Mppi 2016-2018 Strat-Pl 17-12 - 15

STRATEKI PLAN MINISTARSTVA POMORSTVA, PROMETA I
INFRASTRUKTURE
za razdoblje 2016. 2018.
Vizija
Visoko razvijen, efikasan, siguran, ekoloki prihvatljiv i moderan prometni i

komunikacijski sustav, potpuno integriran u mreu glavnih meunarodnih prometnih
pravaca, koji najbolje iskoritava prometni i geografski poloaj Republike Hrvatske i
zadovoljava potrebe teretnog i putnikog prijevoza.
Misija
Misija Ministarstva je stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji e osigurati izradu

kvalitetnih zakona i ostalih propisa te njihovo provoenje vezano uz zatitu mora,
pomorsko dobro i vodne putove unutarnjih voda, osiguranje prometne povezanosti
otoka meusobno i s kopnom, postii visoku razvijenost elektronikih komunikacija i
trita potanskih usluga, organizirati izradu stratekih infrastrukturnih projekata i
investicijskih programa od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku, organizirati
radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, koja e prometno povezati
sve regije i razviti sve vidove prometa uz visok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u
pruanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zatite okolia u transportu.
Ciljevi
1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.1. Uspjena priprema i provedba projekata sufinanciranih sredstvima fondova
EU
1.2. Razvijen sustav pomorskog prometa i prometa na unutarnjim vodnim
putovima, te uinkovito i sustavno upravljanje pomorskim dobrom
1.3. Sigurna plovidba morem
1.4. Razvijen sustav eljeznikog i cestovnog prometa
1.5. Razvijen sustav zranog prometa
1.6. Kvalitetan nadzor sustava cestovnog prometa, cestovne infrastrukture i
iara
1.7. Razvijen sustav istraivanja nesrea u prometu
2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih usluga
2.1. Visoka i ujednaena razvijenost irokopojasnog pristupa internetu
2.2. Visoka kvaliteta i razvijeno trite potanskih usluga
1. Odrivi razvoj prometnog sustava
U skladu s prometnom politikom Europske unije i globalnim trendovima, prometni

sustav Republike Hrvatske razvijati e se po modelu koji omoguava odrivi razvoj
prometnog sustava uz energetsku uinkovitost, voenje brige o okoliu uz
maksimalnu sigurnost svih sudionika u prometu.
1
Razvijen prometni sustav olakava i potie mobilnost ljudi i roba te, smanjivanjem
prometne izoliranosti, omoguava rast produktivnosti i stvara pretpostavke za
uravnoteen regionalni razvoj.
Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta zapoljavanja jer utjee na
kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i sveukupnu privlanost zemlje za
poslovanje i investicije kao i njezinog djelotvornog ukljuivanja u zajedniko trite
EU. Trajni cilj Ministarstva je razvoj svih vidova prometa: cestovni, zrani, eljezniki,
pomorski i promet vodnim putovima unutarnjih voda. Ulaganjem u izgradnju novih i
modernizaciju postojeih mobilnih kapaciteta, ulaganjem u kadrove te poticajnim
mjerama pri kolovanju budueg kadra u prometu, donoenjem planskih dokumenata
razvoja prometa, povezivanjem i suradnjom s meunarodnim organizacijama potie
se razvoj prometa kao gospodarske djelatnosti i podie razina kvalitete pruenih
usluga. Zatita ljudskih ivota i imovine u prometu je trajni cilj i zadaa Ministarstva, a
postie se visokom razinom strunosti upravljakog i operativnog kadra, dobrom
opremljenou djelatnika, ustrojstvenih jedinica Ministarstva, ali i ostalih pruatelja
prometnih usluga opremom, ureajima, uspostavom i unapreenjem inteligentnih
sustava nadzora i upravljanja prometa, informatizacijom i sustavima radioveza, a
zatita okolia od oneienja nedjeljiva je djelatnost od djelatnosti prometa i provodi
se istovremeno i trajno.
Navedeni opi cilj proizlazi iz Bijele knjige o jedinstvenom europskom prometnom

podruju (ECE 2011), Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
od 2014. do 2030. godine (NN 131/14), Nacionalnog programa eljeznike
infrastrukture za razdoblje 2008. 2012. (NN 31/08), Programa graenja i
odravanja javnih cesta za razdoblje 2013. - 2016. (NN 1/14, 151/14), Strategije
razvitka rijenog prometa u Republici Hrvatskoj 2008. 2018. (NN 65/08),
Srednjoronog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike
Hrvatske za razdoblje 2009. - 2016. godine (2008.), Pretpristupne pomorske
strategije Republike Hrvatske (2005.), Strategije pomorskog razvitka i integralne
pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine (2014.),
Zakona o potvrivanju Sporazuma o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i
Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju izmeu Vlade Republike
Hrvatske i Europske komisije za viegodinji Operativni program Promet za pomo
Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoi u sklopu komponente Regionalni
razvoj u Hrvatskoj (NN MU 02/2013), revidiranog Operativnog programa Promet
2007.-2013. koji je poslan Europskoj komisiji 13. studenoga 2014. godine na
odobrenje, Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za koritenje SI EU u RH (NN
78/12, 143/13, 157/13), Uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole koritenja
SI EU u RH (NN 97/12), Strategije Europa 2020 (oujak 2010.), Sporazuma o
partnerstvu izmeu RH i EK za koritenje EU strukturnih i investicijskih fondova za
rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020., Operativnog programa Konkurentnost i
kohezija 2014.-2020., odobrenog od strane EK 12. prosinca 2014. godine, Zakona o
uspostavi institucionalnog okvira za provedbu ESI fondova u RH u financijskom
razdoblju 2014.-2020. (NN 92/14), Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i
kontrole koritenja ESF, EFRR i KF, u vezi s ciljem Ulaganje za rast i radna mjesta
(NN 107/14, 23/15), Nacionalnog programa zatite civilnog zranog prometa (2013.) i
Nacionalnog programa sigurnosti u zranom prometu (NN 68/2014).
2
1.1. Uspjena priprema i provedba projekata sufinanciranih sredstvima
fondova EU
Razvijena prometna infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja prometnog

sustava, a razvijen prometni sustav neophodan je za drutveni, demografski,
gospodarski razvoj te promicanje regionalne povezanosti i suradnje.
Temeljna polazita u daljnjem razvoju infrastrukture su: jaanje trinih mehanizama
u izgradnji i koritenju infrastrukture, moderan sustav upravljanja infrastrukturom
temeljen na informacijskoj tehnologiji i odriv sustav financiranja izgradnje i
odravanja. U tu svrhu provodi se i planira daljnje financiranje projekata prometne
infrastrukture sredstvima Europske unije i nacionalnim sredstvima. U provedbi
zadanih ciljeva kljunu ulogu ima ovo Ministarstvo odnosno ustrojstvena jedinica
unutar Ministarstva kao Upravljako tijelo za Operativni program Promet 2007.-
2013. (dalje: OPP 2007.-2013.) te kao Posredniko tijelo razine 1 i 2 za Operativni
program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (dalje: OPKK 2014.-2020.) i pravne
osobe iz njegove nadlenosti, koje upravljaju prometnom infrastrukturom, kao
korisnici.
OPP 2007.-2013. definira i usmjerava koritenje fondova Europske unije za razvoj
prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. godine,
a provodi se kroz tri prioritetne osi (1. Modernizacija eljeznike infrastrukture i
priprema projekata u sektoru prometa, 2. Unaprjeenje sustava unutarnje plovidbe,
3. Tehnika pomo). Revidirani OPP 2007.-2013., koji je poslan EK 13. studenoga
2014. godine na odobrenje, uvodi novu 4. prioritetnu os Razvoj cesta i zrane luke,
koja ukljuuje dodjelu sredstava za izvravanje radova s ciljem razvoja i nadogradnje
infrastrukture Hrvatske u cestovnom i zranom prometnom sektoru te poboljanja
povezanosti s ostalim lanicama EU, osiguranjem kompatibilnosti i pune integracije
Hrvatske u Europske cestovne mree i podruja Schengenske suradnje.
OPKK 2014.-2020. usvojen je od strane EK 12. prosinca 2014. godine, te detaljnije

opisuje i razrauje mjere i aktivnosti za uinkovitu provedbu i koritenje ESI fondova
kroz deset prioritetnih osi, a u skladu sa zajednikom regulativom koja odreuje
koritenje ESI fondova te u skladu sa kljunim tematskim podrujima strategije
Europa 2020. Sukladno odredbama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i
kontrole koritenja ESF, EFRR i KF, ovo Ministarstvo nadleno je za relevantne
specifine ciljeve unutar prioritetne osi 2. Koritenje informacijske i komunikacijske
tehnologije i prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost.
U fokusu prioritetne osi 2. je vanost koritenja irokopojasnog pristupa u svrhu

promicanja socijalne ukljuenosti i konkurentnosti u EU, te e stoga u podruju
mrene i prometne infrastrukture, ESI fondovi za razdoblje 2014.-2020. zajedno s
drugim izvorima financiranja doprinijeti ujednaenom pokrivanju hrvatskog teritorija
brzim i ultra-brzim irokopojasnim pristupom internetu, sukladno ciljevima Digitalne
agende za Europu (smanjenje digitalnog jaza).
Prioritetna os 7. oznaava nastavak provedbe stratekih ciljeva odreenih u OPP

2007.-2013., s fokusom na ulaganja u prometnu infrastrukturu potrebnu za
suvremenu, konkurentnu i meusobno povezanu europsku ekonomiju, koja e
olakati kretanje robe i ljudi, ne samo diljem i unutar Hrvatske ve i prema ostalim
dijelovima Europe, te poboljati dostupnost gradova i izoliranih podruja
funkcionalnim regionalnim centrima i ojaati teritorijalnu koheziju.
3
Fondovi e u konanici doprinijeti boljem prometnom povezivanju unutar
jedinstvenog europskog prostora s naglaskom na multimodalnost i interoperabilnost,
rjeavanju uskih grla na glavnim prometnim pravcima u zemlji te daljnjem razvoju
eljeznikog prometa.
Suradnja na podruju prometne infrastrukture ostvaruje se kroz usklaenost
nacionalnih interesa s interesima Europske unije i susjednih zemalja. Dodatna
suradnja e se ostvariti kroz inicijative Europske unije koje se provode u sklopu CEF-
a (Instrument za povezivanje Europe), TEN-T-a (Transeuropska prometna mrea) i
TEM-a (Transeuropske autoceste), te makroregionalnih strategija poput Strategije
EU za dunavsku regiju i Strategije EU za jadransku i jonsku regiju i prekogranine
suradnje.
Provedbom svih aktivnosti za postizanje postavljenih ciljeva nastoji se postii
visokorazvijena, uinkovita i sigurna prometna infrastruktura koja je svim korisnicima
dostupna pod istim uvjetima te omoguava nesmetano povezivanje u prometni
sustav EU.
Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.1. Uspjena priprema i provedba projekata sufinanciranih
Posebni cilj
sredstvima fondova EU
Program u
3111 Priprema i provedba projekata sufinanciranih sredstvima
dravnom
fondova EU
proraunu
POSTOJEI NAINI OSTVARENJA
Aktivnost/
Ciljana Ciljana Ciljana
projekt u Jedin Polazna
Nain ostvarenja dravnom
Pokazatelj rezultata
ica vrijednost
vrijednost vrijednost vrijednost
2016. 2017. 2018.
proraunu
1.1.1. Ulaganje u eljezniku T754027 OP 1.1.1.1. Broj zavrenih projekata Broj 1 8 0 0
infrastrukturu kroz projekte Promet
1.1.1.2. Broj ugovora o dodjeli Broj 26 30 0 0
financirane iz fondova EU
bespovratnih sredstava
1.1.2. Ulaganje u T754027 OP 1.1.2.1. Broj pripremljenih Broj 1 4 0 0
infrastrukturu vodnih putova i Promet projekata
luka unutarnjih voda kroz 1.1.2.2. Broj kilometara Km 151,5 534,5 0 0
projekte financirane iz T810051 OP nadziranih unutarnjih vodnih
fondova EU Promet putova na rijeci Savi, Dravi i
Dunavu
1.1.3. Provedba projekata T754027 OP 1.1.3.1. Broj slubenika Broj 29 30 0 0
tehnike pomoi Promet Upravljakog tijela koji je proao
izobrazbu
1.1.3.2. Organizirana Broj 12 14 0 0
promidbena dogaanja
1.1.3.3. Revidirani strateki Broj 0 1 0 0
dokument Strategija prometnog
razvoja RH 2014.-2030.
1.1.4. Ulaganje u cestovnu i T754027 OP 1.1.4.1. Izgraena duina novih Km 0 11 0 0
zranu infrastrukturu kroz Promet cesta
projekte financirane iz 1.1.4.2. Podruje rekonstruiranog m 26.000 52.000 0 0
fondova EU terminala zrane luke
1.1.5. Provedba projekata iz T754039 OP 1.1.5.1. Broj potpisanih ugovora Broj 0 4 6 8
Operativnog programa Konkurentno
Konkurentnost i kohezija u st i kohezija,
programskom razdoblju prior.os 7.
2014.-2020. Povezanost
i mobilnost
4
1.2. Razvijen sustav pomorskog prometa i prometa na unutarnjim vodnim
putovima, te uinkovito i sustavno upravljanje pomorskim dobrom
Svjetsko je more izvor ivota na Zemlji, a istodobno ini golemu plovnu povrinu koja
omoguuje funkcioniranje pomorskoga prometa. Pomorski promet je najvanija
pomorska djelatnost, koja omoguuje globalno gospodarsko povezivanje. Danas je
pomorski promet najjeftiniji vid prometa i najee se upotrebljava za prijevoz robe u
meunarodnoj trgovini. S tim u vezi moemo konstatirati da se morem preveze oko
4/5 robe u svjetskoj trgovini.
Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih

bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih
djelatnosti. One zajedno ine jedinstven pomorski sustav. Svakako dio pomorskog
sustava je i odrivi razvoj koji podrazumijeva da se istovremeno omoguuje
gospodarski rast, drutveno blagostanje i zatita okolia. Zbog zemljopisnog poloaja
Republike Hrvatske i razvedenosti njene obale, pri definiranju pomorskog sustava
vanu ulogu ima i pomorsko dobro koje prostorno zauzima velik dio dravnog
teritorija.
Obzirom na vanost pomorskog dobra za Republiku Hrvatsku, razvijen sustav
upravljanja pomorskim dobrom, kroz odreivanje granica pomorskog dobra i lukih
podruja, te upravljanje lukim i koncesijskim sustavom, nuan je preduvjet radi
uinkovitog i odrivog razvoja samog prometnog sustava.
Nadalje, razvijena prometna luka infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja
prometnog sustava, ime se nastoji izjednaiti razvijenost, kvaliteta i sigurnost
prometnog sustava u cjelini i uiniti ga konkurentnim i kompatibilnim sa sustavima u
okruenju. U lukama otvorenim za javni promet od posebnog dravnog interesa u
tijeku su veliki investicijski zahvati financirani od strane meunarodnih i domaih
financijskih institucija kao i vlastitim sredstvima lukih uprava. U narednom
trogodinjem razdoblju nastaviti e se zapoeti projekti izgradnje i modernizacije
infrastrukture u morskim lukama od dravnog znaaja (Rijeka, Zadar, ibenik, Split,
Ploe i Dubrovnik).
S druge strane, osim u luke od dravnog znaaja, Republika Hrvatska e za potrebu
povezivanja obale i otoka, te otoka meusobno, nastaviti sufinanciranje izgradnje i
rekonstrukcije infrastrukture u upanijskim i lokalnim lukama otvorenim za javni
promet.
Kao preduvjet daljnjeg razvoja pomorskog prometa i pratee infrastrukture javlja se
potreba izrade nacionalnog plana razvoja obalnog linijskog pomorskog prometa,
nacionalnog plana razvoja luka od gospodarskog interesa od osobitoga
(meunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku te nacionalnog
plana razvoja luka otvorenih za javni promet od upanijskog i lokalnog znaaja. U
dijelu zatite okolia odnosno energetske uinkovitosti kao poticaj koritenja ekoloki
prihvatljivijeg i financijski povoljnijeg goriva u pomorskom i kopnenom prometu javlja
se potreba izrade Nacionalnog programa stvaranja infrastrukture i poticanja
koritenja LNG-a u pomorskom prometu Republike Hrvatske.
Osnovni cilj ovih projekata je izrada harmoniziranog okvira i smjernica razvoja

obalnog linijskog pomorskog prometa za razdoblje do 2025. godine, odnosno
harmoniziranog okvira i smjernica razvoja morskih luka za predstojee razdoblje do
2030. godine, ime e se revidirati i objediniti postojei strateki dokumenti i planovi
razvoja ovih sektora.
5
Smjernice za uinkovito i sustavno upravljanje pomorskim sektorom u cjelosti dane
su kroz Pretpristupnu pomorsku strategiju Republike Hrvatske (2005.), i u novije
vrijeme kroz Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike
Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine (NN 93/14).
Kontinuirani razvoj sustava prometa na unutarnjim vodama i osiguravanje uvjeta za

njegovo odvijanje uz poveanje razine sigurnosti, pouzdanosti i zatite okolia
permanentni je cilj i zadaa Ministarstva. Ostvarivanje optimalnih infrastrukturnih i
ekolokih uvjeta plovnih putova i luka unutarnjih voda, osiguravanje visoke razine
sigurne plovidbe, razvoj brodarstva, inteligentnih sustava i multimodalnih i logistikih
vorita transportne mree, bitni su preduvjeti za privlaenje trita i na taj nain
poveanje obima prijevoza u unutarnjoj plovidbi te odrivi razvoj prometa,
gospodarstva i turizma.
Razvoj sustava prometa na unutarnjim vodama se odvija prema smjernicama

postojeih stratekih i planskih dokumenata te europskih razvojnih dokumenata
(NAIADES - akcijski program za razvoj unutarnje plovidbe u EU) u okviru potivanja
odredbi zakonske regulative.

1.2. Razvijen sustav pomorskog prometa i prometa na unutarnjim
Posebni cilj vodnim putovima te uinkovito i sustavno upravljanje pomorskim
dobrom
Program u 3116 Razvoj sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka
dravnom te zatita morskog okolia od oneienja s pomorskih objekata
proraunu 3115 Razvoj sustava prometa na unutarnjim vodnim putovima
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
projekt u Jedin Polazna vrijedno
ica vrijednost
vrijednost vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.2.1. Ulaganje u izgradnju i A570503 - 1.2.1.1. Stupanj izgraenosti % 42,74 71,52 100
modernizaciju infrastrukture u Potpora infrastrukturnih objekata u luci
morskim lukama otvorenim za Lukoj Rijeka (Gateway projekt)
javni promet i utvrivanje upravi Ploe
granica pomorskog dobra za
realizaciju
Projekta
integracije
trgovine i
transporta
A810034 -
Potpora
Lukoj
upravi Ploe
za otplatu
Zajma
Svjetske
banke
(IBRD) -
Projekt
integracije
trgovine i
transporta
A570293 -
Potpora
6
Lukoj
upravi
Rijeka za
vraanje
obveza po
zajmu EDCF
- Projekt
"Samsung"
A570294 -
Potpora
Lukoj
upravi
Rijeka za
realizaciju
zajma
Svjetske
banke
(IBRD) -
Projekt
obnove
rijekog
prometnog
pravca
A570219 -
Sanacija i
rekonstrukcij
a objekata
podgradnje
u lukama
otvorenim
za javni
promet od
upanijskog
i lokalnog
znaaja te
modernizacij
a, obnova i
izgradnja
ribarske
infrastruktur
e
K587039 -
Izgradnja
trajektne
luke
Gaenica
A570464 -
Potpora
Lukoj
upravi
Dubrovnik
za otplatu
Zajma
EBRD -
Projekt
izgradnje
luke
infrastruktur
e-domaa
komponenta
A570348 -
Utvrivanje i
provedba
granica
pomorskog
dobra s
izvlatenjem
A810019 -
Potpora
7
Lukoj
upravi
ibenik za
realizaciju
Zajma
EBRD-
Projekt
modernizacij
e luke
infrastruktur
e luke
ibenik-
domaa
komponenta
T754028 -
Projekt
izgradnje
vanjskih
vezova na
glavnom
lukobranu u
Gradskoj
luci Split
1.2.2. Poticanje pomorske A587023 - 1.2.2.1. Stupanj informatizacije % 40 70 100
prometne povezanosti i razvoj Administracij na dravnim linijama
pomorske putnike flote kroz ai 1.2.2.2. Stupanj pripremljenosti % 10 100
uvoenje novih tehnologija, te upravljanje projekta izrade nacionalnog
osposobljavanje strunog Agencije za plana razvoja obalnog linijskog
kadra u pomorstvu obalni linijski pomorskog prometa
promet 1.2.2.3. Broj dodijeljenih Broj 396 336 326 316
kolarina i stipendija u oblasti
A570323 - pomorskog prometa
Poticanje
redovitih
pomorskih
putnikih i
brzobrodski
h linija
K587052 -
Obnova
voznog
parka
A587053 -
Informatizaci
ja u
obalnom
linijskom
pomorskom
prometu
T 754027 -
OP Promet
A810040 -
Priprema
projekata u
pomorstvu
A570482 -
Stipendiranj
e redovnih
uenika i
studenata
srednjih
pomorskih
kola i
pomorskih
fakulteta
A754037 -
Sufinanciran
je ukrcaja
8
vjebenika
na brodove
u
meunarodn
oj i
nacionalnoj
plovidbi
A820026 -
Tehniko
odravanje i
upravljanje
kolskim
brodom
1.2.3. Uspostava sustava T754033 - 1.2.3.1. Implementacija IPA % 20 100
sprjeavanja tetnog prijenosa IPA ADRIATIC- BALMAS projekta
morskih vodenih organizama ADRIATIC
putem balastnih voda BALMAS
Projekt
1.2.4. Stvaranje preduvjeta za A754030 - 1.2.4.1. Sudjelovanje na Broj 2 3 3 4
osiguranje meunarodne lanarine u sjednicama IMO-a
prepoznatljivosti Republike meunarodn
Hrvatske u pomorstvu im
organizacija
ma u
pomorstvu
1.2.5. Ulaganja u A570447 - 1.2.5.1. Stupanj izgraenosti % 45 60 65 70
infrastrukturu vodnih putova i Gradnja i luke infrastrukture
luka unutarnjih voda modernizacij 1.2.5.2. Broj rkm vodnih putova rkm 474 474 482 482
a lukih koji su obiljeeni za sigurnu
graevina u plovidbu
unutarnjoj 1.2.5.3. Broj rkm vodnih putova rkm 160 160 160 564
plovidbi ureenih na deklariranu klasu
K810017 -
Otkup
zemljita na
lukom
podruju
unutarnjih
voda
A570448 -
Administracij
ai
upravljanje
Agencije za
vodne
putove
K810023 -
Obnova
voznog
parka
K810024 -
Izgradnja
plovila i
plovnih
objekata u
rijenoj
plovidbi
A754031 -
Poticanje
redovnog
obavljanja
javne slube
lukih
uprava
K810001 -
Gradnja i
tehniko
odravanje
9
plovnih
putova
unutarnjih
voda
1.2.6. Modernizacija flote i A810015 - 1.2.6.1. Broj realiziranih zahtjeva Broj/ 4 4 5 5
jaanje konkurentnosti Potpora za sufinanciranje trokova kom
unutarnje plovidbe brodarima brodara
unutarnje 1.2.6.2. Broj plovila u vlasnitvu Kom 4 4 4 5
plovidbe u jedinica lokalne i regionalne
nacionalnom samouprave osposobljenih za
prijevozu prijevoz putnika i roba
A570445 -
Pomo
jedinicama
lokalne i
regionalne
samouprave
za razvoj
rijenog
prometa i
upanijskih
luka i
pristanita
1.2.7. Poticanje strunog A821014 - 1.2.7.1. Broj dodijeljenih Broj 27 27 30 30
kadra i razvoj novih Stipendiranj stipendija iz oblasti unutarnje
tehnologija u vodnom prometu e redovnih plovidbe
studenata i 1.2.7.2. Broj pripremljenih Broj 0 1 1 2
uenika projekata, planskih/stratekih
obrazovnog dokumenata
usmjerenja
iz podruja
unutarnje
plovidbe, te
vjebeniko
g staa
brodaraca
unutarnje
plovidbe
K820033 -
IPA I 2010-
Akcijski plan
za razvoj
brodarstva
A754036 -
Priprema
projekata i
planskih
dokumenata
u unutarnjoj
plovidbi
1.2.8. Ulaganje u razvoj K587029 - 1.2.8.1. Duljina vodnih putova rkm 160 160 564 564
sigurnosti i harmonizaciju NCC- pokrivenih RIS sustavom
dionika u prometu na Nacionalni 1.2.8.2. Smanjen broj Broj <5 <5 <3 <3
unutarnjim vodama kontrolni plovidbenih nesrea na
centar unutarnjim vodama
A810036 -
Sigurnost
plovidbe
unutarnjim
vodama
A570442 -
Traganje i
spaavanje
na
unutarnjim
vodama
K570297 -
Rad Savske
komisije, te
10
sudjelovanje
u radu
meunarodn
ih institucija
s podruja
unutarnje
plovidbe
1.2.9. Upravljanje A570350 - 1.2.9.1. Dodijeljene koncesije na Broj 4 6 10 18
koncesijskim sustavom Dodjela pomorskom dobru prema kriteriju
koncesija na odrivosti razvoja i uz potivanje
pomorskom posebnosti odreenih lokacija
dobru
1.3. Sigurna plovidba morem
Napori uloeni za kreiranje snanog potencijala rasta za pomorsku industriju moraju

biti usklaeni sa zahtjevima sigurnosti plovidbe i biti koordinirani s razvojem javnih
usluga sigurnosti. U tom smislu, Ministarstvo e nastaviti odravati i razvijati
adekvatnu razinu sigurnosti plovidbe i zatite mora od oneienja u skladu s
meunarodnim i europskim standardima kao i potrebama sudionika u pomorskom
prometu.
Osigurati tehniku ispravnost svih hrvatskih pomorskih objekata i svih stranih

pomorskih objekata koji plove u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske u skladu s meunarodnim i nacionalnim tehnikim propisima,
odnosno osigurati potivanje minimalnih zahtjeva koji se tiu osposobljenosti, uvjeta
rada, te drugih odredbi meunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na
lanove posade pomorskih objekata, temeljne su zadae i cilj Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture u narednom razdoblju kako bi se zadrao status
na bijelim listama Parikog memoranduma o nadzoru drave luke u sluaju
tehnike ispravnosti hrvatske flote, odnosno status na bijeloj listi Meunarodne
pomorske organizacije vezano za potivanje meunarodnih instrumenata koji se
odnose na lanove posade.
U cilju stalnog podizanja razine sigurnosti pomorske plovidbe jednako je bitno

uspostaviti potpunu operativnost sustava stalnog nadzora i upravljanja pomorskim
prometom (VTMIS), te osigurati tehnike preduvjete kako bi se plovidba odvijala
prema utvrenim pravilima u unutranjim morskim vodama, teritorijalnom moru
Republike Hrvatske, te zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu (ZERP). Osim toga,
u narednom razdoblju jo vie e se unaprijediti rad ustrojstvenih jedinica nadlenih
za sigurnost plovidbe kako bi bile spremne reagirati na najefikasniji nain u
situacijama izvanrednih dogaaja koji za posljedicu imaju izravnu ili potencijalnu
ugroenost ljudskih ivota i imovine na moru, odnosno oneienje morskog okolia.
Na podruju usluga za sigurnu javnu plovidbu djeluje i Sluba traganja i spaavanja

