NOVI UVEZ

Glasilo Zagrebakog knjiniarskog drutva

GODINA VI. BROJ 9 RUJAN 2009.

PRISTUPANOST.NET

ISSN 1845-2442 http://www.zkd.hr

NOVI UVEZ 9
Glasilo Zagrebakog knjiniarskog drutva
Izdaje:
Zagrebako knjiniarsko drutvo
Stareviev trg 6, 10 000 Zagreb
Telefon: 4572-344, 3882-853; faks 3882-853
http://www.zkd.hr
Godina VII.
Rujan 2009.
Glavna i odgovorna urednica:
Jelica Lei
Urednici:
Dunja Marija Gabriel, Jelica Lei, Tomislav
Sili
Lektori:
Boica Draga-Matijevi, Zrinka Krikovi
Suradnici u ovom broju:
Jasna Raukar-Landsky, Blaenka Peradeni-
Kotur, Snjeana Radovanlija Mileusni, Mirela
Menges, Ruica Bara, Vanja Pavlovski, Iva
Pleji Brni
Sadraj ovoga broja:
PRISTUPANOST ILI INFORMACIJSKE
BARIJERE
11. DANI SPECIJALNIH KNJINICA
LIDA 2009
PETI OKRUGLI STOL KNJINIARA PRAV-
NIH KNJINICA
KNJINICA FILOZOFSKOG FAKULTETA U
ZAGREBU
INTERNI ETVRTAK U KNJINICI
STAGLIE
SURADNJA KNJINICE SLOBOTINA I 12
DRUTVA OSOBA S CEREBRALNOM I
DJEJOM PARALIZOM
STRUNI PUT U ZAPADNU HERCEGO-
VINU
NOVI UVEZ - STRANICA 1
Potovani lanovi Zagrebakoga knjiniarskog dru-
tva!
Pred Vama je deveti broj naega glasila Novi uvez
koji donosi niz priloga vezanih uz knjiniarstvo i
knjinice grada Zagreba i Zagrebake upanije ra-
zvrstanih u nekoliko cjelina.
Prva obuhvaa radove koji donose iru informaciju o
strunim skupovima u Hrvatskoj, pri emu je posebi-
ce detaljno prikazan skup Pristupanost ili Informa-
cijske barijere?
Slijede izvjea sa 7. savjetovanja za narodne knjini-
ce u ibeniku ija su tema zaviajne zbirke u knjini-
cama, s 11. dana specijalnih i visokokolskih knjini-
ca i s meunarodnog strunog skupa LIDA odranog
u Dubrovniku i Zadru. lanovi Zagrebakog knjini-
arskog drutva nazoili su i meunarodnim skupovi-
ma - zasjedanju IFLA-e i savjetovanju o regionalnoj
suradnji pravnih knjinica - ije iscrpne prikaze dono-
simo.
Posebna je radost predstavljanje nove knjinice u
2
ovom je to broju novootvorena Knjinica Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
3
6 Aktivnosti pojedinih knjinica prikazane su kroz nji-
7 hove dodatne i nove usluge razvijene zalaganjem
knjiniara - kroz prikaz strunih sastanaka u pojedi-
9 nim knjinicama, na primjer, Interni etvrtak
(Knjinica Staglie) i kroz prikaz suradnje knjinica
11
s pojedinim udrugama, u ovom sluaju s Drutvom
osoba s cerebralnom i djejom paralizom (Knjinica
Slobotina).
13 Na kraju, donosimo i prikaz strunoga putovanja u
Hercegovinu.
Rad strunih tijela Drutva u znaku je priprema sko-
ranje redovne skuptine Drutva koja e se odrati
30. rujna u prostorijama Gradske knjinice u Zagre-
bu, a izvjee o njenom tijeku i zakljucima biti e
dostupno u sljedeim, Boinom broju Novoga uveza.
Tekue i sve druge obavijesti o radu Drutva,
podsjeam, dostupne su na mrenim stranica-
PRISTUPANOST ILI INFORMACIJSKE BARIJERE
Jasna Raukar-Landsky (jasna.raukar.landsky@kgz.hr), KGZ - Knjinica Staglie
Hrvatski su knjiniari bili pozvani prisus-
tvovati strunom skupu "PRISTUPANOST
ILI INFORMACIJSKE BARIJERE?" od 8.
do 10. lipnja 2009. godine u organizaciji Ud-
ruge slijepih upanije Istarske Pula te pot-
poru Hrvatskog saveza slijepih i Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi. Skup je odran u
Premanturi, Pula, u dvorani Edukacijsko-
rehabilitacijskog kampa slijepih u ugodnom
okruenju istarskog krajolika.
Ve sam dolazak i susret s organizatorima i
nizom osoba s posebnim potrebama, u nama
je rezultirao sagledavanjem uobiajenih prob-
lema slijepih i slabovidnih osoba na nov na-
in entuzijazmom, energijom i novim spoz-
najama o njihovim velikim ivotnim proble-
mima, radostima i preokupacijama te o stvar-
noj situaciji i potekoama materijalne su
mogunosti ono to nam svima, naalost, od-
reuje tijek i domete rada. Davno su pomak-
nute, na kvalitetan i nov nain, granice u raz-
miljanjima o problematici potrebitih - osoba
s invaliditetom ili marginaliziranih drutvenih
skupina tvrdnjom da se humanost i demokra-
tinost jednog drutva ili socijalne zajednice
upravo ogleda u pristupu tim skupinama te da
je to i kriterij civilizacijskih dometa to je
deklamirano kroz niz temeljnih dokumenata
kako Europske zajednice, tako i nae drave.
Tome je svakako prethodilo uklanjane arhi-
tektonskih barijera, dok je razvoj novih teh-
nologija i medija nalagao i novi trend te no-
vu obzirnost: podii kvalitetu ivljenja i rada
kroz dogovor o izgradnji mree podrke i
sigurnosti za informatiku tj. e- pristupa-
nost prilagodbom pisanih i informatikih me-
dija. Niz je problema i stranputica... ali je
prepoznata i podrana svjetska inicijativa za
pristupanost radom na standardima za oso-
be s invaliditetom.
Sloenost ove problematike uoili smo kroz
niz izlaganja.
NOVI UVEZ - STRANICA 2
ma Drutva www.zkd.hr.
Jelica Lei
Slijepe se osobe koriste raunalima zadnjih
petnaest godina.Procjene govore da danas u
Hrvatskoj ima oko 400 raunalno pismenih
slijepih osoba. Iznesen je pregled pristupa-
nosti 40-ak znaajnih web stranica i javnih
komunikacijskih i informacijskih servisa dr-
avne uprave, resornog ministarstva, Hrvats-
kog zavoda za zapoljavanje, Filozofskog
fakulteta na kojem studira najvei broj slije-
pih i slabovidnih studenata na razliitim stu-
dijskim grupama i kako govori procjena auro-
ra Denisa Rubia alat za subjektivnu proc-
jenu "ocawa" nije imala niti jednu primjedbu.
To znai da i ova stranica udovoljava svim
kriterijima koje preporuuju smjernice za
pristup sadrajima mree kako bi one bile
potpuno pristupane svima).
Izuzetno je kompetentno izlaganje slijepe
osobe, Marija Perinia kroz njegovu studiju
o postojeim informatiko-komunikacijskim
rjeenjima o poboljanju pristupanosti za
slijepe osobe s podruja bankovnih usluga,
mobilne telefonije ili pak podruja svakod-
nevne, profesionalne djelatnosti. Upoznao
nas je s injenicom da su slijepe osobe do
prije 200 godina bile nepismene, dok danas
putem taktilnog pisma za slijepe (Braille,
1821.) te raunalom za slijepe uz ita ekrana
ili govornu jedinicu te nizom tehnolokih
pomagala npr. sintetizatorom govora za hr-
vatski jezik, taj dio populacije predstavlja
aktivne korisnike informacija i novih medija.
Web portal za slijepe stoga se moe pohvaliti
nevelikim, ali ipak znaajnim brojem korisni-
ka. Hrvatska je kroz meunarodnu prezenta-
ciju IPSIS projekta postala jedna od poznatih
drava na podruju tehnologije za slijepe.
Istraivanje dostupnosti i prilagodbe radnih
mjesta istog autora, M. Perinia, otkrilo je
niz problema te veliku potrebu za modificira-
njem dosadanjih radnih mjesta i uope
vrlo sloenu problematiku zapoljavanja sli-
jepih i slabovidnih osoba.
Moderator skupa Danko Butorac, voditelj
projekta "Komunikacijskim tapom do jedna-
kosti", kao i jedan od govornika, gospodin
Tomislav Juzbai te gost Shadi Abou-Zahra
strunjak za web pristupanost i voditelj
ureda meunarodnih programa odjela WAI-ja
pri World Wide Web konzorciju, te Danijela
Babi (ZaMirNet) - u svojim su izlaganjima
istaknuli zajedniku spoznaju ili pretpostavku
da se samo podizanjem vlastitih kompetenci-
ja mogu stvoriti pozicije i unaprijediti naini
koritenja raunalnih tehnologija od strane
invalidnih ili slijepih korisnika.
Naravno, kao knjiniari prepoznali smo svo-
ju bitnu i nezamjenjivu ulogu i u ovoj dome-
ni. Prije svega naom tankoutnou moemo
pomoi u svakodnevnom radu i ivotu invali-
dnih osoba. Knjinica je mjesto gdje ove oso-
be mogu ugodno boraviti i ostvariti svoju
potrebu za komuniciranjem i informiranjem.
