Professional Documents
Culture Documents
US Ekofinananaluturihot2013 PDF
US Ekofinananaluturihot2013 PDF
discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/270284428
CITATIONS READS
3 1,318
2 authors, including:
Slobodan Cerovic
Singidunum University
62 PUBLICATIONS 31 CITATIONS
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
The Third International Conference in the field of Tourism and Hospitality SITCON 2017 View project
All content following this page was uploaded by Slobodan Cerovic on 02 January 2015.
Vesna Spasi
Slobodan erovi
ekonomsko-finansijska
analiza poslovanja preduzea
u hotelijerstvu i turizmu
Drugo izdanje
Beograd, 2013.
EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA
POSLOVANJA PREDUZEA U HOTELIJERSTVU I TURIZMU
Autori:
dr Vesna Spasi
dr Slobodan erovi
Recenzenti:
dr Krunoslav ai
dr Goranka Kneevi
dr Dragan Nikoli
Izdava:
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Beograd, Danijelova 32
www.singidunum.ac.rs
Za izdavaa:
dr Milovan Stanii
Priprema za tampu:
Novak Njegu
Dizajn korica:
Aleksandar Mihjalovi
Godina izdanja:
2013.
Tira:
000 primeraka
tampa:
Mladost Grup
Loznica
ISBN: 978-86-7912-464-7
Copyright:
2013. Univerzitet Singidunum
Izdava zadrava sva prava.
Reprodukcija pojedinih delova ili celine ove publikacije nije dozvoljeno.
PREDGOVOR
Beograd, Autori
decembar 2012. god. Prof. dr Vesna Spasi
Prof. dr Slobodan erovi
......................
IV
SADRAJ
Predgovor III
Uvod 1
I - DEO
ULOGA I ZNAAJ EKONOMSKO-FINASIJSKE ANALIZE U
POSLOVANJU PREDUZEA U HOTELIJERSTVU I TURIZMU
......................
VII
III - DEO
FINANSIJSKA ANALIZA POSLOVANJA PREDUZEA U
HOTELIJERSTVU i TURIZMU
IV - DEO
BUDETIRANJE I IZRADA BIZNIS PLANA U
TURIZMU I HOTELIJERSTVU
S avremene tendencije u turizmu koje se, izmeu ostalog, ogledaju u pojavi sofi-
sticirane turistike tranje, politikim promenama, razvoju nove tehnologije,
segmentaciji trita, globalizaciji, vertikalnoj, horizontalnoj i dijagonalnoj integraciji,
ekonomskim integracijama i mnogim drugim vanim dogaanjima, doprinele su
sloenosti upravljanja preduzeem u turizmu. Rastu zahtevi za visokim stan-
dardima u dizajnu, delotvornosti i sigurnosti proizvoda.
Istraivanja u ovoj knjizi obuhvatila su proces ekonomsko-finansijske analize
kao kontinualni proces kojim se preduzea u turistikoj privredi, na adekvatan
nain usmeravaju ka uspenom poslovanju u promenljivoj sredini. Akcenat je
na bazinim preduzeima turistike privrede kao to su hotelska, restoranska
i turistike agencije, kao i na preduzeima i organizacijama u okviru javnog
sektora u turizmu.
Zato, danas a i ubudue, da bi osigurali trajni dotok resursa i neprekidni
izlazni tok usluga, menaderi u turizmu moraju se prilagoditi svim vrstama
promena. Procesi i sloenosti na turistikom tritu, zahtevaju od savremenog
turistikog menadera, neprekidan i kontinuirani napor na iznalaenju novih
strategija, inoviranju i stvaranju novog turistikog proizvoda, prilagoavanju
strategije novim tendencijama, kako bi u potpunosti odgovorili novim zahtevima
turista, odrali i unapredili poziciju na tritu i uspeno odgovorili konkurentskim
pritiscima i izazovima. Za sve to, osnov je dostignuti stepen ekonomskog razvoja
i finansijske sigurnosti preduzea u turizmu.
Ova knjiga je uraena na osnovu nastavnog programa Univerziteta Sin-
gidunum, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, a za predmete Eko-
nomsko finansijska analiza poslovanja hotelskih preduzea i Ekonomsko
finansijska analiza poslovanja preduzea u turizmu.
Knjiga je struktuirana u etiri dela i etrnaest glava.
Prvi deo pod nazivom Uloga i znaaj ekonomsko - finansijske analize
u poslovanju preduzea u hotelijerstvu i turizmu, sadri dve glave, a u
prvoj glavi sagledavamo znaaj ekonomsko finansijske analize, pojmovno
odreivanje ekonomske i finansijske analize, predmet i ciljeve, i metode
izuavanja ekonomsko finansijske analize. U drugoj glavi razmatramo
turistiku tranju, determinante, elastinost i merenje turistike tranje,
kao i ivotni ciklus turistikog proizvoda.
......................
1
Drugi deo knjige pod nazivom Ekonomska analiza poslovanja predu-
zea u hotelijerstvu u turizmu, dat je kroz pet glava. Trea glava knjige
obrauje osnovne ekonomske elemente poslovanja preduzea: prihod i
vrste prihoda, upravljanje prihodom i faktore koji utiu na ostvarivanje
prihoda. etvrta, peta i esta glava drugog dela ove knjige, posveene su
analizi trokova preduzea, poev od pojma, sadrine i znaaja trokova,
vrste i klasifikacije trokova, obrauna amortizacije, analize dinamike
fiksnih i varijabilnih trokova, do sezonske neusklaenosti trokova. U
sedmoj glavi data je analiza osnovnih ekonomskih pokazatelja u poslo-
vanju preduzea turistike privrede produktivnosti, ekonominosti i
rentabilnosti. Sledea, osma glava obrauje problematiku formiranja cena
u preduzeima turistike privrede, kroz razliite metode formiranja cena
u hotelskim preduzeima, (formiranje cena na bazi trokova i tranje i
konkurencije, na bazi mare, zatim metod 1$ za 1000, metod odozdo
na gore, metod Hubarttove formule), kao i specifinosti u formiranju cena
paket aranmana i u javnom sektoru.
Trei deo knjige posveen je Finansijskoj analizi poslovanja preduzea
u hotelijerstvu i turizmu i obraen je kroz glave devet i deset. U glavi
devet dali smo analizu bilansa stanja i bilansa uspeha, analizu izvetaja o
zadranom profitu, izvetaj o tokovima gotovine, napomene uz finansijske
izvetaje i specifinost finansijskog izvetavanja u javnom sektoru. Glava
deset posveena je pokazateljima poslovanja, odnosno racio brojevima.
etvrti deo ove knjige pod naslovom Budetiranje i izrada biznis plana
u turizmu i hotelijerstvu, posveen je donoenju budeta u preduzeima
turistike privrede. U glavi jedanaest dat je opti pristup procesu izrade
budeta, a analizirane su i specifinosti u izradi budeta hotelskih pre-
duzea, kao i budeta turistikih organizacija u Srbiji. Glava dvanaest
obuhvata karakteristike u procesu izrade budeta dogaaja, dok su u glavi
trinaest analizirana pitanja kapitalnih izdataka, novanih tokova, diskon-
tnog rauna, metoda neto sadanje vrednosti i racionalizacije kapitala.
Poslednja glava ove knjige, glava etrnaest posveena je metodologiji
izrade biznis plana, gde smo i dali konkretne primere izrade biznis plana
u hotelskim preduzeima i turistikim agencijama.
......................
2
1. TEoRiJSkE oSnovE EkonomSko -
FinAnSiJSkE AnAlizE PREDUzEA U
HoTEliJERSTvU i TURizmU
......................
8
1.2. Ekonomska analiza Poslovanja PREDUZEA
U TURIZMU I HOTELIJERSTVU
Izvor: Nikoli D., Upravljanje finansijskim poslovanjem i politika cena u hotelijerstvu i turizmu,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009., str. 2
......................
15
Zadaci finansijske funkcije mogu se svrstati u dve osnovne grupe:
1. primarne zadatke, koji se odnose na:
pribavljanje novanih sredstava
upotrebu (ulaganje) novanih sredstava,
usklaivanje roka i imobilizacije sredstava i rokova raspoloivosti izvora,
2. sekundarne zadatke, koji se odnose na:
disponiranje novca,
kontrolu novanih dokumenata i nadzor racionalne upotrebe sredstava,
voenje operativne evidencije,
finansijsko planiranje,
finansijsku analizu,
finansijsko informisanje.
Upravni odbor
Predsednik
(glavni izvrni direktor)
Potpredsednik za Potpredsednik za
poslovanje marketing
Potpredsednik za finansije
(glavni finansijski direktor)
Izvor: James C., Van Horne I John M. Wachowicz, JR., Osnovi finansijskog menadmenta dva-
naesto izdanje, Data status, Beograd, 2007., str. 9
Bord direkora
Predsednik
Izvor: Horne Van C.J., Wachovicz Jr. M.J.: Osnove finansijskog menadmenta, Mate, Zagreb,
2002., str. 7.
......................
17
1.4. Metode izuavanja ekonomske i finaNsijske analize
......................
20
Bandin T., Ekonomika preduzea, Savremena administracija, Beograd, 1995.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow, 2006.
avlek N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998.
Charles R.M., James R., McGuigan, William J. Kretlow, Contemoparary Financial Ma-
nagement, West Publishing Company, St. Paul, 1982.
ai K., Poslovanje hotelskih preduzea, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
asopis Turistiki pregled, Beograd, br. 8/2006.
Grupa autora: Leksikon raunovodstva i poslovnih finansija, Savez raunovodstvenih i fi-
nansijskih radnika Srbije, Beograd, 1983.
Ivani M., Upravljanje finansijama, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008.
James C., Van Horne I John M. Wachowicz, JR., Osnovi finansijskog menadmenta dva-
naesto izdanje, Data status, Beograd, 2007.
Kisi S., Perovi Jovanovi M., Ekonomika preduzea principi i primena, Savremena
administracija, Beograd, 1995.
Kukolea S., Ekonomika preduzea I, Informator, Zagreb 1963.
Kuli M., Finansijski menadment, Megatrend univerzitet, Beograd, 2004.
Nikoli D., Poslovne finansije u hotelijerstvu, VH, Beograd, 2009.
Nikoli D., Upravljanje finansijskim poslovanjem i politika cena u hotelijerstvu i turizmu,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Rakita B., Meunarodni menadment, Ekonomski fakultet-CID, Beograd, 2003.
Spasi V., Menadment turistikih agencija i organizatora putovanja, FTHM, Beograd, 2006.
Stutts T.A., Wortman F.J.: Hotel and Lodging Management: An Introduction, John Wiley
& Sons, Inc, New Jersey, 2006.
Unkovi S., ai K., Baki O., Savremena kretanja na turistikom tritu, Ekonomski
fakultet CID, Beograd, 2002.
arki N., Joksimovi, Upravljanje finansijama , Grafoslog, Beograd, 2003.
Risti . i Komazec S., Globalni finansijski menadment, Via poslovna kola Beograd,
Beograd, 2000.
......................
21
2. TURiSTikA TRAnJA
Y = f(c)
......................
23
Tabela 1. Tranja za sobama (individualna tranja) - trine situacije
Trina situacija Cena po sobi Iskazana tranja za sobama
A 5 10
B 4 20
C 3 30
D 2 40
E 1 50
izvor: prilagoeno od strane autora na osnovu veselinovi P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2010., str. 111
izvor: veselinovi P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., str. 111
7 Kada za svaki dati nivo cena individualne tranje, saberemo traenu koliinu dobijamo ukupnu
tranju koju nazivamo agregatnom tranjom
......................
24
Tabela 2 Agregatna tranja
Ukupna ili
Potraivanja Trina Kupac (2), Kupac (3),
Kupac (1), d1 agregatna
koliina (Q) cena (p) d2 d3
tranja (D)
A 5 10 2 7 19
B 4 15 5 10 30
C 3 20 10 15 45
D 2 30 20 25 75
E 1 40 25 30 95
izvor: veselinovi P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., 112-113
......................
25
2.2.1. Analiza tranje
Sa aspekta turistike privrede razlikuju se dve osnovne vrste tranje - primarna
i selektivna tranja.
Primarna tranja predstavlja ukupnu tranju grane odnosno ukupnu tranju
za turistikim proizvodima i uslugama na odreenom podruju.
Selektivna tranja predstavlja potencijalno trite za turistiko preduzee,
odnosno moguu tranju za odreenim turistikim proizvodima i uslugama.
Merenje faktora koji utiu na turistiku tranju vri se na tri naina:
promene u broju korisnika turistikog proizvoda i usluga;
promene u finansijskoj sposobnosti korisnika promene kupovne moi;
promene u potrebama i eljama turista i slobodno vreme.
U analizi tranje sagledava se sadanja i budua tranja, pri emu se polazi
od tranje grane (ukupne turistike delatnosti), pa tek onda konkretnog turi-
stikog preduzea.
Ekonomski faktori
- diskrecioni dohodak
Politika drave - elastinost dohotka i cena
- regulativa drave
- porezi
- zatita potroaa Diferenciranje
- imid
- cena
- tehnologija
Tranja marke
Konkurencija
- proizvodi i usluge konkurenata
- cene konkurenata
Izvor: Bradley F., Marketing Management, Providing, Communicating and Delivering value, Pren-
tice-Hall, London 1995., str. 210
......................
29
D
D P D <
Es = = = 1
P D P >
P
gde je: Es - elastinost tranje, D - tranja, P- cena
Izvor: Veselinovi P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., str. 116
Pri tom, podaci o broju noenja ili broju dnevnih posetilaca nemaju podjednak
znaaj za sve nosioce odluka o izgradnji novih objekata namenjenih turistima
na nekoj destinaciji. Kada se radi o hotelima ili drugim tipovima smetajnih
objekata, najvei znaaj e imati podaci o broju noenja turista na destinacijama.
Takve informacije neophodne su svim nosiocima odluke o izgradnji novih hotela
ili drugih smetajnih objekata. Ali, podaci o dnevnim posetiocima takoe mogu
biti od velike vanosti. Pri planiranju ureenja prostora namenjenih gradskim
plaama ili sportsko-rekreativnim centrima, kao i prateih javnih objekata,
kao to su parkinzi na primer, za projektante i nosioce investicionih odluka od
mnogo veeg znaaja je predvianje broja dnevnih posetilaca.
Potronja turista
Bez sumnje je da turistika potronja ima najvei znaaj kao indikator turi-
stike tranje, ali javljaju se najvee tekoe upravo pri nastojanju da se odredi
njena veliina i struktura. Takvi podaci su rezultat posebno organizovanih
istraivanja, pa i tada postoji opasnost zbog mogue neobjektivnosti turista
ispitanika (elja da se sakrije stvarna potronja ili jednostavno nekada turista
i ne moe precizno da se seti ukupne potronje).
Na osnovu istraivanja o potronji turista koja se vre na pojedinim destina-
cijama najee se vri procena ukupne turistike potronje mnoenjem broja
dnevnih poseta ili broja noenja sa prosenim trokovima po danu ili po noenju.
......................
34
Tako se turistika tranja moe iskazati vrednosno:
izvor: Robinson P., Operations Management in the Travel Industry, CAB international, Cambridge,
2009., str. 153
......................
36
U ivotnom ciklusu turistikog proizvoda uobiajeno su prisutne sledee
faze: uvoenje, rast, zrelost i opadanje. Primena ovog koncepta omoguava da
se dobije kvalitetnija analitika osnova za planiranje daljeg razvoja, a posebno
da se ide na kreiranje optimalne kombinacije instrumenata marketing mixa.
Fazu uvoenja karakterie obino spori rast prodaje, relativno visoki trokovi
uvoenja novog proizvoda na trite i posledino, spori rast profita. Obeleje
ove faze je visok nivo ukupnih marketing aktivnosti da bi se stimulisala tranja
i kreirala svest kod potroaa o karakteristikama odreenog proizvoda. Kada se
radi o strategiji u domenu cenu, u teoriji se ukazuje na dve mogue opcije: niske
cene ili visoke cene. Strategiju visokih cena moe da vodi preduzee koje nudi
novi proizvod usklaen sa potrebama kupaca i kada nema znaajnih konkurenata.
U fazi rasta, proizvod ima konsolidovanu trinu poziciju uz tendenciju brzog
rasta prodaje. Porast tranje za konkretnim proizvodom dovodi do rasta profita,
ali istovremeno dolazi i do privlaenja konkurencije. U ovoj fazi su najuspenije
marketing strategije one koje su usmerena na kreiranje lojalnosti potroaa i
stvaranje prepoznatljivog brenda (Robinson P., str. 153.). Po pravilu se uvode
novi kanali prodaje, a cenovna politika e zavisiti od stepena konkurencije, kao
i od mogunosti za penetraciju na one trine segmente koji bi se opredelili za
kupovinu po niim cenama.
Za fazu zrelosti je karakteristino da dolazi do usporavanja daljeg rasta
prodaje ali uz visoke profite. Najee proizvod ulazi u ovu fazi zbog pojave
konkurencije koja nudi iste proizvode ili usluge. Uzroci ulaska u fazu zrelosti
mogu biti razliiti, ali se u sluaju pojave snane konkurencije, moe ii na pro-
mene u marketing aktivnostima koje mogu dati dobre rezultate. Kada se radi o
modifikovanju instrumenata marketing miksa uobiajeno se ide na sniavanje
cena i na razliite vidove podsticaja prodaje. esto preduzete mere ne daju re-
zultate, ukoliko iste aktivnosti preduzima i konkurencija, a jedna od moguih
strategija odnosi se i na rebrendiranje proizvoda ili usluge.
U fazi opadanja, dolazi do pada i obima prodaje i profita, a u takvim uslo-
vima je potrebno doneti odluku da li poveati ulaganje u proizvod, da li ii na
rebrendiranje ili eliminisanje proizvoda sa trita.
Slian, ali kompleksniji pristup prisutan je kod koncepta ivotnog ciklusa
destinacije. Naime, i za ivotni ciklus destinacije moe se rei da prolazi kroz
sline faze od uvoenja do stagnacije i opadanja. Najvanija razlika se odnosi
na injenicu da realno ne postoji mogunost da se jedna destinacije potpuno
eliminie sa trita, pa se esto koristi i termin evolucioni ciklus destinacije
(Popesku J., str. 45-49).
Polazei od ispoljenih karakteristika turistike tranje (obim i struktura) i
promena na strani ponude, R. W. Butler je postavio model ivotnog ciklusa
......................
37
destinacije koji je iroko prihvaen u ekonomskoj teoriji. Prema ovom modelu,
ivotni ciklus destinacije se sastoji iz sledeih faza (Butler, str. 5-12.):
Istraivanje
Ukljuivanje/uee
Razvoj
Konsolidacija
Stagnacija
Opadanje, podmlaivanje ili konverzija.
Za fazu istraivanja karakteristian je mali obim turistike tranje i to pr-
venstveno posetilaca koji otkrivaju destinaciju. Obeleje destinacije predstavlja
i nerazvijena turistika ponuda (smetajni kapaciteti i ostali oblici turistike
ponude), a po pravilu i loa saobraajna povezanost sa emitivnim podrujima.
U fazi ukljuivanja ili uea poveava se obim turistikog prometa, a is-
poljava se i regularnost poseta, uz pojavu i sezonalnosti. Pozitivni ekonomski
uticaji turizma postaju vidljivi, to utie na javni sektor koji preduzima mere
na izgradnji infrastrukture, ali i sve vie preuzima ulogu u upravljanju razvojem
turizma. Lokalna zajednica se takoe sve vie ukljuuje u razvoj turizma, prven-
stveno kroz inicijative privatnog sektora domicilnog stanovnitva.
Za fazu razvoja karakteristian je znaajan obim turistikog prometa, po-
sebno tokom sezone. U tom periodu je broj turista vei od broja lokalnog sta-
novnitva. U ovoj fazi ve mogu biti vidljivi i negativni efekti dejstva turizma
na prirodno i socijalno okruenje, a nisu retki ni sluajevi konfliktnih situacija
izmeu turista i lokalnog stanovnitva. U razvoj turizma sada su u velikoj meri
ukljueni privredni subjekti van destinacije (strani turoperatori, investitori,
multinacionalne kompanije), a javljaju se i tekoe u kontroli razvoja od strane
lokalnih organa uprave.
U fazi konsolidacije dolazi do usporavanja stope rasta broja posetilaca, ali
ukupan broj i dalje raste. Najvei deo lokalne privrede upuen je na turizam i
zavisi od njegovog razvoja, pa se u ukupna ekonomska politika na lokalnom
nivou usmerava na privlaenje novih potroaa, produenje turistike sezone i
sline mere. esto dolazi i do razvoja posebnih turistikih centara koji funkci-
oniu kao zasebne celine, najee u vlasnitvu stranog kapitala.
Tokom faze stagnacije, dostignut je maksimalan broj turista i maksimalno
su iskorieni raspoloivi kapaciteti na destinaciji to je uzrok i brojnih ekolo-
kih problema. Nema inicijativa za izgradnju novih turistikih objekata, a i ve
izgraeni objekti esto menjaju vlasnike.
Faza stagnacije upuuje na potrebu za preduzimanjem mera koje mogu imati
za cilj podmlaivanje destinacije, a zasnivaju se na renoviranju ve izgraenih
......................
38
objekata, izgradnji novih turistikih atraktivnosti i slinim merama. Ukoliko,
meutim, zbog promene u zahtevima tranje ili intenzivne konkurencije, postoje
brojna ogranienja za zaustavljanje negativnih tendencija, destinacija ulazi u
fazu opadanja. U tom sluaju, jedna od opcija moe biti i preusmeravanje sa
poslovanja u oblasti turizma ka drugim delatnostima (Popesku J., str. 45-49).
Za subjekte na turistikoj destinaciji je od velikog znaaja praenje ne samo
ivotnog ciklusa sopstvenih parcijalnih turistikih proizvoda, ve i evolucionog
ciklusa destinacije. Razlog lei u meusobnoj povezanosti u razvoju, jer razvoj
i trino pozicioniranje pojedinih proizvoda bitno zavisi od faze u ivotnom
ciklusu destinacije. Treba naglasiti da postoji i povratno dejstvo, odnosno da
pojedini proizvodi mogu bitno da utiu na kretanje tranje za destinacijom.
Tipian primer su izgraene turistike atraktivnosti. U Srbiji je tako formirana
jedna od najposeenijih destinacija tokom proteklih godina Mokra Gora.
Privlaenju posetilaca doprinela je izgradnja dve turistike atrakcije arganske
osmice i Drvengrada.
Izvor: preuzeto Popesku J., Menadment turistike destinacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011.,
prema Weaver, D., Lawton, L., Tourism Management, John Wiley and Sons, Milton, 2006.str. 307
......................
41
......................
44
3. UkUPAn PRiHoD, PRoSEAn PRiHoD
i mARGinAlni PRiHoD PREDUzEA U
HoTEliJERSTvU i TURizmU
......................
46
U hotelskim preduzeima, pojedinani prihodi koji ulaze u ukupni prihod,
mogu biti sledei:
prihodi od usluga smetaja (na domaem i inostranom tritu),
prihodi od usluga hrane i pia (na domaem i inostranom tritu),
prihodi od prodate robe (na domaem i inostranom tritu),
ostvareni zajedniki prihodi na osnovu ugovora (na domaem i ino-
stranom tritu),
prihodi (primanja) po osnovu raznih dravnih davanja na osnovu
prodaje (poreske olakice na devizni promet, i dr.),
ostali prihodi (na domaem i inostranom tritu).
U veim hotelskim preduzeima sa sezonskim poslovanjem (tzv. turistiko
ugostiteljstvo) uobiajena je sledea struktura prihoda: prihodi od pansiona;
vanpansionski prihodi: hrana, pie, recepcija, animacija, trgovina (suveniri i slino);
prihodi od autokampova i ostali prihodi (zakupnine, prihodi od kamata, vanredni
prihodi i dr.).
Ukupan prihod preduzea je ukupna suma novca koju je ono ostvarilo proda-
jom proizvoda i usluga na tritu. Ukupan prihod se dobija mnoenjem ukupne
koliine proizvoda ili usluga i cene po jedinici i moe se izraziti formulom:
UPd = Q x C,
pri emu je UPd ukupan prihod, Q koliina proizvoda ili usluga i
C cena po jedinici proizvoda ili usluga.
......................
48
Tabela 6 Struktura prihoda J.P. Skijalita Srbije za period 1.1.-31.12.2009.
PRIHODI OD PRODAJE
Prihodi od prodaje ski karata 336.597 54,7
Prihodi od prodaje usluga ski kolama 4.671 0,8
Prihodi od prodaje ostalih usluga 299 0,05
Prihodi od prodaje usluga rada tabaa 5.410 0,9
Ukupno prihodi od prodaje 346.977 56,4
OSTALI POSLOVNI PRIHODI
Prihodi po osnovu uslovljenih donacija 222.077 36,1
Prihodi od zakupnina 44.792 7,3
Ostali poslovni prihodi 1.689 0,3
Ukupno ostali poslovni prihodi 268.558 43,6
Ukupno prihodi 615.535 100,00
Izvor: Finansijski izvetaji za 2009. J.P. Skijalita Srbije (http://www.skis.rs/, 5.02.2012.)
U navedenoj strukturi prihoda osnovni izvor je naplata ski karata koja ue-
stvuje sa blizu 55% u ukupnim prihodima, dok je uee prihoda od prodaje
usluga ski kolama i usluga rada tabaa daleko manji (ispod 1%). U strukturi
ostalih poslovnih prihoda, izdvajaju se prihodi po osnovu uslovljenih donacija sa
ueem od 36%, a znaajan izvor su i prihodi od zakupnina (uee od 7,3%).
......................
49
Prosean prihod je ukupan prihod po jedinici proizvoda ili usluge i jednak je
njihovoj ceni. Ako je cena proizvoda ista za svaku koliinu prodatih proizvoda
ili usluga, onda je prosean prihod jednak prodajnoj ceni i ne treba ga posebno
izraunavati. To je iskazano formulom:
PrPd = C,
pri emu je PrPd prosean prihod, a C cena proizvoda ili usluga.
PrP = PrC,
gde je PrC prosena prodajna cena.