ljudskih ivota na moru u skladu s Meunarodnom konvencijom o traganju i
spaavanju na moru (SAR konvencija) koja prua usluge potpore (usluge pomoi na
moru) i djeluje u drugim izvanrednim stanjima na moru, ukljuujui i oneienje
mora. U nadolazeem periodu, reorganizacija i modernizacija slube traganja i
spaavanja na moru na naelima poveanja kvalitete i dostupnosti slube nacionalni
je prioritet koji e se ostvariti kroz integrirana operativna rjeenja i moderne
tehnoloke resurse.
11
Obveza je Republike Hrvatske kao obalne drave da samostalno, i u suradnji s
drugim dravama, posveti posebnu pozornost zatiti Jadranskog mora u smislu
njegovog koritenja i ouvanja. Znaajni negativni uinci pomorskog prometa na
morski okoli jesu oni koji uzrokuju iznenadna i operativna oneienja mora s
pomorskih objekata, poglavito nesree pri prijevozu nafte i naftnih preraevina kao i
odbacivanje brodskog otpada i ostataka u more. U nadolazeem razdoblju, staviti e
se u punu operativnu primjenu Nacionalni i Subregionalni plan intervencija kod
iznenadnih oneienja mora, te nastaviti provoditi obuka i opremanje inspekcijske
slube u lukim kapetanijama i drugim nadlenim slubama Ministarstva za
otkrivanje i procesuiranje poinitelja oneienja.
Provoenjem hidrografskih istraivanja i oceanolokih mjerenja mora, morskog dna i
podmorja, obradom i javnom objavom slubenih pomorskih navigacijskih karata,
prirunika i drugih informacija u skladu s meunarodnim i domaim propisima i
normama, ostvaruju se pretpostavke za siguran promet ljudi i roba hrvatskim dijelom
Jadrana, odrivo gospodarenje resursima mora i podmorja i ouvanje morskog
okolia. Hidrografskom terenskom aktivnou dobit e se temeljni podaci
kartografskih izvornika koji se koriste za izradu novih i korekciju postojeih pomorskih
karata, dok se oceanoloka mjerenja i motrenja provode s ciljem prikupljanja i
pripreme oceanolokih podataka za potrebe navigacije na moru te pri sastavljanju
opeg sadraja pomorske karte, plana ili publikacije.
Podaci dobiveni hidrografskim istraivanjem i oceanolokim mjerenjima koriste se za
izradu novih i korekciju postojeih pomorskih karata, a u svrhu hidrografsko-
navigacijskog osiguranja plovidbe, dok se reambulacijom prikupljaju pomorske
sigurnosne informacije i podaci o morskim podrujima plovidbe sa svrhom
odravanja pomorskih karata i publikacija u skladu s meunarodnim i domaim
propisima i normama.

Posebni cilj 1.3. Sigurna plovidba morem
Program u
dravnom 3109 Sigurnost pomorskog prometa
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.3.1. Podizanje razine A570017 - 1.3.1.1. Porast uestalosti Broj 8.460 >8.470 >8.490 >8.510
sigurnosti plovidbe i zatite Sigurnost inspekcijskih pregleda
morskog okolia ljudskih plovidbe 1.3.1.2. Smanjenje broja Broj 40 <37 <35 <33
ivota i imovine na moru zaustavljanja brodova hrvatske
K103278 - zastave u nacionalnoj plovidbi
Opremanje 1.3.1.3. Smanjenje oneienja Broj 45 <42 <40 <38
lukih mora s pomorskih objekata
kapetanija
plovilima,
vozilima,
ureajima i
ostalom
opremom
K250796 -
Uspostava
informacijsk
og sustava
12
sigurnosti
plovidbe
K819013 -
VTS sustav-
uspostava
nadzora
plovidbe i
sustava
radioveza za
praenje
pomorskog
prometa
1.3.2. Provoenje A663000 - 1.3.2.1. Poveanje koeficijenta Koef. 41 41,5 41,5 42
hidrografskih istraivanja Administracij pokrivenosti hrvatskog dijela
ai Jadranskog mora s auriranim
upravljanje pomorskim kartama i
Hrvatskog publikacijama
hidrografsko
g instituta
K663002 -
Uspostava
hidrografsko
g
informacijsk
og sustava
K663004
IPA II
Prekograni
ni program
Hrvatska-
Crna Gora
2007-2013
Joint actions
for see
pollution
(JASPPer)
1.4. Razvijen sustav eljeznikog i cestovnog prometa
Sadanje stanje eljeznikog prijevoznikog trita karakterizirano je prisustvom dva

eljeznika prijevoznika u dravnom vlasnitvu: H Putniki prijevoz d.o.o. i H
Cargo d.o.o. te nekoliko privatnih prijevoznika koji su dobili dozvole za rad: Adria
transport d.o.o., RCC- Rail Cargo Carrier Kft (Hungary), RCC-Rail Cargo CarrierKft
(Croatia), Train Hungary Maganvasut - podrunica Zagreb i RTS Rail Transport
Service GmbH (Austria). Sukladno Zakonu o eljeznici H Putniki prijevoz d.o.o.
obavlja aktivnost od opeg gospodarskog interesa, te iz toga razloga postoji obaveza
Dravnog prorauna osigurati potrebna financijska sredstva. U izradi je novi model
financiranja, koji e kao posljedicu imati viegodinje ugovaranje ove usluge. Ovim
modelom biti e mogua kontrola prihoda i rashoda po linijama i vlakovima, a ne kao
do sada po dionicama te e se moi utvrditi eventualna prekomjernost naknade.
Tijekom 2014. godine ostvareno je 949 mil. putnikih kilometara (pkm) i prevezeno je
25.741 milijuna putnika, to je rezultiralo ostvarenjem manjih PKM-a od planiranih.
Uzrok smanjenja broja putnika je nekonkurentnost eljeznikog prijevoza u smislu
brzine, cijene i udobnosti, a posljedica je novi vozni red koji ima za cilj smanjenje
broja linija zbog racionalizacije poslovanja i smanjenja trokova. Postojei vozni park
H Putnikog prijevoza d.o.o. obiljeava dotrajalost i prosjena starost vagona od 30
godina. Od ukupnog broja postojeih vagona raspoloivo je 3/4. Iz tog razloga kroz
aktivnost modernizacije nastojati e se poveati broj raspoloivih vagona. Nabavljeni
vlakovi, koji e biti puteni u uporabu tijekom 2015. i 2016. godine omoguiti e
13
provedbu PSO ugovora uz manje trokove prijevoza. Nabavom novih vlakova imati
emo jeftiniji i ekoloki prihvatljiviji prijevoz u cijelini.
U sljedeem trogodinjem razdoblju prioritetne aktivnosti u podruju eljeznikog
putnikog prometa obuhvaaju unapreenje tehnologije poslovanja novim ulaganjima
u IT( do kraja 2015. godine potpuna implementacija projekta ISPRO-informatizacija
prodaje i marketinga), zamjena obujma prijevozne usluge i preustroj voznog reda na
izrazito nerentabilnim linijama (projekt Logis-gospodarenje voznim parkom i osobljem
je u fazi izrade tehnike dokumentacije), nova sistematizacija radnih mjesta,
promjena strukture voznog parka na nain da se prijevoz osigura motornim
vlakovima, te raspisivanje javnog natjeaja radi privatizacije ovisnog drutva Tersus
Eko d.o.o. (odobrenje DUDI-a). Ulaskom u EU, regulativa na eljeznikom
transportnom tritu je harmonizirana sa zakonodavstvom Europske unije. Reforme
sektora, koje predstoje, podrazumijevaju i uspjenu provedbu procesa
restrukturiranja, kojim e se postojee eljeznike kompanije uiniti efikasnijim i sa
odrivou poslovanja to e u konanici smanjiti potrebe za javnim financiranjem.
Novi element u reorganizaciji istih kompanija podrazumijeva i sreivanje imovinsko
pravnih odnosa i zemljinih knjiga.
U nadolazeem razdoblju 2016.-2018. provoditi e se nadzor ispunjavanja osnovnih
zahtjeva (sigurnost, pouzdanost i dostupnost, zatita zdravlja i okolia, tehnika
usklaenost i pristupanost) i usklaenje postupaka izdavanja odobrenja za putanje
u uporabu strukturnih podsustava, s ciljem ostvarenja veeg stupnja
interoperabilnosti, odnosno sposobnosti eljeznikog sustava za siguran i neprekinut
promet vlakova u EU i treim zemljama. Navedeno e se provoditi izdavanjem
adekvatnih rjeenja, odnosno rjeavanjem pripadajuih upravnih predmeta, sukladno
zakonskim ovlastima Agencije za sigurnost eljeznikog prometa. Isto je utvreno
Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti eljeznikog sustava te izravno primjenjivim
propisima EU kroz dostavu redovitih izvjea nadlenim dravnim institucijama i
Europskoj eljeznikoj agenciji.
Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti
eljeznikog sustava i izravno primjenjivim propisima Europske unije obavljaju
eljezniki inspektori za sigurnost eljeznikog prometa.
Takoer, radi se i na razvoju integriranog prijevoza putnika, razvija se regulativa kroz

izradu prijedloga Zakona o integriranom javnom prijevozu putnika, te na procesu
izrade harmonizacije sustava naplate prijevoznih karata koji obuhvaa 4. Idejna
elaborata, a to su:
a) Automatizacija naplate i kontrole voznih karata u sustavu integriranog
prijevoza putnika (tiketiranje),
b) Unikatno informiranje putnika korisnika integriranog prijevoza (displejevi,
obavjeivanje korisnika),
c) Prilagodba prometne infrastrukture potrebama integriranog prijevoza putnika,
d) Prilagodba organizacijske strukture operatera modelu integriranog prijevoza
putnika.
U cilju ureenja djelatnosti prijevoza tereta i putnika u unutarnjem i meunarodnom

cestovnom prijevozu ustrojena je jedinstvena nacionalna elektronika evidencija
prijevoznika pod nazivom Registar prijevoznika, koju vodi Ministarstvo. Uz podatke iz
evidencija o izdanim licencijama za unutarnji i meunarodni cestovni prijevoz,
registar prijevoznika sadri podatke o imenu i prezimenu osobe odgovorne za
14
prijevoz. Registrom prijevoznika jami se dostupnost javnosti podataka, osim
podataka ije se prikupljanje, uvanje i koritenje ureuje posebnim zakonom.
U narednom razdoblju uz obavljanje redovnih poslova u podruju cestovnog

prometa, radit e se na organizaciji i uspostavi zadovoljavajue upravne suradnje,
odnosno razmjeni podataka kako meu dravama lanicama, tako i na nacionalnoj
razini izmeu tijela koja vode slubenu evidenciju o traenim podacima.
Implementacija navedenih zadaa zahtijeva dodatnu nadogradnju postojeih
informatikih sustava, posebno Registra prijevoznika sustavnijim koritenjem
elektronikih registara znaajno e se doprinijeti smanjenju upravnih trokova
pregleda i poboljati njihovu uinkovitost, te dodatno doprinijeti razvoju sustava
cestovnog prometa.
Osiguravanjem sredstava za nadoknadu oslobaanja od plaanja godinje naknade

za uporabu javnih cesta i sredstava za nadoknadu cestarine za koritenje dionica
autocesta i objekata s naplatom u narednom razdoblju osiguravati e se mobilnost i
jednaka dostupnost koritenja javnih cesta i autocesta osobama s invaliditetom u
Republici Hrvatskoj.
Cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj karakterizira visoka gustoa mree

cesta najvie razine slunosti (autoceste, polu-autoceste, brze ceste) koje su
razvijane u skladu s Pan-europskim X., X.a, V.b i V.c koridorima i Jadransko-jonskim
koridorom. Daljnji razvoj cestovne infrastrukture na navedenim koridorima ukljuuje
povezivanje u TEN-T mreu uz maksimalno financiranje iz fondova Europske unije.
Slijedei korak u razvoju cestovne mree je izgradnja mree dravnih i upanijskih
cesta te pristupnih cesta na glavne koridore, to e omoguiti maksimalnu
iskoritenost mree autocesta. Razvoj infrastrukture ukljuuje racionalnije upravljanje
svim javnim cestama i sustavan pristup u odravanju izgraene cestovne
infrastrukture. Postavljeni planovi razvoja cestovne infrastrukture u skladu su s
vizijom, misijom, stratekim ciljem Ministarstva te posebnim ciljem razvoja prometne
infrastrukture. Plan razvoja cestovne infrastrukture pratiti e se kroz izvjea o
provedbi Programa graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje 2013.-2016.
godine i Programa graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje 2017.-2020.
godine. Planiranje izgradnje i odravanja javnih cesta, prema Zakonu o cestama,
provodi se:
dugorono, kroz Strategiju razvitka javnih cesta koju donosi Hrvatski sabor,
srednjorono, kroz etverogodinje programe graenja i odravanja javnih
cesta koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva,
godinje, kroz planove graenja i odravanja koje uz suglasnost Vlade
Republike Hrvatske donose Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.,
a uz suglasnost Ministarstva upanijske uprave za ceste.
Financiranje graenja i odravanja javnih cesta utvreno je Zakonom o cestama,
prema kojem su osnovni izvori sredstava:
za autoceste koje nisu u koncesiji (HAC) naknada iz goriva, cestarina koja se
plaa za koritenje autocesta, te druge naknade vezane za koritenje
autocesta,
za autoceste u koncesiji (ARZ, AZM, BINA ISTRA) cestarina koja se plaa za
koritenje autocesta u koncesiji i izvori financiranja odreeni ugovorom o
koncesiji,
15
za dravne ceste naknada za ceste iz goriva, te druge naknade vezane za
koritenje dravnih cesta,
za upanijske i lokalne ceste godinja naknada za ceste koja se plaa kod
registracije motornih vozila te druge naknade vezane za koritenje upanijskih
i lokalnih cesta.
eljeznika infrastruktura u Republici Hrvatskoj sastoji se od mree eljeznikih

pruga koja iznosi 2.605 km (graevinska duljina), od ega su jednokolosjene pruge
u duini 2.351 km, a dvokolosjene pruge u duini 254 km. Elektrificirano je 980 km
mree eljeznikih pruga. Glavna karakteristika postojeih infrastrukturnih kapaciteta
je dotrajalost i s tim u vezi potreba smanjivanja brzine, kako bi se sadanji obujam
prometa odvijao sigurno i odgovarajuom dinamikom. Vie od 60% ukupne duljine
eljeznike mree u prethodnom razdoblju bilo je izvan normalnog ciklusa obnove te
vie nije mogue uobiajenim mjerama redovitog odravanja postii tehniko
uporabne karakteristike potrebne za siguran tijek prometa projektiranom brzinom.
Procjenjuje se da nedostatak u dinamici obnove pruga iznosi vie od 1.500 km.
Preduvjet za daljnji razvoj eljeznikog prometa je stabilizacija stanja postojee

eljeznike infrastrukture uz istodobno pokretanje ciklusa nadogradnje i
modernizacije postojee te izgradnje nove eljeznike infrastrukture. Modernizacija
eljeznike infrastrukture temelji se na nadopunjavanju s ostalim oblicima prometa.
Ulaganjima u eljezniku infrastrukturu potrebno je, koritenjem suvremenih
tehnologija u upravljanju prometom, osigurati sigurnost, kvalitetu i pouzdanost ove
vrste prometa s ciljem to breg ukljuivanja u jedinstveni Europski eljezniki
sustav. eljeznika infrastrukturna mrea Republike Hrvatske sastavni je dio Pan-
europskog koridora X. kao i Pan-europskog koridora V. (ogranci V.b i V.c).

