PRAVILNIK

O UTVRIVANJU OSNOVA KLASIRANJA ZEMLJITA

(Objavljen u "Sl. listu RCG" br. 17/94)

lan 1

Ovim pravilnikom propisuje se nain na koji se vri katastarsko klasiranje zemljita (u daljem tekstu:
klasiranje zemljita).

lan 2

Klasiranjem zemljita odreuje se katastarska kultura (u daljem tekstu: kultura) i katastarska klasa (u
daljem tekstu: klasa) za svaku parcelu plodnog zemljita uzimajui u obzir prirodne i ekonomske uslove
za proizvodnju.

lan 3

Katastarski srez sainjavaju vie teritorijalno povezivanih katastarskih optina koje predstavljaju
prostornu i ekonomsku cjelinu sa slinim prirodnim i drugim uslovima poljoprivredne i umske proizvode.

lan 4

Klasiranje zemljita se vri po kastarskim optinama, a prema jedinstvenim mjerilima koja se utvruju
za svaki katastarski srez posebno.

lan 5

Klasiranje zemljita se vri poslije zavrenog premjera zemljita i obuhvata itav teren katastarske
optine, odnosno cijelo ili dio podruja katastarskog sreza.

Obnova klasiranja zemljita vri se kada nastane znatno neslaganje podataka klasiranja zemljita u
postojeem katastarskom operatu sa stanjem na terenu, a to neslaganje se ne moe otkloniti mjerama
redovnog odravanja.

Klasiranje zemljita u toku odravanja katastra zemljita vri se i u sluaju pojave nove kulture, koja nije
utvrena osnovom za klasiranje zemljita.

lan 6

Klasiranje zemljita slui kao osnovica za utvrivanje katastarskog prihoda u katastarskom srezu.

II UTVRIVANJE I OZNAAVANJE KULTURA ZEMLJITA, NEOPHODNIH POVRINA I

ZEMLJITA SA POSEBNOM NAMJENOM KORIENJA

lan 7

Svaka parcela plodnog zemljita, prema nainu korienja, svrstava se u jednu od sljedeih kultura:
 - njive

- livade

- vrtovi

- panjaci

- vonjaci

- ume

- vinogradi

- trstici i movare

Neplodne povrine i zemljita koja se koriste za posebne namjene ne rasporeuju se ni u jednu kulturu.

lan 8

Kulture se utvruju prema sljedeim osnovnim obiljejima:

- njive su zemljita na kojima se stalno ili naizmjenino gaje: strna ita, okopavine, krmno bilje ili
industrijsko bilje, bez obzira da li se na tim zemljitima usjevi gaje svake godine ili ta zemljita
povremeno ostaju neobraena radi ugara ili nekog drugog razloga,

- vrtovi su zemljita na kojima se gaji povre, a postoje prirodni uslovi ili vjetaki ureaji za
navodnjavanje,

- vonjaci su zemljita na kojima su zasaena vona stabla bez obzira na nain gajenja,

- vinogradi su zemljita na kojima je zasaena vinova loza, bez obzira na nain gajenja,

- livade su zemljita na kojima rastu prirodne trave koje se redovno kose,

- panjaci su zemljita na kojima rastu prirodne trave koje iskljuivo slue za ispau,

- ume su zemljita na kojima raste umsko drvee sa namjenom korienja drvne mase,

- trstici su zemljita na kojima raste trska, a movare su zemljita na kojem raste movarno bilje (a
i rogoz).

lan 9

Zemljita na kojima se prolazno mijenja kultura, osim vrta, uvruju se u onu kulturu za koju su stalno
namijenjena prema plodoredu i nainu korienja (pr. njiva koja se radi ugara koristi kao panjak nije
panjak ve njiva ili livada koja se neko vrijeme ore radi unitavanja korova - nije njiva ve livada).
 Naputene parcele koje se ne obrauju zadravaju kulturu ranijeg naina korienja, izuzev ako su
naputene da bi se racionalnije koristile za neku drugu kulturu.

lan 10

Pored osnovnih obiljeja za utvrivanje kultura, u pojedine kulture uvruje se i:

- u kulturu njive: voni, loznici i umski rasadnici, jagodnjaci, zemljita na kojima se proizvodi
povre a ne navodnjava se, kultivisani vrbaci za proizvodnju prua, hmeljnici i dudare ukoliko
slue za gajenje svilene bube,

- u kulturu vrt: zemljite zasaeno cvijeem i ukrasnim biljem ukoliko slui za prodaju i rasadnici
ukrasnog bilja,

