FILOLOGIJA 4647

Zagreb 2006

UDK 811.163.42'364:001.4
811.163.42'367
811'366
Izvorni znanstveni lanak
Primljen 10.III.2006.
Prihvaen za tisak 26.VI.2006.

Matea Birti
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
mbirtic@ihjj.hr

NAZIVLJE U GENERATIVNOJ MORFOLOGIJI

U radu se govori o nastanku i razvoju morfolokog nazivlja (ili

morfolokih nazivlja) u okviru generativne gramatike te o pro-
blemima koji se javljaju kod stvaranja nazivlja generativne mor-
fologije na hrvatskom jeziku. Istrauje se posebnost razvoja na-
zivlja generativne morfologije uvjetovana osobitim odnosom
prema morfologiji unutar generativne gramatike te se definira
odnos morfolokog prema generativnom sintaktikom nazivlju.
Takoer se navode pojedinani pokuaji stvaranja hrvatskog
nazivlja generativne morfologije, a na kraju se donosi tablica s
vanijim engleskim nazivima iz razliitih etapa razvoja genera-
tivne morfologije i razliitih teorijskih pristupa morfologiji. Uz
engleske nazive navode se neki zabiljeeni hrvatski nazivi te
velik broj prijedloga za hrvatske nazive.

Generativna se morfologija kao posebno istraivako podruje osa-

mostalila poetkom sedamdesetih godina. Kao to je poznato, u prvim
desetljeima razvoja generativne gramatike morfologija nije bila u sre-
ditu, nije imala izdvojeno mjesto u generativnom modelu gramatike te
joj nisu ni bile posveene mnoge i detaljne rasprave. Prema tadanjim
shvaanjima morfologija je bila rasporeena izmeu leksikona i sintakse
(pa i fonologije), a za proizvodnju morfolokih oblika brinule su se sin-

1
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

taktike operacije. U ranom razdoblju ni leksikon nije imao izdvojeno

mjesto u gramatici.1
S objavljivanjem djela Remarks on Nominalization Noama Chomskoga
1970. godine panja se usmjerava na morfologiju i utemeljuje se drugi2
od dvaju glavnih smjerova u istraivanju morfologije unutar generativ-
ne lingvistike, leksikalizam, koji je dobio naziv prema smjetaju dijela
morfolokih operacija u leksikon, premda leksikalizam obuhvaa i one
modele kod kojih morfologija pripada izdvojenoj morfolokoj sastavnici
gramatike. Od tog trenutka utemeljena su dva osnovna pogleda na mje-
sto morfologije u gramatici: sintaktiko i morfoloko (ili morfonoloko),
tj. neleksikalistiko i leksikalistiko. O pitanju mjesta morfologije u gra-
matici ni danas ne postoji konsenzus. S obzirom na to da generativna
morfologija nije u ovom trenutku jedinstvena disciplina kao to to nije
bila ni prije dvadeset-trideset godina, ve je vie-manje skup razliitih
modela te je u manjoj mjeri jedinstvena disciplina nego to je to gene-
rativna sintaksa (koja ni sama nije jedinstvena teorija)3, ne postoji velik
skup jedinstvenih naziva generativne morfologije.4
Dva razliita shvaanja morfologije ogledaju se i u nazivlju. Ovisno o
tome pripada li neki morfoloki model sintaktikom ili leksikalistikom
pristupu, razlikovat e se i nazivlje koje mu pripada. Ako je model sin-
taktiki i ako njegov autor smatra da su operacije oblikovanja rijei iste
kao i operacije kojima nastaju reenice, upotrijebljeni nazivi u velikoj e
se mjeri poklapati ili biti srodni sa sintaktikima (npr. u morfologiji
Morphological merger, u sintaksi Merge, ili u morfologiji Hierarchical struc-
ture all the way down, kao i u sintaksi hijerarhijska strukturiranost). Upravo
kod leksikalistike morfologije nalazimo vei broj specifinih naziva, na-
stalih u okviru generativnih istraivanja (npr. Atomicity of words atomnost
ili nedjeljivost rijei), iako ak i u takvoj morfologiji nalazimo nazive

1 (...) morfologija, kao ni leksikon, nema u ranoj teoriji autonoman poloaj.

Ona je sastavni dio sintakse. (Mihaljevi 1998:54).

2 Leksikalizam nazivam drugim smjerom u istraivanju morfologije jer se

sintaktiki pristup morfologiji implicitno prvi javio, tj. potjee jo od onog doba
kada morfologija nije imala svoje mjesto u gramatici ve je njezin velik dio pri-
padao sintaksi.
3 [generativna gramatika] (...) Ona danas nije jedinstvena teorija, ve samo

specifian pristup klasinim jezikoslovnim problemima voen temeljnim ideja-

ma koje su sazrijevale i mijenjale se u proteklih pola stoljea. (Mihaljevi 2001:
165).
4 Dok e svatko tko pokuava svladati osnove generativne sintakse morati

svladati i velik broj specifinih naziva, posebno tehnike prirode, takav broj na-
ziva iz generativne morfologije znatno je manji.

