NOVI UVEZ

Glasilo Zagrebakog knjiniarskog drutva

GODINA VII. BROJ 10 PROSINAC 2009.

ISSN 1845-2442 http://www.zkd.hr

 NOVI UVEZ 10
Glasilo Zagrebakog knjiniarskog drutva

Izdaje:
Zagrebako knjiniarsko drutvo
Stareviev trg 6, 10 000 Zagreb Potovani lanovi Zagrebakoga knjiniarskog dru-
Telefon: 4572-344, 3882-853; faks 3882-853
tva!
http://www.zkd.hr

Godina VII. Pred Vama je deseti broj naega glasila Novi uvez koji
Prosinac 2009. donosi niz priloga vezanih uz knjiniarstvo i knjinice
grada Zagreba i Zagrebake upanije, od kojih neki,
Glavna i odgovorna urednica: iako najavljeni, iz tehnikih razloga nisu bili ukljueni
Jelica Lei
u prethodni broj asopisa.
Urednici:
Dunja Marija Gabriel, Jelica Lei, Tomislav Na poetku donosimo nekoliko iscrpnih osvrta na stru-
Sili ne skupove u odrane u Hrvatskoj koje su izradile dje-
latnice Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu -
Lektori: prikazano je 7. savjetovanje za narodne knjinice pos-
Boica Draga-Matijevi, Zrinka Krikovi veeno zaviajnim zbirkama (Sonja Toi-Grla), 13.
Suradnici u ovom broju:
seminar Arhivi, knjinice, muzeji (Sonja Pigac Ljubi) i
Sonja Toi-Grla, Sonja Pigac Ljubi, Dunja Okrugli stol 'Knjinine usluge za bolnike pacijente i
Marija Gabriel, Lorenka Buevi Sanvincenti, osobe smjetene u domovima umirovljenika' (Dunja
Dijana Sabolovi-Krajina, Ljiljana Sabljak, Marija Gabriel).
Vanja Jurilj, Vanja Pavlovski, Maja Cvetkovi
Slijede prikazi strunih putovanja. Struno putovanje
na Siciliju, s posebnim osvrtom na knjinicu Ursino
Recupero u Cataniji daje u svom radu Lorenka Buevi
Sadraj ovoga broja: -Sanvincenti (KGZ), a o strunom posjetu narodnim
knjinicama u jugozapadnoj Njemakoj s ciljem upoz-
ZAVIAJNA ZBIRKA 2 navanja njihovih programa cjeloivotnoga uenja izvje-
PRIKAZ AKM-a 3 tava Dijana Sabolovi-Krajina (Knjinica i itaonica
OKRUGLI STOL ZA KNJININE USLUGE 5
'Fran Galovi', Koprivnica).
ZA BOLNIKE PACIJENTE I OSOBE SMI-
JETENE U DOMOVIMA UMIROVLJENIKA
lanovi Zagrebakoga knjiniarskog drutva nazoili
STRUNO PUTOVANJE NA SICILIJU 7 su meunarodnim skupovima. O 16. europskoj konfe-
CJELOIVOTNO UENJE U NJEMAKIM 10 renciji o itanju (Braga, Portugal) izvjetava Ljiljana
KNJINICAMA
Sabljak (KGZ), a prikaz 38. godinjeg kongresa IASL
EUROPSKA KONFERENCIJA O ITANJU 12 (Abano Terme, Padova) izradila je Vanja Jurilj
IASL 2009. 12
(Knjinica O Antuna Mihanovia, Zagreb).
IFLA 2009. 14
O radu strunih tijela IFLA-e izvijestila je Dunja Mari-
SURADNJA KNJINICE SLOBOTINA I 16
DOCIDP-a SE NASTAVLJA ja Gabriel koja je sudjelovala u radu Komisije za knji-
KNJIGOMAT 17
nine usluge za osobe s posebnim potrebama tijekom
zasjedanja IFLA-e u Milanu u kolovozu 2009., kada je
bila organizirana i skupina tematskih predavanja pod
nazivom Poticanje itanja i pismenosti u zatvoru:
primjer knjininog programa, koja e svakako dopri-
nijeti razvitku hrvatske prakse na ovome podruju.

