Professional Documents
Culture Documents
Bolesti I Neprijatelji Pcela2
Bolesti I Neprijatelji Pcela2
1. BOLESTI LEGLA
1.1 Amerika trule legla
Svaki pelar, i onaj koji misli da se bavi pelarstvom kao hobijem ili profesionalnim
zanimanjem, treba da bude naisto sa tim da je amerika trule legla najopasnija pelinja
bolest u svetu. Ovo je izrazito zarazna bolest koja, ako se ne suzbija, moe unititi
pelinje drutvo i proiriti se na druge konice u istom i drugim pelinjacima. to je
najgore, sa pojavom zaraze u pelinjem drutvu dolazi do inficiranja opreme i svih
pelinjih proizvoda. Uzrok ovome je to izaziva amerike trulei, bakterija poznata po
latinskom imenu Bacillus larvae, u procesu svoga razmnoavanja formira spore koje se
mogu godinama i decenijama odravati na opremi i u pelinjim proizvodima. Zbog svega
ovog, amerika trule legla je kod nas uvrena u one zaraze domaih ivotinja koje se po
zakonu obavezno suzbijaju.
Ovu pelinju bolest, sreemo u svim krajevima nae zemlje. U poslednje vreme sve
je vei broj sluajeva ove bolesti. Ranije se smatralo, posebno su to isticali nemaki
naunici, da je kraljska pela u Jugoslaviji manje podloena amerikoj trulei legla. Iako
je poznato da sva pelinja drutva nisu u istom stepenu osetljiva na bolesti, ipak je uzrok
ovoj pretpostavci bio to, do nedavno, kod nas faktori koji utiu na brzo irenje amerike
trulei, nisu u tolikoj meri bili prisutni. Uglavnom se pelarilo stacionarno, tako da je
postojala manja mogunost irenja bolesti. To sada ve nije sluaj, jer se seoba pelinjih
drutva na razliite pae nairoko upranjava.
Prvi i najvaniji korak za uspeno suzbijanje amerike trulei legla je rano otkrivanje
bolesti od strane pelara. Neophndno je u regularnim razmacima detaljnije vriti pregled
satova sa leglom. Onde gde ranije nije bilo pojave bolesti, detaljan pregled treba izvriti u
prolee, pre nego doe do naglog razvoja i jaanja pelihjih drutava i unosa velikih
koliina nektara. Istina, ovaj pregled se moe obaviti i kasnije u prolee onde gde glavna
1
U obradi ove strane korien je tekst iz knjige " PELARSTVO " , autora dr. Jovana Kulinevia i Rajice
Gaia, III izdanje, BIGZ, Beograd 1991. godine.
paa nije bagrem ili uljana repica. Ako je u okolini otkrivena amerika trule legla,
preglede radi otkrivanja ove zaraze treba vriti ee i paljivije. Ako se u jednom
drutvu na pelinjaku otkrije trule, onda se mora izvriti pregled svih ostalih pelinjih
drutava u polupreniku od 3-4 km. Amerika trule je oboljenje koje se uglavnom
manifestuje na poklopljenom pelinjem leglu. Nasuprot tome, evropska trule je u
najveem broju sluajeva bolest otklopljenog legla.
Onde gde je u pitanju poetak zaraze obino se nae samo nekoliko elija sa uginulim
larvama. Poto larva uginjava u uspravnom poloaju, elija je u tom stadijumu ve
prekrivena votanim poklopcom. Takve elije zaostanu posle izvenja pela iz zdravih
elija i ti poklopci su najee malo ugnuti, uz prisustvo rupice nepravilnog oblika. Boja
takvih poklopaca je tamnija i daje izgled na ru. Ponekad su ti votani poklopci
delimino ili sasvim uklonjeni od pela pa se odmah moe zapaziti ve deformisana i
promenjena boja larve koja lei na donjoj strani elije.