- u kulturu vonjaka: zasadi, maline, ogrozda, lijeske i kupine, kao i zasadi oraha i pitomog kestena,
ako slue na dobijanje ploda,

- u kulturu livada: zemljite zasijano smjeom trave, a ima karakter prirodne livade,

- u kulturu panjak: zemljite zasijano smjeom trava, a slui iskljuivo za ispau, kao i zemiljte pod
ikarama (glog, kleka, borovnica, lijeska, trn i sl.) na kojem nije zabranjena ispaa i brst,

- u kulturu ume: umske sjeine i proplanci, ako se ne obrauju i ne kose, kao i zasadi oraha i
pitomog kestena za proizvodnju drvene mase.

lan 11

Drvoredi koji se sastoje iz pojedinanih stabala nadaleko zasaenih, kao i usamljena stabla, ne smatraju
se posebnom kulturom, nego se svrstavaju u kulturu one parcele na kojoj se nalaze ili uz koju su zasaeni.

lan 12

Poljoprivredna zemljita koja se privremeno ili povremeno ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju,

kao stovarita graevinskog materijala, drveta ili drugog materijala svrstavaju se u katastarsku kulturu
okolnog ili najblieg zemljita jednake ili sline plodnosti.

lan 13

Ako je u pojedinim krajevima uobiajeno da se na istoj parceli gaji vie raznih kultura, takve parcele
dobijaju sve postojee kulture, ako imaju propisan minimum povrine.

lan 14

Ako je na parceli izmijeano plodno i neplodno zemljite tako da se premjerom ne mogu izdvojiti u
posebne parcele, neplodno zemljite se izdvaja ocjenom u procentima od ukupne povrine parcele.

Zemljita koja ne dobijaju kulturu

lan 15.
 Zemljita koja se zbog svojih prirodnih osobina ne mogu koristiti za poljoprivredu i umarstvo, kao to
su: kr, golet, jaruga, sprud, bara, rajska, potok, povrinski kop rudnika, klizite i sl. uvruju se u
neplodne povrine.

lan 16

Zemljita koja slue za posebne namjene i ne koriste se u poljoprivredi i umarstvu kao: zemljita koja
slue za redovnu upotrebu zgrada i objekata u drutvenoj svojini, javni park, nacionalni park, botanika
bata, zooloki vrt, gradske zelene povrine, sportsko igralite, djeje igralite, kupalite, bazen, skver,
ulica, trg, put, trotoar, put na zemljitu u svojini graana, pijaca, vaarite, jaz, kanal, ribnjak, javna esma,
groblje, kreana, ljunkare, crpna stanica, majdan kamena, eljeznika pruga, zemljite koje slui za
potrebe VJ i narodne odbrane, aerodrom, hipodrom, strelite, postrojenja za odbranu od poplava i
navodnjavanje, kamp, autobuska i eljeznika stanica, dvorite bogomolja, deponije smea i slina
zemljita, ne uvruju se ni u jednu kulturu ve se naznauje njihova namjena korienja.

lan 17

Zemljite povrine do 500 m uz zgrade za stanovanje u svojini graana ne uvruje se u kulturu.

Povrina dvorita preko 500 m, uvruju se u kulturu okolnog ili najblieg zemljita iste ili sline
plodnosti.

Zemljita uz zgrade za odmor i rekreaciju u svojini graana (vikend kue) uvruju se u postojeu
kulturu, a ako je nema, u kulturu okolnog ili najblieg zemljita iste ili sline plodnosti.

Oznaavanje kultura neplodnih zemljita i zemljita sa posebnom namjenom korienja

lan 18

Kulture zemljita se oznaavaju i upisuju na skicama detalja, odnosno foto-skicama, sledeim

oznakama:

- njive sa "nj"

- vrtovi sa "vr"

- vonjaci sa "v"

- vinogradi sa "vg"

- livade sa "l"

- ume sa ""

- panjaci sa "p"

- trstici sa "t"

- movare sa "m"
 Navedene oznake - skraenice se u skice detalja, foto-skice ili priloge uz foto-skice upisuju crnim tuem.

lan 19

Naplodna zemljita oznaavaju se skraenicom "np" sa naznakom vrste neplodnosti (npr. "kamenjar"
npr. "bara"), zemljita koja slue za posebne namjene oznaavaju se oznakom njihove namjene - upotrebe
("kanal", "aerodrom" i sl.).

Dvorita i zemljita uz stambene zgrade oznaavaju se skraenicom "dv", a viak dvorita i oznakom
kulture i klase ("dv-v").