UPd
MPd =
Q
pri emu je UPd promena ukupnog prihoda, Q promena koliine proizvoda. (Pokraji D. ,
str. 31).
izvor: Pokraji D., Ekonomika preduzea, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta
u Beogradu (drugo izdanje), Beograd, 2008., str. 33
izvor: Pokraji D., Ekonomika preduzea, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta
u Beogradu (drugo izdanje), Beograd, 2008., str. 33
Ostvareni prihod
% Ukupnog prihoda = x 100%
Potencijalni prihod
Na primer, ako hotel X proda 270 od ukupno 360 soba po prosenoj ceni
od 68NJ, umesto po objavljenoj ceni od 85 NJ, a procenat ukupnog prihoda je:
270x68 17.600
100% x = = 60%
360x85 25.500
ili
REVPAR = % iskorienja kapaciteta ADR
Na primer, neka je neki hotel imao procenat iskorienja kapaciteta od 80%
i ADR od 40 dolara dok je konkurent imao iskorienost kapaciteta od 70%
i ADR od 60 USA dolara. Postavlja se pitanje: koji je hotel u povoljnijoj po-
ziciji? Hotel sa 80% iskorienost kapaciteta i 40dolara ADR ima REVPAR
od 32 dolara (4080%), dok njegov konkurent ima REVPAR od 42 dolara
(60dolara70%). Pojedni menaderi preferiraju hotel sa visokim REVPAR
-om. U naem primeru, REVPAR nas vodi do izbora hotela sa viim ADR,
ali to nee uvek biti sluaj. Pretpostavka, na primer, da je drugi hotel imao %
iskorienost kapaciteta od 50 odsto; njegov REVPAR bi iznosio 30 dolara
(60dolara50odsto) i REVPAR racio bi bio naklonjen hotelu sa veim ste-
penom iskorienja kapaciteta.10
ADR i REVPAR za srednji hotel sa 100 soba iznosi proseno kako sledi:
(Ratkovi R., str.181-188)
Avelini Holjevac I., Kontroling: Upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet Opatija,
1998.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow, 2006.
Beiderman S. P., Travel and Tourism, Pearson Prantice Hall, New Jersy, 2008.
http://annualreport2010-11.tui-group.com/management-report/earnings-by-sectors.html (maj,
2011.)
Pokraji D., Ekonomika preduzea, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta u Be-
ogradu (drugo izdanje), Beograd, 2008.
Ratkovi R. - priredio, Hotelski menadment, hrestomatija, priredio Fakultet za turizam, hoteli-
jerstvo i trgovinu, Bar, 2006.
Spasi V., Poslovanje turistikih agencija i organizatora putovanja, Univerzitet Singidunum, Be-
ograd, 2011.
Stanii M., Raunovodstvo, Univerzitet Singidunum FTHM, Beograd, 2006.
Walker R.J., Walker T.J., Tourism Concepts and Practices, Pearson Education, New Jersey, 2011.
Finansijski izvetaji za 2009. J.P. Skijalita Srbije (http://www.skis.rs/, 5.02.2012.)
......................
58
4. TRokovi PREDUzEA U
HoTEliJERSTvU i TURizmU
......................
64
1. Kako se moe izraziti troenje resursa, objasnite i definiite pojam troka?
2. Objasnite pojam izdataka i koja je razlika izmeu izdataka i troka?
3. ta su rashodi koje vrste rashoda znate i koja je razlika izmeu rashod, trokova i
izdataka?
4. U emu je znaaj analize trokova?
5. Objasnite pojam relevantnih i irelevantnih trokova.
......................
65
5. oSnovni (PRiRoDni) TRokovi
PRoizvoDno - USlUnoG PRoCESA
HoTElSkoG PREDUzEA
paprika
kajmak
brano
povre
meso
biber
mast
jaja
Naziv jela
luk
so
Pota od povra 10 15 20 70 10 15 2
orba od boranije 10 10 20 80 20 15 1 2
Boranija sa peenjem 150 25 250 20 15 2 4
Punjene paprike 100 25 120 10 20 1 0,1 4
Punjene tikvice 100 25 15 350 10 20 1 0,1 4
Spana sa 2 jajeta 150 25 60 350 5 15 0,1 4
Musaka od krompira 100 25 25 60 200 20 10 0,1 3
Ribanac sa svinjskim mesom 140 25 250 10 10 1 2
Jagnjea kapama 140 30 200 50 5 1 3
Telei paprika 140 25 100 30 10 3
Ajmokac 140 25 5 50 30 20 3
Govei gula 150 25 100 100 10 2 0,1 3
Fairane nicle 140 15 25 100 25 5 0,1 3
Pilee peenje 230 15 150
Jagnjee peenje 230 15 150
Prasee peenje 230 10 100
Natur-nicla 230 15 150
Beka nicla 180 75 25 150
evapii (1 kom) 16 5
Ranjii (1 kom) 65 15 1
Pljeskavica 160 25 0,1 2
Izvor: Nikoli D.: Ekonomika u hotelijerstvu, Visoka hotelijerska kola, Beograd, 2009., str.147
......................
71
Na osnovu normativa utroka materijala planiraju se materijalne potrebe
proizvodnih odeljenja. Koliine pojedinih namirnica utvrenih normativom
mnoe se sa brojem porcija i tako se izraunavaju potrebe za pojedinim vrstama
namirnica u planskom periodu. Isto tako, normativi materijala koriste se pri
izraunavanju cena pojedinih vrsta jela i pia.
Normativi utroka materijala su pomono sredstvo kuhinjskih radnika, koje
im olakava rad na pripremanju jela i pia. Pridravanje utvrenih normati-
va omoguava odravanje odgovarajueg kvaliteta gotovih jela i pia. Osim
toga, normativi omoguavaju racionalno troenje materijala i moraju biti
proraunati da se izbegne rasipanje materijala. Njima se istovremeno moraju
odrediti dovoljne koliine pojedinih vrsta namirnica kako bi se obezbedio
odgovarajui kvalitet.
Koliina namirnica koje se utvruju normativom mogu se iskazati u bruto
- ili u neto - iznosima. Normativi iskazani u bruto - koliinama, osim koliine
namirnica koje ulaze u sastav jela, obuhvataju i neophodan otpadak (na primer
uveli listovi povra, kosti i sl.). Ako hotelsko preduzee utvruje normative
u bruto - koliinama namirnica, pri planiranju materijalnih potreba mora
uzimati u obzir koliine otpadaka koji nastaju pri ienju namirnica (mesa,
voa, povra i sl.), kao i gubitaka u teini koji se javljaju pri preradi (kuvanju,
peenju i prenju). Stoga je potrebno da ugostiteljske organizacije sastavljaju i
normative otpadaka i gubitaka koji nastaju preradom ivotnih namirnica. Pri
ienju sirovih ivotnih namirnica nastaju otpaci, koji se tabelama normativa
otpadaka izraavaju u procentima (na primer, 2 % za jagode, 1 % za groe,
40 % za trenje, 1 % za pirina, 60 % za mladi graak, 5 % za meso, 40 % za
divlja, i sl.). Pri kuvanju, prenju i peenju nastaje gubitak u teini, koji je ra-
zliit za pojedine vrste namirnica, a izraava se takoe u procentima. Prilikom
pripremanja jela od mesa takoe nastaju gubici. Na primer, peeno jagnje 28 %,
prena govedina 25 %, kuvana govedina 30 %, peena zeetina 10%, sardelice
30 %, prena tuka 10 % i sl.
Reijski materijali koji ne ulaze u sastav gotovih jela (na primer materijal za
ienje, ogrev i sl), ne mogu se normirati po jednoj porciji. Oni se normiraju na
osnovu iskustva iz ranijih godina i utvruju se za celo proizvodno ugostiteljsko
odeljenje (kuhinju) (Kari E., str. 35-37).
Proizvodna odeljenja se prilikom proizvodnje (pripremanja, spravljanja) jela
i napitaka koriste nizom razliitih namirnica i pia. Zavisno od vrste usluge,
namirnice i pia se vie ili manje prerauju ili dele na porcije.
Normative materijala samostalno utvruje svako hotelsko preduzee za sebe.
Ako u istom preduzeu ima vie prodajnih mesta, normativi mogu biti razliiti.
Naime, normativ pokazuje koliko je materijala potroeno za jela i ujedno karakte-
rizira specifinost usluga koje se pruaju gostima. Na primer, za jela po narudbi
......................
72
normativi su vei nego za gotova jela. To je sasvim razumljivo jer je pojedinani
utroak materijala vei pri spravljanju manjih koliina jela.
Odreivanje normativa materijala je vrlo sloen i odgovoran posao. Pre svega
valja utvrditi veliinu koja e biti osnova pri utvrivanju utroka materijala.
U kuhinjama koje proizvode jela po narudbi normativi se utvruju za jedan
obrok.
Restorani koji proizvode vie obroka raznih vrsta jela ili menija mogu kao
osnovu za utvrivanje normativa uzeti deset obroka.
U hotelima u kojima preovladavaju pansionski gosti kao osnova za odreivanje
utroka materijala moe se uzeti sto obroka.
Normative o utroku materijala valja izraunati na osnovu tanih recepata. To
znai da je recept korak dalje u izradi normativa materijala. Budui da se recepti
za ista jela u pojedinim objektima razlikuju, da ne bi bilo nepotrebnih nespo-
razuma izmeu gostiju i osoblja treba goste informisati ne samo o nazivima i
cenama jela, ve i o njihovim normativima. Na taj nain gosti se upoznaju sa
specifinim uslovima spremanja jela u nekom hotelu.
13 Prilagoeno prema Meigs F.R., Meigs B.W.: cit. rad, str. 995.
......................
75
Potrebno je napomenuti da nije mogue sainiti potpun pregled svih vrsta
optih trokova zbog postojanja mnogo vrsta razliitih optih trokova.
Trokovi marketinga, prodaje i opti administrativni trokovi nisu povezani sa
procesom proizvodnje i ne ukljuuju se u opte trokove proizvodnje. Odreeni
trokovi kao to su osiguranje, imovinski porezi i trokovi infrastrukture mogu
se rasporediti na proizvodne aktivnosti, na prodajne i administrativne funkcije.
U takvim bi sluajevima ove trokove trebalo rasporediti izmeu optih trokova
proizvodnje, optih i administrativnih trokova i trokova prodaje.
Indirektni ili opti trokovi se, po definiciji, ne mogu lako i direktno pratiti
po pojedinim jedinicama proizvoda - usluge. Ovi se trokovi esto veu uz
proizvodne aktivnosti posmatrane u celini, a ne uz pojedine jedinice proizvo-
da-usluga. Za ove trokove je karakteristino da se zna ukupan iznos i na koje
se funkcije ili nosioce (proizvode - usluge) odnose - ali se ne zna tano koliko.
Da bi se priblino znalo koliko se od ukupnih indirektnih trokova odnosi na
pojedine funkcije ili proizvode - usluge, vri se njihova alokacija primenom
odgovarajuih kljueva izabranih po principu uzronosti (Luki R, str.42).
Alokacija optih ili indirektnih trokova na proizvodnju se vri putem stopa
rasporeivanja (raspodeljivanja) optih trokova. (Meigs F.R., str. 996-997)
Stopa rasporeivanja indirektnih trokova je sredstvo koje se koristi za dode-
ljivanje odgovarajuih iznosa optih trokova proizvodnje pojedinim jedinicama
dovrenih (gotovih) proizvoda. Stopom se iskazuje oekivani odnos izmeu
optih trokova proizvodnje i neke baze aktivnosti koji se direktno moe pratiti
po gotovim proizvodima (jelima). Opti trokovi proizvodnje zatim se pripisuju
proizvodima proporcionalno s ovom bazom aktivnosti. Stopa rasporeivanja
ili raspodeljivanja optih trokova se utvruje na poetku raunovodstvenog
perioda, na osnovu procenjenih iznosa.
......................
76
Tabela 12 Primer za rasporeivanje (alokaciju) optih trokova primenom kljua
Struktura prihoda od prodaje Rasporeeni trokovi marketinga
Hotel
(u %) (NJ)
A 45 315.000
B 15 105.000
C 10 70.000
D 30 210.000
Preduzee ukupno 100 700.000
Izvor: Nikoli D.: Ekonomika u hotelijerstvu, Visoka hotelijerska kola, Beograd, 2009., str.153
% optih trokova uprave i iznos optih trokova uprave i prodaje (administracija) x 100
=
prodaje (administracija) potroen direktan materijal
SA= 100/PKVT
PKVT - procenjeni korisni vek trajanja,
SA - godinja stopa amortizacije,: SA= 100/5 =20 %
19 Rezidualna (preostala vrednost) je neto iznos koji preduzee oekuje da e dobiti za sredstvo na
kraju njegovog korisnog veka trajanja, po odbitku oekivanih trokova otuenja.
20 Izraz revalorizacija u uslovima primene MRS ima novo znaenje. Pod ovim izrazom se po-
drazumeva naknadno vrednovanje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja posle poetnog
priznavanja uz primenu alternativnog postupka, odnosno usklaivanje knjigovodstvene vred-
nosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja (sredstava) sa njihovom fer vrednou. Fer
vrednost je iznos za koji se neko sredstvo moe razmeniti na tritu, izmeu poznatih strana
koje su upoznate sa trinim prilikama i voljne da sprovedu kupoprodajnu transakciju.
......................
90
1. Navedite tri osnovna elementa trokova.
2. Navedite primer trokova materijala u hotelskim preduzeima?
3. Na koje se kategorije dele trokovi proizvodnje u hotelijerstvu?
4. Objasnite pojam normativa i ilustrujte ga primerom u hotelijerstvu i restoraterstvu?
5. Kako nastaje kalo, rastur, lom i kvar u hotelijerstvu i navedite primere?
6. Koje vrste materijala za izradu znate?
7. Navedite primer indirektni trokovi rada u hotelijerstvu.
8. Navedite primer trokova korienja proizvodnih odeljenja (pogona) u hotelijerstvu.
9. Navedite primer trokova postrojenja i opreme u hotelijerstvu.
10. Kako se vri alokacija optih trokova primenom kljua- navedite primer?
11. Kako se izraunava procenat optih trokova i procenat optih trokova uprave i
administracije?
12. Objasnite pojam amortizacije?
13. Da bi pravilno obraunali amortizaciju neophodno je da znate koje kategorije?
14. ta je osnovica za obraun amortizacije i zato?
15. Kad poinje otpisivanje osnovnih sredstava?
16. ta je vek upotrebe sredstava?
17. Koje vrste metoda amortizacije znate i koje su njihova osnovna obeleja?
18. Kojom se metodom vri obraun amortizacije osnovnih sredstava?
19. Navedite primer proporcionalnog obrauna amortizacije.
20. Navedite primer degresivnog obrauna amortizacije.
21. Objasnite funkcionalni metod obrauna amortizacije kroz primer?
Zadaci:
proraunajte amortizaciju na bazi primera uzetog iz hotelskog preduzea,
turistike agencije ili drugih preduzea koja posluju na turistikom tritu
......................
91
Andri J.: Trokovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Savremena administracija,
Beograd, 1998.
Blako E., Blako .: Knjigovodstvo u ugostiteljstvu, kolska knjiga, Zagreb, 1974.
Grupa autora: Prirunik o primeni KONTNOG okvira za preduzea, zadruge i preduzetnike.
Kari E., Stavri B.: Organizacija ugostiteljskih i turistikih OUR, Zavod za udbenike
i nastavna sredstva, Beograd, 1977.
Kobai A.: Marketing u organizacijama udruenog rada turistike privrede, kolska
knjiga, Zagreb,), 1981.
Kovaevi A., Nikoli M.: Usluge u ugostiteljstvu, Meridian, Beograd, 1999.
Luki R.: Raunovodstvo trgovinskih preduzea, Ekonomski fakultet-CID, Beograd,
2002..
Meunarodni raunovodstveni standardi
Meigs F.R., Meigs B.W.: Raunovodstvo: Temelj poslovnog odluivanja, Mate, Zagreb,
1999.
Nejkov D.: Ekonomika i organizacija ugostiteljstva, Savremena administracija, Beograd,
1997.
Nikoli D.: Ekonomika preduzea u hotelijerstvu - principi i primena u hotelijerskom me-
nadmentu, Podgorica-Tima, Valjevo, 2006.
Nikoli M.: Ugostiteljstvo - proces, organizacija rada i menadment, VH, Beograd,
2005.
Samuelson A..R., Nordhaus D.W.: Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.
Stojanovi M., Miljevi B.: Keteriing, Nauka i drutvo Srbije, Beograd, 2007.
......................
92
6. oSTAlE vRSTE TRokovA U PREDUzEimA
U HoTEliJERSTvU i TURizmU
T = f(Q),
pri emu su T trokovi, Q obim proizvodnje.
Izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998., str. 252.
izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998. str. 252
......................
99
U analizi trokova koristi se i kategorija marginalnih trokova. Oni pred-
stavljaju promenu ukupnih trokova zbog promene obima proizvodnje za jednu
jedinicu proizvoda i mogu se izraziti formulom:
T
MT =
Q
Na primer:
ako su UT = 3000 dinara za obim proizvodnje Q = 10 proizvoda, a UT = 3500
dinara za obim proizvodnje Q = 15 proizvoda, marginalni trokovi iznose 500
dinara, tj. 3500 -3000 = 500 dinara. Marginalni trokovi pokazuju koliko kota
poveanje obima za pet proizvod ili koliko moe da se utedi, ako se obim ne
povea za jedan proizvod. Poveanje obima proizvodnje sa 10 na 15 proizvoda
kota 500 dinara odnosno marginalni trokovi iznose 500 dinara, ili preduzee
moe da utedi 500 dinara, ako se obim ne povea za 5 proizvod.
UVT
MT =
Q
......................
100
Grafi kon 8 Ukupni apsolutno fi ksni trokovi
izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998. str. 254.
Na grafikonu br. 8 ukupni apsolutni fiksni trokovi F ostaju uvek isti, a bez
obzira na promenu zauzea kapaciteta (npr. broja izdatih soba) Q.
izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998. str. 254.
izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998. str. 255.
izvor: Avelini Holjevac i., kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
opatija, 1998., str. 255.
......................
102
6.1.4. Vrste varijabilnih trokova
Analiza varijabilnih trokova takoe ukazuje da se moe govoriti o razlikama
izmeu pojedinih vrsta varijabilnih trokova:
Proporcionalni varijabilni trokovi rastu proporcionalno sa porastom
obima proizvodnje
Degresivni varijabilni trokovi rastu sa promenom obim proizvodnje,
ali je rast sporiji (degresivan)
Progresivni varijabilni trokovi rastu bre od rasta obim proizvodnje.
U tipine varijabilne trokove spadaju trokovi materijala (npr. za pripremu
hrane i pia), pomoni materijal (za ienje i odravanje higijene u prostorima
namenjenim turistima), zarade zaposlenih koje se formiraju na osnovu uinaka,
funkcionalna amortizacija (prema preenoj kilometrai kod turistikih autobusa).
Razvrstavanje trokova na fiksne i varijabilne nije nimalo jednostavno i u
praksi se najee zasniva na analizi kretanja trokova u prethodnim godinama,
odnosno na analizi knjigovodstvene i raunovodstvene evidencije o trokovima
konkretnog preduzea. U nekim delatnostima postoje i odreene vrste standarda
koje se takoe mogu koristi pri analizi trokova. Vano je naglasiti da se za odre-
enu vrstu troka ne moe unapred rei da li se radi o fiksnom ili varijabilnom
troku i njegovo kretanje treba zapravo analizirati u specifinim okolnostima.
Prilagoeno prema Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall,
Harlow, 2006., str. 159.
......................
105
6.2.1. Analiza dinamike fiksnih i varijabilnih trokova
kod turistikih agencija i organizatora putovanja
Dinamika fiksnih i varijabilnih trokova bie analizirane i u poslovanju
organizatora putovanja i turistikih agencija, stim to e se posmatrati pona-
anje navedene grupe trokova u zavisnosti prvenstveno od obima produkcije
turistikih aranmana.
Fiksni trokovi su najveim delom uslovljeni projektovanim kapacitetima,
primenjenom tehnologijom i slinim faktorima koji se definiu na dui rok.
Najee takvi trokovi nastaju u turistikim agencijama pri njihovom osni-
vanju, a kasnije mogu nastati promene, ali u duem vremenskom periodu. Pri
osnivanju turistike agencije fiksni trokovi e zavisiti od projektovanog uslu-
nog programa turistike agencije i organizatora putovanja, kao i od planiranih
tehnolokih reenja koja e se koristiti u poslovanju agencije. Poslednjih godina
primena savremene informacione i komunikacione tehnologije namee agen-
cijama i neophodna tehnoloka reenja, uslovljavajui i porast fiksnih trokova
(Vukoni B., str. 206-209.).
S druge strane, fiksni trokovi se menjaju (po jedinici proizvoda) sa prome-
nama obima proizvodnje. Kada se analiza usmeri na poslovanje organizatora
putovanja onda se ispoljava tendencija da fiksni trokovi po jedinici opadaju sa
poveanjem broja proizvedenih paket aranmana. Naime, ukupni fiksni trokovi
se raspodeljuju na broj proizvedenih aranmana, to znai da se sa porastom
njihovog broja, smanjuje udeo po jedinici proizvodnje (u ovom sluaju po jednom
aranmanu). Jedan jednostavan primer moe ilustrovati navedene tendencije
u kretanju fiksnih trokova koji su prvenstveno nastali po osnovu amortizacije
osnovnih sredstava. Moe se pretpostaviti da se radi o manjem organizatoru
putovanja koji raspolae jednim manjim autobusom i koristi ga u organizaciji
paket aranmana. U tom sluaju godinji iznos amortizacije bi mogao iznositi
6.000 evra i radi se o iznosu koji je konstantan na godinjem nivou i nezavisan
od broja formiranih aranmana. Pri tome, treba imati u vidu, da sa porastom
obima produkcije aranmana, fiksni trokovi imaju degresivnu tendenciju po
jednoj jedinici.
Tabela 23 Popunjenost kapaciteta po mesecima u periodu od 01.10. 2008. do 31. 10. 2009
Hotel Aleksandar Palas Beograd
Mesec X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X
Ukupan broj
104 110 91 70 86 102 114 132 148 143 160 154 86
turista
Ukupan broj
245 252 222 142 196 214 232 293 338 322 381 341 184
noenja
Prosena dui-
3.2 2.9 3.0 2.7 1.9 2.8 3.2 3.5 3.0 2.7 3.6 3.5 2.9
na boravka
Izvor: Interna dokumentacija hotela
Prethodni grafikon nam pokazuje slino kretanje funkcije prihoda kao i kod
trokova, maksimalni prihod je u decembru, onda dolazi do pada tokom januara
i u februaru ponovo poinje da raste. Vidimo da nema potpunog korelacionog
odnos prihoda i rashoda, zbog vremenske odvojenosti nastajanja trokova i
realizacije usluge (priprema sezone).
......................
112
Naredni grafikon pokazuje da su prihodi hotela u veem delu posmatranog
perioda vei od rashoda, npr. , gross - operating profit u junu 2010. je bio
35,48% a ist profit 25,94%. (smatra se da je profit vei od 10% smatra uspean)
Primer 7 Analiza tri vodea ski centra u Srbiji Kopaonik, Zlatibor i Stara Planina
Analizom su obuhvaena 3 vodea ski centra u Srbiji (Kopaonik, Zlatibor i Stara Planina),
a kao indikatori su korieni podaci o broju prodatih ski karata i ostvarenom prihodu
po mesecima u 2010. godini. Na osnovu toga, moe se rei da je 2010. godine zimska
skijaka sezona trajala 4 meseca na Zlatiboru i na Staroj planini, a 5 meseci na Kopaoniku.
Pored toga, i u okviru ovih perioda su postojale znaajne razlike, pa je tako ski centar
Kopaonik u toku januara i februara ostvario 66% od ukupnog prihoda, dok je u sluaju
ski centra Stara planina koncentracija prometa jo izrazitija i iznosi preko 70%. S druge
strane, analizom trokova dolazi se do zakljuka da dominantno uee imaju trokovi
koji su prisutni tokom itave godine.
......................
113
To se moe ilustrovati i podatkom o povremeno i privremeno zaposlenima koji se kretao
od 8 do 159 u zimskoj sezoni 2010. Takoe treba rei da je broj povremeno i privremeno
angaovanih iznosio oko 100 i tokom letnjih meseci zbog izvoenja javnih radova na
skijalitima, to je svakako imalo uticaja na dinamiku trokova.
Uvoenje novih proizvoda u ponudu Ski centra Zlatibor predstavlja pozitivan primer
mogunosti za produenje sezone u planinskim centrima. Izgradnjom tzv. tjubing staze
ne samo da je omogueno produenje sezone (sa 4 na 9 meseci), ve je ostvarena i
povoljnija dinamika u priticanju novanih sredstava. Tako je zahvaljujui mogunosti
tjubinga u letnjem periodu u avgustu mesecu prodato preko 5000 karata, a ostvareni
prihod iznosio je 1.282.500 dinara i bio je vei u odnosu na prihod ostvaren januara
iste godine. Karakteristika ove turistike destinacije je da je po pravilu tokom avgusta
meseca najvea koncentracija turista, pa je navedeni pokazatelj znaajan i sa aspekta
poveanja potronje turista koji borave na destinaciji. Novi proizvod moe predstavljati
i faktor koji e dodatno uticati na privlaenje tranje u toku cele godine i po toj osnovi
obezbediti vee korienje i drugih, pre svega smetajnih kapaciteta na destinaciji.
......................
116
7. EkonomSki PokAzATElJi PoSlovAnJA
U TURizmU i HoTEliJERSTvU
......................
118
Produktivnost opredmeenog kapitala pokazuje doprinos kapitalne opreme
u stvaranju proizvoda. Produktivnost investicionog kapitala, koji se izraava
realnim godinjim prinosom kamate na uloeni kapital, pokazuje koliko je
odricanje od sadanje potronje, tj. koliko je rtvovana sadanja potronja, da
bi se, kroz porast produktivnosti investiranog kapitala, ostvarila vea potronja
u budunosti. Poveanje vrednosti racia indikator je porasta produktivnosti
kapitala, a pad vrednosti racia indikator je opadanja produktivnosti kapitala.
izvor: nikoli D., Ekonomika u hotelijerstvu, vH, Beograd, 2009. str. 231
......................
122
ZA HOTELE
Ostvareni broj noenja Bruto promet (stalne cene) Realizovani sati rada
1. 2. 3.
Prosean broj radnika Prosean broj radnika Normirani (potrebni) sati rada
Ili
ukupan broj posluenih obroka / dan
2.
sati rada / dan - minuti rada /dan
Cilj svakog preduzea jeste stvaranje dobiti, odnosno rezultata poslovanja koji
ostaje kao razlika izmeu prihoda i trokova. Veliina dobitka se moe utvrditi
kada se od ostvarenih prihoda odbiju ostvareni trokovi i ukoliko je ta razlika
vea, preduzee je ostvarilo i vei dobitak. Generalno, preduzee dobitak moe
poveati na nekoliko naina : poveavanjem prihoda ili smanjenjem trokova,
poveanjem prihoda i poveanjem trokova ali brim poveanjem prihoda,
smanjenjem prihoda i trokova ali brim smanjenjem trokova. U ovom odeljku
predmet analize e biti trokovi preduzea u turizmu, a koliki je znaaj ovog
pitanja moe se sagledati iz stava mnogih ekonomista da uspeh preduzea u
velikoj meri zavisi od uspeha u upravljanju trokovima. U aktivnosti upravlja-
nja trokovima spada planiranje trokova, njihovo evidentiranje i analiza iji je
zadatak da ustanovi pojavu negativnih odstupanja od planiranih ili normiranih
trokova. Analiza trokova zasniva se na obradi raunovodstvenih podataka o
......................
