikog

pregleda navedeni su u tabeli 5.3. Nain i metode provjere njihove tehnike
ispravnosti bie objanjen u posebnom poglavlju.
Rezultati obavljenog periodinog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu

za obavljanje periodinog tehnikog pregleda vozila. Kontrolni list popunjava
kontrolor tehnike ispravnosti vozila u toku pregleda vozila. Kontrolni list
predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se
i uva uz ostale dokumente tog vozila u periodu od pet godina.
Tabela 5.3 Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom periodinog

preventivnog tehnikog pregleda vozila
Kategorija vozila na kojoj

Neispravnost ureaja je
razlog za neprolazak TP
Dijelovi koji moraju biti se ureaj provjerava

Nedostaci
provjereni:
1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE
iskrivljenost, napuknutost, privrenost,

1.1 Toak upravljaa teko se pomie DA M,N
prevelika zranost, slobodni hod
Zakretno postolje prikljunog zranost postolja
1.2 DA O
vozila podmazanost
M,N,
1.3 Poluge i zglobovi upravljaa zranost, iskrivljenost, trag toka DA
O
32
2. UREAJ ZA ZAUSTAVLJANJE
efikasnost (koeficijent koenja)
M,N,
2.1 Radna konica razlika koenja lijevo desno DA
O
skokovit porast sile koenja
efikasnost (koeficijent koenja) M,N,
2.2 Pomona konica DA
razlika koenja lijevo desno O
funkcionalnost
2.3 Parkirna konica stanje sajli (popucanost, zapletenost, DA
M,N,
korozija, svinutost, stanje abica) O
komandni mehanizam - stanje
hod (prevelik ili premalen)
jastui protiv klizanja potroen, nema
ga ili je labav
M,N,
2.4 Komanda radne konice prevelika zranost u zglobnim DA
O
elementima
prevelik otpor pokretanju
proputanje zraka
poluga iskrivljena, slomljena
potroeni zupci za dranje
2.5 Komanda pomone konice otputanjem konice poluga se ne vraa DA M,N
samostalno u poloaj otkoeno
hod (prevelik ili premalen)
proputanje zraka
kruti cjevovod (iskrivljenost,
uvrenost, propusnost, korozija,
spojne glave)
elastina crijeva (uvrenost,
propusnost, ispucanost, bubrenje,
spojne glave)
kompresor (potronja ulja, vrijeme za
postizanje pritiska)
spremnici zraka (korodiranost,
oteenost, loa postavljenost)
kontrolni manometri u kabini
(funkcionisanje)
Elementi prijenosa sile koenja regulator pritiska (funkcionisanje, M,N,
2.6 nepravilno podeeni pritisci, loa DA
(dijelovi zranoga konog sistema) O
postavljenost)
koni cilindri (nije zaptiven,
korodiranost, loa postavljenost)
kono poluje (iskrivljenost, korozija,
nepodmazanost, funkcionalnost, loa
postavljenost)
regulacioni ventili (funkcionalnost,
podeenost, proputanje zraka, korozija,
stanje poluja)
elementi upravljanja i napajanja prikljunog
vozila (odziv i visina pritiska)
elementi ABS sistema (el. vodovi,
senzori, signal ABS lampice)
33
kruti cjevovod (iskrivljenost,

uvrenost, propusnost, korozija,
spojne glave)
elastina crijeva (uvrenost,
propusnost, ispucanost, bubrenje,
spojne glave)
Elementi prijenosa sile koenja vakuum pumpa (oteenost, M,N,
2.7 (dijelovi hidraulinoga konog korodiranost, spoj s motorom) DA
O
sistema)
regulacioni (ARSK) ventili
(funkcionalnost, proputanje ulja,
korozija, stanje poluja)
koni cilindri (nisu zaptiveni,
korodiranost, loa postavljenost
kona tekuina (taka kljuanja)
Elementi prijenosa sile koenja
ispucalost sajli M,N,
2.8 (dijelovi mehanikoga konog DA
sistema) iskrivljenost ili puknue prijenosnih poluga O
M,N,
2.9 Izvrni koni elementi ovalnost DA
O
proputanje zraka
ispucanost crijeva M,N,
2.10 Spojne glave za konicu prikolice DA
prikladna duina crijeva O
stanje zaptivki
3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
podeenost,
intenzitet, broj svjetala, boja,
3.1 Kratko svjetlo zamuenost stakla, korozija sjenila, DA M,N
poloaj, uvrenost, meusobna
podeenost,
3.2 Dugo svjetlo zamuenost stakla, korozija sjenila, DA M,N
podeenost,
3.3 Prednje svjetlo za maglu zamuenost stakla, korozija sjenila, DA M,N
3.4 Svjetlo za vonju unatrag intenzitet, boja, poloaj, povezanost s DA
M,N,
mjenjaem O
broj svjetala, boja, zamuenost stakla,
3.5 Prednja pozicijska svjetla poloaj, uvrenost, meusobna DA M,N
broj svjetala, boja, zamuenost stakla, M,N,
3.6 Stranja pozicijska svjetla poloaj, uvrenost, meusobna DA
O
broj svjetala, boja, zamuenost stakla, M,N,
3.7 Stranje svjetlo za maglu poloaj, uvrenost, meusobna DA
O
34
M,N,
3.8 Gabaritna svjetla broj, boja, uvrenost DA
O
boja, uvrenost, vidljivost sa svih
Plava ili crvena rotacijska ili strana vozila
3.9 DA M,N
treptava svjetla smije li takvo vozilo biti opremljeno
takvim svjetlom
3.10 Katadiopteri broj, boja, oblik, uvrenost, DA
M,N,
funkcionisanje O
M,N,
3.11 Stop svjetla broj, boja, uvrenost, funkcionisanje DA
O
M,N,
3.12 Pokazivai smjera broj, boja, uvrenost, funkcionisanje DA
O
Ureaj za istodobno ukljuivanje M,N,
3.13
svih pokazivaa smjera funkcionisanje DA
O
neoteenost, peat, providnost,
Vjetrobran i druge staklene deformabilnost slike, funkcionalnost M,N,
4.1 DA
povrine pokretnih prozora O
postavljanje folija
4.2 Brisai i perai vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M,N
4.3 Vozaka ogledala uvrenost, neoteenost, DA M,N

funkcionalnost, broj
5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM
izboenost pojedinih elemenata na
5.1 Samonosiva karoserija karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, DA M,N
privrenost svih elemenata na
karoseriju
broj asije
korozija, boja, mehanika oteenja, M,N,
5.2 asija privrenost svih elemenata na asiju, DA
O
stanje varova, zakovica, vijaka,
deformacije
5.3 Kabina izboenost pojedinih dijelova na DA N
karoseriji, privrenost za asiju,
privrenost drugih dijelova na kabinu
izboenost pojedinih dijelova na
karoseriji, privrenost za asiju, M,N,
5.4 Nadogradnja DA
privrenost drugih dijelova na O
nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice
sanduka itd.)
6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TOKOVI
stanje poluga, mehanike deformacije,
korozija
M,N,
6.1 Poluje ovjesa dodirivanje poluga o elemente karoserije DA
vozila
O
zranost i privrenost stabilizirajuih poluga
35
stanje gumenih elemenata M,N,

6.2 Zglobovi ovjesa DA
zranost O
dubina gaznog sloja
istovjetnost guma na istoj osovini
M,N,
6.3 Gume odgovarajue karakteristike guma za DA
O
posmatrano vozilo
stanje bonog dijela gume
7. MOTOR
7.1 Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M,N

zauljenost motora oko svih zaptivki na
7.2 Zauljenost motora motoru i mogunost kapanja ulja na DA M,N
cestu
privrenje, nepropusnost, mehanika
oteenost, usmjerenost izduvne cijevi,
7.3 Izduvni sistem prednabijanje, toplinska i mehanika DA M,N
zatita katalizatora, spojni kablovi
lambda sonde, karakteristika ispuha za
posmatrano vozilo
7.4 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost, DA M,N
zategnutost, istroenost
8. BUKA VOZILA
8.1
Buka u mirovanju vozila s pretjerana buka izduvnog ili usisnog DA M,N
upaljenim motorom sistema motora
9.1 Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M,N

Kontrolna plava lampa za dugo
9.2
svjetlo funkcionisanje DA M,N
9.3 Sirena funkcionisanje DA M,N

da li je obavljeno ispitivanje certifikat
plombiranost
Tahograf ili nadzorni ureaj (euro
9.4
tahograf) kontrolna markica DA M,N
iskrivljenost iglica
spoj sa mjenjaem
9.5 Ograniiva brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M,N
Svjetlosni ili zvuni signal
9.6
pokazivaa smjera funkcionisanje DA M,N
Ostali signalni ureaji za kontrolu
M,N,
9.7 rada pojedinih mehanizama funkcionisanje DA
O
ugraenih na vozilu
mehanika potroenost, korodiranost
M,N,
10.1 Mehaniko kvailo postojanje dodatnog osiguraa DA
O
privrenost za vuno vozilo
ispravna elektrina spojenost, M,N,
10.2 Elektrini prikljuak kvaila DA
funkcionisanje O
36
izboenost pojedinih otrih predmeta

Unutranjost kabine, sjedala i kvaliteta i vrstoa sjedala, privrenost
11.1 DA M,N
prostora za putnike unutarnja rasvjeta
rasvjeta instrument table
11.2
Ureaj za ventilaciju kabine i grijanje i hlaenje kabine DA M,N
vjetrobrana (funkcionisanje)
zatvaranje M,N,
11.3 Vrata vozila DA
zaptivanje O
5.2.4 Postupanje sa neispravnim vozilom
Ako se na periodinom tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a

neispravnost se ne moe odmah otkloniti u stanici, ponovljeni tehniki pregled se
mora obaviti u roku od deset radnih dana. U tom sluaju se na ponovljenom
tehnikom pregledu provjerava samo ispravnost i funkcionalnost onih ureaja i
opreme ija je neispravnost utvrena, i takav pregled se ne naplauje. Stanica
tehnikog pregleda e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac
Zapisnika o periodinom pregledu vozila (prilog 5).
Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u roku

od deset radnih dana, na ponovnom tehnikom pregledu se sa vozilom postupa kao
da ono nije ni bilo na tehnikom pregledu provodi se kompletna procedura
tehnikog pregleda i on se naplauje po punoj cijeni.
Ako kontrolor utvrdi da ureaji za upravljanje vozilom, ureaji za zaustavljanje
vozila ili ureaj za pogon vozila na gas nisu ispravni u tolikoj mjeri da ugroavaju
sigurnost saobraaja na putevima, voditelj stanice je duan obavijestiti najbliu
stanicu MUP-a u cilju iskljuenja ovakvog vozila iz saobraaja.
5.2.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila
Nakon to je pregledom vozila utvrena tehnika ispravnost ispitivanog vozila vri

se ovjera tehnike ispravnosti vozila. Tehnika ispravnost vozila se potvruje
izdavanjem Potvrde o obavljenom periodinom tehnikom pregledu vozila
(prilog 6), te Potvrde o tehnikoj ispravnosti vozila (prilog 7), koje svojim potpisom
i peatom ovjerava voditelj stanice tehnikog pregleda. Potvrda o tehnikoj
ispravnosti vozila slui kao dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila koje podlijee
periodinom tehnikom pregledu i vai 6 mjeseci (do slijedeeg redovnog tehnikog
pregleda).
37
Stanica za tehniki pregled vozila duna je voditi evidenciju o pregledanim vozilima

na periodinom preventivnom tehnikom pregledu. Podatke o izvrenim
periodinim pregledima vozila evidentiraju se u registru obavljenih tehnikih
pregleda vozila (prilog 8). Registar se vodi u obliku knjige ili na raunaru.
Ako se registar vodi u obliku knjige, upisivanje podataka u registar se vri itkim
rukopisom hemijskom olovkom. Prepravljanje i izmjena unesenih podataka nije
dozvoljena. U registru obavljenih tehnikih pregleda vozila ne smiju se nalaziti
nepopunjene rubrike, osim rubrike Napomena i rubrike Registarski broj vozila
u sluaju da vozilo nije registrovano. Ukoliko je pri upisivanju dolo do greke vri
se ponitavanje cijelog reda, tako to se iscrtaju dvije horizontalne linije i u rubriku
Napomena upie rije PONITENO. Poniteni red potpisom ovjerava
ovlatena osoba koja je ponitenje odobrila. Ponovno upisivanje podataka o vozilu
koje se pregleda vri se u novi red koji zadrava redni broj ponitenog reda.
Ako se registar vodi na raunaru, na kraju radnog vremena se moraju odtampati
uneseni podaci za taj dan i ovjeriti svaki list.
Dokumentacije o izvrenim periodinim tehnikim pregledima, a koju sainjavaju

kontrolni list, ispisi rezultata mjerenja i kopije svih dokumenata nastalih tokom
tehnikog pregleda, odlau se u registratore, hronoloki, prema brojevima iz registra
obavljenih tehnikih pregleda.
Dokumente i evidencije o izvrenom periodinom tehnikom pregledu vozila
stanica tehnikog pregleda uva u periodu od pet godina.
38
6. TEHNIKI PREGLEDI ZA UTVRIVANJE

TEHNIKO-EKSPLOATACIONIH USLOVA ZA
VOZILA
Da bi pravno, odnosno fiziko lice moglo obavljati javni prijevoz u cestovnom

prometu (komercijalni transport roba i putnika) mora posjedovati licencu za
obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu. Za dobivanje licence potrebno
je da motorno vozilo, odnosno motorno i prikljuno vozilo, ovisno o vrsti i
karakteru prijevoza, ispunjava uslove iz Pravilnika o tehniko-eksploatacionim
uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza.
Ispunjavanje navedenih uslova, na osnovu izvrenog pregleda, utvruju stanice za
tehniki pregled vozila koje su za to ovlatene od strane tijela uprave nadlenih za
saobraaj.
Na tehnikom pregledu za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna

vozila utvruju se tehnika ispravnost vozila, kao i dodatni uslovi koje treba da
zadovolje motorna vozila prema Pravilniku o tehniko-eksploatacionim uslovima za
vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza.
Ako se tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna

vozila vremenski podudara sa redovnim tehnikim pregledom ili periodinim
preventivnim tehnikim pregledom vozila, izvrie se samo tehniki pregled za
utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova, te ako je rezultat pozitivan za ostale
preglede e se izvriti samo ovjera.
Procedura obavljanja tehnikog pregleda za utvrivanje tehniko-eksploatacionih
uslova za motorna vozila je identina proceduri obavljanja redovnog tehnikog
pregleda, s tim to se dodatno provjerava ispunjenost uslova prema navedenim
pravilnicima.
6.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije
Prvi korak pri obavljanju tehnikog pregleda jeste prijem vozila i pregled
dokumenata vozila, pomou kojih se moe dokazati njegovo porijeklo i vlasnitvo.
Stranka na iji se zahtjev obavlja tehniki pregled vozila, duna je voditelju stanice:
39

ureaja,
Ukoliko se radi o novom vozilu, odnosno o vozilu koje ranije nije registrovano, kao
dokaz porijekla slui raun izdat od trgovinske firme koja je prodala vozilo. Ukoliko
se radi o uvezenom vozilu potrebno je posjedovati i carinsku deklaraciju o uvozu
vozila. Za vozilo koje je ve bilo registrovano za dokazivanje porijekla se koristi
potvrda o registracija (saobraajna dozvola).
6.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila)

da li su ostali podaci identini sa podacima na vozilu. Takoer se provjerava se i
identinost broja na registarskoj tablici sa brojem u potvrdi o registracija, odnosno
saobraajnoj dozvoli.
podataka koji su sumnjivi
6.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu

ispravno obavljanje svojih funkcija, kao i da li ispunjavaju propisane dodatne
uslove.
Prilikom tehnikog pregleda za provjeru tehnike ispravnosti vozila provjeravaju se

ureaji, sistemi i oprema kao i pri redovnom tehnikom pregledu vozila (tabela 3.1).
Pregled vozila se sastoji od vizuelnog pregleda i pregleda uz koritenje propisanih
ureaja i opreme na stanici.
40

vozila).

ispravnosti.
U cilju provjere da li su vozila opremljena u skladu sa Pravilnikom o tehniko-

eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza
dodatno se provjerava postojanje i stanje ureaja i opreme prema navedenom
pravilniku.
Rezultati obavljenog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu za

obavljanje tehnikog pregleda za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za
vozila. Kontrolni list je obrazac koji sadri detaljan popis svih ureaja, sklopova i
agregata vozila iju ispravnost i funkcionalnost kontrolor utvruje prilikom
tehnikog pregleda. Kontrolni list popunjava kontrolor tehnike ispravnosti vozila
u toku pregleda vozila. Kontrolni list predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i
njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz ostale dokumente tog vozila u
periodu od pet godina.
6.4 Postupanje sa neispravnim vozilom
Ako se na tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne

moe odmah otkloniti u stanici, ponovljeni tehniki pregled se mora obaviti u roku
od deset radnih dana. U tom sluaju se na ponovljenom tehnikom pregledu
provjerava samo ispravnost i funkcionalnost onih ureaja i opreme ija je
41
neispravnost utvrena, i takav pregled se ne naplauje. Za neispravno vozilo e se

popuniti obrazac zapisnika o pregledu vozila, ovjeren potpisom i peatom voditelja
stanice. Stanica tehnikog pregleda zadrava jedan primjerak za sebe, a drugi
primjerak daje stranci.
Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u

ostavljenom roku, najkasnije tri dana od dana isteka ostavljenog roka, voditelj
stanice alje izvjetaj sa kopijom obrasca zapisnika nadlenom ministarstvu prometa
i komunikacija.
Na ponovnom tehnikom pregledu se sa vozilom postupa kao da ono nije ni bilo

na tehnikom pregledu provodi se kompletna procedura tehnikog pregleda i on
se naplauje po punoj cijeni.
6.5 Ovjera tehnike ispravnosti i opremljenosti vozila i evidencija o

pregledu vozila
Nakon to je pregledom vozila utvrena tehnika ispravnost i opremljenost

ispitivanog vozila vri se ovjera tehnike ispravnosti i opremljenosti vozila.
Tehnika ispravnost i opremljenosti vozila u skladu sa Pravilnikom o tehniko-
eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza
potvruje se izdavanjem Potvrde o ispravnosti i opremljenosti vozila za obavljanje
prijevoza u cestovnom prometu (prilog 9), ovjerena potpisom i peatom voditelj
stanice tehnikog pregleda, te peatom stanice tehnikog pregleda. Potvrda sadri
jedinstven serijski broj i sainjava se u dva primjerka koji se uruuju stranci.
Stanica za tehniki pregled vozila duna je voditi evidenciju o pregledanim vozilima

na tehnikom pregledu za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna
vozila. Podatke o izvrenim pregledima vozila evidentiraju se u registru obavljenih
tehnikih pregleda vozila (prilog 8). Registar se vodi u obliku knjige ili na raunaru.
Ako se registar vodi u obliku knjige, upisivanje podataka u registar se vri itkim
rukopisom hemijskom olovkom. Prepravljanje i izmjena unesenih podataka nije
dozvoljena. U registru obavljenih tehnikih pregleda vozila ne smiju se nalaziti
nepopunjene rubrike, osim rubrike Napomena i rubrike Registarski broj vozila
u sluaju da vozilo nije registrovano. Ukoliko je pri upisivanju dolo do greke vri
se ponitavanje cijelog reda, tako to se iscrtaju dvije horizontalne linije i u rubriku
Napomena upie rije PONITENO. Poniteni red potpisom ovjerava
ovlatena osoba koja je ponitenje odobrila. Ponovno upisivanje podataka o vozilu
koje se pregleda vri se u novi red koji zadrava redni broj ponitenog reda.
Ako se registar vodi na raunaru, na kraju radnog vremena se moraju odtampati
uneseni podaci za taj dan i ovjeriti svaki list.
42

Dokumentacije o izvrenim periodinim tehnikim pregledima, a koju sainjavaju

kontrolni list, ispisi rezultata mjerenja i kopije svih dokumenata nastalih tokom
tehnikog pregleda, odlau se u registratore, hronoloki, prema brojevima iz registra
obavljenih tehnikih pregleda. Dokumente i evidencije o izvrenom tehnikom
pregledu vozila stanica tehnikog pregleda uva u periodu od pet godina.
43
7. ELEKTRONSKI DOKAZ O TEHNIKOJ

ISPRAVNOSTI VOZILA
Tehnika ispravnost vozila se potvruje slanjem dokaza o tehnikoj ispravnosti

vozila (eTP obrazac) elektronskim putem nadlenom organu za registraciju vozila.
Smatra se da je vozilo tehniki ispravno ukoliko se u nadleno tijelo za registraciju
putem informacionog sistema proslijedi eTP za konkretno vozilo. Nadleno tijelo
za registraciju je duno potvrditi kroz informacioni sistem da je za konkretno vozilo
prihvaen.
Podaci o vozilu koji se unose u eTP obrazac upisuju se iz originalnih dokumenata o

vozilu. Podaci o vlasniku i korisniku vozila se preuzimaju iz linih dokumenata
vlasnika ili korisnika vozila. Podaci o imenu/nazivu vlasnika, odnosno korisnika
vozila se mogu pisati u skraenom obliku samo ako u rubrikama nema dovoljno
mjesta za kompletan ispis teksta. Skraivanje izraza se vri na logian nain tako da
izraz ostane prepoznatljiv i da ne izgubi osnovni smisao.
Za ispravnost upisanih podataka odgovoran je voditelj stanice tehnikog pregleda.
Nain popunjavanja elektronskog dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila (eTP

obrasca) objanjen je u tabeli 7.1.
Tabela 7.1 Nain popunjavanja elektronskog dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila - eTP
obrasca
Elektronska ifra stanice za Generirani podatak o punom nazivu stanice za tehniki

tehniki pregled pregled vozila na kojoj je izvren pregled vozila. Ovaj podatak
je automatski dodijeljen od strane informacionog sistema.
Neponovljivi broj eTP Automatski se dodjeljuje od strane informacionog sistema.
obrasca
I. Vrsta zahtjeva
Vrsta tehnikog pregleda se odreuje odabirom ponuene 4 opcije:

- novoproizvedeno vozilo (da/ne)
- tehniki pregled za prvu registraciju
- ovjera tehnike ispravnosti
- promjena tehnikih podataka
44
II. Identifikacijski podaci vozila
A: Registarska oznaka Upisuje se registarski broj vozila prepisivanjem svih

znakova, slovnih i brojanih oznaka, u skladu sa
Pravilnikom o registraciji vozila.
Broj potvrde o registraciji Upisuje se broj iz isprave o vozilu, a kod prve registracije
vozila popunjava ga ovlateno lice nadlenog tijela za
registraciju.
B: Datum prve registracije Popunjava ga ovlateno lice nadlenog tijela za registraciju.
III. Podaci o vlasniku i korisniku vozila
C.1: Nosilac potvrde o registraciji

(1) JMB/ID Jedinstveni matini broj / jedinstveni identifikacioni broj
nosioca potvrde o registraciji. Upisuje se u naznaena polja
prepisivanjem podataka iz odgovarajueg vjerodostojnog
dokumenta.
C.1.1. Prezime / naziv Prezime fizikog lica / naziv pravnog lica. Moe da se
nastavi i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vri
skraenje, onda se skraenje naziva pravnog lica vri na
najloginiji nain.
Ime fizikog lica nosioca
C.1.2
potvrde o registraciji
C.1.3. Prebivalite, sjedite i Upisuju se u punom nazivu.
adresa
C.2: Vlasnik vozila
(1) JMB/ID Jedinstveni matini broj / jedinstveni identifikacioni broj
nosioca potvrde o registraciji. Upisuje se u naznaena polja
prepisivanjem podataka iz odgovarajueg vjerodostojnog
dokumenta.
C.2.1: Prezime / naziv Prezime fizikog lica / naziv pravnog lica. Moe da se
nastavi i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vri
skraenje onda se skraenje naziva pravnog lica vri na
najloginiji nain.
C.2.2: Ime fizikog lica vlasnika
vozila
C.2.3: Prebivalite, sjedite i Upisuje se u punom nazivu.
adresa
IV. Tehniki podaci o vozilu
J: Vrsta vozila Vrsta vozila se odabira iz informacionog sistema, na

osnovu ECE klasifikacije vozila. Odabire se prema
slijedeem spisku:
MOTOCIKL (L1 - L7), VOZILO ZA PRIJEVOZ PUTNIKA
(M1 - M3), TERETNO VOZILO (N1 - N3), PRIKLJUNO
VOZILO (O1 - O4), TRAKTOR (T1 - T5), TRAKTOR SA
GUSJENICAMA (C1 - C5), RADNA MAINA
45
D.1: Marka vozila Odabire se u okviru informacionog sistema, na osnovu

originalnih dokumenata vozila.
D.2: Tip Odabire se u okviru informacionog sistema, na osnovu
originalnih dokumenata vozila.
D.3: Model Upisuje se iz originalnih dokumenata vozila ili preuzima iz
elektronske baze podataka. Ukoliko nema podataka
preskae se (unosi se: -).
E: Broj asije (VIN) Upisuje se u naznaena polja prema standardu BAS ISO
3779:2002 (ne koriste se slova O, I, Q). Za upisivanje je
mjerodavan broj koji je ukucan na asiji ili fabrikoj ploici
bez zatitnih znakova. Ako je broj asije na vozilu
naknadno utisnut upisuju se svi znakovi novog broja asije
(bez posebnih znakova: ,*, |, /,-). Ukoliko ukucani broj
asije sadri slova O, I, Q ili ima vie od 17 oznaka, vozilo
treba prethodno uputiti na certificiranje kod ovlatene
institucije radi definisanja ispravnog broja ili ukucavanja
novog broja.
(7) Oblik karoserije Odabire se u okviru informacionog sistema.
(8) Godina proizvodnje Upisuje iz originalnog dokumenta vozila sa sve etiri

znamenke. Ukoliko je vozilo sastavljeno od dijelova dva ili
vie vozila upisuje se podatak o godini proizvodnje
karoserije (kako je upisano u dokumentaciji o ispitivanju
vozila uvjerenje, potvrda, certifikat).
Osnovna namjena Upisuje se prema vrsti vozila i obliku karoserije, a to je ve
naglaeno u definicijama oblika karoserije. Osnovna
namjena se bira u okviru informacionog sistema.
Proizvoa Podaci o proizvoau se preuzimaju iz originalne
dokumentacije vozila ili zvaninog kataloga. Podatak moe
biti podudaran sa oznakom marke vozila.
Drava proizvodnje Odabire se u okviru informacionog sistema.
F.1: Maksimalna tehnika Podatak koji se dobije sabiranjem mase vozila i doputene
dozvoljena masa (Najvea nosivosti. Upisuje se prema deklaraciji proizvoaa ili na
doputena masa) osnovu originalne dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o
jednokratnom ispitivanju vozila ovlatene organizacije.
G: Masa vozila Masa praznog vozila sa punim rezervoarom goriva,
priborom i opremom predvienim za vozilo. Upisuje se
prema deklaraciji proizvoaa ili na osnovu originalne
dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o jednokratnom
ispitivanju vozila ovlatene organizacije.
(9) Doputena nosivost Doputena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema
deklaraciji proizvoaa. Upisuje se prema deklaraciji
proizvoaa ili na osnovu originalne dokumentacije o
vozilu ili iz certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila
ovlatene organizacije.
Tehniki doputeno Upisuje iz dokumentacije proizvoaa vozila.
osovinsko optereenje
K: Broj odobrenja datog za tip Upisuje se iz dokumentacije proizvoaa vozila ili isprava o
vozilu.
Broj osovina Ukupan broj osovina na vozilu.
46
Broj pogonskih osovina Upisuje nakon pregleda vozila ili na osnovu podataka iz
dokumentacije vozila.
P.1: Zapremina motora / radni Upisuje se iz dokumentacije proizvoaa vozila ili na
obujam osnovu originalne dokumentacije o vozilu. Podatak se
upisuje u cm3.
P.2: Maksimalna snaga motora Snaga motora koju deklarie proizvoa. Upisuje se iz
dokumentacije proizvoaa vozila ili na osnovu originalne
dokumentacije o vozilu. Podatak se upisuje u kW.
P.3: Vrsta goriva Upisuje nakon pregleda motora kao jedna od sljedeih
varijanti:
BENZIN, BENZIN/LPG, BENZIN/CNG,
BENZIN/ELEKTRINI, DIZEL, DIZEL/CNG,
DIZEL/ELEKTRINI, ELEKTRINI POGON,
BIODIZEL, ETANOL, METANOL, HIDROGEN
(VODONIK), LPG, CNG.
Kod vozila koja su fabriki proizvedena sa hibridnim
pogonom ili kombinacijama pogona upisuje se podatak
prema deklaraciji proizvoaa.
Broj obrtaja pri Upisuje iz dokumentacije proizvoaa vozila. Nije
maksimalnoj snazi obavezan podatak.
P.5: Broj motora Upisuje nakon provjere da li se slau podaci na vozilu sa
podacima iz dokumentacije o vozilu.
(13) Vrsta motora Upisuje nakon pregleda motora kao jedna od sljedeih
varijanti:
OTTO, DIESEL, WANKEL, ELEKTROMOTOR,
KOMBINOVANI POGON
Q: Odnos snage i mase Upisuje samo za motocikle iz dokumentacije proizvoaa.
R: Boja vozila Oznaava se upisivanjem u kvadratie pored naziva boje
oznake X ako je u pitanju jedna boja, O ako se radi o
osnovnoj boji ili D u sluaju dopunske boje/boja.
Vrsta osnovne boje se oznaava znakom X zavisno od
toga da li je u pitanju obina ili metalik boja.
Nijansa osnovne boje se oznaava znakom X zavisno o
tonalitetu boje: standardna, svjetlija ili tamnija.
Tvornika ifra boje se upisuje ako postoji takav podatak na
originalnoj dokumentaciji vozila
S.1: Broj mjesta za sjedenje Upisuje se kao ukupan broj sjedita ukljuujui sjedita za
putnike, vozaa i suvozaa ili iz certifikata o jednokratnom
ispitivanju vozila ovlatene organizacije.
S.2: Broj mjesta za stajanje Upisuje se prema deklaraciji proizvoaa ili na osnovu
originalne dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o
(10) Broj mjesta za leanje Upisuje se prema deklaraciji proizvoaa ili na osnovu
originalne dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o
Maksimalna brzina vozila Najvea brzina koju je odredio proizvoa vozila. Podatak
se upisuje u km/h.
Dimenzije vozila Odnosi se samo na vozila ije su dimenzije vee u odnosu
na zakonom dozvoljene dimenzije. Upisuju se iz
dokumentacije vozila ili nakon izvrenog mjerenja
rastojanja najudaljenijih taaka na vozilu. Dimenzije vozila:
duina [mm], irina [mm], visina [mm].
47
Napomena u ispravama za Pod ovim vozilima se smatraju vozila koja odstupaju od

vozilo: Vangabaritno vozilo zakonom propisanih dimenzija i masa vozila. Evidentira se
oznakom X u kvadratiu uz oznaku DA ili NE.
Zapremina rezervoara kod Upisuje se prema deklaraciji proizvoaa ili iz originalne
cisterni dokumentacije. Ukoliko postoji vie odvojenih prostora
(komore) upisuje se zbirni podatak. Zapremina se iskazuje
u m3 i zaokruuje se do 0,5 na manji, a iznad 0,5 na vei
cijeli broj.
Broj tokova Upisuje nakon pregleda vozila kao ukupan broj tokova
(dupli tokovi = 2 toka).
Gusjenice Evidentiraju se znakom X u kvadratiu uz oznaku DA.
Dimenzije pneumatika Unose se nakon pregleda vozila za svaku osovinu posebno.
Vrsta konica Upisuje se jedna od sljedeih varijanti:

MEHANIKA, HIDRAULINA,
VAZDUNA/ZRANA, KOMBINOVANA,
HIDRAULINA + ABS, VAZDUNA + ABS,
KOMBINOVANA + ABS, HIDRAULINA + ESP,
VAZDUNA/ZRANA + ESP, KOMBINOVANA +
ESP, NALETNA
Ureaji za vuu prikljunog Evidentira se znakom X u kvadratiu uz oznaku DA ili
vozila NE.
Vitlo Evidentira kao dodatna oprema znakom X u kvadratiu
uz oznaku DA ili NE.
(11) Eko karakteristike vozila Upisuje se podatak vezan za emisiju izduvnih gasova iz
vozila:
KONVENCIONALNO (za sve motore koji nisu
klasifikovani prema Euro normama), EURO 1, EURO 2,
EURO 3, EURO 4, EURO 5
(12) Katalizator Evidentira se znakom X u kvadratiu uz oznaku DA ili
NE.
Napomena U ovo polje se upisuju sumnjivi podaci koji sadre kratko
obrazloenje podataka koji su sumnjivi, ukoliko je potrebno
da se isti upiu.
Datum pregleda Datum kada je utvreno da je vozilo tehniki ispravno.
Automatski se generie od strane informacionog sistema.
48
8. NAIN I METODE PROVJERE TEHNIKE