III KLASIRANJE ZEMLJITA

lan 20

Svaka kultura na podruju katastarskog sreza moe se prema prirodnim i ekonomskim uslovima
proizvodnje prilikom klasiranja zemljita rasporediti u najvie osam klasa.

Pod prirodnim uslovima za proizvodnju podrazumijevaju se osobine zemljita: klima, vodni reim,
poloaj, ekspozicija, nagibi, nadmorska visina, a pod ekonomskim uslovima: udaljenost od trita i
potroakih centara, povezanost zemljita saobraajnicama, poloaj zemljita u odnosu na naselja i
pristupanost.

Osnova klasiranja zemljita

lan 21

Klasiranje zemljita vri se na osnovu utvrene osnove za klasiranje.

Osnovu za klasiranje utvruje republiki organ uprave nadlean za poslove premjera i katastra
nepokretnosti.

lan 22

Osnovu za klasiranje zemljita ine:

1. Prouene i opisane karakteristike prirodnih i ekonomskih uslova za biljnu proizvodnju u

katastarskom srezu;

2. Ugledna zemljita za svaku postojeu kulturu i klasu u katastrskoj optini, a prema utvrenom
sreskom uglednom zemljitu i

3. Okvirne klase za poljoprivredne kulture i ume po katastarskim optinama u katastarskom srezu.

lan 23

Utvrivanje osnove za klasiranje zemljita vri se:

 1. Kada se premjerom obuhvati cijelo podruje ili dio podruja katastarskog sreza;

2. Za svaku novonastalu kulturu na podruju katastarskog sreza, koja nije postojala prilikom
izvrenja klasiranja zemljita, i

3. Prilikom premjera podruja katastarskog sreza, kada se vei broj katastarskih optina pripaja
drugom katastarskom srezu ili ine novi katastarski srez.

lan 24

Klasiranje zemljita bez prethodnog utvrivanja osnove vri se:

1. Ako je premjer zemljita izvren u manjem broju katastarskih optina;

2. U sluaju obnove premjera i katastra nepokretnosti ili obnove klasiranja manjeg dijela
katastarskog sreza, i

3. U sluajevima kada pojedinane katastarske optine prelaze iz jednog u drugi katastarski srez.

U sluajevima iz lana 23. ovog zakona klasiranje se vri u okviru postojee osnove za klasiranje ili se
usklauje sa kriterijumom klasiranja u katastarskom srezu.*

Ako se obnova premjera i katastra nepokretnosti ili obnova klasiranja vri na podruju itavog
katastarskog sreza, prethodno se utvruje realnost ranije utvrene osnove klasiranja.

lan 25

Prije utvrivanja osnove klasiranja zemljita vri se rekognosciranje podruja katastarskog sreza radi
upoznavanja prirodnih i ekonomskih uslova biljne proizvodnje, a u cilju boljeg utvrivanja jedinstvenih
mjerila za klasiranje zemljita.

lan 26

Za svaku kulturu koja postoji u katastarskom srezu utvruje se broj klasa. Svaka kultura koja ima
najbolje prirodne i ekonomske uslove za proizvodnju svrstava se u prvu klasu, ista kultura koja ima
neposredno slabije ove uslove u drugu i tako redom do najslabije - osme klase.

Pri utvrivanju klasa svake kulture u katastarskom srezu klase moraju biti utvrene aritmetikim redom,
poevi uvijek od prve klase, s tim da u katastarskom srezu sve kulture ne moraju biti zastupljene sa osam
klasa.

lan 27

Pri utvrivanju klasa svake kulture, utvruju se i varijacije u okviru svake klase.

Pod varijacijom jedne klase podrazumijevaju se sluajevi kada se sa zemljita pod istom kulturom
ostvaruju isti ili slini katastrski prihodi iako su razliiti prirodni ili ekonomski uslovi proizvodnje
(primjer: loiji prirodni, a povoljni ekonomski uslovi ili obratno).
 lan 28

Pri utvrivanju klasa, starost, prorijeenost ili naputenost vonjaka, vinograda i uma ne uzima se u
obzir.

lan 29

Za sve klase i njihove varijacije za svaku kulturu odabiraju se na terenu sreska ugledna zemljita.

lan 30

Za sresko ugledno zemljite odabira se:

1. Parcela srednje veliine i prosjene plodnosti u svojoj klasi;

2. Parcela koja se nalazi u veem kopleksu, parcela iste kulture i klase;

3. Parcela koja na itavoj svojoj povrini ima istu plodnost;

4. Parcela koja se trajno iskoriava u istoj kulturi;

5. Parcela na pristupanom terenu, i

6. Parcela u svojini graana, a izuzetno u drutvenoj svojini.

Izuzetno, ako za neku klasu ili varijaciju klase ne postoji parcela iste plodnosti na itavoj povrini onda
se i dio parcela moe utvrditi kao sresko ugledno zemljite.

lan 31

Parcela sreskog uglednog zemljita oznaava se na skicama detalja, odnosno foto-skicama kvadratom
izvuenim crnim tuem oko kruia u kome je upisana kultura i klasa.

lan 32

Klase i varijacije klasa po kulturama, koje se utvruju po katastarskim optinama moraju po prirodnim i
ekonomskim uslovima proizvodnje odgovarati sreskom uglednom zamljitu.

lan 33

U katastarskim optinama okvirne klase ne moraju biti zastupljene aritmetikim redom niti moraju
poinjati prvom klasom.

lan 34

Po zavretku terenskih radova na utvrivanju osnove, sastavlja se elaborat osnove klasiranja zemljita
koji sadri:
 1. Geografski poloaj katastarskog sreza, njegove karakteristike u pogledu klime, konfiguracije
terena, hidrografiju, osobine zemljita i pogodnosti za proizvodnju, saobraajne prilike i trita;

2. Spisak sreskih uglednih zemljita, i

3. Okvirne klase po katastarskim optinama za poljoprivredne kulture i ume.

lan 35

Spisak sreskih uglednih zemljita izrauje se posebno za poljoprivredne kulture a posebno za ume i
sadri sledee podatke:

1. Udaljenost katastarske optine od trita i saobraajne veze sa tritem;

2. Reljef i prosjena nadmorska visina katastarske optine;

3. Klimu ueg podruja u kome se nalazi ugledno zemljite;

4. Udaljenost uglednog zamljita od naselja i pristupanost;

5. Terenski poloaj i ekspoziciju uglednog zemljita;

6. Izloenost elementarnim nepogodama;

7. Pedoloke osobine zemljita na osnovu njegove morfologije i izvrenih laboratorijskih analiza

zemljinih uzoraka;

8. Nain obrade, plodnost i pogodnost za gajenje pojedinih kultura;

9. Prenos i kvalitet poljoprivrednih kultura koje se na njemu gaje;

10. Broj skice, broj parcele, zvano mjesto i vlasnik.

Za ume, pored zemljinih osobina spisak treba da sadri: vrstu drveta, turnus sjee, obrast, sporedne
proizvode i pristupanost za eksploataciju.

lan 36

Elaborat osnove i sreska ugledna zemljita potpisuju struna lica koja su uestvovala u utvrivanju
osnove za klasiranje zemljita, a ovjeru vri republiki organ uprave nadlean za poslove premjera i
katastra nepokretnosti.

Klasiranje zemljita u katastarskoj optini

lan 37

Klasiranje zemljita obuhvata:

- utvrivanje uglednih zemljita u katastarskoj optini - optinska ugledna zemljita;

 - utvrivanje kultura i klase za svaku parcelu plodnog zemljita, i

- utvrivanje neplodnih povrina i zemljita sa posebnom namjenom korienja.

lan 38

U cilju kvalitetnijeg odreivanja optinskih uglednih zemljita i pravilnijeg klasiranja po katastarskim

optinama, komisija se mora prethodno upoznati sa osnovom klasiranja zemljita.

lan 39

Optinska ugledna zemljita se utvruju za svaku postojeu kulturu i klasu u katastarskoj optini po
mjerilima odreenim osnovom za klasiranje zemljita.

lan 40

Klasiranje zemljita u katastarskoj optini poinje po pravilu u onom njenom dijelu u kome je najvie
zastupljena najbolja klasa najrasprostranjenije kulture u katastarskoj optini.

lan 41

Prema utvrenim sreskim i optinskim uglednim zemljitima utvruju se kulture i klase za sve parcele
plodnog zemljita.

Ako parcela nije jednake plodnosti na cijeloj svojoj povrini, onda se djelovi razliite plodnosti odvajaju
linijom, zelenim tuem (u daljem tekstu: bonitetna linija). Ova linija se odreuje odmjeravanjem od
menih taaka utvrenih prilikom premjera. Dio parcele odvojen bonitetnom linijom dobija drugu
odgovarajuu klasu.

lan 42

Prilikom klasiranja zemljita izdvajanje kultura kao zasebnih djelova parcela vri se po pravilu ako
odnosne kulture imaju sledei minimum povrine:

- njive i livade 300 m2,

- vrtovi, vonjaci i vinogradi 200 m2, i

- livade i panjaci 500 m2.