2
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

preuzete iz sintaktikih istraivanja. Nadalje, ako usporedimo nazivlje

generativne morfologije s nazivljem generativne sintakse, primijetit e-
mo da generativna sintaksa osobito u zadnje vrijeme obiluje metafori-
nim duhovitim nazivima (kao npr. meta (Target), pohlepa (Greed), nae-
lo posljednjega utoita (Last Resort Principle)) i uporabom posebnih ob-
lika kao to su to imperativi (spoji (Merge), odaberi (Select), pomakni
(Move)5, dok ta svojstva nisu u tolikoj mjeri prisutna kod morfolokog
nazivlja (pogotovo imperativi nisu toliko esti). Stoga se moe tvrditi da
nazivlje generativne morfologije nije toliko specifino za samu genera-
tivnu morfologiju ve je esto blisko tradicionalnom morfolokom
nazivlju (Allomorphy rules pravila alomorfije, alomorfnosti) ili je pre-
uzeto iz generativne sintakse (npr. Head of the word glava rijei para-
lelno s pojmom Syntactic Head sintaktika glava).
U okviru ovoga rada popisala sam neke engleske nazive iz razliitih
morfolokih teorija nastalih u razliitim razdobljima. Uz engleske nazi-
ve navela sam odgovarajue hrvatske nazive: i to postojei naziv ako je
ve negdje zabiljeen te jedan ili vie vlastitih prijedloga za hrvatski
naziv. Kod nekih engleskih naziva navela sam autora od kojeg potjee
naziv i godinu djela u kojem se naziv pojavljuje. Meutim, autor spo-
menut uz neke od navedenih naziva katkada nije tvorac naziva ve se
naziv smatra znaajkom njegove teorije. Kod opepoznatih naziva kao
to je leksikon ili leksiko unoenje nisam navodila izvor. Nazivi su raspo-
dijeljeni u etiri tablice prema karakteristinim engleskim korijenima ili
rijeima od kojih su tvoreni (korijen lex-, word-, rije head), a na kraju
sam navela ostale nazive koji ne sadre ni jedan od tih korijena ili rijei.
Popis naziva nikako nije iscrpan i ne obuhvaa sve teorije koje moemo
nazvati zajednikim nazivom generativne teorije morfologije.
U tablici 1. popisani su engleski nazivi koji u sebi sadre korijen lex-.
Iz tablice se vidi da svi nazivi s engleskim korijenom lex- imaju odgo-
varajue hrvatske nazive s hrvatskim korijenom leks-. Dio tih naziva
mogue je prevesti i hrvatskim nazivima koji sadre korijen (rije) rije-
/rje-. U Mihaljevi 2001 umjesto naziva leksikon koristi se naziv rjenik.
Iako autor rabi naziv rjenik, zadrano je leksiko unoenje za engleski na-
ziv lexical insertion. Meutim, za pojam lecixal entry naizmjence rabi na-
zive rjeniki unosak i leksiki unosak, a za lexical item nazive leksika jedi-
nica i rjenika jedinica.

5 Vidi lanak MihaljeviMihaljevi 2000, gdje se kae da se tu radi o poime-

nienim imperativima koji su terminologizirani te jesu nazivi.

3
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

Uporaba naziva rjenik umjesto leksikon ima svoja opravdanja, ali i

nedostatke. Pojam leksikona u generativnoj gramatici uobiajen je u hr-
vatskom jeziku pod stranim nazivom, leksikon. Sama uobiajenost stra-
nog naziva ne mora biti prepreka uvoenju hrvatskog naziva ako hrvat-
ski naziv transparentnije karakterizira pojam, meutim ako su oba na-
ziva jednako transparentna nije potrebno strani udomaeni naziv pre-
voditi domaim6. Naziv bi rjenik moda bio primjereniji jer bi izravnije
otkrio hrvatskim itateljima da se tu radi o onom dijelu gramatike koji
sadri rijei i katkada pravila za njihovu tvorbu, i to prije nego to to
otkriva naziv leksikon da se ovdje ne pojavljuje i jedan drugi problem.
Naime, smatramo li da je generativna sintaksa disciplina odvojena od
generativne morfologije, uporabe naziva rjenik, rjenika jedinica i rje-
niki unosak potpuno su opravdane. Ako, nasuprot tome, smatramo da
su generativna sintaksa i generativna morfologija dijelovi jedinstvene je-
zikoslovne teorije generativne gramatike, pojavit e se problemi s
uporabom naziva rjenik za pojam leksikon7. Problem je u tome to unu-
tar generativnih morfolokih teorija postoje i engleski nazivi Dictionary i
Vocabulary. Katkada se unutar istoga modela mogu nai nazivi Dictio-
nary i Lexicon ili Vocabulary i (Narrow) lexicon koji se odnose na razliite
pojmove. Naziv Dictionary najee se prevodi kao rjenik8, a Vocabulary
kao vokabular. Upravo su nazivi vokabular (Vocabulary) i rjenik (Dictio-
nary) uvedeni da se oznai njihova razliitost od tradicionalnog pojma
leksikona u generativnoj gramatici9. Meutim, ako lexicon prevedemo
kao rjenik, tada u modelu u kojem se razlikuju Lexicon i Dictionary ne
emo imati dva naziva za dva pojma. Isto tako bilo bi potpuno nera-
zumno da unutar takvih modela engl. lexicon prevedemo kao rjenik, a
dictionary kao to drugo, npr. kao leksikon, jer bi to dovelo do potpune

6 Milica Mihaljevi kae da domae rijei imaju prednost pred stranima te

da je openito prihvaeno naelo: tuice i posuenice upotrebljavaju se samo
onda kad za pojmove koji se njima oznauju nemamo dobrih rijei u hrvatskom
jeziku ili ih ne moemo lako nainiti. S druge strane autorica kae da se odnos
prema stranim rijeima mora definirati odreenim naelima od kojih prvo gla-
si: opeusvojenu posuenicu nije nuno potiskivati svojom rijeju, a drugo:
duga uporaba ili velika proirenost neke posuenice sama za sebe ne moe biti
dovoljan razlog za normativno prihvaanje ili za normativnu prednost ako nije
potpuno stabilizirana. (Mihaljevi 1998 7779).
7 ak se i u sintaktikim radovima katkada javlja naziv dictionary.
8 Milan Mihaljevi upotrijebio je naziv rjenik za Dictionary, a ne za leksikon

(1991).
9 Uvoenje naziva rjenik za pojam leksikon opravdan je i zato to je leksikon

najei od sva tri naziva pa je najprirodnije da ima hrvatski naziv.