Od 1949. godine u Udruenju slijepih grada
Zagreba poinju se intenzivno, volonterski i
runo, prepisivati knjige na brajicu pa tako
oblikovana vea zbirka knjiga za slijepe
predstavlja osnovu za osnivanje Republike
knjinice u okviru Saveza slijepih Hrvatske
1965. godine. Od 2000. godine to je samos-
talna javna ustanova u kulturi s kompleksnim
djelokrugom rada (izdavatvo, zvune knjige,
digitalne zbirke te rad na digitalnim knjigama
KNJINICE : KAMO I KAKO DALJE
Blaenka Peradeni-Kotur (bkotur@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica
U organizaciji Hrvatskog knjiniar-
skog drutva, Sekcije za visokokolske i spe-
cijalne knjinice i Sveuiline knjinice iz
Rijeke, od 1. do 4. travnja 2009. godine u
Opatiji, odrani su 11.dani specijalnih i viso-
kokolskih knjinica pod naslovom Knjini-
ce: kamo i kako dalje. Rad se odvijao u obli-
ku usmenih i posterskih izlaganja te radioni-
ca, a cijeli program odvijao se u okvirima
triju podtema:
Knjinice i ouvanje kulturne batine
Knjinice bez granica : digitalni re-
pozitorij
Knjinini softver.
NOVI UVEZ - STRANICA 3
u Daisy formatu). Afirmira se inicijativa op-
remanja javnih narodnih knjinica specijalno
opremljenim raunalima za slijepe. Za istak-
nuti je rad knjinice Fran Galovi iz Kopriv-
nice koja se izdvaja svojom brigom ne samo
o slijepim i slabovidnim osobama, ve i o
ostalim grupacijama invalidnih osoba te oso-
ba tree ivotne dobi. U Nacionalnoj i sveu-
ilinoj knjinici u Zagrebu radi se na integ-
raciji projekta Vergilius navigacije za slijepe
prikladne za pomo slijepim i slabovidnim
osobama na fakultetima, bolnicama, uredima
gradske uprave ili u javnom prijevozu.Treba
opet istaknuti problem nedostatnih materijal-
nih sredstava koji je sve dominantniji u naoj
sredini i stvarnosti.
Trodnevni tijek strunog skupa imao je i ne-
formalni dio: druenje s prekrasnim ljudima
koji e nam svakako ostati, svojom neposred-
nou i hrabrou, u srcu. I naravno, kupanje
sa zlatnim retriverom tj. psom vodiem za
slijepe.
Podsjetili smo se i na temeljna opredjeljenja
naeg demokratskog drutva: svi graani i
graanke imaju pravo koristiti sve mogunos-
ti koje donosi informacijsko drutvo
(www.pristupanost.net).
Domena je to ljudskih prava, a ne samo zah-
tjeva pojedinca ili skupine.
Zahvaljujemo na pozivu za sudjelovanje u
radu strunog skupa.
Tijekom dva i pol dana odrano je 23
predavanja, predstavljanje Zbornika radova
10. dana specijalnih i visokokolskih knjini-
ca, 2 radionice, 21 postersko izlaganje, Okru-
gli stol Knjinice u sustavu znanosti i visokog
obrazovanja i zatiena graa, te pet preds-
tavljanja sponzora. Na kraju, za sudionike
skupa organizirana je i struna ekskurzija u
Rijeku tijekom koje je realiziran posjet Sveu-
ilinoj knjinici i Franjevakom samostanu
na Trsatu.
Bez sumnje, program skupa bio je
raznolik i izuzetno bogat. Slijedi pregled odr-
anih predavanja. Prvo u nizu podteme Knji-
nice i ouvanje kulturne batine, odrao je
Paul Doorenbosch, inozemni gost iz National
Library of The Netherlands, koji je govorio
na temu European cultural heritage : united
in its diversity. Autor je predstavio portal Eu-
ropeana.eu na kojem su dostupni sadraji
europske kulturne batine, muzejske, knjini-
ne i arhivske zbirke. U nastavku je Dunja
Seiter-verko, Ministarstvo kulture RH,
predstavila Nacionalni projekt digitalizacije
Hrvatska kulturna batina kojim se omogu-
ava pohrana digitalizirane grae na portalu
kultura.hr ili pristup na web stranicama insti-
tucija koje su izvrile digitalizaciju.
Davorka Basti i Alemka Belan-
Simi, Knjinice grada Zagreba, predstavile
su digitaliziranu zagrebaku batinu, projekt
Knjinica grada Zagreba kojim su se ukljuili
u Hrvatsku kulturnu batinu. Za prouava-
nje drutvenog i kulturnog ivota grada Zag-
reba, od 2008. godine Knjinice grada Zagre-
ba vre digitalizaciju tih dragocjenih izvora.
Zajedniki rad Sofije Klarin, Maje
Joki i Jasenke Zajec Portal starih hrvatskih
serijskih publikacija predstavila je Sofija Kla-
rin. Rije je o projektu Nacionalne i sveuili-
ne knjinice u Zagrebu kojim se omoguava
pristup i pretraivanje digitaliziranih starih
hrvatskih novina i asopisa iz fonda Knjini-
ce.
Vlatka Lemi, Hrvatski dravni arhiv,
predstavila je inicijativu Digital Preservation
Europe koja pridonosi osiguranju zajednike
baze znanja o procesima, sinergiji aktivnosti
te sustava i tehnika potrebnih za dugorono
upravljanje digitalnim gradivom.
Kristijan Crnkovi, ArhivPRO d.o.o.,
Kristina Polak-Bobi i Vedrana Jurii, Hr-
vatska akademija znanosti i umjetnosti, zajed-
no su pripremili Portal digitalne knjinice
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izlaganjem je obuhvaen pregled digitalizira-
nog asopisa Rad koji je istovremeno i najtra-
enija edicija HAZU pa je objavljivanje na
internetu od iznimne vanosti.
Marina Vinaj, Muzej Slavonije, Osi-
NOVI UVEZ - STRANICA 4
jek, naslovila je svoje izlaganje Stara knjiga
izmeu knjinine teorije i muzejske prakse
kojim je predstavila vrijedne spomenike
zbirke ujedno privatne graanske i plemike
zbirke koje obiluju bibliofilskim i raritetnim
izdanjima.
Blaenka Peradeni-Kotur, Nacional-
na i sveuilina knjinica u Zagrebu govorila
je o mjestu slubenih publikacija u pisanoj
batini Republike Hrvatske. Izlaganje je obu-
hvatilo poznate dravno-pravne, politike i
povijesne dokumente kao prvih poznatih slu-
benih publikacija u kontekstu pisane batine.
Vesna pac, Brodarski institut, izla-
gala je o pisanoj batini s oznakom tajnosti,
specifinoj vrsti grae koju digitalizacijom
treba uiniti dostupnom, sukladno propisima.
Knjinice bez granica : digitalni repo-
zitorij, druga podtema skupa okupila je slje-
dea izlaganja:
Paul Doorenbosch, KB National
Library of The Netherlands, pod nslovom The
Duch repository framework and its European
context, govorio je o nizozemskom iskustvu
znanstvenog repozitorija koji je u funkciji od
2006. godine.
Ivana Hebrang Grgi, Filozofski fa-
kultet Sveuilita u Zagrebu, Otvoreno dostu-
pni digitalni repozitoriji imaju li budunost
u Hrvatskoj?, predloila je nunost uspostave
strategije digitalnih repozitorija pri znanstve-
nim ustanovama u Hrvatskoj. Radi olakanja
posla knjinicama i bre i lake diseminacije
rezultata rada znanstvenika, predloila je uje-
dnaeno koritenje softvera i metapodataka.
eljka Radovinovi, Muzika akade-
mija Sveuilita u Zagrebu, Digitalni repozi-
torij zvunih snimaka pred zidom copyrighta ,
radi ouvanja izvornih snimaka hrvatske gla-
zbe, predloila je sustavnu migraciju u digi-
talni medij i osnivanje repozitorija dostupnog
javnosti.
Helena Markulin, Medicinski fakul-
tet, govorila je o repozitoriju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu koji datira od
2005. godine kao elektroniki arhiv znanstve-
ne produkcije Medicinskog fakulteta Sveui-
lita u Zagrebu. Repozitorij okuplja doktorske
radove, lanke objavljene u recenziranim a-
sopisima, konferencijska priopenja, knjige i
poglavlja iz knjiga i daljnje irenje prema
potrebi.
Nada Avakumovi i Anita Gri,
KONAR Institut za elektrotehniku, Insti-
tucijski repozitorij KONAR Instituta za
elektrotehniku, koji je pokrenut 2008. godine
kao pilot projekt izgradnje repozitorija znan-
stveno-istraivakih radova zaposlenika Insti-
tuta.
