ZA[TITA OKOLI[A I ZDRAVLJA
Plastina ambalaa najbolji izbor za okoli
Priredila: Maja RUJNI-SOKELE
Plastic packaging the best choice for the
environment
Plastic products, especially plastic pack-
aging, represent a vital part of modern
lifestyle. Plastic packaging is durable,
break-resistant, lightweight, hygienic, in
comparison with other packaging materials
consumes less energy for its production
and transport, and various lifecycle assess-
ments have shown that plastic packaging
represents the best choice in most cases. In
order to produce plastic packaging, energy
resources are consumed. Currently, such
energy resources are almost entirely ob-
tained from non-renewable sources and by
using them greenhouse gas (GHG) emis-
sions are produced. Nevertheless, even
more energy would be consumed and more
GHG emissions emitted, if plastic packag-
ing were to be substituted by alternative
materials. This is one of the main ndings
of the presented report on packaging that
was extracted from the study The impact of
plastics on life cycle energy consumption
and greenhouse gas emissions in Europe
produced by Denkstatt and published in
July 2010. In addition, many plastic pack-
aging products enable energy savings dur-
ing their use-phase, even without being
compared to other materials. These ben-
ets are especially signicant when plas-
tic packaging can be used to increase the
shelf-life of food resulting in the reduction
of food wastage
Plastika je vaan materijal u modernom ivotu.
Plastini proizvodi poboljavaju kvalitetu
ivota, a mnoge procjene ivotnog ciklusa
pokazale su da istodobno uvaju prirodne
resurse i tite okoli, suprotno uvrijeenom
miljenju javnosti. Zemlja se suoava sa sve
veim porastom stanovnitva, a potrebe za
pitkom vodom, hranom i energijom sve su
vee.
Plastika titi potroae u raznim podrujima, a pokazale su kako je PET boca idealan izbor
jedno od najvanijih je ambalaa. Zbog brojnih
prednosti vie od 50 % proizvoda pakira se u
plastiku, a pritom je ona odgovorna za samo
17 % ukupne mase ambalae.1 Inovacijama
na podruju polimernih materijala i postupaka
92
njihove preradbe masa ambalae sve se vie spremnike, pa tako lagan jednokratni spremnik
smanjuje. Plastini ep za bocu za vodu danas za pivo Petainer Keg (slika 1) zamjenjuje
je mase 1,8 g, u usporedbi s 3,1 g od prije metalnu bavicu, a nainjen je od PET-a s
upijalom kisika koje sprjeava ulazak kisika
dvadeset godina, a PET boca za vodu, danas
i smanjuje gubitke CO2. Bavica moe biti
mase 25 g, bila je prije 20 godina mase 40 g.2
volumena 15, 20, 30 ili 40 L, a do pivovare se
I toliko proganjane plastine vreice danas su
doprema kao pripremak za injekcijsko razvlano
70 % lake nego to su bile prije 30 godina.3
puhanje ili u svojem konanom obliku zajedno
Pakirani u plastinu ambalau, proizvodi
s dijelovima za punjenje. PET bavica laka je
do potroaa dolaze neoteeni, propisno
od uobiajene metalne bavice, pa se u jednom
zatvoreni, odrani pri propisanoj temperaturi,
vozilu moe transportirati 20 do 30 % vie piva
a kada se radi o prehrambenim proizvodima,
u usporedbi s transportom uobiajene metalne
i produljene svjeine. Plastina ambalaa
bavice, a na kraju primjene moe se reciklirati
odrava hranu svjeom i sigurnom za uporabu, kao i uobiajena PET boca.5
sprjeava kvarenje i bacanje hrane, produljuje
vijek trajanja prehrambenih proizvoda, ime se
tedi energija i smanjuje emisija staklenikih
plinova.
Inovativna plastina ambalaa
U posljednjem desetljeu razvijeni su
tzv. barijerni sustavi koji produljuju vijek
trajanja proizvoda, posebno vezano za
sprjeavanje ulaska kisika kroz pakovanje.
Prilagodljivost plastike tu posebno dolazi do
izraaja, s obzirom na to da se mogu nainiti
kombinacije slojeva razliitih materijala ovisno
o potrebama proizvoda i o samim svojstvima
plastinih materijala, npr. nepropusnosti na
kisik i vlagu, mehanikoj vrstoi, pogodnosti SLIKA 1 Plastina jednokratna bavica za pivo
Petainer Keg6
za tiskanje itd. Jedan od novijih primjera
poboljanja nepropusnosti je Nanolok PT,
vodena suspenzija nanodispergiranog silikata Plastika je pogodna za bilo koju vrstu ambalae,
i poliesterskoga kopolimera, koji se rabi kao tanku ili debelu, krutu ili savitljivu, osiguravajui
barijerna prevlaka koja se nanosi na PET lm, maksimalnu zatitu uz minimalan utroak ma-
a prua najviu razinu barijernosti u usporedbi terijala. Moe se oblikovati u bilo koji oblik,
s danas dostupnim polimernim prevlakama
kao to je npr. spremnik Cubis u obliku kocke,
na tritu. Barijernost ambalae s prevlakom
inovativni spremnik s tzv. ip-top poklopcem
Nanolok ak je 100 puta via u usporedbi s
(slika 2). Osnovna prednost ekstruzijski puhanih
ambalaom bez prevlake.4
spremnika od PE-HD-a ili PP-a, koji su za sada
Plastina ambalaa sve je laka, ime se
volumena 0,25 L (no u planu su i volumeni od
smanjuje ukupna masa proizvoda, a to dovodi do
0,5 L i 1 L), njihova je mogunost slaganja.
smanjenih emisija CO2 zbog transporta. Brojne
procjene ivotnog ciklusa spremnika za napitke Tako tri spremnika Cubis volumena 0,25 L po-
slagana u visinu zauzimaju jednak prostor kao i
sa stajalita zatite okolia. Osim to su dosta jedna uobiajena PET boca volumena 0,5 L, to
lake od alternativnih materijala, primjerice ih ne ini samo pogodnijima za transport nego
stakla, PET boce se na kraju svojega ivotnog zauzimaju i manje mjesta na policama trgovina.
vijeka i uspjeno recikliraju. No PET boce U spremnike Cubis pakira se vedsko energijsko
ne zamjenjuju samo staklene nego i metalne pie na osnovi zelene kave i guarane.7
POLIMERI 32(2011)2

