Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 1

NAKLADNICI
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Agencija za odgoj i obrazovanje

Donje Svetice 38, 10000 Zagreb

www.azoo.hr

ZA NAKLADNIKE
Dr. sc. Radovan Fuchs
Vinko Filipovi, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje

KNJIGU PRIREDILI
mr. sc. Jozo avar
Darko Tot, dipl. socijalni pedagog
Centar za zatitu mentalnog zdravlja djece i mladei Klinika za djeje bolesti Zagreb

NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA

Bodema d.o.o., Zagreb

TISAK
Kikagraf d.o.o.

Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje

Tiskano u Hrvatskoj 2009.

ISBN 953-7290-12-3
ISBN 978-953-7290-12-2

2 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 Iva Prvi, prof. psiholog i Mihaela Rister, prof. psiholog

DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ

ADHD
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Zagreb, 2009.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 3

4 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
 SADRAJ

to je deficit panje/hiperaktivni
poremeaj? 9
KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE 10
PODTIPOVI POREMEAJA 10

Djeca koja su hiperaktivna 11

Djeca koja su impulzivna 11
Djeca koja imaju potekoa s panjom i
odravanjem koncentracije 12

PROBLEMI U OBITELJI 13
SAVJETI ZA RODITELJE 13

Razvijte pozitivno samopotovanje svog djeteta 16

Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost 16
Jasno komunicirajte s djetetom 17

IMAJTE REALISTINA OEKIVANJA 17

BRINITE SE ZA SEBE 18
POTEKOE S UENJEM 18
SAVJETI ZA NASTAVNIKE 19

Pravila u uenju 20

HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA 22

Savjeti za roditelje 22

OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE 24

Neposredna povratna informacija i posljedice 24

Pruajte ee povratnu informaciju 24

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 5

 SADRAJ

Koristite vee i snane posljedice 25

Koristite poticaje prije kazne 25
Nastojte biti konzistentni 26
Imajte na umu prirodu poremeaja 26
Vjebajte opratanje 27

TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ

HIPERAKTIVNOSTI 27

TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME

HIPERAKTIVNOSTI 28

Problemima hiperaktivnosti osobito se bave: 28

Prijedlog intervencija u razredu

za djecu s deficitom panje
hiperaktivnim poremeajem i
potekoama u uenjU 31
Ideje za djecu s pomanjkanjem panje 31
Strategije za kognitivno impulzivnu djecu 32
Prijedlog prilagodbi u uionicama za posebna ponaanja 34

Poduavanje matematike kod uenika

s ADHD-om 43
Strategije za poduavanje matematike uenika s poremeajem
panje/hiperaktivnim poremeajem 43

6 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 7
8 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
 TO J E D E FI C I T PA N J E/H I P E R A K T I V N I P O R E M E A J ?

to je deficit panje/hiperaktivni
poremeaj?
Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom i impulzivnou (ADHD/ADD) je razvojni
poremeaj samokontrole.
To nije samo razvojna faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom
u odgoju, niti je znak djetetove zloestoe. Takozvana hiperaktivnost je realni poremeaj,
problem, a esto i izvor zabrinutosti roditeljima, nastavnicima, a najvie samoj djeci kod
koje je poremeaj uoen.
Veina djece je u jednom periodu ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. No, da bi simp-
tomi za hiperaktivnost bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, moraju biti
izraeniji od onog to se smatra normalnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj
te u znaajnom stupnju naruavati funkcioniranje u razliitim aspektima djetetovog ivota
(npr. funkcioniranje u koli, vrtiu, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima).
Mnoga su istraivanja potvrdila stabilnost ovih simptoma tijekom vremena. Osnovni simp-
tomi i pratei obrasci ponaanja zadravaju se godinama, iako kod oko polovine djece s
ovim poremeajem simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se oni pribliavaju odrasloj dobi.
Razne su studije pokuale dati odgovor na pitanje kolika je uestalost ovog poremeaja.
Iako su brojke dobivene razliitim studijama poneto razliite, ini se da je ADHD prisutan
kod oko 1 - 5 % populacije. Pri tome se pokazalo da je ovaj poremeaj izraeniji kod djeaka
nego kod djevojica, a omjer se kree oko 2:1.
Neki autori smatraju da je ovakav nalaz posljedica injenice da postoji vea vjerojatnost
identificikacije poremeaja kod djeaka jer su djeaci ee nasilni pa se kod njih lake
zamijete potekoe.
Tijekom decenija istraivanja i definiranja tog poremeaja mijenjao se i njegov naziv. Prvi
naziv bio je MCD - minimalna cerebralna disfunkcija, zatim se pojavljuju daljnji nazivi: hiper-
kinetiko-impulzivni poremeaj, ADD (Attention Deficit Disorder), hiperkinetika reakcija
u djejoj dobi. U suvremenim klasifikacijama bolesti i zdravstvenih problema prihvaen je
naziv deficit panje/hiperaktivni poremeaj.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 9

 KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE

KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE

Poinje raditi prije negoli je dobilo upute i shvatilo.

Gleda kako rade druga djeca prije negoli to pokua uraditi sam.
Radi prebrzo i ini nepotrebne pogreke, a ne pogreke vezane uz neznanje.
Stalno je u pokretu, sve dodiruje i ne moe due vrijeme sjediti na jednom mjestu.
Na pitanja odgovara prebrzo i ne daje si dovoljno vremena da razmisli.
Nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi.
Ne moe zapamtiti upute, iako nema tekoa s pamenjem.
Prelazi s jedne aktivnosti na drugu i rijetko kada zavrava zapoete zadatke.
Ima tekoa u organiziranju pismenih radova: oni su obino zbrkani.
Krivo tumai jednostavne izjave, ne razumije mnoge rijei i reenice.
Moe ponoviti izjave koje su mu reene prije dosta vremena, a ne moe ponoviti one
koje su reene nedavno.
Lako posrne i padne, nespretno baca predmete ili mu oni padaju iz ruku.
Lako se povodi za onom djecom koja puno priaju i prave buku, esto potpuno pre-
kine rad da bi im se pridruio.
Previe je priljivo, esto prekida razgovor.
esto naputa klupu i neto pretrauje po razredu, dok druga djeca mirno sjede.
Ne pazi kada nastavnik neto objanjava, gleda nekamo drugdje.
esto kae ne mogu to uiniti i prije negoli pokua, lako odustajanje je posebno
uoljivo kod novih zadataka.
Govori, pjeva i ape samo sebi.
Ne moe izraziti misli na logian i razumljiv nain.

PODTIPOVI POREMEAJA

Iako se esto govori o hiperaktivnosti kao poremeaju, sam motoriki nemir je samo jedan
od temeljnih simptoma unutar ovog poremeaja. Naime, razlikuju se tri podtipa poreme-
aja panje, ovisno koja skupina simptoma je najizraenija. Osnovni simptomi ovog pore-
meaja su hiperaktivnost, impulzivnost i nepanja.

10 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 PODTIPOVI POREMEAJA

Djeca koja su hiperaktivna

Normalno je da mala djeca budu hiperaktivna, da su stalno u pokretu, da istrauju, da su
nemirna. U okvirima normalnog razvoja motorika aktivnost se poveava do tree godine
ivota, nakon ega se aktivnost djeteta smanjuje.
Hiperaktivnost se ponekad dijagnosticira i kod djece mlae od 4 - 5 godina. Ta djeca su
ve u dojenakoj dobi neuobiajeno aktivna: puno plau, do kasnije dobi nou trae jesti,
imaju potekoe spavanja, esto se bude, teko ih je smiriti i utjeiti. U kasnijoj dobi ta su
djeca stalno u pokretu, ne mogu mirno sjediti, sve diraju, stalno neto zapitkuju, panja im
je neprimjerena za dob, tee se sama igraju. Zbog nemira su hiperaktivna djeca u veoj
opasnosti od povreda. Iako vrlo esto rano prohodaju, esto su nespretnija od druge djece,
puno padaju, loe planiraju i predviaju posljedica svojih aktivnosti.
Kod hiperaktivne djece ponekad se ne javlja strah od odvajanja i ona su nekritina u prila-
enju nepoznatim osobama. Radi potekoa u predvianju posljedica ponaanja esto su
takva djeca neustraiva i ustraju u situacijama koje plae drugu djecu.
Roditelji hiperaktivnu djecu opisuju kao teko odgojivu, i ona jesu doista teko odgojiva, jer
ne mogu pratiti i potivati roditeljske zahtjeve i zabrane.
U predkolskoj i kolskoj dobi hiperaktivna djeca su izrazito nestrpljiva, to su djeca koja
nikada nisu na svom mjestu, ne sluaju tetu ili uitelja, brbljaju dok druga djeca rade u
tiini. esto prekidaju rad u grupi, upadaju u rije i ometaju druge u izvravanju zadataka
ili aktivnosti.
Hiperaktivna djeca imaju potekoa u organizaciji, esto zaboravljaju ponijeti knjige, teke,
pribor, kao to su skloni gubiti svoje stvari.
Radi takvog ponaanja nastavnici hiperaktivnu djecu vide kao nediscipliniranu i zloestu.
Druga djeca ih u poetku vide kao zabavne i zanimljive, meutim, kada hiperaktivno dijete
reagira impulzivno, fiziki ili verbalno napadne ili povrijedi drugo dijete ili ga omete u ue-
nju, testu ili igri, vrnjaci ga takoer poinju odbacivati.

Djeca koja su impulzivna

Osnovna potekoa kod sve djece s hiperaktivnou je smanjena kontrola impulsa, ade-
kvatnih i neadekvatnih. Djeca s ovim problemom doivljavaju stalne potekoe s impulziv-
nou, osobito s kontrolom u reagiranju na signale, podraaje ili dogaaje koji su nevani
za obavljanje tekuih zadataka.
Ta impulzivnost, odnosno reagiranje bez razmiljanja o moguim posljedicama ponaanja,
izaziva brojne probleme hiperaktivnoj djeci i njihovim obiteljima.
Roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeili nezgode i ozljede kojima su ova dje-
ca sklona. Tipian primjer toga je prelaenje ceste: roditelji znaju da ukoliko neto skrene
panju djetetu, ono e zakoraiti na cestu bez obzira na to da li na njoj postoji opasnost
ili ne. I samo kuanstvo moe biti prijetee za hiperaktivnu djecu: otvoreni prozori, vrua

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 11

 PODTIPOVI POREMEAJA

penica, sredstva za ienje, noevi, dostupni lijekovi...