Aktivnosti pojedinih knjinica prikazane su kroz njiho-

ve dodatne i nove usluge razvijene zalaganjem knjini-
ara, kao, na primjer, suradnja Knjinice Slobotina i

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Drutva osoba s cerebralnom i djejom para-
lizom, te izradba knjininih novina Knjigo-
mat o emu pie Maja Cvetkovi (Gradska
knjinica, Samobor).
Redovna skuptina Zagrebakoga knjiniar-
skog drutva odrana je 30. rujna 2009. u
prostorijama Gradske knjinice u Zagrebu -
tom je prigodom, uz izvjee o radu Drutva i
podsjeanje na potrebu auriranja baze poda-
taka lanova ZKD-a, Maris Lika (NSK) odr-
ala pozvano struno izlaganje pod naslovom
U susret devedesetoj obljetnici Grafike zbir-
ke NSK. Povelja poasnoga lana Zagreba-
koga knjiniarskog drutva dodijeljena je
ZAVIAJNA ZBIRKA - IDENTITET LOKALNE ZAJEDNICE
Sonja Toi-Grla (stosic@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
Zaviajne su zbirke riznice uvanja i korite-
nja kulturne batine lokalne zajednice. Sadr-
ajna vrijednost zaviajnih fondova je nepro-
cjenjiva jer zbirke esto sadre vrijedne uni-
kate i u svjetskim razmjerima. U cijelom se
svijetu zaviajne zbirke najee osnivaju pri
narodnim knjinicama to je i logino s obzi-
rom na obrazovnu, kulturnu i informacijsku
ulogu narodnih knjinica u drutvu.
Prema Standardima za narodne knjinice u
Republici Hrvatskoj svaka narodna knjinica
treba voditi zaviajnu zbirku, to znai da
istrauje, skuplja, obrauje, pohranjuje i daje
na koritenje knjininu grau o topografiji,
povijesnom, gospodarskom i kulturnom raz-
vitku podruja na kojem djeluje, a izrauje i
zaviajnu bibliografiju i sredinji katalog.
Danas je u Republici Hrvatskoj registrirano
211 narodnih knjinica sa 147 zaviajnih
zbirki. Ovaj podatak govori da sve narodne
knjinice nemaju zaviajnu zbirku. Navedeni
standard doputa da narodne knjinice koje
nemaju uvjete za uspostavljanje zaviajne
zbirke posao mogu povjeriti upanijskoj ma-
tinoj knjinici te vjerojatno ova injenica
opravdava i dobiveni brojani podatak.
Bogatstvo fondova zaviajnih zbirki i njihova
uporabna vrijednost stalno raste stoga je bilo
potrebno svratiti pozornost knjiniarskoj
zajednici te iroj kulturnoj javnosti na va-
nost ouvanja, zatite i popunjavanja tih zbir-
NOVI UVEZ - STRANICA 2
prof. dr. sc. Dori Sei, dugogodinjoj ravna-
teljici Knjinice Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti i sveuilinoj nastavnici, za oso-
bit doprinos hrvatskome knjiniarstvu.
Tekue i sve druge obavijesti o radu ZKD-a
dostupne su na mrenim stranicama Drutva
www.zkd.hr.
Svim lanovima Zagrebakoga knjiniar-
skog drutva elim sretan Boi, uspjenu
2010. godinu i ugodne blagdane.
Jelica Lei
ki te davanja na koritenje.
U organizaciji Nacionalne i sveuiline knji-
nice u Zagrebu, kao glavnog organizatora, i
Hrvatskog knjiniarskog drutva te Gradske
knjinice Juraj igori ibenik, kao suor-
ganizatora, od 16. do 19. rujna 2009. odralo
se u ibeniku, u hotelskom naselju Solaris, 7.
savjetovanje za narodne knjinice u Republi-
ci Hrvatskoj s temom Zaviajne zbirke u na-
rodnim knjinicama.