Utjecaj plastine ambalae na okoli
Kao i pri svakoj proizvodnji, tako se i pri
proizvodnji plastine ambalae troi energija
i materijali. Izvori energije najee su fosil-
na goriva, koja su povezana s isputanjem
staklenikih plinova. Ali, ako bi se plastina
ambalaa zamijenila ambalaom od alternativ-
nih materijala, troilo bi se vie energije i vie
bi se staklenikih plinova emitiralo u okoli.
Posebno su vane utede energije koje plastina
ambalaa ostvaruje u fazi primjene, ak i bez
usporedbe s alternativnim materijalima. Utje-
caj plastine ambalae na okoli preuzet je iz
izvjetaja Utjecaj plastike na potronju energije
i emisije staklenikih plinova u Europi, koji je
objavljen u asopisu Polimeri 2/2010.8
SLIKA 2 Cubis spremnik za napitke neuobiajena
oblika7
Ciljevi analize9 bili su sljedei:
- proraunati potronju energije i emisije
staklenikih plinova tijekom cijeloga ivotnog
ciklusa ambalae u sluaju da se plastina
ambalaa u Europi (EU-27) zamijeni alterna-
tivnim ambalanim materijalima dostupnima
na tritu
- objasniti zbog ega sadanja primjena plastine
ambalae nainjene od fosilnih goriva, nafte i
prirodnog plina, pozitivno pridonosi ciljevima
energijske uinkovitosti i zatite klime
- formalno potvrditi da primjena plastine
ambalae u velikom broju sluajeva uva re-
surse, tijekom cijeloga ivotnog ciklusa
- prouiti i druga vana pitanja vezana za
potronju energije i emisije staklenikih pli-
nova poput primjene biorazgradljive plastike i
posljedica razliitih naina oporabe plastinog
otpada.
Cilj analize nije bio dokazati ukupnu superior-
nost plastike. Svaki ambalani materijal ima
svoje prednosti u odreenoj ambalanoj primje-
ni, a esto je najuinkovitije rjeenje kombina-
cija razliitih vrsta ambalanih materijala.
Proraunski model
Kako bi se dobio model za teorijsku zamjenu
plastine ambalae, ukupno trite plastine
ambalae podijeljeno je u sedam podruja (trini
udjeli unutar podruja plastine ambalae su u
zagradama): mala pakovanja (7,7 %), PET boce
za napitke (12 %), ostale boce (6,1 %), ostala
kruta pakovanja (31,8 %), stezljivi i rastezljivi
POLIMERI 32(2011)2
ZA[TITA OKOLI[A I ZDRAVLJA
lmovi (10,8 %), vreice za noenje (3,3 %) i
ostala savitljiva pakovanja (26,1 %).
Unutar navedenih podruja istraeno je 57
proizvoda, ukljuujui sljedee:
- plastiku: PE-LD, PE-LLD, PE-HD, PP, PVC,
PS-E i PET
- alternativne ambalane materijale: bijeli lim,
elik, aluminij, staklo, valoviti karton, karton,
papir, sloence s papirnatom osnovom, drvo.
Udjeli alternativnih ambalanih materijala pri
teorijskoj zamjeni plastine ambalae prikazani
su na slici 3.
SLIKA 3 Udjeli ambalanih materijala pri teo-
rijskoj zamjeni plastine ambalae9
Supstitucijski model razvio je njemaki insti-
tut GVM na temelju 32 kategorije ambalae,
vie od 70 razliitih materijala i podatkare koja
sadrava vie od 26 000 skupina ambalanih
materijala, veliina, volumena i masa.
Podatci o fazi proizvodnje plastine ambalae
veinom su preuzeti iz tzv. ekoprofila, koje
sakuplja i objavljuje PlasticsEurope, a podatci
o proizvodnji alternativnih materijala preuzeti
su iz podatkare Ecoinvent.
Rezultati analize
Rezultati istraivanja (slika 4) pokazali su da
bi zamjenom plastine ambalae nekim drugim
ambalanim materijalima:
SLIKA 4 Posljedice zamjene plastine ambalae alternativnim ambalanim materijalima na masu ambalae,
potronju energije i emisije staklenikih plinova9
- masa ambalae porasla 3,6 puta
- potronja energije porasla 2,3 puta, odnosno
1 240 GJ/god., to je ekvivalentno koliini od
27 Mt nafte u 106 vrlo velikih tankera ili ener-
giji koja moe zagrijati 20 milijuna domova
- emisije staklenikih plinova porasle 2,7 puta,
odnosno 61 milijun tona CO2-ekvivalenta
godinje, to je usporedivo s emisijama koje
isputa 21 milijun vozila ili cijela Danska.
Glavni razlozi takvih rezultata su sljedei:
- plastina ambalaa u veini sluajeva s bitno
manjom masom omoguuje istu funkciju kao
i alternativni ambalani materijal. To dovodi i
do manje potronje energije i nie emisije po
funkcijskoj jedinici.
- korist u fazi uporabe (sprijeeni gubitci hrane,
manja potronja energije u transportu)
- korist od recikliranja plastine ambalae esto
je vea nego kod alternativnih materijala jer
je veina koristi od recikliranja alternativnih
materijala ve sadrana u podatkarama za
proizvodnju.
Svih sedam vrsta plastine ambalae u predno-
sti je pred alternativnim materijalima, posebno
boce za napitke, stezljivi i rastezljivi lmovi i
ostala savitljiva ambalaa (slika 5). Ostala kruta
ambalaa i mala pakovanja zahtijevaju vie ener-
gije za proizvodnju od alternativnih materijala,
no njihova prednost dolazi do izraaja u fazi upo-
rabe i gospodarenja otpadom. Glavni zakljuci
istraivanja ne mijenjaju se ni onda kada se u
proraun ukljui recikliranje. ak i bez recikli-
ranja, tijekom cijeloga ivotnog ciklusa plastina
ambalaa i dalje emitira manje staklenikih pli-
nova od alternativnih materijala.
Ravnotea ugljika (definirana kao koliina
staklenikih plinova koja se nee emitirati zbog
uporabe plastinih proizvoda prema koliini
staklenikih plinova koja e se emitirati tijekom
njihove proizvodnje) trita plastine ambalae
u Europskoj uniji iznosi oko 5, to znai da je
korist od primjene plastine ambalae pet puta
vea od emisija staklenikih plinova tijekom
uporabe i recikliranja.
93
ZA[TITA OKOLI[A I ZDRAVLJA