Posebni cilj 1.4. Razvijen sustav eljeznikog i cestovnog prometa
Program u
3114 Razvoj sustava eljeznikog prometa
dravnom
3110 Razvoj sustava cestovnog prometa
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.4.1. Poticanje eljeznikog A761011 1.4.1.1.Poveanje broja putnikih Broj 971 1.004 1.038 1.073
prijevoza Poticanje kilometara putni
eljeznikog (godinja vrijednost) kih
putnikog kilom
prijevoza etara
u mil.
T761012 1.4.1.2. Smanjenje iznosa zbog Miliju 39 20 20 0
Modernizacij smanjenja potrebe za n kn
a modernizacijom
eljeznikih (godinja vrijednost)
vozila
1.4.2.Sigurnost kopnenog A840001 - 1.4.2.1. Broj izdanih rjeenja Broj 60 70 70 75
prometa Administracij odnosno rijeenih upravnih
ai predmeta iz podruja djelovanja
upravljanje Agencije za sigurnost
Agencije za eljeznikog prometa
sigurnost
16
eljeznikog
prometa
K840002 -
Informatizaci
ja
1.4.5. Razvoj i odravanje A570334 - 1.4.5.1. Broj kilometara km 0 0 12,2 38,8
eljeznike infrastrukture Odravanje novoizgraenih i nadograenih
eljeznike pruga
infrastruktur (godinja vrijednost)
e i regulacija 1.4.5.2. Broj kilometara km 82,88 48,26 48,5 71,1
prometa obnovljenih i moderniziranih
pruga
A754029 - (godinja vrijednost)
Naknada u
cijeni goriva
za H
Infrastruktur
u d.o.o.
T754034 -
Potpora
trgovakim
drutvima u
javnom
sektoru u
pripremi
projekata
planiranih za
sufinanciranj
e iz EU
fondova
1.4.3. Razvoj cestovnog A754005 - 1.4.3.1. Broj ostvarenih Broj 33.150 33.300 33.450 33.600
prometa Godinja oslobaanja od plaanja godinje
naknada za naknade za uporabu javnih cesta
uporabu za vozila osoba s invaliditetom
javnih cesta 1.4.3.2. Broj ostvarenih Broj 362.701 363.000 363.500 364.000
i cestarina oslobaanja od plaanja
za najtee cestarine za uporabu dionica
invalide autocesta za vozila osoba s
invaliditetom
1.4.4. Razvoj i odravanje A570504 - 1.4.4.1. Broj kilometara km 35,5 76,61 35,5 62,87
cestovne infrastrukture Naknada u novoizgraenih dravnih cesta i
cijeni goriva autocesta
za HAC (godinja vrijednost)
d.o.o. 1.4.4.2. Broj kilometara km 234,38 197,10 213,2 258,8
investicijsko odravanih dravnih
A570506 - cesta i autocesta
Naknada u (godinja vrijednost)
cijeni goriva
za HC d.o.o.
A821001 -
Provedba
ugovora o
koncesiji -
Autocesta
Rijeka-
Zagreb
K570344 -
Provedba
ugovora o
koncesiji -
Autocesta
Zagreb-
Macelj
A820029 -
Naknada
cestarina za
NATO i
EUFOR
vozila
17
A819031 -
Provedba
ugovora o
koncesiji -
Bina-Istra
K754038 -
Monetizacija
javnog duga
vezano uz
HAC i ARZ
1. JAVNE FINANCIJE
Javna poduzea

Program u dravnom proraunu 3110 - RAZVOJ SUSTAVA CESTOVNOG PROMETA
REFORMSKA MJERA
Broj kljunog Reformska mjera Opis reformske mjere, njen cilj i
Potkategorija (novi nain
podruja ostvarenja)
vanost za kljuno podruje
1. Javne financije Javna Restrukturiranje i U drutvu HAC i ARZ provodi se operati vno restrukturi ranje kroz
poduzea monetizacija HAC i izdvajanje poslova napl ate cestarine i redovnog odravanja u
ARZ zajedniku, specijalizi ranu tvrtku, dok m atina poduze a zadravaju
osnovnu djel atnost i to nadzor upravljanj a autocestam a, proj ektiranje i
graenje.
Glavni cilj je:
- Odvojiti sporedne djelatnosti od osnovnih te provesti proces monetizacije.
- Smanjiti rashode kod poduzea uslijed racionalizacije i optimizacije poslovnih procesa.
- Refinancirati kreditne obveze.
- Provesti postupak monetizacije kroz inicijalnu javnu ponudu dionica drutva HAC-
ONC, ime bi Drutvo trebalo poslovati sukladno trinim principima.
Procijenjeni
Raspored o napretku doprinos
Pravni/ upravni Raspored sljedeih Kvalitativan opis
postignutom u posljednjih 12 ciljevima
instrumenti koraka predvienih utjecaja
mjeseci strategije Europa
2020
Izmjena Zakona o 2013. 2015. - 1. RH prestaje biti veinski
cestama vlasnik, Drutvo e
Izmjena Pravilnika -poslovi naplate cestarine i odravanja -Financijsko restrukturiranje poslovati na trinoj
o cestarinama autoceste izdvojeni su iz drutva kroz kreditno rastereenje osnovi
ARZ d.d. u drutvo ARZ-ON d.o.o. (prijevremena otplata dijela 2. Smanjenje duga, ali i
Inicijalna javna kredita te refinanciranje participacija u oporavku
ponuda (IPO) -donesena je Odluka o provedbi dijela preostalog duga ) gospodarstva kroz
dionica na procesa monetizacije kroz dodjelu zadravanje dijela
Zagrebakoj i koncesije za upravljanje i odravanje -Razrada IPO modela. vlasnitva (dividenda).
Londonskoj burzi autocesta. (financijsko zakljuenje 3. Trite kapitala -
transakcije predmetnom transakcijom
Izmjena Pravilnika 2014. predvieno do kraja hrvatskim graanima i
o organizaciji i - drutvo ARZ-ON d.o.o. pripojeno je 2015.godine). svim zainteresiranima
sistematizaciji drutvu preuzimatelju HAC-ONC . investitorima ponudit e se
nova burzovna dionica,
-smanjen je troak direktnog rada za koja e unaprijediti
cca 10 % kroz snmanjenje broja hrvatsko trite kapitala i
zaposlenika unaprijediti kulturu
ulaganja.
-zapoeti su razgovori s razvojnim
bankama o refinanciranju kreditnih
obveza.
Fiskalne Aktivnost/ Ciljana Ciljana

Ciljana Ciljana
posljedice za projekt u Pokazatelj Polazna vrijedno vrijedno
Jedinica vrijednost vrijednost
dravni dravnom rezultata vrijednost st st
2018. 2019.
proraun proraunu 2016. 2017.
18
2015. K754038 - Prihod od mlrd kn 0 9 0 0 0
Monetizacija transakcije
RH ostvarit e javnog duga
jednokratan prihod vezano uz HAC
9 milijardi kn i ARZ
(smanjit e se javni
dug za cca 3%) te
e HAC tokom
godina ubirati
dividendu za
otplatu preostalih
dugova.
Dodatno,
zavretkom Dividenda milijuna kn 0 500 500 500 500
transakcije
poslovanje drutva
HAC ONC e biti
na trinim
osnovama uz
oekivanu dobit od
1,2 milijarde kuna.
Plaanjem poreza
na dobit Dravni
proraun Republike
Hrvatske e
dodatno Prihod od poreza milijuna kn 0 250 250 250 250
uprihodovati 250 na dobit
milijuna kuna
poreza na dobit
godinje.

Program u dravnom 3114 RAZVOJ SUSTAVA ELJEZNIKOG PROMETA
proraunu
REFORMSKA MJERA
Broj Reformska mjera Opis reformske mjere, njen cilj i

kljunog Potkategorija (novi nain
podruja ostvarenja)
1. Javne Javna Restrukturiranje Restrukturiranje drutva H Infrastruktra d.o.o, drutva od stratekog interesa za
financije poduzea drutva H RH, ima za cilj smanjenje javnog duga te postavljanje poslovanja na trine
Infrastruktura d.o.o. principe, u smislu efikasnijeg i racionalnijeg upravljanja drutvom.
Kljuni problem zbog kojeg je donesen Program restrukturiranja je dotrajalost
eljeznike infrastrukture to se oituje kroz pad brzina i optereenja pruga ispod
projektiranog stanja na gotovo 60% eljeznike mree.
Nunost ulaganja je osposobljavanje eljeznice za ravnopravno i konkurentno
sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tritu.
Glavni cilj restrukturiranja je ulaganje u odravanje, modernizaciju, obnovu i
izgradnju eljeznike infrastrukture radi podizanja razine funkcionalnosti
eljeznike infrastrukture, konkurentnosti i kvalitete eljeznikih usluga; smanjenje
broja zaposlenih zbrinjavanjem zaposlenih uz isplatu poticajnih otpremnina;
racionalizacija trokova poslovanja i restrukturiranje drutava keri H
Infrastrukture uz smanjenje broja zaposlenih.
19
Procijenjeni
Pravni/ Raspored o napretku
Raspored sljedeih doprinos ciljevima Kvalitativan opis
upravni postignutom u poljednjih 12
koraka strategije Europa predvienih utjecaja
instrumenti mjeseci
2020
Zakon o Tijekom 2014. godine provedena je U 2015. godini planira Kroz ulaganja u
eljeznici (NN daljnja racionalizacija poslovanja, se: modernizaciju, obnovu i U srednjoronom
94/13 i smanjen je broj zaposlenih u Grupi - u obnovu, izgradnju eljeznike razdoblju 2015. do
148/13), H Infrastruktura za 272 zaposlena, modernizaciju i izgradnju infrastrukture promie se 2019.godine planira se :
to je smanjenje trokova zaposlenih novih pruga uloiti poveanje udjela -uloiti u obnovu,
Pravilnik o u odnosu na 2013. godinu za 52,8 1.016.650.000,00 kuna, eljeznice u prijevozu modernizaciju
eljeznikoj milijuna kn, a u tvrtkama keri je -smanjiti broj zaposlenih tereta i putnika, to 5.215.043.000 kn i
infrastrukturi povean broj zaposlenih za 69. za 139 , znaajno doprinosi 6.917.223.000 kn u
(NN 127/05 i -nastaviti kolektivno smanjenju emisije izgradnju novih pruga i
16/08), Kolektivnim pregovorima smanjena su pregovaranja sa staklenikih plinova (%). kolosijeka.
prava iz Kolektivnog ugovora te se ne socijalnim partnerima u
Program isplauje regres i boinica, a svrhu racionalizacije -daljnje restrukturiranje H
restrukturiranja smanjen je i broj dana godinjeg trokova poslovanja, infrastrukture d.o.o. uz
H odmora. -daljnja komercijalizacija smanjenje broja
Infrastrukture nekretnina koje nisu u zaposlenih od 2015. do
d.o.o., lipanj funkciji osnovne 2019. godine za 395
2012. godine, U 2014. godini realizirane investicije djelatnosti Drutva, radnika.
iznose 988,5 milijuna kn a najvei dio -preuzimanje kreditnih
Izmjene i odnosi se na obnovu i modernizaciju obveza H Infrastrukture - postizanje vee
dopune pruga od meunarodnog znaaja d.o.o. od strane Vlade racionalizacije trokova
programa (72%). RH) radi smanjenja H Infrastrukture d.o.o. uz
restrukturiranja zaduenosti i financijske poveanje kvalitete usluga
U tvrtki keri Prune graevine d.o.o.; i smanjenja
H odustalo se od privatizacije te je u konsolidacije H
Infrastrukture Infrastrukture d.o.o. eksploatacijskih trokova
tijeku daljnji proces restrukturiranja sukladno zahtjevima
d.o.o., prosinac Drutva. -za nova ulaganja koja
2012. godine, se najveim dijelom trita.
odnose na eljezniku
Druge izmjene infrastukturu zavriti
i dopune pregovore sa Svjetskom
programa bankom (kreditno
restrukturiranja zaduenje od 79 milijuna
H EUR-a).
Infrastrukture
d.o.o., lipanj
2013. godine,
Donoenje
Nacionalnog
programa
eljeznike
infrastrukture.
Fiskalne Aktivnost/
Ciljana Ciljana Ciljana Ciljana
posljedice projekt u Polazna
Pokazatelj rezultata Jedinica vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost
za dravni dravnom vrijednost
2016. 2017. 2018. 2019.
proraun proraunu
A570334- kilometri obnove i km 82,88 48,26 48,5 71,1 52
RH je u Odravanje modernizacije
proteklom eljeznike eljeznike
razdoblju dala infrastrukture infrastrukture
dravna i regulacija
jamstva za prometa,
kreditna kilometri km 0 0 12,2 38,8 0
zaduenja H novoizgraenih
A754029-
Infrastrukture pruga
Naknada u
d.o.o. na cijeni goriva
domaem i za H
meunarodno Infrastrukturu
m tritu d.o.o.,
kapitala (1,25
milijardi kn i 40 T754034 -
milijuna EUR- Potpora
a). trgovakim
Mogue je drutvima u
poveanje javnom
kapitala javnog sektoru u
20
dobra pripremi
preuzimanjem projekata
kreditnih planiranih za
obveza od sufinanciranje
strane Vlade iz EU
RH po fondova,
kreditnim
zaduenjima T754027
H OP Promet,
Infrastrukture
d.o.o. (osim T754039 -
obveza za OP
zbrinjavanje Konkurentnos
vika t i kohezija,
zaposlenih). prioritetna os
7.
Povezanost i
mobilnost.