Knjinini softver, trea podtema
okupila je 13 izlagaa koji su pokazali svu
arolikost primjene razliitih softvera u spe-
cijalnim i visokokolskim knjinicama u Hr-
vatskoj. Dovoljno su ilustrativni naslovi izla-
ganja, bez ikakve potrebe za izdvajanje i pre-
dnost bilo kojem softveru. Unato tome, te-
ko se oteti dojmu da tolika raznolikost softve-
ra moe biti u funkciji kvalitete usluga naih
knjinica. Slijedi pregled izlagaa i tema:
Tijana Barbi-Domazet, Sveuilina
knjinica Sveuilita Jurja Dobrile u Puli,
Kamo i kako dalje zajednica sveuilita
Hrvatske kao mogui odgovor;
Dorica Blaevi, Zdravka Bui i
Lobel Machala, Nacionalna i sveuilina knji-
nica u Zagrebu, Aleph integrirani knjini-
ni program;
Jasna Dravec-Braun, Prirodoslovno-
matematiki fakultet, Matematiki odjel, Sve-
uilita u Zagrebu i Vlado Kurelec, VI-
VA@info d.o.o. Mogunost uvoenja i upo-
rabe programske podrke za rad knjinice
ZAKI u sustavima specijalnih i visokokolskih
knjinica;
eljka Radovinovi, Muzika akade-
mija Sveuilita u Zagrebu, U potrazi za
Malom nonom muzikom : sadrajna obra-
da zvunih snimaka u glazbenoj knjinici Mu-
zike akademije u Zagrebu;
NOVI UVEZ - STRANICA 5
Bernarda Kos, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, Prikaz mogunosti
knjininog softvera MetelWin;
Alisa Martek, Hrvatski dravni arhiv,
Prikaz integriranog sustava Biblio.Net;
Marija Glavica, Filozofski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, i Dobrica Pavlinui,
CARNet Koha slobodan softver u knjinici
Filozofskog fakulteta u Zagrebu;
Tea Fluksi, Hrvatski geoloki institut,
i Bruno Batarelo, Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Split, Prikaz knji-
ninog softvera KITlib4;
Ivana Kneevi, Muzej Slavonije,
Osijek, Obrada knjinine grae u Muzeju
Slavonije primjeri dobre prakse uz program
K++.
Okrugli stol u organizaciji Sveuili-
ne knjinice Rijeka pod naslovom Knjinice
u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i
zatiena graa, imao je za cilj ukazati na
probleme zatite grae koja ima svojstvo pok-
retne kulturne batine, a nalazi se u sveuili-
nim, visokokolskim i znanstvenim knjinica-
ma kao i grae obveznog primjerka, te pred-
loiti mogue mjere za njihovo rjeavanje.
Odrane su i dvije vrlo dobro prihva-
ene i posjeene radionice:
I : tri ( ne sasvim lagana) koraka do
repozitorija ustanove koju su odrale Iva Me-
linak Zlodi i Marijana Glavica, Filozofski
fakultet u Zagrebu;
II : Nabava i meuknjinina posud-
ba u svim sustavima, koju je moderirala Ves-
na Golubovi, a pripremile Mojca Dolgan
Petri, Alenka Logar Skobir i Silvestar Vide-
ti, Narodna in univerzitetna knjinica, Ljub-
ljana te Jelica Lei i Zagorka Majstorovi,
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu.
Napominjem da e pripremljena izla-
ganja biti objavljena u Zborniku radova, a 12.
dani specijalnih i visokokolskih knjinica,
unato velikom odazivu knjiniara i potrebi
za ovakvim skupom kao sredinjoj smotri
specijalnog i visokokolskog knjiniarstva,
prerasta u dvogodinji skup pa e se sljedei
odrati, prema zakljuku sudionika, za dvije
godine (2011.).
 LIDALIBRARIES IN THE DIGITAL AGE 2009.
Snjeana Radovanljia Mileusni (sradov@mdc.hr), Muzejski dokumentacijski centar
Godinja meunarodna konferencija
Libraries in the digital age (LIDA) 2009. odr-
ana je od 25. do 29. svibnja 2009. u Dubrov-
niku i prvi put, u desetoj godini njezina odr-
avanja, u Zadru. Kao i prijanjih godina, na
ovogodinjoj su se LIDA-i okupili renomirani
strunjaci teoretiari, profesori, studenti i
praktiari informacijskih i srodnih znanosti
iz cijeloga svijeta povezani istim strunim i
znanstvenim interesom koji se ogleda u pra-
enju i unapreivanju rada knjinica i drugih
batinskih ustanova (ponajprije muzeja i arhi-
va) u informacijskom okruenju. Na konfe-
renciji je sudjelovalo 140 sudionika, meu
kojima dvadesetak strunjaka iz Europe,
Amerike, Azije i Australije. Slubeni jezik
konferencije bio je engleski jezik.
Prva dva dana konferencije, 25. i 26.
svibnja, odrana su u Inter-University Centre
Dubrovnik (http://www.iuc.hr/), a nakon jed-
nodnevnoga odmora u Trogiru, konferencija
je 28. i 29. svibnja nastavljena na Sveuilitu
u Zadru (http://www.unizd.hr/). Bila je to
zadnja LIDA koja se odrala u Dubrovniku,
jer e se budue konferencije preseliti na Sve-
uilite u Zadru te odravati svake druge go-
dine. Kao i prijanjih godina, kodirektori kon-
ferencije bili su njezini idejni zaetnici i orga-
nizatori - dr. sc. Tatjana Aparac-Jelui, s
Odjela za knjiniarstvo Sveuilita u Zadru,
i dr. sc. Tefko Saracevic, sa School of Com-
munication, Information and Library Studies,
Rutgers University (SAD), koji je odrao i
uvodno predavanje sumirajui teme i rezulta-
te rada proteklih konferencija LIDA-e, koje
su pratile promjene i izazove u suvremenom
digitalnom knjiniarstvu, Changes and
Trends in the Broad Arena of Digital Librari-
es During the Past Decade: Reflections from
the Conference Libraries in the Digital Age
(LIDA) 2000-2009.
Ovogodinja se konferencija odvijala
u dva tematska bloka.
Prvi je tematski blok bio posveen
sagledavanju promjena nastalih zbog digital-
nih knjinica i u digitalnim knjinicama pos-
ljednih desetak godina (REFLECTIONS:
NOVI UVEZ - STRANICA 6
Changes Brought by and in Digital Libraries
in the Last Decade). Organizatori su LIDA-e
istaknuli da se ovom temom nastojalo pogle-
dati unazad kako bi se bolje gledalo naprijed.
Uvodno je predavanje s naslovom Designing
Curriculum to Educate Digital Library Pro-
fessionals in iSchools odrala prof. dr. sc.
Elisabeth D. Liddy (Syracuse University,
SAD), u kojemu je istaknula osnovne odred-
nice koje se obvezno trebaju ugraditi u obra-
zovne planove kako bi se educirali sposobni
informacijski strunjaci spremni za izazove
21. st. Pozvana su izlaganja odrali dr. Kaye
Howe (National Science Digital Library,
Denver, CO, SAD), Through a Glass Darkly:
the National Science Digital Library (NSDL)
and the Journey to Educational Vision, i prof.
Paul Sturges (Laughborough University,
UK), koji je u izlaganju Information Ethics in
the Twenty First Century publiku upoznao s
djelatnostima Meunarodnog centra za infor-
macijsku etiku (URL: http://icie.zkm.de/),
recentnom literaturom meu kojom je i elek-
troniki asopis Journal of information ethic i
drugim pitanjima vezanim za etiku elektro-
nikoga poslovanja.
Drugi je tematski blok, Batina i
digitalne knjinice digitalizacija, zatita,
pristup, nastojao sagledati problematiku suo-
dnosa kulturne batine i digitalnih knjinica
(HERITAGE & digital libraries - digitization,
preservation, access). Voditeljica teme bila je
dr. sc. Marija Dalbello (Rutgers University),
koja je odrala uvodno predavanje Heritage
as Information Practice: A Survey of Con-
cepts, Projects, and Emerging Constructions
of Heritage. O tematici digitalizacije batin-
skih fodova, njihovoj zatiti te omoguavanju
pristupa digitaliziranoj grai svoja su izlaga-
nja i prezentacije odrali sljedei sudionici:
sveuilina profesorica Marcia Bates
(Department of Information Studies, Gradua-
te School of Education and Information Stu-
dies, UCLA, SAD), On Heritage and the In-
formation Disciplines; Galle Bquet (Ecole
nationale des chartes/ASSIC, Paris 3 Sorbon-
ne, Francuska), Digital Library as a
Controversy; Zinaida Manzuch (Vilnius U,
Vilnius, Litva ), Collaborative Networks of
Archives, Libraries and Museums in Digitisa-
tion Initiatives, koja je istaknula rezultate
projekta Numeric Study koji prati napredak i
rezultate digitalizacije europske kulturne ba-
tine (URL:http://www.numeric.ws/). Alemka
Belan-Simi, Jagoda Ille i Ismena Mei
predstavile su novi projekt Knjinica grada
Zagreba (KGZ): Digitalizirana zagrebaka
batina (URL: http://kgzdzb.arhivpro.hr/
index.php), koji na mrenom mjestu KGZ-a
okuplja digitalne reprodukcije vrijedne i rijet-
ke grae.
Pozvana predavanja odrali su i prof.
Peter Ingwersen (Royal School of Librarian-
ship, Copenhagen, Danska), Information Ret-
rieval in Context of Digital Libraries, i prof.
Nicholas Belkin (School of Communication,
Information and Library Studies at Rutgers
University), Personalizing the Digital
Library Experience: Progress and Prospects.