plastinih vreica moe smanjiti, a odbaene

u okoliu vrlo su vidljive, no time se ne moe
opravdati velik publicitet koje (pre)esto dobi-
vaju kao najvei ekoloki problem dananjice.
Umjesto zabrana treba nai praktino rjeenje
problema u smislu poboljanja kulture postu-
panja s otpadom te ii u smjeru razvoja sustava
odlaganja, sakupljanja i oporabe plastinog
otpada. Jedan od dobrih koraka u tome smjeru
nedavno je postavljanje crno-utih spremnika
za odlaganje otpadne plastine ambalae na
podruju grada Zagreba.
SLIKA 5 Posljedica zamjene plastine ambalae alternativnim ambalanim materijalima na emisije
staklenikih plinova9
UPOTRIJEBLJENA LITERATURA:
Vanost utjecaja ambalae na okoli u veini se 1. Packaging, www.plasticseurope.org/use-of-
sluajeva precjenjuje. Samo 1,7 % ukupnoga plastics/packaging.aspx, 27. 11. 2011.
potroakog ugljikova traga vezano je za sva 2. Packaging: high-tech in the shopping trolley,
kuanska i trgovaka pakovanja u EU-27 (slika www.plastics-themag.com/dossier/100/index.
6), od ega na plastinu ambalau otpada samo html?page_id=151, 27. 11. 2011.
0,6 % prosjenog ugljikova traga europskog 3. Consumer protection, www.plasticseurope.org/
potroaa (bez uzimanja u obzir koristi vezane plastics-sustainability/consumer-protection.aspx,
za fazu uporabe plastine ambalae). Godinji 27. 11. 2011.