4
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

terminoloke zbrke. Budui da se, koliko je meni poznato, nazivi Dictio-

nary i Vocabulary rijetko nalaze u istim morfolokim modelima, moda
bi se pojam Vocabulary mogao oznaiti nazivom rjenik, meutim to bi
opet dovelo do zbrke u onim radovima koji spominju i usporeuju raz-
liite modele generativne morfologije. Zasad se ini opravdanim za-
drati naziv leksikon u najirem smislu kao naziv za engl. lexicon, naziv
rjenik za engl. Dictionary, a naziv vokabular za engl. Vocabulary. Ako za-
drimo naziv leksikon, ostaje problematino pitanje treba li onda uope
govoriti o rjenikom unosku ili rjenikoj jedinici jer pridjev rjeniki
znai ono to se odnosi na rjenik, tj. leksikon, tj. preciznije u genera-
tivnoj gramatici ono to dolazi iz leksikona/rjenika. Na kraju treba
zakljuiti da e izbor naziva rjenik ili leksikon i naziva koji sadre odnos-
ni pridjev rjeniki ili leksiki ovisiti o odreenju discipline o kojoj govo-
rimo. Osim kod navedenih naziva kod ostalih naziva iz tablice jedan
nisu zabiljeene terminoloke dvostrukosti. Od navedenih termina u ta-
blici 1. nedoumice bi se mogle pojaviti s nazivom Lexeme-Morpheme Base
Morphology. Kod tog naziva dala sam tri prijedloga, te jo nemam kona-
an stav o davanju prednosti jednomu od naziva. Tu svakako treba na-
pomenuti da u tom nazivu rije morfem nije upotrijebljena u tradicio-
nalnom smislu rijei. U drugoj tablici popisani su engleski nazivi koji
sadre rije word. Kod prvog pojma Word Formation Rules dana su dva
predloena hrvatska naziva. U Mihaljevi 1991 zabiljeen je naziv
tvorbena pravila, dok se na drugim mjestima koristi naziv pravila tvorbe
rijei (Birti 2004). Prvi je naziv krai pa bi mu prema terminolokim
naelima trebalo dati prednost10. Pitanje je treba li unutar toga naziva
zadrati i rije rije uz tvorba, tj. je li neophodno govoriti o tvorbi rijei ili
je dovoljno govoriti samo o tvorbi a da se pri tome misli na tvorbu rijei.
Drugim rijeima, moramo li zbog preciznosti dati prednost nazivu pra-
vila tvorbe rijei pred nazivom tvorbena pravila. Premda se u hrvatskom
gramatikom nazivlju rije tvorba rabi i u vezi sa stvaranjem glasova
(tvorba glasova) i u vezi sa stvaranjem vierjenih morfolokih oblika
(tvorba glagolskih vremena)11, mislim da nije neopravdano Word Formation
Rules (WFR) unutar generativne gramatike nazvati (samo) tvorbenim pra-
vilima. S jedne strane, naziv opravdava injenica da u generativnim mo-
delima gramatike oblici za glagolska vremena gotovo nikada ne e na-
stajati u leksikonu ili u morfolokoj (ili tvorbenoj) sastavnici te ne e ni

10 (...) nazivi moraju biti to krai. Predugi nazivi i onda kad su inae je-

zino posve ispravni tee se prihvaaju. (Mihaljevi 1998:89).

11 Usporedi u Bari i dr. 1997.

5
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

biti proizvod tvorbenih pravila. U svakom sluaju prije e sama tvorba

rijei biti proizvod sintakse nego to e sloeni vremenski oblici biti pro-
izvod morfologije. S druge strane, u hrvatskom je gramatikom termi-
nolokom sustavu uobiajeno kod samostalne porabe rijei tvorba bez
odreujue dopune u prvom redu misliti na tvorbu rijei, a ne na tvor-
bu glasova ili glagolskih vremena.12
Osvrnut u se i na drugi naziv iz iste tablice: Word Based Hypothesis
(Aronoff 1976). Uz engleski sam pojam dala tri prijedloga za odgo-
varajui hrvatski naziv (pretpostavka o rjenoj osnovi, pretpostavka o rjenoj
tvorbenoj osnovi, pretpostavka o rijei kao tvorbenoj osnovi). Iako trei naziv
najbolje definira sadraj Aronoffove pretpostavke, tom nazivu ne treba
dati prednost jer je u terminologiji poznato da naziv ne mora iscrpno
opisati pojam, tj. u nazivu se ne mora detaljno iznijeti cjelokupni sadraj
pojma13. Ako bismo u prvim dvama nazivima pokuali sintagme rjene
osnove i rjene tvorbene osnove zamijeniti sintagmama koje sadre imeni-
cu i imenicu u genitivu, dobili bismo znaenjski donekle razliite nazive
pretpostavka o osnovi rijei i pretpostavka o tvorbenoj osnovi rijei. Preformu-
lacijom tih naziva izgubio bi se osnovni sadraj te pretpostavke, a to je
da su tvorbene osnove za stvaranje pravilnih novih rijei uvijek ve po-
stojee rijei, a ne neke druge jezine jedinice, npr. osnove ili korijeni.
Zato je u tom sluaju pridjev rjeni upotrijebljen ne samo u odnosnom
ve i u gradivnom znaenju kao to/koji se sastoji od rijei14. Smatram
da je u tom nazivu potrebno zadrati i pridjev tvorbeni jer bi se upo-