Tijekom konferencije odrane su eti-
ri radionice:
Quantum: Developing Best Practi-
ces : How to Achieve Operational Excellence
in Information Services (Gabrielle Derriks,
Graduate Education Program & Training
Consultant, Dialog);
Developing Digital Libraries for Sci-
entists (Michael Leach, Harvard U Libraries,
MA, SAD);
Dublin Core Tools Community
workshop: Issues and challenges with the
implementation of metadata schemes
(Thomas Severiens, University of Osnabruck,
Seth van Hooland, Universit Libre de
Bruxelles, Dan Brickley, Netherlands i Cesa-
PET GODINA REGIONALNE SURADNJE KNJINIARA
PRAVNIH I SRODNIH KNJINICA
Blaenka Peradeni-Kotur (bkotur@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica
Ove godine, od 12. do 14. lipnja u
Neumu (Bosna i Hercegovina), po peti put za
redom odran je Okrugli stol knjiniara
pravnih i srodnih knjinica, u okviru Sedmog
meunarodnog savjetovanja Aktualnosti gra-
NOVI UVEZ - STRANICA 7
re Concordia, Pisa, Italija);
Digital Library Reference Model
(Vittore Casarosa, Florence, Italija).
Na konferenciji je predstavljeno i 15
posterskih izlaganja, meu kojima je bilo zas-
tupljeno neto vie izlagaa iz hrvatskih knji-
nica.
Poasni gost konferencije bio je Mic-
hael Buckland, sveuilini profesor na UC
Berkeley School of Information i kodirektor
Electronic Cultural Atlas Initiative. Profesor
Buckland priredio je sudonicima konferencije
iznimno zanimljivo poslijepodnevno druenje
svojim izlaganjem Structure, context and re-
lationships, u kojemu je kroz autobiografsku
priu predstavio razvoj svojih strunih i znan-
stvenih interesa, koji su uvijek bili rezultat
promjena u knjiniarstvu i informacijskim
znanostima. Buckland je autor niza knjiga
(Library Services in Theory and Context
(Pergamon, 1983.; 2. izd. 1988.), Information
and Information Systems (Praeger, 1991.),
Redesigning Library Services (American
Library Association, 1992.) i Emanuel Gol-
dberg and his Knowledge machine (Libraries
Unlimited, 2006.), meu kojima je i knjiga
prevedena na hrvatski jezik: Preoblikovanje
knjininih slubi i usluga: program (2000.).
Navedene su teme razmatrane gostu-
juim, pozvanim ili prihvaenim izlaganjima,
posterskim izlaganjima, demonstracijama,
radionicama i Phd forumom polaznika dok-
torskih studija. Veina je prezentacija dostup-
na na mrenim stranicama LIDA-e
(URL:http://www.ffos.hr/lida), a saeci odno-
sno integralna izlaganja objavljeni su u pop-
ratnom zborniku.
anskog zakonodavstva i pravne prakse, a u
organizaciji Pravnog fakulteta Sveuilita u
Splitu i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mos-
taru. Ovo je regionalni oblik suradnje u ko-
jem iz Republike Hrvatske sudjeluju knjini-
ari pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Spli-
tu i Osijeku, te knjiniari Nacionalne i sveu-
iline knjinice u Zagrebu / Zbirke slubenih
publikacija.
Meunarodna praksa obiluje primje-
rima umreavanja, odnosno interesno profili-
rane meusobne suradnje razliitih specijal-
nih i visokokolskih knjinica. Na podruju
pravnih znanosti i prakse mogue je pronai
veliki broj udruenja, formalnih i neformal-
nih, kojima je svrha pruanje relevantnih
pravnih informacija korisnicima, bez obzira
na vrstu knjinica ili institucija koje raspolau
pravnim izvorima. Takvu vrstu suradnje i
udruivanja pravnih i srodnih knjinica bilje-
imo u brojnim europskim zemljama, europs-
kim regijama, amerikim i australijskim kon-
tinentima, te na meunarodnoj razini.
Poeci danas ve dobro uhodane su-
radnje knjiniara pravnih fakulteta iz okru-
enja Republike Hrvatske, sada neovisnih
drava, vezuju se uz inicijativu knjiniara
Pravnog fakulteta iz Maribora koji su 2003.
godine organizirali prvi regionalni susret. Do
toga je dolo dobrim dijelom zahvaljujui
promjenama u poslovanju visokokolskih
knjinica pod utjecajem Bolonjskog procesa i
prilagoavanju novim zahtjevima i standardi-
ma u visokom obrazovanju. Velika ansa za
daljnji razvoj knjinica i mobilnost knjini-
nog osoblja uoena je upravo u regionalnoj
suradnji pravnih fakulteta, ali i njima srodnih
knjinica.
Republika Slovenija, pripravna za
reformu visokog obrazovanja, prva je od ze-
malja u regiji pristupila potpisivanju Bolonj-
ske deklaracije (1999.), pa je sasvim razum-
ljivo da je inicijativa za prvo okupljanje knji-
niara pravnih fakulteta s prostora bive Ju-
goslavije krenula upravo iz Slovenije, tim
vie to je veliki broj knjinica iz tih zemalja
umreen u knjinini sustav COBISS.
Smanjena jezina barijera, srodna
prolost, relativno slini problemi vezani uz
tradicionalan pristup visokom kolstvu, vani
su razlozi koji su utjecali na uspostavu regio-
nalne mree pravnih knjinica u koje se u
irem smislu uklapaju i knjinice iz podruja
NOVI UVEZ - STRANICA 8
sudstva i velikih odvjetnikih ureda, ali i spe-
cijalizirane zbirke pravne literature velikih
nacionalnih knjinica. Voditeljice knjinica
Pravnog fakulteta u Splitu i Pravnog fakulteta
u Mostaru imale su to na umu kada su 2005.
godine organizirale prvi okrugli stol knjini-
ara u Neumu i to u okviru Meunarodnog
savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgo-
vakog zakonodavstva i pravne prakse koji je
u organizaciji Pravnog fakulteta u Mostaru
tada ve treu godinu za redom okupljao
pravne strunjake i znanstvenike neovisnih
drava srednje i istone Europe. Bio je to ko-
rak naprijed u odnosu na mariborsku inicijati-
vu, i to to se tie samog sadraja koji se vie
ne ograniava samo na pravne ve se protee
i na srodne knjinice, ali i u nainu djelova-
nja. Kako je okrugli stol odran u okviru me-
unarodnog savjetovanja profesora, znanstve-
nika, pravnika iz prakse, to je bila prigoda da
mu prisustvuju i dekani pravnih fakulteta iz
Mostara, Splita i Maribora koji su u potpu-
nosti podrali dogovor o nainu rada regio-
nalne mree knjiniara, te joj na neki nain i
osigurali legalitet.
Ve je u radu prvog okruglog stola
knjiniara - predstavnika 15 pravnih i sveu-
ilinih knjinica iz itave regije (vidi: slika
1) uoena potreba i iskazana spremnost za
regionalnim povezivanjem u sljedeim pod-
rujima:
- meuknjinina posudba
- razmjena publikacija u svrhu izgradnje fon-
da
- razmjena iskustava
- zajedniki projekti
Zakljueno je kako se shodno reformi
visokog obrazovanja mijenja i uloga knjini-
ara u obrazovnom procesu. Visokokolski
knjiniari postaju suradnici u planiranju i
osiguravanju kvalitetnog obrazovanja stude-
nata. Radi omoguavanja mobilnosti studena-
ta i osoblja, knjinice pravnih fakulteta mo-
raju suraivati sa slinim knjinicama na re-
gionalnoj i iroj meunarodnoj razini, te stva-
rati mreu pravnih knjinica. iru mreu
pravnih knjinica ine u prvom redu fakul-
tetske knjinice, zatim sveuiline knjinice i
knjinice iz podruja sudstva i odvjetnitva, a
takoer im se mogu pridruiti parlamentarne i
druge knjinice.
 Sljedee, 2006. godine u Neumu, u
okviru istog meunarodnog savjetovanja odr-
an je 2. okrugli stol posveen regionalnoj
suradnji pravnih i srodnih knjinica. U okviru
glavne teme: Knjinice u funkciji osiguranja
kvalitete obrazovanja, sudionici su kroz izla-
ganja, raspravu i primjere dobre prakse iz
svojih sredina dali znaajan doprinos osvjet-
ljavanju uloge knjiniara u procesu visoko-
kolskog obrazovanja. Zakljueno je kako sta-
tus knjiniara nije adekvatno rijeen u ita-
voj regiji iako se po bolonjskoj reformi pod-
razumijeva da zajedno s nastavnim osobljem
knjiniari osiguravaju kvalitetu studiranja.
Osim to obavljaju klasine poslove visoko-
kolski knjiniari danas neposredno sudjeluju
i u nastavnom procesu obrazujui studente i
istraivae u podruju informacijske pisme-
nosti.
Regionalna je suradnja nastavljena i
narednih godina, okupljanjima na okruglim
stolovima jedanput godinje u Neumu, uz
sada ve tradicionalan pristup. Isticanje veli-
kog znaaja regionalnog okupljanja knjini-
ara, kako u smislu poticanja meunarodne
suradnje tako i u smislu podizanja kvalitete
rada u vlastitim sredinama. Osim stalnih nas-
tojanja da se razmjenom ideja i iskustava to
vie pribliimo modernim europskim kreta-
njima na podruju visokog obrazovanja, glav-
ne teme za raspravu knjiniara bile su veza-
ne uz pravnu praksu zatite intelektualnog
vlasnitva i prava na slobodan pristup infor-
macijama. Jednako znaajna bila je rijeenost
da se i formalno osnuje i registrira regionalna
udruga knjiniara. Osnivaka skuptina odr-
ana je 2008. godine tijekom Meunarodnog
sajma knjiga u Beogradu, na Pravnom fakul-
tetu, a Drutvo bibliotekara pravnih i srodnih
biblioteka Jugoistone Europe ima sjedite u
KNJINICA FILOZOFSKOG FAKULTETA
SVEUILITA U ZAGREBU
Mirela Menges (mmenges@ffzg.hr), Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Nakon neto vie od 40 godina ostvario se
san knjiniara, profesora i studenata Filo-
zofskog fakulteta. Dana 11. oujka 2009., uz
nazonost ministra znanosti, obrazovanja i
NOVI UVEZ - STRANICA 9
Splitu. Predsjednica je Edita Bai, voditelji-
ca knjinice Pravnog fakulteta. Udruga ima
sljedee ciljeve:
- unapreenje svih oblika meuknjinine
suradnje
- razmjena informacija i publikacija
- edukacija i mobilnost knjiniara
- zatita profesionalnog statusa knjiniara
- zagovaranje uloge i doprinosa knjiniara
pravnoj stuci i znanosti
- izdavaka i promotivna djelatnost
- udruivanje sa srodnim asocijacijama.