126
trokovima i njihovom prezentovanju na nain pogodan za donoenje poslov-
nih odluka. Osnovni zadatak analize trokova je da obezbedi racionalizaciju i
minimalizaciju trokova.
Najjednostavnija definicija koja u ekonomskoj teoriji predstavlja polazite u
analizi trokova je da trokovi predstavljaju novani izraz utroaka faktora proi-
zvodnje (radne snage, predmeta rada i sredstava za rada) (Veselinovi P., str. 44).
Izmeu preduzea u turizmu postoje znaajne razlike u pogledu veliine
ukupnih trokova i karakteristine strukture u zavisnosti od karaktera same
delatnosti, ali i od veliine jednog preduzea.
Ekonominost je jedan od pokazatelja ekonomske uspenosti u poslovanju
preduzea koji se temelji na zahtevu da se ostvari odreeni obim proizvodnje
proizvede sa minimalnim trokovima ili da se uz odreene trokove ostvari mak-
simalni obim proizvodnje. U analizi ekonominosti polazi se od odnosa izmeu
trokova i obima proizvodnje, a navedeni pokazatelj se naziva i ekonomska ili
trokovna efikasnost preduzea.
Isti obim proizvodnje ili pruanja turistikih usluga moe se ostvariti razliitim
kombinacijama inputa (rada i kapitala), a cilj preduzea je da nae optimalnu
kombinaciju inputa. To je kombinacija koja je ekonomski najefikasnija, to
zapravo znai da je ostvaren osnovni zahtev ekonominosti da je dati obim
proizvodnje proizveden sa najniim trokovima ili da je uz date ukupne trokove
ostvaren maksimalan obim proizvodnje (Pokraji D., str. 120.).
Prema tome, preduzee u turizmu koje eli da postigne ekonomsku efikasnost
treba da poe od:
odreivanja minimalnih trokova za dati obim pruanja turistikih
usluga ili da
odredi maksimalan obim pruenih turistikih usluga u odnosu na date
ukupne trokove poslovanja.
25 Do poveanja troenja vrednosti u proizvodnji preko objektivno nunog dolazi zbog poveanih
utroaka materijala; zbog poveanih utroaka osnovnih sredstava - amortizacije; zbog odstupanja
od nabavnih cena materijala i osnovnih sredstava od prosenih trinih cena; usled nepotpunog
korienja kapaciteta, odnosno proizvodnje ispod gornje granice konkretne zone obima i zbog
odstupanja od optimalnog asortimana proizvoda-usluga pri smanjenom korienju kapaciteta.
(Videti: Kukolea S., Kosti ., Milojevi M., Nikoli M.: Ekonomika preduzea, KIZ Centar,
Beograd, 1991., str. 350-356.)
......................
129
porez na dodatu vrednost i dr. predstavljaju znaajne faktore nabavke.26 Dalji
znaajni faktori vezani za nabavku materijala su trokovi transporta odnosno
dopremanja kao i trokovi uvanja ili uskladitenja materijala na zalihama.
Faktori vezani za nabavku osnovnih sredstava (nekretnina, postrojenja i
opreme) ispoljavaju se kao faktori vezani za izbor odgovarajuih sredstava i kao
faktori vezani za njihove nabavne cene. Utede na nabavnim cenama se mogu
ostvariti boljom organizacijom i jeftinijom nabavkom. Trokovi nabavne slube
ne smeju biti veliki, a nabavljanje moraju vriti struni ljudi.
Kvalitetnija osnovna sredstva se fiziki sporije troe a time su i trokovi nji-
hovih popravki manji to se pozitivno odraava na ekonominost tih sredstava.27
Nabavne cene osnovnih sredstava predstavljaju objektivno uslovljene faktore i
zavise od uslova koji vladaju u dravi a koji se ispoljavaju kroz devalvacije i re-
valvacije novca, visinu kamatnih stopa na investicione kredite, odnose ponude
i tranje sredstava, carinske barijere ili ogranienja uvoza, nivo produktivnosti
u proizvodnji osnovnih sredstava i druge uslove.
Znaajan faktor vezan za trokove osnovnih sredstava je amortizacija. Amor-
tizacija, kao novani izraz troenja osnovnih sredstava, ispoljava se kao faktor
ekonominosti u dvostrukom pogledu, ak, i sa suprotnim dejstvom. Poveani
iznosi obraunati na ime amortizacije osnovnih sredstava, odnosno njihovo ubr-
zano amortizovanje, poveava iznos trokova koji se vezuju za osnovna sredstva,
a time i cenu kotanja proizvoda-usluga koji se izrauje tim sredstvima. Pove-
ani trokovi na ime amortizacije utiu na smanjenje ekonominosti. S druge
strane, ubrzanom amortizacijom stvaraju se uslovi za bre formiranje novanih
sredstava koja se mogu koristiti za kupovinu novih osnovnih sredstava. Na taj
nain se istovremeno smanjuje i stepen verovatnoe da e osnovna sredstva
ekonomski zastareti i pri uslovima dobre fizike sposobnosti. Izmeu ova dva
dejstva amortizacije bira se ono koje je u datim uslovima povoljnije, a time i
uticaj amortizacije na trokove osnovnih sredstava i preko njih na amortizaciju.
Faktori vezani sa prodaju proizvoda i usluga. Poveanjem koliine proi-
zvedenih i prodatih usluga poveava se i ekonominost poslovanja, budui da
se fiksni trokovi, a i jedan deo varijabilnih, rasporeuju na vei broj jedinica i
time smanjuje troak po jedinici proizvoda-usluga. Ovi faktori se ispoljavaju,
po pravilu, preko prodajnih cena proizvoda i usluga, koliina prodatih i u roku
naplaenih proizvoda-usluga; preko trokova vezanih za marketing itd.
Faktori od kojih zavise prodajne cene su ponuda i tranja, kvalitet istraivanja
trita prodaje, politika dravnog uticaja na cene itd. Svako poveanje prodajnih
26 O faktorima nabavke videti detaljnije: Medveek I.: Nabava u industrijskoj radnoj organizaciji,
Informator, Zagreb, 1978., str. 58-79.
27 Videti detaljnije: Bandin T., Jakovevi K., Komazec Lj.: Ekonomika preduzea I, Savremena
administracija, Beograd, 2000., str. 96-97.
......................
130
cena poveava i vrednost rezultata, a time, pri drugim neizmenjenim uslovima,
utie pozitivno na ekonominost, i obrnuto.
Ukupan prihod
Proizvodi i usluge x Prodajne cene UP
Ekonominost = =
Ukupni trokovi
Utroene koliine proizvodnih faktora x Nabavne cene UT
700 x 600
E1 = = 1,18
20.000 + 1.500 + (1.400 x 10)
Nivo i dinamika ekonominosti raunata na osnovu stalnih cena (realna
ekonominost), bila bi po periodima:
E0 1,18
IE = = = 1,1505
E1 1,02564
ili 15,05% poveanje.
......................
134
7.2.3. Najvaniji faktori ekonominosti u poslovanju turoperatora
Na ekonominost u poslovanju turoperatora utie itav niz faktora, ali se
imajui u vidu osnovna obeleja njihovog uslunog programa, mogu izdvojiti
dve najvanije grupe i to su:
Faktori vezani za nabavku sastavnih elemenata u okviru organizovanih
putovanja i
Faktori vezani za prodaju turistikih aranmana.
Najvanije obeleje poslovanja turoperatora predstavlja produkcija i plasman
paket aranmana kao kombinacija turistikih usluga koje turoperatori povezuju
u jedinstvenu celinu i prodaju kao svoj proizvod na tritu. U samoj strukturi
ponuenih usluga u okviru paket aranmana dominiraju usluge koje neposredno
pruaju saobraajna, hotelska, restoranska i druga turistika preduzea. Tokom
poslednjih nekoliko decenija veliki organizatori putovanja irili su svoju delatnost
ulaui u hotelske objekte i kapacitete u oblasti saobraaja, tako da uestvuju
i u neposrednom pruanju usluga turistima. Za najvei broj turoperatora je
karakteristino da se sama realizacija putovanja poverava drugim subjektima iz
oblasti turizma, a da se sopstvena aktivnost ostvaruje kroz tzv. pratee usluge,
kao to su usluge turistikog vodia ili agencijskog predstavnika.
To ukazuje da za turoperatore nabavka ima izuzetan znaaj, a da je obezbe-
enje usluga odgovarajueg obima i kvaliteta i po odgovarajuoj ceni kljuno za
njihov poslovni uspeh. Za turoperatore je karakteristino preduzimanje obimnih
aktivnosti koje imaju za cilj selekciju i izbor najboljih dobavljaa u fazi formiranja
turistikih aranmana, ali i praenje izvrenja ugovorenih usluga i preduzimanje
korektivnih aktivnosti ukoliko je to potrebno.
Utede koje se postiu u procesu nabavke, a koje su rezultat velikog obima
kupovine ili preciznije reeno obezbeenja prava na korienje turistikih usluga,
imanentne su samom poslovanju turoperatora. U procesu kreiranja turistikih
aranmana turoperatori ostvaruju poslovnu saradnju sa velikim brojem privrednih
subjekata koji pruaju turistike usluge. Pri tom, turoperatori istupaju kao kupci
na veliko, dobijajui i znatno povoljnije cene od svojih dobavljaa u odnosu na
cene po kojima se usluge nude individualnim turistima.
Potrebno je takoe naglasiti da meu turoperatorima postoje znaajne razli-
ke. Veliki turoperatori imaju nesumnjive prednosti zahvaljujui veem obimu
zakupljenih kapaciteta, a koriste i prednosti pregovarake pozicije sa dobavlja-
ima radi postizanja povoljnijih uslova nabavke (cena, kvaliteta usluga, uslova
plaanja i slino).
Postizanje pozitivnih efekata u ekonomiji nabavke predstavlja i jedan od prio-
ritetnih ciljeva koje veliki turoperatori nastoje da postignu na osnovu ostvarenih
procesa integracije. Procesi horizontalne integracije tokom 80. godina prolog
......................
135
veka imali su za cilj stvaranje velikih turoperatorskih kompanija u okviru vode-
ih evropskih emitivnih trita. U poslednjoj deceniji 20. i poetkom 21. veka
procesi su dobili multinacionalna obeleja i doveli su do formiranja dve velike
turoperatorske grupacije na podruju Evrope (TUI i Thomas Cook Group).
Imajui u vidu znaaj koji poslovi na objedinjavanju zakupa kapaciteta imaju
za organizatore putovanja, TUI je ve 1997. godine preduzeo aktivnosti na
centralizovanom zakupu hotelskih kapaciteta, formirajui posebnu organiza-
cionu jedinicu za celu kompaniju. Time je obezbeen sinergetski efekat za sve
turoperatore koji su se nali u okviru ovog globalnog poslovnog sistema.
O jaini pregovarake pozicije vodeih evropskih i svetskih turoperatora
u procesu pribavljanja potrebnih kapaciteta govori injenica da TUI godinje
servisira 30 miliona turista30, a da Thomas Cook ima svake godine blizu 24
miliona korisnika usluga.31
Pored faktora koji deluju na proces nabavke, za turoperatore veliki znaaj
imaju i faktori vezani za proces distribucije turistikih aranmana. I u ovom
sluaju radi se o kompleksnom dejstvu itavog niza faktora, ali se pre svega
moe izdvojiti uticaj savremene informacione i komunikacione tehnologije na
promene u samim kanalima distribucije turistikih aranmana. Osnovna pro-
mena se odnosi na poveanje udela direktne prodaje aranmana uz korienje
interneta za rezervaciju i sve vie za online plaanje, to je dovelo da znaajnih
uteda u trokovima distribucije. Za organizatore putovanja najvee prednosti
direktne prodaje putem interneta ostvaruju se upravo u domenu trokova
izbegavanjem provizije koja se plaa maloprodavcima, utedama na razliitim
oblicima stimulacije maloprodajne mree, reduciranjem potrebnih sredstava za
tampanje i distribuciju broura.
Korienje interneta u promotivnim aktivnostima pri plasmanu turistikih
aranmana imalo je niz prednosti za turoperatore. Pozitivni efekti se prvenstveno
zasnivaju na prenoenju sadraja formiranih programa organizatora putovanja
na website-ove, odnosno pojavu tzv. elektronskih broura. Osnovna prednost se
ostvaruje zahvaljujui utedama na trokovima tampanja i distribucije broura, a
posebno je znaajno da se moe obezbediti daleko vea fleksibilnost u trinom
nastupu (npr. promptna promena cena u sluaju negativnih oscilacija u tranji).
Pojedini turoperatori prestaju sa praksom tampanja kataloga u velikim tiraima,
umesto toga opredeljuju se za individualne virtuelne broure koje se za potrebe
konkretnog potroaa tampaju iz baze podataka sa programima putovanja, dok
neki specijalizovani organizatori putovanja u potpunosti prelaze na e-broure. 32
30 http://www.tui-group.com/en/company (juli 2012.)
31 http://www.thomascookgroup.com/segments (juli 2012.)
32 First48, turoperator specijalista za avanturistika putovanja je prvi na tritu SAD i Velike Bri-
tanije prestao sa tampanjem broura, a ponuda je prezentirana na website-u. (Buhalis D., op.
cit., str 252.)
......................
136
Sve vea prodaja turistikih aranmana i drugih turistikih usluga putem
interneta uticala je da klasina agencijska prodaja postane skupa i neefikasna
na savremenom turistikom tritu to je dovelo do zatvaranja jednog broja
klasinih prodajnih mesta i tendencije ka eliminisanju turistikih agencija kao
klasinih posrednika na tritu.
Za vodee turoperatore karakteristino je i postizanje porasta ekonominosti
na osnovu opadanja trokova promotivnih aktivnosti zbog veliine trita koje
pokrivaju i porasta obima prodaje. Empirijska istraivanja su pokazala da veliki
turoperatori izdvajaju ogromna sredstva za ukupne marketinke aktivnosti, ali
je injenica da se objedinjena sredstva raspodeljuju na milionsku produkciju
turistikih aranmana i da se koriste daleko efikasnije u odnosu na male turo-
peratore sa produkcijom od nekoliko hiljada aranmana.
Danas velike turoperatorske kompanije predstavljaju sloene grupacije sa-
stavljene od turoperatora specijalizovanih za pojedine trine segmente. Trino
pozicioniranje takvih kompanija zasnovano je na poznatom brendu koji utie
pozitivno na prodaju kod svih turoperatora u okviru ovih sloenih sistema.
Uvoenje novih proizvoda pod okriljem poznatog brenda praeno je manjim
rizicima, a takav pozitivan efekat na prodaju ostalih proizvoda naziva se kio-
bran poznatog imena i bitan je faktor ekonominosti kod vodeih turoperatora.
Na kraju, neophodno je naglasiti da je efikasnost distribucije od presudne
vanosti za poslovanje organizatora putovanja jer utie na stepen iskorienosti
zakupljenih kapaciteta, a na osnovu toga i na opadanje fiksnih trokova po
jednom uesniku organizovanih putovanja to obezbeuje veu ekonominost.
Ili
Profit Prodaja (prihod) Profit
x =
Prihod (prodaja) Ukupna sredstva Ukupna sredstva
Stopa neto profita izraunava se kao kolinik profita posle poreza i prodaje,
dok se obrt ukupne imovine izraunava kao kolinik prodaje i ukupnih sredstava
izvor: prilagoeno od strane autora na osnovu mai B., Strategijski menadment, Univerzitet
Singidunum, Beograd, str. 142
Na navedenom grafikonu kriva ukupnog prihoda ima linearni rast jer se sve
jedinice prodaju po istoj ceni. Kriva ukupnih trokova ne polazi od nule jer
postoje fiksni trokovi koje treba pokriti i kada je obim poslovanja jednak nuli.
Nagib krive ukupnih trokova prati zapravo kretanje varijabilnih trokova.
Kretanje profita se moe analizirati na sledei nain. Na poetku (kada je obim
proizvodnje jednak nuli) profit je negativan i jednak je iznosu fiksnih trokova.
Nakon toga e postepeno rasti, ali se zapravo preduzee nalazi u zoni gubitka sve
dok se ne postigne obim poslovanja koji odgovara donjoj granici rentabilnosti. U
toj taki su ukupni trokovi jednaki ukupnim prihodima, a profit je jednak nuli.
Iznad te take preduzee ulazi u zonu dobitka.
Korienje prelomne take rentabilnosti kao analitikog instrumenta e biti
u nastavku objanjeno i na jednom jednostavnom primeru. Radi se o zakupu
jednog manjeg broda za organizovanje kraih izleta na rekama. U analizi je
potrebno uzeti u obzir razliitu dinamiku fiksnih i varijabilnih trokova u za-
visnosti od planiranog obima pruanja turistikih usluga. U ovom sluaju radi
se o izletima u trajanju od dva asa koji se prodaju po ceni od 5 EU, a u datom
primeru e se pretpostaviti da je cena konstantna. Takoe je bitna pretpostavka
......................
143
da je mogue relativno precizno razdvajanje trokova na fiksne i varijabilne. U
fiksne trokove spadaju trokovi zakupa broda koji na mesenom nivou iznose
2000 EU. Vano je napomenuti da se u ovom sluaju radi zapravo o relativno
fiksnim trokovima (zakup broda), dok ako bi turistika agencija raspolagala
sopstvenim turistikim brodom, u tom sluaju bi se radilo o apsolutno fiksnim
trokovima. Pretpostavlja se takoe da varijabilni trokovi (plate posade i pratilaca
izleta, trokovi goriva, prodajne mare) po jednom prodatom izletu iznose 2,3
EU. Uz navedene pretpostavke, treba utvrditi na kojoj taki, odnosno za koji
obim prodaje izleta e ukupan prihod biti jednak ukupnim trokovima.
Za dalju analizu, potrebno je objasniti kategoriju kontribucionog profita.
Moe se praviti razlika izmeu ukupnog kontribucinog profita i kontribucio-
nog profita po jedinici. Kada se cena proizvoda umanji za prosene varijabilne
trokove dobija se kontribucioni profit po jedinici to se izraziti formulom:
KP = C PVT,
pri emu je
KP kontribucioni profit po jedinici, C prodaja cena i PVT proseni varijabilni trokovi.
izvor: Holloway J.C., Robinson C., marketing for Tourism, Addison Wesley longman, Harlow,
1995., str. 91.
......................
145
Na grafikonu rentabilnosti prikazano je kretanje prihoda (PR1, PR2 i PR3),
trokova (varijabilnih VT i fiksnih FT) i obima proizvodnje. Prag rentabil-
nosti ili taka pokria predstavlja obim proizvodnje pri kome se uz datu cenu
pokrivaju fiksni i varijabilni trokovi.
Ispod te take preduzee e imati gubitke u proizvodnji konkretnog proizvoda,
a iznad te take ostvaruje se profit.
Primena ovog metoda ima posebno veliki znaaj kod paket aranmana
formiranih na osnovu fiksnog zakupa kapaciteta. Fiksni trokovi u tom sluaju
predstavljaju znaajan deo ukupnih trokova i poslovni uspeh organizatora
putovanja u najveoj meri zavisi od dobre procene kretanja turistike tranje i
pravilnog planiranja prosene iskorienosti kapaciteta. Posebnu grupu fiksnih
trokova predstavljaju administrativni trokovi samog organizatora putovanja
i osnovno je pitanje njihove alokacije u ukupnoj strukturi uslunog programa
kompanije. Za alokaciju ovih trokova potrebno je utvrditi proporciju za njihovu
raspodelu po pojedinim programima putovanja to predstavlja element koji
moe bitno uticati na visinu prodajne cene.
Utvrivanje praga rentabilnosti kod paket aranmana moe se ilustrovati
jednim kratkim primerom. Radi se o autobuskom aranmanu (trodnevnoj turi)
koja ukljuuje dva noenja i posete arheolokim nalazitima u Srbiji (Viminaci-
jum, Lepenski vir i Felix Romiliana). Za organizatora putovanja, fiksne trokove
u ovom sluaju predstavljaju trokovi zakupa autobusa i trokovi turistikog
pratioca, dok smetaj u hotelima i ulaznice u arheoloka nalazita predstavljaju
varijabilne trokove. Pretpostavimo da ukupni fiksni trokovi iznose 1200 evra,
dok varijabilni trokovi po osobi iznose 60 evra. Organizator putovanja predvia
maru od 20% za pokrie trokova organizacije putovanja i planiranu dobit, a
u postupku kalkulacije dobijena je cena od 120 evra.
Za turoperatore je znaajno pitanje koliko uesnika treba da bude na ovom
putovanju da bi se pokrili fiksni i varijabilni trokovi. Za izraunavanje se moe
koristiti sledea formula:
FT 1200
= = 20
PC - VT 120-60
pri emu su:
FT fiksni trokovi, PC prodajna cena i VT varijabilni trokovi.
......................
146
7.3.3.2. Primena prelomne take rentabilnosti u prodaji hotelskih soba
Sada emo pogledati primer prelomne take u prodaji hotelskih soba. Kao
to smo videli trokovi, prihod i profit su linearne funkcije outputa. Svaka
jedinica usluge prodaje se po istoj cijeni, koja diktira nagib funkcije prihoda.
Linija ukupnih trokova ne prolazi ishodite jer postoje fiksni trokovi koji se
jo uvijek moraju snositi kad je output nula. Konstantni nagib funkcije ukupnih
trokova zavisi o promjenljivosti jedininog varijabilnog troka.
Funkcija profita sledi iz druge dve funkcije, a predstavlja razliku izmeu
ukupnog prihoda i ukupnih trokova. Kad je output nula, profit e biti negati-
van u iznosu jednakom fiksnim trokovima, a nakon toga e rasti u iznosu (C
- VT) za svaku proizvedenu jedinicu, gdje je C jedinina prodajna cena, a VT
varijabilni troak. Veliina (C - VT) je doprinos profitu. U poetku, doprinos
iz svake jedinice pomae da se kompenziraju fiksni trokovi, a ukupna dobit
ne ostvaruje se pre nego se postigne output take pokria: onde gde su ukupni
trokovi jednaki ukupnom prihodu, dobit iznosi nula. Trokove marketinga
mogue je reiti na isti nain.
Kad uzmemo da su F fiksni trokovi, a daje Q output (broj prodatih soba),
moemo konstatovati:
Ukupni trokovi = F + VT(QxPVT)
F- fiksni trokovi; VT-varijabilni trokovi; PVT-proseni varijabilni troak po sobi
Q broj prodatih soba i
KP = C PVT,
pri emu je
KP kontribucioni profit po jedinici,
C prodaja cena i PVT proseni varijabilni trokovi.
ukupni prihod = QC
......................
148
Grafi kon 19 Analiza prelomne take
U prethodnoj analizi uzeli smo za primer cenu sobe u hotelu ali smo mogli
uzeti i primer prihoda od soba i trokova, onda bi se u formuli izraunavanja
prelomne take promenila samo oznaka (umesto cene sobe C stavili bi ukupan
prihod UP. Sada bi formula izraunavanja prelomne take bila:
F
Q = x 100
UP - vT
ovom formulom dobijamo koliko je procentualno potrebno ostvariti prihoda
da bi ste dostigla taka pokria
Taka pokria u apsolutnim iznosima je:
F F
Q= ili Q=
(UP - vT) VT
1 -
UP UP
vEBA:
izraunaj prelomnu taku rentabiliteta ako je :
UP - 1600000
F - 152270
vT - 1400000
REzUlTAT 1200000
objanjenje rezultata:
ovaj rezultat znai da je potrebno ostvariti 1200000 prihoda za ostvarenje
prelomne take, a to ini 75% projektovanog prihoda.
......................
150
1. Kako se definie produktivnost i napii formulu ukupne produktivnosti?
2. Moete li objasniti produktivnost rada i produktivnost kapitala?
3. Koji su faktori produktivnosti?
4. Moete li navesti koji su to faktori vezani za radnu snagu u hotelijerstvu koji utiu na
produktivnost?
5. Napiite formulu merenja produktivnosti rada u odeljenju hrane i pia u hotelijerstvu.
6. Napiite formulu merenja produktivnosti rada u odeljenju smetaja u ho7. telu.
7. Napiite formulu indeksa produktivnosti.
8. Objasnite uticaj primene savremene informacione tehnologije na porast produktivnosti
u turistikim agencijama i organizatorima putovanja.
9. Moete li navesti faktore ekonominosti poslovanja?
10. U emu je znaaj minimiziranja trokova i kako se to sprovodi?
11. Napiite i objasnite formulu izraunavanja ekonominosti?
12. Napiite formulu izraunavanja ekonominosti na osnovu lananog i baznog indeksa.
13. Objasnite najvanije faktore koji utiu na ekonominost u poslovanju turoperatora.
14. U emu je znaaj merenja rentabilnosti i koje pristupe znate?
15. Koji su najznaajniji pokazatelji rentabilnosti preduzea?
16. Napiite formulu izraunavanja rentabilnosti preduzea i objasnite je.
17. DuPont sistem analiza koje pokazatelje razmatra objasnite te pokazatelje?
18. Napiite formulu izraunavanja ROI i ROE i objasnite ih.
19. Napiite i objasnite formulu izraunavanja prelomne take.
20. Objasnite primenu koncepta prelomne take rentabilnosti kod paket aranmana.
21. Napiite formulu izraunavanja kontribucionog profita i objasnite.
......................
151
Avelini Holjevac I., Kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet Opa-
tija, 1998.
Avelini-Holjevac I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, FTHM, Opatija,
2002.
Bandin T., Jakovevi K., Komazec Lj.: Ekonomika preduzea I, Savremena administracija,
Beograd, 2000
Bandin T.: Ekonomika preduzea II, Savremena administracija, Beograd, 2002.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow, 2006.
Grozdanovi .D.: Ekonomika preduzea - rezultati, principi, raspodela, Univerzitet u Niu,
Ni, 1999.
Ibid
Kisi S., Perovi - Jovanovi M.: Ekonomika preduzea, Savremena administracija, Beograd,1999
Kobai A.: Marketing u organizacijama udruenog rada turistike privrede, kolska knjiga, Za-
greb, 1981.,
Ljubojevi .: Menadment i marketing usluga, elnid, Beograd, 2001.
Lundberg D.E., Armatas J.P.: The Management of People in Hotels, Restaurants and Clubs,
Dubuque, IA., WM. C. Brown Co. Publishers, 1980.
Radunovi D., ahbegovi A., Vulovi M.: Ekonomika preduzea, Savremena administracija,
Beograd, 1974.