12Prilikom izlaganja na skupu upozorena sam da je neprecizno govoriti o

tvorbenim pravilima jer se rije tvorba odnosi i na druga gramatika podruja
kao npr. na tvorbu glagolskih vremena. U hrvatskoj tradiciji postoje jeziko-
slovci koji rije tvorba rabe i kad govore o tvorenju oblika koji sadre vie od
jedne rijei, te tada tvorbu razlikuju od rjeotvorja koje se odnosi na samo stva-
ranje rijei (na to me usmeno upozorila Dragica Mali). Premda smatram da
sam u ovom tekstu iznijela dostatne argumente koji govore u prilog tvrdnji da
se unutar generativnih modela gramatika moe rabiti naziv tvorbena pravila za
Word Formation Rules, i uporaba naziva rjeotvorna pravila jednako bi tako bila
opravdana.
13 Milica Mihaljevi kae (...) teiti za kraim nazivima, a ne pojam opisi-

vati. (1998:90).
14 U hrvatskim gramatikama postoje razliite podjele pridjeva. U Hrvatskoj

gramatici 1997 spominju se dvije podjele pridjeva: 1. na opisne, gradivne i po-

svojne i 2. na opisne i odnosne, pri emu odnosni obuhvaaju gradivne i po-
svojne. D. Ragu dijeli pridjeve na opisne, odnosne i posvojne (1997). U ovom
radu usvojena je podjela pridjeva kakva je u FraniHudeekMihaljevi 2005,
na opisne, gradivne, posvojne i odnosne, stoga se u isto vrijeme moe govoriti i
o odnosnim i o gradivnim pridjevima.

6
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

rabom kraeg naziva pretpostavka o rjenim osnovama moglo sugerirati da

se radi o oblinim, a ne o tvorbenim osnovama. Zakljuujem da nazivu
pretpostavka o rjenim tvorbenim osnovama treba dati prednost jer se zna-
enje pridjeva rjeni ovdje moe tumaiti i kao odnosno i kao gradivno.
Slini se problemi nameu i kod stvaranja drugog naziva u tablici 2.
(Word-based Morphology). Takoer su predloena etiri naziva (morfolo-
gija s rjenom osnovom, rjena morfologija, rjeno utemeljena morfologija,
morfologija utemeljena na rijei), gdje trei naziv u sebi sadri korijen
temelj- koji ne oznaava isto to i korijen base- u engleskom nazivu. En-
gleski oblik based koji se pojavljuje u nazivu odnosi se na osnovu rijei,
dok utemeljen u mojem nazivu odnosi na usmjerenost kategoriji rijei. O
izboru naziva nemam jo konaan stav. Iste se primjedbe mogu uputiti i
nazivu Lexeme-Morpheme Base morphology iz prve tablice.
Kod stvaranja hrvatskih naziva za engleske pojmove iz druge tablice
nametnulo se problemsko pitanje uporabe pridjeva rjeni. Uporaba pri-
djeva u gradivnom znaenju (tj. odnosnog s gradivnom sastavnicom u
znaenju) ne ini mi se upitnom dok njegova poraba u odnosnom zna-
enju nije u velikoj mjeri uobiajena i prihvaena. Iako taj pridjev nema
estu uporabu biljee ga pojedini normativni prirunici (Hrvatski pravo-
pis15 Stjepana Babia, Boidara Finke i Milana Mogua i Pravopis hrvat-
skoga jezika Vladimira Ania i Josipa Silia16), rabe ga pojedini jeziko-
slovci17, a takoer ini dio sloenih pridjeva vierjeni, jednorjeni prisut-
nih u gramatikom nazivlju.18 Iako je neuobiajen i njegova uporaba iza-
ziva odreeni otpor usporedimo li ga s pridjevom reenini, koji je
uobiajen i znai koji /to se odnosi na reenicu, ne postoji sustavna
razlika meu njima pa ni razlog da ne bude prihvaen.
Opepoznato je problemsko pitanje i vjena nedoumica znaenjski
odnos sintagme koja sadri imenicu u nominativu i imenicu u genitivu
prema sintagmi koja se sastoji od pridjeva (odnosnoga) i imenice. Pita-
nje svakako nije samo terminoloko ve i normativno.
Za naziv Word Formation rules izabran je naziv tvorbena pravila dok je
za engleski naziv Word Syntax iz druge tablice izabran naziv sintaksa
rijei. Takvi odnosi nisu u ovom radu istraeni, a kako ta pojava ope-
nito nije potpuno istraena i jasno definirana, ne u u okviru ovog rada

15 BabiFinkaMogu 2000.
16 AniSili 2001.
17 Npr. Branka Tafra u knjizi Jezikoslovna razdvojba (1995).
18 FraniHudeekMihaljevi 2005.