I ovogodinji skup, s temom Visoko-
kolske knjinice u uvjetima recesije, odran je
u ozraju punog meusobnog uvaavanja i
tolerancije. ire drutveno uvjetovana, ali i u
inozemnim skupovima knjiniara osobito
rasprostranjena, svjetska gospodarska kriza
odrazila se i na poslovanje knjinica, osobito
u segmentu nabave novih izvora informacija i
ostvarivanja materijalnih prava strunog oso-
blja. Upravo stoga naglaena je nunost regi-
onalne suradnje u rjeavanju slinih poteko-
a u poslovanju i poloaju strunog osoblja.
Radi podizanja kvalitete rada pravnih i srod-
nih knjinica i profesionalnog napredovanja
njezinih zaposlenika, a u skladu s primjerima
dobre prakse iz svijeta, knjiniari jugoistoka
Europe podravaju:
- regionalnu inicijativu knjiniara kao trajan
oblik suradnje s kontinuiranim susretima i
razmjenom znanja i iskustava iz prakse
- razvoj novih oblika i sadraja rada, te reali-
zaciju studijskih programa mobilnosti knji-
niara
- irenje dostupnosti pravnih izvora informa-
cija to veem broju korisnika
- svekoliko unapreivanje kvalitete usluga
naih knjinica.
porta Dragana Primorca, rektora zagreba-
kog Sveuilita Alekse Bjelia i brojnih uzva-
nika, dekan Filozofskog fakulteta Miljenko
Jurkovi otvorio je novu zgradu Knjinice
 FF-a, koja je plan-
ski graena ba za
tu namjenu.
Kamen temeljac
postavljen je 13.
prosinca 2005. te
je nakon toga pros-
tor dananje knji-
nice postao veliko
gradilite. Izgrad-
nja je financirana
zajmom Sveuili-
ta i Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta. Zgrada, otvo-
rena tri godine i tri mjeseca nakon postavlja-
nja temeljnog kamena, rad je arhitekata Ante
Vulina, Dine Vulin-Ilekovi i Borisa Ilekovi-
a, ukljuujui i dizajnirani interijer, od poli-
ca do radnih ploha i svih detalja. Kosa forma
zgrade uvjetovana je skuenou parcele, no
ujedno i potrebom za to vie kvalitetnoga i
poeljnoga svjetla u unutranjim prostorima
knjinice. Nova zgrada je povezana sa zgra-
dom Fakulteta glavnim holom, ali i pomo-
nim prilazom koji predstavlja most iz drugog
kata junog krila zgrade. Na prostoru od
8.792 etvorna metra nalaze se podrum, pri-
zemlje, pet katova i instalacijska etaa.
U podrumu je zatvoreno spremite za oko
polovinu ukupne knjine grae te male pros-
torije za pojedinani istraivaki rad. U pri-
zemlju se nalaze sredinja referentna zbirka i
itaonica asopisa te sredinja posudbeno-
informacijska sluba, sluba za meuknjini-
nu posudbu i fotokopiraonica. Na ostala e-
tiri kata rasporeene su zbirke pojedinih zna-
nosti (bive odsjeke knjinice) grupirane
prema srodnosti kao drutvene, humanistike
i filoloke.
NOVI UVEZ - STRANICA 10
Fond knjinine grae obuhvaa vie od pola
milijuna primjeraka razliite grae (knjige,
asopisi, AV graa). Graa je velikim dije-
lom smjetena u otvorenom pristupu na svih
est katova zgrade, a korisniki su prostori
organizirani kao itaonice s oko 800 radnih
mjesta i neto vie od 200 raunala ukljue-
nih u mreni sustav. itaonice su za korisnike
otvorene radnim danom od 8 do 20 sati, a
omoguavaju u i beini pristup internetu.
Na prvom katu nalazi se elektronika uioni-
ca, predviena za odravanje teajeva za ko-
risnike i knjiniare. Konferencijska dvorana
na drugom katu opremljena je najsuvremeni-
jom opremom, a koristi se za predstavljanje
knjiga, odravanje tribina i manjih znanstve-
nih i strunih skupova.
Preseljenjem u novu zgradu otvorile su se
mogunosti bolje organizacije i poslovanja te
su tako utemeljene i zbirke koje prije nisu
postojale kao samostalne cjeline. To su Zbir-
ka AV grae, u sklopu koje se na etvrtom
katu nalazi i mala AV dvorana, namijenjena
malim grupama za projekcije filmova, a op-
remljena je televizorom i DVD ureajem, te
Zbirka starih i rijetkih knjiga, koja je smjete-
na u posebnoj prostoriji na treem katu Knji-
nice i u kojoj se nalazi osam korisnikih
mjesta, a opremljena je najsuvremenijom pro-
tupoarnom zatitom.
Korisnicima su na svim katovima na raspola-
ganju fotokopirni aparati te sustav samozadu-
ivanja (selfcheck) pomou kojega mogu po-
suditi i vratiti grau bez pomoi knjiniara,
identificirajui se lanskom iskaznicom.
Knjinica je namijenjena ponajprije studenti-
ma Filozofskog, ali i drugih fakulteta Zagre-
bakog sveuilita te svim zainteresiranim
vanjskim korisnicima.
Filozofski fakultet je ovim objektom dobio
impresivan prostor posveen znanju, kultur-
noj batini i novim tehnologijama. Korisnici
INTERNI ETVRTAK U KNJINICI STAGLIE
Ruica Bara (ruzica.barac@kgz.hr), KGZKnjinica Staglie
U etvtrtak, 2. travnja 2009. godine u Knji-
nici Staglie odran je struni sastanak knji-
niara djejih odjela Knjinica grada Zagre-
ba, "Interni etvrtak". Tema sastanka bila je:
Oslikavanje pisanica tehnikom akvarela.
U uvodnom dijelu, koordinatorica knjinice
Vesna krlin, prof., predstavila je power-
point prezentacijom dvadesetogodinji rad
knjinice, a djeji odjel diplomirana knjini-
arka Jasna Raukar-Landsky, prof.
Pokaznu radionicu oslikavanja pisanica vodi-
la je dugogodinja suradnica Knjinice, slika-
rica Ingeborg Crnogaj, o ijem je radu i sura-
dnji s Knjinicom govorila diplomirana knji-
niarka Ruica Bara, prof.
Budui da je Interni etvrtak zamiljen kao
edukacijska radionica koju vode strunjaci,
smatrali smo da bi ovom radionicom biblio-
tekari djejih odjela bili obogaeni jo jed-
nom tehnikom ukraavanja jaja (pisanica), a
takoer i izlobom etnografskog znaaja koju
je, iz svog fundusa, postavila gospoa Inge-
borg Crnogaj. Izloili smo i radove djece nas-
tale u naim radionicama.
Gospoa Ingeborg Crnogaj dugogodinja je
suradnica Knjinice Staglie. U nekoliko
NOVI UVEZ - STRANICA 11
su oduevljeni novim uvjetima za rad i uslu-
gama koje su ima pruene, a knjiniari zado-
voljni to u boljim uvjetima korisnicima mo-
gu ponuditi sva svoja znanja, vjetine i po-
mo koja im je potrebna.
navrata izlagala je akvarele i ukraavala izlo-
ge i unutranji dio Knjinice pisanicama i
uskrnjim dekoracijama. Organizirala likovne
radionice u naem prostoru, ali i u svom ateli-
jeru za uenike Osnovne kole Alojzija Ste-
pinca.
Slikanjem se bavi dvadesetak godina. Osnov-
na tehnika njenog slikanja je akvarel a najdra-
a tema joj je cvijee. Slikanje je usavravala
na Rokovom perivoju kod prof. elzine, u
Waldorfskoj koli kod prof. Jagode Fioli
gdje je usavrila antropozofsko slikarstvo
(tehnika mokro na mokro) i kod prof. Josipa
Martinka. Tijekom boravka u vicarskoj izu-
ila je tehniku graviranja na kristalnom staklu
tako da su i neki njeni cvjetni aranmani osim
kao akvarel, prikazani i na vazama i aama.
O njenom slikarstvu pisali su prof. Juraj Lon-
arevi, dr. Antun Bauer, dr. arko Domljan,
prof. Stanko poljari i mnogi drugi.
Izlagala je na pedesetak samostalnih izlobi i
isto toliko skupnih. Sudjelovala je i u huma-
nitarnim akcijama darujui slike raznim usta-
novama i privatnim osobama (za bolesne i
hendikepirane).