Program u dravnom
3114 RAZVOJ SUSTAVA ELJEZNIKOG PROMETA
proraunu
REFORMSKA MJERA

podruja ostvarenja)
1. Javne Javna Restrukturiranje Restrukturiranje drutva H Putniki prijevoz d.o.o, drutva od stratekog interesa
financije poduzea drutva H Putniki za RH, ima za cilj smanjenje javnog duga te postavljanje poslovanja na trine
prijevoz d.o.o. te principe, u smislu efikasnijeg i racionalnijeg upravljanja drutvom.
privatizacija ovisnog
drutva Program ima za cilj da, kroz mjere koje sadri, doprinese poveanju kvalitete
pruanja usluge eljeznikog prijevoza u RH, ali i poveanju kvalitete i efikasnosti
pruanja ove usluga u europskim razmjerima. Kroz provedbu ovog Programa,
stvorit e se preduvjeti da H Putniki prijevoz pobolja svoje poslovanje odnosno
smanji trokove i povea produktivnost, osigura neophodnu modernizaciju voznog
parka i time doprinese kvaliteti usluge koju prua graanima RH i graanima EU,
da stvori uvjete za ulazak u konkurentsku bitku koja e uslijediti liberalizacijom
trita, ali i da postane sposoban za povlaenje znaajnijih sredstava iz ESI
fondova kojima e se osigurati daljnja ulaganja u podizanje kvalitete i pouzdanosti
usluge koju prua, osobito na podruju osiguranja veih standarda zatite okolia.
Mjere su:
-poslovno restrukturiranje s ciljem poveanja efikasnosti i racionalizacije
trokova poslovanja,
-unaprjeenje tehnologije poslovanja novim ulaganjima u IT,
-operativno i financijsko restrukturiranje,
-racionalizacija i optimizacija poslovnih procesa,
-zamjena obujma prijevozne usluge i preustroj voznog reda na izrazito
nerentabilnim linijama,
-nova sistematizacija radnih mjesta,
-modernizacija voznog parka kroz javne nove investicije promjena strukture
voznog parka na nain da se osigura prijevoz motornim vlakovima,
-privatizacija ovisnog drutva Tersus Eko d.o.o..
Unutarnje mjere restrukturiranja H PP poeo poduzimati jo 2012. godine,

intenzivirane su 2014.,kraj procesa restrukturiranja je 2017. godine.
Procijenjeni
instrumenti mjeseci
2020
21
Zakon o Tijekom 2014. godine: Osiguranje lokacije sa Liberalizacija trita Uspostava ponovne
eljeznici (NN - izmijenjen je vozni red pa vlakovi zemljitem za putnikog prijevoza dugorone odrivosti H
94/13 i subotom i nedjeljom voze 50% od Tehniko-logistiki eljeznicom zapoet e, PP.
148/13); prijanjeg voznog reda); centar (TLC) na krajem 2019., postupnim
-dolo je do podjele i pripajanja dijela podruju Zagreb otvaranjem trita Pribliavanje trinim
Smjernice o drutva koje je obavljalo vuu vlakova Glavni kolodvor. odnosno pojedinih principima poslovanja
dravnim restrukturirana su ovisna drutava iz dionica eljeznikih uvoenjem novog modela
potporama za grupe HPP ; Odobrenje DUUDI-ja pruga, putem javnog korporativnog poslovanja
sanaciju i -smanjenjni su trokovi zaposlenih i za raspisivanje natjeaja. usmjerenog na
restrukturiranje operativni trokovi; natjeaja za uvaavanje potreba i
ne financijskih -poveana operativna dobit; privatizaciju drutva H PP obavlja uslugu preferencija korisnika
poduzetnika u - osigurano je financiranja za Tersus eko d.o.o. za prijevoza putnika usluga eljeznikog
tekoama (C investicije i restrukturiranje drutva. ienje poslovnih eljeznicom na cijelom prijevoza u odnosu na
249/2014); prostora. teritoriju Republike druge oblike prijevoza
Hrvatskekao uslugu od putnika.
Program Integracija drutva opeg gospodarskog
restrukturiranja eljeznika tiskara u interesa. Karakter ove Osuvremenjivanje sustava
sijeanj H PP. usluge ne doputa prodaje i marketinkih
2015. godina; smanjivanje obuhvata alata s ciljem poveanja
Restrukturiranje usluge odnosno konkurentnosti i prisutnosti
Novi pravilnik o drutva Tehniki ukidanje odreenih na tritu.
organizaciji i servisi eljeznikih dionica ili smanjivanje
sistematizaciji. vozila (smanjivanje njihove uestalosti, ni Dovretak procesa
broja zaposlenih te prodaju imovine koja je informatizacije u 2017.
preuzimanje dijela u izravnoj funkciji godini.
radnika i opreme pruanja usluge
specijaliziranih za prijevoza. Republika
odravanje putnikih Hrvatska e pokrenuti Modernizacija voznog
vagona iz ovisnog aktivnosti koje e biti parka, nabavom novih
drutva od H Carga). usmjerene na uvoenje vlakova za pruanje
trinog natjecanja na usluga prijevoza u
Zakljuivanje PSO podruju eljeznikog prigradskom i lokalnom
ugovora s nadlenim prijevoza putnika i to prijevozu, ostvarit e
ministarstvom na prije nego to nalau utedu na godinjoj razini
razdoblje od 10 obveze iz Uredbe (EK) u iznosu od 85 mil. kn.
godina. br. 1370/2007.
Rracionalizacija
Dokapitalizacija poslovanja.
Drutva od Vlade RH u
iznosu 250 mil. kn. Smanjenje broja
zaposlenih do kraj procesa
Zbrinjavanje vika restrukturiranja, 2017.
zaposlenih, s ciljem da godine, za 200 radnika.
broj zaposlenih na dan
31.12.2015. iznosi Smanjivanje iznosa
1897 radnika. sredstava namijenjenih
financiranju PSO usluge.
Realizacija investicija:
13 novih motornih
vlakova.
Potpuna
implementacija
sustava prodaje i
rezervacija putovanja
(projekt ISPRO-
informatizacija prodaje
i marketinga) do kraja
2015. godine.
Projekt izgradnje
vlastitog ICT sustava.
Izrada nove tarifne

politike.
Projekt Logis -
gospodarenje voznim
parkom i osobljem je u
fazi izrade tehnike
dokumentacije.
Financijska
konsolidacija Drutva
realizacijom zajma
22
Meunarodne banke
za obnovu i razvoj
(vezano uz poticajne
otpremnine) i
reprogramom kredita
Eurofima.
Prodaja nepotrebne
imovine.
Fiskalne Aktivnost/
2016. 2017. 2018. 2019.
proraun proraunu
Zbog A761011 Poveanje broja Broj 971 1.004 1.038 1.073 1.097
poveanja Poticanje putnikih kilometara putnikih
prihoda eljeznikog (godinja vrijednost) kilometara
poveanjem putnikog u mil.
broja putnikih prijevoza
kilometara
smanjuje se
potreba za
PSO
naknadom te
e se nakon
zavrenog
programa
restrukturiranja
umanjiti.
RH je u
proteklom
razdoblju dala
dravna
jamstva za
kreditna
zaduenja H
Putniki
prijevoz d.o.o.
kod
Meunarodne
banke za
obnovu i razvoj
(327 milijuna.
kn) i HBOR-a
(816,2 milijuna
kuna).
1.5. Razvijen sustav zranog prometa
Razvijen sustav zranog prometa u interesu je odrivog razvoja prometnog sustava u

Republici Hrvatskoj, gospodarskog razvoja regija i podruja unutar Republike
Hrvatske, a takoer ima znaajnu ulogu glede povezanosti otoka sa kopnom.
U Republici Hrvatskoj se iz godine u godinu poveava broj putnika u zranom
prometu te se predvia da bi zrani promet u buduem razdoblju mogao i dalje rasti.
Pristupom Europskoj uniji kao i razvoju Europskog zajednikog zranog prostora
(ECAA) i daljnjim razvojem turistike ponude Republike Hrvatske, slijedeih se
godina moe oekivati da kapaciteti infrastrukture zranog prometa, u odnosu na
prometnu potranju nee biti adekvatni. Meutim, osim izgradnje novog putnikog
terminala na Zranoj luci Zagreb, u buduem razdoblju nije predviena gradnja novih
aerodroma ve e se prvenstveno na postojeim aerodromima raditi nuna
tehnoloka i sigurnosno-prometna unapreenja, odnosno predviena su ulaganja u
infrastrukturu aerodroma i pripadajuu opremu kao i ulaganja u unapreenje zatite i
sigurnosti aerodroma te prilagoavanje sustava zranog prometa Republike
Hrvatske meunarodnim standardima.
23
Prioritetni cilj je operacionalizacija mjera Nacionalnog programa sigurnosti u zranom
prometu i operacionalizacija mjera Nacionalnog programa zatite civilnog zranog
prometa ije je ostvarenje predvieno kroz pruanje potpore svim aerodromima pri
otklanjanju nalaza korektivnih mjera koje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo
(HACZ) utvrdi aerodromima, a koji se odnose na stanje sigurnosti na aerodromima
sukladno standardima sigurnosti propisanih ICAO Dodatkom 14 kao i ispunjenje
ostalih zahtjeva za poveanim sigurnosnim mjerama na svim aerodromima u zemlji a
sukladno obvezama koje proizlaze iz lanstva Republike Hrvatske u meunarodnim
organizacijama za civilni zrani promet.
Podruja ulaganja u sustav zranog prometa u buduem razdoblju su prvenstveno
ulaganje u infrastrukturu aerodroma i pripadajuu opremu, unapreenje zatite i
sigurnosti aerodroma, prilagoavanje sustava aerodroma Republike Hrvatske
meunarodnim standardima te suradnja s meunarodnim organizacijama u
zrakoplovstvu.
Odvijanje domaeg linijskog zranog prijevoza, takoer ima vrlo vanu ulogu za
sustav zranog prometa, a provoenje iste se predvia kroz poticanje ouvanja
postojeih domaih zranih linija u svrhu osiguranja bolje mobilnosti stanovnitva,
breg i ekonominijeg prijevoza tereta kao i ujednaenog razvoja regija unutar
Republike Hrvatske.
S obzirom na kompleksnost i specifinost Ugovora o koncesiji za izgradnju i
upravljane Zranom lukom Zagreb, provodit e se aktivnosti vezane uz organizaciju
uinkovitog praenja provedbe istoga Ugovora. Naime, nakon meunarodnog javnog
natjeaja, Vlada Republike Hrvatske dala je koncesiju drutvu ZAIC za izgradnju
Novog putnikog terminala i upravljanje Zranom lukom Zagreb, a Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture je sukladno lanku 32. Zakona o koncesijama
(NN 143/12), u ime Davatelja koncesije, nadleno za praenje provoenja koncesije.
U okviru nadlenosti Ministarstva, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
osnovao je Povjerenstvo za praenje provedbe ugovora o koncesiji za izgradnju i
upravljanje Zranom lukom Zagreb, koje prati provedbu te izvrenje obveza iz
Ugovora o koncesiji te koje je, izmeu ostalog, duno zapisnike sa sjednica
Povjerenstva i izvjetaje o provedbi Ugovora o koncesiji dostavljati Davatelju
koncesije i Ministarstvu financija, kako je propisano.
Pored navedenog, provodit e se i aktivnosti vezane za ouvanje otvorenosti
aerodroma za javni zrani promet, te aktivnosti vezane za stvaranje uvjeta za
kvalitetno traganje i spaavanje koje se provodi radi minimiziranja tetnih posljedica
u sluaju incidenta te zatiti ivota i imovine u prometu.