7
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

ulaziti u tu problematiku. U svakom sluaju treba semantike procese u

pozadini tih dvaju naina stvaranja naziva iscrpnije ispitati.
Pojam glave (head) iz 3. tablice, kao i mnogi drugi morfoloki nazivi,
preuzet je iz sintakse i primijenjen na morfologiju. U okviru se genera-
tivnih sintaktikih radova na hrvatskom jeziku naziv head gotovo jedin-
stveno prevodi nazivom glava.19 Iako se u literaturi sporadino za naziv
glava rijei ili nazive koji u sebi sadre naziv glava (rijei) mogu nai i
drugi nazivi (nukleus ili jezgra rijei, relativizirani nukleus20), ipak sma-
tram da zbog paralelizma sa sintaktikim pojmovima pojam head mora
biti jednoznano prevoen nazivom glava21. Problem je u prevoenju
bio i naziv Nonhead, za koji sam predloila naziv neglava (Birti 2004), o
kojem treba detaljnije razmisliti. Za potpuni prijevod engleskog naziva
Head of the word smatram da treba dati prednost genitivnoj sintagmi
glava rijei, pred pridjevnom sintagmom rjena glava.
U etvrtoj su tablici popisani nazivi koji nisu tvoreni niti od jednog
gore spomenutog korijena ili rijei. Naziv teorije Distributed Morphology
(Halle i Marantz 1992) preveden je kao raspodijeljena (distribuirana) mor-
fologija, a Separation Hypothesis (Beard 1966, 1995) kao pretpostavka raz-
dvojenosti (ili o razdvojenosti), dok je Split Morphology (Perlmutter 1985)
prevedeno kao rascijepljena morfologija. Prijevodi tih naziva posebno su
istaknuti zbog znaenjske srodnosti glagola raspodijeliti, rascijepiti i raz-
dvojiti, koji bi se lako mogli zamijeniti, premda se tu radi o razliitim
pojmovima. Treba naglasiti da Split Morphology treba svakako prevesti
nazivom rascijepljena morfologija da bi se zadrao paralelizam s prevo-
enjem sintaktikog pojma Split Infl-Hypothesis (Pollock 1989), koji se
takoer prevodi uporabom korijena rascijep-/rascjep-: pretpostavka o ras-
cijepljenosti Infl vora. Kod naziva percolation navedena su etiri mogua
prijevoda: prelaenje, probijanje, prenoenje i cijeenje. Iako se rije perco-
lation moe prevesti i kao cijeenje, prodiranje i probijanje22, to vie-manje
metaforiki izraava sadraj tog naziva koji se odnosi na pojam prelae-
nja morfosintaktikog obiljeja s jednog vora na drugi unutar stabla,
moda bi bilo primjereno predloiti da se za taj naziv usvoji razmjerno
(ne)metaforian naziv prelaenje zbog teeg prihvaanja metaforinih
naziva u hrvatskom jeziku. Meutim u generativnoj sintaksi postoji ve
naziv koji u sebi sadri isti korijen, naime naziv prijelaz (engl. cross-

19 Usporedi npr. Mihaljevi 1998:182.

20 Erdeljac 1992.
21 Upravo zato to je i prenesen iz sintakse u morfologiju.
22 Bujas 1999: percolation n cijeenje, probijanje, filtriranje, prodiranje.

8
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

-over)23, stoga smatram da je bolje upotrijebiti rije drugoga korijena da

ne bi dolo do nepotrebne zbrke u tako srodnim disciplinama. Moda bi
bilo primjereno izabrati jedan od ovih triju naziva: prodiranje, prenoenje
ili prelijevanje24. Upravo je prevoenje metaforinih naziva jedan od
osnovnih problema u prevoenju engleskih naziva generativne grama-
tike na hrvatski jezik, tj. u stvaranju hrvatskog generativnog nazivlja.25
Problem koji se javio u prevoenju engleskih naziva iz svih etiriju
tablica, a koji se sigurno javlja i unutar drugih lingvistikih teorija, pro-
blem je prevoenja naziv pretpostavki, tj. engleskih naziva s rijei
Hypothesis. Kod imena pravila i naela (engleski nazivi s rijeima Rule i
Principle) primijetila sam da ako sadraj pravila nije izreciv pridjevom,
obino uz rije pravilo ili naelo stoji genitivna sintagma, npr. pravilo
leksikog unoenja, naelo leksikog unoenja (Lexical Insertion Rule, Lexical
Insertion Principle), pravila strukture rijei (Word Structure Rules). Kod na-
ziv pretpostavki situacija je neto sloenija. Nazivi pretpostavki pre-
vode se na tri naina: pridjevom i imenicom (leksikalistika pretpostavka /
Lexicalist Hypothesis), imenicom i genitivom (pretpostavka razdvojenosti,
pretpostavka leksike cjelovitosti rijei / Separation Hypothesis, Lexical Inte-
grity Hypothesis) te imenicom iza koje slijedi prijedlog o i lokativna sin-
tagma (pretpostavka o rascijepljenosti morfologije / Split Morphology Hypo-
thesis). Koliko mi se ini, to ne mogu pouzdano tvrditi, u posljednje
vrijeme sve je vie prisutna sklonost k prevoenju imena pretpostavki s
formulom imenica+o+lokativna sintagma.26

23 Mihaljevi 1998:229, bilj. 63.

24 Naziv prelijevanje predloio je Milan Mihaljevi, recenzent ovoga rada, to
je dobro rjeenje te terminoloke nedoumice.
25 Taj se problem javlja i u prevoenju nazivlja drugih struka s engleskog

jezika. Problemi u prevoenju engleskih metaforinih naziva sloeniji su nego

to je tu prikazano. Vie o tome moe se proitati u lanku Mihaljeviari
1996. U tom se lanku u prvom redu govori o metaforizaciji kod stvaranja ra-
unalnog nazivlja premda se neki zakljuci mogu primijeniti i na nazivlje op-
enito. Autorice opisuju tri tipa metafore u nazivlju (provodnu metaforu, per-
sonifikaciju i slikovne metafore), te tri naina u prevoenju metaforinih naziva
na hrvatski (prijevod metafore istom metaforom, prijevod metafore drugom
metaforom, prijevod metafore nemetaforom). Autorice zakljuuju da se u hr-
vatskom znanstvenom nazivlju slikovne metafore prihvaaju tee nego kon-
ceptualne metafore, to se moe primijeniti i na spomenuti primjer.
26 U hrvatskom prijevodu lingvistikog rjenika R. L. Traska Key Concepts in

Language and Linguistics pojavljuju se prijevodi pojedinih lingvistikih pret-

postavki uglavnom u obliku pretpostavka + o + lokativna skupina: pretpostavka
o manjkavosti, pretpostavka o uroenosti, pretpostavka o bioprogramu (Trask 2005).