Mai B., Strategijski menadment, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
Nikoli D.: Ekonomika u hotelijerstvu, Visoka hotelijerska kola, Beograd, 2009.
Pavlovi D., Promene u kanalima distribucije turoperatora, master rad, Univerzitet Singidunum,
Beograd, str. 50-55
Pokraji D., Ekonomika preduzea, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta u
Beogradu (drugo izdanje), Beograd, 2008.
Pokraji D., Ekonomika preduzea, igoja tampa, Beograd, 2002.
Radunovi D., Lovreta S.: Ekonomika trgovinskih preduzea, Savremena administracija, Beo-
grad, 1995.
Samuelson A.P., Nordhaus D.W.: Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.
Varijan R.H.: Mikroekonomija moderan pristup, Ekonomski fakultet, Beograd, 2003.,.
Veselinovi P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
Walker R.J., Walker T.J., Tourism Concepts and Practices, Pearson Education, New Jersey,
2011.
......................
152
8. FoRmiRAnJE CEnA U TURizmU i
HoTEliJERSTvU
nakon itanja ove glave moi ete da:
Formuliete politiku cena u turizmu i hotelijerstvu.
znate kako se formiraju cene na bazi trokova i na bazi tranje.
znate kako se formiraju cene na bazi mare u hotelijerstvu.
znate ta je to metod 1 $ za 1000 u hotelijerstvu.
znate ta je to metod odozdo na gore u hotelijerstvu.
Primenite Hubarttovu formulu za izraunavanje cena u hotelijerstvu.
Razumete kako se utvruje minimalna cena hotelskih soba.
znate da formirate cenu paket aranmana.
znate koje su to specifi nosti i kako se formiraju cene u javnom sektoru.
Svi metodi koji pri formiranju cena turistikih usluga polaze od trokovnog
pristupa, moraju biti korigovani na osnovu analize kretanja ponude i tranje,
a poseban znaaj ima praenje strategije cena najvanijih konkurenata. U ho-
telijerstvu se upotrebljava vie metoda izraunavanja cena i u daljem tekstu
analiziraemo neke, najee upotrebljavane.
15000 - 5000
M= x 100 = 200
5000
876.00/17.500 = 50 NJ
Kao to se vidi, nova cena je vee od prethodne za 6,24 NJ i ona odgovara ceni
za poslovne goste, odnosno ceni od 100%. Predstoji nam jo da utvrdimo cene i
za druge segmente;
Poslovni gosti 1,00 x 46,25 = 46,24 NJ
Konferencijske grupe 0,80 x 46,24 = 36,99 odnosno 37NJ
Turistike grupe 0,70 x 46,24=32,36NJ
II - Porezi i osiguranje
nekretnine i porez na imovinu 96240
porez na franizu 2500
Osiguranje 9400
Ukupan porez i osiguranje 108140
37 Prilagoeno od strane autora na osnovu Deveau M.P., Portocarrero J. De N., Escoffier M.: Front
Office Management and Operations, Prentice Hall, New Jersey, 1996., str. 86-91.
......................
160
Na osnovu ove tabele, moemo videti da smo prvo utvrdili ukupne operativne
trokove (I), ukupne poreze i osiguranja (II), ukupnu neto knjigovodstvenu vrednost
stalnih i otpisanih sredstava (III), pa onda poto postoji razlika izmeu knjigovod-
stvene vrednosti i trine vrednosti stalnih i otpisanih sredstava utvrdili trinu
objektivnu vrednost stalnih i otpisanih sredstava iznad neto knjigovodstvene vrednosti
(IV). Nakon toga smo sabrali sve ove trokove i od njih oduzeli druge prihode
osim smetaja (V) i dobili vrednost (VI) koju je neophodno pokriti izdavanjem
soba. To znai da je potrebno ostvariti najmanje prihod od 1.527.380,00 (VI),
da ne bi ostvarili gubitke.
U narednim proraunavanjima moramo da uzmemo u obzir broj soba koje su
u upotrebi, prosenu iskorienost kapaciteta. Tako emo utvrditi koja je cena
sobe neophodna da bi se pokrili trokovi ili za koliko je potrebno poveati iskori-
enost kapaciteta da bi se pokrili trokovi sa postojeom cenom sobe. Navedena
proraunavanja dajemo u narednoj tabeli.
39 Detaljnije o formiranju cena turistikih aranmana u Spasi V., Poslovanje turistikih agencija
i organizatora putovanja, str. 165-175.
......................
164
- broj komercijalnih sedita 125
- servis u avionu obrok i osveenje
- cena po rotaciji 11.000 EU.
Prvo je potrebno izraunati stvarnu cenu rotacije jer treba uzeti u obzir da e
turoperator nastojati da ostvari maksimalnu popunjenost kapaciteta kod svakog
leta jer se jedna grupa odvodi do destinacije, a prethodna vraa. Ali, treba uzeti
u obzir i trokove praznih letova (kod prvog leta u povratku i kod poslednjeg
u odlasku) to takoe mora biti ukljueno u cenu aranmana. U tom sluaju bi
se stvarna cena leta mogla izraunati na sledei nain:
Ugovorena cena po rotaciji x Ukupan broj rotacija (letova) 11.000 EU x 10
= = 12222,2 E
Broj komercijalnih rotacija (letovi sa putnicima) 9
Sledei korak je kritian u postupku formiranja cena jer se zapravo na osnovu
predvianja tranje planira stepen iskorienosti kapaciteta. U ovom sluaju,
planirano je da proseni load faktor bude 80%, a na osnovu toga se mogu izra-
unati planirani trokovi prevoza po jednom putniku koji iznose 122,2 EU.
(Ukupan broj komercijalnih sedita je 125, uz faktor iskorienosti kapaciteta
od 80%, znai da je planirano u proseku 100 putnika po letu).
Za transfere turista potrebno je ugovoriti autobuse. Na osnovu planiranog
broja putnika moe se ii na ugovaranje dva autobusa kapaciteta od 52 sedita
to bi omoguilo prevoz kompletne grupe. Ugovorena cena jedne vonje po
autobusu na relaciji aerodrom hotel je 250 EU, to znai da e za celu grupu
trokovi iznositi 1000 EU ili 10 EU po jednom planiranom uesniku putovanja.
Organizator putovanja moe ugovarati autobuse sa veim ili manjim brojem
sedita u zavisnosti od broja putnika koji budu bili na buking listi.
Poslednja stavka fiksnih trokova je panoramsko razgledanje grada autobu-
som u pratnji lokalnih vodia. Radi se o duem razgledanju za koje je ponovo
potrebno obezbediti dva autobusa po ukupnoj ceni od 1500 EU, kao i dva vodia
koja bi bila angaovana po ceni do 150 EU svaki.
Na osnovu toga, mogue je ii na kalkulaciju cene ovog paket aranmana:
- trokovi leta na bazi arter prevoza 122,2
- neto trokovi hotela po osobi, 7 noenja sa dorukom po 50 EU 350
- transferi u odlasku i povratku 10
- panoramsko razgledanje 15
- Lokalni vodii 3
- Boravina taksa 21
Ukupno trokovi po putniku: 521,2
Razlika u ceni ili mara - 20% 104,24
Prodajna cena 625,44/626 EU.
......................
165
Predviena razlika u ceni ili mara slui za pokrie trokova organizacije
putovanja, trokove dva pratioca i planirani profit turoperatora. Takoe se ovom
razlikom u ceni pokriva i alikvotni deo indirektnih trokova kao to su trokovi
promotivnih aktivnosti, plate zaposlenih koji ne rade direktno na izvrenju kon-
kretnog aranmana i niz drugih trokova nastalih u poslovanju turoperatora. Pri
formiranju konane prodajne cene u ovom sluaju organizator putovanja moe
da iskoristi poveanu tranju koja e se javiti za uskrnje i prvomajske praznike
to mu moe obezbediti dodatnu dobit.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow,
2006.
ai K., Poslovanje hotelskih preduzea, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
Deveau M.P., Portocarrero J. De N., Escoffier M.: Front Oce Management and Ope-
rations, Prentice Hall, New Jersey, 1996.,
Kobai A: Organizacija i poslovanje OUR-a u ugostiteljstvu, Informator, Zagreb, 1981.
Nikoli D., Upravljanje finansijskim poslovanjem i politika cena u hotelijerstvu i turizmu,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Spasi V., Poslovanje turistikih agencija i organizatora putovanja, Univerzitet Sin-
gidunum, Beograd, 2011.
Walker R.J., Walker T.J., Tourism Concepts and Practices, Pearson Education, New
Jersey, 2011.
......................
168
9. FinAnSiJSkA AnAlizA PoSlovAnJA
PREDUzEA U HoTEliJERSTvU i TURizmU
Izvetaj o
Bilans stanja Bilans uspeha Aneks
tokovima gotovine
Ispitivanje i ocena finansijske situacije i
uspenosti poslovanja preduzea
(Opti ciljevi analize)
Izvor: Stojiljkovi M., Krsti J., Finansijska analiza, Ekonomski fakultet, Ni, 2000., str. 12
......................
177
Na osnovu ovih kriterijuma, u aktivi se prvo prikazuju informacije o nekret-
ninama, postrojenjima, opremi i drugim dugoronim sredstvima, koja se najtee
pretvaraju u gotovinu. Na drugom mestu se nalazi neto likvidnija pozicija aktive
- zalihe. Zalihe se lake i bre konvertuju u gotovinu u odnosu na dugorona
sredstva. Potraivanja pokazuju vii stepen sposobnosti pretvaranja u gotovinu
zato su i prikazana na pretposlednjem mestu u tabeli 33. Naravno, najlikvidnija
pozicija aktive je novac i novani ekvivalenti koji zauzimaju poslednje mesto u
tabeli, shodno principu rastue likvidnosti.
Izvor: prilagoeno od strane autor na osnovu Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univer-
zitet Singidunum, Beograd, 2009., str.14
Izvor: prilagoeno od strane autor na osnovu Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009., str.15
......................
178
Na osnovu ovih kriterijuma u aktivi se nalazi najlikvidnija imovina kao to
je novac i novani ekvivalenti na prvom mestu, zatim slede potraivanja, zalihe
i na poslednjem mestu su prikazana dugorona sredstva (dugoroni plasmani,
nematerijalna ulaganja i nekretnine, postrojenja i oprema) koja su najnelikvid-
niji oblik aktive. Dakle, aktiva prati redosled opadajue likvidnost. Suprotno
od aktive, pasiva ima trend rastue dospelosti. Na prvom mestu u pasivi su
obaveze koje zahtevaju plaanje u periodu od 30 - 60 dana (tekue obaveze),
zatim slede obaveze dospea do 1 godine (kratkorone obaveze), obaveze iji je
rok dospea preko 1 godine (dugorone obaveze). Na kraju se nalazi sopstveni
kapital vlasnika koji nema rok dospea (Tabela 34).
U aktivi imovina se grupie prema funkciji i ine je: (Hrusti H., str.17)
fiksna ili stalna imovina (osnovna sredstva, nematerijalna ulaganja i
dugorona finansijska ulaganja - hartije od vrednosti);
obrtna imovina ili kapital (zalihe, materijal, gotovi proizvodi, nedo-
vrena proizvodnja, kratkorona potraivanja - kupci, kratkorona
finansijska ulaganja -hartije od vrednosti, menice, novana sredstva
- gotovina);
aktivna vremenska razgranienja;
gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekue godine.
Pasivu ine izvori imovine ili kapitala i ine je: (Hrusti H., str.17)
osnovni kapital - akcionarski ili sopstveni kapital;
dugorone obaveze - krediti, hartije od vrednosti;
kratkorone obaveze (dobavljai, ekovi, menice i ostale kratkorone
hartije od vrednosti, avansi, ostale kratkorone obaveze iz poslovanja);
pasivna vremenska razgranienja;
nerasporeena dobit iz tekue godine.
Bilans stanja pokazuje veliinu kapitala, kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu
aktive i pasive. Do poveanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava,
to menja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Svaki novi odliv sredstava dovodi
do smanjenja aktive i pasive.
......................
179
Tabela 35 Struktura bilansa stanja
1. Tekua ili obrtna imovina 1. Tekue obaveze
Gotovina i hartije od vrednosti Isplate
Priliv- potraivanja od kupaca Kratkoroni dug
Zalihe Dobavljai
+ +
=
Izvor: Hrusti H., Finansijski menadment i upravljako raunovodstvo, Fakultet za pravne i po-
slovne studije, Novi Sad, 2007, str.16
......................
180
Tabela 36 Bilansa stanja kod preduzea u hotelijerstvu SAD prema USALI
BILANS STANJA
Aktiva, imovina, sredstva Pasiva (obaveze i vlasniki kapital)
Imovina Tekue obaveze
Novac (gotovina) dospele menice na plaanje
Domae banke Banke
Depoziti Ostalo
Privremeno gotovinsko investiranje (ulaganje) Ukupna menina dospea
Ukupno: Gotovina (novac) Obaveze prema poveriocima
Kratkorona investiranja (ulaganja) Uinjeni trokovi
Potraivanja Uplate unapred
Potraivanja od kupaca (tekua primanja) Odloeni porezi tekui
Potraivanja po vrednosnim papirima Dospele obaveze prema dugoronom dugu
Tekua dospea iz potraivanja Ostalo
Ostalo Ukupno tekue obaveze
Ukupno: Potraivanja Dugoroni dugovi,
minus Odbitak za sumnjiva potraivanja Neto dospele obaveze prema dugoronom
Neto potraivanja dugu i ostalim zaduivanjima i sline obaveze,
Zalihe obaveze proistekle iz ugovora o pozajmljiva-
Unapred plaene obaveze (avansi) nju kapitala
Odloeni tekui porezi Ukupni dugoroni dugovi
Ostalo Ostale dugorone obaveze
Ukupno obrtna imovina (sredstva) Odloeni porezi - ne tekui
Ne tekua potraivanja, Finansijske obaveze i nepredvidive situacije
Neto iznos od tekuih potraivanja
Investicije
Nekretnine i oprema
Zemljite
Zakupnine i odravanje
Nametaj i ureaji
Objekti (zgrade)
Izgradnja u toku
Porculan, staklo, predmeti od metala i unifor-
me
Ukupno: imovina i oprema
minus Akumulirana depresijacija i amortiza-
cija
Neto imovina i oprema
Ostala sredstva
Goodwill
Povraaj vrednosti otkupljene polise ivotnog
osiguranja
Odloena potraivanja
Odloeni porezi
Ostalo
Ukupno: Ostala sredstva Vlasniki kapital
Ukupna sredstva (aktiva) Ukupne obaveze i vlasniki kapital
Izvor: Nikoli D., Upravljanje finansijskim poslovanje i politika cena u hotelijerstvu i turizmu, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2007., str. 60-61
......................
181
Kao to se iz prethodne tabele moe videti, bilans stanja se sastoji od tri dela:
imovine, obaveza i kapitala. Da bismo te delove bilansa lake objasnili uzimamo
jednostavniji primer bilansa stanja hotelskog preduzea X.
Na aktivnoj strani bilansa, kod imovine, kao to se moe videti, prvo je nave-
den novac, a potom potraivanja po vrednosnim papirima, zalihe i druga imovina
koja e uskoro biti pretvorena u novac ili iskoriena u poslovnom procesu. Tu
relativno likvidnu imovinu sledi trajnija imovina, kao to je zemljite, zgrade
i oprema. Na strani pasive svaka glavna vrsta obaveze navedena je posebno. Kao
to se vidi, postoji jednakost ukupnih iznosa aktive i pasive.
Obaveza (obaveze su dugovanja) koja proizilazi iz kupovine robe (sirovina,
materijala i drugo) ili usluga na kredit zove se raun obaveze prema dobavlja-
ima, a lice ili preduzee kojima se duguje taj raun naziva se poverilac. Kad
preduzee iz bilo kog razloga pozajmljuje novac, stvorene su obaveze i onaj koji
pozajmljuje novac postaje poverilac preduzeu. Kad je novac pozajmljen, oblik
obaveza je obino obaveza po vrednosnom papiru, to je pismeno obeanje da e
se platiti odreena novana suma plus kamata u odreenom, buduem vremenu.
Poverioci polau pravo na imovinu preduzea, obino ne na neku odreenu
imovinu, nego na imovinu uopte i imaju prioritete u odnosu na zahteve vlasnika
u sluaju da se obaveza ne izmiri.
Glavna obaveza prema USALI je na hartije od vrednosti, dospela plaanja
dugoronih dugova, plaanja po osnovu poreza na profit, obaveza (trokovi)
koje jo nisu dospele za plaanje, unapred plaeni depoziti i rauni dobavljaa.
......................
182
Tekue obaveze su obaveze po bilansu za koje se oekuje da budu isplaene bilo
kroz tekua sredstva, bilo kroz stvaranje drugih tekuih obaveza u toku jedne
godine. One se uglavnom sastoje od:
plaanja koje nastaje kao rezultat kupovine robe, usluge i radne snage,
obaveza koje moraju biti plaene u odreenom periodu za kupovinu
osnovnih sredstava,
iznosa primljenih unapred za proizvode i usluge koje e se tek pruiti
(obaveze po avansnoj uplati),
plaanje dividendi i poreza.
Vlasniki kapital u hotelskom preduzeu predstavlja sredstva koja uloi jedan
vlasnik (ili nekoliko njih). Kapital vlasnika predstavlja preostalo potraivanje, jer
potraivanja poverilaca pravno gledano dolaze na prvo mesto. Vlasnik preduzea
ima pravo na ono to ostane posle namirenja potraivanja poverilaca. Tako je
vlasniki kapital jednak ukupnoj imovini umanjenoj za iznos obaveza. Na pri-
mer, ako se koriste podaci iz tabele 37, bilans hotelskog preduzea X, onda je:
Hotelsko preduzee X ima ukupnu imovinu od 10.600.000NJ
Ukupne obaveze iznose 7.700.000 NJ
Vlasniki kapital iznosi 2.900.000 NJ
Iz bruto dobitka, odvaja se deo koji pripada dravi na ime poreza, a ostatak
je neto dobitak (profit). Neto profit (dobitak) pripada preduzeu i ono samo
odluuje o njegovoj raspodeli. U pravilu se deli na dva dela: na deo koji pripada
vlasnicima kao naknada za uloeni kapital i na deo koji se zadrava u preduzeu,
tj. na zadranu dobit. (Nikoli D., 2007., 73)
Ukoliko preduzee iz godine u godinu ostvaruje dobitak koji moe usmeriti
u investicije, odnosno na poveanje vrednosti imovine preduzea, to znai da
e doi i do promena u bilansu stanja.
Za obraun rezultata poslovanja u teoriji i praksi se mogu koristiti dve osnovne
metode: (Kneevi G., str. 19-21.)
trokova prodatih uinaka i
ukupnih trokova.
Preduzea u skladu sa svojim potrebama vre izbor metoda za obraun peri-
odinog rezultata. esto izbor metode zavisi od veliine preduzea, pa se manja
preduzea opredeljuju za korienje metoda ukupnih trokova, a velika koriste
metod trokova prodatih uinaka.
Kod primene metoda trokova prodatih uinaka pri obraunu rezultata u
proizvodnim preduzeima prihodima od prodaje gotovih proizvoda suprotstavljaju
se rashodi iskazani kao trokovi prodatih gotovih proizvoda. Kod trgovinskih pre-
duzea obraun se zasniva na suprotstavljanju prihoda od prodaje robe i rashoda
koji su izraeni kroz nabavnu vrednost prodate robe. Uporeivanjem navedenih
prihoda i rashoda dobija se bruto dobitak, a zatim se iskazuju ostali rashodi, kao
to su trokovi prodaje, trokovi opteg upravljanja i administracije i ostali trokovi.
Pretpostavka za primenu ovog metoda je razvijeno analitiko knjigovodstvo koje
obezbeuje pouzdanu alokaciju trokova po mestima i nosiocima trokova. Po
pravilu ovu metodu primenjuju velike multinacionalne kompanije. U narednoj
tabeli dat je prikaz bilansa uspeha po metodi trokova prodatih uinaka:
......................
188
Tabela 40 Bilans uspeha po metodi trokova prodatih uinaka
Prihodi od prodaje proizvoda i usluga
- Cena kotanja prodatih proizvoda i usluga
Bruto dobitak (gubitak)
+ Ostali poslovni prihodi
- Trokovi prodaje
- Trokovi opteg upravljanja i administracije
Dobitak (gubitak) iz poslovnih aktivnosti
+ Finansijski prihodi
- Finansijski rashodi
+ Ostali prihodi (dobici)
- Ostali rashodi (gubici)
Neto dobitak (gubitak)
Izvor: Prilagoeno prema Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2009., str. 19.
......................
189
Tabela 41 Bilans uspeha po metodi ukupnih trokova
Izvor: Prilagoeno prema Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2009., str. 21.
......................
190
Tabela 42 Bilans uspeha hotelskog preduzea X
Hotelsko preduzee Y
BILANS USPEHA
za period 1.01.2009. - 31.12.2009. (u NJ)
I. PRIHODI OD PRODAJE 100.000
II. TROKOVI PRODATIH PROIZVODA 30.000
III. DOPRINOS POKRIA 70.000
IV. OSTALI TROKOVI POSLOVANJA
1. TROKOVI PRODAJE
- trokovi propagande 4.000
- plate radnika prodaje 1.500
5.500
2. OPTI ADMINISTRATIVNI TROKOVI
- utroeni kancelar. mater. 2.000
- plate admin. osoblja 3.000
- trok. amortizacije 8.000
- trokovi osiguranja 1.500
- ostali trokovi 800
15.300
Ukupno ostali trokovi 20.800
V. DOBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA 49.200
VI. FINANSIJSKI PRIHODI 6.000
VII. FINANSIJSKI RASHODI 4.000
VIII. DOBITAK OD FINANSIRANJA 2.000
IX. VANREDNI PRIHODI 3.000
X. VANREDNI RASHODI 200
XI. DOBITAK IZ VANREDNIH AKTIVNOSTI 2.800
XII. BRUTO DOBITAK (V+VIII+XI) 54.000
XIII. POREZ NA DOBITAK 15.120
XIV. NETO DOBITAK 38.880
Kao to se moe videti stepenasti oblik bilansa uspeha osigurava veu iskaznu
mo, izmeu ostalog i zato to omoguava utvrivanje mare kontribucije, odnosno
doprinosa pokria.
U naem prethodnom primeru, radi preglednosti i jednostavnosti nismo po-
sebno prikazali dobitak iz redovnog i dobitak iz vanrednog poslovanja, a to bi
bila obaveza (naim zakonodavstvom propisana je ista poreska stopa i na redovni
i vanredni dobitak). Takva struktura rauna dobitka i gubitka oslanja se na shemu
rauna dobitka i gubitka sadranu u l. 23 IV direktive Evropske unije. U nastavku
se prikazuje propisana shema bilansa uspeha po srpskim propisima o sadrini i
formi obrasca finansijskih izvetaja (Sl. glasnik br.114/2006).
......................
191
Tabela 43 Bilans uspeha dat u obrascu finansijskih izvetaja
Iznos
Grupa rau- Napo-
POZICIJA AOP mena broj
na, raun Tekua Prethodna
godina godina
1 2 3 4 5 6
A. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
I. POSLOVNI PRIHODI (202+203+204-205+206) 201
60 i 61 1. Prihodi od prodaje 202
62 2. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe 203
630 3. Poveanje vrednosti zaliha uinaka 204
631 4. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka 205
64 i 65 5. Ostali poslovni prihodi 206
II POSLOVNI RASHODI (208 DO 212) 207
50 1. Nabavna vrednost prodate robe 208
51 2. Trokovi materijala 209
52 3. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi 210
54 4. Trokovi amortizacije i rezervisanja 211
53 i 55 5. Ostali poslovni rashodi 212
III. POSLOVNI DOBITAK (201-207) 213
IV. POSLOVNI GUBITAK (207-201) 214
66 V. FINANSIJSKI PRIHODI 215
56 VI. FINANSIJSKI RASHODI 216
67,68 VII. OSTALI PRIHODI 217
57,58 VIII. OSTALI RASHODI 218
IX. DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVANJA
(213-214+215-216+217-218) 219
X. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVA-
NJA (214-213-215+216-217+218) 220
69-59 XI. NETO DOBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 221
59-69 XII. NETO GUBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 222
B. DOBITAK PRE OPOREZIVANJA (219-220+221-222) 223
V. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA (220-219+222-221) 224
G. POREZ NA DOBITAK
721 1. Poreski rashod perioda 225
722 2. Odloeni poreski rashodi perioda 226
722 3. Odloeni poreski prihodi perioda 227
723 D. Isplaena lina primanja poslodavcu 228
. NETO DOBITAK (223-224-225-226+227-228) 229
E. NETO GUBITAK (224-223+225+226-227+228) 230
. NETO DOPITAK KOJI PRIPADA MANJINSKIM ULAGAIMA 231
Z. NETO DOBITAK KOJI PRIPADA VLASNICIMA MATINOG
PRAVNOG LICA 232
I. ZARADA PO AKCIJI
1. Osnovna zarada po akciji 233
2. Umanjenja (razvodnjena) zarada po akciji 234
......................
192
Tabela 44 Bilans uspeha (income statment) hotela Y46
B I L A N S U S P E H A
Iznos u 000
2009 2010
(A)Prihodi i rashodi iz redovnog poslovanja
I.Poslovni prihodi 247907 223451
1.Prihodi od prodaje 245000 223151
2.Prihodi od aktiviranja uinaka i robe 0 0
3.Poveanje vrednosti zaliha uinaka 0 0
4.Smanjenje vrednosti zaliha uinaka 0 0
5.Ostali poslovni prihodi 2907 300
II.Poslovni rashodi 209751 210520
1.Nabavna vrednost prodate robe 6 0
2.Trokovi materijala 41024 35485
3.Trokovi zarada,naknada i ost.li.rashodi 111516 128566
4.trokovi amortizacije 19565 18511
5.Ostali poslovni rashodi 37640 27958
III.Poslovni dobitak I-II 38156 12931
Hotelsko preduzee Y
Izvetaj o tokovima gotovine (novanom toku) za period 01.01.2009 31.12.2009.
A POSLOVNE AKTIVNOSTI
1. Primanja iz poslovnih aktivnosti 70.000
2. Izdavanja iz poslovnih aktivnosti 62.000
3. Neto (novani tok iz poslovnih aktivnosti (1-2) 8.000
......................
196
B INVESTICIONE AKTIVNOSTI
1. Primanja iz investicionih aktivnosti 17.500
2. Izdavanja iz investicionih aktivnosti 18.000
3. Neto novani tok iz investicionih aktivnosti(1-2) -500
C FINANSIJSKE AKTIVNOSTI
1. Primanja iz finansijskih aktivnosti 30.000
2. Izdavanja iz finansijskih aktivnosti 28.000
3. Netonovani tok iz finansijskih aktivnosti(1-2) 2.000
D UKUPNO NETO NOVANI TOK (A+B+C) 9.500
E NOVAC NA POETKU PERIODA 1000
F NOVAC NA KRAJU PERIODA (D+E) 10.500
......................