ISPRAVNOSTI POJEDINIH UREAJA, SISTEMA I
OPREME VOZILA
Da bi se provjerila ispravnost, odnosno pravilno funkcionisanje pojedinih ureaja,

sistema i opreme na vozilu potrebno je poznavati odgovarajui nain i metode rada.
Poslije obavljenog pregleda vozila donosi se odluku da li vozilo zadovoljava ili
nezadovoljava na tehnikom pregledu.
Na tehnikim pregledima vri se kontrola ispravnosti svih ureaja na vozilu, bilo da

su oni postavljeni od strane proizvoaa vozila ili vlasnika vozila (u tom sluaju
vlasnik vozila mora priloiti odgovarajuu potvrdu ili certifikat o izvrenoj
prepravci vozilu).
Tok tehnikog pregleda (redoslijed obavljanja pregleda) koji je ovdje predstavljen ne

mora biti isti u svim stanicama za tehniki pregled vozila, jer on prije svega zavisi
od razmjetaja mjernih ureaja na tehnolokoj liniji. Meutim, sve radnje koje su
ovdje navedene moraju biti obavljene na svakom vozilu.
Ovdje nee biti opisan nain rukovanja sa svakim pojedinim mjernim ureajem. On
zavisi od proizvoaa ureaja i proceduri rada na njemu. Prilikom rada s bilo kojim
instrumentom potrebno se pridravati originalnih uputstava za rad datih od strane
proizvoaa.
U nastavku e u kratkim crtama biti predstavljeni osnovni uslovi koje moraju

zadovoljiti odgovarajui sistemi, ureaji i oprema na vozilu, kao i nain njihove
provjere.
49
8.1 Provjera broja asije, broja motora i registarskih tablica
Prvi korak pri provjeri tehnike ispravnosti vozila jeste utvrivanje identiteta vozila.
Utvrivanje identiteta vozila jeste provjera da li se osnovni identifikacioni podaci o
vozilu (broj asije, broj motora, broj registarskih tablica) iz priloene dokumentacije
vozila slau sa stvarnim stanjem na vozilu. Prilikom utvrivanja identiteta vozila
obavezno se provjeravaju broj asije i broj motora, te broj registarskih tablica ako
postoje.
Broj asije je osnovni identifikacioni podatak vozila i slui kao nain identifikacije i
meusobnog razlikovanja motornih i prikljunih vozila. Svako pojedinano vozilo,
u principu, ima jedinstven broj asije.
Broj asije moe imati razliitu strukturu (oblik), ali je najrasprostranjeniji i opte
prihvaeni oblik broja asije onaj definisan meunarodnim standardima ISO
(prihvaenim u BiH kao BAS ISO standard) koji se naziva VIN broj.
8.1.1 Identifikacioni broj vozila (VIN) (Vehicle Identification Number)
Identifikacioni broj vozila (VIN broj) je jedinstveni broj koji se dodjeljuje svakom
pojedinanom vozilu nakon proizvodnje, s ciljem njegove jednoznane
identifikacije. Na taj nain se izbjegava mogunost pojave dva ili vie vozila sa istim
brojem asije. To znai da je svrha njegovog koritenja jedinstvenost oznaavanja
svake proizvedene jedinice/vozila. Na meunarodnom nivou ovaj se nain
oznaavanja vozila poeo koristiti od modelske godine 1981., mada neke zemlje
imaju svoj interni nain oznaavanja broja asije, koji nije kao VIN broj.
Od velike je vanost ispravnosti VIN broja i to svakog njegovog dijela. VIN broj
mora biti napisan u dokumentima u jednom redu bez razmaka izmeu znakova,
dok na asiji vozila ili na tablici koja se trajno privruje za vozilo moe biti u
jednom redu (najei sluaj) ili u dva reda. Pri tome ne smije doi do ukrtanja
redova, tako da bi VIN broj postao neitljiv. VIN broj moe biti napisan sa znakom
za razdvajanje iji oblik bira proizvoa, ali koji ne smije biti slian niti jednom
znaku VIN broja.
Struktura, nain i mjesto postavljanja VIN broja definisani su strandardima BAS
ISO.
8.1.1.1 Sadraj, struktura i mjesto postavljanja VIN broja
Sadraj i struktura VIN broja propisani su standardom BAS ISO 3779:2002 VIN
broj se moe sastojati samo od sljedeih arapskih brojeva i slova latinice:
50
1234567890
ABCDEFGHJKLMNPRSTUVWXYZ
Velika slova latinice I, O, Q se ne koriste.
VIN broj se sastoji od 17 znakova, koji su fiktivno podijeljeni u tri dijela:

- Identifikaciona ifra proizvoaa (WMI) - (World Manufacturer's
Identification) sastoji se od tri oznake
- Opisno dio vozila (VDS) (Vehicle Description Section) sastoji se od
est oznaka
- Dio za oznaavanje vozila (VIS) (Vehicle Identification Section) - sastoji
se od osam oznaka, pri emu posljednja etiri znaka moraju biti brojevi
Sl. 8.1 Struktura VIN broja
Samo ovako napisan broj se naziva VIN broj. Svi ostali naini zapisa broja na
asijama vozila potpadaju pod gore spomenuti BAS standard.
Identifikaciona ifra proizvoaa - WMI
Prvi dio VIN broja sastoji se iz tri znaka i predstavlja meunarodnu identifikacionu
ifru proizvoaa vozila. Ova ifra je jedinstvena za svakog proizvoaa vozila, a
dodijeljena je od strane meunarodne organizacije. Primjeri WMI oznaka dati su u
tabeli 8.1.
Tabela 8.1 Primjeri WMI oznaka
Prvi znak Slovo ili broj koji oznaava geografsko podruje

1 do 5 - Sjeverna Amerika
S do Z - Europa
A do H - Afrika
J do R - Azija
6 i 7 - Okeanija
8, 9 i 0 - Juna Amerika
Drugi znak Slovo ili broj koji oznaava zemlju unutar odreenog geografskog podruja
10 do 19 - SAD
1A do 1Z - SAD
2A do 2W - Kanada
3A do 3W - Meksiko
W0 do W9 - Njemacka
51
WA do WZ - Njemacka
Slovo ili brojka koju dodjeljuje nacionalna ustanova za oznaavanje odreenog
Trei znak
proizvoaa
WDB - Mercedes Benz, Njemaka
Primjer WVW Volkswagen, Njemaka
1C6 Chrysler, SAD
Opisno dio vozila - VDS
Drugi dio VIN broja opisuje vozilo i sastoji se od est oznaka. Za ovaj dio VIN
broja znakove i njihov raspored bira proizvoa, a oni pokazuju neke osobine
vozila, kao to su: oblik karoserije, tip motora, model, seriju itd. Da bi se mogli dati
primjeri znaenja pojedinih oznaka u ovom dijelu VIN broja potrebno je
raspolagati ifrarnikom odgovarajueg proizvoaa.
Dio za oznaavanje vozila - VIS
Trei dio VIN broja se sastoji se od osam oznaka i oznaava konkretno vozilo. Pri
tome, posljednja etiri znaka moraju biti brojevi. Ako proizvoa odlui da oznai
godinu proizvodnje vozila i/ili fabriku u ovom dijelu VIN broja, tada godina
proizvodnje mora biti oznaena prvim znakom, a fabrika u kojoj je vozilo
proizvedeno drugim znakom.
Oznake za oznaavanje godine proizvodnje, prema BAS ISO 3779:2002 date su u

tabeli 8.2.
Tabela 8.2 Znakovi koji se koriste za oznaavanje godine proizvodnje
Godina ifra Godina ifra Godina ifra Godina ifra

1971 1 1981 B 1991 M 2001 1
1972 2 1982 C 1992 N 2002 2
1973 3 1983 D 1993 P 2003 3
1974 4 1984 E 1994 R 2004 4
1975 5 1985 F 1995 S 2005 5
1976 6 1986 G 1996 T 2006 6
1977 7 1987 H 1997 V 2007 7
1978 8 1988 J 1998 W 2008 8
1979 9 1989 K 1999 X 2009 9
1980 A 1990 L 2000 Y 2010 A
52
8.1.1.2 Nain i mjesto postavljanja VIN broja
Nain i mjesto postavljanja VIN broja je propisan standardom BAS ISO 4030:2002.
VIN broj je obavezno ukucan na desnoj strani vozila, i po mogunosti na prednjoj
polovini vozila. Broj mora biti postavljen na lako dostupnom i vidljivom mjestu.
Broj je ukucan na integralni dio vozila, koji moe biti asija ili integralni dio
karoserije vozila, na dio koji se ne moe lako ukloniti ili zamijeniti.
Proizvoa vozila moe da bira izmeu dva naina postavljanja VIN-broja, i to:
- postavljanje direktno na integralni dio vozila, na primjer na asiju vozila ili u
sluaju samonosivih konstrukcija (karoserija) na teko razdvojivi dio (prednji
unutranji blatobran, vezni lim neposredno ispred vjetrobranskog stakla i
slino),
- postavljanje na ploicu koja se na trajan nain privruje na vozilo.
Postojanje oba naina postavljanja VIN-broja na istom vozilu je dozvoljeno.
Uobiajena mjesta postavljanja VIN broja za neke tipove i marke vozila su

prikazana na slici 8.2.
Sl. 8.2 Poloaj broja asije (VIN broja)

53
Legenda uz Sl. 8.2

ALFA ROMEO 1, 4, 5, 7, 13 23 MASERATI 11, 26
AUDI 5, 7, 12 MITSUBISHI 7
AUSTIN 1, 2, 3 NISSAN 7
BMW 2, 3, 7 OPEL 1, 2, 4, 5, 6, 16 20
CITROEN 2, 3, 5, 14 PEUGEOT 2, 3, 30
DAF 1, 7 PORSHE 2, 4
DATSUN 1,10 ROVER 5, 11
FERARI 1, 10 RENAULT 1, 2, 4, 8, 19, 20 21,
HYNDAI, KIA, DAEWOO 7 SAAB 9, 23
FORD 2, 14, 20 SUBARU 1
FIAT, YUGO, LADA 1, 2, 5, 18, 20, KODA 1, 4, 27, 28
HONDA 7 TALBOT-SIMCA 1, 2, 3, 4, 17, 21
LANCIA 1, 2,3 5, 6 TOYOTA 6, 7, 20
MAZDA 7, 20 VOLKSWAGEN 2, 6, 7, 9, 23, 24 31
MERCEDES 7, 14, 16, 32 VOLVO 7, 28, 29
8.1.1.3 Primjeri VIN broja
Kad se deifruje VIN broj, dobiva se informacija o zemlji u kojoj je vozilo

proizvedeno, godina proizvodnje vozila, proizvoa, model i serijski broj, tvornica
montae vozila i ak neke specifikacije opreme na vozilu. Svaka oznaka ili broj u
VIN broju ima svoje posebno znaenje.
Nie navedeni primjeri dodatno ilustruju prikaz VIN broja i pojanjavaju znaenja
pojedinih njegovih oznaka.
54
Sl. 8.3 Primjer VIN brojeva, sa objanjenjima znaenja pojedinih elemenata

Na primjeru vozila marke Volkswagen e se prikazati konkretna znaenja pojedinih
oznaka VIN broja. Za VIN broj:
WVWZZZ17ZBW100013
znaenja pojedinih mjesta data su u tabeli 8.3.

55
Tabela 8.3 Znaenje pojedinih oznaka u VIN broju, na primjeru vozila marke VW
Mjesto VIN broj Opis

1 W Geografska regija Evropa
2 V Zemlja proizvodnje Njemaka WMI
3 W Proizvoa Volkswagen VW
4 Z Znak punjenja, uvijek Z (osim za SAD i Kanadu)
VDS
7 1 Oznaka tipa vozila s dva mjesta, Caddy
8 7 Oznaka tipa vozila s dva mjesta, Caddy
10 B Godina proizvodnje/(modelska godina) 1981.
11 W Podatak o mjestu montae pogon u koncernu Wolfsburg
12 1
13 0
14 0 serijski broj vozila; serijsko numerisanje u svakoj novoj VIS
15 0 modelskoj godini poinje sa 000 001
16 1
17 3
Naredne slike prikazuju primjere VIN brojeve za pojedine marke i tipove vozila,
ukucani na asiju vozila i na ploicama koje se privruju na asiju vozila.
Sl. 8.4 VIN broj kod vozila Hyundai Santa Fe i Hyundai 140
56
Sl. 8.5 VIN broj kod vozila koda Fabia i Toyota COROLLA
Sl. 8.6 VIN broj i ploica vozila kod putnikog vozila marke Audi i teretnog vozila Mercedes
Benz 239/LSB8B
Sl. 8.7 VIN broj teretnog vozila marke Iveco i marke SCANIA
57
8.1.2 Broj motora
Broj motora nije unificiran za sve proizvoae u svijetu, kao to je to sluaj i sa

VIN brojem. Kao i VIN broj i broj motora treba da bude ispravno i itko napisan
na samom motoru. Pored toga potrebno je da taj broj bude ispravno unesen u
dokumentaciju o vozilu.
Svaki proizvoa ima svoj nain zapisivanja broja motora, koji se izvodi kao broj
utisnut na blok motora ili kao ploica koja se trajno privruje za blok motora.
Broj motora moe biti napisan u obliku kombinacije brojeva ili slova i brojeva, po
elji proizvoaa. Broj motora mora biti napisan u dokumentima u jednom redu
bez razmaka izmeu znakova, dok na bloku motora ili na tablici/ploici koja se
trajno privruje za blok motora moe biti u jednom redu (najei sluaj) ili u dva
reda. Pri tome ne smije doi do ukrtanja redova, tako da bi broj motora postao
neitljiv. Broj motora moe biti napisan sa znakom za razdvajanje iji oblik bira
proizvoa, ali koji ne smije biti slian niti jednom znaku broja motora.
U nastavku se daje prikaz brojeva motora za nekoliko tipova vozila.
Kod veine proizvoaa je uobiajeno da prvih nekoliko znakova u oznaci motora

predstavljaju tip motora, a ostale oznake (cifre) serijski broj motora tog tipa.
Kod proizvoaa Opel je uobiajeno da je u okviru dijela broja motora koji

predstavlja tip motora jasno vidljiva zapremina motora. Na osnovu zapremine
motora i odgovarajuih oznaka u tipu motora mogue je na osnovu katalokih
podataka odrediti i snagu motora (tabela 8.4) dati su primjeri broja motora kod
proizvoaa Opel.
Tabela 8.4 Znaenje oznaka u broja motora kod proizvoaa Opel
Broj motora Tip motora Zapremina motora Snaga motora

12S0520092 Benzinski motor 1187 cm3 40 kW
12ST19478983 Benzinski motor 1195 cm3 41 kW
13S19412111 Benzinski motor 1281 cm3 44 kW
16DA14466284 Dizel motor 1587 cm3 42 kW
23D0092346 Dizel motor 2300 cm3 52 kW
Kod veine drugih proizvoaa motora i vozila nije ovako jasno povezan broj
motora sa zapreminom motora ili nekom drugom karakteristinom veliinom, ve
broj motora sadri tip motora ili se pomou broja motora na osnovu ifrarnika
dotinog preduzea moe odrediti tip motora.
58
Tabela 8.5 Znaenje oznaka u broja motora kod proizvoaa Fiat

800A705000861828 Benzinski motor 845 cm3 24 kW
160A20007195234 Benzinski motor 1580 cm3 60 kW
149C20001609937 Benzinski motor 1584 cm3 66 kW
131AZ0000724968 Dizel motor 1438 cm3 38 kW
Tabela 8.6 Znaenje oznaka u broja motora kod proizvoaa Volkswagen

JP435847 Dizel motor 1570 1588 cm3 40/51 kW*
JP492522 Dizel motor 1570 cm3 40 kW
JP425239 Dizel motor 1570 1588 cm3 40 kW
1Y530226 Dizel motor 1597 cm3 47 kW
CS089282 Dizel motor 1570 cm3 40 kW
GU219970 Benzinski motor 1272 cm3 40 kW
* U zavisnosti od toga da li se radi o usisnom ili prehranjivanom motoru adekvatno se mijenja i snaga motora
Cifre u broju motora koje su u tabelama 8.4 8.6 oznaene ''masnim'' slovima
oznaavaju tip motora. Uz broj motora pri odreivanju osnovnih karakteristika
motora (snaga i zapremina) od pomoi mogu biti oznake na glavi motora, u vidu
naljepnica i bloku motora u vidu brojeva koji nisu naknadno ukucavani nego su
izliveni zajedno sa blokom. U tim sluajevima svakako je preporuljivo imati
ifrarnik po kojem su ti brojevi ''upisani''.
Na slici 8.8 dat je po jedan prikaz broja motora za putniko i teretno motorno
vozilo.
Sl. 8.8 Broj motora kod putnikog vozila Toyota COROLLA i teretnog vozila SCANIA DSC 12
59
8.1.3 Registarske tablice
Registarske tablice se postavljaju se na mjesto koje je proizvoa vozila predvidio za

njihovo postavljanje.
Pravilnikom o registraciji vozila definisan je oblik i sadraj registarskih tablica za
motorna i prikljuna vozila.
Registarske tablice, izdate po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu
ovog pravilnika (28.09.2009.) ostaju u upotrebi i koritenju do promjene vlasnitva
ili promjene podataka o vozilu ili o vlasniku vozila
Registarske tablice za motorna i prikljuna vozila su bijele boje, oiviene crnom

linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i
dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja crne boje, duine 520 mm, visine 110
mm i irine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadri meunarodnu
oznaku Bosne i Hercegovine.
Vozila koja u pogledu dimenzija, osovinskog optereenja i najvee doputene mase

odstupaju od Zakonom utvrenih normativa, takoer se oznaavaju ovim
registarskim tablicama, s tim to se u potvrdi o registriranju upisuje napomena da se
radi o vangabaritnom vozilu.
Traktori, radne maine, radna vozila i motokultivatori, oznaavaju se jednom

tablicom bijele boje oiviene zelenom linijom, sa registarskom oznakom motornog
vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja
zelene boje, duine 340 mm, visine 200 mm i irine 1 mm, a drugom tablicom
duine 520 mm, visine 110 mm i irine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu
tablice koje sadri meunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine.
Registarske tablice za taksi vozila su bijele boje oiviene crnom linijom, sa

registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od dva slova TA, linije i est
brojeva crne boje, duine 520 mm, visine 110 mm i irine 1 mm i plavim poljem u
lijevom dijelu tablice koje sadri meunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine.
Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska tablica duine 240

mm, visine 130 mm i irine 1 mm. U pogledu boje, brojnih i slovnih oznaka ne
razlikuju se od registarskih tablica za motorna vozila osim to je plavo polje sa
meunarodnom oznakom Bosne i Hercegovine u lijevom gornjem uglu tablice
Probne tablice su bijele boje, oiviene crvenom linijom, sa registarskom oznakom

napisanom crvenom bojom, koja se sastoji od dva slova TT, linije, est brojeva
crvene boje, a duine su 520 mm, visine 110 mm i debljine
Oznake i brojevi na registarskim tablicama ispisuju se slovima A, E, J, K, M, O, T, i

60
arapskim brojevima. Registarske tablice su izraene od aluminijuma i sadre

neponovljiv serijski broj.
Izgled registarskih tablica za motorna i prikljuna vozila dat je narednim slikama.
Sl. 8.9 Izgled registarskih tablica za motorna i prikljuna vozila
Sl. 8.10 Izgled registarskih tablica za taksi vozila
Sl. 8.11 Izgled probnih registarskih tablica
Sl. 8.12 Izgled starih (jo vaeih) registarskih tablica za motorna i prikljuna vozila
8.1.4 Primjeri najeih nedostataka sa klasifikacijom
U tabeli 8.8 dati su primjeri najeih nedostataka koji se javljaju na vozilima s

obzirom na broj VIN (generalno broj asije), broj motora i registarske tablice.
Uoeni nedostaci su klasifikovani kako bi se mogao donijeti sud o ''teini''
61
nedostataka. Predmetna tabela je ilustrativna i ni u kom sluaju ne obuhvata sve

mogue sluajeve neispravnosti.
Tabela 8.8 Opis nedostataka i klasa nedostataka
Redni Klasa nedostatka

broj Opis nedostatka
MN VN NU
IDENTIFIKACIONI BROJ VOZILA (BROJ OKVIRA ASIJE),
PLOICA PROIZVOAA VOZILA
1 Iden. broj nedostaje, ne moe se nai, nepotpun, neitljiv, nije originalan. X
Ploica proizvoaa vozila nedostaje, nepotpuna, nije dobro privrena, X X
neitljiva.
REGISTARSKE TABLICE NAPRIJED/NAZAD
Nedostaje. X
2 Pogrean ispis na tablici. X
Nije dobro privrena ili slabo itljiva. X
BROJ MOTORA
Nedostaje. X
3 Pogrean ispis na bloku motora ili ploici privrenoj za blok. X
Dodavane/dokucavane oznake u broj motora. X
Slabo itljiv. X
Legenda vezana za tabelu 8.8

Pri pregledu vozila uoene nedostatke je potrebno klasifikovati, a mogui su sljedei kriteriji svrstani
u tri klase:
Vozila sa nedostacima koji nemaju uticaj na sigurnost vozila u
javnom prometu i ije kratkotrajno odstupanje od pravila i smjernica
MN manji nedostaci
se moe tolerisati. Smatra se da je vozilo zadovoljilo pregled, te nije
potreban naknadni pregled.
Vozila sa nedostacima koji se zasnivaju na odredbama datim u
pravilnicima i smjernicama, a koji mogu dovesti do ugroavanja
VN veliki nedostaci
sigurnosti prometa. Smatra se da vozilo nije zadovoljilo pregled, te je
potreban naknadni pregled poslije otklanjanja uoenih nedostataka.
Vozila sa nedostacima koji direktno ugroavaju sigurnost prometa.
Vozau, odnosno vlasniku vozila se skree panja da vozilo u
nesigurno za
NU takvom stanju ne moe uestvovati u javnom prometu. Smatra se da
upotrebu
vozilo nije zadovoljilo pregled, te je potreban naknadni pregled
poslije otklanjanja uoenih nedostataka
Kod nedostataka klasifikovanih sa MN i VN vozau, odnosno vlasniku vozila se skree panja na
uoene nedostatke. U tabelama klasifikacije nedostataka za pojedine ureaje obiljeena su mjesta u
sve tri grupe nedostataka. Znai da se u zavisnosti od veliine nedostatka razmatrani ureaj moe
svrstati u jednu od grupa nedostataka (MN ili VN ili NU).
Klasifikacija vozila s obzirom na klasu uoenih nedostataka vri se prema veem nedostatku. U
sluaju veeg broja nedostataka iste klase mogue je vozilo uvrstiti u veu klasu nedostataka ukoliko
meusobno dejstvo pojedinih nedostataka moe izazvati poveanje stepena nedostataka. Odluku o
tome donosi kontrolor tehnike ispravnosti vozila, koji je izvrio pregled motornog vozila.
62
8.2. Pregled ureaja za upravljanje
8.2.1 Osnovne zakonske odredbe
Ureaj za upravljanje vozilom na svakom motornom vozilu mora biti pouzdan i

izveden tako da voza moe lako, brzo i na siguran nain mijenjati pravac kretanja
vozila. Ureaj za upravljanje vozilom mora biti takav da se prednji tokovi vozila
koji se nalaze u poloaju zaokretanja, pri kretanju vozila po horizontalnoj ravnoj
povrini, poslije oslobaanja toka upravljaa, sami vraaju ka poloaju za
pravolinijsko kretanje. Slobodan hod toka upravljaa na vozilu ne smije biti vei od
30.
8.2.2 Nain provjere
Provjera ureaja za upravljanje vri se vizuelnom kontrolom uz koritenje mjerne i

ispitne opreme, uz potivanje uputa datog proizvoaa. Pri provjeri ureaja za
upravljanje sklopovi i podsklopovi moraju biti u takvom stanju da nije potrebna
velika sila za okretanje toka upravljaa, te da nema slobodnog hoda. Kod ureaja
kod kojih je integrisan i servo ureaj obratiti panju na specifinosti datog sistema.
Potrebno je provjeriti prenosni mehanizam, a posebno obratiti panju na vezu
upravljakog vratila i upravljakog prenosnika, te njihovo opte stanje i
privrenost. Nadalje se provjeravaju preostale zglobne veze na zazor (slobodan
hod) (slika 8.13), na opte tehniko stanje svih spona (da li su napuknute, uvijene,
savijene ili neka druga abnormalnost), provjeravaju se veze na toku (leaj toka,
osovinica rukavca toka) koje ne smiju imati preveliki zazor, provjerava se
pomjeranje upravljakih tokova koje mora biti besprijekorno i pri zakretanju
upravljakih tokova oni ne smiju biti u dodiru sa drugim dijelovima vozila.
Provjera geometrije upravljakih tokova mjerenjem neophodna je u sluajevima
kada nakon vizuelnog pregleda vozila postoji opravdana sumnja u neispravnu
podeenost (npr. nain habanja pneumatika na upravljakim tokovima).
Sl. 8.13 Provjera zazora koritenjem razvlailice

63
Na slici 8.13 prikazan je kontrolor tehnike ispravnosti vozila kako provjerava

zazore u zglobnim vezama upravljakog sistema. Ta provjera se obavlja na sljedei
nain:
Nakon to se vozilo naveze/doveze na testne ploe (ploe razvlailice) kontrolor
tehnike ispravnosti vozila iz kanala aktivira njihovo pomjeranje lijevo-desno,
odnosno naprijed-nazad putem upravljanja koje je postavljeno na kontrolnoj lampi
razvlailice. Kontrolna lampa emituje svjetlost odreene frekvencije, koja je ista kao
i frekvencija pomjeranja testnih ploa. Ukoliko nema razlike izmeu tih frekvencija
(svjetlosti i pomjeranja testnih ploa) i uzajamnog pomjeranja zglobnih veza
upravljakog sistema, znai da u tim zglobnim vezama nema slobodnog hoda.
Mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa vri se uglomjerom koji se montira na

toak upravljaa uz pomo odgovarajuih elastinih elemenata (ovaj uglomjer jako
lii na toak upravljaa). Pomjeranje uglomjera vri se rukom, a igla mjeraa koji se
nalazi na njemu pokazuje slobodan hod koji ne smije biti vei od 30.
8.2.3 Mjerenje traga tokova
Provjera traga tokova obavlja se na nagaznoj ploi sa platformom za ocjenu

konvergencije tokova vozila. Ova ocjena se definie na osnovu veliine pomjeranja
platforme pod dejstvom bone sile (slika 8.14 a i b) koje se javljaju pri prelazu
tokova preko nje. Obino se provjerava lijeva strana vozila.
Ovaj kontrolni ureaj sastoji se od pokretne platforme i mjernog instrumenta. Pri

pravolinijskom kretanju tokova preko pokretne platforme u oblasti kontakta gume
s nagaznom ploom javljaju se bone sile, koje pomjeraju platformu u poprenom
pravcu. S druge strane, mjerni instrument se sastoji od davaa bonog pomjeranja,
mjernog pribora (ili graninih indikatora) i pulta koji registruje signale davaa.
Nagazna ploa poloena je na valjie i pomjera se okomito na pravac vonje.
Prilikom nailaska vozilom preko ove ploe (1 do 2 metra ispred nagazne ploe)
kontrolor puta upravlja vozila da bi se ispitala ispravnost traga tokova. Nakon
prelaska vozila preko nagazne ploe smije se upravlja ponovo koristiti.
a Kod putnikih motornih vozila b Kod teretnih motornih vozila

Sl. 8.14 Ureaj za kontrolu traga tokova
64
Ako tokovi nemaju ispravan trag, osjetljivi dio nagazne ploe se pomie lijevo ili
desno. Ostvareno pomjeranje se elektrinim putem registrira i prenosi na pokazni
instrument. Instrument neposredno pokazuje ak i vrlo mala odstupanja u metrima
na 1 km. Kod oitavanja vrijednosti skretanja tokova u m/km potrebno je obratiti
posebnu panju, jer su uglovi tokova pri razliitim tipovima vozila zavisni od
optereenosti i brzine vozila. Uvid u vrijednosti traga tokova daje instrument na
displeju ili sa lampicama u boji (u zavisnosti od izvedbe ureaja). Neke verzije ovog
ureaja imaju ugraene printere u sklopu ureaja, tako da se po obavljenom
mjerenju moe dobiti i zapis mjerenja. Na ovom ureaju se posebno mjeri trag
prednjih, a posebno zadnjih tokova.
Za pregled ureaja za upravljanje potrebna je sljedea oprema:

a) kanal za pregled donjeg postroja vozila koji omoguava pregled vozila u cijeloj
njegovoj duini, pri tome kanal mora imati ugraenu rasvjetu,
b) kanalska dizalica pokretna na voicama kanala,
c) prenosna lampa 24 V,
d) automehaniarski alat,
e) ureaj za kontrolu traga tokova (kosog hoda) na vozilu,
f) uglomjer volana,
g) manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima,
h) razvlailica.

obzirom na ureaj za upravljanje. Uoeni nedostaci su klasifikovani kako bi se
mogao donijeti sud o ''teini'' nedostataka. Predmetna tabela je ilustrativna i ni u
kom sluaju ne obuhvata sve mogue sluajeve neispravnosti.
65

MN VN NU
UPRAVLJANJE ZAKRETANJE
1 Nema zakretanja ili nedovoljno zakretanje upravljakih tokova. X
Nije podeeno. X X
UPRAVLJANJE TEKO SA ZASTOJIMA
2 Teko okretanje toka upravljaa (potrebne velike sile),
zakovan, bez vraanja u prvobitni poloaj. X X X
UPRAVLJANJE ZAZOR (SLOBODAN HOD)
3 Prevelik zazor toka upravljaa (slobodan hod). X X
TOAK UPRAVLJAA (VOLAN)
4 Nedozvoljena izvedba. X
Nedovoljno privren, oteen. X X X
OSIGURANJE OD NEOVLATENOG KORITENJA
5 Nedostaje, oteeno i negativno utie na upravljanje vozilom. X X
Oteeno bez uticaja na upravljanje vozilom. X
ZGLOBNE VEZE UPRAVLJAKOG VRATILA/
UPRAVLJAKO VRATILO
6 Zglobne veze: oteene, prevelik zazor (slobodan hod). X X
Upravljako vratilo: nedovoljno vrsto vezano, oteeno. X X
Opasnost od razdvajanja veze. X
UPRAVLJAKI PRENOSNIK MANETNE
7 Svi nedostaci. X X
UPRAVLJAKI PRENOSNIK ZAPTIVENOST
8 Nezaptiven. X X
UPRAVLJAKI PRENOSNIK PRIVRENOST
9 Nedovoljno privren, prihvatni dio napuknut ili potpuno X X
otkinut.
ZGLOBNE VEZE PRENOSNOG MEHANIZMA
Prevelik zazor (slobodan hod), nedovoljno osiguranje na
10 prenosnim elementima. X
Opasnost od razdvajanja veze. X
SPONE PRENOSNOG MEHANIZMA
Nedovoljno privrene/osigurane, napuknua, opasnost od
11 loma. X X
Savijene. X X
ELEMENTI SERVO UREAJA
Oslabljena funkcija. X X
12 Cijevni i crijevni vodovi oteeni, sistem nije zaptiven,
nepravilno rasporeeni vodovi opasnost od oteenja. X X
Nedovoljna koliina tenosti. X
GEOMETRIJA UPRAVLJAKIH TOKOVA
13
Uoeni ili izmjereni nedostaci. X X
66
8.3. Pregled ureaja za zaustavljanje
Ureaji za zaustavljanje na motornim i prikljunim vozilima (radna, pomona i

parkirna konica) moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza moe na siguran,
brz i efikasan nain zaustaviti vozilo, bez obzira na stepen optereenja vozila i nagib
puta na kome se vozilo kree, kao i osigurati vozilo u nepokretnom poloaju na
nagibu.
Osnovne zakonske odredbe koje moraju ispunjavati ureaji za zaustavljanje vozila
date su u okviru Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom
uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima.
Tehniki normativi efikasnosti konih sistema motornih i prikljunih vozila, prema
navedenom pravilniku, dati su u tabeli 8.10.
Tabela 8.10 Tehniki normativi efikasnosti konih sistema
RADNO KOENJE POMONO KOENJE

Sila aktiviranja Sila aktiviranja
Koeficijent Koeficijent
KATEGORIJA Nono Runo Nono Runo
koenja koenja
VOZILA aktiviranje aktiviranje aktiviranje aktiviranje
z F F z F F
[%] [daN] [daN] [%] [daN] [daN]
Bicikli sa motorom
40 50 20 20 50 20
(L1, L2, L6)
Motocikli (L1, L4,
45 50 20 20 50 20
L5, L7)
Putnika vozila (M1) 50 50 - 20 50 40
Autobusi (M2, M3) 50 70 - 20 70 60
Teretna vozila (N1,
45 70 - 20 70 60
N2, N3)
Prikljuna vozila pM 6,5
45 - 20 - -
(O1, O2, O3, O4) bar
Traktori 25 60 - 15 30 -
Traktorske prikolice 25 - - 15 - -
Navedeni normativi se primjenjuju pri ispitivanju vozila na ureajima za ispitivanje

konica, kao i pri ispitivanju vozila tokom probne vonje. Navedeni tehniki
normativi se primjenjuju pod slijedeim uslovima:
- Vozila se ispituju u statikim uslovima ispitivanja na valjcima za ispitivanje sile
koenja,
- Povrina valjaka na kojima se ispituju konice mora biti dovoljnog koeficijenta
trenja, minimalno 0,5 bez nanosa vode, kie, blata, snijega, itd. Pored
67
obezbjeenja suhih povrina valjaka potrebno vriti redovne kontrole stanja

povrina,
- Temperatura diska konice ili vanjske povrine doboa konice ne smije
iznositi vie od 100 oC,
- Kod ispitivanja vozila sa dvostrukom ili viestrukom osovinom mora biti
osigurano da nivo ispitivane osovine ne bude nii od ostalih osovina.
U sluaju kada se ispitivanje vozila vri na ureajima za ispitivanje konica,

koeficijent koenja predstavlja odnos zbira ostvarenih sila koenja na obimu svih
tokova i mase ispitivanog vozila. Ovaj odnos (koeficijent koenja) se izraava u
procentima i mora da bude vei ili jednak vrijednostima koeficijenta koenja
propisanim u tabeli 8.10. Ostvarena sila koenja je sila na obimu toka nastala
neposredno prije blokiranja toka ili sila koenja aktivirana maksimalnim silama
aktiviranja konog sistema.
Razlika sila koenja na tokovima iste osovina ne smije biti vea od 25% za radnu
konicu, odnosno ne smije biti vea od 30% za pomonu konicu. Za osnovicu
izraunavanja postotka razlike sile koenja toka na istoj osovini uzima se vea sila
koenja.
Nejednolikost sile koenja na toku ne smije biti vea od 20%. Postotak

nejednolikosti isle koenja izraunava se na priblino polovici sile koenja koja
izaziva blokadu.
Radna i specijalna vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veu od 55
km/h mogu imati smanjeni koeficijent koenja za 30% od propisanog za radno i
pomono koenje.
Na svim vozilima koji imaju ugraene ureaje ili programe za automatsku regulaciju
sile koenja proporcionalno promjeni optereenja, moraju biti na vidljivom mjestu
postavljeni svi tehniki podaci za podeavanje tog ureaja.
Temperatura isparavanja tekuine u hidraulikom sistemu koenja ne smije biti nia

od 155 oC.
Ureaji i dijelovi sistema za koenje vozila koji se provjeravaju prilikom redovnog

tehnikog pregleda navedeni su u tabeli 3.1 (poglavlje 3). Ureaji i dijelovi sistema
za koenje vozila koji se provjeravaju prilikom preventivnog tehnikog pregleda
navedeni su u tabeli 5.3 (poglavlje 5).
68
8.3.2 Nain provjere
Pregledom ureaja za zaustavljanje vozila provjerava se:

- da li vozilo ima odgovarajue ureaje za zaustavljanje,
- da li su radna, pomona i parkirna konica kombinovane na propisan nain,
- da li se upotrebom odgovarajue sile aktiviranja ureaja za zaustavljanje moe
postii propisani efekt koenja za svaki koioni sistem posebno (radna,
pomona, parkirna konica),
- da li je razlika sila koenja na tokovima iste osovine u dozvoljenim granicama,
- da li su dijelovi ureaja za zaustavljanje neoteeni, pravilno privreni i na
odgovarajui nain osigurani,
- da li je instalacija dobro zatiena i da ne isputa radni fluid,
- da li usporiva za dugotrajno usporavanje vozila, ako je propisan, postoji na
vozilu i da li ispravno funkcionie,
- da li ureaj za zaustavljanje kao cjelina funkcionie.
Za pregled ureaja za zaustavljanje koristi se slijedea oprema:

- kanal za pregled donjeg postroja vozila,
- prenosna lampa,
- valjci za odreivanje sila koenja i teina vozila koje otpadaju po jednom
toku,
- dinamometar za mjerenje sile pritiska na papuicu konice,
- manometar za provjeru pritiska zraka u pneumaticima.
Pregled ureaja za zaustavljanje obuhvata vizuelnu kontrolu, kontrolu

funkcionalnosti i kontrolu dejstva.
8.3.2.1 Vizuelna kontrola
Vizuelna kontrola obuhvata kontrolu svih vitalnih dijelova koionog sistema kojima
se moe pristupiti bez koritenja alata i bez demontae dijelova sistema. Svi dijelovi
(ukljuujui kontrolne i signalne ureaje) moraju biti u ispravnom stanju, ne smiju
biti oteeni niti nestruno postavljeni, popravljani, zamijenjeni sa neodgovarajuim
dijelovima, niti smiju biti prisutni tragovi istroenosti. Posebno treba obratiti panju
na slijedee:
- Cjevovodi (kruti vodovi) (slika 8.15) ne smiju biti oteeni, niti znaajno
korodirani u mjeri u kojoj bi to ugrozilo funkcionisanje koione instalacije.
Moraju biti dobro privreni, ne smiju biti labavi, niti isputati radni fluid na
spojevima. Crijeva (elastini vodovi) (slika 8.16) moraju biti u dobrom stanju i
neispucana, te dobro spojena na instalaciju vozila. Moraju biti dobro uvrena
69
za okvir vozila i gdje je to god mogue povezana u snopove, te ne smiju visiti

ispod vozila.
Sl. 8.15 Cijevni vodovi koionog sistema
Sl. 8.16 Cijevni vodovi koionog sistema
- Sajle i poteznice (slika 8.17) moraju biti pravilno voene i podmazane, ne smiju
biti u veoj mjeri oteene, korodirane ili raspletene, mora postojati dovoljan
broj steznica, preusmjerenja moraju biti vrsto postavljena i podmazana.
- Spojnike glave (slika 8.18) moraju biti bez oteenja, pravilno postavljene i
oznaene.
- Rezervoari tenosti za koenje (slika 8.19) moraju biti neoteeni, zatvoreni
originalnim epom i dobro uvreni. Razina tenosti za koenje ne smije biti
ispod minimuma oznaenog na rezervoaru.
70
Sl. 8.17 Sajle
Sl. 8.18 Spojniki vodovi za spajanje Sl. 8.19 Rezervoar tenosti za koenje
vunog i prikljunog vozila
- Akumulatori energije (rezervoar za zrak pod pritiskom, hidraulini akumulator)

(slika 8.20, 8.21) moraju biti dobro privreni na vozilo, ne smiju biti korodirani
u mjeri da bi to ugrozilo sigurnost vozila, ne smiju biti oteeni niti ulubljeni.
Sl. 8.20 Rezervoar zraka pod pritiskom Sl. 8.21 Rezervoar zraka pod pritiskom sa
kontrolnim prikljukom
- Elementi sistema za koenje moraju biti bez vidljivih oteenja i ne smiju u

veoj mjeri biti zahvaeni korozijom.
- Elementi sistema za aktiviranje moraju biti lako pokretljivi i podeeni.
- Poluje (slika 8.22, 8.23, 8.24) ne smije biti popravljano putem zavarivanja, ne
71
smije biti oteeno, ne smije biti korodirano u toj mjeri da mu to umanjuje

efikasnost i sigurnost djelovanja, mora biti lako pokretljivo i podmazano.
Sl. 8.22 Koioni cilindar na tokovima Sl. 8.23 Tristop cilindar, manetne,
prednje osovine, eljust disk konice sa koiona poluga
koionom polugom
- Zglobne veze moraju biti propisno osigurane, lako pokretljive i pravilno

postavljene.
- Manetne protiv praine (slika 8.23) moraju biti pravilno privrene i
neoteene.
Sl. 8.24 Dobo konica, koiona poluga Sl. 8.25 Disk konica
dobo konice
- Koioni cilindri (slika 8.22, 8.23, 8.26) ne smiju biti korodirani, oteeni ili loe
privreni. Ne smije biti proputanja zraka na spojevima koionog cilindra.
- Izvrni elementi sistema za koenje (koione obloge, diskovi, doboi itd) (slika
8.25, 8.26) moraju biti u besprijekornom stanju. Koioni doboi i koioni
diskovi ne smiju biti zamaeni i toliko istroeni i izbrazdani da ne mogu
garantovati sigurno koenje. Koione obloge moraju biti takve debljine da
osiguraju sigurno koenje vozila
72
Sl. 8.26 Tristop cilindri na tokovima zadnje osovine
- ARSK ventil (automatski regulator sile koenja) (slika 8.27, 8.28, 8.29, 8.30) ne
smije imati vidljivih oteenja, mora biti pravilno postavljen i podeen. Ploica
sa podacima o ARSK ventilu (automatski regulator sile koenja) mora postojati i
u cjelini biti ispisana.
Sl. 8.27 Pneumatski upravljan ARSK Sl. 8.28 Mehaniki upravljan ARSK ventil
ventil
Sl. 8.29 Ploica sa podacima o ARSK ventilu

73
Sl. 8.30 Mjesta na kojima se moe nalaziti ploica sa podacima o ARSK ventilu
- Na sistemu moraju postojati ispravni kontrolni prikljuci (slika 8.36, 8.37).

- Pogon kompresora ne smije imati oteenja.
8.3.2.2 Funkcionalna kontrola i kontrola dejstva
Propisana dejstva koionog sistema provjeravaju se mjerenjem na ureaju za

ispitivanje konica ili mjerenjem tokom probne vonje.
Ureaj za ispitivanje konica sa valjcima u principu se sastoji od dva nezavisna
kompleta valjaka za lijevu i desnu stranu vozila. Valjci su uleiteni u kuitu
paralelno jedan drugom i dobivaju pogon od elektromotora, preko reduktora i
lananog prenosa (slika 8.31). Obodna brzina valjaka kree se u granicama 2 5
km/h.
1 - valjci; 2 - elektromotori za pogon valjaka; 3 - pokazni instrument; 4 - dava sile (mjerni

senzor)
Sl. 8.31 Valjci ureaja za ispitivanje konica

74
Mjerenje koione sile se zasniva na mjerenju reaktivnog momenta (slika 8.32).
1 toak vozila, 2 pogonski valjci, 3 elektromotor za pogon valjaka, 4 zakretna

poluga, 5 mjerni senzor, 6 pokazni instrument; FK - koiona sila na obodu toka;
MR reaktivni moment; FR reaktivna sila.
Sl. 8.32 Ureaj za mjerenje sile koenja pomou reaktivnog momenta
Elektromotori (3) pogone valjke (2) konstantnom brzinom. S druge strane, sila
koenja koju proizvodi koioni sistem vozila preko tokova pokuava zaustaviti
valjke ureaja. Tako ostvareni moment koenja prenosi se preko zakretne poluge
(4) na mjerni senzor (5). Mjerni senzor moe biti dio hidraulinog ili pneumatskog
sistema koji direktno djeluje na manometar. Skala manometra je kalibrisana u
njutnima (N), te na taj nain analogno pokazuje silu koenja. Senzor za mjerenje sile
koenja moe biti izveden i kao elektronski. Mjerni sistem je povezan sa sistemom
za grafiki ispis rezultata mjerenja sile koenja.
Rezultati mjerenja koionih sila na tokovima prikazuju se na pokaznom

instrumentu. Primjer analognog instrumenta dat je na slici 8.33.
Sl. 8.33 Analogni prikaz mjerenih vrijednosti na ureaju za ispitivanje konica (MAHA)
75
Savremeni mjerni ureaji putem raunara vrednuju rezultate mjerenja, te u digitalnoj

formi, na ekranu ureaja, prikazuju izmjerene vrijednosti, razliku sila koenja na
lijevoj i desnoj strani vozila u procentima, kao i grafikon sila koenja (slika 8.34).
Sl. 8.34 Primjer prikaza mjerenih vrijednosti na ekranu ureaja za ispitivanje konica
(MAHA)
Pogon valjaka se ukljuuje daljinskom komandom kada su tokovi vozila naili na

valjke ili automatski kada je vozilo nailo na valjke sa oba toka (slika 8.35).
Sl. 8.35 Valjci ureaja za ispitivanje konica (MAHA)
Ako pri koenju sila poraste do vrijednosti koja izaziva blokadu toka, ureaj se
automatski iskljuuje, a ova najvea sila ostaje zabiljeena. Dakle, za proraun
koeficijenta koenja se uzima sila neposredno prije blokade tokova, odnosno
najvea postignuta sila koenja ako ne doe do blokade tokova.
76
Ako je koiona sila izmeu pneumatika i valjka za ispitivanje vea od sile trenja,
toak poinje da proklizava i da blokira. im tokovi ponu da kliu po valjcima ne
mjeri se vie koiona sila ve otpor trenja izmeu gume i valjka. Dakle, kod
blokiranja tokova nema mjerenja sile koenja, pa se stoga ti rezultati mjerenja ne
mogu upotrijebiti za ispitivanje konica. Kao to je ve napomenuto, ureaj se
automatski iskljuuje kada doe do blokiranja bilo kojeg toka, ime se spreava
pogreka mjerenja, kao i oteenje pneumatika vozila.
Savremeni ureaji za ispitivanje konica opremljeni su sistemima koji omoguavaju

i runo i automatsko upravljanje. Pri radu sa ureajem za ispitivanje konica, kao i
sa svim ostalim mjernim ureajima, mora se striktno pridravati uputstva za
rukovanje datog od strane proizvoaa ureaja.
A) Postupak ispitivanja konica
Prije navoenja vozila na valjke ureaja za ispitivanje sile koenja mora se provjeriti
pritisak zraka u pneumaticima. Kod putnikih vozila se na papuicu konice stavlja
dava sile aktiviranja (slika 8.46). Kod privrednih vozila sa pneumatskim koionim
sistemom potrebno je na kontrolni ventil pneumatskog sistema privrstiti prikljuak
za mjerenje upravljakog pritiska, npr. prikljuak ispred ARSK ventila (slika 8.36), i
pritiska u koionim cilindrima (slika 8.37). Odabire se runo ili automatsko
upravljanje sa mjernim ureajem.
Sl. 8.36 Kontrolni Sl. 8.37 Kontrolni priljuci na koionim cilindrima

prikljuak na ARSK ventilu
Vozilo se navozi prednjim tokovima na valjke, vodei rauna da tokovi stoje u

pravcu vonje (slika 8.38). Na valjke treba ulaziti polagano, vodei rauna da se to
manje oteuje ureaj, ali i vozilo. Mjenja se postavlja u neutralan poloaj, polako
otpusti konica i papuica spojnice i prieka se dok instrument ne da znak da
mjerenje moe poeti. Prilikom mjerenja papuica konice se pritiska kontinuirano i
polagano. Naglim koenjem dobijaju se pogreni rezultati mjerenja, a mjerni ureaj
se oteuje. Ako se prilikom koenja zahtijeva testiranje ovalnosti konica
77
(nejednolikosti sile koenja) papuicu konice treba zadrati dok se obavi testiranje.
Koenje se vri do blokade tokova ili do najvee sile koja se moe postii bez
blokade. Ako se blokada ne postigne mora se saekati da se valjci zaustave ili ih
treba runom komandom zaustaviti. Za izlazak pogonskom osovinom iz valjaka
treba priekati njihovo ponovno pokretanje. Postupak mjerenja za ostale osovine je
identian (slika 8.39).
Sl. 8.38 Mjerenje koione sile na Sl. 8.39 Mjerenje koione sile na
tokovima prednje osovine tokovima zadnje osovine
Nakon ispitivanja radne konice treba priekati ponovno ukljuivanje valjaka, te

zapoeti sa ispitivanjem pomone (parkirne) konice. Polugu rune konice treba
povlaiti polagano i kontinuirano. Naglo povlaenje rune konice dovodi do
pogrenih rezultata mjerenja, kao i do oteivanja instrumenta. U sluaju elektrine
parkirne konice kod savremenih vozila potrebno je pritisnuti dugme za aktiviranje
parkirne konice i ovdje se ne moe uticati na intenzitet poveanja sile koenja.
B) Proraun koeficijenta koenja i razlike sila koenja

Mjerna oprema koja je koritena do sredine 90-tih godina prolog stoljea bila je
zasnovana samo na dobivanju vrijednosti maksimalnih ostvarenih sila koenja,
neposredno prije pojave blokade tokova, a to zavisi od koeficijenta trenja na
valjcima. Deklarativne vrijednosti koeficijenta trenja valjaka koje daju proizvoai
ureaja su od 0,55 za sluaj kad su valjci i pneumatici ispitivanog vozila mokri, do
0,85 za sluaj kad su valjci i pneumatici ispitivanog vozila suhi. Navedene
vrijednosti, openito odgovaraju realnim koeficijentima prianjanja za mokar i suh
kolovoz. Poznavajui vrijednosti maksimalno ostvarenih sila koenja te mase
ispitanog vozila, pristupalo se naknadno odreivanju koeficijenta koenja (KK).
Meutim, obzirom da danas na stanicama za tehniki pregled vozila postoji
savremena mjerna oprema koja automatski rauna koeficijent koenja po svakom
toku, osovini i za cijelo vozilo, u nastavku je dat samo metodologija prorauna
koeficijenta koenja.
78
Koeficijent koenja (KK) se rauna prema izrazu:
Suma sila kocenja na svim tockovima

KK 100 >%@
Tezina vozila
Sila koenja se izraava u zakonskoj jedinici, a to je njutn [N]. Imajui u vidu da se

tokom mjerenja ostvaruju znaajne sile koenja, posebno kod teretnih vozila i
autobusa, ista moe biti izraena i u hiljadu puta veoj jedinici, a to je kilonjutn [kN]
(1 kN = 1000 N). S druge strane, teina vozila predstavlja teinu praznog vozila
uveanu za teinu vozaa. Teina vozila se takoer izraava u njutnima [N] ili
kilonjutnima [kN], a dobije se kada se masa vozila, izraena u kilogramima [kg],
pomnoi sa konstantom gravitacionog ubrzanja g = 9,81 m/s2
10 m/s2.
Koeficijent koenja (KK) se nekad moe dati i isto kao odnos sume sila koenja na
svim tokovima i teine vozila, bez izraavanja u procentima. U tom sluaju,
izraunati koeficijent koenja moe posluiti za dobivanje vrijednosti maksimalnog
usporenja vozila pri koenju na putu koji ima isti koeficijent prianjanja (trenja) kao
ispitni valjci, pa je maksimalno usporenje vozila definisano prema izrazu:
m
Max usporenje vozila Koeficijen t kocenja u konst. gravitacionog ubrzanja 2
s
U sluaju mjerenja koionih sila kod tegljaa sa poluprikolicom potrebno je odrediti

koeficijent koenja posebno za teglja, a posebno za poluprikolicu.
Koeficijent koenja tegljaa e se odrediti prema relaciji:
Suma sila kocenja na svim tockovima tegljaca

KK 100 >%@
Tezina tegljaca Dio tezine poluprikol ice koja se oslanja na tegljac
dok je koeficijent koenja poluprikolice e biti:
Suma sila kocenja na svim tockovima poluprikol ice

KK 100 >%@
Tezina poluprikol ice Dio tezine poluprikol ice koja se oslanja na tegljac
Procentualna razlika sila koenja (PRSK) predstavlja razliku izmeu sila koenja na
lijevom i desnom toku iste osovine, podijeljenu sa veom vrijednosti sile koenja
na jednom od navedena dva toka.
Ako je sila na lijevom toku vea od sile na desnom toku procentualna razlika sile
koenja (PRSK) se rauna po izrazu:
79
Sila kocenja na lijevom tocku Sila kocenja na desnom tocku

PRSK 100 >%@
Sila kocenja na lijevom tocku
dok u sluaju da je sila koenja na desnom toku vea od sile koenja na lijevom
toku razlika sile koenja se rauna po izrazu:
Sila kocenja na desnom tocku Sila kocenja na lijevom tocku

PRSK 100 >%@
Sila kocenja na desnom tocku
Pneumatski koioni sistemi, koji se koriste kod teretnih vozila i autobusa, u veini
sluajeva su opremljeni automatskim regulatorom sile koenja (ARSK) koji
prilagoava silu koenja na tokovima prema optereenju vozila. Kako je kod ovih
vozila razlika teine praznog i punog vozila znaajna, za potpunu ocjenu efikasnosti
koionog sistema potrebno je utvrditi koeficijent koenja maksimalno optereenog
vozila. Obzirom da se na tehnikom pregledu ispituju osobine koionog sistema za
neoptereeno vozilo uvodi se proraun koeficijenta koenja obzirom na najveu
dozvoljenu teinu vozila.
Uzimajui u obzir najveu dozvoljenu teinu vozila koeficijent koenja iznosi:
Ukupna sila kocenja pri najvecoj dozvoljenoj tezini vozila

KK 100 >%@
Najveca dozvoljena tezina vozila
Ukupna sila koenja pri najveoj dozvoljenoj teini vozila moe se odrediti na
osnovu tzv. metode priblinog rauna, pretpostavljajui da se sila koenja u
zavisnosti od pritiska u koionom cilindru mijenja po pravoj liniji (slika 8.40)
Sl. 8.40 Promjena sile koenja u zavisnosti od pritiska zraka u koionom cilindru - metoda
priblinog rauna
80
Na osnovu slinosti trouglova ABD i ACE, ukupna sila koenja (SK) pri najveoj
dozvoljenoj teini vozila rauna se prema izrazu:
Ukupna SK pri najveaj dozvoljeno j teini vozila F1 i 1 F2 i 2 .... Fn i n >N@ ,
pri emu se koeficijenti korekcije sile koenja i raunaju prema izrazima:
p1,max 0,4 p 2 ,max 0,4 pn ,max 0,4

i1 , i2 ,... i n
p1 0,4 p 2 0, 4 pn 0,4
U gornjim jednainama oznake imaju slijedee znaenje:

- F1 [N] sila koenja praznog vozila na prvoj osovini, kojoj odgovara pritisak u
koionom cilindru p1,
- F2 [N] sila koenja praznog vozila na drugoj osovini, kojoj odgovara pritisak
u koionom cilindru p2,
- Fn [N] sila koenja praznog vozila na zadnjoj osovini, kojoj odgovara pritisak
u koionom cilindru pn,
- n ukupan broj osovina vozila,
- i1, i2,in faktori korekcije sile koenja,
- p1n, max [bar] maksimalni pritisak u koionom cilindru za datu osovinu,
prema navodima proizvoaa (vidjeti ploicu sa podacima o ARSK ventilu).
Ukoliko vrijednost za p1n, max nije poznata za proraun se koristi radni pritisak
izmjeren u koionoj instalaciji.
- p1n [bar] pritisak u koionom cilindru za datu osovinu pri kojem je
ostvarena najvea sila koenja kod praznog vozila.
Pretpostavlja se da je pritisak u koionom cilindru kod kojeg sila koenja nadvlada

otpore kotrljanja konstantan i da iznosi 0,4 bar (to je za praktinu upotrebu
dovoljno tano). lanova F i u prvoj jednaini ima onoliko koliko ima osovina
vozila.
Pri razmatranju provjere dejstva koionog sistema na ureaju za ispitivanje konica

(valjci) treba naglasiti da je utvrivanje razlike izmeu sile koenja desnog i lijevog
toka vaniji element ispitivanja konica nego izraunavanje koeficijenta koenja.
Jednakost ili mala razlika sila koenja izmeu desnog i lijevog toka omoguava
zadravanje pravolinijskog kretanja pri koenju. U suprotnom, kod velikih razlika u
koionim silama, pri koenju dolazi do zanoenja vozila.
Nadalje, izraunati koeficijent koenja ne predstavlja realnu mo koionog sistema

ispitivanog vozila, ve relativnu veliinu bitnu za provjeru konica na valjcima. U
realnim uslovima koenja, vozila redovno mogu postii vee sile koenja i ostvariti
bolja usporenja. Osnovni razlog lei u tome to se na tehnikom pregledu ne
81
posmatra odnos sila koenja meu osovinama, nego se u proraunu uzimaju

najvee postignute sile koenja, bez obzira kojom silom se djeluje na pedalu
konice. Takoer, najvea sila koenja koja se moe postii direktno je zavisna od
uslova prianjanja izmeu pneumatika i valjaka, odnosno pneumatika i tla u realnim
uslovima kretanja (za razliite vrijednosti koeficijenta prianjanja izmeu pneumatika
i valjaka mogue je dobiti razliite vrijednosti koeficijenta koenja). Dakle, moe se
rei da je metoda kontrole konica izraunavanjem koeficijenata koenja metoda
koja je prilagoena potrebama kontrole konica na tehnikim pregledima.
Druga stvar koju je bitno napomenuti je da se pri ispitivanju pomone konice

moe dogoditi da tokovi blokiraju, a da je izraunati koeficijent koenja manji od
dozvoljenog. Vea sila koenja od sile pri kojoj tokovi blokiraju se ne moe
proizvesti na valjcima. Osnovni problem je u maloj masi vozila koja se oslanja na
koenu osovinu zbog ega vozilo lako biva izbaeno iz valjka. U tom sluaju u
zapisniku treba navesti da je pri ispitivanju pomone konice postignuta blokada
koenih tokova.
C) Primjeri prorauna koeficijenta koenja i razlike sila koenja
Primjer 1: Prilikom ispitivanja konica putnikog vozila izmjerene su slijedee

vrijednosti:
x Masa vozila na prednjoj osovini: 480 kg x Masa vozila na zadnjoj osovini: 360 kg
x Sile koenja radne konice na prednjoj x Sile koenja radne konice na zadnjoj
osovini: osovini:
x Lijevi toak: 2000 N xLijevi toak: 1200 N
x Desni toak: 1800 N xDesni toak: 1000 N
x Sile koenja pomone konice
xLijevi toak: 1000 N
xDesni toak: 900 N
Radna konica:
2000 1800 1200 1000
KK 100 73 %
480 360 9,81
2000 1800
PRSK na prednjoj osovini 100 10 %
2000
1200 1000
PRSK na zadnjoj osovini 100 17 %
1200
Pomona konica:
1000 900
KK 100 23 %
480 360 9,81
82
1000 900
PRSK 100 10%
1000
Da bi vozilo zadovoljilo na tehnikom pregledu u pogledu ispravnosti sistema

koenja izraunate vrijednosti koeficijenta koenja moraju biti jednake ili vee od
50% za radnu konicu, odnosno 20% za pomonu konicu (tabela 8.10), dok se
procentualna razlika sila koenja na istoj osovini mora kretati u okviru dozvoljenih
25% za radnu, odnosno 30% za parkirnu konicu. U navedenom primjeru radna i
pomona konica ispunjavaju propisane norme.
Primjer 2: Prilikom ispitivanja konica teretnog vozila izmjerene su slijedee

vrijednosti:
x Masa vozila na prednjoj osovini: 2921,9 kg x Masa vozila na zadnjoj osovini: 2900,7 kg
x Sile koenja radne konice na prednjoj x Sile koenja radne konice na zadnjoj
osovini: osovini:
x Lijevi toak: 8476,8 N xLijevi tokovi: 7735,1 N
x Desni toak: 6860,9 N xDesni tokovi: 8066,2 N
xLijevi tokovi: 7470,2 N
xDesni tokovi: 7245 N
Radna konica:
8476,8 6860,9 7735,1 8066,2

KK 100 55 %
2921,9 2900,7 9,81
8476,8 6860,9
8476,8
8066,2 7735,1
8066,2
Pomona konica:
7470,2 7245
KK 100 26 %
2921,9 2900,7 9,81
7470,2 7245
PRSK 100 3%
7470,2
Radna i pomona konica ispunjavaju propisane norme (koeficijenti koenja iznad

45% za radnu konicu, odnosno 20% za pomonu konicu, tabela 8.10.), a
procentualna razlika sila koenja u okviru dozvoljenih 25% za radnu, odnosno 30%
za parkirnu konicu.
83
Grafiki prikaz sila koenja radne konice teretnog vozila iz primjera 2 dat je na slici
8.41.
Prednja osovina Zadnja osovina
Sl. 8.41 Grafiki prikaz sila koenja radne konice teretnog vozila iz primjera 2
Primjer 3: Prilikom ispitivanja konica prikljunog vozila izmjerene su slijedee

vrijednosti:
x Masa prikolice na prvoj x Masa prikolice na drugoj x Masa prikolice na treoj

osovini: 2340 kg osovini: 1780 kg osovini: 1700 kg
x Sile koenja radne konice x Sile koenja radne konice x Sile koenja radne konice
na prvoj osovini: na drugoj osovini: na treoj osovini:
x Lijevi tokovi: 7420 N x Lijevi tokovi: 6000 N x Lijevi tokovi: 5030 N
x Desni tokovi: 7360 N x Desni tokovi: 6560 N x Desni tokovi: 6030 N
x Sile koenja pomone x Sile koenja pomone x Sile koenja pomone
konice na prvoj osovini: konice na drugoj osovini: konice na treoj osovini:
Radna konica:
7420 7360 6000 6560 5030 6030

KK 100 67 %
2340 1780 1700 9,81
7420 7360
PRSK na prvoj osovini 100 1 %
7420
6560 6000
PRSK na drugoj osovini 100 9 %
6560
6030 5030
PRSK na trecoj osovini 100 17 %
6030
84
Pomona konica:
6720 7030 4330 4790 5000 5000
KK 100 58 %
2340 1780 1700 9,81
7030 6720
7030
4790 4330
4790
5000 5000
5000
Radna i pomona konica ispunjavaju propisane norme (koeficijenti koenja iznad

45% za radnu konicu, odnosno 20% za pomonu konicu, tabela 8.10), a
procentualna razlika sila koenja u okviru dozvoljenih 25% za radnu, odnosno 30%
za parkirnu konicu.
Grafiki prikaz sila koenja radne konice prikolice iz primjera 3 dat je na slici 8.42.
Prva osovina Druga osovina
Trea osovina
Sl. 8.42 Grafiki prikaz sila koenja radne konice prikolice iz primjera 3
85
Primjer 4: Prilikom ispitivanja konica tegljaa sa poluprikolicom izmjerene su

slijedee vrijednosti:
Teglja:
x Masa tegljaa na prednjoj osovini 5500 kg x Masa tegljaa na zadnjoj osovini 4186 kg
x Sile koenja radne konice na prednjoj x Sile koenja radne konice na zadnjoj osovini:
osovini: x Lijevi tokovi 10556 N
x Lijevi toak 22199 N x Desni tokovi 9722 N
x Desni toak 19099 N
x Lijevi tokovi 10649 N
x Desni tokovi 10238 N
Poluprikolica:
x Masa poluprikolice na prvoj x Masa poluprikolice na drugoj x Masa poluprikolice na treoj
osovini: 1905 kg osovini: 1907 kg osovini: 1902 kg
x Sile koenja radne konice x Sile koenja radne konice na x Sile koenja radne konice
na prvoj osovini: drugoj osovini: na treoj osovini:
x Lijevi tokovi 5523 N x Lijevi tokovi 5205 N x Lijevi tokovi 5987 N
x Desni tokovi 5404 N x Desni tokovi 5762 N x Desni tokovi 6027 N
x Sile koenja pomone x Sile koenja pomone x Sile koenja pomone
konice na prvoj osovini: konice na drugoj osovini: konice na treoj osovini:
Teglja - radna konica:
22199 19099 10556 9722

KK 100 65 %
5500 4186 9,81
Izmjerena masa na osovinama tegljaa sa prikaenom poluprikolicom iznosi 9686

kg. Masa praznog tegljaa iznosi 8000 kg (podatak iz saobraajne dozvole), pa
razlika od 1686 kg predstavlja dio mase poluprikolice koja se oslanja na teglja.
22199 19099
22199
10556 9722
10556
Teglja - pomona konica:

10649 10238
KK 100 22 %
5500 4186 9,81
86
10649 10238
PRSK 100 4%
10649
Radna i pomona konica tegljaa ispunjavaju propisane norme.
Grafiki prikaz sila koenja radne konice tegljaa iz primjera 4 dat je na slici 8.43.
Prednja osovina Zadnja osovina
Sl. 8.43 Grafiki prikaz sila koenja radne konice tegljaa iz primjera 4
Poluprikolica - radna konica:
5523 5404 5205 5762 5987 6027

KK 100 60 %
1905 1907 1902 9,81
Izmjerena masa na osovinama poluprikolice iznosi 5714 kg. Ukupna masa prazne
poluprikolice iznosi 7400 kg (podatak iz saobraajne dozvole), pa razlika od 1686
kg predstavlja dio mase poluprikolice koja se oslanja na teglja.
5523 5404
5523
5762 5205
5762
6027 5987
6027
Poluprikolica - pomona konica:
5417 5325 5854 5550 5272 5629

KK 100 59 %
1905 1907 1902 9,81
87
5417 5325
5417
5854 5550
5854
5629 5272
5629
Radna i pomona konica poluprikolice ispunjavaju propisane norme.
Grafiki prikaz sila koenja radne konice poluprikolice iz primjera 4 dat je na slici
8.44.
Prva osovina Druga osovina
Trea osovina
Sl. 8.44 Grafiki prikaz sila koenja radne konice poluprikolice iz primjera 4
88
8.3.2.3 Kontrola dejstva koionih sistema pri ispitivanju na poligonu
U pojedinim sluajevima kada nije mogue izvriti provjeru dejstva koionih

sistema mjerenjem na valjcima mjerenje se obavlja pri probnoj vonji. Najei
razlozi zbog kojih se na valjcima ne moe ispitati dejstvo koionog sistema su:
- prevelike dimenzije vozila (vozilo ne moe ui u stanicu za tehniki pregled),
- osovinska optereenja vozila su vea od dozvoljene nosivosti valjaka,
- vozilo je opremljeno pogonom na vie osovina koje se za potrebe ispitivanja
ne mogu kinematski odvojiti.
Na osnovu Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju

vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje
moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima propisani su uslovi
pri kojima se, u ovom sluaju, vri ispitivanje vozila:
- povrina po kojoj se vozilo kree mora biti vodoravna, ravna, suha i sa
asfaltnom podlogom,
- temperatura diska ili spoljne povrine doboa ne iznosi vie od 100oC,
- brzina na poetku koenja mora da iznosi najmanje 50 km/h za putnike
automobile, najmanje 40 km/h za druga motorna vozila, a za motorna vozila
koja ne mogu postii te brzine ona iznosi 80% od njihove najvee brzine. Iste
vrijednosti vae i prilikom ispitivanja prikljunih vozila.
- Prilikom ispitivanja vozila brzina vjetra ne bi trebala biti vea vea od 3 m/s
(10,8 km/h).
Za ovakve vrste mjerenja koriste se ureaji za mjerenje usporenja vozila

(decelerometri). Jedan ureaj za mjerenje usporenja prikazan je na slici 8.45.
Sl. 8.45 Ureaj za mjerenje usporenja Sl. 8.46 Postavljanje dinamometra za

vozila Maha VZM 100 mjerenje sile na pedali konice (Maha VZM
100)
89
Ureaj se postavlja na pod vozila, sa strelicom okrenutom u smjeru vonje, te

dovodi u vodoravan poloaj pomou libele i vijka na noicama. Na pedalu konice
se postavlja dinamometar (slika 8.46).
Vozilo se zaleti na potrebnu brzinu. Neposredno prije koenja pritiska se pedala

spojnice, te se pritiska pedala konice da bi se postiglo to vee usporenje vozila, ali
da pri tome ne doe do blokade tokova. Ostvarena usporenja registruju se na
ureaju, a vrijednosti se mogu dobiti u vidu printanog ispisa ili se mogu pomou
odgovarajueg programa prebaciti na raunar. Pomou ureaja MAHA VZM 100
se moe izmjeriti i pritisak u koionoj instalaciji kod vozila sa pneumatskim
koionim sistemom.
Poslije obavljenog mjerenja potrebno je odrediti koeficijent koenja na osnovu

slijedeih relacija:
Srednje maksimalno usporenje pri zaustavljanju vozila u probnoj voznji