Jaja razliitih dimenzija oslikava svim slikar-
skim tehnikama pri emu ljuska nije obojena,
ve je ostavljena prirodna boja. Takva boja

simbolizira nevinost jajeta iz kojeg se raa
ivot. Ne zaboravljajui svoj prepoznatljiv
stil, pojedina jaja oslikava akvarel bojama
koristei svoje standardne cvjetne motive:
mauhice, perunike i sl." (Iz Kataloga)
Pod budnim okom slikarice, dvadesetak kole-
gica iz razliitih knjinica, okruenih svim
potrebnim materijalom stvarale su svoj doiv-
ljaj pisanice igrajui se likovnim tehnikama,
lijepei perlice, trakice, usitnjenu ljusku jajeta
razliitih boja, perje, nanosei konture unutar
SURADNJA KNJINICE SLOBOTINA I
DRUTVA OSOBA S CEREBRALNOM I DJEJOM PARALIZOM
Vanja Pavlovski (vanja.pavlovski@kgz.hr), KGZKnjinica Slobotina
Uli smo u novu godinu, a suradnja
se s Drutvom nastavlja. Prikljuujem se rad-
nom terapeutu Dariju Karaiu i lanovima
Drutva svakoga drugog ponedjeljka, utorka i
srijede u likovnim, literarnim te dramskim
radionicama koje su ove godine podijeljene u
tri grupe po osam lanova.
Svakoga prvog ponedjeljka u mjesecu
odrava se u Ulici K. Zahradnika 12 zajedni-
ko druenje svih lanova Drutva. U ponedje-
ljak, 2. veljae 2009., bilo je posebno veselo:
organiziran je ples pod maskama! Uz veselu
pjesmu i svirku armantnog Tomislava Braje
maskirano drutvo pjevalo je i plesalo, dok
im radosni osmijeh nije silazio s lica. Neki su
se lanovi okitili prelijepim, arenim maska-
ma izraenim u njihovim radionicama. Gos-
poa Zvjezdana Deli, tajnica Drutva, podi-
jelila je najmatovitijim maskama prigodne
nagrade, a i svi mi ostali (oko ezdesetak pri-
NOVI UVEZ - STRANICA 12
kojih se istie boja.
Nakon dvosatnog kreativnog rada, uivajui u
pogledu na osebujne pisanice, jo jednom se
potvrdilo pravilo da skupina u zajednici moe
dosegnuti vrhunce koje nitko od njih ne bi
mogao sam.
Zahvaljujemo kolegicama na odazivu i gos-
poi Ingeborg Crnogaj to nam je nesebino
prenijela dio svog umjetnikog rada. Njime
emo unaprijediti svoj odgojno-obrazovni rad
s djecom najranije dobi.
sutnih) poaeni smo slasnim krafnama. Ma-
skiran u samuraja, Dario Karai fotoapara-
tom je zabiljeio gotovo sve to se zbivalo
pred njegovim budnim okom.
Interni etvrtak je struni sastanak
knjiniara Odjela za djecu i mlade Knjini-
ca grada Zagreba, koji se 11. veljae ove go-
dine odrao u prostorima Knjinice Sloboti-
na i u prostorima Drutva osoba s cerebral-
nom i djejom paralizom. Knjinicu je gosti-
ma predstavila gospoa mr. sc. Narcisa Pote-
ica, voditeljica Knjinica Novi Zagreb. Raz-
gledali su izlobu likovnih radova djece s
potekoama u razvoju i mladih s invalidite-
tom, pod nazivom Knjinica irom otvorenih
vrata, u kojoj sudjeluju i lanovi Drutva oso-
ba s cerebralnom i djejom paralizom Zagreb,
a koja je tada bili postavljena u naoj knjini-
ci. Koordinatorica projekta je voditeljica Od-
jela za djecu i mlade Gradske knjinice gos-
poa Hela iko. O tome sam ve pisala u
prolom broju Novog uveza (Suradnja Knji-
nice Slobotina s Drutvom osoba s cerebral-
nom i djejom paralizom Zagreb. // Novi
uvez. Glasilo Zagrebakoga knjiniarskog
drutva. 8, VI(2008), str. 5-6.). Eksponati ove
izlobe izazivaju divljenje i iznenaenje gle-
datelja, a izloba e biti postavljena u svim
knjinicama Knjinica grada Zagreba.
Nai su gosti mogli vidjeti i izlobu
Maske na kojoj su izloeni i radovi iz radioni-
ca Drutva.
U dogovoru s voditeljicom Helom
iko i radnim terapeutom Dariom Karai-
em, u drugom dijelu Internog etvrtka pred-
vidjeli smo odlazak u susjedno Drutvo, upo-
znavanje s lanovima te aktivno sudjelovanje
u izradi kostimografije za igrokaz Dragutina
Domjania Petrica Kerempuh i spametni
osel. Vrijedna grupa od dvadeset knjiniara
razmilila se prostorom i odmah se prihvatila
STRUNI PUT ZAGREBAKOG KNJINIARSKOG DRUTVA
U ZAPADNU HERCEGOVINU
Iva Pleji Brni (iva.plejic@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica
Nastavljajui viegodinju tradiciju strunih
putovanja, lanovi i prijatelji Zagrebakog
knjiniarskog drutva uputili su se na trod-
nevni put u Zapadnu Hercegovinu, od 1. do 3.
svibnja 2009. Godine.
Vodstvo puta je preuzeo Vatroslav Pleji,
vrsni poznavatelj Hercegovine odakle je ro-
dom, uz pomo organizatorice puta Ive Pleji
Brni.
Nakon viesatne ugodne vonje po autocesti
Dalmatina do Zagvozda u biokovskom po-
dnoju sputamo se prema Imotskom polju
odakle se lagano kratko penjemo ka Imots-
kom, upravnom, kulturnom i gospodarskom
sreditu Imotske krajine. Imotski, mediteran-
ski kameni gradi smjeten na 440 m nad-
morske visine, bdije kao straar nad Imots-
kim poljem. Dolaskom u centar Imotskog
odmah se upuujemo u crkvu sv. Franje koja
je izgraena u neoromantinom stilu od 1861.
do 1881. godine od domaeg kamena. Unutar
crkve su vitraji poznatog Josipa Botterija Di-
nija. Uz crkvu je i pripadajui franjevaki
samostan izgraen 1738. godine sa lijepim
NOVI UVEZ - STRANICA 13
posla. Pod dirigentskom palicom Darija Kara-
ia netko je krojio platno, netko ivao, netko
kairao eire i magarce, netko je pomagao
lanovima Drutva u izradi radova... Bilo je
veselo i radno. Sve je to fotoaparatom ovje-
kovjeila diplomirana knjiniarka naeg Od-
jela za djecu i mlade gospoa Nataa Pavli-
evi icar.
Na kraju, tko u kolicima, tko na stol-
cima, svi smo sjeli, rairili se u krug te, ne
bez treme, zapoeli pjesmom Serbus Zagreb
uvjebavanje teksta Dragutina Domjania
Petrica Kerempuh i spametni osel. Vjerujemo
da e se prolomiti isto takav srdani pljesak
26. oujka 2009. u Kazalitu Trenja gdje e
se odrati prvi nastup.
U meuvremenu i dalje se radi na igrokazu,
ponavlja se tekst, usklauje intonacija, uljep-
avanju kostimi za predstavu, dovrava sce-
nografija...
klaustrom a u sklopu ega su smjeteni boga-
ti muzej i isto tako bogata knjinica.
Kako su franjevci dijelili sudbinu naroda,
tako postava muzeja sa svojim zbirkama -
arheolokom zbirkom, zbirkom sakralne um-
jetnosti, zbirkom graanskog ivota, etnog-
rafskom zbirkom skupa sa bogatom knjini-
com svjedoi o jedinstvenoj vanosti franje-
vaca kao uvarima nacionalne batine i daje
uvid o samostanu kao aritu prosvjetnog,
kulturnog i znanstvenog ivota uz evangeliza-
torski poziv. Knjinini cjelokupni fond ini
10.000 svezaka knjinine grae iz svih pod-
ruja, a posebno se istie zbirka inkunabula i
knjiga iz 16.stoljea. Nakon samostana kre-
nulo se u obilazak oblinjih svjetski poznatih
krkih fenomena, tj. Crvenog i Modrog jeze-
ra. Oba jezera imaju specifian okrugli oblik i
po postanku su piljska jezera, to znai da su
nastala uruavanjem stropova velikih peina i
svojim oblicima predstavljaju vrlo rijetke kr-
ke oblike. Inae, na rubovima Imotskog polja
ima jo takvih slinih pet jezera a u okruju
jo desetak vodenih depresija.
Crveno jezero je najdublje krko jezero u Eu-
ropi i jedno od najdubljih u svijetu, sa dubi-
nom od 281 metara. Ujedno je i najvei
svjetski spremnik podzemne vode. Ime dobi-
va po crvenkastim okomitim strmim liticama
koje okruuju jezero. Unato opsenim me-
unarodnim hidrospeleolokim istraivanjima
1998. godine jo je nepoznato gdje otjeu sve
te silne podzemne vode iz Crvenog jezera,
iako se pretpostavlja da se voda probija ispod
Biokova kroz Vrulju kod Brela.
Crveno jezero Modro jezero
U neposrednoj blizini je i drugi fenomen-
Modro jezero koje je veeg promjera od Cr-
venog jezera, takoer okruen visokim oko-
mitim liticama sivkaste boje, a ime mu daje
lijepa modra boja vode.