U kolskoj dobi i u adolescenciji impulzivnost predstavlja velik problem. Impulzivna djeca
su lako nagovorljiva.
U elji da budu prihvaeni od vrnjaka, esto naprave stvari na koje ih oni nagovaraju. Ova-
kva ponaanja mogu biti bezazlena, od sitnih nepodoptina poput zaljepljene vake na
stolici uiteljice, do ivotno ugroavajuih situacija kao to je penjanje na rasvjetnI stup.
Impulzivno ponaanje moe biti motivirano i pukom znatieljom, na primjer tek toliko da
dijete vidi to e se dogoditi kada se u juhu stavi tempera.
Impulzivnost moe isto tako ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo esto impulzivna djeca
imaju potekoa sa stvaranjem i odravanjem prijateljstava. Upadanje u rije, nametanje,
govorenje krivih stvari u krivo vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez da postoji
razlog za to, agresivno rjeavanje sukoba moe dovesti do problema u odnosima s vrnja-
cima, te dijete koje trai i treba prijatelje na kraju bude odbaeno.

Djeca koja imaju potekoa s panjom i odravanjem koncentracije

Iako hiperaktivna djeca obino bivaju zamijeena zbog impulzivnosti i hiperaktivnosti, radi
kojih iskau iz skupine vrnjaka, ozbiljne potekoe koje doivljavaju zbog kratkog opsega
panje mogu takoer imati dugorone posljedice.
Zbog problema s panjom, ova djeca vrlo teko ue te zbog toga mogu imati potekoa s
akademskim uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (kao to su vonja
biciklom ili plivanje). Iz istog razloga, ova djeca mogu imati i potekoa s uenjem govora,
to se moe oitovati u potekoama kod ukljuivanja u konverzacije i grupne aktivnosti.
Mnogi problemi hiperaktivne djece koji se odnose na kolske i socijalne vjetine zapravo
su uzrokovani nesposobnou ove djece da zadre koncentraciju dovoljno dugo kako bi
mogli nauiti ono to je potrebno. Hiperaktivna djeca esto imaju sposobnost da naue
potrebne vjetine, ali im je potrebna pomo kako bi uspjeli zadrati panju dovoljno dugo
da to i uine.
Posljedice nesposobnosti da se koncentriraju, oituju se, ne samo u podruju obrazovanja
i uspjeha u koli, ve i u domeni normalnih, zadovoljavajuih odnosa sa lanovima obitelji
i prijateljima.
Postoji odreen broj djece, posebno djevojica, koja nisu izraeno hiperaktivna niti impul-
zivna, ali imaju ozbiljnih potekoa zbog velikog deficita panje i sposobnosti koncentraci-
je. Za tu skupinu djece kaemo da imaju poremeaj panje bez hiperaktivnosti. Nerijetko ta
djeca ostaju neidentificirana, zbog nenametljivosti njihovih smetnji. Ukoliko budu prepo-
znata i adekvatno tretirana, ta djeca mogu napredovati.

12 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 PROBLEMI U OBITELJI

PROBLEMI U OBITELJI

Djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti mogu imati tekoe kod kue. esto se de-
ava da su njihovi roditelji isprobali sve mogue metode kojih su se mogli sjetiti kako bi
postigli da se njihova djeca prikladnije ponaaju. Vrlo je vjerojatno da e ak i u najbrinijim
obiteljima, meusobni odnosi biti optereeni velikom napetou.
Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno manje sna nego ostalim ukuanima, to esto re-
zultira time da su svi ostali lanovi obitelji kronino umorni. Roditelji esto imaju premalo
vremena za sebe. Stalno prianje, buka, skakanje, trganje igraaka, olovaka, bojica, unita-
vanje televizora i drugih vrijednih stvari, neizbjean su dio mnogih obitelji s hiperaktivnim
djetetom.
Ove obitelji esto navode ozbiljne brane probleme, koji su barem djelomino posljedica
djetetovog poremeaja panje s hiperaktivnosti. U mnogim obiteljima ovaj je poremeaj
uzrokom rivaliteta meu braom i sestrama. Ponekad se obitelj sastoji i od veeg broja
hiperaktivne djece.
Ostali lanovi obitelji imaju pune ruke posla oko ove djece. esto se dogaa da su roditelji
premoreni i iscrpljeni stalnim pozivima u kolu zbog problematinog ponaanja njihovog
djeteta. Ponekad su i sami roditelji odbaeni od strane svoje ire obitelji i svojih prijatelja,
jer je ponaanje njihovog djeteta dovelo do toga da ih se ne poziva na socijalna okupljanja
i dogaaje.
Ponekad se roditelji ponu osjeati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece, to
utjee na njihovo samopotovanje. Nekima su lanovi rodbine ili ak profesionalci zaista i
rekli da su nesposobni za roditeljstvo.
Posljedice ovog poremeaja su dalekosene i esto zahvaaju sve lanove obitelji.

SAVJETI ZA RODITELJE

Hiperaktivna djeca moraju vidjeti posljedice svog ponaanja koje su predvidljive, konzisten-
tne i jasne te dobivati povratnu informaciju ee i bre nego ostala djeca, ukoliko elite da
ostvare kontrolu nad svojim ponaanjem.
I sekundarne nagrade (na primjer, pohvale) i primarne nagrade (na primjer, igrake ili privi-
legije) moraju se davati ee kada su hiperaktivna djeca kooperabilna ili uspjena. Roditelji
trebaju imati na umu da hiperaktivna djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od
njihove brae ili sestara, te se moraju dodatno potruditi da odre balans u pohvalama.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 13

 SAVJETI ZA RODITELJE

Ukoliko dijete ne dobiva pozitivnu panju, ono e se potruditi da bude zamijeeno na na-
in da svojim ponaanjem privue negativnu panju. Ako su posljedice takvog ponaanja
pozitivne za dijete, odnosno ako dijete dobije panju, pa makar i negativnu, poveat e se
vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja. No, ako nepoeljno ponaanje nije potkrijepljeno
i ako dijete ne dobije panju, vjerojatno je da se ono vie nee pojavljivati.
Zadatak roditelja je da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i po-
eljno ponaanje.
Kako to uiniti?
Pohvala mora neposredno slijediti poeljno ponaanje.
Pohvala mora biti povezana s konkretnim ponaanjem.
Pohvala mora biti konkretna i specifina (na primjer, Sretna sam kad se tako tiho
igra).
Pohvaljujte dijete smijekom i pogledom, kao i samim rijeima.
Uz samu frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete.
Primijetite i pohvalite dijete svaki puta kada se dobro ponaa, nemojte uvati pohvale
samo za savreno ponaanje.
Koristite pohvale konzistentno, svaki put kada uoite ponaanje koje elite potaknu-
ti.
Pohvaljujte dijete i pred drugima.
Bilo koje ponaanje postat e uestalije ili snanije ukoliko dovodi do pozitivnih po-
sljedica
Specificirajte s djetetom ponaanje koje oekujete od njega, to tonije i konkretnije mo-
ete. Trebate pokuati osigurati da dijete razumije koje je ponaanje prihvatljivo, a koje nije.
Pokuajte objasniti djetetu to tono mislite pod odreenim terminima, kao to su biti do-
bar ili biti zloest jer ti termini mogu biti zbunjujui za dijete. Dobro je rei djetetu: Svia
mi se kako lijepo podijeli svoju okoladu sa sestrom, Svia mi se kako pospremi svoje
igrake prije nego to doe baka, Ne svia mi se kako vie u duanu.
Roditelji moraju jasno komentirati ponaanje djeteta kako bi dijete poelo shvaati to se
od njega oekuje.
Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaanja kako bi znalo kada i to e dobiti ako se
ponaa prikladno.
Nagradite dijete za poeljno ponaanje jer e tako poeti vjerovati da moe uspjeti. Vano
je da ponete pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaanje.
Ignorirajte nepoeljno ponaanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neega, mogu se obe-
shrabriti i mogu prestati pokuavati biti dobra. Ako promijenite ono to dijete slua o sebi
te umjesto da kritizirate zloesto ponete pohvaljivati dobro, potaknut ete dijete da se

14 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 SAVJETI ZA RODITELJE

ponaa na nain koji e dovesti do pohvale.

Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaanje tako da unaprijed planirate. Pokuajte ne
dovoditi dijete u situacije u kojima e vjerojatnije ispoljiti neeljeno ponaanje, na primjer
voditi dijete u kupovinu kada vam se jako uri, a dijete je umorno.
Svako je dijete drugaije. Neke e nagrade biti uspjene kod neke djece, kod druge ne.
Trebate nai one nagrade na koje e vae dijete reagirati.
Uspjene nagrade mogu ukljuivati odlazak u etnju s mamom i tatom, obiteljsko igranje
neke drutvene igre i slino. Nagrade ne trebaju biti skupe. Postoje jeftinija i bolja rjeenja
od novca i poklona. Mala djeca esto odlino reagiraju na jednostavnu pohvalu ili polju-
bac.
Nagrade moraju uslijediti to je mogue neposrednije nakon to se pojavilo neko ponaa-
nje. Hiperaktivno dijete ne moe ekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Nagrada treba
uslijediti odmah nakon poeljnog ponaanja. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedo-
staje strpljenja i da su impulzivna pa e im ekanje nagrade biti vrlo teko i bit e vrlo male
anse za uspjeh. Vano je da stvari ne postavite tako da dijete ne uspije.
Pojedine nagrade nakon odreenog vremena gube svoju snagu. Dobro je da nagradu mi-
jenjate svakih nekoliko dana. Sa starijom djecom vrlo korisna tehnika moe biti samona-
graivanje.
esto nije dovoljno poveati uestalost poeljnih ponaanja, ve je potrebno i smanjiti
pojavljivanje nekih nepoeljnih ponaanja. Vrlo korisna tehnika za smanjenje neeljenog
ponaanja hiperaktivne djece je iskljuenje (time - out).
Iskljuenje podrazumijeva da maknete dijete iz konteksta u kojem se ponaanje pojavilo
i osigurate da provede dogovoreni vremenski period na neinteresantnom, ali sigurnom
mjestu. Vrijeme u iskljuenju mora biti poteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaanjem
zbog kojeg je uslijedilo iskljuenje, topericu treba staviti na poetak. Vrijeme koje dijete
mora provesti u iskljuenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s djetetovom dobi
(obino se preporua onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako se radi o mlaoj djeci).
Vano je znati da se ponaanje djeteta ne moe promijeniti preko noi. To je ponaanje koje
se uilo i izgraivalo godinama i bilo bi nerealno oekivati da e se brzo promijeniti. Vrlo
esto se dogaa da djeca u poetku pokau veliki otpor prema novim pravilima. Mnogi
roditelji navode kako su, neposredno nakon to su poeli primjenjivati nove tehnike, broj
i ozbiljnost nepoeljnih ponaanja porasli. Meutim, stvari e se sigurno popraviti ukoliko
ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vano je da u obitelji postoji jedan jedin-
stveni set pravila kojeg e prihvaati i primjenjivati svi odrasli lanovi obitelji.
Vano je da se isti set pravila primjenjuje na svu djecu u obitelji, bez obzira jesu li hiperak-
tivna ili ne, na isti nain, u skladu s dobi pojedinog djeteta.
Bez obzira na potekoe koje imate s Vaim hiperaktivnim djetetom, vano je da razvijete i
odrite pozitivan odnos s djetetom.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 15

 SAVJETI ZA RODITELJE

Korisno je da pronaete neku ugodnu aktivnost sa svojim djetetom i ukljuujete se u nju

to ee, barem nekoliko puta tjedno. Kada se djetetu omogui da izabere aktivnost za
svoje vrijeme i preuzme inicijativu u aktivnosti, poveava se djeje samopouzdanje.