KK 100 >%@
Konstanta gravitacionog ubrzanja
Srednje maksimalno usporenje vozila moe se odrediti na osnovu dijagrama

usporenja vozila, prema slici 8.47.
Sl. 8.47 Dijagram usporenja vozila i odreivanje srednjeg maksimalnog usporenja vozila
postignutog pri probnoj vonji
Prvo se odredi taka maksimalnog usporenja vozila (taka A). Zatim se odredi taka
pri kojoj je u poetnoj fazi zaustavljanja vozila usporenje dostiglo vrijednost od 90
% maksimalnog usporenja vozila (taka B). Na mjestu na dijagramu na kojem
vrijednost usporenja naglo pada nalazi se taka C. Pravom linijom spoje se take B i
C, i na sredini pravca BC nalazi se taka koja odgovara srednjem maksimalnom
usporenju vozila (taka D). Da bi ovako odreena vrijednost srednjeg maksimalnog
usporenja bila to tanija izgled dijagrama usporenja treba da bude slian dijagramu
prikazanom na slici 8.47.
Koioni sistem vozila e zadovoljiti na tehnikom pregledu ako su izraunate
90
vrijednosti koeficijenta koenja jednake ili iznad doputenih vrijednosti datih u

tabeli 8.10.
Primjer 1: Prilikom ispitivanja usporenja putnikog vozila tokom probne vonje

dobiven je dijagram usporenja vozila prikazan na slici 8.48, pri emu je izmjereno
maksimalno usporenje vozila od 6,65 m/s2.
6
Usporenje vozila [m/s]
0
0 1 2 3 4 5 6
Vrijeme koenja [s]
Sl. 8.48 Dijagram usporenja vozila dobiven pri ispitivanju vozila tokom probne vonje
Potujui prethodno opisanu proceduru dobiveno je srednje maksimalno usporenje

vozila odreeno na osnovu dijagrama usporenja iznosi 6,1 m/s2. Koristei
prethodno usvojeni izraz za odreivanje koeficijenta koenja dobiva se:
6,1
KK 100 62%
9,81
Na osnovu izraunatog koeficijenta koenja moe se zakljuiti da radna konica

ispunjava propisane norme (koeficijenti koenja iznad potrebne vrijednosti).
8.3.2.4 Greke i nedostaci koji se mogu uoiti pri pregledu
Odreene greke i nedostaci koji se mogu uoiti pri pregledu sistema za

zaustavljanje vozila date su u tabeli 8.11, sa klasama tih nedostataka. Potrebno je
naglasiti da je tabela orijentaciona i ne sadri sve mogue ureaje i dijelove i njihove
eventualne neispravnosti. U tabeli su navedene samo neispravnosti koje su pri
pregledu sistema za zaustavljanje vozila najee uoene.
91
Tabela 8.11 Pregled moguih greaka i nedostataka koje se mogu uoiti pri pregledu
sistema za zaustavljanje vozila
Opis nedostatka
broj MN VN NU
RADNA KONICA NAPRIJED
Bez dejstva, jedna strana nema dejstva, opasnost od X X
1 otkazivanja
Nedovoljan intenzitet dejstva X

Razlika dejstva lijeve i desne strane iste osovine prevelika X
RADNA KONICA NAZAD
Bez dejstva, jedna strana nema dejstva, opasnost od X X
2 otkazivanja
Nedovoljan intenzitet dejstva, X
RADNA KONICA MOGUNOST BESTEPENE
REGULACIJE INTENZITET I INERCIJA SISTEMA
3 Nema mogunosti bestepene regulacije intenziteta X
Porast pritiska u konim cilindrima pri maskimalnom
pritiskanju (hodu) komande konice je presporo X
RADNA KONICA INSTALACIJE
4 ZAPTIVENOST X X X
Nije zaptivena
RADNA KONICA HOD PAPUICE
KOMANDE/ RUKE POMONE KONICE
5 Suvie velik hod X
Povrina papuice je klizava X
Deformisana ili je potrebna vea sila za njeno pokretanje X
POMONA KONICA DEJSTVO
6
Nedovoljno X
POMONA KONICA RAVNOMJERNOST
7
POMONA KONICA HOD POLUGE
KOMANDE/PRENOSNI MEHANIZAM
8 Hod poluge komande preveliki, ali je dejstvo X
zadovoljavajue
Prenosni mehanizam oteen, zazor u leajevima X X
TRAJNI USPORIVA
9
Nedostaje bez funkcije, nedozvoljena izvedba X
INERCIONA KONICA SAJLE ZA SLUAJ
OTKIDANJA
Mehanizam inercione konice: X
Nedozvoljena izvedba
Nedozvoljen oblik ureaja za stabilizaciju X
10 Nedovoljna funkcija X
Hod pri nalijetanju previe dug X X
Nedostaci na ublaivau X X
Ploica sa oznakom tipa nedostaje X
Sajla:
Nedostaje ili nezadovoljavajue stanje X X
92
PRENOSNI MEHANIZAM SAJLE/POLUJA

Kona sajla:
Oteena, nije osigurana, oteene voice sajle, X X
prekomjerna korozija
11
Nedovoljno privrena X
Prenosne poluge/zglobne veze:
Napuknua, opasnost od loma, savijene, zglobovi nisu
osigurani, voice izvitoperene, prekomjerna korozija X
OSOVINA KONICE/ POLUGA
12 KOMANDE/PODEIVA POLUJA X
Teak hod, leaj izvitoperen, umanjena funkcija
KOMPRESOR VRIJEME PUNJENJA

13
Vrijeme potrebno za punjenje instalacije predugo X
KONTROLNI I UPOZORAVAJUI UREAJI
Kontrolni signal ili svjetlo za sluaj pada pritiska u X
14
instalaciji neispravan
Oteen manometar X
ENERGETSKI AKUMULATOR/REZERVOAR
KOMPRIMIRANOG ZRAKA
Oteen, nezaptiven, nema mogunosti izdvajanja X X
15
kondenzovane vode;
Ploica sa oznakom tipa nedostaje X
Neadekvatno privrenje X X
POJAIVA SILE KOENJA/GLAVNI KONI
CILINDAR
Pojaiva sile koenja: X
Oteen, bez dejstva
16 Glavni koni cilindar:
Oteen, nezaptiven, neprivren; X X
Koliina kone tenosti:
Premalo, nedovoljno X X
Posuda oteena X X
KONI VENTILI/REGULATOR SILE KOENJA
FUNKCIONALNOST/PODEENOST
17
Oslabljena funkcija X X
Regulacija sile koenja/ preraspodjela neodgovarajua X
CIJEVNI VODOVI (CJEVOVODI)
18 Mogunost otkazivanja X X
Nezaptiveni, jako oteeni, u veoj mjeri zahvaeni
korozijom, pogreno spojeni, nedovoljno privreni X X
CRIJEVNI VODOVI (CRIJEVA)
19 Mogunost otkazivanja X X
Prekratki, oteeni, nezaptiveni, uvrnuti X X
KONI CILINDAR/HOD/MANETNE
Koni cilindar:
20 Nedovoljno privren, pogreno ugraen; X X
Hod konog cilindra prevelik X
Manetne imaju nedostataka X X
93
KONI DOBO/DISK
Udareni, istroeni, oteenja u obliku izdubljenih kanala, X
21
napuknua
Slomljeni i neposredna opasnost od loma X
FRIKCIONI MATERIJAL (OBLOGE KONICA)
NAPRIJED/NAZAD X X
22
Vrijednost debljine obloge znatno manja u odnosu na
preporuke proizvoaa
KONICE SLOBODAN HOD
23
Podeenost (obloge struu) X X
KONICE SPOJNIKE GLAVE
24 Slavina za blokiranje, ventil spojnike glave oteen X X
Pogreno postavljeni, zamijenjeni X
KONTROLNI PRIKLJUCI
25 Oteeni, nedostaju (za vozila proizvedena poslije X X
1992.godine)
PLOICA ARSK VENTILA
Nedostaje, neitljiva, podaci za podeavanje nepotpuni ili X
26
pogreni
Ostali nedostaci X
OPRUNI AKUMULATOR SISTEMA ZA
KOENJE X
27
Nedovoljna funkcija
Upozoravajua sklopka bez dejstva X
UREAJ ZA AUTOMATSKO SPREAVANJE
BLOKIRANJA TOKOVA (ABS)
28
Nema signalizacije greke u sistemu (upozoravajua X
svjetiljka)
94
8.4. Pregled ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje

svjetlosnih znakova
Pod ureajima za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova na

motornim i prikljunim vozilima, a shodno Pravilniku o dimenzijama, ukupnim
masama i osovinskom optereenju vozila i o osnovnim uslovima koje moraju da
ispunjavaju ureaji i oprema na vozilima u saobraaju na putevima,
podrazumijevaju se:
a) ureaji za osvjetljavanje puta,
b) ureaji za oznaavanje vozila,
c) ureaji za davanje svjetlosnih znakova.
Ureaji za osvjetljavanje puta i davanje svjetlosnih znakova, postavljeni na prednjoj

strani motornog i prikljunog vozila, ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu sa
prednje strane vozila niti svjetlost bijele boje od svjetala i reflektujuih materija
postavljenih na zadnjoj strani vozila, odnosno vidljivih sa zadnje strane vozila.
Izuzetak ovome su svjetla za osvjetljavanje puta pri vonji unazad, pokretno svjetlo
za istraivanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje zadnje registarske tablice i
registarsku tablicu prevuenu bijelom reflektujuom materijom, kao i crveno
trepue svjetlo na posebnim motornim vozilima koja prate vozila pod pratnjom.
Ureaji za osvjetljavanje puta
Pod ureajima za osvjetljavanje puta na motornim i prikljunim vozilima

podrazumijevaju se:
1) glavni farovi,
2) farovi za maglu,
3) svjetla za vonju unazad,
4) pokretno svjetlo za istraivanje reflektor (ako postoji),
Glavni farovi mogu biti izvedeni tako da imaju:

1) veliko/dugo svjetlo,
2) oboreno svjetlo,
3) veliko i oboreno svjetlo.
Glavni farovi na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i na motornim

vozilima na tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva ili
etiri glavna fara, od kojih dva za oboreno svjetlo. Glavni farovi na motornim
vozilima na tri toka, koja nisu ira od 1,3 m, kao i na invalidskim motornim
95
kolicima, moraju biti ugraeni i izvedeni kao jedan glavni far ili dva glavna fara od
kojih jedan za oboreno svjetlo.
Svjetla za osvjetljavanje puta na motornim vozilima koja na ravnom putu ne mogu

razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h mogu bit ugraena i izvedena samo kao
oborena svjetla.
Svjetlost glavnih farova mora biti bijele boje. Unutranje ivice svjetleih povrina
farova oborenog svjetla moraju biti jedna od druge udaljene najmanje 0,6 m, a
spoljne ivice najvie 0,4 m od bono najisturenije take vozila. Udaljenost gornje
ivice svjetlee povrine oborenog fara ne smije biti vea od 1,2 m, a udaljenost
donje ivice svjetlee povrine ne smije biti manja od 0,5 m od povrine puta. Far
velikog svjetla ne smije biti postavljen blie spoljanjem gabaritu vozila od fara
oborenog svjetla.
U glavne farove mogu biti ugraena prednja poziciona svjetla. Kad se ukljue velika
svjetla za osvjetljavanje puta, mora automatski da se upali kontrolna plava lampa na
kontrolnoj tabli u vozilu ili na kontrolnoj tabli motocikla. Glavni farovi moraju biti
povezani tako da prelaz sa svjetlosti velikog svjetla na svjetlost oborenog svjetla i
obrnuto bude istovremen i putem iste komande.
Svjetla za vonju unazad na vozilu mogu biti ugraena i izvedena kao jedno ili dva
svjetla za vonju unazad, tako da daju svjetlost bijele boje. Udaljenost gornje ivice
svjetlee povrine svjetla za vonju unazad moe iznositi najvie 1,2 m, a udaljenost
donje ivice svjetlee povrine takvog svjetla moe iznositi najmanje 0,25 m od
povrine puta. Svjetlo za vonju unazad mora imati prekida koji se automatski
ukljuuje u momentu ukljuivanja hoda unazad, kad je motor ukljuen.
Farovi za maglu na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i na motornim

vozilima na tri toka koja su ira od 1,3 m, mogu biti ugraeni i izvedni kao dva fara
za maglu, a na motociklima kao jedan far za maglu tako da daju svjetlost bijele ili
ute boje. Farovi za maglu ne smiju se postavljati na visinu veu od visine na kojoj
su postavljeni farovi oborenog svjetla. Udaljenost donje ivice svjetlee povrine fara
za maglu od povrine puta ne smije biti manja od 0,25 m. Spoljna ivica svjetlee
povrine fara za maglu ne smije biti udaljena vie od 0,4 m od bono najisturenije
take vozila. Da bi se ukljuili farovi za maglu, minimalno trebaju biti ukljuena
poziciona svjetla, odnosno oborena svjetla, nezavisno od velikih svjetala. Far za
maglu mora imati poseban prekida.
Farovi i svjetla za osvjetljavanje mjesta na kome se izvode radovi na radnim

vozilima mogu biti ugraeni i izvedeni tako da daju svjetlost bijele boje i da ne
ometaju ostale uesnike u saobraaju.
96
Pokretni far (reflektor) smije se postaviti samo na vozilu organa unutranjih

poslova, vozilu namijenjenom za hitnu medicinsku pomo, vozilu saobraajne
inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu namijenjenom za odravanje puteva i
instalacije, kao i na vozilu namijenjenom za pruanje pomoi na putu i mora biti
ugraen i izveden tako da daje svjetlost bijele ili ute boje i da se moe ukljuiti
samo ako su ukljuena i poziciona svjetla.
Ureaji za oznaavanje vozila
Pod ureajima za oznaavanje motornih i prikljunih vozila podrazumijevaju se:

1) prednja poziciona svjetla,
2) zadnja poziciona svjetla,
3) zadnje svjetlo za maglu,
4) parkirna svjetla,
5) gabaritna svjetla,
6) svjetla zadnje registarske tablice,
7) rotaciona i trepua svjetla,
8) katadiopteri.
Prednja poziciona svjetla na motornom vozilu na etiri ili vie tokova i motornom
vozilu na tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu irine preko 1,6 m,
moraju biti ugraena i izvedena kao dva prednja poziciona svjetla, a na motornom
vozilu na dva toka i motornom vozilu na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao
jedno prednje poziciono svjetlo tako da daju svjetlost bijele boje. Ako je ugraeno
jedno prednje poziciono svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdunoj srednjoj
ravni vozila. Ako su ugraena dva prednja poziciona svjetla, udaljenost spoljne ivice
svjetlee povrine od bono najisturenije take vozila ne smije biti vea od 0,4 m
kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod prikljunih vozila. Udaljenost svjetlee
povrine prednjeg pozicionog svjetla od povrine puta ne smije biti manje od 0,35
m ni vea od 1,5 m, a za poluprikolice ne smije biti vea od 1,8 m. Prednja
poziciona svjetla mogu biti ugraena u glavne farove.
Zadnja poziciona svjetla na motornom vozilu na etiri ili vie tokova, motornom
vozilu na tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti
ugraena i izvedena kao dva zadnja poziciona svjetla, a na motornom vozilu na dva
toka i motornom vozilu na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno poziciono
svjetlo tako da daju svjetlost crvene boje. Ako je ugraeno jedno zadnje poziciono
svjetlo ono mora biti postavljeno u uzdunoj srednjoj ravni vozila. Ako su ugraena
dva zadnja poziciona svjetla, udaljenost spoljne ivice svjetlee povrine ne smije biti
vea od 0,4 m od bone najisturenije take vozila. Udaljenost svjetlee povrine
zadnjeg pozicionog svjetla od povrine puta ne smije biti manja od 0,35 m ni vea
97
od 1,5 m. Na radnim i specijalnim vozilima najvea dozvoljena udaljenost svjetlee

povrine zadnjeg pozicionog svjetla od povrine puta moe iznositi 2,1 m.
Zadnja svjetla za maglu na motornom vozilu na dva toka i motornom vozilu na tri
toka koja nisu ira od 1,3 m mogu biti ugraena i izvedena kao jedno zadnje svjetlo
za maglu, a na motornom vozilu na etiri ili vie tokova, motornom vozilu na tri
toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu, ako imaju svjetla za maglu,
moraju biti ugraena i izvedena kao dva svjetla za maglu tako da daju svjetlost
crvene boje. Udaljenost svjetlee povrine zadnjeg svjetla za maglu od povrine
puta ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 1,2 m.
Zadnje svjetlo za maglu moe da se ukljuuje samo putem posebnog prekidaa.

Ono mora biti povezano tako da se moe ukljuiti samo ako su ukljuena poziciona
svjetla i bar jedno svjetlo za osvjetljavanje puta. Kontrola ukljuenosti zadnjeg
svjetla za maglu mora biti obezbijeena putem kontrolne lampe ute ili zelene boje.
Parkirna svjetla na motornim i prikljunim vozilima mogu biti postavljena i

izvedena na sljedei nain:
1) na bonoj strani vozila u vidu posebnog svjetla koje prema prednjoj
strani vozila daje svjetlost bijele boje, a prema zadnjoj strani vozila svjetlost
crvene boje,
2) na prednjoj i zadnjoj strani vozila u vidu svjetla koja daju:
- prednja svjetla svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed,
- zadnja svjetla svjetlost crvene boje usmjerenu unazad,
s tim da prednje svjetlo moe biti ugraeno zajedno sa prednjim
pozicionim svjetlom ili glavnim farom, a zadnje svjetlo zajedno sa zadnjim
pozicionim svjetlom i sa stop-svjetlom, ili samo sa stop-svjetlom, ili samo
sa zadnjim pozicionim svjetlom.
Udaljenost svjetlee povrine parkirnog svjetla od povrine puta ne smije biti manja
od 0,35 m ni vea od 1,9 m.
Gabaritna svjetla na motornim i prikljunim vozilima koja su izgraena i izvedena

sa stalnom zatvorenom nadgradnjom, ija visina prelazi 2,8 m, moraju biti ugraena
i izvedena na sljedei nain:
1) na prednjem gornjem dijelu motornog vozila ili prikolice dva svjetla daju
svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed,
2) na prednjem gornjem dijelu vunog vozila sa poluprikolicom dva svjetla
koja daju svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed,
3) na zadnjem gornjem dijelu dva svjetla koja daju svjetlost crvene boje
usmjerenu unazad, osim na vunom vozilu koje je namijenjeno za vuu
poluprikolice.
98
Gabaritna svjetla postavljaju se iznad ili ispod najvieg dijela vozila, s tim da
odstojanje svijetleih povrina tih svjetala od najvieg dijela vozila ne smije biti vee
od 0,15 m. Spoljanja ivica svijetlee povrine gabaritnog svjetla ne smije biti vie
od 0,4 m udaljena od bone najisturenije take vozila. Gabaritna svjetla na vozilima
kojima se prevoze opasne materije mogu biti postavljena i izvedena tako da
zadovolje jedan od gore pomenuta tri uslova.
Svjetlo zadnje registarske tablice, zavisno od propisanog tipa tablice na motornim i

prikljunim vozilima, mora biti ugraeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po
tablici rasprostire ravnomjerno, bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta.
Svjetlost koja se odbija od registarske tablice ne smije da bljeti, a izvor svjetlosti ne
smije da bude neposredno vidljiv za uesnike u saobraaju koji se kreu iza vozila.
Svjetlost koja osvjetljava zadnju registarsku tablicu mora biti takva da je nou, pri
dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i brojeve na tablici sa udaljenosti od
najmanje 20 m.
Svjetlo zadnje registarske tablice mora biti povezano na isti prekida kojim se
ukljuuju i poziciona svjetla.
Rotaciona i trepua svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju samo
svjetlost ute ili plave boje i moraju biti postavljena na najviem mjestu vozila i
vidljiva sa svih strana.
Rotaciono ili trepue svjetlo na vozilima namijenjenim za odravanje puteva i
instalacija i vozilima namijenjenim za pruanje pomoi na putu mora biti ugraeno i
izvedeno kao najmanje jedno rotaciono ili trepue svjetlo tako da daje svjetlost
ute boje. To svjetlo moe biti ugraeno i izvedeno i na vozilu namijenjenom za
pratnju organizovanih kolona, za pratnju vozila kojima se prevoze
predimenzionisani tereti i opasne materije, kao i na vozilu namijenjenom za
ispitivanje na putu.
Rotaciono ili trepue svjetlo moe se postaviti samo na vozilima namijenjenim za
hitnu medicinsku pomo, vatrogasnim vozilima, vozilima organa unutranjih
poslova i na vozilima oruanih snaga BiH i mora biti izvedeno tako da daje svjetlost
plave boje.
Katadiopteri na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i motornim vozilima na

tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva zadnja
katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima na dva toka i motornim
vozilima na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedan zadnji katadiopter crvene
boje i ne smiju biti trouglastog oblika.
Dva prednja bijela katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i
izvedena tako da ne smiju biti trouglastog oblika, a dva zadnja crvena katadioptera
na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena u obliku ravnostranog
trougla, sa vrhom okrenutim navie i stranicom veliine najmanje 0,15 m.
99
Ako je na vozilu ugraeno vie od jednog katadioptera, oni moraju biti u paru.
Katadiopter mora imati svijetleu povrinu najmanje 20 cm2. Katadiopteri na vozilu
moraju biti postavljeni vertikalno na povrinu puta. Udaljenost svijetlee povrine
katadioptera od povrine puta ne smije biti vea od 0,9 m ni manja od 0,35 m, osim
kod vozila na dva ili tri toka, kod kojih najmanja udaljenost od povrine puta moe
iznositi 0,25 m.
Ako je ugraen samo jedan prednji ili samo jedna zadnji katadiopter, on mora biti
postavljen u uzdunoj srednjoj ravni vozila. Ako su ugraena dva prednja ili dva
zadnja katadioptera istog tipa, udaljenost spoljanjih ivica svijetleih povrina tih
katadioptera ne smije biti vea od 0,4 m od bono najisturenijih taaka vozila, a
udaljenost izmeu unutranjih ivica mora iznositi najmanje 0,6 m.
Prednji i zadnji katadiopteri, osim trouglastih, mogu biti ugraeni zajedno sa
odgovarajuim prednjim ili zadnjim svjetlima.
Ureaji za davanje svjetlosnih znakova
Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova, podrazumijevaju se:

1) stop-svjetlo,
2) pokazivai pravca,
3) ureaj za istovremeno ukljuivanje svih pokazivaa pravca.
Stop-svjetlo na motornom vozilu na etiri ili vie tokova, motornom vozilu na tri
toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena
kao najmanje dva stop-svjetla na zadnjoj strani vozila, a na motornom vozilu na dva
toka i motornom vozilu na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao najmanje jedno
stop-svjetlo na zadnjoj strani vozila tako da daje svjetlost crvene boje.
Ako se vie od dva stop-svjetla postavljaju na zadnjoj strani motornog vozila na
etiri ili vie tokova, motornog vozila na tri toka koja su ira od 1,3 m i na
prikljunom vozilu, ona moraju biti u paru, simetrino rasporeena u odnosu na
uzdunu srednju ravan vozila i moraju biti istog ili slabijeg intenziteta od osnovnih
svjetala.
Ako je na vozilu ugraeno samo jedno stop-svjetlo, ono mora biti postavljeno u
uzdunoj srednjoj ravni vozila.
Ako su na vozilu ugraena dva stop-svjetla, udaljenost izmeu unutranjih ivica

svjetleih povrina ne smije biti manja od 0,6 m. Udaljenost svjetlee povrine stop-
svjetla od povrine puta ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u
izuzetnom sluaju, najvea dozvoljena udaljenost svjetlee povrine stop-svjetla od
povrine puta moe iznositi 2,1 m.
Stop-svjetla mogu biti ugraena zajedno sa drugim zadnjim svjetlima i moraju biti
povezana tako da se ukljuuju pri upotrebi radne konice vozila.
100
Pokazivai pravca na motornom vozilu na tri, etiri ili vie tokova i na prikljunom
vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni na sljedei nain:
1. na motornom vozilu koje nije due od 6 m:
a) dva prednja bona i dva zadnja pokazivaa pravca, ili
b) dva prednja, dva zadnja i dva bona pokazivaa pravca, ili
c) dva prednja i dva zadnja pokazivaa pravca;
2. na motornom vozilu koje je due od 6 m i na vunom motornom vozilu:
a) dva prednja bona i dva zadnja pokazivaa pravca, ili
b) dva prednja, dva bona i dva zadnja pokazivaa pravca;
3. na prikljunom vozilu dva zadnja pokazivaa pravca.
Pokazivai pravca na motornom vozilu na dva toka mogu biti ugraeni i izvedeni
kao:
1) dva prednja i dva zadnja pokazivaa pravca, ili
2) dva pokazivaa pravca na upravljau, vidljiva sprijeda i odzada.
Svjetlost pokazivaa pravca mora biti ute boje.

Uestalost miganja pokazivaa pravca treba, po pravilu, da iznosi 90 perioda u
minuti, s tim to su dozvoljena odstupanja tako da uestalost miganja iznosi
najmanje 60, odnosno najvie 120 perioda u minuti (90r30 perioda u minuti). Od
trenutka ukljuivanja pokazivaa pravca, paljenje svjetlosti mora uslijediti najkasnije
za jednu sekundu, a prvo gaenje svjetlosti mora uslijediti najkasnije za 1,5 sekundi.
Udaljenost spoljne ivice svjetlee povrine pokazivaa pravca od bone najisturenije
take vozila ne smije biti vea od 0,4 m. Za gore pomenuta motorna vozila
udaljenost donjih ivica svjetleih povrina pokazivaa pravca od povrine puta ne
smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u izuzetnom sluaju, kad iz
konstruktivnih razloga nije mogue drukije postaviti, najvea dozvoljena
udaljenost svjetlee povrine pokazivaa pravca od povrine pravca od povrine
puta moe iznositi 2,1 m.
Ukljuivanje pokazivaa pravca mora biti nezavisno od ukljuivanja bilo kog drugog
svjetla na vozilu.
Svi pokazivai pravca, postavljeni na istoj strani vozila, moraju se ukljuivati i
iskljuivati putem iste komande. Ureaj za istovremeno ukljuivanje svih
pokazivaa pravca na gore pomenutim motornim vozilima mora biti ugraen i
izveden tako da se moe ukljuiti posebnim prekidaem, a kontrola funkcionisanja
mora se obezbijediti putem crvene kontrolne lampe koja je u vidnom polju vozaa.
Funkcionalnost ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova
se ne smije umanjiti prekrivanjem putem naljepnica ili dodatno postavljenih ureaja
i opreme. Pri zamjeni pojedinih elemenata ureaja smiju se koristiti iskljuivo
dijelovi koji su predvieni za dati ureaj, poto je ispravan rad ureaja mogu
iskljuivo sa meusobno usklaenim dijelovima.
101
Istovjetni ureaji za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih signala koji su

ugraeni na motornom vozilu moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i
simetrino u odnosu na uzduno vertikalnu ravan vozila i moraju biti iste veliine i
boje i dejstvovati istovremeno jednakim svjetlosnim intenzitetom (tolerie se
izmjerena razlika do 10% intenziteta, npr. poziciono svjetlo na lijevoj strani ima
intenzitet svjetlosti 4 luxa, a na desnoj strani 4,4 luxa).
8.4.2 Nain provjere
Provjera ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova vri se

vizuelnim putem uz koritenje odgovarajue ispitne opreme. Ukoliko nisu
ustanovljeni nedostaci putem vizuelne i funkcionalne kontrole nije potrebno
rastavljanje ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova.
Vizuelnim pregledom i ukljuivanjem ureaja za osvjetljavanje (funkcionalna
provjera), oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova na motornim i prikljunim
vozilima provjeravaju se:
1) Ureaji za osvjetljavanje puta
a) da li su stakla ovih ureaja neoteena (vizuelnom kontrolom),

b) da li su na vozilu propisno postavljeni farovi i svjetla (vizuelnom kontrolom),
c) da li su farovi i svjetla meusobno povezani na propisan nain i da li
ispravno funkcioniu (aktiviranjem i vizuelnom kontrolom),
d) da li su svjetlosni snopovi farova oborenog svjetla odnosno dugog svjetla
lijeve i desne strane istog intenziteta i pravilno usmjereni (vizuelnom
kontrolom i kontrolom uz pomo odgovarajue mjerne opreme),
e) da li su sferna ogledala farova ispravna, bez mehanikih oteenja i korozije i
da li su farovi kao cjelina ispravni i u pravilnom poloaju (vizuelnom
kontrolom),
f) da li su farovi za maglu, ako su ugraeni, propisane boje i propisno
postavljeni, da li se ukljuuju na propisan nain, kao i da li je svjetlosni snop
pravilno usmjeren (vizuelnom kontrolom i ukljuivanjem prekidaa za svjetla
za maglu, po potrebi provjera uz pomo odgovarajue mjerne opreme),
g) da li svjetlo pokretnog fara (reflektora), ukoliko je ugraeno, ima svjetlost
propisane boje, da li vozilo spada u grupu vozila koja mogu imati pokretni
far i da li se far ukljuuje na propisan nain (vizuelnom kontrolom i
ukljuivanjem prekidaa za pokretni far),
h) da li su svjetla za vonju unazad, ako su ugraena, propisane boje, da li su
ispravno postavljena i da li se ukljuuju na propisan nain (vizuelnom
kontrolom i ukljuivanjem mjenjaa u hod unazad pri ukljuenom motoru,
po potrebi provjera intenziteta luxmetrom).
102
Na slici 8.49 prikazani su primjeri prostiranja snopova svjetlosti oborenih i dugih

svjetala i svjetala za maglu.
a) oborena svjetla b) duga svjetla c) svjetla za maglu
Sl. 8.49 Oblici prostiranja svjetlosti svjetala
Oborena asimetrina svjetla sa uglom zakoenja prostiranja snopa svjetlosti

prikazana su na slici 8.49 a), isprekidane linije predstavljaju sredinje snopove
svjetlosti koji imaju blagi prijelaz intenziteta (svjetlo-mrak) prema ukupnoj svjetlosti
koju emituje oboreno svjetlo. Za razliku od toga duga svjetla emituju jai intenzitet
svjetlosti (slika 8.49 b)), isprekidani krugovi predstavljaju centralne snopove dugih
svjetala, gdje je izraena vea razlika intanziteta (svjetlo-mrak) u odnosu na oborena
svjetla. Svjetla za maglu (slika 8.49 c)) trebaju obezbijediti adekvatnu svjetlost za
bezbjedno upravljanje vozilom u sluaju smanjene vidljivosti, te stoga njihov nain
prostiranja svjetlosti treba da bude koncentrisan i jak.
Razlika izmeu simetrinih i asimetrinih svjetala predstavljena je na slici 8.50.
a) b)
Sl. 8.50 Razlika simetrinih a) i asimetrinih b) svjetala
Na slici 8.51 prikazana je skica prostiranja svjetlosti maglenih farova (1), oborenih
(2) i dugih (3) svjetala du puta po kom se motorno vozilo kree.
103
(1) magleni farovi, (2) oborena svjetla, (3) duga svjetla

Sl. 8.51 Prostiranje svjetlosti du puta
2) Ureaji za oznaavanje vozila

a) da li su stakla ovih ureaja neoteena (vizuelnom kontrolom)
b) da li na vozilu postoje sva propisana svjetla za oznaavanje vozila i da li
ispravno funkcioniu, tj. da li su propisno povezana sa ostalim svjetlima
(vizuelnom kontrolom i ukljuivanjem svjetala na prekidaima za
odgovarajua svjetla),
3) Ureaji za davanje svjetlosnih znakova
a) stop-svjetla provjerava se da li je svjetlo propisane boje, postavljeno na

odgovarajuem mjestu, ispravno i da li se ukljuuje na propisan nain
(aktiviranjem none konice pri datom kontaktu kljua startera, po potrebi
provjera intenziteta luxmetrom),
b) pokazivai pravca provjerava se da li su svjetla propisane boje, na
propisnom mjestu, u ispravnom stanju, da li je broj treptaja u dozvoljenim
granicama i da li se ukljuuju na propisan nain (vizuelnom kontrolom i
ukljuivanjem prekidaa za pokazivae pravca, s jedne i druge strane vozila,
kao i svih pokazivaa pravca istovremeno; po potrebi brojanjem treptaja u
jednoj minuti i provjera intenziteta luxmetrom).
Prije nego to se pristupi provjeri usmjerenosti svjetala za osvjetljavanje puta

neophodno je predmetno motorno vozilo pripremiti za odgovarajua mjerenja. U
nastavku ovog podnaslova u kratkim crtama e se dati radnje neophodne za
pripremu vozila za data mjerenja.
Ako je motorno vozilo opremljeno ureajem za korekciju visine svjetala u kabini

vozila, potrebno ga je postaviti u poetni poloaj. Na slici 8.52 prikazan je ureaj za
visinsku regulaciju svjetala (kod vozila marke Volkswagen tip Golf 3), koji je
oznaen bijelom elipsom. S poveanjem optereenja vozila ovaj ureaj je potrebno
podesiti tako da se dobije odgovarajui pad snopa svjetlosti (postavljajui ga u
poloaj 0, 1, 2 ili 3 ili neki drugi vid oznaka, zavisno od proizvoaa). Ukoliko se far
mora pomijerati mehaniki, tada posebnu panju treba obratiti na fiksiranje
104
ispravnog poloaja fara nakon podeavanja. Slika 8.53 pokazuje gdje se vri visinska
regulacija svjetala kod vozila marke Volkswagen tip Golf 2.
Sl. 8.52 Ureaj za visinsku regulaciju svjetala Sl. 8.53 Ureaj za visinsku
postavljen u poetni poloaj regulaciju svjetala uz pomo vijka
Podloga na kojoj se nalazi vozilo prilikom mjerenja treba da je horizontalna i ravna.