Kako je, za razliku od nepristupanog Crve-
nog jezera, vrlo pristupaan putem irokih
kamenih staza, tako je Modro jezero u ljet-
nim mjesecima omiljeno kupalite Imoana.
Za razliku od Crvenog jezera koji nikad ne
presuuje, Modrom jezeru razina vode, ovis-
no o kiama, stalno varira od 180 do 120 me-
tara.Nakon dugih sunih ljetnih mjeseci jeze-
ro (ali rijetko) zna i presuiti pa je tada puki
obiaj da se igra nogomet lokalnih ekipa na
samom dnu jezera.
Povrh strme kamene hridine iznad Modrog
jezera smjetena je dobro sauvana i obnov-
ljena tvrava Topana koju smo takoer obi-
li. Izgraena je na ostacima prapovijesnih i
ilirskih gradina a u 10.st. je se utvruje kao
izuzetno strateki znaajnu toku. Otada se
NOVI UVEZ - STRANICA 14
tvrava spominje u dokumentima hrvatskih i
bosanskih povelja. Turci osvajaju Topanu i
imotski kraj 1493. godine , te tada postaje
sjedite kadiluka do 1717.godine kada pada
pod ruke Mleana. Poarevakim mirom iz
1718.godine su utvrene granice izmeu Ve-
necije i turskog Carstva, te je zgodno znati
da je ta granica oko Imotskog utvrena to-
povskim hicem sa Topane po Imotskom po-
lju. Na taj nain utvrena granica je opstala
do dana dananjeg te ini sadanju granicu
izmeu Hercegovine i Hrvatske. Unutar To-
pane je 1718. godine izgraena crkvica Gos-
pe od Anela, zatitnice Imotskog. Izmeu
ostalog, Topana je i mjesto odvijanja radnje
s vj et s ki po znat e us me ne bal ad e
Hasanaginica, nastale polovicom 15.st. u
Imotskoj krajini. Balada se prepriavala s
koljena na koljeno po Imotskom i okolini dok
je nije zapisao putopisac Alberto Fortis 1774.
godine. Sa Topane, preko kamenitih stuba i
skalina, sputamo se strmim uliicama uz
kamene i secesijske kua do centralnog
imotskog kamenog Trga Tina Ujevia sa spo-
menikom Tinu Ujeviu i produujemo glav-
nom promenadom do autobusa. Za nekoliko
kilometara naputamo Hrvatsku i ulaskom u
granino mjesto Gorica ulazimo u drugu dr-
avu Hercegovinu.
Nakon srdanog doeka lokalne mladei obu-
ene u goriku tradicionalnu nonju uzimamo
predah u lokalnom restoranu gdje kuamo
domae specijalitete ispod peke. Okrijepljeni
domaom hranom, odlazimo u posjetu arheo-
lokom nalazitu. Tonije, u sklopu gorike
kamene crkve iz 19.st.su dobro ouvani ostaci
gorike starokranske kasnoantike bazilike
iz 4.st. sa izvrsno ouvanom krstionicom u
obliku kria. Bazilika je utemeljena na ostaci-
ma antike bazilike a sama crkva iz 19.st. je
utemeljena na preko 200 steaka pronaenih
u okolici. U neposrednoj blizini posjeujemo
i novoosnovanu Hrvatsku franjevaku arheo-
loku zbirku sv. Stjepana u Gorici koja svo-
jom raskonom postavom, izmeu ostalog i
veeg broja starohrvatskih kamenih pletera,
svjedoi o neprestanom kontinuitetu naselja
Gorice unatrag etiri milenija.
 slikarskih djela koje povezuje tema majke.
Impresionirani bogatim muzejom i najstari-
jom knjinicom u BiH te galerijom nastavlja-
mo put do Herceg Etno sela Meugorje, otvo-
renog krajem prole godine. Etno selo kao
turistiko-ugostiteljski kompleks potpuno
izraslo od kamena i na kamenu obuhvaa-
Ranokranska krstionica iz 4.st.
njem sadraja tradicionalnog hercegovakog
sela (stambene kue, crkvica, amfiteatralno
Naputamo Goricu i produujemo cestom
otvoreno kazalite itd.) utjelovljuje kulturu
prema istoku. Tokom vonje stajemo nakrat-
ivota na kamenjaru. Nakon tamonje veere
ko u Vitini gdje razgledavamo snano vrelo
odlazimo na noenje u oblinji itluk u hotel
rjeice Vriotice koja izvire iz pilje podno
Kaktus.
strmih litica.

Izvor Vriotice u Vitini

Nakon prolaska kroz Ljubuki, grada smjete-

Herceg etno selo Meugorje
nim u dolini u podnoju brda kojim dominira
velika tvrava hercega Stjepana Kosae
Sutradan, nakon doruka, odlazimo u krai
(utemeljitelja Hercegovine) stigosmo do obli-
obilazak Meugorja, jednog od svjetski naj-
njeg samostana sv. Ante na Humcu. Uz stru-
poznatijih katolikih hodoasnikih mjesta.
no i ljubazno vodstvo fratra Milana obilazi-
Izmeu ostalog, obilazi se upna crkva sv.
mo u sklopu samostanskog podruma prekra-
Jakova, te se stazom krinog puta upuujemo
san muzej koji je ujedno i najstariji muzej
do impozantnog bronanog kipa visokog 6 m
BiH. Od bogate muzejske zbirke sa predmeti-
kip Uskrslog Spasitelja a kojeg je izradio slo-
ma od najranijih vremena preko Ilira i antike
venski kipar Andrej Ajdi.
pa do srednjeg vijeka posebno se istie Hu-
Nakon sat vremena slobodnog vremena os-
maka ploa iz 12.st. isklesana na bosanici,
tavljenog za individualno razgledavanje Me-
kao najstariji hrvatski spomenik na bosanici,
ugorja kreemo dalje, ka vodopadu Kravici,
tj. hercegovaki pandan Baanskoj ploi.
hercegovakoj Niagari, kako joj tepaju do-
mai ljudi. Taj velianstveni dragulj je amfi-
teatralno poloen vodopad rijeke Trebiata,
sa irinom od 120 m i visinom od 28 m. To je
najvei i najimpresivniji hercegovaki vodo-
pad. Snana voda je svojim padom napravila
u podnoju vodopada napravila prirodni ba-
zen koja je od davnina omiljeno kupalite i
izletite lokalnog stanovnitva.

Humaka ploa

Ploa je ujedno i jedan od najstarijih spome-

nika hrvatske pismenosti. Uz klaustar muzeja
je smjetena raskona galerija likovne umjet-
nosti Majka- zbirka hrvatskih kiparskih i

NOVI UVEZ - STRANICA 15

Kravica
Nakon predaha uz kristalno istu zelenu vodu
Trebiata podno Kravica ubrzo naputamo
samo nakratko Hercegovinu, zbog odlaska u
selo Vid kraj Metkovia. U dolini Neretve, u
Vidu kraj rjeice Prud, pritoke Neretve, pos-
jeujemo Naronu. Narona je prvi hrvatski
arheoloki muzej in situ, to znai da je izgra-
en tono na mjestu arheolokog lokaliteta, tj.
na mjestu antikog hrama Augusteuma. Naro-
na je nekad bio jedan od najvanijih antikih
gradova na istonoj obali Jadrana a razvio se
kao jako trgovako sredite, cestovno pove-
zan, preko antikih kolonija Mogorjelo kod
apljine i Bigeste kod Ljubukog, sa Salo-
nom. Muzejska raskona postava sa ostacima
monumentalne arhitekture hrama Augusteu-
ma, gdje je otkriveno predvorje i tribina, sa
raznim kamenim natpisima, mozainim podo-
vima, gradskim stratigrafijama i s odlino
sauvanim kipovima rimskih bogova nadna-
ravnih veliina zorno nam je predoila zna-
aj rimskog kulta u ivotu grada, te uspon i
pad velikog znaajnog antikog grada. Treba
istaknuti da je u muzeju smjetena najvea
svjetska kolekcija sauvanih kipova rimskih
bogova.
Muzej Narona
Vraamo se u Hercegovinu vozei se uz oba-
lu zelene Neretve. Stiemo u mjesto pod za-
titom UNESCO-. To je Poitelj, jedinstveni
otomanski srednjovjekovni gradi na obali
Neretve, a prostire se od obale Neretve uzdi-
ui se prema vrhu brda. Gradi sav odie
orijentalnim tihom. Prvu tvravu na vrhu
visokih litica izgradio je 1383. godine bosan-
ski kralj Tvrtko I. Te obrambene utvrene
zidine pojaava ugarski kralj Matija Korvin
sredinom 15.st. uz pomo dubrovakih gradi-
telja i tadanjeg hercega (vladara Zahumlja-
tadanje Hercegovine) Stjepana Kosae. Na-
kon pada pod tursku vlast 1471. godine gradi
se Hadi-Alijina damija iz 16.st., iman-
Ibrahimapaina medresa iz 17.st. (vjerska
NOVI UVEZ - STRANICA 16
kola), hamam (kupalite) i javna kuhinja,
restoran, sahat kula te ivopisne kue. Svi ti
objekti daju cijelom gradu orijentalni izgled
koji se zadrao bez ikakvih preinaka do dana-
njih dana. Poitelj kratko pripada Mleani-
ma od 1693. do poetka 18.st.kad ga Turci
opet osvajaju koji diu kulu i sazidaju zidine.
Penjemo se na tu kulu koja dominira povrh
grada kako bi se divili prekrasnom panoram-
skom pogledu i jedinstvenoj poziciji grada na
obali Neretve.