Tema ovogodinjeg Savjetovanja posebno je
bila znaajna i zanimljiva jer je osim knjini-
arskoj struci razumljiva i zanimljiva iroj
kulturnoj zajednici. Program Savjetovanja
osmislio je i ostvario Programski odbor u
sastavu: mr. sc. Sonja Toi-Grla, Hrvatski
zavod za knjiniarstvo, Nacionalna i sveui-
lina knjinica u Zagrebu; Ljiljana rnjar,
Gradska knjinica Rijeka; prof. dr. sc. Alek-
sandra Horvat, Odsjek za informacijske zna-
nosti, Filozofski fakultet u Zagrebu; Ankica
Jankovi, Odjel za knjininu djelatnost, Mi-
nistarstvo kulture; Barbara Kalanj Butkovi,
Narodna knjinica i itaonica Novi Vinodol-
ski; Vilijam Laki, Gradska knjinica Juraj
igori ibenik; mr. sc. Ljiljana Sabljak,
Gradska knjinica, Knjinice Grada Zagreba;
mr. sc. aneta Bari-Schneider, Hrvatski
zavod za knjiniarstvo, Nacionalna i sveui-
lina knjinica u Zagrebu; Branka Solina,
Gradska knjinica Slavonski Brod; Ljiljana
Vugrinec, Knjinica i itaonica Fran Galo-
vi Koprivnica i Milivoj Zeni, Gradska
knjinica Juraj igori ibenik. Organiza-
cijski odbor inili su: mr. sc. Sonja Toi-
Grla, Sandi Antonac, Nela Marasovi, mr.
sc. aneta Bari-Schneider i Jasenka Zajec
svi iz Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu.
Tema se pokazala izazovom za mnoge sudio-
nike koji su je obradili s razliitih gledita i
prezentirali u obliku izlaganja ili postera.
U Uvodnom i pozvanom dijelu Savjetovanja
prikaz teorije i statistikih podataka o zaviaj-
nim zbirkama u Republici Hrvatskoj iznijele
su mr. sc. Sonja Toi-Grla iz NSK i mr. sc.
Ivana Hebrang Grgi iz FF u Zagrebu, skupu
se zatim obratio pozvani predava dr. Frank
Huysmans, sa Sveuilita u Amsterdamu koji
je govorio o knjinicama u Nizozemskoj. Ko-
lege iz Sredinje knjinice Sreka Vilharja iz
Kopra prikazali su projekt pod nazivom Satre
note oivjele orgulje zvuci drevnih korala u
katedrali grada, dok je dr. Dejan Vukievi,
voditelj Stare i retke knjige u Narodnoj bibli-
oteci Srbije govorio o pojmu i prouavanju
zaviaja.
Nadalje, Savjetovanje je podijeljeno na te-
matske cjeline Zaviajna zbirka izvor infor-
macija o i za lokalnu zajednicu, Digitalizacija
grae, Ostala izlaganja, Izlaganja uz poster te
je organiziran i Okrugli stol pod nazivom Za-
konski propisi od vanosti za zaviajnu zbir-
ku.
Radovi tematske cjeline Zaviajna zbirka
izvor informacija o i za lokalnu zajednicu
prezentirali su zaviajne zbirke pojedinih
knjinica te smo se kroz njih upoznali sa zna-
menitim osobama iz odreenog kraja, njego-
vom povijeu i vanou kulturne batine za
lokalnu, ali i globalnu sredinu. U tematskome
bloku Digitalizacija grae predstavljeni su
projekti digitalizacije zaviajne grae iz razli-
itih knjinica, a predstavljena je i digitalizi-
PRIKAZ AKM-a
Sonja Pigac Ljubi (spigac@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
13. seminar Arhivi, knjinice, muzeji - mogu-
nosti suradnje u okruenju globalne infor-
macijske infrastrukture odran je od 25. do
27. studenoga u Rovinju u organizaciji Hr-
vatskoga knjiniarskog drutva (kao glavnog
NOVI UVEZ - STRANICA 3
rana graa Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu.