Pneumatici treba da budu pod pritiskom propisanim od strane proizvoaa vozila.
Vozilo treba da bude snabdjeveno: gorivom, vodom, uljem i opremom, kao i
alatom koje je propisao proizvoa. Snabdjevenost gorivom podrazumijeva da
rezervoar mora biti napunjem sa barem 90% svoje zapremine. Na vozakom mjestu
treba da se nalazi jedna osoba, koja e ujedno i pomagati kontroloru tehnike
ispravnosti pri provjeri svjetala.
Na vozilu konice trebaju biti otputene i ruica mjenjaa postavljena u neutralan
poloaj. Prije mjerenja potrebno je vozilo ''zadrmati'' (pritisnuti vozilo nadole, prvo
na zadnjem a zatim na prednjem njegovom kraju) tri puta i pustiti ga da samo doe
u stanje mirovanja. Prethodno reeno vrijedi za vozila sa konvencionalnim
mehanikim sistemom vjeanja. Za vozila sa hidro-pneumatskim vjeanjem
potrebno je ukljuiti motor i ostaviti ga da radi onoliko dugo dok se visina vozila ne
stabilizuje (npr. Citroen vozila, teretna vozila sa zranim jastucima).
Nakon to se vozilo pripremi prema prethodno navedenom nainu pristupa se

kontroli usmjerenosti snopova svjetlosti glavnih farova.
8.4.2.1 Provjera ureaja za osvjetljavanje
Provjera usmjerenosti svjetala za osvjetljavanje puta moe se obaviti na dva naina;

putem zaslona ili mjernog ureaja regloskopa. U nastavku se u kratkim crtama
opisuju obje metode od kojih se druga ee primjenjuje na stanicama tehnikog
pregleda (zbog obaveze posjedovanja ovakvog mjernog ureaja).
Provjera oborenih svjetala na zaslonu obavlja se na sljedei nain: mjerenje treba

obaviti u mranom prostoru odgovarajue povrine koji doputa da se vozilo i
105
zaslon postave kako je to prikazano na slici 8.54. Centri farova koji se ispituju treba
da su udaljeni minimalno 10 m od zaslona. Prilikom kontrole svjetala potrebno je
zadovoljavanje odreenog pada snopa svjetlosti izraenog preko veliine e.
Vrijednost ove veliine e zavisi od tipa vozila koje se ispituje (dat od strane
proizvoaa motornog vozila).
Sl. 8.54 Prostiranje snopa svjetlosti
Vrijednost nagiba snopa svjetlosti (slika 8.77) predstavljena je veliinom e (koja se

odreuje na sljedi nain e = H h) u milimetrima, ija se vrijednost dobiva u
procentima (%) preraunavanjem putem formule:
H h
e 100%
L
gdje su: H visina iznad podloge na kojoj se nalazi vozilo do horizontale povuene
iz sredita fara, u milimetrima, mjereno na vertikalnom zaslonu, koji se nalazi
okomito na uzdunu osu prostiranja vozila, na udaljenosti L od centra fara, h
visina iznad podloge na kojoj se nalazi vozilo do gornje granice prostiranja snopa
svjetlosti na zaslonu, u milimetrima, L udaljenost, u milimetrima, od sredita fara
do zaslona, e pad snopa svjetlosti; udaljenost, u milimetrima, od horizontale
povuene iz sredita fara do gornje granice prostiranja snopa svjetlosti na zaslonu.
Primjera radi, za udaljenost vozila od vrste prepreke L = 10 000 mm i visinom

izvora svjetelosti H = 400 mm registrovana je visina snopa svjetlosti na vrstoj
prepreci od h = 250 mm. Poznavajui ove podatke dobivena je vrijednost nagiba
snopa svjetlosti od:
H h 400 250 150

e u 100% u 100% 1,5%
L 10000 10000
odnosno e = H h = 400 mm 250 mm = 150 mm.
S poveanjem udaljenosti L na kojoj se provjerava pad snopa svjetlosti poveava se

vrijednost e u milimetrima, ali se pad snopa svjetlosti u procentima odrava
106
konstantnim jer se smanjuje vrijednost veliine h. Tako na primjer, za udaljenost L

= 12 000 mm, H = 400 mm, vrijednost h je sada manja i iznosi 220 mm, da bi pad
snopa svjetlosti ostao konstantan. Ovaj sluaj prikazuje slika 8.55
Sl. 8.55 Promjena vrijednosti h, odnosno e, sa poveanjem L
Vrijednost pada snopa svjetlosti mogu biti: e = 1,2%; 1,3%; 3%, zavisno od vrste
motornog vozila koje se pregleda. Dobijena vrijednost pada snopa svjetlosti e se
smatrati ispravnom ukoliko se nalazi u granicama r0,2% od dozvoljene vrijednosti.
Ako to nije postignuto, potrebno je farove podesiti tako da se dobije
zadovoljavajua vrijednost pada snopa svjetlosti.
U nastavku e biti predstavljena metoda provjere usmjerenosti snopa svjetlosti uz

pomo regloskopa. Regloskop je ureaj ijim pravilnim koritenjem se mogu
kontrolisati sve vrste farova (reflektora) simetrinog i asimetrinog tipa, to
ukljuuje provjeru intenziteta svjetala, kontrolu pada snopa svjetlosti, kontrolu
pravilnog prostiranja svjetlosti. Kontrolu treba vriti na ravnoj povrini. Dozvoljene
neravnine postojee povrine na kojima se vri kontrola i podeavanje farova
pomou regloskopa na tokovima je 1mm.
Postavljanje regloskopa u poloaj za mjerenje kod putnikih i teretnih vozila

prikazano je na slici 8.56 a) i b). Regloskop je potrebno postaviti okomito u odnosu
na poloaj vozila i to tano na sredini ispred njegovog prednjeg dijela. Na vrhu
stupa regloskopa nalazi se ogledalo sa graninicima u obliku referentnih crta na
njemu. Te crte je potrebno poravnati sa dvjema najisturenijim karakteristinim
takama koje se nalaze simetrino na prednjem dijelu vozila u odnosu na njegovu
uzdunu osu. Nakon toga regloskop se pomjera horizontalno ispred vozila dok se
ne pozicionira tano ispred fara (u centru njegove ose) koji se eli prekontrolisati, sa
udaljenou od njega u granicama od 10 30 cm.
Poetni nagib prostiranja snopa svjetlosti oborenih svjetala (njegova vrijednost) je

dat od strane proizvoaa vozila i obino se nalazi u blizini farova sa znakom
prikazanim na slici 8.57 a). Za putnika i kombi vozila on obino iznosi 1,3%, a za
teretna motorna vozila 3%. Vrijednost nagiba snopa svjetlosti u procentima, slui
107
da se ekran regloskopa podesi na taj nagib putem potenciometra (slika 8.57 b)) ili na
neki drugi nain u zavisnosti od tipa koritenog regloskopa.
Sl. 8.56 Poloaj regloskopa pri kontroli osvjetljenja vozila
a) Znak pada snopa svjetlosti za oborena b) Podeavanje regloskopa na

svjetla vozilo marke Volkswagen tip Golf 3 nagib od 1,3%
Sl. 8.57 Poetni nagib prostiranja svjetlosti
Ukoliko su glavna svjetla na vozilu izvedena u jednom kuitu (npr. H4 tipa u

ovom sluaju je svijetlea nit oborenog i dugog svjetla u istom kuitu), nakon
kontrole usmjerenosti oborenog svjetla nije potrebno kontrolisati usmjerenost
dugog svjetla. Ako su glavna svjetla smjetena u odvojenim kuitima (npr. BMW
vozila) tada je potrebno regloskopom kontrolisati i duga svjetla na isti nain.
108
Na slici 8.58 je prikazan pravilan izgled prostiranja snopa svjetlosti oborenog

asimetrinog svjetla (pod a)), gdje se prekidna taka A nalazi tano na sredini
prostiranja snopa svjetlosti; pravilan izgled prostiranja snopa svjetlosti dugog svjetla
(pod b)) i pravilan izgled prostiranja snopa svjetlosti maglenog fara (pod c)).
rafirane zone predstavljaju zone prostiranja svjetlosti.
Ukoliko se dobijena slika na regloskopu za razmatrano svjetlo razlikuje od ispravne
slike, tada je potrebno far podeavati dok se ne dobije ispravna slika.
a) b) c)
A prekidna taka izmeu gornje mrane i donje osvijetljene (rafirane) zone oborenog
svjetla ; B centralni snop svjetlosti dugog svjetla ; D = 15 ugao zakoenja
prostiranja svjetlosti kod asimetrinog oborenog svjetla
Sl. 8.58 Pravilan izgled slike svjetala na regloskopu
Oitavanje intenziteta svjetlosti oborenog-dugog svjetla na regloskopu (u sluaju

kad je luxmetar ugraen u regloskop) vri se nakon provjere pada snopa svjetlosti i
to posebno za oborena a posebno za duga svjetla. U zavisnosti od samog ureaja u
jednom sluaju to moe biti skala sa noniusom i kazaljkom ili to moe biti displej sa
digitalnim ispisom vrijednosti intenziteta svjetlosti.
Mjerenje jaine svjetlosti uz pomo regloskopa obavlja se na nain dat u uputstvu

za rukovanje sa ureajem. Ugraeni luxmetar na regloskopu omoguava da se
provjeri da li jaina svjetlosti fara dostie propisanu vrijednost. Neki tipovi
regloskopa nemaju integrisan luxmetar, nego se jaina svjetlosti pojedinih svjetala
provjerava luxmetrom, kao posebnim ureajem.
Luxmetar se koristi radi kontrole jaine svjetlosti ureaja za osvjetljavanje i za

davanje svjetlosnih signala. Na slici 8.59 nalaze se primjeri izvedbi koritenih
luxmetara u praksi. Nain koritenja svakog tipa posebno dat je u uputstvu za
rukovanje od strane proizvoaa.
109
Model TES 1335 Model TES 1334 Peak Tech 5025

Sl. 8.59 Luxmetri
Oprema koja se koristi za kontrolu ureaja za osvjetljavanje i svjetlosnu

signalizaciju je:
- regloskop sa ugraenim luxmetrom, voltmetrom i vizirom (nianom),
- toperica,
- manometar za kontrolu pritiska u pneumaticima,
- luxmetar.
Na udaljenosti od 25 m od vozila, tj. od glavnih farova intenzitet svjetlosti

oborenih svjetala treba da bude manji ili jednak 12 lux-a lijevo od sredinje
vertikalne linije prostiranja snopa svjetlosti, a vei ili jednak od 12 lux-a desno od
vertikalne linije (slika 8.60 a)) (ECE R 8/04 i ECE R 20/02).
Mjerenjem intenziteta svjetlosti proizvedenog od dugih svjetala, takoe na

udaljenosti od 25 m od glavnih farova treba biti u granicama od 48 240 lux-a u
centru snopa svjetlosti (za duga svjetla smjetena odvojeno od oborenih svjetala).
Za glavni far u kome su smjetena i duga i oborena svjetla vrijednosti inetenziteta
mjerene u centru snopa svjetlosti dugih svjetala treba da budu do maksimalno 16
puta od vrijednosti izmjerenih za oborena svjetla. Od centralne take snopa
svjetlosti lijevo i desno po 1,125 m intenzitet svjetlosti ne treba da bude manji od 24
lux-a (slika 8.60 b)) (ECE R 8/04 i ECE R 20/02).
a) oborena svjetla b) duga svjetla
Sl. 8.60 Intenzitet svjetlosti glavnih farova na udaljenosti od 25 m
Intenzitet svjetlosti prednjih pokazivaa pravca je u granicama od 175 cd (17 500

lux mjereno na udaljenosti od 10 cm) do 700 cd, a zadnjih i bonih pokazivaa
110
pravca je od 50 cd do 200 cd (ECE R 6/03). Pretvaranje jedne u drugu mjernu

jedinicu vri se na osnovu formule:
I 175 cd
E , npr. I 17500 lux
r2 0,12 m 2
gdje je: I intenzitet svjetlosti u cd (candela), E intenzitet svjetlosti u lux, r

udaljenost u metrima od ureaja iji se intenzitet svjetlosti provjerava; u
prethodnom primjeru je uzeta vrijednost r = 0,1 m.
Intenzitet svjetlosti stop svjetala je u granicama od 60 cd do 260 cd (ECE R 7/00).

dok je intenzitet svjetlosti svjetala za hod unazad je u granicama od 80 cd do 300 cd
(ECE R 23/00). Intenzitet svjetlosti prednjih svjetala za maglu je oko 1 lux na
udaljenosti od 25 m ispred maglenih farova (ECE R 19/03), dok je intenzitet
svjetlosti zadnjih svjetala za maglu je u granicama od 150 cd do 300 cd (ECE R
38/01). Intenzitet svjetlosti svjetla (svjetala) zadnje registarske tablice treba biti
takav da daje svjetlost koja e omoguiti njenu vidljivost. Minimalni zahtjevi u tom
pogledu, odnosno oblik prostiranja svjetlosti je predstavljen na slici 8.61 (ECE R
4/01). Da li e se ta minimalna osvijetljenost zadnje registarske tablice ostvariti uz
pomo jednog ili dva izvora svjetlosti zavisi od proizvoaa motornog vozila.
Sl. 8.61 Minimalno polje osvijetljenosti povrine zadnje registarske tablice

obzirom na ureaje za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova.
Uoeni nedostaci su klasifikovani kako bi se mogao donijeti sud o ''teini''

nedostataka. Predmetna tabela je ilustrativna i ni u kom sluaju ne obuhvata sve
mogue sluajeve neispravnosti.
111

MN VN NU
VELIKO SVJETLO
U znatnoj mjeri je oslabljen intenzitet emitovane svjetlosti. X
Ne svijetli. X
Jedno ne svijetli ili je u znatnoj mjeri oslabljen intenzitet
1 emitovane svjetlosti. X X
Farovi postavljeni previsoko i/ili zakrenuti. X
Farovi postavljeni prenisko (neznatno odstupanje). X
Nedozvoljena izvedba. X
OBORENO SVJETLO
U znatnoj mjeri je oslabljen intenzitet emitovane svjetlosti. X
Ne svijetli. X
Jedno ne svijetli ili je u znatnoj mjeri oslabljen intenzitet
2 emitovane svjetlosti. X X
Farovi podeeni previsoko i/ili zakrenuti. X
Farovi podeeni prenisko (neznatno odstupanje). X X
FAROVI ZA MAGLU
Funkcionalnost: Ne svijetle. X
Farovi podeeni previsoko. X
Pogreno postavljeni. X
3
Pogreno spojeni (elektrino). X
Napuknuta ili pogreno postavljena stakla. X X
Oteena kuita. X
SVJETLA ZA VONJU UNAZAD
4 Na svijetle, pogreno spojeni (elektrino). X
Zasljepljuju. nedostaju. ne dozvoljena izvedba. X
FAROVI I SVJETLA ZA OSVJETLJAVANJE MJESTA NA
KOME SE IZVODE RADOVI
Ne svijetle. X
5 Pogreno spojeni (elektrino). X
Napuknuta ili pogreno postavljena stakla. X
Oteena kuita. X
POKRETNI FAR (REFLEKTOR)
Ne svijetli. X
6 Pogreno spojeni (elektrino). X
Napuknuta ili pogreno postavljena stakla. X
Oteena kuita. X
112
PREDNJA POZICIONA SVJETLA, GABARITNA I

7 PARKIRNA SVJETLA X
Svi nedostaci.
ZADNJA POZICIONA SVJETLA
Nije odgovarajui broj. X
Nijedna ne svijetli. X
U znatnoj mjeri oslabljen intenzitet. X
Jedna ne svijetli ili preslabog intenziteta. X X
Sva svjetla izblijedila ili oteena. X
8 Prekrivena, naknadno bojena. X
Pogreno postavljena. X
Neodgovarajue arulje. X
Napuknuta ili neodgovarajua stakla. X X
Oteena kuita. X
ZADNJE SVJETLO ZA MAGLU
Ne svijetli. X
9 Pogreno postavljeni. X
Pogreno spojeni (elektrino). X
SVJETLA ZADNJE REGISTARSKE TABLE
10
Svi nedostaci. X
ROTACIONA I TREPUA SVJETLA
Ne svijetle. X
Neodgovarajue mjesto postavljanja. X
11 Neodgovarajua boja za dati tip vozila. X
Nije dozvoljeno postavljanje na dati tip vozila. X
Napuknuta ili ne odgovarajua stakla. X X
Oteena kuita. X
KATADIOPTERI
12
Svi nedostaci. X
STOP SVJETLA
Neodgovarajui broj. X
Nijedno ne svijetli. X
Intenzitet svjetla suvie mali. X
Jedno ne svijetli ili je intenzitet premali. X X
Sva svjetla izblijedila ili oteena X
13
Prekrivena, naknadno bojena. X
Pogreno postavljena. X
Neodgovarajue arulje. X
Napuknuta ili pogreno postavljena stakla. X X
POKAZIVAI PRAVCA
Nijedno ne svijetli. X
14 Intenzitet svjetla suvie mali. X
U znatnoj mjeri izblijedila ili oteena. X
113
Prekrivena, naknadno bojena. X

Uestalost miganja nije propisna. X
UREAJ ZA ISTOVREMENO UKLJUIVANJE SVIH
POKAZIVAA PRAVCA
Nedostaje. X
15
Nije u funkciji. X
Pogreno spojen (elektrino). X
Uestalost miganja nije propisna. X
114
8.5. Pregled kontrolnih i signalnih ureaja
Prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o

ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima, pod kontrolnim i signalnim
ureajima na motornim vozilima podrazumijevaju se:
1) na putnikim automobilima:
a) brzinomjer sa putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje;
b) kontrolna plava lampa za veliko svjetlo;
c) svjetlosni ili zvuni signal za kontrolu rada pokazivaa pravca;
2) na autobusima, osim na autobusima za gradski i prigradski saobraaj:

a) brzinomjer sa putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako nije ugraen
u tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vrijeme i preeni put vozila du
cijelog puta;
d) tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vrijeme i preeni put vozila du
cijelog puta;
e) pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog ureaja radne konice, ako je
taj ureaj stalno pod pritiskom;
3) na autobusima za gradski i prigradski saobraaj:

a) svi ureaji reeni gore u taki 2), osim tahografa;
b) svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja nisu u vidnom polju
vozaa;
c) ureaj za davanje i primanje znakova od putnika za vozila registrirana po prvi
put u BiH nakon 1.1.2000. godine;
4) na trolejbusima za gradski saobraaj:

a) svi ureaji za autobuse za gradski i prigradski saobraaj predvieni u taki
3);
b) ureaj za kontrolu izolovanosti od elektrinog napona;
5) na teretnim vozilima:
a) brzinomjer sa putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako nije ugraen
u tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vrijeme i preeni put vozila
du cijelog puta;
115
d) pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog ureaja radne konice, ako je

taj ureaj stalno pod pritiskom;
e) tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vrijeme i preeni put vozila du
cijelog puta, ija kupna masa prelazi 3,5 t;
f) ureaj za davanje znaka nedozvoljenog pritiska pneumatika na onim
tokovima koji nisu udvojeni, ako je razmak osovina vei od 2 m na
prikljunim vozilima ija najvea dozovljena masa prelazi 5 t, a brzina
kretanja 30km/h;
6) na specijalnim i radnim vozilima:

a) kontrolni ureaji predvieni za teretna vozila u taki 5). Izuzetno, tahograf
ne moraju imati specijalna i radna vozila koja na ravnom putu ne mogu
razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h;
b) ureaj za kontrolu rada radnih sistema ugraenih na vozilu;
7) na motociklima:
a) brzinomjer sa putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje;
b) kontrolna plava lampa za veliko svjetlo, osim na motociklu sa motorom
radne zapremine do 50 cm3;
8) na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju za koenje, a koja su prvi

put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1984. godine standardiziran
prikljuak za kontrolu pritiska zraka u instalaciji za koenje, odnosno na
rezervoaru energije, konim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se
transformira energija za koenje.
8.5.2 Nain provjere
Ukoliko nisu ustanovljeni nedostaci putem vizuelne i funkcionalne kontrole nije

potrebno vriti kontrolu uz pomo mjerne opreme. Provjerava se njihovo stanje, po
potrebi se obavlja provjera funkcionalnosti probnom vonjom ili proba na valjcima
za ispitivanje konica. Za ureaje koji podlijeu badarenju provjerava se plomba i
ovjera badarenja.
116
8.6. Pregled ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost
Ureaji na vozilima koji omoguuju normalnu vidljivost (slike 8.62) u saobraaju na

putevima su:
a) vjetrobran i druge zastakljene povrine,
b) brisai vjetrobrana,
c) perai vjetrobrana,
d) vozaka ogledala.
Vjetrobran i druge zastakljene povrine moraju biti ugraeni i izvedeni tako da je

opasnost od tjelesne povrede vozaa, putnika i prolaznika u sluaju njihovog loma
svedena na najmanju mjeru.
Vjetrobran pored toga mora ispunjavati i sljedee uslove:

a) da je izgraen od dovoljno providne materije, ija se providnost ne mijenja,
b) da ne pokazuje nikakvu znatniju deformaciju predmeta koji se kroz njega
gledaju i
c) da u sluaju prskanja zadri providnost koja je vozau potrebna da bi nastavio
sigurnu vonju do zaustavljanja vozila.
Brisai vjetrobrana moraju biti izvedeni tako da budu pouzdani i da omogue

brisanje to vee povrine vjetrobrana po svim vremenskim uslovima.
Pera vjetrobrana mora biti ugraen i izveden tako da omoguava pranje to vee
povrine vjetrobrana.
Vozako ogledalo na motornom vozilu mora biti ugraeno i izvedeno kao

najmanje:
a) jedno vozako ogledalo na motociklu ako je motocikl registrovan u BIH prije
01.01.1998., odnosno dva vozaka ogledala ako je motocikl registrovan u BIH
poslije 01.01.1998,
b) dva vozaka ogledala na putnikom automobilu sa etiri i vie sjedita, od
kojih je jedno smjeteno unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj
strani vozila,
c) dva vozaka ogledala na autobusu, putnikom automobilu koji vue kamp-
prikolicu i trolejbusu sa obje spoljanje strane prednjeg dijela ovih vozila i
jedno vozako ogledalo unutar karoserije,
d) dva vozaka ogledala na teretnim i kombinovanim vozilima sa obje spoljanje
strane prednjeg dijela tih vozila.
Vozako ogledalo mora biti postavljeno tako da vozau omoguava osmatranje

puta i saobraaja iza vozila i kad se u vozilu nalazi najvei dozvoljeni broj lica,
117
odnosno i kad je vozilo natovareno. Vozako ogledalo mora biti zglobno vezano za
leite svog nosaa tako da se moe postaviti u bilo koji poloaj za osmatranje puta
i saobraaja iza vozila i da u zauzetom poloaju ostane i pri normalnim potresima za
vrijeme kretanja vozila.
8.6.2 Nain provjere
Provjera ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost obavlja se vizuelnim putem, u

okviru koje se provjerava njihovo postojanje u potrebnom broju na motornom
vozilu, te funkcionalnost putem aktiviranja.
Sl. 8.62 Ureaji koji omoguuju normalnu Sl. 8.63 Oznaka proizvoaa proizvoda
vidljivost
Na slici 8.62. se vidi isto i prozirno prednje vjetrobransko staklo, sa brisaima i

vozakim ogledalima. Zastakljene povrine prikazane na slici 8.63 moraju imati
oznaku proizvoaa proizvoda (obino u donjem lijevom ili desnom uglu dijela).

obzirom na ureaje koji omoguuju normalnu vidljivost. Uoeni nedostaci su
klasifikovani kako bi se mogao donijeti sud o ''teini'' nedostataka. Predmetna tabela
je ilustrativna i ni u kom sluaju ne obuhvata sve mogue sluajeve neispravnosti.
118

MN VN NU
VJETROBRAN I DRUGE ZASTAKLJENE POVRINE
Staklo vjetrobrana napuklo/(djelimino razbijeno) ne remeti
1 preglednost tokom vonje. Ostala stakla oteena. X X
Staklo vjetrobrana napuklo onemoguena preglednost tokom X
vonje.
BRISAI VJETROBRANA
2 Nedostaju. Neispravni za rad. X
etkice brisaa oteene/dotrajale. X X
PERAI VJETROBRANA
3
Oslabljena funkcija. X X
VOZAKO OGLEDALO UNUTRANJE/VANJSKO
4 Nedostaje, nedoputena izvedba. X
Malo oteena (ne remeti funkciju). X
119
8.7. Pregled ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova i

mjerenje sastava i dimnosti izduvnih gasova
Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o

ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima definisane su slijedee
maksimalne vrijednosti pojedinih zagaujuih materija u izduvnim gasovima
motora sa unutranjim sagorijevanjem:
a) Benzinski motori bez katalizatora i O sonde, odnosno benzinski motori s
katalizatorom ali bez O sonde koncentracija ugljen monoksida (CO), pri
broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti:
1.) 4,5% volumnih udjela za motorna vozila registrirana po prvi put prije
1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C;
2.) 3,5% volumnih udjela za motorna vozila registrirana po prvi put
poslije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C.
b) Benzinski motori s reguliranim trostepenim katalizatorom koncentracija
ugljen monoksida (CO), nakon to je motor postigao radnu temperaturu, tj.
minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C pri broju okretaja motora na
praznom hodu, ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa
vozila. Radna temperatura i broj okretaja motora na praznom hodu trebaju biti
propisane od strane proizvoaa vozila. Koncentracija ugljen monoksida (CO)
i vrijednost faktora zraka O pri poveanom broju okretaja motora ne smiju
prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Povean broj
okretaja motora mora biti propisana od strane proizvoaa vozila. Ako podaci
proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljen monoksida (CO) i vrijednost faktora
zraka O ne smije prelaziti:
1.) CO 0,5% volumnih udjela pri broju okretaja motora na praznom
hodu,
2.) CO 0,3% volumnih udjela pri broju okretaja motora ne manjim od
2000 min-1,
3.) Vrijednost faktora zraka O= 1,00 0,03.
c) Dizel motori nakon to je postigao radnu temperaturu propisanu od strane
proizvoaa vozila, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C, srednji
koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa (k) nakon tri ili vie slobodnih ubrzanja
neoptereenog motora od brzine okretaja na praznom hodu do najvee brzine
okretaja ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila.
Ako podaci proizvoaa o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj
temperaturi motora nisu poznati onda srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog
gasa (k) ne smije prijelaziti vrijednost:
120
1.) k 2,5 m-1 za usisne motore,

2.) k 3,0 m-1 za prehranjivane motore
3.) k 1,5 m-1 za Euro 4 i Euro 5 motore
Navedene norme se ne odnose na slijedea vozila:

a) vozila opremljena s benzinskim dvotaktnim motorima;
b) vozila opremljena benzinskim motorima ako su proizvedena prije 1970. godine;
c) vozila opremljena benzinskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea
od 50 km/h;
d) vozila opremljena dizelskim motorima ako su proizvedena prije 1980. godine;
e) vozila opremljena dizelskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea od
30 km/h.
Kod vozila pogonjenih alternativnim pogonskim gorivom (CNG, LPG) prilikom

odreivanja koliine tetnih materija u izduvnim gasovima koristi se gorivo koje
daje nepovoljniju emisiju.
8.7.2 Nain provjere
Pregled ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova i mjerenje sastava i

dimnosti izduvnih gasova obavlja se vizuelnim putem i mjerenjem na ureajima, na
sljedei nain:
1. vizuelnim pregledom kompletnog izduvnog sistema provjeriti da li je
ugraena propisana oprema,
2. vizuelnom kontrolom izduvnog sistema provjeriti da li sistem dobro
zaptiva i ne proputa,
3. odrediti emisiju izduvnih gasova (koncentraciju CO kod benzinskih motora,
odnosno dimnost kod dizel motora) koristei mjerne ureaje. Prilikom
mjerenjea motor mora postii radnu temperaturu u skladu s preporukama
proizvoaa.
8.7.2.1 Mjerenje koncentracije ugljen-monoksida (CO) kod benzinskih motora
Princip rada ureaja za mjerenje CO predstavljenog na slici 8.64, je sljedei:
Izduvni gasovi nakon prolaska kroz sondu (1) i filter za odvajanje kondenzata (2),
prolaze kroz fini filter (3) i uz pomo pumpe (4) se potiskuju u mjernu komoru (5).
Kroz komore (5 i 6) prostire se infracrvena svjetlost, te usljed razlike koncentracije
gustine gasova u njima dolazi i do razliitog intenziteta prolaska infracrvenih zraka
kroz njih u detektorsku komoru (7). Ta razlika se u njoj (komori 7) putem osjetljive
121
membrane, zatim preko pojaala (10) prenosi do mjernog ureaja (11). Po

zavrenom mjerenju rezultate mjerenja je mogue ispisati na pisau (12).
1. Sonda za uzimanje uzoraka, 2. Filter sa odvajaem kondenzata, 3. Fini filter, 4.

Membranska pumpa, 5. Mjerna komora, 6. Komparaciona/uporedna komora, 7.
Detektorska komora, 8. Odailja infracrvenih zraka, 9. Motor sa rotirajuim diskom koji na
sebi ima otvore, 10. Pojaalo, 11. Mjerni instrument, 12. Pisa rezultata mjerenja
Sl. 8.64 ema ureaja za kontrolu CO u izduvu vozila
Na slici 8.65. je prikazana sonda ureaja za kontrolu izduvnih gasova postavljena

kod benzinskog motora, a na slici 8.66. i sam ureaj, pomou kojeg se moe mjeriti
i dimnost kod dizel motora kao i ostale komponente u izduvnim gasovima CO,
CO2, HC, O2 (opcionalno i NOx).
Sl. 8.65 Sonda za kontrolu izduvnih gasova Sl. 8.66 Ureaj (CARTEC) za
kod benzinskih motora postavljena u izduvnu kontrolu izduvnih gasova kod
cijev vozila benzinskih i dizel motora
122
U upotrebi se nalaze mjerni ureaji raznih proizvoaa za kontrolu CO, te je

proceduru mjerenja potrebno provoditi prema uputstvu proizvoaa. Imati na
umu da je ugljen-monoksid (CO) otrovan gas, te se obavezno mora osigurati
adekvatan odvod izduvnih gasova iz prostorije.
8.7.2.2 Mjerenje opaciteta/dimnosti kod dizel motora
Ispitivanja pri slobodnom ubrzanju se koriste kao kontrola u smislu brze provjere
usklaenosti proizvodnje i odravanja tehnike ispravnosti vozila prilikom
tehnikog pregleda.
Mjerenje sadri najmanje 3 ciklusa ubrzanja (u zavisnosti od proizvoaa mjernog

ureaja-potrebno je slijediti uputstva koja daje koriteni mjerni ureaj) koja se
obavljaju na sljedei nain: dok normalno zagrijan motor (80C r 5C ukoliko
nije drugaije specificirano od strane proizvoaa) radi na reimu praznog hoda
(minimalni broj obrtaja) pritisnuti pedalu gasa do kraja. Ovaj poloaj zadrati dok se
ne postigne maksimanlni broj obrtaja. Potom se pedala oslobodi i saeka da motor
doe u minimalan broj obrtaja i miran rad. Pri tome se na instrumentu oita
maksimalna vrijednost opaciteta, koju instrument pohranjuje u svoju memoriju.
Ovaj postupak se ponavlja sve dok se ne zavri procedura koju zahtijeva (diktira)
koriteni mjerni ureaj. Nakon zavrenog mjerenja izraunava se srednja vrijednost
i uporedi rezultat sa zakonski propisanim vrijednostima opaciteta (N).
Koeficijent apsorpcije svjetlosti se rauna prema jednaini:

1 N
k log e 1
L 100
gdje je L duina dimnog stuba u opacimetru.
Za duinu dimnog stuba L = 0,43 m, npr. u tabeli 8.14 data je veza koeficijenta
apsorpcije svjetlosti (k) i procentualne vrijednosti opaciteta (N).
Tabela 8.14 Veza procentualne vrijednosti opaciteta i koeficijenta apsorpcije svjetlosti
N (%) k (m-1) N (%) k (m-1) N (%) k (m-1) N (%) k (m-1) N (%) k (m-1)
1 0,023 21 0,548 41 1,227 61 2,190 81 3,862
2 0,047 22 0,578 42 1,267 62 2,250 82 3,988
3 0,071 23 0,608 43 1,307 63 2,312 83 4,121
4 0,095 24 0,638 44 1,348 64 2,376 84 4,262
5 0,119 25 0,669 45 1,390 65 2,441 85 4,412
6 0,144 26 0,700 46 1,433 66 2,509 86 4,572
7 0,169 27 0,732 47 1,476 67 2,578 87 4,745
123
8 0,194 28 0,764 48 1,521 68 2,618 88 4,932

9 0,219 29 0,796 49 1,566 69 2,724 89 5,133
10 0,245 30 0,829 50 1,612 70 2,800 90 5,355
11 0,271 31 0,863 51 1,659 71 2,879 91 5,600
12 0,297 32 0,897 52 1,707 72 2,960 92 5,874
13 0,324 33 0,931 53 1,756 73 3,044 93 6,184
14 0,351 34 0,966 54 1,806 74 3,133 94 6,543
15 0,379 35 1,002 55 1,857 75 2,224 95 6,967
16 0,405 36 1,038 56 1,909 76 3,312 96 7,486
17 0,433 37 1,075 57 1,962 777 3,418 97 8,155
18 0,462 38 1,112 58 2,017 78 3,521 98 9,098
19 0,490 39 1,150 59 2,073 79 3,629 99 10,707
20 0,519 40 1,188 60 2,131 80 3,743 100 v
Na slici 8.67 prikazana je ispitna sonda na vozilu, a na slici 8.68 je prikazan ureaj
za analizu dimnosti kod dizel motora sa ispitnom sondom.
Sl. 8.67 Ispitna sonda za dizel motore Sl. 8.68 Ispitna sonda sa analizatorom
postavljena u izduvnu cijev automobila dimnosti za dizel motore
Princip rada ureaja za mjerenje opaciteta/dimnosti predstavljenog na slici 8.69, je

sljedei:
124
1. Sonda za uzimanje uzoraka, 2. Filter sa odvajaem kondenzata, 3. Mjerna komora, 4.