Posebni cilj 1.5. Razvijen sustav zranog prometa
Program u
dravnom 3113 Razvoj sustava zranog prometa
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.5.1. Sigurnost i zatita u A570249 - 1.5.1.1. Broj podranih mjera Broj 14 15 15 15

zranom prometu Gorske (zahtjeva) aerodroma u svrhu
slube sigurnosti i zatite aerodroma u
24
spaavanja RH
(godinja vrijednost)
A570333 - 1.5.1.2. Broj podranih servisnih Broj 1.760 3.100 3.100 3.100
Osiguranje jedinica (Service units) za rutne
sigurnosno naknade za izuzete letove
prometnih (godinja vrijednost)
standarda u 1.5.1.3. Broj podranih servisnih Broj 153 250 250 250
zranim jedinica (Service units) za
lukama RH terminalne naknade za izuzete
letove
A570001 - (godinja vrijednost)
Suradnja s
meunarodn
im
organizacija
ma te
provedba
mjera
razvitka
zranog
prometa
A754025 -
Naknada
trokova
Hrvatskoj
kontroli
zrane
plovidbe za
rutne i
terminalne
naknade za
izuzete
letove
1.5.2. Ouvanje zrane A587050 - 1.5.2.1. Broj podranih letova na Broj 6.500 6.500 6.500 6.500
povezanosti regija kroz Ouvanje domaim redovitim zranim
odvijanje domaeg linijskog prometne linijama
zranog prijevoza povezanosti (godinja vrijednost)
regija
(domai
linijski zrani
prijevoz)
1.5.3.Provedba Ugovora o A754035 - 1.5.3.1. Broj dostavljenih Broj 2 2 2 2
koncesiji za izgradnju Novog Provedba izvjetaja o provedbi Ugovora o
putnikog terminala i ugovora o koncesiji
upravljanje Zranom lukom koncesiji za (godinja vrijednost)
Zagreb izgradnju
novog
putnikog
terminala
Zrane luke
Zagreb
1. JAVNE FINANCIJE
Javna poduzea

Posebni cilj 1.5. Razvijen sustav zranog prometa
Program u dravnom
3113 Razvoj sustava zranog prometa
proraunu
REFORMSKA MJERA
25
podruja ostvarenja)
1. Javne Javna Restrukturiranje U 2011. godini Croatia Airlines zapoela je proces restrukturiranja koji obuhvaa
financije poduzea poduzea CA d.d. strateko, financijsko i operativno restrukturiranje. Provedba restrukturiranja
drutva bila je nuna kako bi se, sukladno europskom zakonodavstvu i praksi,
Croatia Airlines pripremila za dugorono odrivo poslovanje.
Prema definiranim podrujima restrukturiranja postavljeni su strateki, financijski i
operativni ciljevi restrukturiranja ije praenje i kontrola predstavlja kljunu
pretpostavku uspjenosti provedbe programa restrukturiranja.
Program restrukturiranja pokriva razdoblje od 5 godina (2011.-2015.) s prikazom
jo dodatne dvije godine kao ocjene restrukturiranja nakon njegova zavretka.
U svom konanom obliku, program restrukturiranja prihvaen je 27. lipnja 2013.
godine od strane Agencije za zatitu trinog natjecanja. Sukladno spomenutom
Rjeenju AZTN od korisnika potpore Croatia Airlinesa oekuje se da znaajno
doprinese procesu restrukturiranja iz svojih vlastitih sredstava, ukljuujui prodaju
imovine koja nije neophodna za opstanak poduzetnika, ili iz vanjskih izvora
financiranja. Sukladno tome, prema predvienoj dinamici kompanija je provela
kompenzacijske mjere te dalje provodi mjere vlastite kontribucije. Konani cilj
restrukturiranja je osigurati odrivo poslovanje drutva u budunosti te pripremu
istog za privatizaciju.
Procijenjeni
instrumenti mjeseci
2020
Sukladno predvienoj dinamici U 2015. godini oekuje Osiguranje budueg

Programa restrukturiranja Croatia se zavretak procesa odrivog poslovanja.
Airlines je pristupila provedbi restrukturiranja Croatia
kompenzacijskih mjera te mjera Airlines, te dostizanje
vlastite kontribucije, racionalizaciji iznosa vlastite
prodajne mree te provedbi programa kontribucije, koji
zbrinjavanja vika radnika. sukladno programu
Od ukupno planiranog iznosa vlastite restrukturiranja u 2015.
kontribucije od 761,6 mil. kn, Croatia godini iznosi 160 mln.
Airlines je do kraja 2014. godine kn.
realizirala 601,6 mil. kn ili 79 posto.
Preostali iznos od 160 mil. kn Croatia
Airlines e ostvariti u razdoblju
restrukturiranja, odnosno do kraja
2015. godine.
Okvirne kreditne linije koje nisu bile

planirane u 2014. godini ugovorene
su s Privrednom bankom u iznosu od
18,3 mil. kn i Zagrebakom bankom u
iznosu od 1,5 mil. kn. Kratkoroni
krediti ugovoreni su sa Zagrebakom
bankom u iznosu od 30,3 mil. kn,
Privrednom bankom u iznosu od 15
mil. kn (2 kredita po 7,5 mil. kn) te
Hrvatskom potanskom bankom u
iznosu od 7,5 mil. kn.
Sve kompenzacijske mjere Croatia
Airlinesa provedene su u potpunosti u
2013. godini, sukladno Rjeenju
AZTN, a ispotovane su i tijekom
2014. godine. Njihovo provoenje
prikazano je u nastavku.
1. Smanjenje flote za jedan zrakoplov

Airbus A320. Ova mjera provedena je
u potpunosti, zrakoplov je prizemljen
poetkom 2013. godine, a 11.
prosinca 2013. godine napustio je
flotu Crotia Airlines, odnosno vraen
je prema ugovoru leasing kompaniji.
Od 31. svibnja do 1. rujna 2013.
godine zrakoplov Airbus A320 9A-
26
CTF iznajmljen je s posadom
aviokompaniji Syphax iz Tunisa, ime
su ostvareni prihodi od 19,8 mil. kn.
Potrebno je napomenuti da se taj
zrakoplov u preostalom dijelu godine
koristio kao rezervni zrakoplov
(nepredvieni poremeaji u prometu,
kvarovi, CQC incident i sl.). Flota
Croatia Airlines se na dane 31.
prosinca 2013. i 31. prosinca 2014.
godine sastojala od 4 zrakoplova
Airbus A319, 2 zrakoplova Airbus
A320 i 6 zrakoplova DASH Q400.
2. Odgoda isporuke 4 zrakoplova

Airbus A319. Croatia Airlines je
odgodila isporuku 4 zrakoplova Airbus
A319. ugovorenih za 2015./2016.
godinu. Prema Amendment no4 to
the Purchase Agreement between
Airbus and CA potpisanog 4. rujna
2013. godine isporuke navedenih
zrakoplova su odgoene za 2017.
godinu.
3. Smanjenje kapaciteta raspoloivi

sjedalo-kilometri. Croatia Airlines je u
potpunosti provela mjere smanjenja
kapaciteta mjereno raspoloivim
sjedalo-kilometrima (ASKM) u 2013.
godini. Ostvareno smanjenje ASKM
iznosi 7,9 % u odnosu na planiranih
6,2%.
4. Ukidanje (smanjenje frekvencija)

pojedinih ruta. U Rjeenju AZTN
navedeno je ukidanje sljedeih
redovnih profitabilnih linija: Zagreb-
Rim (2012), Dubrovnik-Beograd
(2012); Zagreb-Istanbul (2013);
Zagreb-London Gatwick (2013); Split-
London Gatwick (2013); Zagreb-
Podgorica (2013); Zadar-Pariz (2013);
Zagreb-Atena (2013); Dubrovnik-
Istanbul (2013); Rijeka-Barcelona
(2013), te jedne arter linije Pula-
Amsterdam (2013). Takoer, na
odreenim redovnim meunarodnim
linijama Zagreb-Pritina te Zadar-
Munchen, predvieno je smanjenje
broja tjednih frekvencija. od planiranih
linija nije ukinuta jedino Split-London
Gatwick iz komercijalnih razloga, ali
su umjesto toga ukinute linije Split-
Hamburg i Zadar- Zurich, te
smanjenje frekvencija na rutama
Zagreb-Amsterdam, Dubrovnik-
Frankfurt i Dubrovnik-Pariz.
Fiskalne Aktivnost/
2016. 2017. 2018. 2019.
proraun proraunu
Ukupno A587050- Broj dostavljenih Broj 1 1 0 0 0
dravne Ouvanje izvjetaja Croatia
potpore za prometne Airlines d.d. o
restrukturiranje povezanosti provedbi
=1.182,2 regija kompenzacijskih
mln.kn (domai mjera, vlastitog
linijski zrani doprinosa i ostalih
U ukupnim prijevoz) ciljeva iz plana
dravnim restrukturiranja
potporama za (godinja vrijednost)
restrukturiranje
27
sadrane su i
subvencije za
obavljanje
usluge od
opeg
gospodarskog
interesa u
2012.
(A587050) i to
u iznosu od
=114,9 mln.kn
1.6. Kvalitetan nadzor sustava cestovnog prometa, cestovne infrastrukture i

iara
Razina sigurnosti, pouzdanosti i zatite u prometu bitno ovisi o kvalitetnom nadzoru

sustava cestovnog prometa, cestovne infrastrukture i iara za prijevoz osoba.
Sigurnost postojeeg obujma prijevoza i ostvarivanje optimalnih uvjeta sigurnosti za
poveanje obujma budueg prijevoza bitni je preduvjet urednog i redovitog obavljanja
sigurnog prometa.
Primjena novih tehnologija osigurava nadzor odvijanja prometa u realnom vremenu
kao osnovna pretpostavka sigurnosti prometa, smanjenja moguih prometnih
nezgoda, gubitak ljudskih ivota, imovine i eventualnih ekolokih incidenata s
posljedicama na okoli.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ustrojene su jedinice sa zadaom
obavljanja inspekcijskog nadzora nad provedbom propisa kojima se ureuje
sigurnost rada iara, vunica i uspinjaa, provedbom propisa kojima se ureuje
upravno podruje javnih cesta i cestovne infrastrukture te provedbom propisanih
mjera sigurnosti u podruju prometa, primjerice: radnog vremena i obveznih odmora
vozaa vozila za prijevoz putnika i tereta u cestovnom prometu, a koja se biljee
tahograf ureajima (analognim ili digitalnim). Broj vozila za prijevoz tereta s najveom
doputenom masom iznad 3,5 tona i vozila za prijevoz putnika (autobusa) kao i broj
vozaa koji upravljaju tim vozilima u unutarnjem i meunarodnom cestovnom
prometu, konstantno se poveava, te je potrebno pojaati i inspekcijski nadzor nad
provoenjem propisa kojima je ovo podruje pravno ureeno.
Tijekom 2014. godine provjerama radnog vremena i obveznih odmora vozaa vozila
za prijevoz putnika i tereta obuhvaeno je najmanje 4,5 % dana koje odrade vozai
tih vozila. Polazei od injenice da dugotrajno optereujue radno vrijeme i rad nou
znaajno utjeu na zdravlje i smanjuju sigurnost vozaa, to utjee i na smanjenje
sigurnosti prometa na cestama, u slijedeem trogodinjem razdoblju ovim
provjerama obuhvatit e se minimum 4,5 % dana koje odrade vozai u cestovnom
prijevozu tereta i putnika u cilju odravanja kontinuiteta i postignute razine nadzora,
sukladno obvezama preuzetim meunarodnim sporazumima i pravnom steevinom
Europske unije. Radi efikasnog izvravanja ovako postavljenih zadaa potrebno je
jaati administrativne kapacitete inspekcije cestovnog prometa i cesta kroz
zapoljavanje novih inspektora i viih inspektora cestovnog prometa, cesta i
inspektora specijalista koje treba opremiti odgovarajuom opremom. Poveanje i
efikasan inspekcijski nadzor u interesu je svih sudionika u cestovnom prometu, jer se
time poveava i razina sigurnosti u prometu i ispunjavaju se preuzete obveze
Europske unije.
28
1.6. Kvalitetan nadzor sustava cestovnog prometa, cestovne
Posebni cilj
infrastrukture i iara
Program u
dravnom 3112 Inspekcijski nadzor cestovnog prometa i cesta
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.6.1. Opremanje inspekcije K761028 - 1.6.1.1. Stupanj opremljenosti % 75 80 85 90

ureajima, prijevoznim Opremanje inspekcije adekvatnom opremom
sredstvima i ostalom inspekcije
opremom opremom i
ostalim
ureajima
1.6.2. Meunarodna suradnja A570000 - 1.6.2.1. Poveanje broja Broj 8 10 10 10
Administracij sudjelovanja u meunarodnim
ai kontrolama na cesti
upravljanje

1.6. Kvalitetan nadzor sustava cestovnog prometa, cestovne
Posebni cilj
infrastrukture i iara
Program u
dravnom 3112 Inspekcijski nadzor cestovnog prometa i cesta
proraunu
NOVI NAINI OSTVARENJA
Aktivnost/
projekt u Pokazatelj Jedin Polazna
Nain ostvarenja Kratak opis
dravnom rezultata ica vrijednost
2016. 2017. 2018.
proraunu
1.6.3. Nadzor nad sustavom Provedba A570000 - 1.6.3.1. Broj 8 9 10 10
iara za prijevoz osoba nadzora nad Administracij Poveanje
radom iara, ai broja
vunica i upravljanje nadzora
uspinjaa nad
iarama za
prijevoz
osoba
1.7. Razvijen sustav istraivanja nesrea u prometu
Razvijeni sustav istraivanja nesrea u prometu u interesu je poboljanja razine

sigurnosti u prometu. Obavljanjem istranih radnji i urnim djelovanjem poveati e
se razina sigurnosti u prometu, smanjiti broj nesrea i nezgoda i ojaati povjerenje
javnosti u navedene grane prometa.
Cilj istraga koje se odnose na sigurnost je poduzimanje radnji koje e doprinijeti
smanjenju broja nesrea i nezgoda u budunosti, a ne utvrditi krivnju ili odgovornost
u pojedinim nesreama.
U svrhu ostvarenja ovoga cilja osnovana je Agencija za istraivanje nesrea u
zranom, pomorskom i eljeznikom prometu (u daljnjem tekstu: Agencija za
istraivanje), koja na temelju javne ovlasti obavlja poslove istraivanja nesrea u
29
prometu, te predlae mjere i izdaje sigurnosne preporuke sa ciljem poboljanja
razine sigurnosti prometa.
Istrage nesrea i izdavanje sigurnosnih preporuka provode se u skladu sa domaim i
meunarodnim propisima.
Osiguranje uinkovitosti istrage iz nadlenosti Agencije za istraivanje ostvaruje se
kroz suradnju s drugim dravnim istranim tijelima, kroz sporazume o suradnji, i
ustanovama koje su ukljuene u navedene grane prometa, kako domaim tako i sa
meunarodnim.
Prioritetni cilj je kvalitetno odraditi istragu nesree, nezgode i/ili dogaaja te na
temelju toga izdati primjenjivu mjeru i/ili sigurnosnu preporuku koja e ukazati na
propuste koji su doveli do nesree ili nezgode i u budunosti otkloniti mogunost
ponavljanja istih ili slinih propusta napravljenih u prijanjim nesreama. Primjenom
(implementacijom) istih postie se osnovni cilj, a to je smanjenje nesrea i nezgoda.
Kako se tehnologija prijevoza i opreme koja se koristi u zranom, pomorskom i
eljeznikom prometu razvija i napreduje, prioritetni cilj ostvariti e se usvajanjem
novih znanja i spoznaja o trenutnom stanju tehnologije.