Razvijte pozitivno samopotovanje svog djeteta

Hiperaktivna djeca mogu se osjeati dosta negativno vezano uz svoje sposobnosti. To ih
esto sputava u tome da postignu uspjeh, a takoer da prepoznaju i prihvate da su u nekim
stvarima dobri ili uspjeni. Takvo osjeanje kod djece nije zauujue: radi svojih dosada-
njih iskustava i razliitosti od druge djece hiperaktivna djeca esto razvijaju nisko samopo-
tovanje. Radi toga to imaju negativno miljenje o sebi, kod hiperaktivne djece nikada se
ne moe pretjerati s pohvalama. Ona trebaju pomo u tome da se kritiki osvrnu na svoje
neuspjehe, da ih sagledaju u pozitivnom svjetlu te na taj nain promijene svoje osjeaje i
sliku o sebi.
Roditelji trebaju nauiti svoju djecu kako da budu pozitivna na nain da govore svojoj djeci
pozitivne stvari svaki dan.
Hiperaktivna djeca su esto vrlo kreativna i imaju posebne talente. Njihove prednosti i sna-
ge moraju se prepoznati i iskoristiti, ak i kada se ti talenti ne uklapaju u roditeljska oekiva-
nja. Otkrivanje, naglaavanje i njegovanje podruja kompetencije hiperaktivnog djeteta je
vrlo uinkovit nain mijenjanja niskog samopotovanja kod te djece.

Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost

Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na predvidljivost i strukturu. Jasni raspored za ustajanje
ujutro, pisanje zadae poslije podne i ispunjavanje dnevnih obaveza imaju pozitivan utjecaj
na hiperaktivnu djecu. Unaprijed odreena rutina uenja stvara podlogu za usvajanje do-
brih navika uenja. U idealnom sluaju, tijekom vremena unaprijed odreenog za uenje,
ne bi smjelo biti dozvoljeno gledanje televizije ili prisutnost drugih distrakcija. Postepeno,
djeci se treba preputati odgovornost za njihove obaveze.
Hiperaktivna djeca imaju koristi od jasnih i konzistentnih granica ponaanja koje postavljaju
roditelji. Granice trebaju djetetu kako bi znalo na emu je, jer je za hiperaktivnu djecu pre-
velik teret i stres ako se pravila stalno mijenjaju. Roditelji trebaju biti sigurni da djeca znaju
pravila i nain na koji ih trebaju slijediti te im trebaju rei ukoliko doe do promjene u rutini.
Svaka se promjena treba unaprijed planirati.
Oba roditelja moraju imati usklaene odgojne stavove i reakcije na razliita ponaanja dje-
teta. To ponekad zahtijeva puno razgovora i planiranja. Kod starije djece korisno je da se i
njih ukljui u odluke o obiteljskim pravilima, nagradama i sankcijama. Kroz to to sudjeluju
u procesu odluivanja, djeca poinju uiti dugorone strategije rjeavanja problema.

16 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 SAVJETI ZA RODITELJE

Jasno komunicirajte s djetetom

Djeca koja su nepaljiva, impulzivna i koja se ine gluha za disciplinu, trebaju to jasniju ko-
munikaciju i upute. Upute trebaju biti jednostavne, saete i konzistentne. Ako oekujemo
od djeteta da se samo ispravi i disciplinira, esto emo zavriti u konfliktu i svai s njim, to
nimalo ne pomae niti popravlja situaciju.
Najuinkovitije su pozitivne upute, poput Stavi cipele u ormar, dok negativno formulirane
upute, kao to je Nemoj ostavljati cipele posvuda ima malo efekta.
Jako je bitno da dijete zna pravila i nain na koji ih moe slijediti. Roditeljima je esto vrlo
teko biti odluan i konzistentan s djecom. Ukoliko se dijete naviklo da ne slijedi roditeljske
upute, roditelji mogu pokuati neto ili sve od navedenog, kako bi bili sigurni da dijete uje
ono to su traili od njega:
Drite ruke na ramenima djeteta dok mu govorite to elite da napravi.
Gledajte dijete u oi.
Govorite smirenim, ali odlunim glasom.
Inzistirajte na tome da dijete poslua i napravi to to mu govorite, te navedite razlog
zbog kojeg to elite.
Zapamtite da Vas mumljanje, prigovaranje, raspravljanje, moljenje, vikanje ili nadgla-
savanje s televizijom nee nikuda dovesti.
Moe pomoi da od djeteta traite da ponovi to elite da uini.

IMAJTE REALISTINA OEKIVANJA

Umjesto da prenaglaavaju male probleme i stvaraju nepotrebnu nelagodu i napetost, ro-

ditelji bi se trebali usmjeriti na nekoliko istaknutih ponaanja djeteta koja su im najvanija.
Vano je imati realistina oekivanja. Nije mogue i krajnje je neefikasno pokuati promije-
niti sva djetetova nepoeljna ponaanja istovremeno.
Kada se odluite promijeniti neko ponaanje, odaberite jedno ili dva jasno definirana obras-
ca ponaanja i iskljuivo radite na njihovoj promjeni.
Odabir tog ponaanja u velikoj mjeri ovisi o prioritetima u obitelji i stupnju vjerojatnosti
da e to ponaanje imati dugorone negativne posljedice za dijete (na primjer, udaranje
druge djece).

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 17

 BRINITE SE ZA SEBE

BRINITE SE ZA SEBE

Hiperaktivna djeca mogu stvoriti ogromne koliine stresa u svojim obiteljima, a stres je po-
godna podloga za javljanje nepoeljnog ponaanja. Jako je vano, iako ponekad nije laga-
no, ostati smiren. Roditelji trebaju obraati panju na vlastite potrebe i potrebe druge djece
u obitelji. Odmor, izlet, putovanje, prijatelji, hobiji i druge aktivnosti pomau u smanjivanju
razine stresa roditelja te brae i sestara.

POTEKOE S UENJEM

Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti dje-

tetovu sposobnost uenja. Ova djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju
zaostajati za ostatkom razreda, te razviju akademske probleme. To je, uz probleme u pona-
anju, jo jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kanjavaju.
Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u koli mogu razviti osjeaj odbaenosti od vr-
njaka, to samo dodatno pogorava situaciju.
Znaajan postotak hiperaktivne djece ima specifine tekoe uenja, konkretno tekoe
itanja i pisanja. S obzirom da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisa-
nja te da je uspjeno itanje i pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta,
hiperaktivna djeca esto imaju problema s ocjenama.
Jednom kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju. Osim to im medij putem
kojeg se znanje prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i niz drugih pro-
blema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko njih
im vrlo lako skreu panju. Vrlo esto propuste vane informacije ili upute koje im daje ui-
telj jer su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i
neitak rukopis koji im moe stvarati dodatne potekoe. Oni ga sami vrlo teko razumiju i
itaju, a vrlo esto zbog rukopisa dobivaju i kritiku od strane nastavnika.
Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vano je da nastavnici razumiju specifi-
an nain funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i
openito na izvravanje obaveza i odgovornosti. Stoga je vrlo esto potrebno kontaktirati s
nastavnicima kako bi se lake razlikovala ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, preve-
nirao razvoj sekundarne patoloke nadgradnje i djetetu primjereno pomoglo.
Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju slijedee proble-
me vezane uz uenje:
90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu
90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli20% hiperaktivne djece ima te-
koe sa itanjem
60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom

18 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 SAVJETI ZA NASTAVNIKE

30% hiperaktivne djece prekida kolovanje

5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje za razliku
od 25% djece iz ope populacije

SAVJETI ZA NASTAVNIKE

Akademsko postignue je jednako vano hiperaktivnom djetetu, kao i svakom drugom

djetetu. Hiperaktivna djeca trebaju visoku razinu strukture u situaciji uenja. Djetetu se
moe pomoi tako da se s djetetom dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvravanju
kolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je potaknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivno
dijete, da biljee to imaju za zadau i povremeno provjeravati je li dijete sve zabiljeilo.
Preporua se hiperaktivno dijete posjesti u prvu klupu i poticati ga da ima to manje stvari
na stolu. Naime, u prvoj klupi dijete je jae fokusirano na nastavnika i manja je mogunost
interakcije s drugom djecom tijekom nastavnog sata.
Poeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata, jer e podraaji izvan uionice snano
utjecati na fokus panje djeteta.
Tijekom nastavnog sata dobro je postavljati vie podpitanja hiperaktivnom djetetu, vraa-
jui panju djeteta na nastavni proces. Takoer, bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono
to je dijete napravilo, na zadatke koje je uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije napravilo ili
u emu je pogrijeilo. Usmjeravanje na pozitivno poveava motivaciju djeteta i jaa njegov
osjeaj kompetencije i postignua.
Veina potekoa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da
slijede pravila, radi ega dolazi do remeenja discipline u razredu.
Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, postoje neki principi koji mogu olakati po-
tivanje razrednih normi samom djetetu, a time ujedno olakati rad i nastavniku i ostaloj
djeci.
Pojasnite djeci pravila ponaanja u razredu. Pravila su vana i bitno je djeci dati infor-
maciju o tome to nastavnik oekuje od njih. Ta pravila trebaju biti pozitivna, izraena
u terminima poeljnih ponaanja. Poeljno ih je napisati i izloiti, tako da ih sva djeca
vide. Ne preporua se vie od pet pravila.
Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanje poeljnih, pozitivnih ponaanja. Povratna
informacija o ponaanju uenika mora slijediti neposredno nakon ponaanja i biti ve-
zana uz specifino ponaanje (npr. dizanje ruke kada dijete neto eli rei). S djetetom
moete dogovoriti sustav nagrada, koji moe ukljuivati vie moguih nagrada, to
omoguava djetetu odreenu slobodu izbora.
Ustanovite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoeljna ponaanja jer to omo-
guava djetetu da dobije povratnu informaciju o svom ponaanju i slijedeem kora-
ku. U hijerarhiju ukljuite planirano ignoriranje i vremenski ogranien time-out.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 19

 SAVJETI ZA NASTAVNIKE

Pohvalite i ohrabrite pozitivnu panju.