Dobro upuen pelar - pregleda ili inspektor za pelinje bolesti moe neposredno
utvrditi dijagnozu na samom pelinjaku. I pored toga, kod nas su obino merodnvne one
dijagnoze koje se vre u za to ovlaenim ustanovama (regionalni veterinarski zavodi,
veterinarski fakulteti i veterinarski instituti).
Jedan brz i prost test za dokazivanje prisustva amerike trulei zasniva se na osobini
Bacillas larvae da proizvodi proteolitine enzime. Ovaj test se moe izvesti na pelinjaku
ako se sumnjiva ljuspa ili trula larva otopi u tri do etiri mililitra vode kojoj je dodat
jedan procenat obranog mleka u prahu. Epruveta se dri na temperaturi od 37o C. ukoliko
se spore Bacillus larvae prisutne rastvor se izbistri nakon 10 do 20 minuta. Ako je u
pitanju uginula larva od evropske trulei ili neke bolesti legla, rastvor ostaje mutan. Ima
jo niz laboratorijskih metoda koje se mogu primeniti u dijagnostici amerike trulei
legla, ali ne vrlo esto zahtevaju veu strunost i odgovarajuu opremu. Otkrivanje spora
vri se mikroskopskom analizom uginulih larvi.
Spore amerike trulei najee se prenose iz jedne konice u drugu putem grabei i
naletanja pela. Pored toga, sami pelari to esto ine prenoenjem okvira iz zaraenih
konica u zdrave ili prihranjivanjem drutava zaraenim medom.
Samo u mladim larvama dolazi do klijanja spora. Poveanjem starosti larve, smanjuje
se procenat klijanja. Nakon 53 asa posle izvoenja larve, iz jajeta spora amerike trulei
nije u stanju da izazove infekciju. Kada spora proklija, dobijamo vegetativni oblik
bakterije kojim se zaraza ne prenosi.
Spora Bacillus larvae klija priblino za jedan dan poto je sa hranom dospela u
organizam larve. Posle toga bakterija se umnoava u srednjem crevu i kroz zid debelog
creva dospeva u telesnu upljinu larve. Nakon toga vrlo brzo dolazi do njenog
uginjavanja. Spore ne mogu klijati u crevima odraslih pela. Ukoliko se ubrizgaju
direktno u krvotok, spore proklijaju i nakon 60 asova i domain ugine.
Jo tridesetih godina ovoga veka dolo se do zakljuka da sva pelinja drutva nisu u
istoj meri osetljiva na zarazu amerike trulei legla. To znai da ipak sva drutva nee
uginuti ako su izloena sporama i infekciji. Na ovoj injenici se proteklih decenija
zasnivao rad na selekciji pela na otpornost na ameriku trule u SAD koji je konano
doveo do komercijalne proizvodnje otpornog soja matica u Kaliforniji.
Ova vrsta selekcije zasniva se na bigijenskom ponaanju pela, odnosno na
sposobnosti pela radilica da brzo uklone uginule larve iz elija i time eliminiu izvor
zaraze: Ova vrsta selekcije, predstavlja dug i dosta skup proces i u naan uslovima mi
emo se i dalje morati oslanjati na druge metode suzbijanja ove opasne bakterijske zaraze
pelinjeg legla.
Evropska trule ima sezonski karakter i javlja se uglavnom u prolee a ree u drugoj
polovini leta. Nekada nanese znatne tete pelinjem drutvu uzrokujui gubitak veeg
procenta larvi. Ovo pelar moe primetiti, a ponekad zbog brzog uklanjanja uginulih larvi
od strane pela, bolest ostane nezapatena.
Ovo oboljenje je takoe zarazno, ali izgleda da dolazi samo do izraaja pri
nepovoljnim uslovima za opstanak pelinjeg drutva. To se dogaa u prolee kada u
okvirima ima dosta otvorenog legla a malo pela koje proizvode hranu za larve. Isto se
moe dogoditi ako su pele i leglo izloeni nekoj vrsti stresa, kao to je seoba pela na
opraivanje nekih kultura (sluaj u SAD) ili kod velikog prisustva u pelinjem gnezdu
parazita Varroa jacobsoni.