U sluaju da je povrina kulture do 100 m2 izdvajanje se ne vri, bez obzira na

katastarski prihod.

lan 43

Pri utvrivanju klasa kulture vonjaka, vinograda i uma, njihova starost i prorijeenost ne uzimaju se u
obzir.
 lan 44

Neplodne povrine se upisuju skraenim oznakama u krugu, a vrste neplodnosti pored kruga np. bara i
sl., a isto tako i % neplodnosti se izdvaja shodno lanu 15 ovog pravilnika.

lan 45

Na graevinskom zemljitu graevinska parcela obrazovana u skladu sa urbanistikim planom ne

uvruje se u kulturu.

Zemljite preko 500 m2 u svojini graana uvruje se u postojeu kulturu i klasu, a ako je nema, kultura
i klasa se utvruje na osnovu najblieg zemljita iste ili sline plodnosti.

lan 46

Zemljita koja se koriste kao parkovi, a nijesu javni parkovi, prema svojoj namjeni uvruje se u jednu
ili vie kultura, i to: ako je u parku cvijee za prodaju-uvruje se u vrt, ako je preteno trava - u livadu, a
ako je preteno drvee - uvruje se u umu.

Ako su navedene biljke svaka za sebe grupisane, svaki dio se uvruje u odgovarajuu kulturu, ako ima
propisane minimume povrine.

lan 47

Klase utvrene klasiranjem zemljita upisuju se crnim tuem arapskim ciframa na skicama detalja i foto-
skicama u krugu pored oznake za kulturu npr. nj.2.

Ispravke oznaka ili klasa vre se precrtavanjem pogrenih oznaka crnim tuem i upisuju se nove oznake,
s tim da precrtane budu vidljive.

Izvrene ispravke se evidentiraju na skici detalja na slobodnom prostoru sa naznakom datuma, broja
parcela i imena lica koje je izvrilo ispravku.

lan 48

U postupku klasiranja zemljita pored utvrivanja kulture i klase zemljita prikupljaju se i podaci o
zemljitima i njihovim osobinama, stepenu izraenosti erozije, popavama, nivou podzemnih voda i sl.

lan 49

Nakon zavrenog klasiranja zemljita u katastraskoj optini sastavlja se zapisnik o zavrenom klasiranju
koji potpisuju svi lanovi Komisije a skice detalja i foto-skice potpunjuje poljoprivredni strunjak-
predsjednik komisije uz naznaku vremena kada je klasiranje izvreno.

Dokumentacija izvrenog klasiranja

lan 50
 Po zavrenom klasiranju zemljita u katastarskoj optini izrauje se elaborat o uslovima poljoprivredne
proizvodnje u katastarskom srezu, koji sadri:

- osobine zemljita na osnovu opisa pedlokih profila i laboratorijskog ispitivanja zemljinih uzoraka;

- stepen izloenosti zemljita eroziji;

- izloenost zemljita redovnim i povremenim poplavama;

- povrine koje se navodnjavaju, i

- dubinu podzemnih voda.

IV ODRAVANJE PODATAKA KLASIRANJA ZEMLJITA

lan 51

Promjene u kulturi i klasi koje nastanu u toku odravanja katastra zemljita, vre se na osnovu Zakona o
premjeru, katastru i upisima prava na nepokrenostima ("Slubeni list SRCG" br. 25/84 i 2/89).

lan 52

Utvrivanje pojedinanih promjena u kulturi i klasi vri se na osnovu okolnog ili najblieg zemljita iste
ili priblino iste plodnosti, odnosno na osnovu optinskih uglednih zemljita.

lan 53

Vee promjene u kulturi i klasi utvruje na bazi prethodnog uvida republiki organ uprave nadlean za
poslove premjera i katastra zemljita i to u skladu sa utvrenim optinskim uglednim zemljitima u
katastarskoj optini.

lan 54

Ako nakon zavrenog klasiranja zemljita nastane neka kultura koja nije postojala prilikom klasiranja,
novonastalu kulturu i klasu utvruje republiki organ uprave nadlean za poslove premjera i katastra
zemljita.

Obnova klasiranja se vri po istom principu kao i klasiranje zemljita.

lan 55

Klasiranje zemljita zapoeto po propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovog pravilnika
dovrie se po tim propisima.

lan 56

Uz ovaj pravilnik odtampani su i obrasci broj 1 i 2 i ine sastavni dio pravilnika.

lan 57
 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne
Gore".