Komunicirajte s djetetom na asertivan nain, jasno izraavajui svoju potrebu na ne-
agresivan nain.
Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje.
Razlikujte nemogunost od neposlunosti. Na primjer, kada dijete kae ne znam ili
ne mogu, ono treba poduku ili pomo. Neu ili ne elim zahtijeva ranije dogovo-
renu sankciju.
Imajte prioritete. Nemojte se fokusirati na vie od 3 ponaanja odjednom.
Ignorirajte nepoeljna ponaanja kako biste ih ugasili iz djetetovog repertoara pona-
anja i onemoguili da ih dijete koristi za privlaenje negativne panje.

Pravila u uenju:
Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uenju trebaju biti realistini i
ostvarivi.
Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je izuzetno bitno. Ono djetetu daje
strukturu i olakava uenje.
Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili testova razbijte u niz jednostavnijih uputa. Pitajte
hiperaktivnog uenika da Vam ponovi to treba raditi, kako biste provjerili razumijevanje
zadatka. Kod mlae djece preporua se da se upute daju jedna po jedna.
Preferirajte usmeno ispitivanje. Hiperaktivna djeca postiu bolje rezultate i mogu bolje po-
kazati svoje znanje kroz usmeno odgovaranje. Smanjite broj pismenih zadataka, te ukoliko
je potrebno produljite vrijeme rada hiperaktivnom djetetu.
Kada dajete upute cijelom razredu stanite kraj hiperaktivnog uenika dok to radite. Za
objanjavanje zadatka koristite njegovu knjigu, teku, radnu biljenicu kao primjer.
Hiperaktivna djeca esto imaju nisko samopotovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u
koli radi straha od neuspjeha. esto takva djeca imaju potekoa s uenjem, ne radi nedo-
statka sposobnosti, ve radi emocionalnih potekoa. Ukoliko uenik postie loe rezultate,
smanjite opseg zadanog materijala, a ne njegovu teinu. Takoer, kod takve djece je kori-
sno usmjeravanje na pozitivne karakteristike i postignua.
Kod hiperaktivne djece moe se smanjiti frustracija tijekom nastave omoguavanjem krat-
kih pauza, ili izlazaka iz razreda. Takoer, takvo dijete moe dobiti i neke posebne obaveze,
poput voenja brige o kredi ili spuvi, koje omoguavaju djetetu promjene aktivnosti, daju
mu osjeaj vanosti i smanjuju napetost i nemir.
Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga djeca. Ponekad hiperaktivna djeca
nemaju adekvatne socijalne vjetine ili ih koriste na krivi nain. Socijalne vjetine mogu se
uiti i razvijati i u razrednoj sredini, od ega e koristi imati sva djeca. Unutar razreda, kroz
igru i slobodne aktivnosti moete:

20 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 SAVJETI ZA NASTAVNIKE

Pouavati djecu nenasilnom rjeavanju sukoba.

Pouavati djecu asertivnosti.
Poticati razvoj socijalnih vjetina kroz rad u malim grupama. Naravno, takav rad za-
htijeva stalni nadzor i praenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite
fleksibilne grupe i osigurajte da hiperaktivna djeca rade s nizom druge djece.
Potaknuti djecu da si meusobno pomau (na primjer, da se meusobno poduavaju
u matematici, itanju). Te aktivnosti trebaju biti nadgledane i preporua se da se djeca
izmjenjuju u tome.
Poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta.
Biti model prema kojem djeca mogu uiti dobre socijalne vjetine. I sami koristite
pozitivne komentare o radu uenika, interakcije i atribute.
Usvojiti naelo da je svaki uenik vrijedan lan grupe. Nastojte poticati suradnju, a ne
kompeticiju u razredu.
Hiperaktivna djeca mogu biti izuzetno zahtjevni uenici. Za nastavnike je vano imati na
umu da ta djeca imaju ozbiljan problem. Veini ljudi je ta perspektiva strana jer se ne radi o
sljepoi, gluhoi, invaliditetu ili cerebralnoj paralizi. No, iako se na prvi pogled ini da je s hi-
peraktivnom djecom fiziki sve u redu, specifian nain funkcioniranja njihovog sredinjeg
ivanog sustava stvara niz problema u svakodnevnom funkcioniranju te djece.
Hiperaktivno dijete e uspjeno uiti u sredini koja podrava individualne razlike unutar
fleksibilnog, strukturiranog pristupa, dok e usmjeravanje na razlike dovesti do stigmatiza-
cije i osamljivanja hiperaktivnog djeteta.
Vano je razumijevanje i adekvatno reagiranje na djetetove uspjehe i vrednovanje istih.
Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brian stav nastavnika i kao posljedica toga visoko su
motivirana i postiu sjajne rezultate.
Za uspjeno kolovanje hiperaktivnog djeteta od izuzetnog je znaaja suradnja roditelja i
nastavnika. Roditelji trebaju biti upoznati sa kolskom rutinom i oekivanjima koja su po-
stavljena na dijete.
Meusobna podrka roditelja i nastavnika je vana, i obje strane mogu nauiti jedna od
druge; o efektivnim nainima rjeavanja nekih nepoeljnih ponaanja, snagama djeteta i
pozitivnim stranama, motivaciji djeteta. Pri tome, osim otvorene i efektivne komunikacije,
informativka moe biti korisna za razmjenu informacija o postignuu, zadaama ili mogu-
im potekoama.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 21

 HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU
PRIJATELJSTAVA

HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA

Mnoga djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti imaju vrlo malo prijatelja i na njih se
esto gleda kao na drugu vrstu. Njihovi problemi esto su rezultat njihove impulzivnosti i
kratkog opsega panje zbog kojih oni nisu u stanju nauiti socijalna pravila niti prepozna-
vati socijalne znakove i poruke. Ova djeca su vrlo esto bolno svjesna svoje izoliranosti i
odbaenosti te svoje nesposobnosti za zadre prijatelje, pokuavaju to promijeniti, ali ne
znaju kako i nisu to u stanju sami uiniti.
Ukoliko se ovoj djeci prui dodatna pomo, ona esto mogu nauiti imati uspjene socijal-
ne odnose. Mora im se pomoi da naue ono to je veina djece uspjeno nauila sponta-
no, bez razmiljanja.
U tome im puno mogu pomoi roditelji i nastavnici. Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno
dati specifine i jasne instrukcije. Moe im se, na primjer, rei: Prvo odi i stani pokraj grupe
djece. Stoj tiho i neko vrijeme jako paljivo sluaj. Kada bude siguran da zna o emu oni
priaju i kada si dobro razmislio o tome to im eli rei u vezi toga, priekaj prikladnu stan-
ku u razgovoru i onda im reci kako se slae s onim to su rekli, jer ... ili, kako si i ti doivio
slino ...
Vrlo je vano da ova pomo bude pruena na nekritizirajui, podravajui i pozitivan na-
in.
Moda ovo zvui pretjerano, ali moe biti od velike koristi odbaenom i usamljenom djete-
tu koje udi za prijateljima. Ima djece ije je ponaanje uslijed ovog poremeaja bilo toliko
loe da su ih drugi (i djeca i odrasli) konstantno odbacivali jer nisu mogli tolerirati njihovo
nametajue, razarajue i esto nasilno ponaanje.
Neprestani neuspjesi i odbijanje djeteta od strane vrnjaka moe katastrofalno utjecati na
djetetovo samopotovanje, kao i na njegovo daljnje ponaanje.

Savjeti za roditelje
Roditelji mogu pomoi svojoj djeci u razvijanju pozitivnih socijalnih vjetina.

Kako to uiniti?
Vjebajte dobre socijalne vjetine kod kue. Odredite, u dogovoru s djetetom, jedno
ili dva socijalna ponaanja koja elite pojaati u repertoaru ponaanja svog djeteta
prema drugoj djeci. To moe biti dijeljenje igraaka, tiho prianje, ne zapovijedanje,
ne upadanje u rije i slino. Uspostavite program nagraivanja tih ponaanja.
Nekoliko puta svakog tjedna odvojite nekoliko minuta da s djetetom uvjebavate
odabrana ponaanja. Objasnite djetetu vjetinu koju biste eljeli da pokua upotrije-
biti. Odglumite situaciju u kojoj ete Vi biti dijete i na taj nain pokaite djetetu kako
da koristi tu vjetinu. Zatim neka dijete isproba novu vjetinu pred Vama. Ohrabrite i
potaknite dijete da upotrijebi novo nauenu vjetinu kad se slijedei put bude igralo
s nekim djetetom.

22 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU
PRIJATELJSTAVA

Kad god imate priliku, promatrajte svoje dijete u igri s drugom djecom, braom ili
sestrama. inite to ee nego inae. Kad god opazite da je dijete upotrijebilo nove
vjetine, pohvalite ga ili nagradite. Pazite da pritom ne prekidate dinamiku igre. Po-
nekad je bolje pozvati dijete na stranu i tamo ga nagraditi, kako djetetu ne bi bilo
neugodno.
Vae dijete ne mora biti najpopularnije meu vrnjacima. Popularnost nije toliko bitna
kao prijateljstvo.
Bolji cilj od popularnosti moe biti potaknuti prijateljstva kod svog djeteta.
Potaknite svoje dijete da poslije kole ili vikendom pozove kod sebe nekog od svojih
vrnjaka.
Ukoliko Vae dijete ima ozbiljnih problema sa socijalnim vjetinama, isplanirajte i
strukturirajte vrijeme koje e djeca provesti zajedno. Na primjer, isplanirajte odlazak
u kino, igranje drutvenih igara, pripremite posebne sendvie, pripremite smjesu za
modeliranje ili bilo to drugo za to mislite da bi drugo dijete u tome moglo uivati.
Vano je da aktivnost bude strukturirana i da bude pod Vaom stalnom supervizijom.
Ovakav strukturirani kontakt moe potaknuti prijateljstvo izmeu Vaeg djeteta i nje-
govog vrnjaka.
Kada je kod Vas neki prijatelj Vaeg djeteta, nadgledajte aktivnosti kojima se djeca
bave. U trenutku kada primijetite da njihova interakcija izmie kontroli, prekinite igru i
ponudite djeci da neto pojedu ili im ponudite neku mirniju, strukturiranu aktivnost.
Uinite sve to moete da izbjegnete da Vae dijete vidi primjer agresivnog ponaa-
nja u kui. Pripazite na vlastito ponaanje i ponaanje drugih ukuana, kako se ne bi
dogodilo da nesvjesno modelirate agresivno ponaanje svog djeteta, bilo da se radi o
vikanju, govorenju uvredljivih ili prostih rijei ili o bacanju stvari. Takoer, trebate pa-
ljivije nadgledati to Vae dijete gleda na televiziji. Ukoliko ne moete izbjei da Vae
dijete gleda agresivno ponaanje na televiziji, iskoristite takve scene za to da ukaete
djetetu na to koje je ponaanje neprihvatljivo i koje ponaanje druga djeca ne vole.
Pokuajte sprijeiti druenje Vaeg djeteta s drugom djecom koja su agresivna. Pota-
knite svoje dijete na druenje s djecom koja e biti pozitivan model za odnose meu
vrnjacima.
Ukljuite svoje dijete u organizirane aktivnosti u Vaoj zajednici, kao to su izviai,
sportski klubovi, folklor.
Pokuajte odabrati one aktivnosti koje su strukturirane i pod supervizijom odrasle
osobe, po mogunosti s malim grupama djece. Izbjegavajte one aktivnosti koje za-
htijevaju koordinirane napore s drugom djecom ili koje imaju sloena pravila da bi se
postigao uspjeh. Takve bi aktivnosti mogle biti prezahtjevne za hiperaktivno dijete.
Takoer, bolje je odabrati one aktivnosti koje ukljuuju to manje kompeticije. Natje-
canje izaziva poveano uzbuenje, to kod hiperaktivne djece moe poveati uesta-
lost neorganiziranog ponaanja.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 23

 OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE

Pomaganje hiperaktivnom djetetu da rijei probleme u odnosima s drugom djecom moe

biti vrlo teak zadatak. Budite realni u Vaim oekivanjima koja se tiu promjene u ovom po-
druju. Traite bilo koju priliku da organizirate situacije u kojima e Vae dijete imati ansu
za pozitivne kontakte s vrnjacima. Izbjegavajte situacije u kojima je vjerojatno da e doi
do socijalnog neuspjeha. Vai napori na kraju ipak mogu dovesti do pozitivnijih odnosa
Vaeg djeteta s vrnjacima te do kvalitetnijih prijateljstava.

OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE

Hiperaktivna djeca nemaju potekoa s nedostatkom vjetina ili sa znanjem, pa tako pokazi-
vanje djetetu kako da napravi neto, nee biti od prevelike pomoi. Umjesto toga efikasnije
je dati jasne upute, reorganizirati zadatke tako da budu interesantniji ili da vie motiviraju
dijete, preusmjeriti djeje ponaanje prema buduim ciljevima umjesto prema neposred-
noj gratifikaciji i pruiti neposredne nagrade za izvrene zadatke ili potivanje pravila.

Neposredna povratna informacija i posljedice

Kada je hiperaktivno dijete suoeno sa zadatkom koji mu je neprivlaan, teak ili dosa-
dan, ono e osjetiti potrebu da radi neto drugo. Ukoliko elite da dijete nastavi zadanu
aktivnost, morate dati pozitivnu povratnu informaciju i posljedice koje e zadatak uiniti
privlanijim ili isplativijim za dijete, kao i blage negativne posljedice ukoliko dijete odusta-
ne od zadatka. Slino tome, kada elite promijeniti nepoeljna ponaanja, morate djetetu
pruiti nagrade i povratnu informaciju kada se ponaa na poeljan nain i brze negativne
posljedice za nepoeljno ponaanje.
Pozitivna povratna informacija moe biti u obliku pohvale sve dok jasno i specifino kaete
to je dijete uinilo pozitivno. Ona takoer moe biti i u obliku fizike njenosti. U nekim
sluajevima ona moe ukljuivati i nagrade, poput specijalnih privilegija ili sustava prema
kojem dijete zaradi bodove da dobije posebne privilegije, jer sama pohvala nee dovoljno
motivirati dijete da ostane u nekoj zadanoj aktivnosti. Bez obzira na to koju vrstu povratne
informacije dajete, ona e biti to uspjenija to je neposrednija odreenom ponaanju.

Pruajte ee povratnu informaciju

Hiperaktivna djeca ne samo da trebaju povratne informacije i posljedice bre nego druga
djeca, nego i ee. Neposredne posljedice mogu biti uinkovite ak i kada su povremene,
no bolje djeluju na dijete ako su este.
Iskreno govorei, pretjerivanje u tome moe biti iritantno za dijete i zamorno za Vas, no
nuno je da to inite toliko esto koliko Vam dozvoljava raspored, energija i raspoloivo
vrijeme, ako elite promijeniti neko vano nepoeljno ponaanje. Na primjer, umjesto da
ekate da pohvalite dijete koje ima ozbiljnih potekoa u zavravanju cijele zadae ili da
pourujete dijete nakon to pie zadau nekoliko sati, a koju je moglo zavriti u 20 minuta,

24 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE

recite djetetu da ete mu dati jedan bod za svaki rijeeni zadatak iz matematike, a bodovi se
zbrajaju za ostvarenje neke privilegije. Za pisanje cjelokupne zadae takoer dajte razumni
vremenski period, 20 minuta, i recite da ukoliko istekne vrijeme, dijete e biti kanjeno s
jednim bodom za svaki nerijeeni zadatak. Tijekom rada hvalite dijete za to to pie zadau
i ohrabrujte ga za nastavak daljnjeg rada dok biljeite bodove.
esto su roditelji vrlo zaposleni i okupirani svakodnevnim obavezama, te zaborave provje-
ravati dijete. Tome se moe doskoiti tako da postavite male podsjetnike na mjestima gdje
esto boravite i svaki puta kada vidite podsjetnik, komentirajte ponaanje djeteta u tom
trenutku.

Koristite vee i snane posljedice

Vae hiperaktivno dijete treba snanije posljedice nego druga djeca, kako bi ga se pota-
knulo da zavri neki zadatak, potuje pravila ili da se dobro ponaa. Te posljedice mogu
ukljuivati fiziku panju, privilegije, posebne slatkie, bodove, materijalne nagrade poput
sitnih igraaka koje djeca skupljaju ili povremeno ak i novca.
Ovo se moe kositi s uobiajenim stavom da se djecu ne treba esto materijalno nagra-
ivati jer takve nagrade mogu smanjiti unutranje nagrade djeteta poput itanja, elje da
usreimo prijatelje ili roditelje, ponos kada svladamo novu vjetinu. No, takve unutranje
nagrade imaju ogranien utjecaj na hiperaktivnu djecu. Naime, priroda samog poremeaja
zahtijeva da se koriste vee, znaajnije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i
odravala pozitivna ponaanja kod hiperaktivnog djeteta.

Koristite poticaje prije kazne

Roditelji obino pribjegavaju kazni kada se dijete loe ponaa. To je efikasno kod djece
koja nisu hiperaktivna, koja se tu i tamo loe ponaaju, pa tako doivljavaju malo kazni. No,
hiperaktivna djeca se ee ne ponaaju u skladu s normom i radi toga doivljavaju veliku
koliinu negativnih posljedica. Kazna, kada se koristi sama za sebe, bez nagrada i pozitivnih
povratnih informacija, relativno je neefikasna metoda promjene ponaanja. Obino dovodi
do loih osjeaja i neprijateljstva.
Vano je da zapamtite da kod hiperaktivne djece vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog.
Imajte na umu da hiperaktivno dijete doivi jako puno negativnih reakcija i kazni od osoba
koje ne razumiju njegov poremeaj i da e ga samo adekvatni poticaji i nagrade nauiti to
Vi oekujete od njega.
Kada elite promijeniti nepoeljno ponaanje, odluite kojim pozitivnim ponaanjem e
dijete zamijeniti to nepoeljno ponaanje. Nakon toga pomnije pratite kada se to poeljno
ponaanje javlja, i kada se dijete ponaa na taj nain, vie pohvaljujte i nagraujte dijete.
Nakon to ste konzistentno nagraivali novo ponaanje barem jedan tjedan, moete poeti
kanjavati suprotno ponaanje. ak i tada pokuajte koristiti blagu kaznu kao to je gubitak
privilegije ili neke aktivnosti, ili kratki time-out, i nastojte odrati balans izmeu kazni i na-

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 25

 OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE

grada: jedna kazna za dvije ili tri pohvale ili nagrade. Kanjavajte konzistentno ali selektivno,
samo za pojavljivanje tog jednog odreenog ponaanja.

Nastojte biti konzistentni

Najtei korak u odgoju djece je konzistentnost. No, da bi se neka ponaanja promijenila ili
poela ee javljati, nuno je da koristimo iste strategije svaki puta. Biti konzistentan znai
etiri vane stvari:
svaki puta reagirati na odreenu situaciju, odnosno ponaanje
ne prebrzo odustati kada zaponete s promjenom nekog ponaanja
svaki puta reagirati na isti nain, bez obzira na promijenjenu okolinu
oba roditelja trebaju koristiti istu metodu
Nepredvidljivost ili kapriciranje u nastojanju da se postave pravila nee dovesti do pro-
mjene. Isto tako, reagirajte na isti nain i kod kue i u javnosti, bez obzira to drugi misle ili
govore, jer oni ne odgajaju Vae dijete. Promjene zahtijevaju vremena, i nemojte izgubiti
nadu ako se stvari sporo mijenjaju. Naposlijetku, pokuajte odrati ujedinjenu roditeljsku
frontu, koliko Vam dozvoljavaju razliiti roditeljski stilovi.
Imajte na umu da je hiperaktivno dijete osjetljivo na posljedice i povratne informacije, dok
je puno manje osjetljivo na razloge i objanjavanje racionala nekih postupaka, nego ostala
djeca. Iz tog razloga reagirajte brzo, esto i konzistentno to e dovesti do boljeg ponaa-
nja. Razgovori i prigovaranja dovode do otpora, a ne do poslunosti.

Imajte na umu prirodu poremeaja

Ponekad, kada su roditelji suoeni s teko odgojivim hiperaktivnim djetetom, mogu izgubi-
ti iz vida stvarni problem. Mogu se razbjesniti, ljutiti, osjeati se nelagodno ili se spustiti na
djeju razinu i svaati se s djetetom kao to bi to radilo drugo dijete. Cijelo vrijeme morate
imati na umu da ste Vi odrasla osoba, Vi ste uitelj i skrbnik djeteta s poremeajem. Ako
jedno od vas dvoje treba imati kontrolu nad situacijom, u svakom sluaju ste to Vi.
Jedan od naina da ostanete smireni je da se pokuate distancirati od situacije i sagledati je
kroz oi stranca - vidjeti roditelja koji pokuava rijeiti problem s djetetom koje ima pote-
koa u ponaanju. Ukoliko Vam to uspije, moi ete reagirati pravednije i razumnije, nego
ako se uzrujate.
To je teko i pokuajte se svaki dan prisjetiti da Vae dijete ima potekoa, osobito u situaci-
jama kada pokuavate rijeiti neko nepoeljno ponaanje.
Nemojte dozvoliti da Va vlastiti osjeaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li uspjeli pobi-
jediti neko ponaanje ili ne. Ostanite smireni, razvijte smisao za humor vezan uz problem.
Ponekad to znai da ak i odete u drugu prostoriju i maknete se iz situacije dok ne zadobi-
jete kontrolu nad svojim osjeajima.