Pod nazivom Ostala izlaganja pojavili su se
radovi koji na bilo koji nain korespondiraju
sa zaviajnim zbirkama te pokazuju suradnju
narodnih knjinica sa srodnim ustanovama
kao to su kole i muzeji. Ukupno je bilo 25
izlaganja.
Posterska izlaganja, njih 21, pokazuju koliki
je stvarni interes samih knjinica, a samim
time i lokalne zajednice za ouvanje zaviaj-
ne batine. Posteri donose raznoliko bogat-
stvo kulturne batine svih krajeva Hrvatske.
Svrha Okruglog stola pod nazivom Zakonski
propisi od vanosti za zaviajne zbirke bila je
upoznati knjiniare sa zakonskim propisima
koji govore o slobodnome koritenju te vrste
grae te odgovoriti na brojne upite knjinia-
ra.
Tijekom zavrne rasprave knjiniarska zaje-
dnica iskazala je zadovoljstvo to se razmat-
rala problematika zaviajnih zbirki. Takoer
su pozdravljene novonastale Preporuke za
ustroj zaviajne zbirke u narodnim knjinica-
ma i drugim knjinicama (ustanovama) koje
prikupljaju knjininu zaviajnu grau, a iz-
radila ih je Komisija za zaviajne zbirke pri
Hrvatskom knjiniarskom drutvu. Zakljue-
no je da je potrebna daljnja izgradnja zaviaj-
nih zbirki u narodnim knjinicama Republike
Hrvatske te da posebnu pozornost treba pos-
vetiti digitalizaciji zaviajne grae, dovolj-
nom broju strunih djelatnika koji bi u knji-
nicama sustavno brinuli o zaviajnoj grai te
vodili zbirku, zatim se javlja pitanje prostora
kao stalno prisutni problem veine knjinica.
174 sudionika Savjetovanja svojom je nazo-
nou i aktivnim sudjelovanjem pokazalo da
je odabrana tema bila zanimljiva i aktualna te
da su zaviajne zbirke vaan dio narodnog
knjiniarstva, ali i lokalne zajednice iji su
gospodarski i kulturni identitet.
organizatora), Hrvatskoga muzejskog drutva
i Hrvatskoga arhivistikog drutva. Suorgani-
zatori seminara bili su Odsjek za informacij-
ske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagre-
bu, Odjel za knjiniarstvo Sveuilita u Zad-
ru, Odsjek za informacijske znanosti Filo-
zofskoga fakulteta J. J. Strossmayera u Osije-
ku, Hrvatski dravni arhiv, Muzejski doku-
mentacijski centar i Nacionalna i sveuilina
knjinica u Zagrebu.