Izvor svjetlosti sijalica, 5. Fotoelija, 6. Mjerni ureaj za oitavanje zacrnjenja izduvnih
gasova, 7. Ulaz svjeeg vazduha, 8. Izlaz izduvnih gasova
Sl. 8.69 ema ureaja za kontrolu dimnosti/opaciteta kod dizel motora
Izduvni gasovi nakon prolaska kroz sondu (1) i filter za odvajanje kondenzata (2)
ulaze u mjernu komoru (3). Kroz mjernu komoru se prostire svjetlost koja dolazi
od sijalice (4). U zavisnosti od intenziteta zacrnjenja izduvnih gasova, zavisit e i
intenzitet svjetlosti koji dospije do fotoelije (5). to je vei intenzitet zacrnjenja
izduvnih gasova to e intenzitet svjetlosti dospjele na fotoeliju biti manji i obrnuto.
Oitavanje veliine zacrnjenja izduvnih gasova vri se na mjernom ureaju (6). ist
zrak se dovodi u dio aparature gdje se nalazi sijalica i tofoelija, sa ciljem da ih hladi
i spreava njihovo zaprljanje.
125
8.8. Pregled motora
Provjerava se stanje i funkcionalnost kretanjem vozila i vizuelnim pregledom. Na

motoru (slike 8.70 i 8.71) treba posebnu panju obratiti na sljedee:
a) da li je zamaen poklopac glave motora,
b) u kakvom su stanju visokonaponski kablovi na svjeicama ili dijelovima na
ureaju za paljenje ili nekih drugih kablova,
c) da li je ispucano remenje (za pogon alternatora, vodene pumpe, servo-
mehanizma upravljaa, klima-ureaja i drugo),
d) da li je cijev za odzraivanje motora spojena na usisnu granu,
e) kontrolisati koliinu koione tenosti u posudi za koionu tenost na
vozilu,
f) prekontrolisati spojeve na sistemu za hlaenje, koji trebaju biti suhi, bez
tragova gubljenja rashladne tenosti,
g) kontrola akumulatora (privrenost, stanje),
h) druge dijelove u zavisnosti od same opremljenosti vozila, odnosno kojim
sve ureajima raspolae vozilo u motornom prostoru.
Sl. 8.70 Motor dijelovi koji se mogu Sl. 8.71 istoa motora
vizuelno pregledati
Motor treba biti ist, bez nedozvoljenog curenja (ulja, rashladne tenosti,),
kablovi moraju biti uredno sloeni bez nepotrebnog preplitanja. Kontrolor tehnike
ispravnosti upozorit e vlasnika vozila na pojedine isprepletene elektrine vodove,
dijelove motora iz kojih curi ulje, napuknute poklopce elektrinih ureaja, oteene
gumene elemente oslonaca motora itd.
126
8.9. Pregled elektroureaja i elektroinstalacije
Prema Pravilniku o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih

vozila pregleda se:
a) elektropokreta,
b) akumulator,
c) prekida glavnog kabla elektrine instalacije,
d) elektrini kablovi koji se vide.
8.9.2 Nain provjere
Provjera elektroureaja i elektroinstalacije obavlja se aktiviranjem i vizuelnim

pregledom. Elektropokreta se provjerava aktiviranjem, a vizuelnim pregledom:
akumulator na vozilu mora biti dobro privren u svom leitu i u dobrom
stanju; prekida glavnog kabla elektrine instalacije mora biti ispravan; elektrini
kablovi moraju biti izolirani, dobro privreni i bez oteenja.
127
8.10. Kontrola buke vozila i pregled ureaja za davanje zvunih

signala
Prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o

ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima propisan je jaina ureaja za
davanje zvunih signala ugraenog na motorno vozilo, te najvie granice dozvoljene
spoljne buke koju pojedine vrste vozila smiju proizvoditi.
Ureaj za davanje zvunih signala ugraen na motornom vozilu mora da proizvodi

zvuk jaine:
a) na motornim vozilima koja spadaju u kategoriju A1, A, B1, B najmanje 76
dB (A);
b) na motornim vozilima koja spadaju u kategoriju C1, C najmanje 80 dB (A);
c) na motornim vozilima koja spadaju u kategoriju D1, D najmanje 93 dB (A).
Jaina zvuka zvunih znakova ugraenih na vozilu utvruje se na otvorenome i

ravnom prostoru promjera najmanje 20 m, pri emu se mikrofon fonometra mora
nalaziti na visini od 0,5 m do 1,5 m i na udaljenosti od 7 m ispred vozila, a mo tor
ne smije raditi.
Ureaji za davanje zvunih signala, kao to je zvonce, truba ili sirena na biciklima i
biciklima sa motorom, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da im jaina zvuka ne
smije biti manja od 70 dB (A).
Ureaj za davanje zvunih signala na motornim vozilima ne smije proizvoditi zvuk

jaine preko 104 dB (A).
Najvie granice doputenje vanjske buke za pojedina vozila ne smiju prelaziti

slijedee vrijednosti:
a) za motorna vozila na dva toka:
x bicikle sa motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu do 25 km/h 66 dB
(A);
x bicikle sa motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu preko 25 km/h 71
dB (A);
x lake motocikle ija je radna zapremina do 80 cm3 75 dB (A);
x motocikle ija je radna zapremina od 80 cm3 do 175 cm3 77 dB (A);
x motocikle ija je radna zapremina preko 175 cm3 80 dB (A).
b) za motorna vozila na tri toka 85 dB (A);
c) za motorna vozila sa etiri i vie tokova:
128
x putnika i kombinovana vozila 74 dB (A);

x autobuse ija je snaga motora do 150 kW 78 dB (A);
x autobuse ija je snaga motora preko 150 kW 80 dB (A);
x putnika i kombinovana vozila ukupne dozvoljene mase od 2 do 3,5 t 77
dB (A);
x teretna vozila ija je snaga motora do 75 kW 77 dB (A);
x teretna vozila ija je snaga motora od 75 kW do 150 kW 78 dB (A);
x teretna vozila ija je snaga motora opreko 150 kW 80 dB (A);
Za vozila koja su u eksploataciji due od jedne godine najvia granica dozvoljene

spoljne buke iznosi 3 dB (A) vie od najvie granice.
8.10.2 Nain provjere
Ukoliko se nakon vizuelnog pregleda motora/vozila posumnja da je spoljna buka

koju proizvodi vozilo velika, pristupa se njenoj provjeri oitavanjem na fonometru i
poreenjem sa zakonskim ogranienjima. Fonometar je mjerni ureaj za mjerenje
buke.
Jaina zvuka zvunih signala ugraenih na motornom vozilu utvruje se na

otvorenom i ravnom prostoru prenika najmanje 20 m, pri emu se mikrofon
fonometra mora nalaziti na visini od 0,5 m do 1,5 m iznad tla i na udaljenosti od 7
m ispred vozila, a motor ne smije biti u radu.
Prilikom ispitivanja voditi rauna da jaina zvuka opasna za sluh iznosi 100 dB (A).
129
8.11. Pregled opreme i pribora
Prema Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o

ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima motorno vozilo mora
posjedovati sljedeu opremu i pribor:
a) aparat za gaenje poara (ako je propisan),
b) znak za obiljeavanje zaustavljenog vozila na kolovozu,
c) kutija prve pomoi za motorna vozila,
d) klinasti podmetai (ako je propisano),
e) eki za razbijanje stakla (ako je propisano),
f) rezervne sijalice,
g) rezervni toak,
h) ue ili poluga za vuu vozila.
Vizuelnim pregledom pomenute opreme i pribora provjerava se njeno stanje, broj,

ispravnost, originalnost, privrenost na vozilu, boja.
130
8.12. Pregled sistema za prijenos snage
Pored ureaja za kretanje vozila (prijenosa snage) naprijed na vozilu mora postojati
i ureaj koji omoguava kretanje vozila nazad, osim na motociklu i motornom
vozilu na tri toka, koji su simetrino rasporeeni u odnosu na uzdunu osu vozila,
ako njihova dozvoljena masa ne prelazi 600 kg. Ovi ureaji moraju biti ugraeni i
izvedeni tako da omogue pouzdano i bezbjedno kretanje vozila kako naprijed tako
i nazad.
Provjera sistema za prijenos snage obavlja se vizuelnom kontrolom i kretanjem

vozila naprijed - nazad.

obzirom na sistem za prijenos snage. Uoeni nedostaci su klasifikovani kako bi se
mogao donijeti sud o ''teini'' nedostataka. Predmetna tabela je ilustrativna i ni u
kom sluaju ne obuhvata sve mogue sluajeve neispravnosti.

MN VN NU
MOTOR/PRIJENOS SNAGE VJEANJE
1
Oteeno. X X
2 MOTOR/PRIJENOS SNAGE GUBITAK ULJA ZA X X
PODMAZIVANJE
MOTOR/PRIJENOS SNAGE SPOJNICA/MJENJA
3
Oteen. X X
MOTOR/PRIJENOS SNAGE ZATITA OSOVINA
Pogonske osovine:
4 Prevelik zazor, privrenost. X X
Manetne:
Nedostaju ili su oteene. X X
PREDNJA OSOVINA TIJELO OSOVINE
/VJEANJE/VILJUKA
Tijelo osovine napuknuto, savijeno, slomljeno, znatno X X
korodirano, nestruno popravljano.
5 Vjeanje deformisano, veliki zazor, nedovoljno privreno. X X
Opasnost od raskidanja veze. X
Viljuka toka:
Izmijenjena, neodgovarajuan izvedba ili znatno oteena. X
Korozija . X X X
131
PREDNJA OSOVINA OPRUGE/STABILIZATOR

Oteen prekomjerno zaribano, lom. X X
Vjeanje, privrenje:
Evidentna oteenja, nije dobro privreno (osovine-ahure, U
6 vijci (uzengije), oslonci, elementi za spreavanje rasipanja X X X
listova gibnja).
U manjoj mjeri rasuti listovi gibnja (pomjereni), nedovoljno
podmazivanje, korozija. X
Pneumatsko oslanjanje neispravno. X X
PREDNJA OSOVINA AMORTIZERI
7 Nedostaju. X
Oteeni. X X
PREDNJA OSOVINA LEAJ TOKA
8
Prevelik zazor. X X
ZADNJA OSOVINA TIJELO OSOVINE/VJEANJE
Tijelo osovine napuknuto, savijeno, slomljeno, znatno
korodirano, nestruno popravljano. X X
9
Vjeanje deformisano, veliki zazor, nedovoljno privreno. X X
Opasnost od raskidanja veze. X
Korozija. X X X
ZADNJA OSOVINA OPRUGE/STABILIZATOR
Oteen, prekomjerno zaribano, lom. X X
Vjeanje, privrenje:
Evidentna oteenja, nije dobro privreno (osovine-ahure, U
10 vijci (uzengije), oslonci, elementi za spreavanje rasipanja X X X
listova gibnja).
U manjoj mjeri rasuti listovi gibnja (pomjereni), nedovoljno
podmazivanje, korozija. X
Pneumatsko oslanjanje neispravno X X
ZADNJA OSOVINA AMORTIZERI
11 Nedostaju. X
Oteeni. X X
132
8.13. Pregled asije/koljke te dijelova privrenih za nju
koljka na motornim i prikljunim vozilima mora biti ugraena i izvedena tako da

po svojoj konstrukciji, kvalitetu i vrsti materijala, kao i opremljenosti, odgovara
namjeni vozila i da obezbjeuje sigurnost putnika i vozaa za vrijeme vonje.
Stepenici na vozilima kojima se vri prevoz putnika moraju biti izvedeni tako da
obezbjeuju siguran ulaz i izlaz putnika. Istureni dijelovi i ukrasni predmeti na
prednjem dijelu vozila ne smiju imati otre ivice. Ako postoji ukrasna figura na
gornjoj povrini prednjeg dijela vozila, ona mora biti elastino privrena za vozilo.
Reklamne table i natpisi ne smiju se stavljati na prednjoj i zadnjoj strani vozila.
Svi dijelovi se pregledaju vizuelno i/ili funkcionalno, tj. aktiviranjem na nain kako
je to objanjeno u nastavku.
8.13.2.1 Vrata, pomona vrata i brava vrata
Provjera vrata, poklopaca i drugih vrsta zatvaraa na motornom vozilu vri se

vizuelnim putem i aktiviranjem (slika 8.72).
Sl. 8.72 Vrata, brava vrata
Vrata moraju biti izvedena tako da se mogu otvoriti i sa unutranje strane. Brave na
vratima vozila moraju biti dvostepene i ugraene i izvedene tako da drugi stepen
brave sprijei otvaranje vrata, ako vrata nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati
napravu kojom se osiguravaju sa unutranje strane tako da se lako fiksiraju u
sigurnosni poloaj.
133
8.13.2.2 Okvir (asija), tovarni sanduk
Provjera okvira (asije), tovarnog sanduka vri se vizuelnim putem (slika 8.73). Pri
pregledu okvira (asije) vozila obratiti panju na poprene nosae (kod samonoseih
konstrukcija na nosee elemente), koji ni na jednom mjestu ne smiju biti oslabljeni.
Obratiti panju na eventualna napuknua, pukotine, postojanje mjesta zahvaenih
tekom korozijom, na nedovoljno pritegnute vijke i/ili zakovice, privrenost i
stanje sistema elastinog oslanjanja, propisno postavljanje i privrivanje ureaja za
spajanje vunog vozila. Ukoliko postoje dodatna oprema i ureaji postavljeni na
vozilo od strane proizvoaa vozila provjeriti njihovu privrenost, poloaj i
funkcionalnost. Na slici 8.74 prikazana je karoserija teretnog motornog vozila
(furgon), koja mora biti ista, uredno obojena, bez udubljenja i oteenja, svi ureaji
na njoj moraju biti ispravni i u funkciji.
Sl. 8.73 Tovarni sanduk Sl. 8.74 Teretno motorno vozilo furgon
8.13.2.3 Unutranjost kabine i prostora za putnike
Provjera unutranjosti kabine i prostora za putnike vri se vizuelnim putem (slika

8.75). Unutranji prostor kabine i prostora za putnike moraju biti opremljeni tako
da je pod normalnim uslovima u toku vonje ili za vrijeme mirovanja vozila
iskljueno nanoenje povrede vozau, odnosno putnicima u vozilu. Pribor, alat,
ureaji i oprema moraju biti dobro privreni. Sigurnosni pojasevi moraju ispravno
funkcionisati i biti bez krzanja materijala od kojeg je pojas napravljen. Provjera
njihove funkcionalne ispravnosti vri se povlaenjem ili trzajem.
134
Sl. 8.75 Provjera sigurnosnih pojaseva
Prikljuci za vezivanje sigurnosnih pojaseva u putnikim automobilima moraju biti

ugraeni i izvedeni najmanje za prvi red sjedita. Nasloni za glavu u putnikim
automobilima moraju biti ugraeni i izvedeni za sva sjedita za koja imaju ugraene
sigurnosne pojaseve.
8.13.2.4 Ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe
Provjera ureaja za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe obavlja se vizuelnom

kontrolom (da li motorno vozilo ima brave na vratima, da li ima bravu za davanje
kontakta kljuem) i funkcionalnom kontrolom (probati rukom da li se volan
zakljuava na trzaj) (slika 8.76). Ureaji za osiguranje vozila od neovlatene
upotrebe na putnikim automobilima i kombinovanim vozilima moraju biti
ugraeni i tako izvedni da sprijee okretanje toka upravljaa ili pomijeranje ruice
mjenjaa ili da djeluje na sistem prenosa i sprijei okretanje pogonskih tokova
(osim konih sistema), ili da ima poseban sistem koji spreava putanje motora u
rad. Navedeni naini mogu istovremeno postojati na istom motornom vozilu.
a Brave na vratima b Provjera zakljuavanja volana

Sl. 8.76 Ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe
135
8.13.2.5 Zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane vozila
Provjera zatitnika od podlijetanja vri se vizuelnom kontrolom (slika 8.77). On

mora biti ugraen i izveden tako da onemogui podlijetanje drugog vozila pod
vozilo na kome je izveden taj zatitnik. Zatitnik od podlijetanja ne smije biti savijen
na bilo kom mjestu, napuknut ili na bilo koji drugi nain oteen. Ne smije biti krai
niti dui ni na jednom svom kraju od irine motornog vozila na kom je postavljen
za vie od 100 mm. Njegovi krajevi ne smiju biti povijeni unazad.
Zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane pod vozilo obavezna su imati motorna i
prikljuna vozila koja na ravnom putu mogu razviti brzinu kretanja veu od 30
km/h i kod kojih je rastojanje od zadnje najisturenije take vozila do ose zadnje
osovine, u neoptereenom stanju, vee od 1000 mm. Ovoj obavezi podlijeu i
vozila kod kojih je zadnji dio asije u svojoj cijeloj irini ili glavni dijelovi karoserije,
u neoptereenom stanju, imaju slobodnu visinu veu od 700 mm iznad povrine
kolovoza.
Izuzetak ine vuna vozila namijenjena za obavljanje transporta u poljoprivredi i
umarstvu, tegljai sa sedlom i prikolice sa jednostrukom osovinom, odnosno
jedoosovinske prikolice namijenjene za prevoz dugakih tereta. Tu su i vozila kod
kojih postavljanje zatitnika od podlijetanja sa zadnje strane pod vozilo
onemoguava njihovu radnu funkciju.
Sl. 8.77 Zatitnik od podlijetanja
8.13.2.6 Rezervoar goriva
Provjera rezervoara vri se vizuelnim putem (slika 8.78). Ukoliko nema traga
curenja goriva ispod vozila rezervoar je ispravan. Otvor za punjenje rezervoara
gorivom ne smije se nalaziti u prostoru za vozaa ili u prostoru za putnike i mora
imati poklopac koji se moe zakljuati.
136
Sl. 8.78 Poklopac rezervoara na putnikom motornom vozilu
8.13.2.7 Sistem elastinog ovjesa
Pregled sistema elastinog ovjesa vri se vizuelnim putem (iz kanala ili podizanjem
vozila na dizalicu) i funkcionalnom provjerom (cimanjem motornog vozila iznad
svakog toka) (slika 8.79). Elementi sistema moraju biti cijeli, dobro privreni, bez
napuknua, curenja i deformacija.
a Sistem elastinog ovjesa putnikom b Gibanj, amortizer, gumeni odbojnik na

motornom vozilu teretnom motornom vozilu
Sl. 8.79 Gibnjevi i amortizeri
8.13.2.8 Blatobrani
Provjera blatobrana na motornim i prikljunim vozilima (slika 8.80) koja mogu

razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h, osim na terenskim i teretnim vozilima koja
se automatski istovaraju (istovarivai) vri se vizuelnim putem, a moraju biti
ugraeni i izvedeni iznad svih tokova. Oni moraju biti postavljeni tako da
137
pokrivaju irinu toka vozila, ne smiju imati otre ivice, njihov poloaj i veliina
mora biti takav da sprijei odbacivanje blata ka prednjoj gornjoj strani, raunajui
od osovine toka vozila. Izuzetak ine vozila kod kojih proizvoa nije ugradio
blatobrane za sve tokove.
a Na putnikom motornom vozilu b Na teretnom motornom vozilu

Sl. 8.80 Blatobrani
8.13.2.9 Branici
Provjera branika na putnikim automobilima i kombinovanim vozilima obavlja se

vizuelnim putem (slika 8.81, 8.82). Oni ne smiju biti savijeni, niti na bilo koji nain
oteeni. Branici moraju biti ugraeni i izvedeni na prednjoj i zadnjoj strani vozila, a
na drugim motornim vozilima na etiri ili vie tokova najmanje na prednjoj
strani tih vozila. Oni ne smiju imati otre ivice i moraju biti postavljeni tako da
predstavljaju najisturenije dijelove vozila, osim ako vozilo ima ugraenu kuku za
vuu.
Sl. 8.81 Branici na motornim vozilima putniko vozilo

138
Sl. 8.82 Branici na motornim vozilima teretno vozilo
8.13.2.10 Prikljuci za vuu vozila
Provjera prikljuaka za vuu na vozilima na motorni pogon obavlja se vizuelnim

putem (slike 8.83 i 8.84). Ovi ureaji moraju biti ugraeni i izvedeni sa prednje
strane vozila na pristupanom mjestu tako da omoguavaju spajanje ueta ili poluge
za vuu i da osiguraju bezbjedno vuenje tog vozila pomou ueta ili poluge za
vuu. Da bi se to ostvarilo vuno vozilo treba da ima adekvatan prikljuak sa zadnje
strane vozila
a Na prednjoj strani vozila b Na zadnjoj strani vozila

Sl. 8.83 Prikljuci za vuu na putnikom motornom vozilu
Sl. 8.84 Prikljuak za vuu na teretnom motornom vozilu

139
8.13.2.11 Ureaji za odmrzavanje i odmagljivanje
Provjera ureaja za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i ureaja za

zagrijavanje i provjetravanje na motornom vozilu vri se ukljuivanjem datog
ureaja aktiviranjem na odgovarajui prekida (slika 8.85). Ovi ureaji moraju biti
ugraeni i izvedeni na motornom vozilu tako da se njihovom upotrebom obezbijedi
i omogui potrebna vidljivost kroz vjetrobran i unutranju zagrijanost i
provjetravanje prostora za vozaa i putnike.
Otvori za ulaz vazduha u kabinu za vozaa/putnike, koji su u sastavu ureaja za

zagrijavanje i provjetravanje, moraju biti izvedeni tako da se onemoguuje
zagaivanje vazduha sagorjelim gasovima i prainom koje prouzrokuje samo vozilo.
Sl. 8.85 Otvori ureaja za odmrzavanje i odmagljivanje i provjetravanje
8.13.2.12 Tokovi i pneumatici
Provjera tokova i pneumatika obavlja se vizuelnom kontrolom a po potrebi koristi

se mjerna i ispitna oprema (ureaj pod pritiskom za provjeru pritiska u pneumatiku,
pomino mjerilo sa noniusom za mjerenje dubine profila are) (slika 8.86). Tokovi
moraju po svojim tehnikim karakteristikama odgovarati tehniko-eksploatacionim
uslovima datog vozila, a posebno optereenju i brzini kretanja vozila. Pneumatici na
istoj osovini vozila moraju biti jednaki po vrsti (ljetnji, zimski), konstrukciji
(radijalni, dijagonalni i sa ukrtenim pojasevima), nosivosti i dimenzijama (vizuelna
provjera). Dubina profila gazeeg sloja ne smije iznositi manje od 1 mm za
putnike automobile i kombinovana vozila, odnosno manje od 2 mm za autobuse i
teretna vozila (vizuelna provjera).
Pri pregledu pneumatika obratiti panju na eventualna oteenja u obliku rupa,

kidanja vlakana i slino.
140
Sl. 8.86 Toak i pneumatik
8.13.2.13 Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila
Provjera ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila obavlja se vizuelnim putem

(slika 8.87). Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila ukoliko su postavljeni na
vozilo, moraju biti postavljeni u uzdunoj simetrinoj vertikalnoj ravni vozila i
izvedeni zglobno tako da omoguuju pokretljivost veze sa prikljunim vozilom u
svim pravcima u prostoru. Osovinica ureaja za spajanje vunog i prikljunog
vozila, pomou koje se spaja vozilo, mora imati osigura koji onemoguava, pri
normalnoj upotrebi, razdvajanje vunog i prikljunog vozila. Ovi ureaji moraju biti
privreni za ojaani dio vunog vozila (asiju/koljku).
a Na putnikom motornom vozilu b Na teretnom motornom vozilu

Sl. 8.87 Provjera zazora koritenjem razvlailice

obzirom na pregled asije/koljke te dijelova privrenih za nju. Uoeni nedostaci
su klasifikovani kako bi se mogao donijeti sud o ''teini'' nedostataka. Predmetna
tabela je ilustrativna i ni u kom sluaju ne obuhvata sve mogue sluajeve
neispravnosti.
141

broj Opis nedostatka MN VN NU
RAM VOZILA/NOSEI DIJELOVI LOMOVI,
NAPUKNUA
1
(ukljuujui i pomoni ram) X X
Slomljen, napuknut, savijen.
RAM VOZILA/NOSEI DIJELOVI KOROZIJA
(ukljuujui i pomoni ram)
Znatna oteenja usljed korozije koja ram i/ili nosee dijelove u X X
2 znatnoj mjeri slabe.
Manji obim korozije na noseim dijelovima za ije otklanjanje
nije potrebno mijenjanje predmetnog dijela ili koritenje X
dodatnih dijelova za njegov popravak.
RAM VOZILA/NOSEI DIJELOVI VIJANE VEZE,
VEZE SA ZAKOVICAMA, VEZE OSTVARENE
VARENJEM I DRUGE VEZE
(ukljuujui pomoni ram i nadgradnju ) X X
3
Vei broj zakovica vijaka na ramu nedostaje, popustili,
slomljeni.
Oteenja na pojedninim zakovicama vijcima. X
av izveden varenjem napuknut ili nepravilno izveden. X X
RAM VOZILA/NOSEI DIJELOVI NESTRUNA
POPRAVKA
4
(ukljuujui pomoni ram) X X X
Nestruna popravka.
VUNA RUDA PRIVRENJE
5 Labavo, prevelik zazor. X X
Oteeni osigurai X X
VUNA RUDA OTEENJA
Vuna igla/cijev i pratea konstrukcija: uvijena, napuknuta ili
nestruno i na nedozvoljen nain popravljana, nedozvoljna X X
6 izvedba.
Vuno oko/kraljev ep:
Prekoraena dozvoljena tolerancija. X X
Nedostaje ploica sa oznakom tipa. X
NADGRADNJA VOZAKA KABINA
7 Na nedozvoljen nain izvrene izmjene. X
Oteena, korozija. X X
NADGRADNJA OPREMA/UREAJI I DIJELOVI
Nedovoljno vrsto vezani. X X
Izvan gabaritnih mjera vozila. X X
8 Nedovoljno mjesto privrivanja. X
Ne posjeduje odobrenje za postavljanje dodatne opreme
specijalne nadgradnje. (npr. prevoz stakla i dr.). X
NADGRADNJA PRILAZI/ULAZI/STEPENITA
9
Nisu sigurni, korozija. X X
NADGRADNJA VRATA/POKLOPCI/DRKE/BRAVE/
10 ZGLOBNE VEZE X
Mogue nenamjerno otvaranje.
142
Tee se otvaraju. X
NADGRADNJA SJEDITA
11 Oteena, nedovoljno privrena. X X
Nedozvoljena izvedba sjedita. X
NADGRADNJA PRIVRENJE REZERVNOG
12 TOKA X
Nedovoljno vrsto vezan.
NADGRADNJA SIGURNOSNI POJASEVI/DRAI
Sigurnosni pojasevi:
Nedostaju, oteeni, neprimjenjivi, nedozvoljena izvedba ili
13
pogreno postavljeni (ugraeni). X
Drai:
Nedostaju, oteeni. X X
TOVARNI PROSTOR POD/ZIDOVI/OVJES
14 Nesigurno privren, u veoj mjeri oteen/korodiran. X
Pojedine zakivke ili vijci nedovoljno pritegnuti. X
TOVARNI PROSTOR
CERADA/ARNJEVI/ZATVARAI
15 Oteeni arnjevi ili nedovoljno vrsto vezani, zakake ili X
zatvarai stranica tovarnog prostora oteeni ili imaju otre
ivice, cerada u veoj mjeri oteena.
TOVARNI PROSTOR UREAJ ZA SAMOISTOVAR/-
UTOVAR
Ureaj za samoistovar (kipa:)
Sistem nedovoljno zaptiven (curenje hidrauline tenosti), X
sistem neispravan u smislu nesiguran za upotrebu.
16 Ureaj za utovar:
Nedovoljno privren, osiguran, nije u saobraajnoj dozvoli
naznaeno da je vozilo opremljeno ovakvim ureajem (misli se X
na dizalice, podizne/lift platforme i dr.).
Sistem nedovoljno zaptiven (curenje hidrauline tenosti ili
komprimiranog vazduha). X X
KROVNI NOSAI/DODATNI SANDUCI
Sa otrim ivicama, nedovoljno privreni. X
17
Prekriva registarsku tablicu i/ili svjetlosno-signalizacione X X
ureaje.
GRIJANJE/PROVJETRAVANJE
Nema, nedozvoljena izvedba, nepropisna izvedba, izmjenjiva
toplote u kvaru, izvrene nestrune popravke ili nisu
18
ispotovane norme za izmjenu potronih materijala (kod klima X
ureaja).
Umanjena funkcija. X
ZATITNIK OD PODLIJETANJA VOZILA
19 Neadekvatno postavljen, nema ga. X
Oteen, savijen, na nedoputen nain izmijenjen X X
UREAJ (SPOJNICA) ZA VUU PRIKLJUNOG
VOZILA
Funkcionalnost nije ostvariva, prekomjerni zazori, oteen, nije X X
20 dovoljno vrsto vezan za vozilo, ndeovoljna izvedba,
nepropisno postavljanje.
Prihvatna usta oteena. X X
Nedostaje tablica sa oznakom tipa. X X
143
Tablica sa oznakom maksimalnog vertikalnog optereenja X

nedostaje.
PNEUMATICI OTEENJA
Oteeni. X X
21
Manja mjestimina oteenja. X
Dubina profila nije dovoljna. X
PNEUMATICI VELIINA/VRSTA/OZNAKA
Veliina i/ili vrsta pneumatika ne odgovara predmetnom tipu X
22 vozila.
Nedozvoljena istovremena upotreba razliitih vrsta pneumatika
(npr. dijagonalni i radijalni). X
NAPLACI OTEENJA
23 Napuknuti, u veoj mjeri savijeni. X X
Manja mjestimina oteenja. X
TOKOVI PRIVRENJE
24
Nedostaju navrtke, nedovoljno pritegnuti, pogrena izvedba. X X
TOKOVI VELIINA/IZVEDBA
25
Neodgovarajua veliina ili izvedba za predmetni tip vozila. X
144
8.14. Pregled ureaja na poljoprivrednim traktorima i njihovim

prikolicama
Odredbe o ureajima na traktorima odnose se samo na one vrste traktora koji na

ravnom putu ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h i koji imaju dvije
osovine i tokove sa pneumaticima. Na traktore koji na ravnom putu razvijaju
brzinu kretanja veu od 30 km/h vae uslovi kao i za druga motorna vozila.
145
8.15. Pregled ureaja na zaprenom vozilu
Svjetla na zaprenom vozilu moraju biti izvedena kao najmanje jedno bijelo svjetlo
na prednjoj strani vozila tako da je svjetlost koju daje vidljiva samo za uesnika u
saobraaju koji se nalaze ispred zaprenog vozila i kao najmanje jedno crveno
svjetlo postavljeno na zadnjoj strani vozila tako da je svjetlost koju daje vidljiva
samo za uesnike u saobraaju koji se nalaze iza zaprenog vozila.
Svjetla na zaprenom vozilu moraju biti izvedena tako da se svjetlost koju ona daju,
nou pri dobroj vidljivosti, moe vidjeti na udaljenosti od najmanje 150 m.
Katadiopteri na zaprenim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva

katadioptera crvene boje, koja nisu trouglastog oblika, simetrino postavljena na
zadnjoj strani vozila, tako da su nou, pri dobroj vidljivosti, vidljiva sa udaljenosti
od najmanje 100 m kad su osvjetljena velikim svjetlom motornog vozila.
Reflektujua povrina katadioptera ne smije biti manje od 0,3 m ni vie od 1 m

udaljena od povrine puta. Meusobno rastojanje reflektujuih povrina
katadioptera ne smije biti manje od 0,5 m. Reflektujua povrina pojedinih
katadioptera mora iznositi najmanje 20 cm3.
146
8.16. Radio-frekventne smetnje na vozilima
Zakon o osnovama sistema veza, na snazi od 1974. godine propisuje da elektrini i

drugi aparati i ureaji ne smiju proizvoditi elektrine smetnje u radu sistema veza i u
primanju radio-televizijskog programa. Korisnici odnosno vlasnici takvih aparata i
ureaja duni su iste upotrebljavati tako da njihov rad ne uzrokuje smetnje iznad
dozvoljenog nivoa. Jugoslavenski standard (JUS N.NO.902) i preporuka
Meunarodnog odbora za radio smetnje (CISPR) kod meunarodne
elektrotehnike komisije (IEC) tano odreuje nain mjerenja, mjere frekvencije i
dozvoljene nivoe radio smetnji kod motora sa unutranjim sagorijevanjem.
8.16.1 Nain mjerenja radio-frekventnih smetnji
Za mjerenje radio-frekventnih smetnji koje prouzrokuju motorna vozila moe se

koristiti ureaj prikazan na slici 8.88.
Mjerenje se izvodi na sljedei nain:

1. izvui antenu do krajnjeg poloaja,
2. dugme za ukljuenje ureaja staviti u poloaj mjerenje (ili I ili start) zavisno
od mjernog ureaja,
3. postaviti ureaj uspravno u odnosu na testirano vozilo prema prikazanoj skici
(slika 8.89). Donji rub ureaja mora biti udaljen 0,8 m od podloge na kojoj se
nalazi vozilo, a od najblie take na konturi karoserije mora biti udaljen 10 m.
4. ukoliko testirani motor ima samo jedan cilindar, za vrijeme mjerenja treba da
radi sa 2500 o/min, a motori sa dva i vie cilindara treba da rade sa 1500
o/min (u skladu sa propisom JUS M.NO.902),
5. za vrijeme mjerenja ne smije biti na vozilu ukljuen nikakav pomoni agregat
ili potroa (brisai, svjetla, migavci i drugo), koji nisu neophodni za rad
motora.
Sl. 8.88 Ureaj za kontrolu radio smetnji

147
Mjerenje radio smetnji obavalja se u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, ali

samo kada je vrijeme suho. Ako pada kia ili je zrak jako vlaan, rezultati mjerenja
radio smetnji nisu tani.
Radio smetnje koje potiu od elektrinih ureaja za visokonaponsko paljenje

motora SUS smatraju se suzbijenim ako prilikom kontrole ne preu granicu od 100
PV/m.
Sl. 8.89 Poloaj ureaja za kontrolu radio smetnji u odnosu na vozilo prilikom mjerenja
148
149
PRILOG
1. KONTROLNI LIST ZA OBAVLJANJE TEHNIKOG PREGLEDA

VOZILA
2. ZAPISNIK O TEHNIKOM PREGLEDU VOZILA
3. KARTON OVJERE TEHNIKE ISPRAVNOSTI UREAJA ZA
GAS
4. REGISTAR OBAVLJENIH TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA
5. ZAPISNIK O PERIODINOM PREGLEDU VOZILA
6. POTVRDA O OBAVLJENOM PERIODINOM PREGLEDU
VOZILA
7. POTVRDA O TEHNIKOJ ISPRAVNOSTI VOZILA KOJA
PODLIJEU PERIODINOM TEHNIKOM PREGLEDU
8. POTVRDA O ISPRAVNOSTI I OPREMLJENOSTI VOZILA ZA
OBAVLJANJE PRIJEVOZA U CESTOVNOM PROMETU
150
Prilog 1. Kontrolni list za obavljanje tehnikog pregleda vozila (strana 1/2)

151
Prilog 1. Kontrolni list za obavljanje tehnikog pregleda vozila (strana 2/2)

152
Prilog 2. Zapisnik o tehnikom pregledu vozila

153
Prilog 3. Karton ovjere tehnike ispravnosti ureaja za gas

154
Prilog 4. Registar obavljenih tehnikih pregleda vozila

155
Prilog 5. Zapisnik o periodinom pregledu vozila

156
Prilog 6. Potvrda o obavljenom periodinom pregledu vozila

157
Prilog 7. Potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila koja podlijeu

periodinom tehnikom pregledu
158
Prilog 8. Potvrda o ispravnosti i opremljenosti vozila za obavljanje

prijevoza u cestovnom prometu
159
ISPITNA PITANJA ZA VODITELJE I KONTROLORE NA STANICAMA