Poitelj pogled sa kule
Impresionirani otomanskim izgledom Poite-
lja predahnuli smo u Buni, uivajui u ruku
u restoranu Vile Ivankovi, na ljetnoj terasi
smjetene na samoj obali rijeke Bune.
Nakon slatkog odmora odlazimo u Mostar,
najsunaniji grad Europe. Osnovan krajem
15.st. ubrzo postaje administrativno, gospo-
darstveno, kulturno i politiko sredite regije
Hercegovine. Grad izgraen tijekom otoman-
ske vladavine dobio je ime po mostarima-
uvarima mostova na Neretvi. Hitamo u fra-
njevaki samostan gdje nas je doekao fra
Ante Mari. Kroz svoj govor ukazuje nam na
znaajnost samostana kao kulturnog i vjer-
skog sredita Hercegovine te nam daje uvid u
dugovjenu povijest Hercegovine, Mostara i
samostana te povijest hercegovakih ljudi.
Samostan je izgraen jo pod turskom vlau
1866. Prvotna crkva uz samostan teko je
oteena u ratu 1992. godine tako da 2000.
godine nie nova crkva veih dimenzija. U
samostanu je 1895.godine osnovana franje-
vaka bogoslovija te kao prvi fakultet u Her-
cegovini postaje temelj mostarskog sveuili-
ta. Takoer, fra Ante kao voditelj knjinice
nam pokazuje najbogatiju hercegovaku i
moderno ureenu knjinicu osnovanu kad i
samostan, 1890. godine. Knjinica je takoer
bila oteena u zadnjem ratu te je obnovljena
2005. godine, sa knjininim fondom od pre-
ko 80.000 svezaka knjiga i preko 35000 nas-
lova periodike, te tako i dan danas sa razlo-
gom slovi kao glavno kulturno sredite Her-
cegovine.
Franjevaka knjinica u Mostaru
Nakon kraeg boravka u hotelu, pjeaimo
kroz zapadni dio Mostara, usputno razgleda-
vajui zgrade izgraene pod austrougarskom
upravom (od 1878. godine nadalje) kao to je
novoobnovljena gimnazija, HNK (teko ote-
ena u ratu) te ostale zgrade. Ubrzo stiemo
do starog dijela Mostara, tj. Starog grada.
Penjemo se preko svjetski poznatog simbola
Mostara- Starog mosta koji spaja obje obale
Neretve. Most je sagraen od korulanskog
kamena izmeu 1557. i 1566. godine po pro-
jektu turskog neimara-graditelja Hajrudina i
po nalogu tadanjeg sultana Sulejmana Veli-
anstvenog. Kamenom mostu prethodio je
drveni most. Most je bio poruen u zadnjem
ratu 1992. godine , a obnovljen je 2004. godi-
ne kad je uvrten na popis UNESCO svjetske
batine. Zanimljivo je da se pri obnovi pazilo
da se kao graevni materijal koristi kamen iz
istog kamenoloma odakle se koristio i pri
gradnji prvotnog mosta i da su se glancale
kamene ploe dok nisu dobile patinu poput
starih kamenih ploa prvotnog mosta. Uz ob-
je obale mosta kao kule straarnice ponosno
stoje kula Tara i kula Halebija iz 17.st. Dalj-
njom etnjom po Starom gradu na istonoj
obali Neretve obilazi se Kujundiluk
poploena uliica iz 16.st. sa starim bazarom
gdje se nalaze tradicionalni orijentalni obrt-
niki duani, poput obrta rune obrade bakra i
tkanja tepiha. Redaju se i suvernirnice kao i
ugostiteljski tradicionalni objekti. Kao veleb-
ne primjerke orijentalne arhitekture razgleda-
vamo Koski Mehmed-Painu damiju iz
1617. godine i velianstvena najveu mostar-
sku damiju -Karaizbegovu damiju iz
NOVI UVEZ - STRANICA 17
1557. koja je najreprezentativni spomenika
islamske arhitekture u Hercegovini. Sred-
njovjekovne damije karakteriziraju prekrasni
unutranji vrtovi sa adrvanom-fontanom za
umivanje, medresom itd. Slijedi razgledava-
nje ostalih objekata orijentalne arhitekture
kao to je hamam iz 16.st, gimnazija, tipina
turska kua-Bievi kua, Kriva uprija-
most na zapadnoj strani Neretve koji premo-
uje rjeicu Radobolju a utjee u Neretvu
neposredno kod Starog mosta.
Kako je stari dio Mostara, tj. Stari grad izgra-
en u cijelosti tijekom vladanja turskog car-
stva (1463.-1878.), tako Mostar predstavlja
tipian proizvod otomanskog arhitektonskog
umijea. Izgladnjeli, razilazimo se po raznim
restoranima u orijentalnom stilu smjetenim
uz Stari most, uivamo u bogatoj hercego-
vakoj trpezi i ugodno umorni odlazimo u
hotel Mostar na spavanje.
Nakon obilnog doruka odlazimo do Blagaja
na Buni, oazi mira i prirodne ljepote u okolici
Mostara. Blagaj, tj. grad/tvrava nastao je
kao srednjevjekovni grad tadanjeg vladara
hercega Stjepana Kosae koji je vladao tada-
njim Humom/Zahumljom prije turskih osva-
janja. Tvrava je na hridinama iznad izvora
rijeke Bune. Ba u Blagaju na Buni se u tur-
skim ispravama 1454. prvi put spominje po-
jam Hercegovina.
Nedaleko u podnoju strmih litica visokih
200 m iz male pilje sa podvodnim dnom du-
bokog 90 m izvire Buna, pritoka Neretve. Za
izvor Bune je karakteristino da je to jedan od
najveih i najsnanijih izvora u Europi. Uz
sam izvor je prekrasna tekija koju su po pre-
daji osnovali dervii bektaijkog reda u
16.st. U kui su ivjeli dervii, pripadnici su-
fijskog reda, poznati po siromatvu i strogos-
ti, koji su voljeli provoditi dane u dugim filo-
zofskim diskusijama i uivali u pogledu na
izvor Bune. Tekija se sastoji od pet ouvanih
soba sa prekrasnim drvenim stropovima u
tursko-baroknom stilu te predstavlja vrijedan
sakralno-stambeni objekt orijentalne bosan-
kohercegovake arhitekture i kao rijedak
primjer gdje je oit utjecaj baroka na osman-
sku arhitekturu. Uz tekiju razgledavamo i
obnovljene mlinice pokretane snanom vo-
dom Bune.
Blagaj na Buni
Odlazimo prema irokom Brijegu, takoer
sreditu regije a smjetenom na rijeci Litici.
Povijest grada zadnjih stoljea je usko poveza-
na sa samostanom na irokom Brijegu i njego-
vim pastoralnim i prosvjetnim djelovanjem.
Taj samostan, izgraen 1848. godine, duhovno
je, prosvjetno i kulturno sredite Hercegovine.
Na alost, zbog sprijeenosti franjevaca, izosta-
o je posjet samostanu i pripadajuoj bogatoj
franjevakoj galeriji sa muzejom te knjinici
ali to nadomjetamo obilaskom vrela s obilnim
vodama- izvora rijeke Litice. Produujemo do
Koerina, poznatog po Koerinskoj ploi iz
1404. godine. Ploa je jedno od najvanijih
srednjovjekovnih pisanih spomenika BiH. Obi-
lazimo mjesnu upnu crkvu na ijem se proe-
lju nalazi najvei mozaik sv. Franje u svijetu
visine 25 metara.Mozaik je sastavljen od raznih
kamenia sa svih kontinenata svijeta.
Vrelo Litice
Koerin mozaik sv. Franje
Ubrzo odlazimo dalje uz predah za ruak u res-
toranuOtok u Grudama. Nakon ruka napu-
tamo Hercegovinu, prolazimo kraj Imotskog
starom cestom do Ciste Velike gdje stajemo jer
se tik uz cestu nalaze steci, monumentalni
kameni srednjevjekovni nadgrobni spomenici
ukraeni raznim natpisima i ukrasima.
NOVI UVEZ - STRANICA 18
Stei u Cisti Velikoj
Uz krai odmor u Kninu, vraamo se u Zagreb
u kasnim veernjim satima. Obogaeni smo
lijepim dojmovima i iznenaujuim spoznaja-
ma steenim tijekom trodnevnog puta a kojim
smo se osvjedoili o naseljenosti hercegova-
kog kraja u neprekidnom kontinuitetu od pra-
povijesnih vremena do dana dananjeg te saz-
nanjima o bogatstvu hercegovakog kraja koji
obiluje prirodnim, kulturnim i arheolokim
znamenitostima i raznolikim drevnim gradovi-
ma u osmanlijskom i mediteranskom stilu.
Upute autorima
Naslov rada treba biti jasno istaknut.
Uz ime autora treba navesti naziv knjinice i e-mail adre-
su autora.
Tekst rada treba slati urednitvu bez dodatnog fomatiranja
u sljedeem obliku:
Font naslova: Times New Roman (bold) veliine 11
Font tijela teksta: Times New Roman (regular) veliine
11
Margine: 2,5 cm
Prored: jednostruki
Uvlaka: bez uvlake. Prvi red, 1.27 cm
Fotografije treba urednitvu slati iskljuivo u .jpg formatu
na mail kao privitak. Ne ih umetati u tekstualni doku-
ment. Ureivanje slikovnih priloga treba prepustiti ured-
nitvu.
Hvala.
Urednitvo