9
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

U ovom su radu na temelju nekoliko primjera predoeni neki proble-

mi koji se javljaju kod stvaranja hrvatskog nazivlja generativne morfo-
logije. Iako djelomino podudarni s onima koji se javljaju kod stvaranja
nazivlja generativne sintakse, problemi nisu potpuno identini zbog i-
njenice da generativna morfologija u jednom smislu kaska za generativ-
nom sintaksom, te se ideje iz generativne sintakse zajedno s tehnikim
aparatom pa i nazivljem esto prenose u morfologiju. Zato se mnogi
nazivi generativne morfologije openito stvaraju na temelju sintaktikih
naziva. Stoga problemi nastanka generativnog morfolokog nazivlja na
hrvatskom jeziku vrijede i za sintaktiko nazivlje, ali ne i obratno (kao
to sam spomenula, u sintaktikom je nazivlju vie imperativa i me-
taforinosti). Osim spomenutih problemskih pitanja (prevoenje pret-
postavki, odnos genitivnih prema pridjevnim sintagmama, problem pri-
djeva rjeni i metaforinost) potrebno je i spomenuti jedno pravopisno
pitanje koje je prisutno pri prevoenju naziva s engleskog jezika i to
ne samo u generativnoj i lingvistikoj teoriji, ve pretpostavljam i u
okviru drugih znanosti. To je pitanje pisanja velikog slova kod naziva
pravila, naela i generalizacija. U engleskom se jeziku sva pravila obi-
no piu velikim slovom, to nije u skladu s hrvatskim pravopisom. e-
sto autori27 pod utjecajem engleskog prenose to naelo i u hrvatski jezik,
za to zapravo nema razloga. Na kraju treba napomenuti da su nazi-
vi dani u tablicama samo prijedlozi i da su podloni daljnjoj znanstve-
noj raspravi.

Tablica 1. Nazivi koji sadre engleski korijen lex-

Lexicon leksikon
(Mihaljevi 1998)
rjenik (Mihaljevi 2001)
Narrow lexicon (Marantz 1997) ogranieni leksikon (Birti 2004)
Lexical insertion leksiko unoenje
Lexical Insertion Rule pravilo leksikog unoenja
Lexical Insertion Principle (Keyser i naelo leksikog unoenja
Postal 1976)
Lexical entry leksiki unosak (Mihaljevi 1998)
rjeniki unosak (Mihaljevi 2001)

27 Npr. i ja sam esto u tome grijeila.

10
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

Lexical redundancy rules pravila leksike zalihosti

(Chomsky i Halle 1968, Jackendoff
1975)
Lexical category leksika kategorija
Lexicalism leksikalizam
Strong lexicalism strogi leksikalizam
Weak lexicalism slabi leksikalizam
Lexicalist hypothesis leksikalistika pretpostavka
Extended Lexicalist Hypothesis proirena leksikalistika pretpostavka
(Jackendoff 1972)
Strong Lexicalist Hypothesis stroga leksikalistika pretpostavka
Weak Lexicalist Hypothesis slaba leksikalistika pretpostavka
Lexical component leksika sastavnica
Lexeme- Morpheme Base morfologija utemeljena na
Morphology morfemima i leksemima
(Beard 1981, 1987, 1995) morfologija s leksemno-
morfemskim/morfemnim osnovama
morfemno-leksemna morfologija
Generalized Lexicalist Hypothesis poopena leksikalistika pretpostavka
(Lapointe 1978)
Morpholexical rule (Lieber 1980) Lieber: morfoleksika pravila
Morpholexical rule (Anderson 1977, (alomorfi su popisani u leksikonu i
1982..) povezani pravilima leksike zalihosti
koja se zovu morfoleksika pravila)
Anderson: morfoleksika pravila
(pravila koja generiraju paradigme)
Lexico-Conceptual Structure leksika pojmovna struktura
leksika konceptualna struktura
Principle of lexical relatedness naelo leksike srodnosti
(Williams 1981)
Lexical Integrity Hypothesis pretpostavka o leksikoj cjelovitosti
(Lapointe 1980) rijei
pretpostavka leksike cjelovitosti
rijei
Lexical interpretation (Anderson leksika interpretacija
1992) leksiko tumaenje

11
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

Tablica 2. Nazivi koji sadre englesku rije word

Word Formation Rules (Halle 1973, tvorbena pravila (Mihaljevi 1991)

Aronoff 1976)
Word Based Hypothesis (Aronoff
1976)
Word-based Morphology (Aronoff
1976)
Atomicity of words (Di Sciullo i
Williams 1987)
Word syntax (Selkirk 1982)
Word Structure Autonomy
Condition (Selkirk 1982)
Word Structure Rules (Selkirk 1982)
pravila tvorbe rijei (Birti 2004)
pretpostavka o rjenoj osnovi
pretpostavka o rjenoj tvorbenoj
osnovi
pretpostavka o rijei kao tvorbenoj
osnovi
morfologija s rjenom osnovom
rjena morfologija
rjeno utemeljena morfologija
morfologija utemeljena na rijei
atomnost rijei
nedjeljivost rijei
sintaksa rijei
uvjet autonomije / nezavisnosti /
samostalnosti / autonomnosti
strukture rijei
uvjet autonomije/ nezavisnosti/
samostalnosti/ autonomnosti rjene
strukture
pravila strukture rijei