ugljikov trag plastine vreice ekvivalentan je
od 0,14 do 0,3 promila prosjenoga potroakog
ugljikova traga ili izmeu 13 i 26 km vonje.
Dakle, svako osobno vozilo koje prijee 13 km
ispuni godinji trag ugljikova dioksida polieti-
lenske vreice.
Zakljuak
Plastini proizvodi, a posebno plastina
ambalaa, uz dananji su nain ivota nuni.
Plastina ambalaa je izdrljiva, neslomljiva,
lagana, higijenska, za proizvodnju i transport
troi se manje energije u usporedbi s drugim
ambalanim materijalima, a brojne procjene
ivotnog ciklusa pokazale su da je najee
najbolji izbor. No bez obzira na sve nabrojene
prednosti, koje su nebrojeno puta dokazane, u
javnosti se primjeuje sve vea nesnoljivost
SLIKA 6 Potroaki ugljikov trag9
prema plastici, posebno plastinoj ambalai,
a napadi na plastiku i plastine proizvode
periodiki se ponavljaju. Na alost, u veini
sluajeva napisi su prepuni netonih i znan-
stveno neutemeljenih podataka, kojima je svrha
nepotrebno sijanje panike i irenje negativnog
imida plastike u javnosti. Vjerojatno nijedan
proizvod nije toliko stigmatiziran kao to je to
polietilenska vreica. Istodobno, u svijetu po-
stoji mnogo proizvoda u koje bi se isto tako mo-
glo uprijeti prstom i prozvati ih zbog problema s
okoliem. Neosporno je da se dananja uporaba
4. Nanolok Technology for High Barrier Applications,
www.inmat.com/tech-packaging.shtml
5. One way PET keg for beverages, www.petainerkeg.
com/en.html, 3. 12. 2011.
6. Petainer keg wins OBAL ROKU- the Czech pack-
aging award, www.smye-holland.com/SmyeHol-
land_NewsDetail.aspx?PressRelease=3064, 3. 12.
2011.
7. Square in a good way, cubis.se/wp-content/up-
loads/2009/11/Cubis_B2B_Brochure.pdf, 3. 12.
2011.
8. Rujni-Sokele, M.: Doprinos plastike zatiti klime,
Polimeri 31(2010)2, www.fsb.unizg.hr/polimeri/
leopen.php?id=1028
9. Brandt, B., Pilz, H.: The impact of plastic pack-
aging on energy consumption and GHG emissions,
Denkstatt GmbH, 2011, www.plasticseurope.org/
cust/documentrequest.aspx?DocID=50781, 3. 12.
2011.Dermantes et, coenat, quam estilic avo

IX. susret mladih kemijskih inenjera

radova te predstavljanjem problema i iskustava steenih radom u indu-

striji, na sveuilitima, u institutima i drugim ustanovama. Znanstveno-
organizacijski odbor odluio je staviti naglasak na inovativnost i razmjenu
znanja izmeu fakulteta i industrije temom skupa nove tehnologije i
transfer znanja.

Hrvatsko drutvo kemijskih inenjera i tehnologa i Fakultet kemijskog
inenjerstva i tehnologije pozivaju vas na znanstveno-struni skup IX. su-
sret mladih kemijskih inenjera. Skup e okupiti mlade kemijske inenjere
i njihove kolege iz srodnih podruja te studente magistarskog studija.
Cilj je susreta armirati mlade strunjake i struku predstavljanjem rezul-
tata postignutih tijekom studija, izrade zavrnih, magistarskih i doktorskih
Prijava: www.fkit.unizg.hr/smlki/prijava.html
e-adresa za kontakte: smlki@fkit.hr, tel.: +385 1 4922 519
www.fkit.unizg.hr/smlki
Predsjednica znanstveno-organizacijskog odbora
prof. dr. sc. Sanja Martinez

94 POLIMERI 32(2011)2