TEHNIKIH PREGLEDA
POZNAVANJE PROPISA O TEHNIKIM PREGLEDIMA,

ISPITIVANJU VOZILA I NAINU OBAVLJANJA TEHNIKIH
PREGLEDA VOZILA
1. Struno osoblje na stanici tehnikog pregleda ine:

a. Kontrolor ovlaten od strane Ministarstva,
b. VKV automehaniar,
c. Voditelj ovlaten od strane Ministarstva,
d. Ininjer mainstva ili sobraaja kao spoljni saradnik.
2. Koji tehniki pregledi vozila su propisani Zakonom o cestovnom prijevozu

Federacije Bosne i Hercegovine?
a. Redovni tehniki pregledi za registraciju vozila;
b. Preventivni tehniki pregledi;
c. estomjeseni tehniki pregledi;
d. Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova
za vozila.
3. Gdje se moe vriti ispitivanje tehnike ispravnosti vozila u smislu dobijanja

potvrde o tehnikoj ispravnosti vozila?
a. Na odobrenom poligonu stanice tehnikog pregleda;
b. U ovlatenom servisu;
c. U ovlatenoj stanici tehnikog pregleda;
d. U servisnoj radionici.
4. Gdje ovlatena stanica tehnikog pregleda moe ispitati vozila koja se ne

mogu ispitati na tehnolokoj liniji?
a. Na javnoj povrini-putu;
b. Na pogodnoj vlastitoj ili ugovorenoj povrini propisanih dimenzija;
c. Na poligonu odobrenom od strane ovlatenog organa;
d. Na svim gore navedenim povrinama.
5. Redovni tehniki pregled se obavlja:

a. Svaka 3 mjeseca,
b. Svakih 6 mjeseci , izuzev kod novih vozila
c. Svakih 9 mjeseci
d. Svakih 12 mjeseci, izuzev kod novih vozila poslije prve registracije
160
6. Da li novoproizvedena vozila podlijeu obavezi obavljanja tehnikog

pregleda za njegovu prvu registraciju?
a. Da;
b. Ne;
c. Ne, jer su nova i tehniki ispravna.
7. Koliko tehnikih pregleda moraju obaviti novoproizvedena vozila u prve

dvije godine registracije?
a. jedan;
b. dva;
c. tri.
8. U kojem vremenskom razdoblju se obavlja redovni tehniki pregled za

autobuse starije od 5 godina?
a. Jednom godinje
b. Jednom godinje i po zahtjevu ovlatenog radnika policije;
c. Svakih est mjeseci.
9. U kom periodu prije isteka registracije se treba obaviti redovni tehniki

pregledi vozila?
a. 15 dana;
b. 30 dana;
c. 45 dana;
d. 60 dana.
10. Vanredovni tehniki pregled se obavlja:

a. Svaka 3 mjeseca,
b. Svakih 6 mjeseci,
c. Nema predvienog zakonskog roka.
11. Na vanrednom tehnikom pregledu utvrena je tehnika neispravnost

vunog vozila-tegljaa, dok je prikljuno vozilo-poluprikolica ispravna.
Obavljeni pregled e prema vaeem cjenovniku platiti:
a. Vlasnik, samo za vuno vozilo;
b. MUP, samo za prikljuno vozilo;
c. Vlasnik za oba vozila, obzirom da se radi o skupu vozila koji kao
cjelina uestvuju u prometu.
12. Preventivni tehniki pregled se obavlja:

a. Za sva putnika motorna vozila,
b. Za sva vozila kojima se obavlja komercijalni prevoz robe,
c. Za sva vozila kojima se obavlja komercijalni prevoz putnika,
d. Za sva vozila.
161
13. Podlijee li vozilo hitne pomoi obavezi obavljanja preventivnog tehnikog

pregleda?
a. Da;
b. Ne.
14. Podlijee li vozilo auto-kole obavezi obavljanja preventivnog tehnikog

pregleda?
a. Ne;
b. Da.
15. Tehnikom pregledu vozila moe pristupiti vozilo za koje je vlasnik vozila
dostavio:
a. Dokumente koji svjedoe o vlasnitvu i tehnikim karakteristikama
vozila.
b. Lini identifikacion dokument,
c. Dokaz o uplati naknade za tehniki pregled,
d. Polisu osiguranja.
16. Periodini tehniki pregled u sluaju autobusa do 5 godina starosti

namijenjenog za prevoz putnika na relacijama preko 500 km se obavlja:
a. Svakih 6 mjeseci,
b. Svakih 6 mjeseci ili 50.000 km,
c. Svakih 6 mjeseci ili 100.000 km
17. Periodini tehniki pregled u sluaju autobusa starosti 8 godina

namijenjenog za prevoz putnika na relacijama do 150 km se obavlja:
b. Svakih 6 mjeseci ili 60.000 km,
18. Periodini tehniki pregled za putniko motorno vozilo kojim se obavalja

taxi prevoz starosti 9 godina obavlja se:
b. Svakih 6 mejseci ili 35.000 km
19. Periodini tehniki pregled za putniko motorno vozilo kojim se obavlja

usluga rent-a-car starosti 4 godine se obavlja:
b. Svakih 6 mejseci ili 35.000 km
162
20. Periodini tehniki pregled teretnog motornog vozila ukupne mase vee od
7,5 t i 12 godina starosti se obavlja:
b. Svakih 6 mjeseci ili 100.000 preenih km,
c. Svakih 6 mjeseci ili 70.000 preenih km,
d. Svakih 90 dana ili 35.000 preenih km.
21. Kakav je dalji postupak na tehnikom pregledu vozila kada se utvrdi

neispravnost vozila?
a. Pregled se obavlja u potpunosti, bez obzira to je tokom pregleda
utvrena neispravnost vozila;
b. Pregled se obavlja do utvrivanja prve neispravnosti jednog od
ureaja na vozilu;
c. Postoji lista ureaja na vozilu ija neispravnost je eliminatorna na
tehnikom pregledu i dalji pregled se obustavlja.
22. Koliko radnih dana se ostavlja vlasniku neispravnog vozila da doe na

ponovni tehniki pregled?
a. 3;
b. 7;
c. 10.
23. Kakav oblik ima peat za vozila kojim se obiljeava sumnja u istinitost
podataka o broju asije?
a. Kruga;
b. Elipse;
c. Pravougaonika;
d. Kvadrata.
24. Koja slova se nalaze upisana u peatu kojima se obiljeava sumnja u

istinitost podataka o broju asije?
a. PS;
b. SP;
c. PSP;
d. SSP.
25. Ukoliko prijevoznik, po otklanjanju nedostataka, u ostavljenom roku

ponovo doveze vozilo na pregled, stanica tehnikog pregleda vri besplatan
pregled:
a. Kompletnog vozila;
b. Samo onih pozicija za koje je prethodno utvren nedostatak;
c. Pregled se naplauje prema utvrenom cjenovniku.
163
26. Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozilo

obavljaju se u svrhu:
a. Provjere tehnike ispravnosti vozila,
b. Provjere tehnike ispravnosti vozila i dodatnih uslova propisanih
pripadajuim pravilnikom,
c. Zahtjeva vlasnika vozila.
27. Kojem nadlenom organu se prijavljuje da vozilo nije ispravno ukoliko se

prilikom tehnikog pregleda za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova
utvrdi neispravnost vunog vozila?
a. Federalnom ministarstvu unutranjih poslova;
b. Kantonalnom ministarstvu unutranjih poslova;
c. Kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove cestovnog
prometa;
d. Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.
28. Nakon koliko dana po isteku ostavljenog roka (koji nije dui od 15 dana)
voditelj stanice tehnikog pregleda mora nadlenom organu prijaviti da
vozilo ne ispunjava tehniko-eksploatacione uslove?
a. 3 dana;
b. 5 dana;
c. 7 dana;
d. 10 dana.
29. Izvjetaj o tehnikom pregledu i ispitivanju vozila sa originalnim rezultatima

mjerenja sa mjerne opreme, ovlatena stanica tehnikog pregleda
hronoloki odlae u registrator i uva u periodu od:
a. Tri godine;
b. Pet godina;
c. Deset godina.
30. Kontrolni list predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike
ispravnosti, a prilae se uz ostale dokumente pregleda tog vozila. U kom
periodu se uva u arhivi?
a. Jednu godinu;
b. Dvije godine;
c. Tri godine;
d. Pet godina.
31. Ko sainjava zapisnik o tehnikom pregledu vozila?

a. voditelj stanice;
b. kontrolor tehnike ispravnosti;
c. administrativni radnik.
164
32. Koje ovlateno lice potpisuje i ovjerava Zapisnik o tehnikom pregledu

vozila (u stanici u kojoj je izvren tehniki pregled vozila)?
a. Voditelj stanice tehnikog pregleda;
b. Kontrolor tehnike ispravnosti;
c. Administrativni radnik;
d. Vlasnik vozila.
33. Koje osobe na podruju Federacije BiH mogu potpisivati i ovjeravati

Zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu?
a. Bilo koji radnik na stanici tehnikog pregleda;
b. Administrativni radnik;
c. Voditelj.
34. eTP je:

a. Potvrda o ispravnosti sistema za elektronsku kontrolu stabilnosti
vozila,
b. Elektronska potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila,
c. Elektronska dokumentacija tehnikog pregleda.
35. Koliko dugo se uvaju podaci informatikog sistema o obavljenim

tehnikim pregledima?
a. 5 godine;
b. 10 godina;
c. 15 godina;
d. 20 godina.
36. ime se dokazuje ispravnost i badarenost mjerne opreme na stanici

tehnikog pregleda?
a. Certifikatom ovlatene mjerne laboratorije;
b. Atestom ovlatene strune institucije;
c. Zatitnim znakom-markicom koju izdaje ovlatena laboratorija;
d. Zapisnikom strune institucije.
37. Koje aktivnosti mora poduzeti stanica tehnikog pregleda nakon ugradnje
novog mjernog ureaja na tehnolokoj liniji?
a. Obavijestiti strunu instituciju;
b. Obavijestiti nadleno ministarstvo unutranjih poslova;
c. Obavijestiti Federalno ministarstvo prometa i komunikacija;
d. Obavijestiti Kantonalno ministarstvo nadleno za poslove
cestovnog prometa
e. Dostaviti dokaz o badarenju opreme nadlenom organu.
165
38. Neispravnou kojih ureaja na tehnolokoj liniji stanica gubi pravo

obavljanja tehnikih pregleda?
a. Nagazne ploe
b. Valjaka;
c. Dinamometra;
d. Razvlailice;
e. Opacimetra;
f. Kanalske dizalice.
39. ta se mora uiniti ako istekne vrijeme predvieno za badarenje mjerne

opreme na stanici tehnikog pregleda?
a. Obustaviti vrenje tehnikih pregleda vozila do ponovnog
badarenja opreme;
b. Obavijestiti nadlenu instituciju da doe badariti opremu;
c. O tome rauna treba voditi struna institucija.
40. Kakva mogu biti vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnoloke linije?
a. Sekciona;
b. Klizna;
c. Rolo-vrata;
d. Rotirajua
e. Ne moraju uopte biti postavljena.
41. Kako se zovu standardi iz oblasti vozila koji su usvojeni ISO standardi u
Bosni i Hercegovini?
a. BH standardi;
b. BA Standardi;
c. ISO BH;
d. ISO BiH;
e. BAS ISO.
42. Koja vozila spadaju u kategoriju lakih vozila?

a. Vozila ija najvea doputena masa ne prelazi 1,0 t;
b. Vozila ija najvea doputena masa ne prelazi 2,0 t;
c. Vozila ija najvea doputena masa ne prelazi 3,5 t;
d. Vozila ija najvea doputena masa ne prelazi 5,0 t.
43. Koja vozila spadaju u kategoriju tekih vozila, s obzirom na najveu

doputenu masu?
a. Vozila ija je najvea doputena masa preko 2,5 t;
b. Vozila ija je najvea doputena masa preko 3,0 t
c. Vozila ija je najvea doputena masa preko 3,5 t.
166
44. Koja se vozila smatraju motociklima za prijevoz osoba?

a. Masa praznog vozila manja od 350;
b. Masa praznog vozila manja od 400;
c. Masa praznog vozila manja od 750 kg.
45. Na koju vrstu vozila se odnose ranije odredbe propisa iz oblasti sigurnosti
cestovnog prometa koje su se odnosile na lake motocikle?
a. Na motocikle;
b. Na motorkotae ;
c. Na mopede;
d. Na teke motocikle.
46. Koja namjena se moe odobriti autobusu za prigradski prijevoz (prijevoz na

relacijama do 150 km)?
a. Iskljuivo prijevoz putnika koji sjede;
b. Iskljuivo prijevoz putnika koji stoje;
c. Prijevoz putnika koji sjede ili stoje.
47. Kojim vozilima mogu privredna drutva i druga pravna lica obavljati
prijevoz lica za vlastite potrebe?
a. Vozilima u vlasnitvu;
b. Svim vozilima bez obzira na vlasnitvo;
c. Ispravnim i registrovanim vozilima.
48. Koji prijevoz se moe vriti kombinovanim vozilima, najvee doputene

mase do 3,5 tone?
a. Taksi prijevoz;
b. Lica i stvari za javni prijevoz;
c. Prijevoz lica i stvari za vlastite potrebe.
49. Koliki je rok vanosti potvrde o ispunjavanju tehniko-eksploatacionih

uslova za autobuse starosti 7 godina?
a. 1 godinu;
b. 2 godine;
c. 3 godine;
d. 5 godina.
167
50. Koliko vai Potvrda o ispunjavanju tehniko-eksploatacionih uslova za

vozila kojima se obavlja prijevoz i koja su stara do jednu godinu?
a. Jednu godinu;
b. Tri godine;
c. Pet godina;
d. Neogranieno.

vozila kojima se obavlja prijevoz i koja su stara jednu do dvije godine?
a. Jednu godinu;
b. Tri godine;
c. etiri godine;
d. Neogranieno.

vozila kojima se obavlja prijevoz i koja su stara dvije do osam godina?
a. Jednu godinu;
b. Tri godine;
c. etiri godine;
d. Neogranieno.

vozila kojima se obavlja prijevoz i koja su stara osam do deset godina?
a. Jednu godinu;
b. Dvije godine;
c. Tri godine;
d. Neogranieno.

vozila kojima se obavlja prijevoz i koja su stara preko deset godina?
a. Jednu godinu;
b. Tri godine;
c. etiri godine;
d. Neogranieno.
168
55. Koji autobus moe imati vrata na desnoj strani koja se ne

otvaraju/zatvaraju automatski?
a. Nikakav;
b. Za prijevoz na relacijama do 150km;
c. Za prijevoz putnika za vlastite potrebe.
56. Moe li se ovjeriti tehniko-eksploataciona ispravnost i opremljenost

autobusu koji ima vrata za ulaz/izlaz putnika na lijevoj strani?
a. Da;
b. Ne;
c. Samo ako se prijevoz obavlja unutar zatvorenog podruja (npr.
Nacionalni park i sl.).
57. Moe li se ovjeriti tehniko-eksploataciona ispravnost i opremljenost

prikolica za autobuse koja je namijenjena prijevozu osoba?
a. Da;
b. Ne;
c. Samo ako se prijevoz obavlja unutar zatvorenog podruja (npr.
Nacionalni park i sl.).
58. Koje uslove treba ispunjavati prikljuno vozilo za prijevoz putnika?

a. Iste kao i autobus za pripadajuu relaciju;
b. Ne moe se prijevoz putnika vriti prikljunim vozilom;
c. Nije propisano pa se ispravnost moe ovjeriti bez obzira na
opremljenost prikolice.
59. Koji uslov mora biti ispunjen da bi se mogla ovjeriti tehnika ispravnost
autobusu starijem od 21 godinu?
a. Badarenje tahografa vrijedi jo mjesec dana od dana obavljenog
tehnikog pregleda;
b. Badarenje tahografa vrijedi najmanje do datuma narednog
tehnikog pregleda;
c. Moe se ovjeriti bez obzira na vaenje badarenja tahografa.
60. Moe li se izdati potvrda o ispunjavanju tehniko-eksploatacionih uslova za

autobus do 25 sjedita, sa jednim automatskim vratima na osnovu lana 5.
vaeeg Pravilnika o tehniko-eksploatacionim uslovima?
a. Ne;
b. Da, za linijski promet;
c. Da, za vanlinijski promet;
d. Da, za gradski promet.
169
61. Kolika je najvea dozvoljena duina autobusa, odnosno trolejbusa ija je

korisna povrina podijeljena putem zgloba, ali kod kojih upravljani dio ne
predstavlja samostalno vozilo?
a. 15,50m;
b. 18,75m;
c. 20,50m;
d. 21,00m.
62. Da li gradski autobus najvee dozvoljene mase iznad 12t proizveden nakon
1994. godine mora biti opremljen ABS koionim sistemom?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako nema retarder.
63. Koji od navedenih ureaja ne moraju imati autobusi do 25 sjedita

namjenjeni za prevoz putnika na relacijama preko 500 km?
a. Klima ureaj;
b. Audio i video opremu;
c. WC,;
d. ASR;
e. ABS.
64. Da li teglja najvee dozvoljene mase manje od 16t namijenjen za vuu

poluprikolica za prevoz opasnih materija mora biti opremljen ABS
koionim sistemom?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako nema retarder.
65. Da li bona prikolica na motociklu mora biti koena kada se aktivira radna
konica motocikla?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako koeficijent koenja motocikla ne zadovoljava propisane
vrijednosti.
170
66. Kakva mogu biti svjetla za osvjetljavanje ceste na motornim vozilima koja
na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h?
a. Moraju imati svjetla kao i ostala motorna vozila.
b. Mogu biti ugraena i izvedena samo kao kratka svjetla;
c. Moraju imati kratka i duga svjetla;
d. Ne moraju imati ugraena svjetla.
67. Da li e se tehniki neispravnim proglasiti vozilo kod kojeg se svjetlo za

maglu moe ukljuiti nezavisno od svjetla za oznaavanje vozila ili kratkog
svjetla?
a. Ne;
b. Da;
c. Ne ako su izvedena u paru.
68. Koje boje moe biti svjetlo za maglu koje se postavlja na zadnjoj strani
vozila?
a. Crvene;
b. ute;
c. Narandaste;
d. Bijele.
69. Koja motorna vozila konstruisana za brzine preko 60km/h moraju imati
ugraena svjetla za maglu na zadnjoj strani vozila?
a. Navedena odredba nije obavezna za vozila u BiH;
b. Sva motorna vozila;
c. Samo motorna vozila proizvedena 1999. godine i kasnije.
70. Ako se aktivira prekida za duga ili kratka svjetla, u kakvom stanju treba biti
do tada upaljeno svjetlo za maglu na zadnjoj strani vozila?
a. Mora se ugasiti;
b. Mora ostati upaljeno;
c. Prema fabrikim postavkama proizvoaa.
71. Da li e se tehniki neispravnim proglasiti vozilo kod kojeg je poziciono

svjetlo plave boje?
a. Da;
b. Ne;
c. Nije zabranjeno imati plavo poziciono svjetlo.
171
72. Na kojim vozilima se mogu postaviti gabaritna svjetla?

a. Na svim zatvorenim teretnim vozilima i svim autobusima koji
imaju preko 17 stjedita;
b. Na svim vozilima irim od 1,8 m;
c. Na svim vozilima duim od 15,00 m.
73. Na kojim vozilima se moraju postaviti gabaritna svjetla?

a. Na svim zatvorenim teretnim vozilima NDM preko 12t i svim
autobusima koji imaju preko 17 stjedita;
b. Na svim vozilima duim od 15,00 m;
c. Na svim vozilima irim od 2,1 m.
74. Svjetlost koja osvjetljuje stranju registarsku tablicu mora omoguiti da se

nou i pri dobroj vidljivosti oznake i brojevi mogu itati s udaljenosti od
najmanje?
a. 10m;
b. 15m;
c. 20m.
75. Na kom prekidau treba biti svjetlo koje osvjetljuje stranju registarsku
tablicu?
a. Poziciono svjetlo;
b. Kratko svjetlo;
c. Bilo koje svjetlo za osvjetljavanje puta.
76. Na kojoj strani kod vozila opremljenih crvenim treptavim svjetlom ono
mora biti postavljeno?
a. Na desnoj strani;
b. Na lijevoj strani;
c. Na lijevoj i na desnoj strani.
77. Vozako ogledalo na desnoj strani putnikog motornog vozila je oteeno.

Ovjerit ete tehniku ispravnost?
a. NE, svi ureaji koje se nalaze na vozilu moraju biti u ispravnom
stanju;
b. Da jer taj dio opreme nije obavezan;
c. DA, ako je ispravno ogledalo smjeteno unutar karoserije i
ogledalo izvan karoserije na lijevoj strani vozila.
172
78. Da li na prednjoj strani prikljunog vozila moraju biti ugraeni

katadiopteri?
a. Ne moraju;
b. Moraju.
79. Koje boje mogu biti katadiopteri na prednjoj strani prikljunog vozila?
a. Bijele;
b. ute ili bijele;
c. Narandaste;
d. Crvene.
80. Kojeg oblika ne smiju biti katadiopteri na prednjoj strani prikljunog vozila?
a. Okruglog oblika;
b. Oblika pravougaonika;
c. Oblika trougla/trokuta;
d. Mogu biti bilo kojeg oblika, ali tano propisane boje.
81. Kojeg oblika moraju biti katadiopteri na zadnjoj strani prikljunog vozila?
a. Jednakokrakog trougla;
b. Pravouglog trougla;
c. Jednakostraninog trougla;
d. Pravougaonog oblika.
82. Kojeg oblika moraju biti katadiopteri na zadnjoj strani prikljunog vozila?
a. Oblika trougla;
b. Okruglog oblika;
c. Pravougaonog oblika;
d. Kvadratnog oblika.
83. U kom poloaju moraju biti katadiopteri na zadnjoj strani prikljunog

vozila?
a. Okrenuti vrhom nagore;
b. Okrenuti vrhom nadolje;
c. Okrenuti vrhom u lijevu stranu;
d. Okrenuti vrhom u desnu stranu.
173
84. Moe li se na vozilo postaviti vie od dva katadioptera?

a. Na vozilo se nikada ne smije postaviti vei broj katadioptera;
b. Da, ako su bijele boje;
c. Da, ako su crvene boje;
d. Da, samo ako su u paru.
85. Kolika je minimalna propisana povrina katadioptera?

a. 5 cm2;
b. 20 cm2;
c. 50 cm2;
d. Nije propisana minimalna povrina.
86. Ako se na vozilo ugrauje samo jedan katadiopter, na kojem mjestu se

moe nalaziti?
a. Na sredini zadnje strane vozila;
b. Na uzdunoj srednjoj ravni vozila;
c. Na lijevoj strani vozila;
d. Na desnoj strani vozila.
87. Kojeg oblika ne smiju biti katadiopteri na zadnjoj strani vunog vozila?
a. Trouglastog oblika;
b. Okruglog oblika;
c. Oblika pravougaonika;
d. Kvadratnog oblika.
88. Koje boje moraju biti katadiopteri na bonim stranama prikolice ija je
duina vea od 6 m?
a. Bijele boje;
b. Crvene boje;
c. ute boje;
d. Narandaste boje.
89. Kojeg oblika ne smiju biti boni katadiopteri?

a. Trouglastog oblika;
b. Okruglog oblika;
c. Oblika pravougaonika.
174
90. Moraju li putnika vozila dua od 6m imati bone katadioptere?

a. Da;
b. Ne;
c. Nije propisano.
91. Da li invalidska kolica sa motorom moraju imati postavljene katadioptere

na bonim stranama?
a. Da;
b. Ne;
c. Mogu ali ne moraju.
92. Smiju li invalidska kolica sa motorom imati postavljene katadioptere na

bonim stranama tako da se isti nalaze u icama tokova?
a. Da;
b. Ne;
c. Ne moraju imati bone katadioptere.
93. Na kom mjestu se smije ugraditi dodatno stop svjetlo na vozilu?

a. Simetrino u odnosu na uzdunu osu vozila;
b. Smije se postaviti bilo gdje na zadnjoj strani vozila;
c. Ne smije se dodavati osim ako nije fabriki ve ugraeno.
94. Da li stop svjetlo smije biti ugraeno zajedno sa ostalim stranjim svjetlima?
a. Ne;
b. Da, ali samo ako je jaeg intenziteta;
c. O tome odluuje tijelo za homologaciju vozila;
d. O tome odluuje tijelo za certificiranje vozila.
95. Da li stop svjetla moraju svijetliti u sluaju upotrebe retardera?

a. Da;
b. Ne;
c. Samo kod vozila koja nisu opremljena ABS koionim sistemom.
96. Da li vozilo opremljeno ksenonskim svjetlosnim tijelima mora imati

rezervne sijalice?
a. Da;
b. Ne;
c. Samo ako se sijalice mogu zamijeniti izvan ovlatenog servisa.
175
97. Da li vozilo opremljeno LED svjetlosnim tijelima mora imati rezervne

sijalice?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako se sijalice mogu zamijeniti izvan ovlatenog servisa.
98. Da li kontrola aktiviranosti pokazivaa smjera mora biti osigurana zvunom

napravom?
a. Da za sva vozila;
b. Samo kod vozila proizvedenih nakon 2001. godine;
c. Ne.
99. Na kojoj minimalnoj udaljenosti se nou po dobroj vidljivosti mora vidjeti

svjetlo na zaprenom vozilu?
a. 100m;
b. 150m;
c. 200m;
d. 300m.
100. Kakvog oblika ne smiju biti crveni katadiopteri koji se postavljaju na

zadnjoj strani zaprenog vozila?
e. Okruglog;
f. Trouglastog;
g. Pravougaonog.
101. Kada nastupa obaveza oznaavanja sporih vozila posebnim znakom?

a. 2005. godine;
b. 2008 godine:
c. 2011. godine;
d. 2015 godine.
102. Kojeg oblika je znak za obiljeavanje sporih vozila?

a. Okruglog sa upisanom maksimalnom brzinom kretanja;
b. Kvadratnog;
c. Trouglastog;
d. Pravougaonog sa dijagonalnim utim i crvenim linijama.
176
103. Kojeg oblika je znak za obiljeavanje tekih motornih vozila?

a. Okruglog sa upisanom maksimalnom brzinom kretanja;
b. Trouglastog;
c. Kvadratnog;
d. Pravougaonog sa dijagonalnim utim i crvenim linijama.
104. Da li na motornim vozilima moraju biti ugraeni perai vjetrobrana?

a) Da;
b) Ne;
c) Samo ako su ugraeni brisai vjetrobrana.
105. Da li autobusi namjenjeni za prevoz putnika u gradskom saobraaju

moraju imati ugraen ureaj za davanje i primanje signala od strane
putnika?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako je proizveden 2000. godine i kasnije.
106. Koliko najvie sjedita moe imati rent-a-car vozilo?

a. (1+6) sjedita;
b. (1+7) sjedita;
c. (1+8) sjedita.
107. Koliko moe biti sjedita u prednjem redu vozila koje se koristi za
pruanje rent-a-car usluge?
a. 1;
b. 1+1;
c. 1-1+1.
108. Na koju stranu ne smije biti usmjeren izlazni otvor izduvne cijevi za
odvod izduvnih gasova motornog vozila?
a. U desnu stranu vozila;
b. U lijevu stranu vozila;
c. Navie (prema gore);
d. Nanie (prema dolje).
177
109. Ako su na vozilu ugraena dva ili vie rezervoara tenog naftnog gasa
(LPG), ta tada ventili moraju obezbijediti?
a. Ravnomjerno punjenje i pranjenje svih rezervoara;
b. Pojedinano punjenje i pranjenje rezervoara;
c. Istovremeno pranjenje ili istovremeno punjenje svih rezervoara.
110. Smije li se prikljuak za punjenje gasa u rezervoar nalaziti u prtljaniku

vozila?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako je opremljen zatitnim jednosmjernim-nepovratnim
ventilom.
111. Smije li se prikljuak za punjenje gasa u rezervoar nalaziti u kabini vozila?

a. Ne;
b. Da;
c. Samo ako je opremljen zatitnim jednosmjernim-nepovratnim
ventilom.
112. Smije li se regulator pritiska gasa ugraivati u prostor sa motorom?

a. Ne;
b. Da, ali nije obavezno;
c. Da obavezno.
113. Na kom dijelu gasne instalacije se obavezno mora nalaziti ugraen

viesmjerni ventil?
a. Izmeu regulatora pritiska i motora;
b. Izmeu rezervoara gasa i isparivaa;
c. Izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa;
d. Izmeu rezervoara gasa i prikljuka za pranjenje.
114. Na kom dijelu gasne instalacije se obavezno mora nalaziti ugraen

nepovratni ventil?
a. Izmeu regulatora pritiska i motora;
b. Izmeu rezervoara gasa i isparivaa;
c. Izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa;
d. Izmeu rezervoara gasa i mjeraa pritiska.
178
115. Smije li se regulator pritiska gasa privrstiti na motor vozila?

a. Ne ;
b. Da, ali nije obavezno;
c. Da obavezno.
116. ime se smiju spajati vodovi za gas visokog pritiska izraeni od elinih
cijevi?
a. Bakarnim spojnicama;
b. Zavarivanjem;
c. Lemljenjem;
d. Rastavljivim cijevnim spojevima.
117. Koliko oznaka za obiljeavanje dugih vozila smije stajati na vozilu?

a. Jedna;
b. Dvije;
c. Tri;
d. etiri.
118. Koliko oznaka za obiljeavanje tekih vozila smije stajati na vozilu?

a. Jedna;
b. Dvije;
c. Tri;
d. etiri.
119. Da li prikljuno vozilo najvee doputene mase <=10.000 kg, ija duina
ne prelazi 8m mora biti obiljeeno oznakom za duga vozila?
a. Da;
b. Ne;
c. Vai samo za vozila proizvedena nakon 1996. godine.
120. Da li prikljuno vozilo najvee doputene mase > 10.000 kg mora biti
obiljeeno oznakom za duga vozila?
a. Da;
b. Ne;
c. Vai samo za vozila duine preko 8m.
179
121. Koja teretna motorna vozila u odnosu na najveu doputenu masu moraju
biti obiljeena oznakom za teka vozila?
a. Preko 7,5 t;
b. Preko 10t:
c. Preko 12t.
122. Koja vozila moraju imati aparat za gaenje poara?

a. Putnika;
b. Putnika koja imaju ugraen rezervoar LPG ili CNG gasa;
c. Vozila javnog prijevoza;
d. Teretna vozila.
123. Za koja vozila su lopata i vree pijeska su neophodna zimska oprema?

a. Kombinovana;
b. Teretna;
c. Autobuse;
d. Sva motorna vozila.
124. Koje ureaje i opremu moraju imati vozila za prijevoz stvari koji se
obavlja pod posebnim uslovima (auto-cisterne za prijevoz stvari u tenom
stanju)?
a. Ispravno zatvaranje poklopca na otvorima cisterna;
b. Armirano-rebrasta gumena ili gumirana crijeva odgovarajueg
promjera u duini za pretakanje tenosti;
c. Nosae sa kukama, police, pregrade, graninike i zatezae;
d. Ureen prostor za smjetaj pelinjih konica;
e. Alarmni ureaj.
obavlja pod posebnim uslovima (auto-cisterne mjealice za prijevoz
betona)?
a. Agragat za rotiranje mjealice za vrijeme vonje;
b. Vreu cementa od 50 kg;
c. Ispravno zatvaranje poklopca na mjealici;
d. Pribor za pranjenje mjealice;
e. Rotacijske lampe ute boje (2 komada).
180
obavlja pod posebnim uslovima (vozila za prijevoz hljeba, peciva i slino)?
a. Police za smjetaj korpi sa hljebom (gajbe);
b. Ureaj za zgrijavanje, odnosno odravanje odgovarajue
temperature;
c. Platnene navlake za korpe (gajbe);
d. Ispravnu audio opremu;
e. Pribor za utovar i istovar.
obavlja pod posebnim uslovima (vozila za prijevoz flairanih pia, napitaka
i drugih flairanih proizvoda)?
a. Police za smjetaj korpi sa flaama;
b. Platneni ili plastini pokriva podeen za obostrano otkrivanje i
pokrivanje sa bonih strana tovarnog sanduka;
c. Plastini pokriva podeen za otkrivanje i pokrivanje sa desne
strane tovarnog sanduka;
d. Certifikat ATP.
128. Moraju li vozila za prijevoz stvari koji se obavlja pod posebnim uslovima
(vozila-furgoni za prijevoz novca) imati ugraen alarmni ureaj?
a. Da;
b. Ne.
obavlja pod posebnim uslovima (vozila-furgoni za prijevoz namjetaja)?
a. Pribor za uvrivanje stvari;
b. Opremu i pribor predvien propisima o prijevozu opasnih
materija prema ADR sporazumu;
c. Pribor za zatitu stvari od oteenja;
d. Pribor za utovar i istovar;
e. Taksimetar, ispravan, plombiran i badaren prema propisanim.
obavlja pod posebnim uslovima (vozila za prijevoz smea)?
a. Ureaj za dizanje posuda za smee i pranjenje posuda;
b. Rezervni toak;
c. Kutiju prve pomoi;
d. Armirano rebrasto crijevo.
181
obavlja pod posebnim uslovima (vozila za prijevoz opasanih materija)?
a. Opremu i pribor predvien propisima o prijevozu opasnih
materija prema ADR sporazumu;
b. Opremu i pribor prema ATP konvenciji;
c. Opremu i ureaje prema CEMT konvenciji.
132. Kojim vozilima mogu privredna drutva i druga pravna lica obavljati
prijevoz lica za vlastite potrebe?
a. Vozilima u vlasnitvu;
b. Svim vozilima bez obzira na vlasnitvo;
c. Ispravnim i registrovanim vozilima.
133. Gdje se obavlja pregled ispravnosti gasne instalacije vozila pogonjenog

tenim naftnim gasom (LPG)?
a. Prije ulaska vozila na tehnoloku liniju;
b. Na tehnolokoj liniji prije ispitivanja izduvnih gasova;
c. Po naputanju tehnoloke linije;
d. U zavisnosti od procedure koju je sainila stanica tehnikog
pregleda i rasporeda opreme na tehnolokoj liniji.
134. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi LPG,
minimalna napunjenost rezervoara mora biti?
a. 50%;
b. Preko 50%;
c. Nije bitno za tehniku ispravnost.
135. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi CNG
(Compressed Natural Gas), minimalna napunjenost rezervoara (pritisak)
mora biti?
a. 150 bara;
b. 170 bara;
c. Preko 170 bara.
136. Kojim svjetlom moraju biti opremljena motorna vozila na svom stranjem
dijelu, za vonju unatrag?
a. jednim svjetlom bijele boje;
b. jednim svjetlom ute boje;
c. jednim ili dva svjetla bijele boje;
d. jednim ili dva svjetla ute boje.
137. Svjetla za maglu mogu se postavljati na veoj visini od one na kojoj su

postavljena kratka svjetla glavnog svjetla:
a. Da;
b. Ne.
182
138. Koji od navedenih ureaja predstavljaju ureaje za oznaavanje motornih i

prikljunih vozila?
a. Prednja poziciona svjetla;
b. Stranja poziciona svjetla;
c. Pokretno svjetlo (reflektor);
d. Rotacijska i treptava svjetla;
e. Kratko svjetlo.
139. Koji od dva navedena uslova moraju ispunjavati stranji katadiopteri

postavljeni na motornim vozilima?
a. Izvedeni u obliku istostraninog trokuta, s vrhom okrenutim gore i
stranicom veliine najmanje 0,15 m;
b. Stranji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na
motornim vozilima.
140. Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova podrazumijevaju se:

a. Stop-svjetla;
b. Gabaritna svjetla;
c. Pokazivai smjera;
d. Svjetla za maglu;
e. Ureaji za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera.
141. Vozila ne moraju imati stop-svjetla ako na ravnoj cesti ne mogu razviti
brzinu kretanja veu od:
a. 120 km/h;
b. 80 km/h;
c. 60 km/h van naselja;
d. 25 km/h;
e. 10 km/h.
142. Koliko treba iznositi uestalost treptanja pokazivaa smjera teretnih vozila?
a. 60 (30);
b. 90 (30);
c. 120 (30).
143. Koje boje mora biti svjetlost pokazivaa smjera?