197
1. Kupovina akcija i udela (neto odlivi) 320
2. Kupovina nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja , opreme i biolokih 321
sredstava
3. Ostali finansijski plasmani (neto odlivi) 322
III. Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja (I-II) 323
IV. Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (II-I) 324
V. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA 325
I. Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja (1 do 3)
1. Uveanje osnovnog kapitala 326
2. Dugoroni i kratkoroni krediti (neto priliv) 327
3. Ostale dugorone i kratkorone obaveze 328
II. Odlivi gotovine iz aktivnosti finansiranja (1 do 4) 329
1. Otkup sopstvenih akcija i udela 330
2. Dugoroni i kratkoroni krediti i ostale obaveze (neto odlivi) 331
3. Finansijski lizing 332
4. Isplaene dividende 333
III. Neto priliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (I-II) 334
IV. Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (II-I) 335
G. SVEGA PRILIVI GOTOVINE (301+313+325) 336
D. SVEGA ODLIVI GOTOVINE (305+319+329) 337
. NETO PRILIVI GOTOVINE (336-337) 338
E. NETO ODLIV GOTOVINE (337 336) 339
. GOTOVINE NA POETKU OBRAUNSKOG PERIODA 340
Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE 341
I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE 342
J.GOTOVINA NA KRAJU OBRAUNSKOG PERIODA 343
(338-339+340+341-342)
red.
broj
OPIS
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
AOP
(rn 320)
(grupa 33)
(grupa 34)
30 bez 309)
akcije u udeli
Ukupno (kol.
Emisiona premija
Gubitak od visine
Neuplaeni upisani
Gubitak iznad visine
Revalorizacione rezerve
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. Stanje na dan 01.01. prethodne godine __ 401 414 427 453 466 479 492 492 505 518 531
Ispravka materijalno znaajnih greaka i promena rauno- 402 415 428 454 467 480 493 493 506 519 532
2. vodstvenih politika u prethodnoj godini - poveanje
Ispravka materijalno znaajnih greaka i promena rauno- 403 415 429 455 468 481 494 507 520 533
3. vodstvenih politika u prethodnoj godini - smanjenje
Korigovano poetno stanje na dan 01.01. prethodne 404 417 430 456 469 482 495 508 521 534
4.
Tabela 46 Izvetaj o promenama na kapitalu
199
5. Ukupna poveanja u prethodnoj godini 405 418 431 457 470 483 496 509 522 535
......................
6. Ukupna smanjenja u prethodnoj godini 406 419 432 458 471 484 497 510 523 536
7. Stanje na dan 31.12. prethodne godine ___ (r.br. 4+5-6) 407 420 433 459 472 485 498 511 524 537
Ispravka materijalno znaajnih greaka i promena rauno- 408 421 434 460 473 486 499 512 525 538
8. vodstvenih politika u tekuoj godini - poveanje
Ispravka materijalno znaajnih greaka i promena rauno- 409 422 435 461 474 487 500 513 526 539
9. vodstvenih politika u tekuoj godini - smanjenje
Korigovano poetno stanje na dan 01.01. tekue godine _ 410 423 436 462 475 488 501 514 527 540
10. (r.br. 7+8-9)
11. Ukupna poveanja u tekuoj godini 411 424 437 463 476 489 502 515 528 541
12. Ukupna smanjenja u tekuoj godini 412 425 438 464 477 490 503 516 529 542
13. Stanje na dan 31.12. tekue godine ___ (r.br. 10+11-12) 413 426 439 465 478 491 504 517 530 543
9.2.6. Napomene uz finansijske izvetaje
Napomene uz finansijske izvetaje su prilozi koji idu uz postojee finansij-
ske izvetaje. Pored etiri osnovna izvetaja, bilans stanja i uspeha, izvetaj o
promenama na kapitalu i izvetajem o novanim tokovima neophodno je dati
informacije koje dodatno pojanjavaju vrednost i prirodu nekih pozicija u tim
izvetajima. Napomene nisu finansijski izvetaji, nego njihov neophodan, pratei
element. Napomene izraavaju kvantitativne i kvalitativne informacije vezane
za osnove na kojima su finansijski izvetaji sastavljeni.
Napomenama se prikazuju metodi procene bilansnih pozicija, eventualno
odstupanje od postavljenih metoda sa razlozima odstupanja i kvantifikacijom
prouzrokovanih efekata, pregled obaveza sa rokom dospea duim od 5 godina,
prosean broj zaposlenih, broj i nominalna vrednost izdanih deonica po vrstama
itd. (Nikoli D., str.95). Napomene uglavnom sadre sve one informacije koje se
ne vide direktno iz osnovnih izvetaja, a neophodne su za njihovo razumevanje
i ocenu poslovanja. Sastavljanje i prezentovanje dodatnih informacija u formi
beleki doprinosi kvalitetu i upotrebljivosti raunovodstvenih informacija.
Napomena uz finansijske izvetaje treba da:47
prikau informacije o osnovama za sastavljanje finansijskih izvetaja i
specifine raunovodstvene politike koje su primenjene,
obezbede informacije koje nisu prikazane u finansijskim izvetajima,
obezbede dodatne informacije radi istinitog prikazivanja finansijskih
izvetaja.
Koje e informacije biti prikazane u napomenama uz finansijske izvetaje
zavisi od menadmenta i njihove procene u kojoj meri je aktuelnost i vanost
informacija znaajna za donoenje odgovarajuih poslovnih odluka i zaintere-
sovanih korisnika.
Prema prikazanom bilansu stanja, vrednost stalne imovine preduzea na 31.12. 2009.
godine iznosi 109.544.000 din., a u okviru toga najvei deo se odnosi na poziciju nema-
terijalna ulaganja, neto (88.809.000 din.). Vrednost stalne imovine u vidu nekretnina,
postrojenja i opreme, neto iznosi 20.735.000 din. Ukupna vrednost obrtne imovine je
577.239.000 din., a najveu vrednost ima pozicija datih avansa (191.835.000) i gotovina i
gotovinski ekvivalenti (187.141.000), dok potraivanja iznose 135.411.000 dinara. Potrai-
vanja se odnose na prodate turistike aranmane. Struktura aktive je karakteristina za tu-
roperatore i turistike agencije sa malim ueem osnovnih u odnosu na obrtna sredstva.
U pasivi bilansa stanja, kapital preduzea iznosi 180.077.000 din., ukupne kratkorone
obaveze iznose ukupno 506.290.000 din., dok preduzee nema dugoronih obaveza. U
okviru kratkoronih obaveza posebno je dolo do poveanja kratkoronih finansijskih
obaveza preduzea. Poseban znaaj imaju kratkorone obaveze jer one moraju biti ispla-
ene u najkraem roku (dobavljai, poreske obaveze prema dravi i drugim poslovnim
partnerima).
Analiza finansijskih izvetaja mora biti prilagoena zahtevu za dobijanjem kvalitetnih in-
formacija koje su potrebne razliitim korisnicima za donoenje poslovnih odluka. Metode i
tehnike finansijske analize su razliite, a mogu se izdvojiti metode horizontalne i vertikalne
analize koje e biti ilustrovane i konkretnim primerima. (Holjevac A. str. 336-339)
A) Horizontalna analiza bilansa stanja
U tabeli je dat primer horizontalne analize bilansa stanja koja se zasniva na praenju
promena pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na prethodnu godinu. Nastala odstupa-
nja (poveanja ili smanjenja) iskazana su u apsolutnim iznosima i u procentima, da bi se
mogao sagledati smer promene poveanje ili smanjenje, kao i intenzitet promene. Na
taj nain se horizontalna analiza svodi na utvrivanje kvantitavnim promena u bilansu
preduzea, odnosno u njegovom finansijskom poslovanju. Za korisnike informacija to
predstavlja polaznu osnovu za dalja kvalitativna istraivanja faktora koji su doveli do odre-
enih promena. (Holjevac A. str. 338)
......................
201
Tabela 48 Horizontalna analiza bilansa stanja u 000 din.
Poveanje ili Poveanje ili
Opis 2009. 2008. smanjenje - smanjenje
iznos u%
Aktiva
Nekretnine, postrojenja,oprema, neto 20.735 17.089 3.646 21,3
Nematerijalna ulaganja, neto 88.809 88.809 0 0
Stalna imovina 109.544 105.898 3.646 3,4
Dati avansi 191.835 152.067 39.768 128,8
Potraivanja 135.411 59.196 76.215
Potraivanja za vie plaen porez 6.682 - 6.682
Kratkoroni finansijski plasmani 187.141 - 187.141
Gotovinski ekvivalenti i gotovina 22.057 27.296 (5.239) (19,2)
Porez na dodatnu vrednost i AVR 34.133 - 34.133
Odloena poreska sredstva 348 (348)
Obrtna imovina 577.239 238.559 341.978 142,0
Ukupna aktiva 686.783 344.805 (12.224) 99,2
Pasiva
Osnovni kapital 93.365 93.365 0 0
Nerasporeeni dobitak 86.712 34.801 51.911 149,2
Kapital 180.077 128.166 51.911 40,5
Dugorone obaveze - 8.705 (8.705)
Kratkorone finansijske obaveze 315.885 42.780 273.105 638,4
Obaveze iz poslovanja 176.629 147.522 29.107 19,7
Ostale obaveze po osnovu poreza na dodatnu vredn. i PVR 13.776 15.560 (1.784) (11,5)
Obaveze po osnovu poreza na dobitak - 2.072 (2.072) -
Kratkorone obaveze 506.290 207.934 298.356 143,5
Odloene poreske obaveze 416 - 416 -
Ukupna pasiva 686.783 344.805 341.978 99,2
......................
202
b) Vertikalna analiza bilansa stanja
Vertikalna analiza bilansa stanja predstavlja analizu strukture bilansa, a zasniva se na
iskazivanju relativnih odnosa izmeu pozicija u okviru imovine i pozicija koje se odnose
na ukupne izvore sredstava. Tako se dobija struktura imovine i izvora u procentima
(Common size statement), a dobijeni podaci se mogu porediti sa prethodnom
godinom.
......................
203
Tabela 50 Bilans uspeha turistike agencije Kon Tiki travel d.o.o. iz Beograda
na dan 31. 12.2009. u 000 din
Pozicije 2009. 2008.
Poslovni prihodi 329.680 404.624
-prihodi od prodaje 329.680 400.222
-ostali poslovni prihodi - 4.402
Poslovni rashodi 309.407 267.705
-trokovi materijala 12.408 8.444
-trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi 164.109 146.125
-trokovi amortizacije i rezervisanja 4.709 5.509
-ostali poslovni rashodi 128.181 107.627
Poslovni dobitak 20.273 136.919
Finansijski prihodi 40.306 14.917
Finansijski rashodi 31.170 11.628
Ostali prihodi 39.422 3.276
Ostali rashodi 9.017 102.355
Dobitak iz redovnog poslovanja koji se obustavlja 59.814 41.129
Neto gubitak poslovanja koji se obustavlja 105 -
Dobitak pre oporezivanja 59.709 41.129
Porez na dobitak
-Poreski rashodi perioda - 6.582
-Odloeni poreski rashodi perioda 764 -
-Odloeni poreski prihodi perioda - 254
Neto dobitak 58.945 34.801
Izvor: Kon Tiki d.o.o. - Izvetaj nezavisnog revizora za 2009. i finansijski izvetaj, (http://
www.kontiki.rs/o_nama/o_nama.11.html, 4.02.2012.)
U 2009. godini, ukupni poslovni prihodi turistike agencije Kon Tiki Travel iznosili
su 329.680 hiljadu dinara i bili su vei od poslovnih rashoda koji su iznosili 309.407
hiljada dinara. To je uslovilo poslovni dobitak od 20.273 hiljada dinara. U strukturi
rashoda, najvei iznos se odnosi na trokove zarada, naknada zarada i ostale line
rashode (164.109.000) koji su porasli i u odnosu na prethodnu 2008. godinu. Nakon
toga, znaajno uee imaju ostali poslovni rashodi (128.181.000).
Pri analizi bilansa uspeha, uobiajeno je da se polazi od uporeivanja sa rezultatima
iz prethodne godine. To ukazuje da li je dolo do pozitivnih ili negativnih promena
u odnosu na prethodnu godinu. U analizi navedenog bilansa uspeha, na osnovu
poreenja sa prethodnom godinom, moe se uoiti pad poslovnog dobitka kao
posledica znaajnog smanjenja poslovnog prihoda u odnosu na 2008. godinu, uz
istovremeni porast poslovnih rashoda.
Indikativni podaci se mogu dobiti i promenom metode vertikalne analize bilansa
uspeha, pri emu se sagledava odnos vie pozicija u odnosu na jednu poziciju koja
se tretira kao 100%, to omoguuje da se dobije struktura analiza ovog finansijskog
izvetaja.
......................
204
Tabela 51 Vertikalna analiza bilansa uspeha turistike agencije Kon Tiki Travel d.o.o.
2009. (u % od 2008. (u % od
Bilans uspeha 2009. poslovnog prih.) 2008. poslovnog prih.)
Poslovni prihodi 329.680 100 400.222 100
Poslovni rashodi 309.407 93,9 267.705 66,9
Poslovni dobitak 20.273 6,1 136.919 34,2
Trokovi zarada 164.109 49,8 146.125 36,5
Ostali poslovni rashodi 128.181 38,9 107.627 27,0
Neto dobitak 58.945 17,9 34.801 8,7
Tabela 52 Izvetaj o tokovima gotovine turistike agencije Kon Tiki Travel d.o.o. na dan 31.
12.2009. u 000 din.
Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti 2009. 2008.
Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 3.299.717 3.899.695
- Prodaja i primljeni avansi 3.297.826 3.892.062
- Primljene kamate iz poslovnih aktivnosti 1.891 4.357
- Ostali prilivi iz redovnog poslovanja - 3.276
Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 3.393.694 4.020.493
- Isplate dobavljaima i dati avansi 3.178.453 3.873.331
- Zarade, naknade zarada i ostali lini rashodi 204.902 146.125
- Plaene kamate 10.339 -
- Porez na dobitak - 1.037
Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 93.977 120.798
Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranja
......................
205
Prilivi gotovine iz aktivnosti investiranja
- Prodaja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postroje- - 32.245
nja i opreme
Odlivi gotovine iz aktivnosti investiranja 187.141
- Kupovina nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postroje- - 2.762
nja i opreme
- Ostali finansijski plasmani 187.141 -
Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja - 29.483
Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja 187.141 -
Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranja
Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja
- Dugoroni i kratkoroni krediti (neto priliv) 264.400 24.882
Neto priliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 264.400 24.882
Svega prilivi gotovine 3.564.117 3.956.822
Svega odlivi gotovine 3.580.835 4.023.255
Neto odliv gotovine 16.718 66.433
Gotovina na poetku obraunskog perioda 27.296 98.667
Pozitivne kursne razlike po osnovu prerauna gotovine 32.310 4.585
Negativne kursne razlike po osnovu prerauna gotovine 20.831 9.523
Gotovina na kraju obraunskog perioda 22.057 27.296
Izvor: Kon Tiki d.o.o. - Izvetaj nezavisnog revizora za 2009. i finansijski izvetaj, (http://www.kontiki.
rs/o_nama/o_nama.11.html, 4.02.2012.)
Podaci iz navedenog izvetaja ukazuju da je turistika agencija Kon Tiki Travel u peri-
odu 01.01. do 31.12.2009. godine ostvarila neto odliv gotovine za 16.718.000 dinara.
Ovo je bilo rezultat neto odliva gotovine iz poslovni aktivnosti koji je u navedenoj
godini iznosio 93.977.000 dinara, kao i neto odliva gotovine iz aktivnosti investiranja
u iznosu od 187.141.000 dinara, dok je neto priliv gotovine ostvaren iz aktivnosti
finansiranja u iznosu od 264.400.000 , u ovom sluaju se radilo o kreditnom zadui-
vanju. Gotovina na kraju obraunskog perioda iznosila je 22.057.000 dinara.
Analiza o tokovima gotovine polazi od tokova nastalih u posmatranoj godini, ali se
moe vriti poreenja sa novanim tokovima iz prethodne godine. Iako turistika
agencija ima neto odliv gotovine u 2009. godini, pozitivnu tendenciju predstavlja
injenica da je on znatno manji nego u prethodnoj godini kada je iznosio 66.433.000
dinara. Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti je takoe manji u tekuoj u odno-
su na 2008. godinu, meutim, u istom periodu je znaajno porastao odliv gotovine
po osnovu aktivnosti investiranja. U takvoj situaciji je neophodan priliv gotovine
obezbeen uzimanjem dugoronih i kratkoronih kredita.
......................
206
9.2.7. Specifinosti finansijskog izvetavanja u javnom sektoru
Finansijsko izvetavanje razliitih subjekata (entiteta) javnog sektora razli-
kuje se u odnosu na izvetavanje privatnih preduzea. Iako se moe rei da ne
postoje bitne razlike u primeni osnovnih raunovodstvenih principa, razlike
nastaju kao posledica ciljeva finansijskog izvetavanja javnog sektora. Pored
ciljeva koji su usmereni na pruanje korisnicima informacija o finansijskom
poloaju i uspenosti poslovanja, takoe je neophodno obezbediti informacije
o usklaenosti poslovanja sa zakonskim propisima, a posebno je znaajan as-
pekt vezan za sagledavanje odgovornosti u korienju poverenih sredstava. Za
znaajan broj subjekata javnog sektora postoji i obaveza javnog objavljivanja
finansijskih izvetaja.
Pitanja koja se odnose na finansijsko izvetavanje entiteta javnog sektora
regulisana su u okviru nacionalnih zakonodavstava pojedinih zemalja, ali po
pravilu se donosi i interna raunovodstvena regulativa kojom su regulisana
specifina pitanja u zavisnosti od posebnih naina finansiranja i poslovanja
pojedinih subjekata. To je dovelo i do znaajnih razlika u praksi izvetavanja.
Osnovni finansijski izvetaji javnog sektora su:
Izvetaj o finansijskom stanju (bilans stanja)
Izvetaj o finansijskoj uspenosti (bilans uspeha)
Izvetaj o promenama u neto imovini/kapitalu
Izvetaj o novanim tokovima
Izvetaj o izvrenju budeta.
Veliki znaaj imaju i napomene koje se daju uz finansijske izvetaje jer
omoguavaju pojanjavanje odreenih pozicija u skladu sa primenjenim rau-
novodstvenim principima, to moe biti od velike vanosti za pojedine korisnike
informacija.
U odnosu na finansijske izvetaje privatnih preduzea, razlike se javljaju u
strukturi pojedinih bilansnih pozicija. Tako npr. prihodi javnog sektora mogu
nastati po osnovu oporezivanja ili raspodele, davanja ili donacija, pozajmica, po
osnovu otuene imovine ili pruanja usluga. Rashodi entiteta javnog sektora
nastaju u obavljanju funkcija zbog kojih je sam entitet i osnovan.
Jedan od osnovnih zadataka finansijskog izvetavanja javnog sektora je da
se korisnicima prue informacije o tome da li je izvrenje budeta i poslovanje
entiteta bilo u skladu sa zakonskim propisima. Na osnovu ovog vida finansij-
skog izvetavanja sagledava se efikasnost u upravljanju finansijskim sredstvima
konkretnog entiteta, a posebno je znaajno utvrivanje finansijske odgovornosti
za troenje raspoloivih sredstava. Pokazatelji koji se dobijaju iz finansijskog
izvetavanja javnog sektora mogu sluiti i za poreenje sa rezultatima koje
ostvaruje privatni sektor.
......................
207
1. Definiite i objasnite pojam finansijske analize.
2. Definiite i objasnite pojam finansijskog izvetavanja.
3. Koji se instrumenti mogu koristiti u finansijskoj analizi?
4. ta sve obuhvata finansijsko izvetavanje?
5. Koje zahteve treba da ispune informacije koje se dostavljaju za finansijsko izveta-
vanje?
6. Koji su sve izvetaji obuhvaeni prema Meunarodnim raunovodstvenim stan-
dardima?
7. Objasnite ta prikazuje bilans stanja.
8. Objasnite pojmove aktive i pasiv.
9. Analiza bilans stanja prua odgovore na koja pitanja?
10. ta se podrazumeva pod pojmovima; stalna (fiksna ili dugorona) imovina, obrtna
(tekua ili kratkorona) sredstva, sopstveni kapital (ista imovina, kapital vlasnika),
pozajmljeni kapital (obaveze ili dugovi, kapital poverilaca).
11. Koje se kriterijumi razvrstavanja pozicija bilansa stanja primenjuju u praksi kom-
panija?
12. Objasnite kriterijum rastue likvidnosti u aktivi i opadajue dospelosti u pasivi, i
kriterijum opadajue likvidnosti u aktivi i rastue dospelosti u pasivi.
13. ta ini aktivu a ta pasivu bilansa stanja?
14. Kako se izraunava imovina, a kako kapital preduzea napiite formulu?
15. Kako bi ste definisali bilans uspeha ?
16. ta obuhvata i od ega se sastoji bilans uspeh?
17. ta je karakteristika metoda ukupnih trokova kod obrauna rezultata poslovanja?
18. ta je karakteristika Izvetaja o zadranom profitu?
19. ta je Izvetaj o novanim tokovima?
20. Koji su osnovi razlozi za sastavljanja Izvetaja o novanim tokovima?
21. Kako bi ste objasnili karakteristike sastavljanja Izvetaj o promenama na kapitalu?
22. ta predstavljaju i emu slue Napomene uz finansijske izvetaje?
23. Na primeru turistike agencije Kon Tiki Travel objasnite horizontalnu analizu
bilansa stanja.
24. Na primeru turistike agencije Kon Tiki Travel objasnite vertikalnu analizu bilansa
stanja.
25. Na primeru turistike agencije Kon Tiki Travel objasnite vertikalnu analizu bilansa
uspeha.
26. Objasnite izvetaj o tokovima gotovine na primeru turistike agencije Kon Tiki
Travel.
27. Objasnite specifinosti finansijskog izvetavanja u javnom sektoru u turizmu.
......................
208
Avelini Holjevac I., Kontroling Upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet
Opatija, Rijeka, 1998.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow,
2006.
Hales A.J.: Accounting and Financial Analysis in the Hospitality Industry, Elsevier
Butterworth-Heinemann, Burlington, 2005.
Hrusti H., Finansijski menadment i upravljako raunovodstvo, Fakultet za pravne i
poslovne studije, Novi Sad, 2007.
Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Kon Tiki d.o.o. - Izvetaj nezavisnog revizora za 2009. i finansijski izvetaj, (http://
www.kontiki.rs/o_nama/o_nama.11.html, 4.02.2012.)
Krasulja D., Ivanievi M., Poslovne finansije, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beo-
grad, 2007.
Krasulja D., Poslovne finansije III izdanje, Ekonomski fakultet, Beogard, 1986.
Nikoli D., Poslovne finansije u hotelijerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Nikoli D., Upravljanje finansijskim poslovanjem i politika cena u hotelijerstvu i turizmu,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Petrovi Z., Raunovodstvo, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008.
Radojevi T., Finansijsko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2011.
Robinson P., Operations Management in the Travel Industry, CAB International, Cam-
bridge, 2009.
Stanii M., Raunovodstvo, Univerzitet Singidunum FTHM, Beograd, 2006.
Stojilkovi M., Krsti J., Finansijska analiza (teorijsko - metodoloke osnove), Ekonomski
fakultet Univerziteta u Niu, Ni, 2000.
Tepi R., Turk I., Petrovi M., Renik raunovodstva i finansija, Zagreb, 1984.
ager K., Mami Saer I., Sever S., ager L., Analiza finansijskih izvetaja, Masmedia,
Zagreb, 2008.
Zakon o turizmu, Slubeni glasnik RS, br.36/09
......................
209
10. PokAzATElJi PoSlovAnJA U
PREDUzEimA U HoTEliJERSTvU i TURizmU
Agencije Kon Tiki Travel (bilans stanja i uspeha dati su u Tabela 47 Bilans stanja,
glava 9.2.6 Bilans stanja i Tabeli 50 Bilans uspeha, glava 9.2.6)
Hotela X (bilans stanja i uspeha dati su u Tabela 39 Bilans stanja, glava 9.2.1 Bilans
stanja i Tabeli 44 Bilans uspeha, glava 9.2.2)
U daljem izraunavanju pod brojem 1 je Agencije Kon Tiki Travel, a pod brojem 2
Hotel X
Obrtna sredstva
Opti racio likvidnosti =
Kratkorone obaveze
......................
211
Primer 16 Izraunavanja opteg racia likvidnosti
Praktian primer izraunavanja opteg racia likvidnosti na primeru turistike agen-
cije i hotela X (u toku dalje analize pokazatelja korieni su podaci iz bilansa stanja
turistike agencije Kon Tiki Travel dati u prethodnom poglavlju i hotela X)
577239
1. Opti racio likvidnosti = =1,14 > 1 (za 2009)
506290
86968
2. Opti racio likvidnosti = = 6,99 > 1 (za 2009)
12429
Likvidna sredstva
Rigorozni racio likvidnosti =
Kratkorone obaveze
......................
214
Pri analizi likvidnosti organizatora putovanja, treba imati u vidu da objektivno
deluju i faktori koji su vezani za specifinost poslovanja turistikih agencija i
organizatora putovanja, a pozitivno deluju na stanje likvidnosti. Naime, inje-
nica je da korisnici njihovih usluga najvei deo plaanja vre unapred (nekada i
nekoliko meseci unapred) i da se naplaena sredstva koriste za plaanja dospelih
obaveza. To stvara dodatne rizike od kursnih razlika kada se radi o putovanjima
prema inostranstvu, a za turoperatora predstavlja i potrebu za dodatnom panjom
koja je usmerena na zatitu interesa njihovih klijenata.