Tema ovogodinjeg seminara bila je povratak
standardima, a bila je razdijeljena u ak se-
dam podtema: teorijske osnove i standardi,
konceptualni modeli interoperabilnosti, sura-
dnja batinskih ustanova, autorizirani podaci
formalni i sadrajni: koritenje zajednikih
pravila, autoriziranih datoteka, tezaurusa, teh-
nika interoperabilnost: pretraivanje, portali,
korisnici. O tim temama odrano je ukupno
20 izlaganja, 4 radionice te izloeno 10 pre-
zentacija na posterima. Prvo izlaganje ovogo-
dinjeg seminara odrao je stalni i uvijek rado
vieni gost iz kotske Gordon Dunsire iz
Centre for Digital Research Sveuilita u
Strathclydeu, o odnosu izmeu usluga digital-
nih informacija i potreba korisnika na teme-
lju rezultata dvaju nedavnih projekata digita-
lizacije. Uslijedilo je izlaganje Sanjice Faletar
Tanackovi i Borisa Badurine s Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta
u Osijeku u kojem su predstavljeni rezultati
istraivanja meusobne suradnje izmeu hr-
vatskih batinskih ustanova, kao i suradnje s
ostalim obrazovnim ustanovama u javnom i
privatnom sektoru. Goranka Horjan iz Muze-
ja Hrvatskoga zagorja predstavila je zanimljiv
projekt CRAFTATTRACT koji je spojio dva
podruja kulturu i turizam u promicanju
kulturne batine kao vane sastavnice razvoja
u prekograninom podruju. Vlatka Lemi iz
Hrvatskoga dravnog arhiva svojim je izlaga-
njem upozorila na probleme razrade postoje-
ih standarda za obradu arhivskoga gradiva i
njihove implementacije u jedinstveni arhivski
informacijski sustav ARHiNET. Kolegica
Sofija Klarin iz Nacionalne i sveuiline knji-
nice u svom je izlaganju, izraenom zajedno
s kolegicama Majom Joki i Jasenkom Zajec,
predstavila portal starih hrvatskih novina i
asopisa koji je nastao u sklopu nacionalnog
projekta digitalizacije Hrvatska kulturna ba-
tina u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici. O
jo jednom zanimljivom projektu Vergiliu-
su za slijepe i slabovidne osobe koji je pok-
renula Nacionalna i sveuilina knjinica u
svrhu osiguranja vee dostupnosti javnih us-
luga korisnikih slubi osobama s posebnim
NOVI UVEZ - STRANICA 4
potrebama, izloila je kolegica Dunja Marija
Gabrijel iz Nacionalne i sveuiline knjinice.
Prvog dana predstavljena su i izlaganja na
posterima. Tanja Didak-Prekpalaj i Tamara
Horvat iz HIDRA-e prikazale su trailicu za
pretraivanje cjelovitih tekstova pravnih pro-
pisa Republike Hrvatske koja je nastala kao
rezultat projekta Cadial. Mihaela Kovai iz
Sveuiline knjinice u Splitu predstavila je
mogunosti primjene ISBD-a na obradu dije-
la arhivskoga gradiva (ostavtine) na primjeru
arhiva ing. Petra Senjanovia. Predrag Pero-
i iz O Fran Krsto Frankopan na posteru
je prikazao odnose ontologija u informacij-
skom univerzumu, a kolegice Renata Petrui
i Breza alamon-Cindori iz Nacionalne i sve-
uiline knjinice tijek dogaaja vezanih uz
Google Book Search i Google Nagodbu. O
novom formatu WARC, namijenjenom za
potrebe
arhiviranja mrenih sadraja koji je 2009.
postao standardom, izlagao je poster Sonje
Pigac Ljubi iz Nacionalne i sveuiline knji-
nice. Zanimljive podatke o prisustvu hrvats-
kih knjinica na drutvenoj mrei Facebook
predstavila je Ivana Paur Vojvodi iz knji-
nice Instituta Ruer Bokovi.
Poslijepodne su odrane i dvije radionice:
Restauratorsko-konzervatorska, pod vod-
stvom Antonine Sre i Andreje Klobuar, i
Od portala Hrvatska kulturna batina do Eu-
ropeane, koju su vodile Sofija Klarin i Dunja
Seiter verko.