Evropska trule je oboljenje otklopljenog legla, ali se mogu nai i uginule larve u
poklopljenom leglu. Zaraavanje larvi traje do starosti od 48 asova. Mlada larva sa
hranom unosi prouzrokovaa bolesti u srednje crevo gde se bakterija umnoava i zauzima
prostor izmeu hrane i peritrofine membrane. Kada je larva stara pet dana, prostor
srednjeg creva u kome treba da je hrana ispunjen je masom bakterija Streptococus pluton
koje razaraju membranu i zbog toga larva zahteva sve vie hrane. Zbog tako abnormalnog
ponaanja, pele izbacuju takve larve iz elija ili one tu ostanu, gube belu sedefastu boju,
postepeno se srozaju u eliji da bi na kraju dolo do pojave karakteristinog kiselog
mirisa. Zbog toga ovu vrstu pelinje bolesti Nemci nazivaju kiselo leglo.
Ako pele poklope elije sa obolelim larvama od evropske trulei, onda poklopii
ubrzo postaju ugnuti i na njima se mogu pojaviti rupice. Kada se skine poklopac sa elije
unutra e biti uginula larva koja se, za razliku od maerike trulei, sasvim malo otee i
nije vrsto prilepljena za donju stranu elije. Sasueni ostaci lave nemaju ljuspastu
strukturu i pele ih mnogo lake uklanjaju nego to je to sluaj kod amerike trulei.
Bakterija, u vreme kada nema legla u konici, moe preiveti na unutranjim zidovima
elija i u votanim otpacima na podnjai. Infekcija se na niskom nivou moe odrati
godinama u konici i doi do izraaja samo onda kada se pojavi ekstremno velika
koliina otvorenog legla n amali broj pela koje hran eleglo. U stvari, nedovoljno
hranjeno leglo postaje brzo rtva infekcije Streptococus pluton i drugih bakterija kao to
su Bacillus alvei i Bacterium curydice. Fekalne bakterije, koj epele donose sa vodom,
mogu se takoe nai zajedno sa evropskom trulei.
Evropska trule legla se javlja u pojaanom obliku ako se iznenada pojavi jaka paa
koja okupira visok procenat pela tako da poveana koliina legla prestaje da dobija
dovoljnu koliinu hrane. U tom sluaju pele su naklonjene izbacivanju obolelih larvi jer
su im elije potrebne za smetaj nektara. To doprinosi i iznenadnom prestanku bolesti. Sa
druge strane, primeeno je da pelinja drutva koja su ostala bez hrane ili skoro da
gladuju, brzo prestaju d apokazuju znake bolesti, jer zaraene larve najbre izgladnjuju pa
ih pele odmah otkrivaju i uklanjaju tako da i tu simptomi bolesti brzo nestaju.
Ako se namerno smanjuje koliina otvorenog legla, kao to je to sluaj pri proizvodnji
matica, mlea i formiranja nukleusa, pele proizvode izuzetno veliku koliinu hrane to
moe podstai razvoj evropske trulei legla. To je osobito izraeno kod inbred linija pri
selekciji pela.
Ako se ovo oboljenje javi u lakoj formi, veina pelara ne preduzima posebn emere
leenja jer bolest, ostane neprimeena, simptomi obino brzo nestaju. Taj posao obavi
dobra i dua pelinja paa. Treba napomenuti da kod pela postoje razlike u pogledu
osetljivosti na evropsku trule legla, kako izmeu pojedinih rasa pela tako i u okviru iste
rase. Tamna severno-evropska rasa je zbog toga potisnuta iz Severne Amerike od strane
ute italijanske pele.
Nekoliko vrsta antibiotika mogu uspeno suzbiti evropsku trole legla, ali esto se
dogaa da i posle toga u istim pelinjim drutvima ponovo doe do pojave ove bolesti.