a. ute boje;
b. bijele boje;
c. narandaste boje;
d. ute ili bijele boje.
183
144. U kojem periodu tahograf podlijee redovnom ispitivanju gdje se utvruje

usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost?
a. Svakih est mjeseci;
b. Svakih godinu dana;
c. Svake dvije godine.
145. U kojem periodu taksimetar podlijee redovnom ispitivanju gdje se

utvruje usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost?
a. est mjeseci;
b. Godinu dana;
c. Dvije godine;
d. Badari se samo prilikom postavljanja u vozilo.
146. Da li je vatrogasno vozilo, ija ukupna masa prelazi 3,5 tona, obavezno
imati tahograf?
a. Da;
b. Ne.
147. Motorno vozilo ne mora imati ugraen tahograf ako njegova maksimalna
brzina iznosi:
a. Do 30km/h;
b. Do 40km/h;
c. Do 50 km/h;
d. Mora imati ugraen tahograf bez obzira na maksimalnu brzinu.
148. Da li komercijalno vozilo (autobus, teretno vozilo) najvee doputene

mase preko 3,5 t koje ima istorijski status - old timer - mora imati ugraen
tahograf?
a. Da;
b. Ne;
c. Ne ako se koristi u nekomercijalne svrhe.
149. Da li vozilo najvee doputene mase preko 3,5 t koje se koristi za

umarstvo mora imati ugraen tahograf?
a. Da;
b. Ne;
c. Ne ako se koristi u radijusu do 100 km od mjesta utovara i
istovara.
184
150. Da li autobus koji se koristi za obuku vozaa mora imati ispravan

tahograf?
a. Da;
b. Ne;
c. Ne ako se ne koristi za komercijalni prijevoz.
151. Da li bibliobus - autobus biblioteka mora imati ugraen tahograf?

a. Da;
b. Ne;
c. Ne ako se ne koristi za komercijalni prijevoz.
152. Da li autobus koji se koristi za prijevoz za vlastite potrebe mora imati

ugraen tahograf?
a. Ne;
b. Ne ako ima 10 do 17 sjedita;
c. Da.
153. Da li se pregled tahografa vri na kanalu stanice tehnikog pregleda vozila?

a. Da;
b. Ne;
c. Moe bilo gdje na podruju stanice tehnikog pregleda.
154. Koliko naljepnica se mora nalaziti na ispravnom i badarenom analognom

tahografu?
a. 2;
b. 3;
c. 4;
d. 5.
155. Na kojoj minimalnoj udaljenosti od ispune cijevi smiju biti ugraeni

ureaji i oprema vozila pogonjenih gasom?
a. 100 mm;
b. 150 mm;
c. 200 mm;
d. 300 mm.
185
156. emu slui ECE Urban Driving Cycle?

a. Obuci kandidata za vozae teretnih kamiona u gradskim uslovima;
b. Testiranju uslova koenja u gradskoj vonji;
c. Simuliranju uslova gradske vonje za testiranje emisije izduvnih
gasova;
d. Evropska direktiva koja se odnosi na uslove gradske vonje i obuci
kandidata.
157. Koji podatak se moe oitati sa pravilno unesenog VIN (Vehicle

Identification Number)?
a. Godina proizvodnje vozila;
b. Modelska godina vozila;
c. Oba podatka.
158. Od kojih dijelova se sastoji svaki VIN broj?

a. WMI;
b. DSG;
c. TSI;
d. VDS;
e. VIS.
159. Od koliko znakova se sastoji VDS - Vehicle Description Section oznaka u

VIN oznaci vozila?
a. 6;
b. 9;
c. 12;
d. 17.
160. Od koliko znakova se sastoji VIS - Vehicle Identification Section oznaka u

VIN oznaci vozila?
a. 4;
b. 6;
c. 8;
d. 10;
e. 17.
186
161. Od koliko znakova se sastoji WMI - World Manufacturer's Identification

oznaka u VIN oznaci vozila?
a. 3;
b. 6;
c. 9;
d. 12;
e. 17.
162. Na kom dijelu vozila se obavezno treba postaviti VIN oznaka?

a. Na desnoj strani vozila;
b. Na lijevoj strani vozila;
c. Na prednjoj strani vozila;
d. Na zadnjoj strani vozila.
163. ta se utvruje vizuelnim pregledom vozila?

a. Stanje karoserije vozila;
b. Stanje pneumatika;
c. Stanje bo-pumpe;
d. Stanje staklenih povrina;
e. Boja vozila.
164. Kojim ureajem se mjeri prazan hod toka upravljaa (volana)?

a. Fonometrom;
b. Uglomjerom;
c. Trokutom;
d. Opacimetrom.
165. Vizuelnom kontrolom sistema upravljanja vozila koje je postavljeno na

razvlailici kontrolor tehnike ispravnosti provjerava:
a. Provjerava hodove i zazore u elementima sistema upravljanja,
b. Mjeri ugao slobodnog hoda toka,
c. Geometriju upravljakih tokova.
166. Prije, tokom i poslije prelaska vozila preko nagazne ploe u svrhu mjerenja
traga tokova kontrolor:
a. vrsto dri volan
b. Lagano dri volan
c. Uopte ne dri volan.
187
167. Da li je prilikom ispitivanja koionih sila putnikog vozila obavezno

koristiti dinamometar?
a. Da;
b. Ne;
c. Samo ako je propisano tehnolokim procesom rada u stanici
tehnikog pregleda.
168. Koeficijent koenja predstavlja:

a. Odnos sile koenja i ukupne teine vozila izraen u procentima,
b. Odnos sile koenja i teine vozila dobivene vaganjem na valjcima
izraen u procentima,
c. Vrijednost usporenja vozila izraen u procentima.
169. Minimalni dozvoljeni koeficijent koenja kod putnikih vozila (M1) pri
upotrebi radne konice iznosi:
a. 45%,
b. 50%,
c. 55%.
170. Minimalni dozvoljeni koeficijent koenja kod autobusa (M2 i M3) pri
upotrebi radne konice iznosi:
a. 45%,
b. 50%,
c. 55%.
171. Minimalni dozvoljeni koeficijent koenja kod autobusa (M2 i M3) pri
upotrebi pomone konice iznosi:
a. 15%,
b. 20%,
c. 25%.
172. Koeficijent koenja kod radnih i specijalnih vozila se:

a. Ne odreuje,
b. Odreuje samo kad to trai vlasnik vozila ili ovlateno lice,
c. Odreuje uz pomo inercionog ureaja.
173. Minimalni dozvoljeni koeficijent koenja kod prikljunih vozila (O1 , O2 i

O3) pri upotrebi pomone konice iznosi:
a. 15%,
b. 20%,
c. 25%.
188
174. Procentualna razlika sila koenja predstavlja:

a. Razliku sila koenja na tokovima iste osovine,
b. Razliku sila koenja na tokovima razliitih osovina
c. Odnos razlike sila koenja na tokovima iste osovine i vee sile
koenja na jednom od tokova iste osovine, izraen u procentima.
175. Pri kojoj vrijednosti sile koenja se izraunava postotak nejednolikosti sile
koenja?
a. 500 N;
b. 1500 N;
c. izraunava se na priblino treini sile koenja koja izaziva blokadu;
d. izraunava se na priblino polovni sile koenja koja izaziva
blokadu.
176. Putnika vozila koja se ne mogu ispitati na statikom ispitivanju konica

ispituju se koenjem u vonji na ravnoj i suhoj asfaltnoj povrini,
koritenjem dekcelerometra. Koliko mora iznositi ovako dobiveno
usporenje?
a. mora biti vee od apsolutne vrijednosti koeficijenta koenja;
b. mora biti vee ili jednako apsolutnoj vrijednosti koeficijenta
koenja;
c. mora biti vee ili jednako apsolutnoj vrijednosti koeficijenta
koenja pomnoenog sa 10;
d. mora biti vee ili jednako apsolutnoj vrijednosti koeficijenta
koenja pomnoenog sa 100.
177. Vozila koja se ne mogu ispitati statikim ispitivanjem konica ispituju se

koenjem u vonji na poligonu, koritenjem dekcelerometra. Kolika mora
biti minimalna poetna brzina tokom ovih ispitivanja?
a. 30 km/h za putnika vozila;
b. 40 km/h za putnika vozila;
c. 50 km/h za putnika vozila;
d. 60 km/h za putnika vozila.
189
178. Vozila koja se ne mogu ispitati na valjcima ispituju se koenjem u vonji

na poligonu, koritenjem dekcelerometra. Kolika je minimalna poetna
brzina tokom ovih ispitivanja za motorna vozila koja ne mogu postii
brzinu od 40km/h?
a. Iznosi 40% od njihove maksimalne brzine;
b. Iznosi 50% od njihove maksimalne brzine;
c. Iznosi 70% od njihove maksimalne brzine;
d. Iznosi 80% od njihove maksimalne brzine.
179. Koliko iznosi tolerancija koeficijenta koenja za vozila koja na ravnom

putu ne mogu postii brzinu veu od 55km/h?
a. Minus 10%;
b. Minus 20%;
c. Minus 30%;
d. Minus 40%.
180. Koliki minimalni koeficijent trenja mora obezbijediti dodirna povrina

valjaka na kojima se ispituju konice?
a. >=0,3;
b. >=0,5;
c. >=0,6;
d. >=0,8.
181. Kolika smije da bude maksimalna temperatura diskova radne konice ili
vanjske povrine bubnja konice?
a. 50 C;
b. 75 C;
c. 100 C;
d. 125 C.
182. Koliko iznosi minimalna temperatura isparavanja tekuine u koionom

sistemu?
a. Ne smije biti nia od 120 C;
b. Ne smije biti nia od 155 C;
c. Ne smije biti nia od 175 C;
d. Ne smije biti nia od 200 C.
190
183. Prilkom koritenja regleskopa mora se obezbijediti:

a. Njegov paralelan poloaj sa prednjom povrinom vozila
b. Njegov paralelan poloaj sa prednjom povrinom vozila na
udaljenosti od 10-30 cm od glavnih farova,
c. Njegov paralelean poloaj sa prednjom povrinom vozila to bile
glavnim faroma
184. Da li se na tehnikom pregledu lake prikolice koriste valjci kojima se mjeri

sila koenja na obodu toka?
a. Da;
b. Ne;
c. Usporenje lake prikolice se mjeri deakcelometrom;
185. Kolikom silom kontrolor treba djelovati na polugu retardera kako bi se

pravilno mogao utvrditi koeficijent koenja teretnog vozila?
a. 30 daN;
b. 50 daN;
c. 80 daN;
d. Ne mjeri se.
186. Koje vrijednosti se mogu mjeriti deakcelometrom (dekcelerometar)?

a. pritisak u koionim vodovima;
b. usporenje vozila;
c. providnost stakala;
d. jaina buke;
e. ubrzanje vozila.
187. Kojim ureajem se na stanici tehnikog pregleda mjeri jaina svjetala?

a. Opacimetrom;
b. Fonometrom;
c. Luksmetrom;
d. Dinamometrom.
188. Kako mora biti obiljeeno vozilo na koje se "kai" prikljuno vozilo-
namijenjeno prijevozu autobusa, teretnih, radnih i drugih vozila?
a. Jednom pominom rotacionom lampom ute boje;
b. Dvije pomine rotacione lampe ute boje;
c. Jednom pominom lampom plave boje;
d. Dvije lampe od kojih lijeva mora biti crvene boje.
189. Mora li traktor biti opremljen utim rotacionom svjetlom kada se kree
javnim putem?
a. Ne;
b. Da;
c. Samo nakon 06.01.2011. godine.
191
190. Kontrolna sijalica za ukljueno dugo svjetlo postavljena u vozilo se izvodi:

a. U bijeloj boji,
b. U plavoj boji,
c. U zelenoj boji.
191. Motocikl mora imati najmanje:

a. Jedno vozako ogledalo,
b. Dva vozaka ogledala,
c. Nije propisano.
192. Pod ureajima na vozilima koji omoguavaju normalnu vidljivost u

saobraaju na cesti podrazumijevaju se:
a. Vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije;
b. Gabaritna svjetla;
c. Ureaj za brisanje vjetrobrana (brisa vjetrobrana);
d. Ureaj za kvaenje vanjske strane vjetrobrana (pera vjetrobrana);
e. Ogledalo koje vozau omoguava posmatranje ceste i saobraaja
(vozako ogledalo).
193. Da li se na tehniki pregled moe primiti vozilo kojem je oteeno

vjetrobransko staklo?
a. Da;
b. Ne;
c. Moe se primiti, ali se nee ovjeriti tehnika ispravnost.
194. Koja stakla na vozilu se ne smiju ni na kakav nain dodatno zatamnjivati,

postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem?
a. Sva izuzev zadnjeg stakla i bonih stakala autobusa za postavljanje
odobrene reklamne folije;
b. Nije dozvoljeno nikakvo zatamnjivanje stakala na vozilima;
c. Dozvoljeno je dodatno zatamnjivanje svih stakala na motornim
vozilima;
d. Sva izuzev bone staklene povrine motornih vozila iza lenog
naslona sjedala vozaa i suvozaa, homologiranim folijama bez
refleksije;
e. Dozvoljeno je zatamnjivanje stakala samo na traktoru.
195. Na koje vrste motora se odnose evropski propisi Euro I do Euro V?

a. Diesel motore;
b. Elektrine motore;
c. Otto (benzinske) motore.
192
196. U skladu sa kojom Evropskom direktivom se definiu maksimalne

vrijednosti pojedinih zagaujuih materija u ispunim gasovima u
motorima?
a. 96/96/EC;
b. 2001/11/EC;
c. 2003/26/EC.
197. Produkti sagorijevanja koji se mjere tokom tehnikog pregleda vozila sa

benzinskim motorom su:
a. CO2,
b. CO,
c. NOx,
d. CxHy,
e. Dim.
198. Koji motor emituje najmanji postotak CO u izduvnim gasovima?

a. Diesel motor;
b. Otto (benzinski) motor;
c. Motor pogonjen prirodnim gasom.
199. Mjerenje sadraja CO kod vozila sa benzinskim motorima se vri:

a. Na reimu praznog hoda,
b. Tokom ubrzanja od praznog hoda do maksimalnog broja okretaja,
c. Na reimu maksimalnog broja okretaja motora.
200. Mjerenje sadraja izduvnih gasova kod vozila sa benzinskim motorom

izraava se u:
a. %,
b. m-1,
c. kg.
201. Na savremenim ureajima za mjerenje sadraja CO u izduvnim gasovima

benzinskog motora, mjerenje se vri?
a. Jednim mjerenjem;
b. Sa dva mjerenja;
c. Sa tri mjerenja.
202. Koncentracija CO kod benzinskih motora (ako to proizvoa nije

propisao drugaije) sa regulisanim trokomponentnim katalizatorom i
minimalnom temperaturom ulja za podmazivanje 80oC, na praznom hodu
mora biti manja ili jednaka:
a. 0,1 %,
b. 0,3 %,
c. 0,5 %.
193
203. Na koji nain se kod vozila sa katalizatorom, utvruje faktor lambda?

a. Na povienom broju okretaja motora;
b. Pri slobodnom hodu motora;
c. Broj okretaja ne utie na pravilnost mjerenja.
204. Koncentracija CO kod benzinskih motora (ako to proizvoa nije

propisao drugaije) sa regulisanim trokomponentnim katalizatorom i
minimalnom temperaturom ulja za podmazivanje 80oC, na broju obrtaja
motora ne manjem od 2000 min-1 mora biti manja ili jednaka:
a. 0,1 %,
b. 0,3 %,
c. 0,5 %.
205. Produkti sagorijavanja koji se mjere tokom tehnikog pregleda vozila sa

dizel motorom su:
a. CO2,
b. CO,
c. NOx,
d. CxHy,
e. Dim.
206. ta se mjeri prilikom ispitivnja sadraja izduvnih gasova diesel motora?

a. Stepen zacrnjenosti;
b. Srednji stepen zacrnjenosti;
c. Minimalni stepen zacrnjenost;
d. Maksimalni stepen zacrnjenosti.
207. Mjerenje sadraja izduvnih gasova kod vozila sa dizel motorom se vri:
a. Na reimu praznog hoda motora,
b. Nakon 3 ili vie ubrzanja ubrzanja od praznog hoda do
maksimalne brzine okretanja,
c. Rastereenog motora,
d. Na reimu maksimalnog broja okretaja motora.
208. Dozvoljene vrijednosti dima kod dizel motora mjere se u:

a. m-1,
b. %,
c. Promilima.
209. Koju vrijednost ne smije prelaziti koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa (k)
kod prehranjivanih diesel motora?
a. k<= 1,5 m-1;
b. k<= 2,5 m-1;
c. k<= 3,0 m-1.
194
210. U sluaju vozila koja su pogonjena alternativnim gorivima, za ocjenu

emisije uzima se karakteristini parametri:
a. Pri koritenju osnovnog goriva,
b. Pri koritenju alternativnog goriva,
c. Pri koritenju onog goriva koje daje nepovoljniju emisiju.
211. Kojim ureajem se mjeri buka motora vozila na stanici tehnikog pregleda?
a. Opacimetrom;
b. Fonometrom;
c. Luksmetrom;
d. Dinamometrom.
212. Dozvoljena vrijednost spoljne buke od putnikih i kombinovanih

motornih vozila mase 2-3,5 t je:
a. 77 dB,
b. 80 dB,
c. 83 dB.
213. Dozvoljena vrijednost spoljne buke od teretnih vozila snage motora preko
150 kW je:
a. 77 dB,
b. 80 dB,
c. 83 dB.
214. Gdje se moe mjeriti buka motora vozila prilikom utvrivanja tehnike
ispravnosti?
a. Na tehnolokoj liniji;
b. Ispred ili iza tehnoloke linije, na otvorenom prostoru propisanih
dimenzija;
c. Na poligonu za ispitivanje vozila koja se ne mogu ispitati na
tehnolokoj liniji.
215. U kakvom stanju se mora nalaziti motor vozila prilikom mjerenja jaine
zvuka zvunog ureaja?
a. Ne smije raditi;
b. Mora raditi;
c. Ne utie na vrijednost izmjerene jaine zvuka jer je tii od zvunog
signala.
216. Nakon kojeg vremenskog perioda upotrebe vozila se vrijednost doputene

buke moe korigovati za +3 dB(A)?
a. Nakon 1 godine;
b. Nakon 3 godine;
c. Nakon 5 godina.
195
217. ta podrazumijeva oznaka RE TREAD na pneumatiku?

a. Oznaku badarenosti pneumatika;
b. Obaveznu oznaku protektiranog pneumatika;
c. Usklaenost karakteristika pneumatika sa evropskim standardom
za teka motorna vozila.
218. Koja oznaka se mora nalaziti na protektiranom pneumatiku?

a. RE TREAD i datum obnavljanja pneumatika;
b. Karakteristika doputene brzine protektiranog pneumatika;
c. Karakteristiku doputene nosivosti protektiranog pneumatika;
d. Karakteristiku doputenog pritiska u pneumatiku - homologacijsku
dokumentaciju.
219. Kolika je minimalno dozvoljena dubina are na gazeem sloju pneumatika

putnikog vozila?
a. 1,0 mm;
b. 1,6 mm;
c. 2,0 mm;
d. 3 mm;
e. 4 mm.
220. Kolika je minimalno dozvoljena dubina are na gazeem sloju pneumatika

teretnog vozila i autobusa?
a. 1,0 mm;
b. 1,6 mm;
c. 2,0 mm;
d. 3 mm
e. 4 mm.
221. Kakav mora biti pneumatik rezervnog toka u odnosu na ostale

pneumatike na vozilu?
a. Istih dimenzija;
b. Iste vrste;
c. Iste marke i tipa;
d. Istog proizvoaa;
e. Iste are;
f. Ne mora ispunjavati nita od gore navedenog.
222. Koja oznaka na vanjskoj strani pneumatika onaava granicu istroenosti?

a. GDI;
b. TWI;
c. MPI.
196
223. Koja sjedita putnikih vozila moraju imati ugraen naslon za glavu?
a. Samo za vozila sa sjeditima koja imaju ugraen sigurnosni pojas
koji se vee u dvije take;
b. Samo za vozila registrovana prvi put nakon 1.1.2008. godine i to
za sjedita koja imaju ugraen sigurnosni pojas koji se vee u tri
take;
c. Ova odredba vai samo za zemlje lanice Evropske Unije.
224. Dva klinasta podmetaa za tokove, na vidljivom mjestu, koje voza moe
po potrebi upotrijebiti, moraju imati motorna i prikljuna vozila ija
najvea doputena masa prelazi:
a. 3,5 t;
b. 5 t;
c. 7 t;
d. 10 t.
225. Blatobrani na motornim i prikljunim vozilima, osim na terenskim i

teretnim vozilima koja se automatski istovaraju, moraju biti ugraeni i
izvedeni iznad svih tokova ukoliko vozila mogu razviti brzinu kretanja
veu od:
a. 25 km/h;
b. 30 km/h;
c. 50 km/h;
d. 80 km/h.
226. Na kojim teretnim vunim i prikljunim vozilima koja su prvi put

registrovana u Bosni i Hercegovini nakon 01.01.1985. godine, mora biti
ugraen zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane?
a. 3,5 t;
b. 5 t;
c. 0,5 t;
d. 10 t.
227. Da li autobus za gradski saobraaj mora imati rezervni toak s

pripadajuom opremom, koji se po potrebi moe upotrijebiti?
a. Ne;
b. Da.
228. Koliko kutija prve pomoi moraju imati autobusi sa vie od 25 sjedeih
mjesta?
a. Jednu;
b. Dvije;
c. Tri;
d. Pet i vie.
197
229. Da li vozilo namijenjeno za komunalne usluge (pranje i ienje ulica,

odvoz smea i fekalija i dr.) mora imati rezervni toak sa pripadajuom
opremom, koji se po potrebi moe upotrijebiti?
a. Da;
b. Ne.
230. Koje funkcije mora osigurati radna konica traktora?

a. Zadravanje pravca kretanja;
b. Okretanje toka bez blokiranja;
c. Minimalni koeficijent koenja;
d. Maksimalni koeficijent koenja.
198
DODATNA ISPITNA PITANJA ZA VODITELJE NA STANICAMA

TEHNIKIH PREGLEDA
1. Prilikom ispitivanja radne konice jednog putnikog vozila izmjerene su

sljedee vrijednosti:
- masa vozila na prednjoj osovini 523 kg
- sila koenja na prednjem lijevom toku 1956 N
- sila koenja na prednjem desnom toku 1823 N
- masa vozila na zadnjoj osovini 410 kg
- sila koenja na zadnjem lijevom toku 1222 N
- sila koenja na zadnjem desnom toku 1075 N
Odrediti srednju vrijednost koeficijenta koenja za vozilo aktiviranjem

radne konice i razliku sila koenja na svakoj osovini. Da li je radna
konica ispravna. Obrazloiti.


3. Prilikom ispitivanja radne i pomone konice za prikljuno vozilo sa tri

osovine izmjerene su sljedee vrijednosti:
Osovina 1
- sila koenja na lijevom toku 5140 N
- sila koenja na desnom toku 4780 N
Osovina 2
Osovina 3
199
Pomona konica se nalazi na osovini 2. Sila koenja na lijevom toku je

2050 N, a na desnom toku 2070 N.
Odrediti srednju vrijednost koeficijenta koenja prikljunog vozila

aktiviranjem radne konice, kao i koeficijent koenja aktiviranjem
pomone konice. Takoe odrediti razliku sile koenja za svaku osovinu,
kako za aktivnu radnu konicu, tako i za aktivnu pomonu konicu. Da li
su radna i pomona konica ispravne. Obrazloiti.




6. Prilikom ispitivanja radne i pomone konice jednog putnikog vozila

izmjerene su sljedee vrijednosti:
200

985 N , a na desnom toku 923 N.
Odredite srednju vrijednost koeficijenta koenja za vozilo aktiviranjem

radne i pomone konice i razliku sila koenja na svakoj osovini. Da li su
radna i pomona konica ispravne. Obrazloiti.
7. Prilikom ispitivanja radne i pomone konice jednog teretnog vozila



radna i pomona konica ispravne. Obrazloiti




201


Odredite srednju vrijednost koeficijenta koenja za vozilo aktiviranjem


Osovina 1
- sila koenja na lijevom toku radne konice 7420 N
- sila koenja na desnom toku radne konice 7360 N
Osovina 2
Osovina 3
Pomona konica se nalazi na osovini 2 i 3. Sile koenja iznose:

Osovina 2
- sila koenja na lijevom toku pomone konice 5020 N
- sila koenja na desnom toku pomone konice 5000 N
Osovina 3

su ispravne radna i pomona konica. Obrazloiti.

Osovina 1
202
- sila koenja na desnom toku radne konice 5545N

Osovina 2
Osovina 3
Sile koenja pri aktiviranju pomone konice iznose:

Osovina 1
Osovina 2
Osovina 3

su ispravne radna i pomona konica. Obrazloiti.

Osovina 1
Osovina 2
Osovina 3

203

je ispravna radna i pomona konica. Obrazloiti.
13. Prilikom ispitivanja usporenja putnikog vozila tokom probne vonje,

koritenjem radne konice, izmjereno je maksimalno usporenje vozila od
7,5 m/s2. Srednje maksimalno usporenje vozila, odreeno na osnovu
dijagrama usporenja, iznosi 7,1 m/s2. Odrediti vrijedenost koeficijenta
koenja za vozilo, te odgovoriti da li je radna konica vozila ispravna.
14. Prilikom ispitivanja usporenja putnikog vozila tokom probne vonje,

koritenjem radne konice, izmjereno je maksimalno usporenje vozila od
6,2 m/s2. Srednje maksimalno usporenje vozila, odreeno na osnovu
dijagrama usporenja, iznosi 5,9 m/s2. Odrediti vrijedenost koeficijenta
koenja za vozilo, te odgovoriti da li je radna konica vozila ispravna.
15. Prilikom ispitivanja pomone konice jednog putnikog vozila izmjerene

su sljedee vrijednosti:

pomone konice i razliku sila koenja na svakoj osovini. Da li je pomona
16. Prilikom ispitivanja radne konice jednog teretnog vozila izmjerene su


17. Prilikom ispitivanja radne konice jednog autobusa izmjerene su sljedee

vrijednosti:
204

- sila na dinamometru pri aktiviranju konice
700 N
pri ispitivanju prednje osvine
750 N
pri ispitivanju zadnje osvine


kategorije M1 izmjerene su sljedee vrijednosti:
- sila koenja na prednjem lijevom toku 0,99 kN
- sila koenja na prednjem desnom toku 1,21 kN
- sila koenja na zadnjem lijevom toku 0,876 kN
- sila koenja na zadnjem desnom toku 0,770 kN
25 daN
51 dN

0,405 kN, a na desnom toku 0,465 kN.

vrijednosti:
- sila koenja na tokovima prednje osovin 11,68 kN
58 daN
69 dN
205

radne konice i razliku sila koenja na zadnjoj osovini. Da li je radna

vrijednosti:
65 dN
75 dN


vrijednosti:


kategorije M1 izmjerene su sljedee vrijednosti:
- teina vozila na prednjoj osovini 5670 N
- teina vozila na zadnjoj osovini 4670 N
- sila na dinamometru pri aktiviranju konice 25 daN
206

49 dN



vrijednosti:
- teina vozila na prednjoj osovini 22955 N
- sila koenja na prednjem lijevom toku 9,86 kN
- sila koenja na prednjem desnom toku 7,55 kN
- teina vozila na zadnjoj osovini 50227 N
58 dN
69 dN


Prirucnik Poznavanje Propisa Za Voditelje I Kontrolore

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Poznavanje Propisa Za Voditelje I Kontrolore

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POZNAVANJE PROPISA O TEHNIKIM PREGLEDIMA,

Sarajevo, februar, 2012

1. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI

2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA ............................ 6

3. REDOVNI TEHIKI PREGLED VOZILA ............................... 7

4. VANREDNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ...................... 24

5. PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ................... 25

6. TEHNIKI PREGLEDI ZA UTVRIVANJE

7. ELEKTRONSKI DOKAZ O TEHNIKOJ ISPRAVNOSTI

8. NAIN I METODE PROVJERE TEHNIKE

PRILOG ........................................................................................ 149

ISPITNA PITANJA ZA VODITELJE I KONTROLORE NA

Osnovni tehniki i eksploatacioni uslovi koje moraju ispunjavati motorna i

Relevantni zakonski akti kojima se reguliu pomenute oblasti su:

te na osnovu njih doneseni pravilnici i uputstva:

8. Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja, provjeri strunosti i

Navedeni zakoni i pravilnici su obavezna literatura za polaganje ispita za vrenje

Ispravnost zakonom propisanih ureaja i opreme na motornom vozilu i njihova

1. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI

Uslovi koje moraju ispunjavati stanice tehnikog pregleda, u pogledu objekta,

1.1 Objekat stanice za tehniki pregled vozila

Za obavljanje poslova kontrole tehnike ispravnosti vozila, te obavljanje ostalih

Stanica za tehniki pregled vozila mora imati prostorije za obavljanje tehnikog

1.2 Oprema za obavljanje tehnikog pregleda vozila

Za obavljanje tehnikog pregleda vozila stanica tehnikog pregleda mora biti

c) Mjernim ureajima za mjerenje pritiska zraka u konim instalacijama zranih

Navedeni mjerni ureaji moraju ispunjavati metroloke uvjete utvrene vaeim

Pored navedenih mjernih ureaja, u obaveznu opremu za na stanici za tehniki

7. Uglomjer za mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa kojim se moe tano

Navedena oprema za kontrolu ispravnosti mora biti kompletna i zadovoljavati

Pored navedenih ureaja i opreme za kontrolu tehnike ispravnosti vozila, stanice za

upotrebu, datum posljednjeg badarenja, podaci o kvaru, potpis i peat odgovorne

1.3 Struno osoblje na stanici za tehniki pregled vozila

Stanica tehnikog pregleda treba biti tako organizovana da ima odreenu

Voditelj stanice tehnikog pregleda, mora ispunjavati propisane uslove u pogledu

Voditelj stanice tehnikog pregleda i kontrolori tehnike ispravnosti vozila moraju

2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA

Tehniki pregledi vozila mogu biti:

Ako se razliite vrste tehnikih pregleda vremenski podudaraju, izvrie se pregled

3. REDOVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA

Tehnikim pregledom se provjerava i da li je vozilo prepravljano, kao i da li ima

Redovni tehniki pregled vozila se odvija u skladu sa dijagramom toka prikazanim

Sl. 3.1 Dijagram toka tehnikog pregleda vozila

Prilikom kontrole tehnike ispravnosti vozila, vozilom upravlja kontrolor tehnike

Za vozila pogonjena gasom, kontrolor detektorom gasa utvruje nepropusnost

3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije

3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila)

Prilikom identifikacije vozila se utvruje da li su broj motora i broj asije u

3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu

Pregledom ureaja, sistema i opreme na vozilu ocjenjuje se njihova sposobnost za

Vizuelnim pregledom se utvruje stanje karoserije vozila, pneumatika, staklenih

ocjena njihove ispravnosti se vri na osnovu slobodne procjene kontrolora tehnike

Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom redovnog tehnikog pregleda

Kategorija vozila na kojoj

1.1 Mehaniko stanje i funkcionalnost

 ruica parkirne konice ne dri dobro,

 uad oteena, zapetljana (zamrena),

 neodgovarajua sila koenja na jednom ili

 konica ne radi na jednoj strani vozila,

3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST

5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM

 korozija, boja, mehanika oteenja, L,

3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije

3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila)

3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu

ruica parkirne konice ne dri dobro,

uad oteena, zapetljana (zamrena),

neodgovarajua sila koenja na jednom ili

konica ne radi na jednoj strani vozila,

4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST

korozija, boja, mehanika oteenja, L,

stanje poluga, mehanike deformacije,

hod papuice kvaila

privrenje, nepropusnost, mehanika

izboenost pojedinih otrih predmeta

postojanje i adekvatni odabir aparata

provjera proputanja instalacije gasa, sa

16.10 Naljepnica sa oznakom gasa nalazi se na vjetrobranskom ili na zadnjem DA M, N

Dijelovi koji moraju biti se ureaj provjerava

iskrivljenost, napuknutost, privrenost,