Tablica 3. Nazivi koji sadre englesku rije head

Head of the word (Williams 1980) glava rijei

Nonhead (Di Sciullo i Williams 1987) neglava (Birti 2004)
Righthand Head Rule (Williams pravilo desne glave rijei
1981) pravilo desne rjene glave
Relativized head (Di Sciullo i relativizirana glava
Williams 1987) relativna glava

12
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118
Tablica 4. Ostali nazivi
Abstract Morpheme (Marantz 2001)
A-Morphous Morphology (Anderson
1992)
Adjacency Condition (Siegel 1977)
Atomicity thesis (Di Sciullo i
Williams 1987)
Atom Condition (Williams 1981)
Syntactic atom / Syntactic
Atomicity
(Di Sciullo i Williams 1987)
Allomorphy rules (Aronoff 1976)
Adjustment rules
Affix Ordering Generalization
(Selkirk 1982)
Binary Branching Hypothesis
(Aronoff 1976)
Blocking (Aronoff 1976)
Bracketing paradoxes
Bracket Erasure Convention
Case Complement Restriction
(Carlson i Roeper 1980)
Compound Affix Ordering
Generalization (Selkirk 1982)
Categorization assumption (Embick i
Noyer 2004)
Dictionary (Halle 1973)
Extended Dictionary (Selkirk 1982)
Extended Word and Paradigm
Model (Anderson 1982)
Dissociated Feature (Embick 1997,
1998)
Dissociated Nodes (Embick 1997,
1998)
apstraktni morfem (distributivna
morfologija)
a-morfna morfologija
morfologija bez morfema
Uvjet prilonosti [u sintaksi esto
samo Adjacency 'prilonost'
(Mihaljevi 1998: 209)]
pretpostavka atomnosti
uvjet atoma
sintaktiki atom
sintaktika atomnost / nedjeljivost
pravila alomorfije / alomorfnosti
prilagodbena pravila
generalizacija o redu afiksa
pretpostavka dvojnog grananja
prijeenje
paradoks zagraivanja
ope pravilo brisanja zagrada
ogranienje padea dopune
generalizacija o poretku sloenica i
afiksa
generalizacija o odnosu redanja
izmeu sloenica i afiksa
tvrdnja/postavka o kategorizaciji
kategorizacijska postavka
rjenik
proireni rjenik
proireni model rijei i paradigme
odijeljeno obiljeje
odijeljen vor
13
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118
Distributed Morphology (Halle i
Marantz 1992, , Halle i Marantz 1994,
Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer
1998, 1999)
Encyclopedia
Extended Level Ordering Hypothesis
(Allen 1978)
Filter (Halle 1973)
First Order Projection Condition
(Selkirk 1982)
First Sister Principle (Roeper i Siegel
1978)
Fission (Marantz 1992, Noyer 1997)
Fusion (Halle i Marantz 1992)
Impoverishment (Bonet 1991, Halle i
Marantz 1992)
Incorporation (Baker 1988)
Late insertion (Halle i Marantz 1994)
L-morpheme hypothesis (Marantz
1997, Embick 1997, 1998, Harley
1995)
Level Ordering Hypothesis (Siegel
1979)
Modular hypothesis
Morphological Merger (Marantz
1984)
Percolation (Selkirk 1982)
Percolation Convention
Local Dislocation
Readjustment Rules (Chomsky i
Halle 1968, Aronoff 1976,
distribuirana morfologija)
28Naziv izmjetenost takoer mi je predloio jedan od recenzenata ovoga rada,
to je u svakom sluaju naziv bolji od naziva lokalno premjetanje, a pogotovo od
naziva lokalna dislokacija.
14
distribuirana morfologija
raspodijeljena morfologija
(ne razdvojena, radi separacijske
pretpostavke)
enciklopedija
proirena pretpostavka o redanju
razina
filtar
uvjet prve projekcijske razine
uvjet prve razine projekcije
naelo unoenja u prvo sestrinsko
mjesto
cijepanje (fizija) (Birti 2004)
stapanje (fuzija) (Birti 2004)
osiromaenje (Birti 2004)
inkorporacija
uklapanje
kasno unoenje
l-morfemna pretpostavka
pretpostavka o redanju razina
pretpostavka o modularnosti
gramatike
morfoloko spajanje
prenoenje, prodiranje, prelijevanje
(obiljeja)
(ope) pravilo o
prenoenju/prelijevanju (obiljeja)
lokalna izmjetenost28
lokalno premjetanje
(pre)prilagodbena pravila
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118
Rebracketing
Redundancy rules (Chomsky 1965,
Jackendoff 1975)
Rule of referral (Zwicky 1985)
Separation Hypothesis (Beard 1966,
1995)
Split Morphology Hypothesis
(Perlmutter 1988, Anderson 1992)
Subset Principle (Halle 1997)
Syntactic Hierarchical Structure All
the Way down
(Halle i Marantz 1994)
Uniformity of Theta Assignment
Hypothesis
(Baker 1985, 1988)
Unitary Base Hypothesis (Aronoff
1976)
Truncation Rules (Aronoff 1976)
Underspecification (Halle i Marantz
1994)
Vocabulary (Halle i Marantz 1992)
Vocabulary Insertion (Halle i
Marantz 1992)
Vocabulary Items (Halle i Marantz
1992)
prezagraivanje
zalihosna pravila
pravila zalihosti (Mihaljevi 1998)
pravilo upuivanja
pretpostavka razdvojenosti
separacijska pretpostavka
pretpostavka o rascijepljenosti
morfologije
pretpostavka rascijepljenosti
morfologije
pretpostavka o rascijepljenoj
morfologiji
naelo podskupa
sintaktika hijerarhijska
strukturiranost do dna (Birti 2004)
pretpostavka o jedinstvenosti
dodjeljivanja tematskih uloga
pretpostavka jedne osnove
pretpostavka o jednoj osnovi
pretpostavka o jedinstvenosti osnove
pravila kraenja/skraivanja
nepotpuno odreenje (Birti 2004)
vokabular (Birti 2004)
vokabularno unoenje (Birti 2004)
vokabularne jedinice (Birti 2004)
15
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