To su razlozi koji su intenzivirali aktivnosti na traenju reenja za sluajeve
nesolventnosti, najee kroz formiranje posebnih fondova ili sistema garancije
(banaka ili osiguravajuih drutava) koji su i zakonski regulisani u velikom broju
evropskih zemalja. U nekim sluajevima, turoperatori formiraju i sopstvene
fondove ija je namena reagovanje u situacijama kada je neophodno da se zatite
finansijska sredstva koja su uplatili korisnici njihovih usluga.49
360 dana
Proseno vreme naplate =
Koeficijent obrta kupaca
329680
1. Koeficijent obrta kupaca = = 3,4
135411 + 59196
2
223151
2. Koeficijent obrta kupaca = = 44,56
4670+5845
2
Navedeni koeficijent znai da se potraivanja naplauju proseno godinje 3,4 puta
(za hotel da je obrt kupaca 44,56). Na osnovu toga se moe izraunati proseno
vreme naplate potraivanja od kupaca koje u konkretnom sluaju iznosi:
1. Proseno vreme naplate = 106
2. Proseno vreme naplate = 8,07
Pri analizi navedenih pokazatelja treba imati u vidu da ukupan iznos potra-
ivanja od kupaca zavisi od obima realizacije ali i politike kreditiranja kupaca
i stepena efikasnosti naplate. Posebno je znaajno imati u vidu kreditne uslove
koji se nude kupcima, pa je tako uobiajeno da se izmeu privrednih subjekata
roba daje sa odloenim plaanjem od 30 dana. Prodaja turistikih aranmana
je po pravilu vezana sa plaanjem u vie mesenih rata to znaajno produava
vreme naplate potraivanja, koje vrlo esto iznosi vie meseci.
......................
216
Za turoperatore koji vei deo paket aranmana prodaju putem mree su-
bagenata, od posebnog je znaaja da njihovi poslovni partneri u maloprodaji
svoje obaveze izmiruju na vreme. Kanjenje u plaanju kod kljunih subagenata
moe dovesti do ozbiljnih problema u sposobnosti konkretnog turoperatora da
izvri svoja plaanja prema dobavljaima. Zbog toga praenje vremena naplate
kod ove kategorije kupaca ima prioritetan znaaj za organizatore putovanja.
Za hotelska preduzea je veoma vano da utvrde naplatu od kupaca po
segmentima. Znai, da e hotel saldo kupaca podeliti na kupce- individualne
goste, kupce - putnike agencije itd., pa onda izraunavati koeficijent obrta
kupaca. Kad bi to uradili u navedenom primeru videli bi da u ovom hotelu
preteno borave individualni gosti, koji direktno plaaju, to nam pokazuje da
je koeficijent obrta i vreme naplate izuzetno dobro.
Navedeni pokazatelji imaju veliki znaaj za organizatore putovanja jer za-
jedno sa pokazateljima likvidnosti predstavljaju najvanije instrumente pomou
kojih se moe sagledati realna situacija u pogledu likvidnosti i sposobnosti da
se plate obaveze u roku dospea. Turoperatori mogu voditi i politiku poveanja
koeficijenta obrta kupaca i skraivanja perioda naplate potraivanja od kupaca,
to bi uticalo i na efikasnije korienje poslovnih sredstava. U tom sluaju se
javlja opasnost da e takva mera ugroziti obim prodaje turistikih aranmana.
Koeficijent obrta zaliha predstavlja znaajan pokazatelj za sva preduzea
koja imaju velika sredstva vezana u ovom obliku imovine. Navedeni koeficijent
se izraunava stavljanjem u odnos cene kotanja prodatih proizvoda i usluga
i prosene vrednosti zaliha u toku godine. Prosena vrednost zaliha moe se
izraunati na slian nain kao to se izraunava prosean saldo potraivanja od
kupaca.
Na taj nain se moe sagledati koliko su proseno puta u toku godine zalihe
prole kroz ciklus reprodukcije u preduzeu. Za analizu je znaajno utvrditi i
proseno vreme trajanja jednog obrta koji obuhvata period od momenta nabavke
materijala do momenta prodaje gotovih proizvoda, odnosno usluga. Taj period
vezivanja zaliha dobija se kada se broj dana u godini (360) podeli sa koeficijentom
obrta zaliha: (Krasulja D., Ivanievi M., str. 28-30)
360
Proseno vreme trajanja jednog obrta =
Koeficijent obrta zaliha
32968
1. Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 686783 + 344805
= 0,64
2
247907
2. Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = = 0,38
790445 + 485615
2
32968
1. Koeficijent obrta ukupnih sopstvenih sredstava = 180077 + 128166
= 2,14
2
223451
2. Koeficijent obrta ukupnih sopstvenih sredstava = 457220 + 292020
= 0,59
2
......................
221
10.1.3. Pokazatelji finansijske strukture
Ocena finansijske strukture preduzea zasniva se na analizi odnosa izmeu
sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja u ukupnim poslovnim sredstvima
preduzea. Odnos izmeu pozajmljenih i sopstvenih izvora finansiranja naziva
se finansijskom strukturom preduzea i analiza se prvenstveno zasniva na po-
zicijama iz pasive bilansa stanja. Pri utvrivanju odreenih pokazatelja koriste
se odnosi izmeu osnovnih pozicija pasive bilansa stanja, ali se mogu koristiti
i podaci iz bilansa uspeha o optereenju poslovnog dobitka fiksnim obavezama
na ime kamata. U analizi se koriste dve grupe pokazatelja:
Odnos pozajmljenih prema ukupnim i sopstvenim izvorima finansi-
ranja sredstava i
Koeficijent pokria rashoda na ime kamata.
Odnos pozajmljenih izvora finansiranja prema ukupnim ili sopstvenim
sredstvima predstavlja racio broj koji je indikator uea pozajmljenih sredstava
u finansiranju preduzea. Ovaj odnos se moe postaviti na sledei nain:
Pozajmljeni izvori
Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja =
Ukupni izvori
Dugoroni dugovi
Odnos dugoronog duga i sopstvenih izvora =
Sopstveni izvori
Dugoroni dugovi
Odnos dugoronog duga prema dugoronim izvorima =
Dugoroni izvori
......................
222
Primer 22 Izraunavanje za turistiku agenciju i hotel
506290
1. Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja = = 0,74 < 1
686783
0
2. Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja = =0
485615
Poslovni dobitak
Koeficijent pokria kamate =
Rashodi na ime kamate
......................
223
opte prihvaeni kriterijumi o njegovoj veliini. Zato se pri donoenju odluke
o odobravanju kredita, analitiari slue i nizom drugih podataka, prvenstveno
zasnovanih na proceni stabilnosti poslovnih aktivnosti preduzea i sposobnosti
postizanja pozitivnih rezultata u narednom periodu.
20273
1. Koeficijent pokria kamate = = 1,96
10330
12931
2. Koeficijent pokria kamate = =0
0
Poslovni dobitak
Stopa poslovnog dobitka = x 100
Poslovni prihod
51 Podatak o visini rashoda na ime kamata preuzet je iz izvetaja Kon Tiki Travel d.o.o. - Izvetaj
nezavisnog revizora za 2009. i finansijski izvetaj,(http://www.kontiki.rs/o_nama/o_nama.11.
html, 4.02.2012.). Ukupni finansijski rashodi iznosili su 31.170.000, od toga su najvei deo bile
negativne kursne razlike, a rashodi na ime kamate iznosili su 10.330.000.
......................
224
Dobijeni pokazatelj predstavlja uee poslovnog dobitka u poslovnim pri-
hodima.
12931
2. Stopa poslovnog dobitka = x 100 = 5,7
223451
20273000
1. Stopa prinosa na ukupna sredstava = 180077 + 128166
x100 = 3,9
2
12931
2. Stopa prinosa na ukupna sredstava = 703447 + 409446
= 2,3
2
Neto dobitak
Neto dobitak po akciji =
broj akcija
Sopstveni kapital
Knjigovodstvena vrednost po akciji =
broj akcija
Dividenda po akciji
Dividendna stopa = x 100
trina cena po akciji
Tekua imovina
Pokazatelj tekue likvidnosti Mera kratkorone sposob-
1 nosti podmirivanja obaveza
(Current ratio)
Tekue (kratkorone obaveze)
Neto profit
Zarade po akciji Omoguuje komparaciju
5 zarade po akciji
(Earnings per share)
Ponderisani prosek prodatih akcija
......................
229
Pokazatelji dugorone solventnosti (long/term solvency ratios)
Ukupne obaveze (kratkorone i
Koeficijent zaduenosti dugorone) Mera odnosa finansiranja
1 putem dugova i samofi-
(Debt to equity ratio) nansiranja
Sopstveni kapital
Dividenda po akciji
Rentabilnost akcije Mera tekue rentabilnosti
3 akcije za investitora
(Dividends yield)
Trina cena akcije
izvor: prilagoeno od strane autora, a na osnovu nikoli D., Poslovne finansije u hotelijerstvu,
visoka hotelijerska strukovna kola, Beograd, 2009., str.208
Avelini Holjevac I., Kontroling - Upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet Opatija,
Rijeka, 1998.
Beech J., Chadwick S., The Business of Tourism Management, Prentice Hall, Harlow, 2006.
Hrusti H., Finansijski menadment i upravljako raunovodstvo, Fakultet za pravne i poslovne
studije Novi Sad, Novi Sad, 2007.
Kneevi G., Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Kon Tiki d.o.o. - Izvetaj nezavisnog revizora za 2009. i finansijski izvetaj, (http://www.kontiki.
rs/o_nama/o_nama.11.html, 4.02.2012.)
Krasulja D., Ivanievi M., Poslovne finansije, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd, 2007.
Nikoli D., Poslovne finansije u hotelijerstvu, Visoka hotelijerska strukovna kola, Beograd, 2009.
Paunovi B., Zipovski D., Poslovni plan vodi za izradu, Ekonomski fakultet, Beograd, 2005.
Radojevi T., Finansijsko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2011.
Robinson P., Operations Management in the Travel Industry, CAB International, Cambridge,
2009.
Stanii M., Raunovodstvo, Univerzitet Singidunum FTHM, Beograd, 2006.
Stojilkovi M., Krsti J., Finansijska analiza (teorijsko - metodoloke osnove), Ekonomski fakultet
Univerziteta u Niu, Ni, 2000.
......................
231
11. BUDETiRAnJE U TURizmU i HoTEliJERSTvU
Budet preduzea
Budet za sobe
Budet uprave
Budet za upotrebu
Budet direktne
reklamnih sredstava i
prodaje
medija za reklamu
Kao to se iz tabele vidi hotelsko preduzee ima tri objekta i u okviru njega
sobe, restoran koji prua usluge hrane i pia, fitnes i wellnes centar i ostale
usluge. Objekti su razliite kategorije i zbog toga su cene razliite. Utvrdili
smo broj leaja za prodaju (broj leajeva puta 365dana). Imamo definisanu
cenu. Broj moguih noenja puta cena daje moguu realizaciju za godinu
dana (Objekat A 1200 x 50 = 60000 i tako za ostale objekte). Zatim smo
utvrdili mogue prihode iz poslovanja restorana prodajom hrane, pia i ostalo
(180000+360000+60000=600000). Definisali smo prihode od fitnes i wellnes
centra (objekat A 180000) i ostale usluge (Objekat A 120000). Kad smo sve
ove prihode sabrali dobili smo prihode hotela A u visini od 960000. Isti metod
primenjujemo i kod drugih hotela.
55 Primer je uraen na osnovu predavanja Prof.dr Milovana Staniia na master studijama Univer-
ziteta Singidunum 2009. godine.
......................
241
Poto smo rekli da hoteli rade u tri smene neophodno je utvrditi prihode po
smenama, na osnovu istog metoda kao u prethodnom objanjenju.
......................
243
Tabela 59 Plan trokovi preduzea po objektima A, B i C
uee
vrste trokova A B C u uku.
tro.
Nabavna vrednost realizovane robe 116008,8058 11487,39 11206,04 0,84%
Trokovi materijala izrade 1856140,894 183798,3 179296,6 13,46%
Trokovi ostalog materijala 278421,134 27569,74 26894,5 2,02%
Trokovi goriva i energije 371228,1787 36759,66 35859,33 2,69%
Trokovi zarada, linih naknada i ostalih linih
4640352,234 459495,7 448241,6 33,66%
primanja
Trokovi proizvodnih usluga 394429,9399 39057,14 38100,54 2,86%
Trokovi amortizacije 928070,4468 91899,15 89648,32 6,73%
Trokovi rezervisanja za materijalne trokove 46403,52234 4594,957 4482,416 0,34%
Trokovi poreza 1322500,387 130956,3 127748,9 9,59%
Trokovi doprinosa 3248246,564 321647 313769,1 23,56%
Ostali nematerijalni trokovi 255219,3729 25272,27 24653,29 1,85%
Ostali rashodi 174013,2088 17231,09 16809,06 1,26%
Finansijski rashodi 92807,04468 9189,915 8964,832 0,67%
Vanredni rashodi 62644,75516 6203,192 6051,262 0,45%
Svega rashodi 13786486,49 1365162 1331726 100,00%
UKUPNO preduzee A+B+C 16483374,11
UT 16.483.374,11
Profitna stopa = (1 - ) x 100 = (1 - ) x 100 = 19,2 %
UP 20.404.000,00
......................
244
Tabela 60 Ostvarenje prihoda preduzea za 2009.
Ostvarenje prihoda na nivou preduzea
Prodaja 20.715.000,00
Sobe 263.329,20
Broj leajeva za prodaju 5.400,00
proseno ostvarena cena po sobi 48,76
Restoran 19.563.528,78
Hrana 8.771.726,41
Pie 7.475.129,46
Ostalo 5.710.969,49
Fitnes i wellnes 403.431,04
Ostale aktivnosti 484.710,98
Ostvarenje plana prihoda 1,02
Ostvarenje prihoda soba 1,29
Prihod restorana 1,01
Prihodi od hrane 1,57
Prihodi od pia 0,66
Prihodi od Fitnes i wellnes centra 1,12
Ostale aktivnosti 0,90
......................
245
Tabela 61 Ostvareni trokovi za preduzee i po objektima za 2009.
vrste trokova A B C
Nabavna vrednost realizovane robe 112950,19 14052,51 10614,64153
Trokovi materijala izrade 1807202,96 224840,12 169834,2646
Trokovi ostalog materijala 271080,44 33726,02 25475,13968
Trokovi goriva i energije 361440,59 44968,02 33966,85291
Trokovi zarada, linih naknada i ostalih linih primanja 4518007,40 562100,30 424585,6614
Trokovi proizvodnih usluga 384030,63 47778,53 36089,78122
Trokovi amortizacije 903601,48 112420,06 84917,13228
Trokovi rezervisanja za materijalne trokove 45180,07 5621,00 4245,856614
Trokovi poreza 1287632,11 160198,59 121006,9135
Trokovi doprinosa 3162605,18 393470,21 297209,963
Ostali nematerijalni trokovi 248490,41 30915,52 23352,21138
Ostali rashodi 169425,28 21078,76 15921,9623
Finansijski rashodi 90360,15 11242,01 8491,713228
Vanredni rashodi 60993,10 7588,35 5731,906429
Svega rashodi 13423000,00 1670000,00 1261444
Ukupno 16354444,00
Ostvarenje plana trokova 0,97 1,22 0,99
Tabela 63 Rashodi
Izvrenje Plan za
Opis Index
2010. 2011.
Trokovi materijala
Nabavna vrednost prodate trgovake robe 511.492 1.000.000 195,51
Trokovi ostalog materijala (reijskog) 1.530.809 1.810.000 118,24
Trokovi goriva 659.498 880.000 133,43
Ukupno trokovi materijala 2.190.307 2.690.000 122,81
Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi
Trokovi zarada bruto 32.037.415 33.624.748 104,95
Trokovi doprinosa na teret poslodavca 5.734.697 6.018.836 104,95
Trokovi naknada po ugovorima o delu 3.230.000 4.838.502 149,79
Trokovi naknada po autorskim ugovorima 4.170.897 4.607.880 110,47
Trokovi naknada za omladinske zadruge 116.221 250.000 215,00
Trokovi naknada za lanove Upravnog i Nadzornog odbora 4.588.572 4.750.845 103,53
Ostali lini rashodi i naknade slubena putovanja 20.505.373 24.759.842 120,74
Ukupno trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi 70.383.175 78.850.689 112,03
Trokovi amortizacije i rezervisanja 2.900.000 2.900.000 100,00
Ostali poslovni rashodi
Trokovi izrade po uinku izdavaka delatnost 12.000.000 15.457.806 128,81
Trokovi transportnih usluga i telekomunikacija 4.629.956 4.960.000 107,12
Trokovi usluga odravanja 2.254.565 2.592.000 114,97
Trokovi zakupnina 16.120.984 - -
Trokovi sajmova
Sajmovi u inostranstvu
......................
251
- Sajmovi u inostranstvu OPTI TURISTIKI SAJMOVI 46.756.961 54.864.459 117,34
(sredstva iz budeta 2010.)
(preneta sredstva iz budeta iz 2009. i 2010.) 15.237.098 22.044.459
(sredstva iz sopstvenih prihoda) 11.944.184 7.725.000
19.575.679 25.095.000
- Sajmovi u inostranstvu KONGRESNI BIRO
(sredstva iz budeta 2010. i 2011.) 12.756.179 14.360.000 112,57
(sredstva iz sopstvenih prihoda) 6.678.875 7.180.000
6.077.304 7.180.000
Sajmovi u zemlji 3.613.632 3.454.000 95,58
Ukupno trokovi sajmova 63.126.772 72.678.459 115,13
Ostale proizvodne usluge
Trokovi manifestacija u zemlji 1.326.139 90.000 6,78
Adaptacija poslovnog prostora 7.408.215 - -
Angaovanje PR agencije za promociju na ino-tritu 26.006.517 33.800.001 129,97
Oglaavanje u inostranim medijima 3.363.366 8.950.000 266,10
Oglaavanje u domaim medijima 11.636.315 21.630.000 185,88
Organizovanje studijskih putovanja novinara i turoperatora 12.173.051 13.250.000 108,84
Pokroviteljstva i podrka lokalnim TO 4.312.893 11.800.000 273,59
Promotivni materijal 941.530 2.836.000 301,21
Konferencije, radionice, internet prezentacije 11.423.205 12.967.000 113,51
Nabavka putnikog automobile 1.500.000 -
Trokovi neproizvodnih usluga 1.664.255 2.974.384 178,72
Trokovi reprezentacije 5.196.005 9.467.410 182,20
Trokovi osiguranja 370.000 370.000 100,00
Trokovi platnog prometa 1.020.402 1.050.000 102,90
Trokovi lanarina u meunarodnim asocijacijama 4.235.047 870.000 20,54
Trokovi poreza 371.093 855.000 230,40
Ostali nematerijalni trokovi 517.894 550.000 106,20
Ukupno ostali poslovni rashodi 190.098.204218.648.060 115,02
Finansijski rashodi 1.571.343 1.760.000 112,00
Ostali rashodi 437.392 450.000 102,88
Ukupno rashodi 268.091.913306.298.749 114,25
Izvor: Turistika organizacija Srbije: Program rada sa finansijskim planom za 2011, godinu (www.
srbija.travel/download/dokumenta/Praogram_rada_sa_finansijskim_planom_za_2011.godinu
februar 2012.)
......................
252
Analiza rashoda ukazuje da su:
Najvea sredstva planirana za finansiranje zarada, naknada zarada i
ostalih linih trokova (78.850.689 dinara) i nastupa na sajmovima
(72.687.459 dinara),
Najvee poveanje planirano je na pozicijama Pokroviteljstvo i podrka
lokalnim TO (index 273,59) i Promotivni materijal (index 301,21).
1. ta predstavlja budet?
2. Koje vrste budeta znate u hotelijerstvu?
3. Koje su faze obuhvaene postupkom budetiranja?
4. U fazi planiranja budeta ta je neophodno obuhvatiti?
5. U fazi kontrole budeta ta je neophodno obuhvatiti?
6. U fazi revizije budeta ta je neophodno obuhvatiti?
7. Koje se vrste budeta donose?
8. Koje su metode izrade budeta, navedite ih i objasnite?
9. Koji su najvaniji izvori prihoda turistikih organizacija u naoj zemlji?
10. Objasnite proces budetiranja na nivou lokalnih turistikih organizacija u Srbiji.
11. Objasnite osnovna obeleja procesa budetiranja u Turistikoj organizaciji Srbije.
Hales A.J.: Accounting and Financial Analisys in the Hospitality Industry, Butterworth-
Heinemann, Oxford, 2005.
Hotelsko poslovanje, materijali za seminar Edukacija zaposlenih u turizmu, Univerzitet
Singidunum - Fakultet za turistiki i hotelijerski menadment, Beograd, 2007.
Jones P.Ch.: Introduction to Financial Management, Irwin, Boston, 1992.
Meigs F.R., Meigs B.W.: Raunovodstvo: Temelj poslovnog odluivanja, Mate, Zagreb,
1999,
Nikoli D., Poslovne finansije u hotelijerstvu, Visoka hotelijerske kola, Beograd, 2009.
Orsag S.: Budetiranje kapitala-procena investicijskih projekata, Masmedia, Zagreb,
2002.
......................
253
Stanii M., predavanje na master studijama Univerziteta Singidunum 2009.
Ratkovi R. - priredio, Hotelski menadment, hrestomatija, priredio Fakultet za turi-
zam, hotelijerstvo i trgovinu, Bar, 2006.
Stanii M., Radovi N., Operativno budetiranje i kontrola sa aspekta poslovanja hotel-
skog preduzea (UDK 657.47 ; 336.148 ; 005.511:640.412), XVI Internacionalni
nauni skup SM 2011, Pali-Subotica, maj 2011.g.Strategijski menadment i
sistemi podrke odluivanju u strategijskom menadmentu ,Tema skupa: Pla-
niranje i kontrola u strategijskom upravljanju
Turistika organizacija Srbije: Program rada sa finansijskim planom za 2011, godinu
(www.srbija.travel/download/dokumenta/Praogram_rada_sa_finansijskim_pla-
nom_za_2011.godinu februar 2012.)
Zakon o turizmu, lanovi 103-109., Slubeni glasnik RS, br. 36/09
......................
254
12. BUDETiRAnJE DoGAAJA
Odrediti kakvo
je ekonomsko
okruenje
Odrediti uputstva Pripremiti Evaluirati nacrt
Indentifikovati
za budet koja nacrt budeta budeta i pri-
i predvideti
odgovaraju cilje- grupe trokova
za organizaci- premiti finalni
vima, ukljuujui oni odbor radi budet i kontrol-
i izvore prihoda
pod-budete usvajanja ne mehanizme
......................
261
Tabela 65 Osnovni budet drugi nivo (ralanjavanje rashoda)
Administracija Iznajmljivanje kancelarija Osiguranje Obavezno osiguranje
......................
262
Kao najznaajniji izvori prihoda mogu se navesti (Bowdin A.J.G., Allen J.,
str. 310):
prodaja karata, od posebne vanosti kod komercijalnih dogaaja
sponzorstva koja su najzastupljenija kod sportskih i kulturnih dogaaja
merchandising, reklamiranje i ustupanje razliitih prava, posebno su
znaajni kao izvori prihoda kod sportskih dogaaja
donacije od dravnih organa na lokalnom ili nacionalnom nivou
fondovi korporacija kao najvaniji izvor pri organizovanju razliitih
poslovnih dogaaja.
U narednoj tabeli data je detaljnija struktura moguih izvora prihoda:
......................
263
Case study 2 Organizovanje dogaaja u Srbiji
izvor: prilagoeno od strane autora prema Shone A., Perry B., Successful Event Management,
2nd edi. london, Thomson learning, 2004., str. 107.
12.1.7. Izvetavanje
Ve je naglaeno da je osnovna funkcija budeta kontrolna on je ivi
dokument koji omoguava stalno poreenje planiranih i ostvarenih prihoda,
oekivanih i ostvarenih trokova tokom samog procesa planiranja i pripreme
dogaaja. Za menadere je od vitalnog znaaja praenje kljunih pokazatelja i
izvetavanje o najbitnijim indikatorima koje se esto prezentira i organizacionom
odboru sa predlogom mera.
Po pravilu se organizatori suoavaju sa neplaniranim porastom trokova.
Do potrebe za rebalansom budeta moe doi i zbog neoekivanih dogaaja u
okruenju, a esto male promene u delovanju eksternih faktora, mogu dovesti
do znaajnih promena u domenu finansija. Tekoe mogu nastati i zbog pro-
blema sa kojima se suoavaju pojedini dobavljai. Npr. u sluaju bankrotiranja
nekog od kljunih dobavljaa, organizator dogaaja se suoava sa ozbiljnim
problemom. Po nepisanom pravilu kod projektnog menadmenta, to je krai
period do realizacije samog dogaaja, to je skuplje izvriti bilo kakvu promenu.
(Bodwin AJ.G., str. 312) 60
Nakon realizacije samog dogaaja, po pravilu se izrauje raun dobitka (ili
gubitka), a u uslovima idealnog planiranja on moe biti identian sa budetom.
......................
267
13. kAPiTAlno BUDETiRAnJE
Bitno obeleje statikih ili tradicionalnih metoda koje se koriste u oceni inve-
sticionih projekata je da ne uzimaju u obzir faktor vreme. To im daje odreene
prednosti jer se radi o metodama koje su jednostavne za primenu, ali predstav-
lja i ozbiljan nedostatak. Kod primene statikih metoda moe se govoriti na
izvestan nain i o nerealnom ocenjivanju alternativnih investicionih projekata
jer se zanemarivanjem vremenskog faktora ne uzima u obzir ni injenica da se
investicije odnose na budunost i da efekte daju u duem vremenskom periodu.
Relativno visoka zastupljenost ovih metoda u praksi posledica je injenice da
pruaju mogunost brze evaluacije investicionih projekata, ali da pri tom treba
imati u vidu njihovu nedovoljnu pouzdanost za ocenu isplativosti investicionih
......................
271
ulaganja. Stoga je poeljno da se koriste kao dopunske metode i uz potrebne
korekcije.
U statike ili tradicionalne metode spadaju (Krasulja D., Ivaniivi M., str.
315):
period povraaja i
raunovodstvena stopa prinosa.
P = I / NT
pri emu je:
P period povraaja; I inicijalno kapitalno ulaganje (izdatak); NT novani tok.
......................
272
Za realizaciju investicionog projekta u jednom hotelskom preduzeu potreban
je inicijalni kapitalni izdatak od 2.400.000 dinara, a pretpostavlja se da e go-
dinji anuitetni novani tok iznositi 600.000 dinara. Period povraaja se moe
izraunati na sledei nain:
P = I / NT = 240000 / 60000 = 4
U datom primeru je period povraaja inicijalnog kapitala 4 godine.
Primer izraunavanja perioda povraaja kod neujednaenog novanog toka
je neto sloeniji. Postupak se zasniva na oduzimanju godinjih neto novanih
tokova od dugoronog ulaganja sve dok se ostatak ne izjednai sa nulom, to
znai da je zapravo tako do kraja pokriveno inicijalno kapitalno ulaganje. Pe-
riod povraaja u ovom sluaju je vremenski period (n) u kome se suma novanih
tokova (suma NT) izjednaava sa ukupnim ulaganjima (I) to se moe izraziti
i putem formule (Vukadinovi, str. 122):
N
I = NT1
t =1
......................