Izgleda da antibiotici zaista doprinose preivljavanju ve obolelih larvi, ali izluevine iz
zadnjeg creva starijih larvi sa bakterijama ostaju na elijama u veoj meri nego ako pele
izbace zaraene larve iz konice. Da bi se dobio najbolji efekat, antibiotike, ako se ve
koriste, trebalo bi primeniti to ranije u prolee, odnosno pre pojave simptoma. Ovo e
spreiti umnoavanje uzronika bolesti.
1.2.3 Preventiva
2
U obradi naslova Prehlaeno leglo, korien je tekst iz knjige " PRAKTINO PELARSTVO " , autora
Vojina Todorovia i dr. Duana Todorovia, sedmo dopunjeno izdanje, Nolit, Beograd 1990. godine.
p n zbg tg strd. Uklik prhln lgl nij psldic nk drug blsti
(nzmz, mrik kug lgl), im tpli, stnj s u plinjm drutvu nrmlizuj.
Rdi t brg prvk drutv ptrbn j suziti pldit i prihrnjivti pl.
2. Gljivina oboljenja
Na sau se esto, pogotovu pri veoj vlazi u konici, mogu nai razne vrste gljivica.
Pelari ovu pojavu nazivaju budanjem. Dobrom ventilacijom se porast gljivica moe
izbei. Meutim, pored obine budi, koja moe naneti vee tete rezervama polena, ako
se ona nalazi u okvirima blie zidovima konice, za pelare su od daleko veeg znaaja
dve vrste gljivinih oboljenja koja ugrozavaju razvojne stadijume pela. Te su bolesti
poznate pod imenom kreno i kameno leglo. Ovo prvo oboljenje koje napada pelinje
larve od nedavno sve vie ugroava pelarsku proizvodnju i u naoj Republici.
Ovo oboljenje pelinjeg legla izaziva gljivice Ascosphera apis koja predstavlja
organizam sa razdvojenim polovima i kod koje se stvaraju spore samo onda kada doe do
spajanja sa micelijom suprotnog pola.
Micelije su dugi konasti organizmi bele boje i zbog toga uginula larva pele ili truta
lii na kreno belo grudvicu. Telaca u kojima se formiraju spore i slute za irenje bolesti
imaju sivo zelenkastu boju. Zbog toga se u konici javljaju dve vrste mumificiranih larvi:
bele i sivo-zelene.
Spore mogu preiveti u zemljitu dugo vremena i odatle dospeti sa vodom u hranu
koju pele daju larvama. Na sau i opremi spore ostaju atkivne i posle 15 godina. Med
dobijen od zaraenih drutva krenim leglom ne treba koristiti za prihranjivanje pela jer
se bolest tako moe iriti. Preko zime spore takoe mogu opstati na pelama i u njihovim
mednim voljkama. Prilikom razmene hrane meu pelama spore se prenose od pele do
pele. Postoje indikacije da i preko matica, pod odreenim okolnostima, moe doi do
prenoenja spora krenog legla. Do irenja spora krenog legla dolazi i prilikom naletanja
pela, naroito ako su konice suvie gusto postavljene na pelinjaku.
Slaba ventilacija u konici doprinosi pojavi krenog legla. Isto tako vlaga na
pelinjaku predstavlja dobru sredinu za klijanje spora Ascosphera apis. Ali, ni to ne mora
biti pravilo, jer se i pod uslovima niske vlanosti moe odravati jaka zaraza krenog
legla. Izgleda da u intenzitetu pojave krenog legla moe igrati ulogu i nasledni faktor.
Takoe, linije pela nastale gajenjem u bliskom krvnom srodstvu osetljive su na kreno
leglo.
U naoj zemlji nalaze se u prodaji neki lekovi namenjeni suzbijanju ovog gljivinog
oboljenja pelinjeg legla. Ova sredstva su uglavnom na bazi nistatina i nekih drugih
hemikalija. Efikasnost ovih lekova nije se pokazala kao najbolja, a sem toga pele burno
reaguju na prisustvo nekih od njih kao to su askocidin i jukolak.
