SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za sociologiju
PREDMET: Socioloke metode
Akademska godina 2007./2008.

STUDENTICA: Tea Marasovi

IZVOEJE ITERVJUA (PREDOSTI I EDOSTACI)

(metodoloki esej)

recenzentice: prof. dr. Ani Leburi (Filozofski fakultet u Splitu)

Marija Lonar, asistentica (Filozofski fakultet u Splitu)

Esej je recenziran 15.05.2008. i postavljen na slubenoj web stranici Odsjeka za sociologiju

Filozofskog fakulteta u Splitu
(www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/index.htm)

Predmet istraivanja determinira istraivaku metodu koja e se koristiti. Istraivai

mogu birati irok spektar kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Meutim, ne postoji
univerzalna istraivaka metoda idealna za svaku studiju. Svaka metoda pretpostavlja
specifini istraivaki alat, naravno, sa svojim prednostima i nedostacima.
U drutvenim istraivanjima naglasak je na provoenju studija s ljudima, a ne na
ljudima. Tako je jedna od najee koritenih empirijskih kvalitativnih metoda, intervju
komplicirani drutveni pristup koji predstavlja neponovljivu interakciju izmeu dvoje ljudi
intervjuera, odnosno istraivaa, te ispitanika.
Razlozi uestalog pribjegavanja ovoj metodi u sociolokim projektima je taj to ona,
kao uostalom i druge kvalitativne metode, ako se pravilno i efikasno upotrijebi, moe dovesti
do neoekivanih saznanja i spoznaja, miljenja, stavova, preferencija ispitanika (o odreenoj
problematici koja se istrauje) koje mogu biti proputene uporabom kvantitativnih metoda.
Intervju nam moe pruiti podrobne informacije o kontekstu dogaaja, akcija, procesa,
ali to znatno ovisi i o samom istraivau. Naime, upravo u ovom aspektu, njegove osobne
kvalitete i iskustvo dolaze naroito do izraaja: njegove motivacijske tehnike kako bi
stimulirao ispitanika da prui to iscrpnije odgovore i objanjenja, sposobnost konstruiranja
adekvatnih pitanja uspjeno izbjegavajui dvosmislenost, sugestibilnost, kulturnu pristranost.
Ovo potonje se odnosi na mogue situacije kada ispitanik pripada drugoj kulturi. Stoga
intervjuer mora paziti na pitanja, jer se u razliitim kulturama ista pitanja mogu interpretirati
na razliite naine.
Pri ophoenju sa ispitanikom, intervjuer treba slijediti etike principe i prikladna
drutvena pravila te, ako je potrebno, koristiti i kolokvijalni jezik. No, osim njegovih
odgovora, o ispitaniku takoer dosta otkriva i njegov fiziki izgled, gestikulacija, to je jo
jedan koristan izvor podataka o njegovom karakteru, vjerodostojnosti njegovih odgovora, to
predstavlja takoer jo jednu od brojnih prednosti ove metode.
to se tie nedostataka, ova metoda zahtijeva dosta vremena i novca, stoga nije
ekonomina u odnosu na, primjerice, socioloku anketu.
S obzirom na nain izvoenja intervjua i konstrukciju pitanja, razlikujemo tri glavna
tipa intervjua: Strukturirani intervju karakterizira striktna forma i plan rada, te ga neki ak
poistovjeuju sa metodom ankete lice u lice. Nestrukturirani intervju se odvija u obliku
neformalne konverzacije, u kojoj ispitiva nastoji biti jako fleksibilan, prilagoditi se ispitaniku
i pustiti ga da vodi razgovor svojim tempom. Mora imati dozu senzibiliteta i suosjeanja, ali s
mjerom, bez prevelikog osobnog uplitanja. Polustrukturirani intervju je, kao to mu i ime
sugerira, kombinacija prva dva: intervjuer slijedi odreeni orijentacijski vodi plan rada,
kojega moe prilagoavati.
Moemo jo spomenuti i druge tipove intervjua kao to su emski intervju, grupno
intervjuiranje, te fokus grupe koje se koriste sukladno potrebama projekta.
Konano, moemo rei da su, unato odreenim nedostacima ove istraivake metode,
ipak prevagnule njene brojne prednosti. Intervju omoguuje istraivaima da zahvate
kompleksne dimenzije drutvene stvarnosti i tako postignu njeno dublje razumijevanje,
obuhvativi drutvene aktere koji je sainjavaju.