274
10000 + 15000 + 20000 + 25000 70000
Prosean neto dobitak = = =17500
4 4
250000
Proseano incijelno ulaganje u investicioni prijekat = =125000
2
17500
Raunovodstvena stopa prinosa = x 100 =14 %
125000
Za izraz (1 + i)n se u literaturi koristi naziv kamatni faktor ili faktor kapita-
lizacije i koristi se za izraunavanje budue vrednosti uloga.
U narednoj tabeli dat je primer budue vrednosti jedne hiljade dinara koji
su oroeni pri godinjim kamatnoj stopi od 10% na period od 1 do 5 godina.
Vn 1
Vs = = Vn x = Vn x df
(1+i)n (1+i)n
......................
278
Primer 29 Izraunavanja sadanje vrednosti na osnovu diskontnog faktora
200000
Vs = = Vn x df = 200000 x 0,7513 = 150260
(1+i)n
Budui novani tokovi se mogu izraunati ili pronai u diskontnim tablicama. Vide-
e se da sadanja vrednost svake novane jedinice koja e se isplatiti za 1, 2, 3, 4
i 5 godina iznosi za prvu godinu 0,9091 NJ, za drugu 0,8264NJ, za treu 0,7513NJ,
za etvrtu 0,6830NJ, za petu 0,6209NJ (u EXELU je data formula koju emo kasnije
kroz primer objasniti). Te se vrednosti dobiju iz izraza: sadanja vrednost = 1/(1
+i)n, uz diskontiranje za n godina po stopi i, n poprima vrednosti 1, 2,3,4 ili 5, a i=
10%, odnosno 0,1
NSV = SV I,
pri emu je NSV neto sadanja vrednost, SV sadanja vrednost, a I inicijalno kapitalno
ulaganje.
62 U stranoj literaturi neto sadanja vrednost se oznaava sa NPV (net present value)
......................
279
Verzija na engleskom jeziku:
gdje je NPV neto sadanja vrednost, PVNCF je sadanja vrednost neto novanih tokova, a
NINV su neto investicije.63
PRIMER: U etvrtom redu Tabele 69 procenjen je projekt koji zahteva poetni izda-
tak od 80.000 EU (novani odlivi imaju negativan predznak). Novani tokovi za koje
se predvia da e koristiti preduzeu (ulazni tokovi su pozitivni) prikazani su u go-
dinjim intervalima, poevi sa 40.000 EU po isteku godine dana. Oni bi bili iskazani
u realnim jedinicama (usklaenima, tako da se eliminie delovanje inflacije) jer se
trokovi kapitala obino iskazuju u realnim jedinicama. Ovo preduzee trai povrat
od 10 % povrh inflacije, tako da je ova diskontna stopa odgovarajua.
Na osnovu podataka iz tabele moemo videti da je sadanja vrednost iznosa od
40.000 EU, predvianoga za godinu dana, posledica diskontovanja priliva za prvu
godinu i bie 40.000 x 0,9091 EU, to iznosi 36.364 EU. Ukupni NTn odnosno PVNCF
iznosi 193.922 EU, a dobija se sabiranjem 36.364 EU, 39.669,42 EU itd. tom broju.
Zatim se oduzme iznos investicija I odnosno NINV (80.000 EU), kako bi ostao prihvat-
ljivi NSV (NPV), u iznosu od 113.921 EU. Preostale podatke iz Tabele 69 razmotrie
se u daljem u tekstu. Glavna korist izvetaja o novanim tokovima jeste da korisnik
dobija prilino detaljnu sliku poslovnih, investicionih i finansijskih transakcija kom-
panije koje ukljuuju novac (James C., str. 215).
Gde je: NSV - neto sadanja vrednost(NPV); NTn - neto godinji novani tokovi; I - inicijalni
kapitalni izdatak; i - cena kapitala (kamata); n ekonomski vek trajanja projekta
Mnogi turistiki projekti, naroito oni koji ukljuuju hotele, imae oekivani
vek trajanja koji se protee na 10,20 ili vie godina ali princip je isti. Kada se radi
o duim vremenskim razdobljima, potrebno je uoiti potrebu za povremenim
injekcijama kapitala za zamenu ili za obnovu. One e, meutim, jednostavno
smanjiti neto priliv u godinama kada se pojave te se lako ubace u proceduru
procenjivanja. Projekte s pozitivnim NSV (NPV) trebalo bi prihvatiti, a one s
negativnim NSV (NPV) odbiti. Pri diskontovanju po stopi povrata koju predu-
zee trai (a koja je jednaka njegovim trokovima kapitala), nulti NSV (NPV)
sugerie se da investitori nee biti na gubitku ako prihvate projekt, iako nee
poveati svoje bogatstvo. U tom bi sluaju njima bilo svejedno hoe li ga pri-
hvatiti ili odbiti (indiferentnost) i takav projekat je prihvatljiv ukoliko je hotelu
neophodna dodatna ponuda koja se obezbeuje projektom.
......................
281
NSV > 0 projekat je prihvatljiv
NSV = 0 indiferentnost
NSV< 0 projekat nije prihvatljiv
R R R R R
C = 1 1 + 2 2 + 3 3 + 4 4 + ... + n n
(1 + i) (1 + i) (1 + i) (1 + i) (1 + i)
odnosno
n Rt
C=
t =1 (1 + i)
t
Gde je: C - inicijalni kapitalni izdatak; Rt - neto godinji novani tok; i - interna stopa prinosa;
t - period kroz koji se vri diskontovanje novanih tokova; n - Ekonomski vek trajanja investici-
onog projekta
Interna stopa prinosa predstavlja onu diskontnu stopu pri kojoj je kriteri-
jum neto sadanje vrednosti jednak nuli i moe se predstaviti na sledei nain
(Vukadinovi P., str.113-114).
n
= NPk a=
NSV k 0
t =1
1
ak =
(1 + i)k
NSV - neto sadanja vrednost; NPk - neto novani priliv (razlika novanog priliva i novanog
odliva na projektu); a - diskontni faktor
Hotel ima sedam novih turistikih projekata koje je potrebno proceniti (Tabela
70). Izraunavanje NPV-a prikazano u tabeli zahtevalo bi punu procenu novanih
tokova predvianih u ovom sluaju; na primer, projekt C je u potpunosti prikazan
u proraunskoj tabeli koji se javlja u Tabeli 69. Ako pretpostavimo: (1) da poetni
izdaci predstavljaju jedini izlazni novani tok za svaki novi turistiki projekt, (2) da
projekti ne iskljuuju jedan drugog i (3) da novani tokovi projekata nisu meu-
sobno zavisni, tada:
- moemo rangirati projekte po stepenu poeljnosti, a prema indeksu profitabilnosti;
- ako hotel ima ogranieni proraun kapitala od 520.000 EU, tada moemo odrediti
koje bi nove turistike projekte trebalo odabrati.
......................
284
Kako to pokazuje Tabela 70, kolona rangiranje projekta trebali bi prihvatiti C,A.B,
G i E. Za to su potrebni poetni izdaci od 510.000 EU, to je manje od 520.000 EU
koji su na raspolaganju. Da bismo proverili koliko je ovo jasno, potrebno je izvesti
sledeu modifikaciju:
Podaci za projekt D su sledei: poetni izdaci: 100.000 EU; . NPV: 75.000 EU., za
projekat E poetni izdaci su 250.000 a NPV 130.000 i za projekat F poetni izdaci
80.000 a NPV 50.000. Sada tangirajte projekte koristei se novim indeksima profi-
tabilnosti i odaberite one koje ete prihvatiti. (Odgovor - C,A,B,G,D,F)
Iako smo dali formule za diskontovanje, izraunavanje NPV i IRR, koje se rade pre-
ko tablica ili po sistemu korak po korak, u praksi je mnogo jednostavnije koristi-
ti kompjuterske programe. Finansijske funkcije za NPV i IRR postoje u LOTUSU
1-2-3,QUATTRO-PRO i u EXELU. Zato emo ovde objasniti postupak izraunavanja
u Exelu. Kod EXELA u izabrano polje gde elimo imati rezultat (1) unesemo =,(2)
u opadajuem meniju otvorimo Insert i izaberemo Function Fx,(3) u meniju or
select a category izaberemo Financijal i u meniju select funcion izaberemo NPV
i kliknemo na OK, (4) kad nam se otvorio novi meni u polju rate unesemo zadatu
diskontnu stopu 10%-odnosno unesemo 0,1, u polje value 1 unesemo sve vrednosti
priliva novca po godinama(od polja B4 do F4), zatim stavimo zatvorenu zagradu iza
F4, napiemo + i kliknemo na polje A4 i kliknemo na OK. Moe da se desi da Exel
upozorava da je u formuli napravljena greka. Dovoljno je samo kliknuti na OK i
dobija se rezultat. Ceo ovaj postupak se moe izvesti tako da kad smo doli do take
(4), umesto unoenja u polja dovoljno je da unesemo formulu na prikazu glavnog
menija Exela u polje Fx =NPV(0,1;B4:F4)+A4
Slian je i postupak kod izraunavanja IRR. Isti je redosled za taku (1) i (2) kao i kod
NPV. Kod take (3) oznaimo IRR i kliknemo na OK, (4) u otvorenu paletu u polje
values unesemo vrednosti od A4 do F4 i kliknemo na OK. Ovaj postupak takoe
moemo uraditi i na drugi nain. Ponovimo take (1),(2) i (3) i kod (4) take unese-
mo formulu na prikazu glavnog menija Exela u polje Fx =IRR(A4:F4).
Index profitabilnosti izraunavamo tako to u polje I4 unesemo = G4/-A4 i pokazae
se 0,42.
......................
285
1. ta je budetiranje kapitala?
2. Koje su osnovne komponente u kapitalnom budetiranju?
3. Koja obeleja moraju imati kapitalni izdaci?
4. Polazei od cilja koji predstavlja kapitalni izdaci mogu biti namenjeni?
5. Objasnite metod povraaja u oceni investicionih projekata i kako se izraunava,
napiite formulu?
6. Uradite zadatak: Inicijalno ulaganje potrebno za realizaciju investicionog projekta
iznosi 1.000.000 evra. U 1. godini povraaj 600.000 evra, u 2. godini 200.000 evra,
u 3. godini 100.000 evra, u 4. godini 100.000 evra, u 5. godini 160.000 evra i u 6.
godini 200.000 evra. Izraunajte period povraaja inicijalnog ulaganja
7. Kako se izraunava raunovodstvena stopa prinosa, napiite formulu mi prove-
bajte izraunavanje na bazi primera datog u knjizi?
8. Objasnite ta je su to diskontinuirani novani tokovi i napiite formulu za izrau-
navanje.
9. ta je to diskontni faktor, napiite formulu?
10. Objasnite metod neto sadanje vrednosti i napiite formulu?
11. Objasnite internu stopu prinosa i napiite formulu?
12. Znate li ta je to racionalizacija kapitala?
13. Na bazi primera u knjizi provebajte izraunavanje NSV i IRR tako to e te pred-
loiti program rekonstrukcije hotela u vrednosti od 1.000.000 EUR-a, stime da
postoje programi A, B i C. Program A iziskuje ulaganje u sobe od 600.000 EUR-
a, program B u welnes centar od 400.000 i program C u restoran od 300.000.
Kamatna stopa je 10%, potrebni period povraaja je 5 godina. Sobe u ukupnom
prihodu uestvuju sa 60%, welnes centar sa 10% i restoran sa 30%. Oekuje se priliv
novanih sredstava hotela u 1. god. 100.000 EUR-a, u drugoj 200.000 EUR-a, u
treoj 250.000 EUR-a, u etvrtoj 300.000 EUR-a i u petoj 200.000 EUR-a. Prvo
izraunajte NSV za investiciono ulaganje u sobe, a onda na bazi racionalizacije
kapitala kojem im projektima treba dati prioritet.
Marketing plan predstavlja jedan od najvanijih delova biznis plana koji sadri
plan aktivnosti na stvaranju i isporuci proizvoda i usluga u skladu sa potreba-
ma potroaa. U okviru kompletnog biznis plana, na osnovu marketing plana
dobijaju se podaci koji se koriste za izradu finansijskog plana i to za planiranje
ukupnog prihoda i osnovnih kategorija trokova. Na osnovu marketing plana:
(Paunovi B., Zipovski D., str. 101)
Utvruju se zahtevi i potrebe potroaa na osnovu istraivanja trita,
Odreuju se ciljni segmenti potroaa,
Utvruju se konkurentske prednosti i na osnovu njih definiu i odre-
ene marketing strategije
Vri se izbor optimalne kombinacije instrumenta marketing mixa, a u
skladu sa potrebama i zahtevima potroaa.
Marketing plan sadri plan prodaje i plan nabavke.
Plan prodaje treba da prui odgovor na pitanje - koliki e biti obim prodaje
proizvoda i usluga po odgovarajuim cenama i da li se na osnovu toga moe
obezbediti profitabilno poslovanje preduzea. Na osnovu planiranog obima
prodaje u okviru finansijskog plana utvruje se ukupan prihod preduzea. Uo-
biajeno je da plan prodaje sadri: (Paunovi B., Zipovski D., str. 104)
Analizu trita (definisanje ciljnog trita i asortimana proizvoda i
usluga, procena tranje)
Analizu i procenu konkurencije
Analizu i procenu instrumenata marketing mixa i
Projekciju plasmana prodaje.
Po pravilu plan prodaje sadri SWOT analizu. Korienjem ove metode
kvalitativne analize identifikuju se snage i slabosti preduzea, odnosno interni
faktori, kao i anse i pretnje koje su rezultat dejstva eksternih faktora iz okruenja.
U analizi trita treba poi od definisanja budue ponude preduzea, odnosno
asortimana proizvoda i usluga koje e se ponuditi na tritu. Pri oceni buduih
......................
292
tendencija neophodno je poi od predvianja vezanih za samu delatnost u kojoj
posluje preduzee. Takve informacije mogu biti opredeljujue za budue po-
slovanje jer se pojedine delatnosti mogu nai u fazi zrelosti, pa i opadanja zbog
ugroenosti klasinih modela poslovanja. Tipian primer na tritu putovanja i
turizma moe biti prodaja avio karata kao klasian posredniki posao u turisti-
kim agencijama. Ekspanzija interneta dovela je do bitnih promena u kanalima
prodaje avio-karata i do ugroavanja ovog dela prihoda turistikih agencija.
Bitno obeleje turistike tranje savremenih turista predstavlja i izrazita
heterogenost, tako da je neophodno na osnovu strategije segmentacije trita
izvriti podelu trita na homogene grupe polazei od demografskih, geograf-
skih, psiholokih i drugih kriterijuma. Preduzee mora definisati i ciljne trine
segmente ije e turistike potrebe imati u vidu pri odreivanju obeleja svojih
proizvoda i pri izboru instrumenata marketing mixa.
U ovoj fazi, osnovni cilj preduzea je da predvidi ukupan nivo tranje za
proizvodom ili uslugom na ciljnom tritu i to za period koji je obuhvaen
projektom, kao i da odredi svoje trino uee imajui u vidu postojeu, ali i
novu konkurenciju. Ovo predstavlja jedan od najsloenijih zadataka, pri emu
se mogu koristiti sekundarni izvori informacija (interni koji postoje u samom
preduzeu i eksterni, prikupljeni od strane razliitih institucija i javno objavljeni).
Po pravilu, polazi se od prikupljanja podataka koji ve postoje, pa se na osnovu
toga utvruje potreba za informacijama iz primarnih izvora i definie potreba
za istraivanjem na terenu ili filed research. Na turistikom tritu esto se
istraivanje trita vri metodom anketiranja pri emu je od sutinske vanosti
pitanje reprezentativnosti uzoraka jer moe dovesti do pogrenih zakljuaka i
greaka u predvianju kretanja tranje u buduem periodu. Pri oceni prikupljenih
podataka, preduzee mora polaziti od faktora koji se nazivaju relevantni faktori
tranje, a oni zapravo predstavljaju najvanije podsticajne ili ograniavajue
faktore u kretanju tranje u narednom periodu. Kada se radi o turistikim pro-
izvodima, kao grupe relevantnih faktora tranje mogu se izdvojiti:
Ekonomski faktori, meu kojima je najvaniji pokazatelj visina neto
plata, ali treba imati u vidu i mogunosti kreditiranja turistike potronje
od strane poslovnih banaka;
Demografski faktori, kao to su broj stanovnika, starosna struktura,
veliina porodice, udeo gradskog stanovnitva;
Regulatorni faktori koji su rezultat propisa ili mera kojima drava utie
na nain obavljanja odreene delatnosti (npr. fiskalna optereenja poje-
dinih proizvoda ili definisanje standarda u obavljanje akih ekskurzija);
Psiholoki faktori mogu imati veoma znaajno dejstvo u zavisnosti od
stila ivota buduih potroaa. U turizmu pojedini proizvodi imaju
......................
293
obeleja statusnih simbola (ekskluzivna putovanja ili usluge hotela
najviih kategorija) i o tome treba voditi rauna pri predvianju tranje,
ali posebno pri diferenciranju takvih proizvoda i kreiranju dodatne
vrednosti za potroae.
U marketing planu je potrebno na osnovu analize korienih instrumenata
marketing mixa u prethodnom i sadanjem periodu, kao i na osnovu analize
marketinkih aktivnosti konkurencije, dati i plan budueg korienja instru-
menata kao to su promocija, distribucija i cena. U planu za naredni period treba
pre svega poi od oekivanih promena relevantnih faktora tranje, a rezultat bi
trebalo da bude optimalna kombinacija navedenih instrumenata.
Analiza konkurencije predstavlja posebno znaajan deo u planu prodaje pre-
duzea i potrebno je na osnovu analize sadanjeg stanja ponude projektovati
budue odnose na tritu. Takvo predvianje skopano je sa velikim stepenom
neizvesnosti posebno zbog injenice da se uvek moe oekivati ulazak novih
konkurenata na trite u periodu za koji se vri projektovanje. Ova analiza se
zasniva i na sagledavanju najvanijih faktora ije se delovanje moe oekivati u
buduem periodu, kao to su ulazne barijere za ulazak u granu, procesi vertikalne
i horizontalne integracije, intenziviranje procesa globalizacije i slini faktori. Kada
se radi o ulaznim barijerama, u pitanju je kompleksno dejstvo razliitih faktora
kao to su, potreban poetni kapital, know - how, pristupanost atraktivnih
lokacija, izgraenost potrebne infrastrukture. Znaaj ovih faktora je relativan na
turistikom tritu, to se moe ilustrovati razlikom izmeu potrebnih ulaganja
kod kapitalno intenzivnih delatnosti (veliki hotelski objekti, skijalita, marine)
i relativno malih ulaganja za otvaranje turistikih agencija ili fast food restora-
na. Globalna konkurencija je bitno obeleje turistikog trita i predvia se da
e dobiti na intenzitetu u budunosti, posebno je karakteristina za hotelsku
ponudu, restorane brze ishrane, rent-a-car, a treba je uvaavati pri planiranju
budue prodaje proizvoda i usluga.
Nakon analize svih navedenih faktora koji mogu delovati na prodaju pre-
duzea u narednom periodu, neophodno je dati projekciju mogueg plasmana
proizvoda i uobiajeno je da se plasman iskazuje u naturalnim koliinama.
Takoe se projektuju i prosene neto cene to daje elemente za izraunavanje
ukupnog prihoda.
Plan nabavke - obuhvata plan obezbeenja najvanijih sirovina i repromate-
rijala, pri emu se moraju imati u vidu specifinosti svake delatnosti, a posebno
limitirajui faktori koji mogu u narednom periodu ugroziti realizaciju planiranog
obima prodaje proizvoda. Planom nabavke obuhvataju se vaniji materijalni
inputi u zavisnosti od tehnolokih karakteristika konkretne delatnosti, kao
to su energenti (nafta ili drugi energenti) ili poljoprivredno - prehrambeni
......................
294
proizvodi kod restorana i vri se definisanje i klasifikacija osnovnih inputa. Za
vanije inpute neophodno je kvantificirati potrebne koliine u vremenu za koji
se radi projekat. U analizi se polazi od postojeih i potencijalnih dobavljaa i
oekivane ponude u narednom periodu, prognoze nabavnih cena, ali i uslova
nabavke. Na osnovu plana nabavke odreuju se i osnovni trokovi koji ulaze u
rashodnu stranu bilansa uspeha.
Polazi se od mogunosti nabavke domaih proizvoaa, ali kada je to po-
trebno projektuje se i obezbeenje neophodnih materijala iz uvoza. Osim rizika
koji mogu biti posledica mogueg odsustva kontinuiteta u snabdevanju trita,
znaajan izvor rizika predstavlja i kretanje cena najvanijih inputa na svetskom
tritu. Dobar primer predstavlja cena nafte i naftnih derivata iji su skokovi do-
vodili do znaajnog poskupljenja avio-arter prevoza i dramatinog ugroavanja
poslovanja turoperatora orijentisanih na avio-arter aranmane. Poskupljenje
cene energije uticalo je i na zatvaranje velikog broja hotelskih objekata tokom
zimskih meseci na podruju Mediterana.
Kao deo biznis plana, finansijski plan predstavlja dokument koji sadri kvan-
titativne pokazatelje i na osnovu njega se donosi konana odluka o isplativosti
ili neisplativosti ulaganja u odreeni projekat. Zadatak finansijskog plana je da
smanji rizik pri donoenju investicionih odluka jer obezbeuje verodostojne
ocene koje su potrebne za donoenje takvih odluka.
Prvi korak u izradi finansijskog plana predstavlja utvrivanje strukture i
dinamike investicionih ili kapitalnih ulaganja, zapravo ulaganja sredstava od
kojih treba oekivati efekte u duem vremenskom periodu. Potrebno je odvojeno
iskazati ulaganja u stalnu imovinu i ulaganja u trajna obrtna sredstva. (Paunovi
B., Zipovski D., str. 169)
Ulaganjem u stalnu imovinu obuhvaena su sva ulaganja u osnovna sredstva
kao i nematerijalna ulaganja, kao to su koncesije, patenti i licence. Osnovna
sredstva se javljaju u materijalnom obliku, a preduzee ih koristi za obavljanje
svoje poslovne aktivnosti u periodu duem od godinu dana. U biznis planu se
ova sredstva razvrstavaju po grupama kao to su objekti, oprema, saobraajnice,
zemljite, transportna sredstva, raunarska i kancelarijska oprema i iskazuje se i
vrednost ulaganja. Pri utvrivanju nabavne vrednosti ulaganja posebno bi trebalo
imati u vidu da je potrebno pored fakturne vrednosti dobavljaa ukljuiti i zavisne
trokove nabavke, kao i trokove dovoenja u stanje funkcionalne pripravnosti
(npr. trokove montae opreme). Takvi dodatni trokovi mogu biti posebno
veliki kod izgradnje objekata jer sadre i izdatke za pribavljanje lokacije i dobijanje
......................
295
graevinske dozvole, ureenje graevinskog zemljita, izradu projektne dokumen-
tacije, izdatke za dobijanje dozvole za prikljuke na vodovodnu, kanalizacionu,
elektro i PTT mreu, daljinske sisteme grejanja itd. Potrebno je takoe odrediti i
rok trajanja osnovnih sredstava jer se na osnovu toga odreuju stope amortizacije.
Trajna obrtna sredstva predstavljaju deo investicionih ulaganja i javljaju se
kao razlika izmeu poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava i izvora obrtnih
sredstava. Poslovanjem uslovljena obrtna sredstva se mogu definisati kao pro-
sena obrtna sredstva koja su vezana u preduzeu tokom veka trajanja projekta,
a sastoje se od prosenog nivoa zaliha, prosenog nivoa potraivanja od kupaca
i vezane gotovine. Izvori obrtnih sredstava odnose se na proseni deo obaveza
koje preduzee odloeno plaa tokom godine tako da je u poziciji da umanji
iznos potrebnih obrtnih sredstava. Tu spadaju proseni nivo obaveza prema
dobavljaima i proseni nivo obaveza po osnovu plata. (Paunovi B., Zipovski
D., str. 178)
Vrednosno odreivanje ulaganja u trajna obrtna sredstva predstavlja komplek-
san zadatak i mora se poi od analize pojedinih delova poslovanjem uslovljenih
obrtnih sredstava i odgovarajuih izvora i izraunavanje se vri po obrascu:
Prema usvojenoj metodologiji, 360 predstavlja broj dana u godini, dok se broj
dana vezivanja posmatra kao proseno vezivanje za proces reprodukcije pojedi-
nih delova poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava i izvora obrtnih sredstva.
Pri izraunavanju godinjih potreba za trajnim obrtnim sredstvima preduzee
polazi od prosenog nivoa zaliha. Uobiajeno je da se posebno posmatraju zali-
he sirovina, repromaterijala i ambalae, zalihe nedovrene proizvodnje i zalihe
gotovih proizvoda. Imajui u vidu specifinost uslunih delatnosti u turizmu
i hotelijerstvu, zalihe nedovrene proizvodnje ili gotovih proizvoda nemaju
gotovo nikakav znaaj, tako da e analiza biti usmerena na zalihe sirovina,
repromaterijala i ambalae. Za preduzee je potrebno da poe od definisanja
optimalnog nivoa zaliha koji predstavlja nivo zaliha potreban za redovan tok
procesa proizvodnje i pruanja usluga uz najnie trokove. Optimalne zalihe se
mogu iskazati na sledei nain:
U svrhu analize osnovnih principa izrade biznis plana, u ovom delu rada
je prezentiran relativno jednostavan primer osnivanja nove turistike agencije
bez kreditnog zaduenja, imajui u vidu da po pravilu i nisu potrebna znaajna
finansijska sredstva za osnivanje agencije.
......................
299
Tabela 71 Primer izrade biznis plana turistike agencije Etno travel iz Beograda
B. Misija
Misija agencije Etnotravel je da se pozicionira na tritu Vojvodine i Beo-
grada sa ponudom novih proizvoda iz domena ruralnog turizma, a na osnovu
zadovoljavanja potreba razliitih segmenata potroaa.
......................
300
C. Ciljevi za 2012. godinu
1. Osnivanje nove agencije;
2. Formiranje novih proizvoda i razvoj marketing aktivnosti;
3. Ostvarivanje, proirivanje i jaanje poslovnih odnosa sa kolama i dru-
gim prioritetnim segmentima;
4. Poveanje prodaje.
Tabela 73 Finansiranje
R.b. Ulaganja: u evrima
1. Sopstvena sredstva 17.900
2. Pozajmljena sredstva
Ukupno: 17.900
E. LOKACIJA PREDUZEA
Sedite preduzea e biti u ul. Glavnoj br. 5 u poslovnom prostoru veliine 32
m . Poslovni prostor je u vlasnitvu preduzea NOVI DANI iz Paneva sa kojim
2
G. INVESTICIONA ULAGANJA
Poslovna sredstva
Osnovna sredstva
Za obavljanje planirane delatnosti, pored ve postojeih uslova koje
poseduje poslovni prostor, neophodna su i osnovna sredstva za rad,
i to po specifikaciji sa cenom kotanja od 6.900 evra, kao i potrebni
radovi na adaptaciji prostora od 1.000 evra.