Literatura

Ani, Vladimir, Josip Sili. 2001. Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi
Liber.
Aronoff, Mark. 1976. Word Formation in Generative Grammar. Cambridge
Mass., London : The MIT Press.
Babi, Stjepan, Boidar Finka, Milan Mogu. 2000. Hrvatski pravopis. V.
preraeno izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Bari, Eugenija, Mijo Lonari, Dragica Mali, Slavko Pavei, Mirko
Peti, Vesna Zeevi, Marija Znika. 1997. Hrvatska gramatika. II. pro-
mijenjeno izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Beard, Robert. 1995. Lexeme-Morpheme Base Morphology. New York : State
University of New York Press.
Birti, Matea. 2004. Argumentna struktura imenskih rijei. Doktorska diser-
tacija, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, rukopis.
Birti, Matea. 2005. Novi lingvistiki rjenik. Rasprave Instituta za hrvatski
jezik i jezikoslovlje 31, 473475.
Bujas, eljko. 2001. Veliki englesko-hrvatski rjenik. Drugo izdanje. Zagreb
: Nakladni zavod Globus.
Embick, David, Rolf Noyer. 2004. Distributed Morphology and the
Syntax/Morphology Interface.
http://www.ling.upenn.edu/~embick/interface.pdf.
Erdeljac, Vlasta. 1992. Anna Maria Di Sciullo i Edwin Williams: On the
Definition of Word. Suvremena lingvistika 34, 377380.
Frani, Anela, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi. 2005. Normativnost i
viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb : Hrvatska
sveuilina naklada.
Halle, Morris. 1973. Prolegomena to a Theory of Word Formation.
Linguistic Inquiry 4:1, 316.
Halle, Morris. 1997. Distributed Morphology: Impoverishment and
Fission. MIT Working Papers in Linguistics 30, 425449.
Halle, Morris, Alec Marantz. 1992. Distributed Morphology and the
Pieces of Inflection. U knj. The View from Building 20, ur. K. Hale i J.
Keyser. Cambridge, Mass., London : The MIT Press. Str. 111176.
Halle, Morris, Alec Marantz. 1994. Some key features of Distributed
Morphology. MIT Working Papers in Linguistics 21, 275288.

16
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

Harley, Heidi, Rolf Noyer. 1998. Licensing in non-lexicalist lexicon: No-

minalizations, Vocabulary Items and the Encyclopaedia, MIT Work-
ing Papers in Linguistics 32, Papers from the MIT/UPenn Roundtable
on Argument Structure and Aspect, 119137.
Hudeek, Lana, Milica Mihaljevi, Luka Vukojevi (izv. ur.) 1999. Hrvat-
ski jezini savjetnik. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Pergamena, kolske novine.
Mihaljevi, Milan. 1991. Generativna i leksika fonologija. Zagreb : kolska
knjiga.
Mihaljevi, Milan. 1998. Generativna sintaksa i semantika. Zagreb : Hrvat-
sko filoloko drutvo. (Znanstvena biblioteka Hrvatskog filolokog
drutva)
Mihaljevi, Milan. 2001. Amerika lingvistika. U knj. Zrinjka Glovacki-
-Bernardi (ur.),Uvod u lingvistiku. Zagreb: kolska knjiga.
Mihaljevi, Milica. 1998. Terminoloki prirunik. Zagreb : Hrvatska sve-
uilina naklada.
Mihaljevi, Milica, Milan Mihaljevi. 2000. Imperativ u nazivlju. Rijeki
filoloki dani III, Rijeka, 219225.
Mihaljevi, Milica, Ljiljana ari. 1996. Metaforizacija kao terminoloki
postupak u engleskom i hrvatskom. Suvremena lingvistika 22, 437
448.
Ragu, Dragutin. 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb : Medicinska
naklada.
Scalise, Sergio. 1986. Generative Morphology. Foris Publication.
Spencer, Andrew. 1991. Morphological Theory. Basil Blackwell.
Tafra, Branka. 1995. Jezikoslovna razdvojba. Zagreb : Matica hrvatska.
Trask, R.L. 2005. Temeljni lingvistiki pojmovi. Preveo Benedikt Perak. Za-
greb : kolska knjiga.

17
 Matea Birti, Nazivlje u generativnoj morfologiji
FILOLOGIJA 4647(2006), 118

A terminology of generative morphology

Summary

This paper dicusses a terminology of generative morphology and the

formation and translation of such terminology into Croatian. Morpho-
logical terminology is compared to the terminology of generative syntax.
The special status of morphology in generative grammar is reflected in
morphological terminology. English terms are listed in four tables at the
end of the paper, and for each English term one or several equivalent
Croatian terms are presented. Some of the Croatian terms are already noted
in the literature, but some of them are my own proposals. There are several
problems which occur in creating Croatian terms of generative morpho-
logy: the relation between phrases with prenominal adjectives to phrases
which consist of a noun and a genitive noun, the problem of the adjective
rjeni, the problem of translating terms with the word hypothesis, and the
translation of metaphoric terms of generative grammar.

Kljune rijei: generativna gramatika, generativna morfologija,

generativna sintaksa, nazivlje
Key words: generative grammar, generative morphology, generative
syntax, terminology

18