Odrasle pele obino izbace mumificirane larve a bolest esto iezne i bez
intervencije pelara. To se osobito dogaa kod jakih pelinjih drutava. U svakom sluaju
nagomilane mumije ispred konice treba sakupiti i spaliti. To isto treba uiniti i sa jako
zaraenim saem.
Spore ovih gljivica mogu klijati na spoljnjem omotau pelinje larve, ali glavno
zaraavanje ide preko organa za varenje. Unutranji organi se brzo pune micelijama koje
probijaju kutikulu (kou) larve blizu zadnjeg dela tela da bi potom za 2-3 dana obuhvatile
celu povrinu larve.
Gljivice mogu proklijati i u odrasloj peli i razviti se na slian nain kao u larvi.
Zaraene pele gube mo letenja i mogu se videti kako naputaju konicu milei po
zemlji. Trbuh inficirane pele nakon uginua postaje takoe tvrd i cela jedinka
mumificirana slino kamenom leglu. Smatra se da u nekim sluajevima odrasle pele
uginjavaju od toksina koje proizvode gljivice i to pre nego to se micelija toliko razvije.
Ne zna se neto odreeno o nainu irenja ove gljivice. Sigurno je da to pelari ine
prenoenjem zaraenih okvira iz jedne konice u drugu. Sasvim je mogue da i prihrana
sa medom koji potie iz zaraenih konica moe doprineti irenju kamenog legla. Neki
francuski autori smatraju da preterano korienje antibiotika u pelarstvu unitavanjem
normalne mikroflore kod pela doprinosi irenju gljivinih oboljenja pa i kamenog legla.
Preterana vlaga na pelinjaku i slaba ventilacija u konicama, kao i prihranjivanje
eernim sirupom koji sadri previe vode, moe doprineti razvoju gljivinih oboljena.
I pored toga to je kameno leglo veoma retko na naim pelinjacima, nije loe da
pelari i o ovoj bolesti neto znaju, jer se lako moe desiti da slino krenom leglu i
kameno leglo postane pelarski problem.
Za spreavanje svih vrsta gljivinih infekcija kod pelinjeg legla, odraslih pela pa i
polena kao pelinjeg proizvoda, osnovno je obezbediti takve uslove koji nee povoljno
uticati na razmnoavanje gljivica:
I pored toga to su ove bolesti pela bile poznate, razumevanje prirode uzronika
dolo je tek u godinama posle Drugog svetskog rata, kada je nastala prava ekspanzija
nauke o virusima. U meuvremenu je otkriveno i identifikovano 15 vrsta virusa kod
pela.
Virusi pela su veoma sitne estice koje su daleko manje od bakterija i ne mogu se
videti bez velikog poveanja pomou elektronskog nakroskopa. Virusi se nalaze na
granici izmeu ive i neive materije i razlike izmeu pojedinih virusa, pored
morfolokih osobenosti, brzine sedimentacije i sl., odreuju se serolokim reakcijama.
Iako nije raeno na selekciji otpornijih linija pela na ovu bolest, postoje indikacije da
bi to bilo mogue ako bi se pokazalo ekonomski opravdano. Bejli (Bailey) u Engleskoj je
primetio da su uvezene pele neotpornije na bolest meinastog legla nego to je to sluaj
sa domaim pelinjim drutvima. Poto nema specifinog leka za ovu bolest najbolje je
promeniti maticu, odnosno proizvesti nove matice od drutva koje ne pokazuje simptome
meinastog legla.
Da meinasto leglo moe postati veliki problem pokazalo se proteklih godina u Junoj
Aziji gde je virus u kratkom periodu unitio najvei broj drutava indijske pele Apis
cerana. Nije iskljueno da ovaj virus, kao i varoa, jednog dana napadne i leglo nae
evropske pele.