Posebni cilj 1.7. Razvijen sustav istraivanja nesrea u prometu
Program u
dravnom 3117 Istraivanje nesrea u prometu
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
1.7.1. Obavljanje istranih A870003 - 1.7.1.1. Stupanj osposobljenosti % 35 43 48 51

radnji i izrada izvjea o Administracij istraiteljskog tima i djelatnika za
nesreama, nezgodama i ai obavljanje istranih radnji vezano
dogaajima koji ugroavaju upravljanje za nesree i nezgode u prometu
sigurnost
1.7.2. Predlaganje mjera i K870001 - 1.7.2.1.Broj izdanih sigurnosnih Broj 5 6 7 8
preporuka sa svrhom Obnova preporuka nakon ili tijekom
spreavanja nesrea i voznog istrage i/ili analize
nezgoda u prometu parka
TABLICA POKAZATELJA UINKA

Jedini Polazna
Posebni cilj Pokazatelj uinka ca vrijednost
2016. 2017. 2018.
1.1. Uspjena priprema i Odobrena sredstva koja su prijavljena Postot 22,39% 100% 0 0
provedba projekata Europskoj komisiji ak
sufinanciranih sredstvima
fondova EU
1.2. Razvijen sustav Koliina prekrcajnog tereta u lukama RH Tona 18.000.000 20.000.000 23.000.000 25.000.000
pomorskog prometa i
prometa na unutarnjim
vodnim putovima te
30
uinkovito i sustavno
upravljanje pomorskim
dobrom
1.3. Sigurna plovidba Smanjen broj pomorskih nezgoda (trogodinji
morem prosjek broja pomorskih nezgoda u unutarnjim
Broj 1272 <1220 <1200 <1180
morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske)
1.4. Razvijen sustav Poveanje broja ostvarenih putnikih kilometara Broj 971 1004 1038 1073
eljeznikog i cestovnog u eljeznikom prometu putni
prometa kih km
(mil.
pkm)
1.5. Razvijen sustav Broj podranih (zatvorenih) nalaza korektivnih Broj 12 14 14 14
zranog prometa mjera izreenih aerodromima od strane
Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo
(HACZ)
1.6. Kvalitetan nadzor Uee nadziranih radnih dana od ukupnog % 4,5 4,5 4,5 4,5
sustava cestovnog broja radnih dana koje rade vozai vozila s
prometa, cestovne ukupnom doputenom masom iznad 3,5 tona i
inftastrukture i iara vozaa autobusa pregledom tahografa
(analognih i digitalnih) i zapisa ureaja
1.7. Razvijen sustav Broj provedenih (implementiranih) sigurnosnih Broj 0 3 4 5
istraivanja nesrea u preporuka
prometu
2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih usluga
U skladu s odredbama Zakona o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11,

133/12, 80/13 i 71/14) elektronika komunikacijska infrastruktura, obavljanje
djelatnosti elektronikih komunikacijskih mrea i usluga, gradnja, odravanje, razvoj i
koritenje elektronikih komunikacijskih mrea i elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra
i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ogranienih opih dobara, od interesa
su za Republiku Hrvatsku, jer stupanj razvijenosti gospodarstva svake zemlje ovisi,
izmeu ostalog, i o stupnju razvijenosti i koritenja ove infrastrukture.
Na temelju Zakona o potanskim uslugama (NN 144/12 i 153/13) obavljanje
univerzalnih potanskih usluga od interesa je za Republiku Hrvatsku. Korisnicima
potanskih usluga na cijelom podruju Republike Hrvatske moraju se osigurati
univerzalne potanske usluge pod jednakim uvjetima glede odreene kakvoe i
pristupane cijene.
Budui da potanske usluge predstavljaju bitan instrument komunikacije i razmjene
informacija te imaju vitalnu ulogu u ispunjavanju ciljeva socijalne, teritorijalne i
gospodarske kohezije, vrlo je vano da dostignu stupanj razvijenosti koji potanske
usluge imaju u konkurentnom i dinaminom gospodarstvu Europske unije.
Podruje potanskih usluga od velike je vanosti za gospodarstvo zbog broja radnika
koje zapoljava i prihoda koji ostvaruje, te utjecaja na trite komunikacija,
oglaavanja i prijevoza.
Razvojem elektronikih komunikacija i potanskih usluga postie se sinergijski uinak
u svim segmentima razvoja komunikacijske infrastrukture i usluga u Republici
Hrvatskoj.
31
2.1. Visoka i ujednaena razvijenost irokopojasnog pristupa internetu
U Hrvatskoj sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ima udio od 4,2 %

ukupnog BDP-a, u kojem je zaposleno 2,2 % od aktivnog stanovnitva. Hrvatska e
nastojati provesti ambiciozne ciljeve navedene u Strategiji Europa 2020. i vodeoj
inicijativi Digitalna agenda za Europu koja je u podruju razvoja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina za cilj postavila: pokrivenost pristupnim
mreama slijedee generacije (NGA, Next Generation Access Networks), koje
omoguuju pristup internetu brzinama veim od 30 Mbit/s za 100% stanovnika EU, te
najmanje 50% kuanstava u EU budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od
100 Mbit/s ili veom.
Jedan od glavnih identificiranih problema Hrvatske u sektoru IKT-a je irokopojasni
pristup i pokrivenost mreom sljedee generacije (NGN), od kojih oba zaostaju za
prosjekom Europske unije. Krajem 2014. godine broj prikljuaka irokopojasnog
pristupa internetu putem nepokretne elektronike komunikacijske mree dosegnuo je
952.182 prikljuka (gustoa 22,22%), a putem pokretne mree 387.998 prikljuaka
(gustoa 9,06%). Ukupan broj prikljuaka irokopojasnog pristupa iznosi 1.340.180
(gustoa 31,28%).
Iako je Hrvatska ve ostvarila dobru osnovnu irokopojasnu pokrivenost (97%
stanovnitva u 2013.), ukupna pokrivenost pristupnom mreom sljedee generacije u
Hrvatskoj iznosila je samo 33% u 2013., to je pozicioniralo Hrvatsku daleko iza
prosjene pokrivenosti u EU pristupnom mreom sljedee generacije od 62 % u istoj
godini. Sadanja razina pokrivenosti pristupnom mreom sljedee generacije
koncentrirana je na nekoliko gusto naseljenih podruja u Hrvatskoj. S obzirom na to,
znaajan broj kuanstava, lokacija javne uprave, obrazovnih institucija i ustanova
zdravstvene skrbi, kao i malih i srednjih poduzea, nisu u mogunosti pristupiti brzoj
irokopojasnoj vezi i koristiti napredne IT usluge, ime se koi ujednaen regionalni
razvoj u Hrvatskoj i eksploatiranje socioekonomske koristi vezane uz raspoloivost
irokopojasnih pristupnih mrea sljedee generacije.
U skladu s tehnikim i ekonomskim analizama koje je tijekom 2012. provela Vlada,
najmanje 60% hrvatskog stanovnitva ne bi bilo obuhvaeno komercijalnom
infrastrukturnom mrea sljedee generacije (NGN), zbog slabih mogunosti
profitabilnosti ulaganja u tu mreu u podrujima s manjom gustoom naseljenosti. S
ciljem promicanja irenja pokrivenosti mreom sljedee generacije na ta podruja,
nuno je koritenje javnih sredstva za potporu ulaganjima u NGN infrastrukturu
(agregacijski i pristupni dio mree), kao dopuna privatnim ulaganjima operatora u
bijelim i sivim podrujima mrea sljedee generacije. Nema potrebe za podrkom
ulaganju u osnovnu mreu, budui da tamo nema naznaka trinog neuspjeha.
Studija o modelu financiranja i potporama za ulaganje u irokopojasnu infrastrukturu
ukazuje da, s ciljem postizanja stopostotne irokopojasne nacionalne pokrivenosti
pristuponim mreama sljedee generacije i zatvaranja postojeeg i predvienog
nedostatka pokrivenosti u neprofitabilnim podrujima do 2020., potrebna su ulaganja
u iznosu do 1.286 milijuna eura. Predvia se da e najmanje 29,8 % ovog iznosa biti
pokriveno privatnim ulaganjima gospodarskih subjekata, dok e preostali udio od
70,2 % biti obuhvaen javnom potporom, zbog neprofitabilnosti komercijalnih
ulaganja u mreu sljedee generacije u predgraima i ruralnim podrujima.
Investicijski model javno-privatnog partnerstva (JPP) isto tako e biti podran u svrhu
razvoja irokopojasnih mrea sljedee generacije (NGN), a sredstvima EFRR-a
32
nadopunit e se sredstva privatnih subjekata kako bi se poticala ulaganja privatnih
subjekata u komercijalno neprofitna podruja. U skladu s Operativnim programom
Konkurentnost i kohezija, pod Prioritetnom osi 2: Koritenje IKT tehnologija,
Investicijskim prioritetom 2.a: Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema
mreama velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i mrea za digitalno
gospodarstvo, alocirana su sredstva iz fonda EFRR-a u ukupnom iznosu od
209.370.040 eura to e doprinijeti irenju irokopojasne pokrivenosti mreom
sljedee generacije za barem dodatnih 20 % hrvatskih kuanstava.
Glavni cilj Strategije za razvoj irokopojasnog pristupa Internetu u Republici
Hrvatskoj za 2012. - 2015. i nove Strategije za 2016. - 2020. jest snana politika
podrka razvoju nacionalne infrastrukture za brzi irokopojasni pristup Internetu
(najmanje 30 Mbit/s) i usluga koje zahtijevaju visoku brzinu pristupa, omoguujui
razvoj i dostupnost digitalnog drutva svim graanima.
Strategijom se utvruju strateki ciljevi za razvoj irokopojasnih mrea i usluga kao
jedne od kljunih grana gospodarskog razvoja, osobito na razini lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, s posebnim naglaskom na podruja gdje ne postoji
dostatan komercijalni interes za ulaganja u ovu vrstu infrastrukture, kako bi se
smanjio digitalni jaz i omoguilo ukljuivanje Republike Hrvatske u zajedniko
digitalno trite Europske unije.
Zakonom o mjerama za smanjenje trokova postavljanja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina u nacionalno zakonodavstvo prenose se
odredbe Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i vijea od 15. svibnja 2014. o
mjerama za smanjenje trokova postavljanja elektronikih komunikacijskih mrea
velikih brzina.
Cilj ovoga Zakona je olakavanje i poticanje postavljanja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina, promiui zajedniko koritenje postojee
fizike infrastrukture i omoguujui djelotvornije postavljanje nove fizike
infrastrukture, kako bi troak postavljanja takvih mrea bio to nii. Procjenjuje se da
bi se koritenjem postojee fizike infrastrukture radi postavljanja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina, umjesto procedure gradnje nove infrastrukture,
moglo utedjeti do 75% trokova koji se odnose na graevinske radove, odnosno
procjenjuje se da bi utede poetnih trokova (npr. CAPEX) za postavljanje mrea
iznosile od 29% do 58%. Takoer, procjenjuje se da bi potencijalne utede uslijed
koordinacije graevinskih radova meu sektorima, u sluaju da u projektu sudjeluju
dva dionika, iznosile do 50% samo trokova graevinskih radova, odnosno do 40 %
utede ukupnih trokova.
Razvoj irokopojasnih komunikacija omoguuje privlaenje novih ulaganja i otvaranje
novih radnih mjesta. Dostupnost irokopojasnih usluga jedan je od kljunih
elemenata koji lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi omoguuje i olakava
privlaenje ulaganja, uvoenje rada na daljinu, podizanje konkurentnosti malog i
srednjeg poduzetnitva, poticanje gospodarskog razvoja ruralnih podruja,
djelotvornije i bre usluge zdravstvene skrbi, kvalitetnije obrazovanje te kvalitetnije i
pristupanije usluge javne uprave.
Opi cilj 2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih usluga

2.1. Visoka i ujednaena razvijenost irokopojasnog pristupa
Posebni cilj
internetu
Program u 3107 Razvoj trita potanskih usluga i elektronikih komunikacija
33
dravnom
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
2.1.1.Osiguranje dostupnosti A820032 - 2.1.1.1. Smanjenje razlike u Posto 13,38 13 12,5 12

irokopojasnog pristupa Poticanje gustoi prikljuaka tni
internetu razvoja irokopojasnog pristupa internetu bod
irokopojasn u nepokretnim komunikacijskim
og pristupa mreama po upanijama
2.1.2. Poticanje potranje za internetu 2.1.2.1. Gustoa nepokretnih % 22,22 30 35 50
irokopojasnim uslugama i irokopojasnih prikljuaka
koritenja irokopojasnim 2.1.2.2. Gustoa pokretnih % 9,06 12 15 20
pristupom irokopojasnih prikljuaka
2.1.3. Izrada, donoenje i 2.1.3.1. Stupanj izraenosti % 0 100
provedba Strategije razvoja Strategije razvoja irokopojasnog
irokopojasnog pristupa u pristupa u Republici Hrvatskoj u
Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.
razdoblju od 2016. do 2020. godine
godine
4. KONKURENTNOST
Poslovno okruenje

2.1. Visoka i ujednaena razvijenost irokopojasnog
Posebni cilj
pristupa internetu
Program u dravnom 3107 Razvoj trita potanskih usluga i elektronikih
proraunu komunikacija
REFORMSKA MJERA

podruja ostvarenja)
4. Poslovno Razvoj Razvoj irokopojasnog pristupa u priodu od 2016. do 2018. godine ima 4 temeljna
Konkurentnost okruenje irokopojasnog cilja:
pristupa 1. Donoenje i provedba Strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.
Strategijom Vlada RH utvruje da razvoj infrastrukture i usluga irokopojasnog
pristupa internetu, brzinama 30 Mbit/s odnosno 100 Mbit/s, daje snaan politiki
i djelatni poticaj razvoju suvremenog gospodarstva do kraja 2020. godine.
2. Okvirni nacionalni program razvoja pristupne irokopojasne infrastrukture

(ONP) za cilj ima smanjivanje digitalnog jaza, ukljuivanje u digitalno drutvo
i dosizanje ciljeva Digital Agenda-e for Europe (DAE).
To je provedbeni program koji sadri upute i smjernice za jedinice lokalne uprave i
samouprave (JLS) i donosi program dravnih potpora za izgradnju irokopojasne
infrastrukture mree sljedee generacije (next-generation network-NGN) u bijelim
podrujima (podruja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za
ulaganjima u izgradnju te infrastrukture i ne postoji adekvatna izgraena
infrastruktura).
3. Razvoj irokopojasne agregacijske mree