Obrtna sredstva
Obrtna sredstva preduzea su u iznosu od 10.000 EUR deponovana
na posebnom raunu kod Banke Intesa.
H. MARKETING PLAN
Istraivanjem trita na podruju grada Paneva i Beograda, pa i sagleda-
vanjem ukupnog trita Srbije, dolo se do zakljuka da je ponuda ruralnog
turizma Srbije veoma malo zastupljena u turistikim agencijama. Na osnovu
analize trita, identifikovana su tri osnovna trina segmenta:
uenici osnovnih kola usmereni ka razliitim vidovima kolskog tu-
rizma,
turisti zainteresovani za grupna putovanja u oblast ruralnog turizma
(najee su tzv. ture)
individualni turisti zainteresovani za boravak u ruralnom podruju.
kolski turizam - Kada su u pitanju uenici osnovnih kola kao izvor turistike
tranje, planirano je da se na trite izae sa precizno uraenim programom
putovanja, pri emu bi u prvom planu pri kreiranju programa bila edukativna
komponenta, odnosno potreba da aci steknu znanja o seoskim domainstvima
i nainu ivota na selu. U ponudu bi bili ukljueni dnevni i viednevni progra-
mi, a sa posebnom panjom bi se vrio izbor prevoznih kapaciteta autobusa.
Posebno bi se kreirali programi za due boravke tokom letnjih i zimskih ras-
pusta. Ako su u pitanju viednevni programi, odabrani smetajni kapaciteti u
potpunosti odgovaraju potrebama uenika. U samoj realizaciji programa bie
......................
304
angaovani turistiki pratioci sa licencom, ali je posebno vano da se ukljue i
seoski domaini koji bi pruili autentinu priu o ivotu na selu.
Obrada trita e biti zasnovana na direktnom marketingu, odnosno planira
se da kreirani programi budu marketinki predstavljeni putem prezentacija koje
e biti organizovane u svim zainteresovanim kolskim ustanovama prvenstveno
na podruju Paneva i Kovina, a postepeno bi se vrila obrada trita u Beogradu
koje se procenjuje kao potencijalno veoma znaajno.
Ture u ruralnim podrujima - Kada se radi o grupnim putovanjima u ruralna
podruja, formirani programi bi se prvenstveno oslanjali na posete manifestacija-
ma. U Srbiji se godinje odrava preko 1000 takvih manifestacija, meu kojima
je najpopularnija Gua, ali veliku privlanost za posetioce imaju i mnoge druge
manifestacije sa dugom tradicijom kao to su Kosidba na Rajcu, obanski dani
u Kosjeriu i druge. Po pravilu bi se formirali vikend programi (trodnevni aran-
mani) na bazi autobuskog prevoza i smetaja u objektima u ruralnom podruju.
Pored toga, formirale bi se i tzv. vinske ture, jer se radi o proizvodu koji je
ve prisutan na domaem tritu. Programi sa takvim sadrajima ve se nalaze u
ponudi nekoliko turistikih agencija, ali rastua ponuda novih vinskih podruma i
kvalitetnih restorana sa tradicionalnim jelima, prua mogunost za ukljuivanjem
novih ruralnih podruja koja do sada nisu bila otkrivena.
Planirano je da se trite upozna sa novom ponudom putem Interneta i web
stranice na kojoj e biti detaljno predstavljeni svi programi putovanja. Poto
je ciljno trite prvenstveno vezano za podruje Paneva i Kovina, planirana
je i promotivna kampanja na lokalnim televizijskim stanicama. Pored toga, u
promotivnim aktivnostima poseban znaaj bi imali i razliiti vidovi unapreenja
prodaje koji bi se realizovali pri uspostavljanju saradnje sa udruenjima pen-
zionera, sindikalnim organizacijama ili zaposlenim u pojedinim preduzeima.
Individualna putovanja u ruralna podruja - Tranja za uslugama u oblasti
seoskog turizma po pravilu ima individualni karakter jer dominiraju putovanja
na blie destinacije i krai boravci. Procenjuje se da, i pored toga, postoje dodat-
ne usluge koje bi mogla da ponudi turistika agencija. Iako postoji mogunost
individualne rezervacije preko specijalizovanih sajtova (npr. www.selo.co.rs),
injenica je da nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi se stekla kompletna
slika o ponudi. Turistika agencija tu moe odigrati znaajnu ulogu na osnovu
rezervacije uz garantovanje odreene kategorije smetaja i ukupnog kvaliteta
usluga na konkretnom ruralnom podruju. Takoe, agencija moe pruiti dra-
gocenu pomo i pri realizaciji putovanja za turiste koji koriste sopstveni prevoz
zahvaljujui detaljnim uputstvima i izraenim mapama podruja. To olakava
snalaenje turistima, posebno kada se ima u vidu nivo saobraajne i turisti-
ke signalizacije u Srbiji koji je posebno nizak u veini ruralnih podruja. Na
......................
305
osnovu toga postii e se visok stepen lojalnosti potroaa i obezbediti rastui
broj klijenata. Ocenjuje se da izdaan segment za putovanja u planinska ruralna
podruja Srbije postoji na tritu Vojvodine.
Pri uvoenju proizvoda individualna putovanja u ruralna podruja - na
trite planirana je ista promotivna kampanja kao i kada se radi o grupnim
putovanjima, dok bi u kasnijim fazama vei znaaj bio dat razliitim vidovima
direktnog marketinga.
J. FINANSIJSKI PLAN
Cilj osnivanja preduzea i bavljenja delatnou turistikih agencija je ostvari-
vanje profita.
Prihod u
R.b. Ukupan prihod od usluga po segmentima Promet u EUR
EUR
1. Prihod od kolskog turizma 200.000 30.000
2. Prihod od grupnih putovanja 100.000 15.000
2. Prihod od individualnog turizma 50.000 5.000
3. Prihod od fakultativnih izleta 20.000 10.000
4. Prihod od prodaje autobuskih i eleznikih karata 20.000 2.000
5. Prihod od prodaje osiguranja 15.000 1.500
UKUPNO 405.000 63.500
......................
308
Tabela 81 Planirani fiksni trokovi u prvoj godini poslovanja
R.b. Fiksni trokovi na nivou godine Iznos u EUR
1. Bruto plate zaposlenih 30.600
2. Zakup poslovnog prostora 3.000
3. Struja,voda 500
4. Grejanje 600
5. Trokovi telefona 3.500
6. Potarina 100
7. Kancelarijski materijal 1.300
8. Odravanje i popravke 300
9. Osiguranje radnika 200
10 Slubena putovanja 1.000
11. Amortizacija 1.000
12. Reprezentacija 300
13. Ostali trokovi 500
14. Trokovi promocije i izrade web sajta 2.000
15. Raunovodstvene usluge 1.500
UKUPNO 46.400
Gore generisani novani tok bie sasvim dovoljan za izmirenje svih dospelih
obaveza po svim planiranim osnovama.
Kao pokazatelj neto rentabilnosti koristi se stopa prinosa na sopstvena sredstva
koja u ovom sluaju iznosi u prvoj godini poslovanja:
14.7.5. Strategije
U ostvarivanju nae misije i postavljenih ciljeva koristiemo sledee strategije:
Generike strategije - strategija usredsreenosti na posebne segmente koja
e se sprovoditi diferenciranjem i vostvom u trokovima
Strategije razvoja
strategija penetracije proizvoda u smislu poveanja uea na tritu,
strategija razvoja proizvoda u smislu unapreenja postojeeg proizvoda
dodavanjem novih atributa proizvodu, inovacijom - u smislu renovi-
ranja celokupnog hotelsko - ugostiteljskog prostora i obogaivanja i
ureenja eksternog prostor,
strategija razvoja trita u pravcu izlaska na nova trita i podsticanje
novih segmenata trita.
Polazna osnova ovog Plana je proirenje i unapreenje ugostiteljske delatnosti
u Gui u smislu izgradnje smetajnih jedinica u skladu sa strategijom razvoja
Gue. Naime postojei smetajni kapaciteti pokazali su se nedovoljnim za bri
razvoj turizma - posebno etnoturizma. Sve vie je zainteresovanih posetilaca -
......................
312
turista kulturnih i drugih manifestacija koji bi provodili svoje slobodno vreme
u Gui.
U pravcu sprovoenja ovih strategija (posebno strategije razvoja proizvoda)
uloie se znaajna finansijska sredstva i izvriti renoviranje postojeeg objekta
po dinamici koju dajemo u narednim izlaganjima
......................
313
Tabela 86 Identifikacioni podaci:
Podnosilac zahteva: Milan Milojkovi - vlasnik
JMBG: 2509956783211
Godina osnivanja agencije: 2008 god.
Adresa: Beograd,Vojvode Putnika 120
Telefon: 063/220-888
Osnovna delatnost: Poljoprivredno gazdinstvo
Osoba za kontakt: Milan Milojkovi
Vrsta i struktura vlasnitva Privatno 100 %.
MENADMENT TIM
Glavni menader: Milan Milojkovi roen 25.09.1956. godine u Gui.
Ima srednje struno obrazovanje (zavrenu srednju tehniku kolu
za genetiku i oplemenjivanje bilja) i veliko iskustvo u ugostiteljskoj
delatnosti. Vlasnik je samostalne trgovinske i ugostiteljske radnje u
Beogradu. Oenjen je i ima dvoje dece.
Budui planovi: Angaovanje po Ugovoru o radu: jednog efa domain-
stva, jednog recepcionera, jedne sobarice, jednog konobara i jednog
kuvara.
LOKACIJA PROJEKTA
Realizacija projekta predviena je u Gui-Smonica na KP i KO Gua
Turistiki potencijali
Lepa sela sa ouvanom zdravom prirodom (povoljna klima, vazduh,
voda, hrana), prirodnim turistikim resursima (planine, reke, mine-
ralne vode, ume), starim zanimanjima (umurdije, kreari, tkalje) i
tradicijom seoskog turizma,
Zatiena prirodna dobra: Ovarsko-kablarska klisura zajedno sa
optinom aak, Ranska peina, ume i retka stara stabla drvea,
Kulturna dobra: arheoloki lokaliteti, manastiri, crkve, nadgrobni
spomenici i krajputai, kulturno-istorijski spomenici, spomen obeleja,
Kulturne i turistike manifestacije: Dragaevski sabor trubaa u Gui,
Sabor tkalja u Donjem Dubcu,
Izgraeni sportski tereni, prirodni tereni za rekreaciju, jezero u Vu-
kovii, vuni ski lift u Kaoni (250 m), ribolovake staze,
Prisustvo divljai u umama, ribe u vodama,
Povoljan turistiko - geografski poloaj: blizina magistralnih puteva
iz pravca Beograda prema Uicu, Kraljevu, mogunost ukljuenja na
eleznike pravce Beograd - Bar i Poega - aak - Kraljevo - Stala;
blizina poznatih turistikih krajeva i mesta (Zlatibor, Divibare, Iva-
njica, Ovar Banja, Mataruka Banja);
Dragaevo je regionalnim putevima povezano sa akom, Kraljevom,
Ivanjicom; iako su sva sela povezana autobuskim linijama sa Guom i
Luanima, mrea lokalnih puteva ne zadovoljava (potrebno je obnav-
ljanje asfalta, popravka makadama).
Hoteli u Gui (do 90 leajeva),
Evidentirane sobe u domaoj radinosti u selima Kaona i Vlasteljice
(10 domainstava 60 leaja, sa mogunou prijema gostiju tokom cele
godine, kao i 25 domainstava 110 leaja za prijem gostiju vikendom i
u vreme Sabora trubaa), Milatovii (11 domainstava 70 leaja), Donji
Dubac (11 domainstava 60 leaja), Goraii (24 domainstva 120
leaja), Via (10 domainstava 60 leaja), Kotraa i Rti (10 domain-
stava 50 leaja) i varoici Gua (107 domainstava 800 leaja); ukupno:
209 domainstava sa 1275 leaja; sva evidentirana domainstva, osim
pomenutih 10 u Kaoni, imaju mogunost za prijem gostiju vikendom
i za Sabor trubaa,
......................
315
Potencijalni kapaciteti u navedenim i jo nekim selima iz svih optinskih
podruja (koji treba da se zvanino evidentiraju): 462 domainstava
sa oko 3000 leaja.
Usluni kapaciteti:
Hoteli, restorani u varoicama Gua i Luani, kafane, prodavnice u
selima (uglavnom postoje, mada nemaju vei asortiman ponude),
Zanatske radnje (frizerske, kozmetike i sl.) samo u varoicama,
Javni servisi (pota, banka, ambulanta...) postoje u varoicama, nema
ih u svim selima,
Kulturno-zabavni sadraji nedovoljni: programi domova kulture, pe-
vake grupe, trubaki orkestri, Udruenje samoukih slikara i vajara,
biblioteke, diskoteke u Gui i Luanima
Ocena sadanjeg stanja
Nedovoljna iskorienost raspoloivih turistikih potencijala, sma-
njen broj gostiju u seoskom turizmu u odnosu na period pre desetak
godina, mali broj gostiju u hotelima (seminari, savetovanja, sportske
pripreme...), mali broj poseta, izleta zanemarljiv ekonomski efekat,
Za vreme Sabora trubaa broj gostiju je veliki, u Gui i selima, nedo-
voljna aktivnost na prezentaciji turistikih mogunosti i propagandi,
Gosti su, uglavnom, zadovoljni prijemom i uslugama,
Nema potpunih podataka o broju gostiju (poznato je da znaajan broj
domainstava prima goste za Sabor trubaa, ali bez prijavljivanja, bez
boravine takse),
Nije postojala, osim turistikog drutva u Kaoni, organizacija koja se
organizovano bavi turizmom turistika organizacija optine je osno-
vana 2004. godine, sada e ovu aktivnost preuzeti Centar za kulturu,
sport i turizam optine Luani.
Ciljevi turistikog razvoja optine Luani
Planski razvoj turizma u optini, u skladu sa propisima o planiranju i
ureenju prostora za teritoriju optine Luani,
Podizanje nivoa kvaliteta turistikih i komplementarnih sadraja i
stvaranje atraktivnog turistikog ambijenta,
Programiranje i organizovanje turistikih informativnih centara u cilju
obavetavanja posetilaca o turistikim i kulturnim vrednostima,
Organizovanje informativno-propagandnih i promotivnih delatnosti,
kulturnih, sportskih i drugih (privrednih, lovakih, ribolovakih...)
manifestacija od interesa za unapreenje turizma,
......................
316
Formiranje i razvijanje jedinstvenog informativnog sistema u turizmu
optine i povezivanje sa informativnim sistemima u zemlji i inostran-
stvu,
Saradnja sa turistikim organizacijama optina i gradova u zemlji i
inostranstvu,
Unapreenje uslova za prihvat i boravak turista,
Poboljanje kvaliteta usluga u turizmu, razvijanje turistike svesti,
turistike kulture i zatite i unapreenja ivotne sredine.
U Makroprojektu Agro-Ekoloko-Turistiki razvoj Dragaeva sadrani
su programi turizma u optini Luani, koji treba da obezbede jaanje turistike
ponude, poveanje broja turista sa produenim boravkom, time i poveanje
prihoda optine od turizma:
Program obuke u pripremi zdrave hrane,
Program kole dizajna, tkanja i veza proizvoda domae radinosti,
Program uenja srpskog (i drugih) jezika, za decu naih graana u
dijaspori,
Program kole trube u Gui,
Program pripreme sportista,
Program lovnog i ribolovnog turizma,
Program poslovnog turizma
Makroprojekat sadri i programe razvoja postojeih turistikih manifestacija
sa aspekta razvoja turizma:
Dragaevskog sabora trubaa,
Raspevanog Dragaeva,
Sabora tkalja,
Sabora lovaca,
Sabora ena lovaca,
Saborsko leto se dodaje, poto nije bilo organizovano u vreme izrade
projekta.
Svi programi zahtevaju izgradnju odgovarajue infrastrukture i potrebnih
(nedostajuih) turistikih kapaciteta, predvieno je utvrivanje prostorne distri-
bucije turistikih kapaciteta primarna i sekundarna zona. Istaknuta je potreba
agresivnog marketinga - izrada posebnog programa promotivne strategije i
aktivnosti, kao i uvoenja funkcije turistikog inspektora za podruje optine.
Konkurentnost projekta
Projektnim reenjem predviena je dogradnja bungalova u etno stilu sa
smetajnim kapacitetom od 40 leaja i malim restoranom. Smetajni
prostor bi se izgradio po sledeoj strukturi: 6 apartmana (1x6 i 5x4);
3 sobe sa 4 leaja i 2 sobe sa po dva leaja
......................
317
Ovakav tip objekta predstavlja dopunu sadraja pored postojeih ka-
paciteta u Gui
Sutinska razlika izmeu ve postojeih kapaciteta je u rentabilnosti
i ekonominosti kapaciteta sa kojima e se raspolagati po zavretku
projekta, a ogledae se u sledeem:
- rad u sezoni i van nje
- fleksibilni kapaciteti
- savremeni pristup turizmu
- prihvatanje manjih grupa za raznorazne treninge
- ponuda specijalnih programa itd.
Pored ve postojeih hotelskih i privatnih smetajnih kapaciteta u
Gui svoje e investicione aktivnosti usmeriti u zavretak izgradnje
ovog objekta jer e ovi kapaciteti biti razliiti od drugih kako po svom
izgledu tako i nivou, a smatramo da e biti vrlo rentabilni.
Opravdanost ove investicije sastoji se prvenstveno u samostalnom
nastupu na tritu sa mogunou pruanja najvieg nivoa usluga i
primarnog punjenja iz razloga najvieg kvaliteta.
Kao instrument obezbeenja vraanja kredita investitor daje pod hipo-
teku vlasnitvo na nekretninama i zemljitu u vlasnitvu Milana Protia
Investitor je u mogunosti da kao sredstvo obezbeenja kredita da
hipoteku na sopstvenu nepokretnost koja je u visini viestruke vred-
nosti kredita.
Usklaenost graevinskog objekta izgledom i veliinom sa okolinom
Glavni graevinski projekat uraen je od strane optine Luani te svojim
izgledom i eksterijerom uklapa se u ambijent Gue koji je u stilu secesije.
......................
318
Specifikacije opreme i materijala planirano za realizaciju projekta
Radovi na objektu, enterijer i eksterijer su priveden kraju, da bi investicija
potpuno bila zavrena investicija nedostaje oprema, te se po osnovu toga i trai
ovaj kredit u iznosu od 5.000.000,00 dinara.
1. Gradjevinsko - instalaterski radovi
2. Enterijer
3. Eksterijer
......................
319
365 dana x 40 (leaja) x 40% = 5.840 noenja
Cena sobe 1.200,00 dinara
Prihod od izdatih soba 5.840 x 1.200 dinara = 7.008.000,00 din..
Dodatni prihod : 250.000,00 din.
Ukupan prihod: 7.258.000,00 din.
prosena
kamatna otplata akumulacija
godina osnovica duga stopa
kamata
duga
kamata za 5
po god.
god.
......................
320
Tabela 88 Projekcija bilansa uspeha
B I L A N S U S P E H A
Iznos u din.
god.1 god.2 god.3 god.4 god.5
(A)Prihodi i rashodi iz redovnog
poslovanja
I.Poslovni prihodi 7258000 7288000 7298000 7308000 7338000
1.Prihodi od prodaje 7008000 7008000 7008000 7008000 7008000
2.Prihodi od aktiviranja uinaka i robe 250000 280000 290000 300000 330000
3.Poveanje vrednosti zaliha uinaka 0 0 0 0 0
4.Smanjenje vrednosti zaliha uinaka 0 0 0 0 0
5.Ostali poslovni prihodi 0 0 0 0 0
II.Poslovni rashodi 3280695,836 3781273,836 3867054,836 3943545,836 4033525,836
1.Nabavna vrednost prodate robe 1500000 1800000 1850000 1870000 1920000
2.Trokovi materijala 410240 450000 470000 480000 487000
3.Trokovi zarada,naknada i ost.
li.rashodi
1115160 1285660 1300000 1350000 1380000
4.trokovi amortizacije 217656 217656 217656 217656 217656
5.Ostali poslovni rashodi 37640 27958 29399 25890 28870
III.Poslovni dobitak I-II 3977304 3506726 3430945 3364454 3304474
IV.Finansijski prihodi 0 0 0 0 0
V.Finansijski rashodi 1040501,29 1040501,29 1040501,29 1040501,29 1040501,29
VI.Ostali prihodi 0 0 0 0 0
VII.Ostali rashodi 2188 2381 2457 4090 4150
VIII.Dobit pre oporezivanja 2934614,87 2463843,874 2387986,87 2319862,874 2259822,874
......................
321
Tabela 89 Bilans stanja
AKTIVA
A.Stalna imovina 19794432,6 19794432,6 20794432,6 21794432,6 22794432,6
I.Neuplaeni upisani kapital 11796052 11796052 11796052 11796052 11796052
II.Goodwill 0 0 0 0 0
III. Nematerijalna ulaganja 0 0 0 0 0
IV.Nekret.,postroj.,opr.bio.sred. 7998380,6 7998380,6 8998380,6 9998380,6 10998380,6
1.Nekret.,postr.,oprema 651560 402241 417081 425498
V.Dugoroni finansijski plasman. 0 0 0 0 0
B.Obrtna imovina 3169384,064 2710951,384 2437986,874 2555451,904 2309822,874
I.Zalihe 0 50000 50000 50000 50000
II.Stal.sred.namenjena prodaji 0 0 0 0
III.Kratk.potra.-plasmani i gotov. 3169384,064 2660951,384 2387986,874 2505451,904 2259822,874
......................
322
14.7.8.2. Produktivnost projekta
Produktivnost kao kriterijum ocene projekta zasniva se na poreenju veli-
ine proizvodnje sa uloenim radom za tu proizvodnju. Drugim reima, to je
ostvareni prihod projekta u odnosu na uloena sredstva.
Ukupan prihod
Produktivnost projekta =
bruto zarade
7.258.000
Produktivnost projekta = = 6,51
1.115.160
to objanjava de se na svaki uloeni dinar za radnu snagu kod ovog projekta
stvara 6,51 dinara bruto prihoda, to je zadovoljavajue.
Akumulativnost projekta
Akumulativnost kao kriterijum ocene projekta zasniva se na poreenju odre-
enog kapaciteta dobiti i njemu odgovarajuih sredstava.
a. Poslovnog operativnog dobitka sa ukupno angaovanim sredstvima
b. Neto dobitka sa sopstveno angaovanim sredstvima
Naredni pokazatelji uraeni su za ceo ekonomski vek projekta.
Prinos na ukupna sredstva = 11,56%
Prinos na sopstvena sredstva = 12,47%
Neto rentabilnost =36,61%
Korigovana akumulativnost =24,5%
Na osnovu pokazanih pokazatelja moe se konstatovati da preduzee ima
zadovoljavajuu akumulativnost to govori da je odabrani projekat akumulativan
i rentabilan.
......................
323
Znai da se na ukupno utroena sredstva ostvaruje neto prihod u iznosu od 96
% godinje.
Index
NPV
Godina 0 1 2 3 4 5 IRR profitabil-
pri 1%
nosti
......................
324
XI Molersko farbarski radovi 177.024,00
XII Bravarski radovi 62.220,00
XII Vodovod, kanalizacija i sanitarije 36.144,00
XIV Grejanje, VENTILACIJA I KLIMATIZACIJA 188.950,00
XV Elektroinstalacije 129.272,00
XVI Razni radovi 706.124,00
Ukupno radovi na rekonstrukciji 4.712.608,00
ODLUKU
Prihvata se zaduenje kreditom kod Ministarstva ekonomije Republike Srbije kao ue-
e za investiranje dogradnje u iznosu od :
4.000.000,00 dinara
......................
327
VERIFIKACIJA POSLOVNOG PLANA
Nakon preispitivanja uraenog Poslovnog plana sa autorom saglasan sam da je isti
usaglaen sa projektnim zadatkom i raspoloivom tehniko - tehnolokom dokumen-
tacijom. Kao osniva i preduzetnik Poljoprivrednog gazdinstva u Gui - saglasan sam i
verifikujem konanu verziju Poslovnog plana i potvrujem:
1. Predmetna investicija je ekonomski - drutveno opravdana i nisko - rizian.
2. Podloga za podnoenje zahteva za kredit kod Ministarstvu za ekonomiju i regionalni
razvoj - Sektoru Turizam
3. Podloga za investicione aktivnosti je predviena Poslovnim planom.
4. Ovaj Poslovni plan e sluiti kao podloga za izradu detaljnih Poslovnih planova za
sve godine u svrhu voenja poslovanja agencije u toku veka projekta.
......................
328
1. Kako bi ste definisali biznis plan?
2. Navedite ta sve obuhvata sadraj biznis plana?
3. Koji su formalno nezaobilazni delovi biznis plana kada se izrauje za potrebe
obezbeenja spoljnih izvora finansiranja?
4. Na koja pitanja je neophodno dati odgovore u operativnom planu?
5. ta sadri marketing plan?
6. ta je uobiajeno da sadri plan prodaje?
7. Kod prikazivanja rashoda u biznis planu, kod preduzea u turizmu i hotelijerstvu
se uglavnom navode koje vrste trokova?
8. U analizi rentabilnosti planiranog investicionog ulaganja uobiajeno se akcenat
stavlja na koje najvanije grupe pokazatelja?
9. Na bazi iznete metodologije, kao i nauenog gradiva u prethodnim glava knjige,
uradite primer biznis plana za izabrano turistiki, hotelsko ili restoransko predu-
zee.
Bara S., Staki B., Miroljub Hadi, Ivani M., Praktikum za bankarsko poslovanje,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Kukolea S., Ekonomika preduzea, Savremena administracija, Beograd, 1978.
Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja
Paunovi B., Zipovski D., Poslovni plan: vodi za izradu, Centar za izdavaku delatnost
Ekonomskog fakulteta, Beograd, 2005.
Slubeni glasnik Republike Srbije, 39/99
......................
329
Spisak primera, grafikona, tabela i slika
......................
336
Prof. dr Slobodan erovi
......................
338
Na osnovu lana 23. stav 2. taka 7. Zakona o porezu na dodatu vrednost (Slubeni
glasnik RS, br. 84/04... i 61/07), Odlukom Senata Univerziteta Singidunum, Beograd,
broj 260/07 od 8. juna 2007. godine, ova knjiga je odobrena kao osnovni udbenik na
Univerzitetu.
CIP -
,
2013.
Sva prava zadrana. Nijedan deo ove publikacije ne moe biti reprodukovan u bilo
kom vidu i putem bilo kog medija, u delovima ili celini bez prethodne pismene saglas-
nosti izdavaa.