26 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ
HIPERAKTIVNOSTI

Nikako nemojte zakljuiti da ste Vi lo roditelj kada situacija izmakne kontroli ili ne zavri
onako kako biste htjeli.

Vjebajte opratanje
Opratanje je najvaniji princip u odgoju djeteta, no esto ga je jako teko provoditi u sva-
kodnevnom ivotu. Vjebanje opratanja znai tri stvari. Prvo, svaki dan nakon to stavite hi-
peraktivno dijete spavati, uzmite nekoliko trenutaka i razmislite o djetetovim prijestupima
i oprostite mu. Pustite da Vas prou osjeaji ljutnje, razoaranja, zamjeranja, povrede. Dijete
ne moe uvijek kontrolirati svoje ponaanje i zavreuje da mu oprostite.
To ne znai da nije odgovorno za svoje ponaanje, ali znai da se Vi trebate rijeiti gorine
koja se uz to vee.
Drugo, usmjerite se na opratanje drugima koji nisu razumjeli potekoe Vaeg hiperak-
tivnog djeteta te su radi toga reagirali neadekvatno, ofenzivno ili su jednostavno etiketirali
Vae dijete kao lijeno ili neodgojeno. Vi znate bolje od toga i zauzmite se za svoje dijete, ali
ne dopustite da pri tome na Vas djeluje ljutnja ili tuga.
I, naposlijetku, nauite sami sebi oprostiti za pogreke koje ste napravili u odgoju tog dana.
Hiperaktivna djeca imaju sposobnost da pobude najgore u nama kao roditeljima, to esto
dovodi do toga da se roditelji osjeaju krivima radi vlastitih greaka. Bez da si dozvolite da
ponavljate iste greke bez posljedica, pustite samookrivljavanje, sram, ponienje, tugu ili
ljutnju koja prati ovaj aspekt samo-evaluacije. Zamijenite te osjeaje iskrenom procjenom
svog roditeljskog funkcioniranja tog dana, identificirajui podruja koja su poboljana.

TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ HIPERAKTIVNOSTI

Hiperaktivna djeca imaju potekoe koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme njima i dru-
gim ljudima, ali su ona u svim drugim aspektima normalna djeca. Ona imaju misli, osjeaje,
elje i snove, kao i svi drugi ljudi.
Iako je izrazito vano da dijete s ovim poremeajem bude identificirano kako bi se njemu
i njegovoj obitelji mogao pruiti adekvatan tretman, postoji jedan ozbiljan rizik dobivanja
dijagnoze koji se sastoji u tome da se na dijete, jednom kada se postavi dijagnoza, esto
gleda iskljuivo u terminima te dijagnoze. Djeca s potekoama i deficitima bilo koje vrste
su, prvo i osnovno djeca, a ne poremeaji ili sindromi.
Mnogi simptomi i karakteristike hiperaktivne djece mogu se preokrenuti u njihovu pred-
nost. Budunost djece s ovim poremeajem ne treba biti crna.
Vodei rauna o djetetovim snagama i slabostima te osiguravanjem adekvatne pomoi
obitelj i strunjaci mogu zajedno osigurati da hiperaktivno dijete postane svjesno svih svo-
jih potencijala i da bude u mogunosti voditi sretan i uspjean ivot.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 27

 TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI

TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI

Preporua se roditeljima koji kod svoje djece uoe ponaanja slina navedenim karakteri-
stinim ponaanjima hiperaktivne djece, da se posavjetuju sa psihologom, ovisno o mjestu
stanovanja.
Svi su psiholozi upoznati s ovom problematikom tijekom dodiplomskog obrazovanja, a
problem je esto prisutan i u praksi mnogih psihologa.

28 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 29
30 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
 IDEJE ZA DJECU S POMANJKANJEM PANJE

Prijedlog intervencija u razredu za

djecu s deficitom panje hiperaktivnim
poremeajem i potekoama u uenju
Djeca s poremeajem panje i/ili potekoama u uenju predstavljaju izazov za svakog ui-
telja. Na ovim se stranicama nalaze praktine sugestije koje se mogu koristiti u redovnom
razredu i razredima posebnih odgojno-obrazovnih ustanova.
Pregledavi predloenu listu intervencija uitelj e moi odabrati jednu ili vie strategija
primjerenih odreenom djetetu u specifinom okruenju.

Ideje za djecu s pomanjkanjem panje

Slijedee sugestije mogu pomoi u radu s djecom ija panja lagano odluta ili koja se doi-
maju da nikad nisu u stanju biti u razredu s ostalim uenicima.
Napravite pauzu i stvorite napetost gledajui oko sebe prije no to ete postaviti pi-
tanje.
Djecu koja e govoriti pred razredom odaberite nasumice, tako da djeca ne mogu
tempirano ukljuivati i iskljuivati svoju panju.
Nagovijestite da e netko trebati odgovoriti na pitanje vezano za temu o kojoj se
govori.
U pitanju ili u gradivu koje obraujete upotrijebite djetetovo ime.
Kad vidite da djetetu panja poinje lutati, postavite mu jednostavno pitanje, koje
moe biti toliko jednostavno da ne treba nuno biti vezano uz temu koju obrauje-
te.
Smislite internu alu vas i djeteta koje ima manjak panje na koju ete se moete po-
zvati kada je potrebno da dijete ponovno ukljuite u rad.
Dok drite sat, budite u blizini nepaljivog djeteta i dotaknite ga povremeno po ra-
menu.
Tijekom dranja sata hodajte uionicom te se zaustavite kod djeteta i prstom kucnite
mjesto u knjizi o kojem se trenutno raspravlja ili koje se trenutno ita.
Smanjite duljinu trajanja zadataka ili lekcija.
Izmjenjujte tjelesne i misaone aktivnosti.
Poveajte razinu novoga u lekcijama koristei filmove, vrpce, memo kartice, rad u ma-
njim skupinama ili tako to e dijete postaviti pitanje drugima.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 31

 STRATEGIJE ZA KOGNITIVNO IMPULZIVNU DJECU

U planiranje lekcije ukljuite interese djece.

U strukturu lekcije ukljuite vrijeme za matanje pod vodstvom.
Upute dajte jednostavno i konkretno, samo jednom.
Istraite mogunosti uporabe jednostavnih mehanikih naprava koje mogu razlikov-
no pokazivati stanje panje i stanje nepanje.
Poduavajte djecu strategijama samopraenja.
Upute dajte koristei se njenim glasom.
Ukljuite drugu djecu ili starije uenike ili roditelje da volontiraju kao pouavatelji.

Strategije za kognitivno impulzivnu djecu

Neka djeca imaju potekoa s koncentriranjem na zadatak koji treba obaviti. Njihove se ver-
balizacije doimaju nevanima, a njihova performansa pokazuje da ne razmiljaju reflektivno
o onome to rade. U takvim situacijama moete isprobati neke od slijedeih ideja.
Osigurajte za djecu najveu koliinu panje i prihvaanja.
Pojasnite drutvena pravila i vanjske zahtjeve koji vrijede za uionicu.
Uspostavite znak za akciju koji e vas uitelja povezivati s djetetom.
Vrijeme za osobni razgovor s tom djecom posvetite naglaavanju slinosti koje posto-
je izmeu uitelja i djeteta.
Naviknite se da napravite pauzu od 10 do 16 sekundi prije nego to odgovorite na
pitanje.
Provjerite moete li u naoko nevanim odgovorima nai neke mogue veze s pita-
njem koje ste postavili.
Dajte djeci da ponove pitanja prije no to e dati odgovore.
Odaberite jednog uenika koji e biti uvar pitanja.
Koristei uenicima dobro poznatu priu neka je djeca ispriaju kao priu u kojoj e
svaki uenik ispriati svoj dio.
Kad u bilo kojem obrazovnom podruju uvodite novu temu, dajte djeci da o toj temi
naprave pitanja prije no to ete im prenesete veu koliinu podataka.
Napravite razliku izmeu stvarnosti i fantazije priajui prie koje su mjeavina stvar-
nih i izmiljenih dogaaja te dajte djeci da daju svoj kritiki sud.
Ukljuite djecu u pismeni projekt koji treba sadravati elemente kao to su istinito,
moe se desiti, ali se desilo i pravimo se da je tako, ali se to ne moe dogoditi

32 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 STRATEGIJE ZA KOGNITIVNO IMPULZIVNU DJECU

Protiv laganja se nemojte boriti tako to ete djecu prisiliti da priznaju da nisu govorili
istinu.
Igrajte igre panje i sluanja.
Uklonite nepotrebnu stimulaciju koja panju odvlai iz okruenja uionice.
Neka zadaci koje podijelite djeci budu kratki.
Prenesite djeci jasnu poruku da je vrline tonosti vrjednija i vanija od brzine.
Procijenite svoj uiteljski tempo.
Koristei zidni sat recite djeci koliko dugo trebaju raditi na odreenom zadatku.
Zahtijevajte od djece da vode evidenciju svojih dovrenih radova.
Uite djecu da vode unutranje dijaloge propitivanja kao strategiju mentalne pripre-
me za poticanje samopouzdanja i uspjenosti.
esto koristite liste, kalendare, tabele, slike i gotove proizvode da potaknete planira-
nje u uionici.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 33

 PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
Prijedlog prilagodbi u uionicama za posebna ponaanja
1. Kada uoite ovakvo ponaanje
2. Potekoe pri praenju plana
(dijete ima visoke tenje ali
mu nedostaje dosljednost
provoenja do krajnjeg cilja);
dijete odluuje imati sve naj-
bolje ocjene, a na kraju ima sve
minimalno pozitivne ocjene
(postavljanje nerealnih ciljeva).
3. Potekoe s odreivanjem re-
doslijeda i izvravanjem koraka
do ispunjenja odreenih za-
dataka (npr. pisanje sastavka o
proitanoj lektiri, pismeni ispit,
organizirani odlomci, problem s
raspodjelom rada, itd.).
4. Prebacivanje s jedne nedo-
vrene aktivnosti na drugu
aktivnost bez dovravanja.
5. Potekoe s koncentriranjem na
primanje uputa od drugih ljudi.
6. Potekoe s odreivanjem
prioriteta, redanjem stvari od
najmanje vanog do najva-
nijeg.
34 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
Pokuajte s ovakvom prilagodbom
Pomognite ueniku pri odreivanju dugoronih ciljeva:
razdijelite cilj na realne dijelove.
S uenikom koristite strategiju ispitivanja. Pitajte ga: to
je potrebno da bi on to mogao napraviti?
Postavljajte pitanja dok god uenik ne doe do cilja koji
moe ostvariti.
Dajte ueniku priliku da odredi jasne vremenske okvire
za ono to treba napraviti da bi ostvario svaki pojedini
korak do cilja (uestalo pratite uenikov napredak).
Razdijelite zadatak na ostvarive korake koji se mogu
napraviti.
Dajte primjere i definirajte posebne korake za ispunje-
nje zadataka.
Definirajte preduvjete za dovrenu aktivnost (npr. va
matematiki zadatak je dovren kad ste rijeili i ispravili
svih est problema; ne zapoinjite slijedei zadatak dok
ne zavrite prethodni zadatak).
Prije davanja uputa zadobijte panju uenika. Koristi-
te znakove upozorenja. Neka usmene upute budu
popraene i pisanim uputama.
Upute govorite jednu po jednu. Nakon to ste ih izrekli
pred cijelim razredom, ponovite ih tiho pojedinanom
ueniku. Provjerite je li uenik shvatio upute tako to
ete ga pitati da ih ponovi.
Odredite zadatke i aktivnosti prema njihovoj vanosti.
Osigurajte model koji e moi pomoi uenicima.
Postavite model na vidljivo mjesto i esto se na njega
referirajte.
PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
7. Potekoe s dugotrajnijim na-
porom i odravanjem tonosti
tijekom duljeg vremena.
8. Potekoe s dovravanjem
zadataka.
9. Potekoe sa svakim zadatkom
koji zahtijeva pamenje.
10. Potekoe s pisanjem testova.
11. Zbunjenost pred neverbalnim
znakovima (krivo tumaenje
govora tijela, itd.).
Smanjite duljinu zadatka i teite kvaliteti (za razliku od
kvantitete).
ee se sluite pozitivnim ohrabrivanjem (kad vidite
da uenik radi neto kako treba, dajte mu na znanje da
radi dobro).
Navedite i/ili postavite na zid (i recite) sve korake neop-
hodne da se dovri svaki zadatak.
Reducirajte zadatak na dijelove koji se mogu svladati i
svakom dodijelite datum do kojeg treba biti gotov.
esto provjeravajte kako napreduje dovravanje rada i
zadataka.
Organizirajte ueniku za svaki predmet njegovog
prijatelja za uenje i pobrinite se da uenik ima njegov
telefonski broj.
Kombinirajte gledanje, govorenje, pisanje i rad; uenik
e moda trebati subvokalizirati tekst da bi ga zapam-
tio.
Poduavajte tehnike pamenja kao dio strategije
uenja (npr. tehnika poboljanja pamenja, vizualizacija,
usmeno vjebanje, viestruko ponavljanje).
Za test osigurajte dostatno vremena: poduavajte
vjetine pisanja testova i omoguite ueniku usmeno
testiranje.
Koristite jasne, itljive i dobro organizirane testove.
Upotrijebite onaj oblik testa koji najbolje odgovara
ueniku. Osigurajte dovoljno vremena za uenikove
odgovore. Razmotrite hoete li primijeniti testiranje sa
crtom predvienom za odgovore u kolskoj zadai ili
test s kratkim odgovorima.
Znaenje neverbalnih znakova poduavajte direktno
(recite to ueniku). Napravite model i dajte ueniku
da vjeba itanje neverbalnih znakova u sigurnom
okruenju.
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 35
 PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
12. Zbunjenost pred pisanim
materijalima (potekoe pri na-
laenju glavne ideje u odlomku,
davanje vee vanosti neva-
nim detaljima).
13. Zbunjenost pred pisanim
materijalima (potekoe pri na-
laenju glavne ideje u odlomku,
davanje vee vanosti neva-
nim detaljima).
14. Potekoe s odravanjem
panje usmjerene na zadatak ili
druge aktivnosti (vanjski podra-
aji lako odvlae panju).
36 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
Dajte ueniku primjerak materijala koji se ita u kojem
e glavne ideje biti podcrtane ili oznaene bojom.
Pripremite saetak vanih toaka iz materijala koji se
ita i podijelite ga uenicima.
Poduavajte kako se rade saeci i kako se razlikuje
glavna ideja od detalja.
Nabavite verziju teksta ili poglavlja u audio formatu.
Dajte ueniku primjerak biljeaka za prezentaciju.
Dajte uenicima da razmjene otipkane biljeke o
prezentaciji (dajte ueniku da usporedi vlastite biljeke
s primjerkom biljeaka svojih kolega).
Pripremite uokvirene saetke prezentacija (za vane
podatke uvedite i vizualne i auditivne signale).
Potaknite uporabu kasetofona.
Poduavajte i naglasite to su to kljune rijei (slijede-
e.., najvanija toka..., itd.).
Nagraujte panju. Podijelite aktivnosti na manje
jedinice.
Nagraujte uenike kad se zadatak dovri na vrijeme.
Koristite tjelesnu bliskost i dodir. Koristite slualice i/
ili stolove s pregradama za individualno uenje, mirno
mjesto ili mjesto za sjedenje na kojem je najvjerojatnije
da e uenik ostati fokusiran.
PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
15. Pretena neurednost ili nemar-
nost.
16. Slabo pisanje i nesiguran ru-
kopis (esto mijeanje pisanih
i tampanih slova, mijeanje
velikog i malog slova)
17. Potekoe s tenou u ruko-
pisu, npr. slova i rijei su tono
i dobro napisane, ali je pisanje
sporo i teko.
18. Slabo razvijene vjetine uenja.
Poduavajte organizacijske vjetine. Provjerite da uenik
ima tabelu s dnevnim, tjednim i/ili mjesenim zadaci-
ma, popise materijala potrebnih svaki dan i ujednaen
format za rad pisanih radova. Ustanovite redovit nain
na koji e uenici predavati i preuzimati pismene rado-
ve. Smanjite sve elemente koji odvlae panju.
Nakon to provjerite biljenice dajte nagradne bodove
kao i za ispravno napravljen format pismenog rada.
Pripremite jasne kopije radnih listova i saetaka gradiva
i odredite ujednaen format radnih listova.
Uspostavite dnevni raspored, napravite i predstavite
modele za ono to elite da uenici naprave.
Dogovorite da ueniku koji pokazuje ove probleme u
organiziranju pomogne jedan njegov razredni kolega.
Pomognite ueniku da na odreenom mjestu dri
materijale koje koristi (npr. olovke u pernici).
Budite pripravni da vie puta ponovite sve ono to od
uenika oekujete
Dozvolite da se primjenjuje uloga pisara i ocjenjujte
sadraj, a ne rukopis. Dopustite uporabu raunala ili
pisae maine.
Razmotrite koritenje alternativnih metoda pomou
kojih bi uenik mogao odgovarati (npr. putem audio
zapisa, usmenih izvjea, itd.).
Nemojte kanjavati uenika zato to mijea pisana i
tampana slova (prihvatite svaku metodu dobivanja
rezultata).
Dajte ueniku da koristi olovku s gumenim drkom.
Dopustite krae zadatke (kvaliteta u suprotnosti prema
kvantiteti).
Dozvolite alternativne metode izvoenja zadatka (rau-
nalo, pisar, usmena prezentacija, itd.).
Dajte ueniku da koristi olovku s gumenim dralom.
Poduavajte vjetine uenja specifino prilagoene
odreenom predmetu organiziranje (npr. strukturira-
nje zadatka u kalendarski raspored), itanje udbenika,
pravljenje biljeaka (traenje glavne ideje i detalja, men-
talno mapiranje, skiciranje), pregledavanje, saimanje.
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 37
 PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
19. Slabo kontroliranje vlastitog
rada (pogreke u pisanju, rau-
nanju i itanju).
20. Slaba tenost u produkciji
pisanog materijala ili niska
produktivnost u pisanju (za
izvrenje 10-minutnog zadatka
ueniku trebaju sati rada).
21. Oita nepanja (slabija posti-
gnua, lutanje u matu, misao-
na odsutnost).
22. Oteano sudjelovanje u razred-
nim aktivnostima: upadanja u
rije, potekoe s radom u tiini.
23. Neumjesno privlaenje panje
(glupiranje, glasno, pretjerano
ili suvino kretanje ili pomica-
nje kao ponaanja privlaenja
panje, prekidanje uitelja,
prekidanje druge djece u radu,
podbadanje druge djece).
24. esto neumjereno prianje
38 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
Poduavajte specijalne metode praenja samog sebe
(npr. stani-pogledaj-posluaj).
Dajte ueniku da nakon odreenog vremena sam
ispravi rad koji je dovrio.
Dopustite alternativnu metodu dovrenja zadatka
(usmena prezentacija, snimljeno izvjee, vizualna pre-
zentacija, grafikoni, slike, itd., za koje je pisanje manje
vano).
Dozvolite alternativne metode pisanja (npr. pisaa
maina, raunalo, pisana ili tampana slova, pisar).
Prije davanja uputa zahvatite panju uenika (recite
ueniku kako da pazi, upute poput gledaj me dok go-
vorim, gledaj u moje oi dok priam). Zamolite uenika
da ponovi upute.
Pokuajte uenika aktivno ukljuiti u lekciju (npr. koope-
rativno uenje).
Posjednite uenika na mjesto vrlo blizu uiteljevu
mjestu.
Nagradite primjereno ponaanje (dajte si truda da
ulovite uenika kad je dobar).
Ako je potrebno koristite stol s pregradama za individu-
alno uenje.
Pokaite ueniku kako da na primjeren nain zadobije
panju druge djece i okoline (napravite model).
Ulovite uenika u trenu kad se ponaa primjereno te
pohvalite i poduprite takvo ponaanje.
Poduite uenika komunikaciji runim signalima koje
ete koristiti da kaete ueniku kad da govori, a kad ne.
Budite spremni prozvati uenika da govori kad je to
primjereno i dajte podrku sluanju.
PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
25. Potekoe pri izvrenju tran-
zicija (prijelaz s aktivnosti na
aktivnost, prijelaz iz razreda
u razred); previe vreme-
na potrebno da bi se nala
olovka, odustajanje, odbijanje
prestanka rada na prethodnom
zadatku, oita uznemirenost pri
promjeni).
26. Potekoe sa sjedenjem u klupi
na miru ili s bivanjem u odre-
enom poloaju, kad se to od
uenika trai
27. Uestalo vrpoljenje, i nervozno
micanje ruku, nogu ili predme-
ta, mekoljenje u stolcu.
28. Uestalo davanje neprimjere-
nih odgovora u razredu; prije-
vremno odgovaranje na pitanja
(davanje odgovora prije no to
je zadatak do kraja dovren)
29. Uznemirenost pod pritiskom
i konkurencijom (i pri tjelesne
aktivnosti i u domeni akadem-
skog postignua)
30. Neprimjereno ponaanje u
ekipi ili u grupnom sportu s
vie djece ili za vrijeme tjelesne
aktivnosti (potekoe da se
doeka red da uenik napravi
svoj dio zadatka u igrama ili
skupnim situacijama)
Programirajte dijete za tranzicije. Unaprijed upozorite
kad e se napraviti tranzicija (upute poput sada dovra-
vamo radne listove, slijedee emo raditi...) i najavite da
se iekuje tranzicija (trebat ete napraviti...).
Naglaavajte, konkretno govorite i navodite popise
potrebnih materijala, dok god se ne ostvari mogunost
uspostave rutine. Navedite korake neophodne da bi se
zavrio svaki zadatak.
Osigurajte posebna mjesta na kojima e se nalaziti i
drati materijali (vreica za olovke, oznake u biljenica-
ma, itd.).
U razredu dogovorite i organizirajte pomagaa (jednog
od uenika).
Omoguite ueniku dovoljnu koliinu prilika da ustane
i kree se razredom. Osigurajte prostor za kretanje.
Podijelite zadatke na manje dijelove i esto pozitivno
podupirite i pohvalite postignute rezultate (ovakvo
ponaanje kod djece esto je rezultat frustracije).
Kad god je mogue, kao alternativu dopustite kretanje.
Neka uenik sjedi blizu uitelja, tako da uitelj vizualno i
fiziki moe kontrolirati uenikovo ponaanje.
Navedite kako elite da se uenici ponaaju (recite
ueniku kakvo ponaanje od njega oekujete).
Naglasite vrijednost samog truda i uivanje u radu u
odnosu prema nadmetanju s drugim uenicima.
Smanjite aktivnosti ije se vremensko trajanje mjeri.
Strukturirajte lekciju i razred da budu naglaeni grupni
rad i suradnja.
Dajte ueniku odgovoran zadatak i posao (npr. kapetan
ekipe, briga za lopte i njihova raspodjela, praenje
i biljeenje rezultata, itd.) i razmotrite moete li mu
dodijeliti ulogu voe.
Pobrinite se da uenik bude u neposrednoj blizini
uitelja.
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 39
 PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA
31. Uestalo sudjelovanje u tjele-
sno opasnim aktivnostima bez
razmatranja moguih poslje-
dica.
32. Slaba interakcija s odraslima.
Otpor prema autoritetu. Ulizi-
vanje. Ovisnost.
33. esti poniavajui komentari
usmjereni prema samom sebi,
negativni komentari o sebi i
drugima, niska razina samopo-
uzdanja.
34. Potekoe s koritenjem
nestrukturiranog vremena
(vrijeme odmora, vrijeme na
hodniku, u svlaionici, kantini,
knjinici, za vrijeme trajanja
sastanka).
35. Gubljenje stvari potrebnih za
zadatke ili aktivnosti u koli ili
kod kue (npr. olovke, knji-
ge, papire sa zadacima prije,
tijekom ili poslije dovretka
dodijeljenog zadatka).
40 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
Predvidite opasne situacije i unaprijed pripremite plan
za sluaj da se dese.
Naglasite tehniku stani-pogledaj-posluaj.
Sparite uenika s odgovornim razrednim kolegom
(izmjenjujte uenike koji e igrati ulogu odgovornog
razrednog kolege da se oni ne bi previe zamorili).
Osigurajte pozitivnu panju.
Razgovarajte zasebno s uenikom o neprimjerenom
ponaanju (ono to ti radi je..., ono to eli, moe
bolje postii ako...).
Uspostavite strukturu koja e generirati uspjeh.
Poduite uenika tehnikama praenja samog sebe,
poduprite i naglasite poboljanja, poduavajte tehnike
propitivanja samog sebe (to radim? Kako e ono to
radim utjecati na druge?).
Osigurajte prigode u kojima e uenik moi pokazati
svoju snagu.
Pobrinite se za pozitivno priznanje ostvarenja.
Osigurajte ueniku odreenu svrhu za vrijeme nestruk-
turiranih aktivnosti (dajte mu objanjenja poput svrha
odlaska u knjinicu je provjeriti..., svrha...je...).
Potaknite grupne igre i sudjelovanje u grupnim aktiv-
nostima (organizirani kolski klubovi i aktivnosti).
Pomognite uenicima da se organiziraju. esto kontro-
lirajte biljenice i razdjelnike, pernice, ormarie za stvari,
torbe i kolske klupe. Kad sve ima svoje mjesto, ima
mjesta za sve.
Osigurajte pozitivnu potporu za dobru organiziranost.
Dajte uenicima listu potrebnih materijala i mjesta na
kojima oni trebaju biti.
PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA

Poduavajte signale za podsjeanje (lagani dodir na

36. Loe koritenje vremena (sjede-
nje, zapoinjanje pa prekida-
nje, crtkaranje, neizvravanje
zadanog zadatka).
rame, signal dan rukom, itd.).
Recite ueniku to oekujete da bi panja trebala znaiti
i biti (upute poput da pazi se vidi kad...).
Odredite ueniku vremensko ogranienje za dovre-
nje dijela zadatka te ga pozitivno poduprite za tono
izvrenje.
Koristite dogovor, mjera vremena ili slino za samo-
praenje.

Napomena:
lanak je preuzet i preveden sa izvornika koji se nalazi na:
http://www.childdevelopmentinfo.com/learning/teacher.shtml

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 41

42 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)
P O D U AVA N J E M AT E M AT I K E KO D U E N I K A S A D H D - O M

Poduavanje matematike kod uenika s

ADHD-om

Strategije za poduavanje matematike uenika s poremeajem panje/

hiperaktivnim poremeajem

Ovo je popis praktinih savjeta namijenjenih uiteljima koji predaju matematiku uenicima
s poremeajem panje/hiperaktivnim poremeajem.
Navedene strategije nee uvijek biti korisne svakom djetetu ili svakom uitelju. Ne bojte se
iskuati neto te priznati da vam to nije pomoglo. Upravo zato ova se lista sastoji od razlii-
tih savjeta. Hrabro isprobavajte nove i razliite stvari dok ne otkrite to najbolje odgovara i
vama i djetetu.
1. Istaknite znakove raunskih radnji drugaijom bojom u testovima iz matematike za
one uenike koji se slabije fokusiraju na detalje te uslijed toga nenamjerno grijee zbog
nedovoljne panje. Na primjer, naglasite utom bojom znak zbrajanja, zelenom znak
oduzimanja ili plavom bojom znak mnoenja. Slino tome, moete znakove raunskih
operacija oznaiti jae otisnutim slovima I na taj ih nain uiniti uoljivijima.
2. Dozvolite uporabu raunara i tablica mnoenja na testovima koji ispituju vjetine rjea-
vanja problema i u ijem se fokusu ne nalazi raunanje.
3. Napravite manipulative i druga sredstva za pojanjavanje apstraktnih pojmova kao i
brojevne crte koje e uenicima pomoi da vizualiziraju zadatke.
4. Dozvolite uenicima da pomou raunara provjere rezultate prije nego to predaju test,
ak i u sluajevima kada su test trebali rjeavati bez raunara. Dopustite uenicima da
isprave pogrena rjeenja koja su dobili te da usporede oba rezultata.
5. Osigurajte dovoljno vremena za rjeavanje testova iz matematike da uenici u urbi ne
grijee iz nepanje.
6. Dajte uenicima da se slue milimetarskim papirom za rjeavanje zadataka iz raunanja.
Milimetarski papir pomoi e im za pravilan redoslijed brojeva bolje nego teka s kvadra-
tiima. Milimetarski papir razliitih veliina kvadratne mree moete nai na Internetu.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 43

 PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD-OM

7. Ako ne elite koristiti milimetarski papir, dajte uenicima da zapiu zadatke popreno,
tako da crte iz teke budu postavljene okomito. To e uenicima pomoi da pravilno
poredaju brojke i na taj nain izbjegnu neeljene pogreke.
8. Smanjite koliinu rijei i brojaka koje uenici trebaju prepisati tako to ete fotokopirati
stranicu sa zadatkom ili za neke uenike sami u njihovu testu zapisati tekst i brojke do-
tinog zadatka.
9. Nemojte uenicima davati cijelu radnu biljenicu nego iz nje izdvojite pojedine potreb-
ne stranice. Provjerite imaju li stranice probuene rupice I pobrinite se da ih uenici
stave u fascikl prije nego to napuste uionicu (posljednji se savjet odnosi i na svaki
papirnati materijal koji podijelite uenicima).
10. Napravite modele za rjeavanje problema koji e biti u testu.
11. Razmislite moete li test ocijeniti prema broju tono rijeenih zadataka u odnosu prema
broju zadataka koje je trebalo rijeiti.
12. Poduite uenike koracima neophodnima za rjeavanje problema. Napravite jednostav-
ne popise potrebnih koraka koje uenici mogu primijeniti.
13. Poduite uenike strategijama rjeavanja zadataka izraenih rijeima. Neka podcrtaju
kljune rijei koje se odnose na proces; napravite crtee koji e im pomoi da vizualizira-
ju svaki problem, a prije poetka rjeavanja testa neka nekoliko puta proitaju ispoetka
svaki zadatak.
14. Neka uenici imaju kartice od kartona na kojima e biti zapisane pojedine matematike
vjetine, pojmovi, pravila i algoritmi koje su nauili. Dajte uenicima da na poleini kar-
tice nacrtaju vizualne primjere pojmova na koje se odnosi kartica.
15. Za ponavljanje i vjebu koristite se igrama. Raunalne igre posebno su uinkovite kod
djece sa sindromom poremeaja hiperaktivnosti i sa smetnjama panje odnosno kod
djece sa sindromom poremeaja manjka panje.
16. Za uenje tablica mnoenja nauite uenike trikove za pomo prstima (za mnoenje sa
est, sedam, osam, devet i deset).
17. Dajte uenicima da rade u parovima i da tako to ee vjebaju matematike vjetine.
18. Odaberite zanimljivija mnemotehnika pomagala umjesto onih koja su djeci manje za-
bavna.
19. Dajte uenicima jo jedan primjerak tablica mnoenja i brojevnih crta koje e ponijeti
kui i tamo ih moi koristiti prilikom rjeavanja domae zadae. Ako je mogue, pobri-
nite se da im ta pomagala budu dostupna i preko Interneta.
20. Postavite svoje zabiljeke i primjere sa satova nastave na Internet stranicu da pomogne-
te roditeljima da shvate domae zadatke ako bi uenicima zatrebala njihova pomo.
Prijavite se na neki od programa za internetsko chatanje (Yahoo Messenger ili AIM) i
svake veeri odvojite dio vremena da na Internetu budete dostupni uenicima kojima
treba pomoi.

44 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

 PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD-OM

Za dodatni popis strategija koje moete koristiti provjerite poglavlja koja govore o okrue-
nju razreda, stilu poduavanja, pismenim zadacima i radu na satu, domaoj zadai, strate-
gijama itanja, zadravanju znanja nakon sata (dugorono pamenje gradiva) i provoenju
testova.

Napomena:
lanak je preuzet i preveden. Autorska prava na lanak Poduavanje ma-
tematike za dijete sa sindromom hiperaktivnosti i poremeajem panje
posjeduje Darcy Andries.

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD) 45

46 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)