Nacionalni program razvoja irokopojasne agregacijske mree (NP-BBI) koji za cilj
ima izgradnju agregacijskog dijela mree, ukljuujui i spajanje javnih ustanova u
ciljanim naseljima. Zajedno sa ONP-om predstavlja Nacionalni NGN plan i ujedno
34
program dravnih potpora.
4. Smanjenje trokova postavljanja elektronikih komunikacijskih mrea velikih
brzina - izradom Nacrta prijedloga Zakona kojim se preuzima Direktiva
2014/61/EU o mjerama za smanjenje trokova postavljanja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina (rok: prosinac 2015.).
Mjera ima za cilj smanjenje trokova postavljanja EK mrea velikih brzina
koordinacijom meu sektorima.
Procijenjeni
instrumenti mjeseci
2020
1. Donoenje Na temelju mjera i aktivnosti iz 1) Dovretak postupka - Poveanje Projekti koji e se

ONP-a aktom Strategije razvoja irokopojasnog prednotifikacije u DG zaposlenosti i pozitivan sufinancirati i provoditi
VRH nakon pristupa RH za razdoblje 2012-2015. COMP utjecaj na porast BDP- unutar ONP-a nose ope
provedene izraena je Studija o odabiru modela a dobrobiti za zajednicu:
procedure financiranja i poticajnih mjera za 2) Provedba postupka - osiguranje dostupnosti -pokrivenost suvremenom
notifikacije u ulaganja u infrastrukturu notifikacije u DG COMP irokopojasnog pristupa komunikacijskom
DG COMP irokopojasnog pristupa za ONP i NP-BBI unternetu; infrastrukturom (potpora
(state-aid - smanjenje digitalnog projektima e-kole, e-
clearance) 3) Provedba procedure jaza; Zdravstvo, e-turizam itd).
SPUO za Strategiju, - ukljuivanje u
Na temelju nalaza iz Studije izraena
ONP i NP-BBI zajedniko digitalno NP-BBI je program
2. Donoenje su dva okvirna programa:
(objedinjeni postupak) trite EU; dravnih potpora i skup
Strategije - osiguranje djelotvornog smjernica za izgradnju
aktom VRH ONP za pristupne mree i upuen u 4) Donoenje ONP-a i trinog natjecanja; agregacijske NGN mree,
postupak prednotifikacije u DG COMP NP-BBI aktom VRH; - poticanje potranje za koja jaa dostupnost i
3. Donoenje (state aid clearance) Rok: listopad 2015. irokopojasnim konkurentnost
NP-BBI aktom uslugama i koritenje agregacijskog dijela EK
VRH nakon 5) Izrada Zakona je u irokopojasnim mree naelo otvorenog
NP-BBI za agregacijske mree i tijeku, rok: prosinac pristupom za graane i pristupa mrei.
provedene upuen u postupak prednotifikacije u
procedure 2015. godine. gospodarske subjekte, u
DG COMP (state aid clearance) poslovanju i Zakon o mjerama za
notifikacije u
DG COMP svakodnevnom ivotu. smanjivanje trokova
Strategija razvoja irokopojasnog postavljanja elektronikih
(state-aid pristupa 2016-2020 je u postupku
clearance) komunikacijskih mrea
izrade za to je imenovano
velikih brzina e olakati
Povjerenstvo koje vodi MPPI izgradnju EK mrea
4.Prijedlog velikih brzina i omoguiti
Zakona o Nacrt prijedloga Zakona o mjerama za djelotvornije postavljanje
mjerama za smanjivanje trokova postavljanja nove fizike infrastrukture,
smanjenje elektronikih komunikacijskih mrea uz manji troak.
trokova velikih brzina je u izradi za to je
postavljanja imenovana Radna skupina koju vodi
elektronikih MPPI.
komunikacijski
h mrea velikih
brzina kojim se
preuzima
Direktiva
2014/61/EU
Fiskalne Aktivnost/
2016. 2017. 2018. 2019.
proraun proraunu
ERDF A820032 Pokrivenost % 33 40 60 80 90
209.370.040 Poticanje pristupnim NGN
+ 15% razvoja mreama brzinama
nacionalno irokopojasno 30 Mbit/s za 100%
sufinanciranje. g pristupa stanovnitva
internetu (nepokretna mrea)
Najmanje 50% % 0,13 5 15 30 40
kuanstava korisnici
usluge pristupa
internetu brzinom od
100 Mbit/s
(nepokretna mrea)
35
2.2. Visoka kvaliteta i razvijeno trite potanskih usluga
Zakonom o potanskim uslugama (NN 144/12 i 153/13) u daljnjem tekstu Zakon -

je osigurana potpuna liberalizacija trita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj od
1. sijenja 2013. godine, a HP-Hrvatska pota d.d., koja jedina ima materijalne i
ljudske kapacitete za obavljanje ove usluge na cijelom podruju Republike Hrvatske,
tim je Zakonom dobila pravo i obvezu obavljanja univerzalne usluge u trajanju od 15
godina, uz preispitivanje kakvoe obavljanja ove usluge svakih pet godina, u kojem
razdoblju nacionalno regulatorno tijelo Hrvatska regulatorna agencija za mrene
djelatnosti (HAKOM) mora izraditi analizu stanja na tritu potanskih usluga i utvrditi
postoje li mogui drugi davatelji univerzalne usluge.
Obavljanje univerzalne usluge trebalo bi se financirati iz kompenzacijskog fonda, u

koji e doprinose uplaivati davatelj univerzalne usluge i davatelji zamjenskih
potanskih usluga. U sluaju kada sredstva iz kompenzacijskog fonda nisu dostatna
za podmirenje cjelokupne obveze financiranja nepravednog optereenja davatelja
univerzalne usluge, preostali nepodmireni iznos nepravednog optereenja podmiruje
se iz sredstava dravnog prorauna Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o
dravnim potporama. Osiguranje visoke razine pruanja univerzalne usluge po
pristupanoj cijeni svim korisnicima potanskih usluga na cijelom podruju drave te
uspostava usklaenih naela regulacije u uvjetima liberaliziranog trita pridonijet e
trinom natjecanju u podruju potanskih usluga. Time se stvaraju preduvjeti za
daljnji razvoj konkurentnog i dinaminog trita potanskih usluga to e potaknuti
otvaranje novoga investicijskog ciklusa, osobito u nove i inovativne usluge na
potanskom tritu temeljene na razvoju i primjeni novih tehnologija.
Izraena Strategija razvoja trita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2020.

godine, utvrdila je strateke smjernice razvoja trita potanskih usluga u Republici
Hrvatskoj, u skladu s ciljevima Strategije 2020 Europske unije, vaeim
propisima Europske unije i Svjetske potanske unije, kao i najboljom praksom
drava lanica EU. Kontinuirane aktivnosti i pojedinane mjere sadrane u
Akcijskom planu Strategije, s utvrenim nositeljima i rokovima izvrenja, predstavljaju
nove izazove i donose minimum aktivnosti koje e nadlena tijela dravne uprave,
nacionalno regulatorno tijelo i davatelj univerzalne usluge provoditi u sljedeem
razdoblju.

Posebni cilj 2.2. Visoka kvaliteta i razvijeno trite potanskih usluga
Program u
dravnom 3107 Razvoj triat potanskih usluga i elektronikih komunikacija
proraunu
Aktivnost/ Ciljana
Ciljana Ciljana
ica vrijednost
st
2016. 2017.
proraunu 2018.
2.2.1. Razvoj i uvoenje novih K587047 2.2.1.1. Postotak ostalih % 44,1 47 48 49

usluga, kao dijela ostalih Strategija potanskih usluga koje ne ine
potanskih usluga koje ne razvoja univerzalnu uslugu u ukupnim
ine univerzalnu uslugu trita potanskim uslugama
36
potanskih
usluga u
Republici
Hrvatskoj do
2020.
godine
A570340
Razvoj
elektronikih
komunikacij
a,
informacijsk
og drutva i
potanskih
usluga

Posebni cilj 2.2. Visoka kvaliteta i razvijeno trite potanskih usluga
Program u
dravnom 3107 Razvoj triat potanskih usluga i elektronikih komunikacija
proraunu
NOVI NAINI OSTVARENJA
Aktivnost/
projekt u Pokazatelj Jedin Polazna
Nain ostvarenja Kratak opis
dravnom rezultata ica vrijednost
2016. 2017. 2018.
proraunu
2.2.2. Odranje visoke razine U skladu s A754032 Postotak % 54,9 53 52 51
kakvoe univerzalne usluge Odlukom EK od Naknada univerzalne
po pristupanoj cijeni svim 20.12.2011. koja se usluge u
korisnicima jednako na godine o dodjeljuje ukupnim
itavom podruju drave primjeni lanka poduzetnici potanskim
106. stavka 2. ma kojima je uslugama
Ugovora o povjereno
funkcioniranju obavljanje
EU i odredbama univerzalne
Zakona o potanske
potanskim usluge
uslugama (NN
144/12 i 153/13),
drava je duna
sufinancirati
univerzalnu
uslugu kao
uslugu od
posebnog
gospodarskog
znaaja.
Meutim,
dugorono je
strateki cilj
drave
smanjenje udjela
univerzalne
usluge u
sveukupno
pruenim
potanskim
uslugama u
svrhu
rastereenja
prorauna.
37
TABLICA POKAZATELJA UINKA

Jedini Polazna
Posebni cilj Pokazatelj uinka ca vrijednost
2016. 2017. 2018.
2.1. Visoka i ujednaena Dostupnost NGA irokopojasog pristupa % 33 40 60 80

razvijenost (postotak kuanstva sa irokopojasnim
irokopojasnog pristupa pristupom 30 Mbit/s)
internetu
2.2. Visoka kvaliteta i Trini udjel ostalih davatelja potanskih usluga % 32,5 37 39 40
razvijeno trite u ukupnom broju ostvarenih potanskih usluga
potanskih usluga
Zagreb, 30. oujka 2015.
MINISTAR
dr.sc. Sinia Hajda Doni
38

Mppi 2016-2018 Strat-Pl 17-12 - 15

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mppi 2016-2018 Strat-Pl 17-12 - 15

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRATEKI PLAN MINISTARSTVA POMORSTVA, PROMETA I

Visoko razvijen, efikasan, siguran, ekoloki prihvatljiv i moderan prometni i

Misija Ministarstva je stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji e osigurati izradu

1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1. Odrivi razvoj prometnog sustava

U skladu s prometnom politikom Europske unije i globalnim trendovima, prometni

Navedeni opi cilj proizlazi iz Bijele knjige o jedinstvenom europskom prometnom

Razvijena prometna infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja prometnog

OPKK 2014.-2020. usvojen je od strane EK 12. prosinca 2014. godine, te detaljnije

U fokusu prioritetne osi 2. je vanost koritenja irokopojasnog pristupa u svrhu

Prioritetna os 7. oznaava nastavak provedbe stratekih ciljeva odreenih u OPP

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih

Osnovni cilj ovih projekata je izrada harmoniziranog okvira i smjernica razvoja

Kontinuirani razvoj sustava prometa na unutarnjim vodama i osiguravanje uvjeta za

Razvoj sustava prometa na unutarnjim vodama se odvija prema smjernicama

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.3. Sigurna plovidba morem

Napori uloeni za kreiranje snanog potencijala rasta za pomorsku industriju moraju

Osigurati tehniku ispravnost svih hrvatskih pomorskih objekata i svih stranih

U cilju stalnog podizanja razine sigurnosti pomorske plovidbe jednako je bitno

Na podruju usluga za sigurnu javnu plovidbu djeluje i Sluba traganja i spaavanja

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.4. Razvijen sustav eljeznikog i cestovnog prometa

Sadanje stanje eljeznikog prijevoznikog trita karakterizirano je prisustvom dva

Takoer, radi se i na razvoju integriranog prijevoza putnika, razvija se regulativa kroz

U cilju ureenja djelatnosti prijevoza tereta i putnika u unutarnjem i meunarodnom

U narednom razdoblju uz obavljanje redovnih poslova u podruju cestovnog

Osiguravanjem sredstava za nadoknadu oslobaanja od plaanja godinje naknade

Cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj karakterizira visoka gustoa mree

eljeznika infrastruktura u Republici Hrvatskoj sastoji se od mree eljeznikih

Preduvjet za daljnji razvoj eljeznikog prometa je stabilizacija stanja postojee

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Fiskalne Aktivnost/ Ciljana Ciljana

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Broj Reformska mjera Opis reformske mjere, njen cilj i

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Broj Reformska mjera Opis reformske mjere, njen cilj i

Unutarnje mjere restrukturiranja H PP poeo poduzimati jo 2012. godine,

Izrada nove tarifne

1.5. Razvijen sustav zranog prometa

Razvijen sustav zranog prometa u interesu je odrivog razvoja prometnog sustava u

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.5.1. Sigurnost i zatita u A570249 - 1.5.1.1. Broj podranih mjera Broj 14 15 15 15

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Sukladno predvienoj dinamici U 2015. godini oekuje Osiguranje budueg

Okvirne kreditne linije koje nisu bile

1. Smanjenje flote za jedan zrakoplov

2. Odgoda isporuke 4 zrakoplova

3. Smanjenje kapaciteta raspoloivi

4. Ukidanje (smanjenje frekvencija)

1.6. Kvalitetan nadzor sustava cestovnog prometa, cestovne infrastrukture i

Razina sigurnosti, pouzdanosti i zatite u prometu bitno ovisi o kvalitetnom nadzoru

1.6.1. Opremanje inspekcije K761028 - 1.6.1.1. Stupanj opremljenosti % 75 80 85 90

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.7. Razvijen sustav istraivanja nesrea u prometu

Razvijeni sustav istraivanja nesrea u prometu u interesu je poboljanja razine

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

1.7.1. Obavljanje istranih A870003 - 1.7.1.1. Stupanj osposobljenosti % 35 43 48 51

TABLICA POKAZATELJA UINKA

Opi cilj 1. Odrivi razvoj prometnog sustava

Ciljana Ciljana Ciljana