Drugi dan seminara zapoeo je izlaganjem
Maje umer s Filozofskoga fakulteta Sveui-
lita Ljubljani o usklaivanju konceptualnih
modela za podruja knjiniarstva (FRBR) i
muzeologije (CIDOC CRM). S temom stan-
darda nastavilo se i u izlaganju, Ane Barbari
s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofs-
kog fakulteta u Zagrebu i Mirne Willer s Od-
jela za knjiniarstvo Filozofskoga fakulteta
u Zadru, u kojem su bili prikazani rezultati
preliminarnog istraivanja s ciljem analize
hrvatskoga katalonog pravilnika s obzirom
na konceptualne modele za bibliografske i
autorizirane podatke FRBR i FRAD. O no-
vim normama za opis ustanova s arhivskim
gradivom i funkcijama te nainu na koji se
one upotpunjuju s postojeim sustavom nor-
mi govorio je Tomislav epuli iz Hrvatsko-
ga dravnog arhiva. U drugom dijelu dana
Tomica Vrbanc iz Nacionalne i sveuiline
knjinice u svom je izlaganju govorio o stan-
dardima za opis osoba kroz usporedbu shema
metapodataka, a Boris Bosani s Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta
u Osijeku govorio je xml imenskim prostori-
ma i nainu na koji mogu pridonijeti povezi-
vanju metapodatkovnih standarda batinskih
ustanova.
U poslijepodnevnim satima odrane su druge
dvije radionice, Promicanje kulturnog turiz-
ma (radionicu je vodila Vlasta Klari) i Kori-
snici informacijskih ustanova: potrebe i kako
ih istraiti, pod vodstvom Ivanke Strievi.
Trei i posljednji dan seminara zapoeo je
izlaganjem koje su priredili Sanjica Faletar
Tanackovi s Odsjeka za informacijske zna-
nosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, Franjo
Pehar i Tatjana Aparac-Jelui s Odsjeka za
knjiniarstvo Sveuilita u Zadru koje je bilo
zanimljivo jer su bili predstavljeni prelimi-
OKRUGLI STOL KNJININE USLUGE ZA BOLNIKE PACIJEN-
TE I OSOBE SMIJETENE U DOMOVIMA UMIROVLJENIKA
Dunja Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
esti okrugli stol za knjinine usluge za oso-
be s posebnim potrebama odran je 25. rujna
2009. u KGZ - Gradskoj knjinici u Zagrebu,
a bio je posveen knjinicama i knjininim
uslugama za pacijente u ustanovama za
zdravstvenu njegu te starijim osobama smje-
tenim u domovima umirovljenika i ustanova-
ma za trajno zbrinjavanje.
Skup je priredila Komisija za knjinine uslu-
NOVI UVEZ - STRANICA 5
narni rezultati bibliometrijske analize priloga
objavljenih u zbornicima AKM-a. Radovan
Vrana svojim se izlaganjem nadovezao na
ono prologodinje predstavivi istraivanje o
digitalnim repozitorijima u visokokolskim
knjinicama Sveuilita u Zagrebu. Rezultati
kvantitativne i kvalitativne analize Digitalno-
ga arhiva hrvatskih mrenih publikacija izlo-
ile su Ingeborg Rudomino, Karolina Holub i
Sonja Pigac Ljubi iz Nacionalne i sveuiline
knjinice.
Seminar je zakljuio Gordon Dunsire izlaga-
njem u kojem propituje pitanja autentinosti,
pouzdanosti i autorstva, odnosno ulogu koju
batinske i informacijske ustanove imaju u
poboljanju kvalitete svojih informacijskih
usluga.
Saeci izlaganja dostupni su u pdf-u na mre-
nim stranicama Seminara: http://
public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/AKM13/
AKM%2013.htm
ge za osobe s posebnim potrebama koja dje-
luje pri Hrvatskom knjiniarskom drutvu, a
suorganizatori su bili Komisija za medicinske
knjinice, Radna grupa za bolnike knjinice,
Komisija za itanje te domain Knjinice gra-
da Zagreba.
Prvi dio okruglog stola tematski je bio posve-
en bolnikim knjinicama. injenica je da u
Hrvatskoj ne postoje bolnike knjinice na-
mijenjene iskljuivo pacijentima niti postoji
literatura sa zdravstvenim informacijama za
pacijente na hrvatskom jeziku, tako da tek
manji broj bolnikih knjinica raspolae zbir-
kom knjiga za itanje u slobodno vrijeme.
Moe se stoga zakljuiti da bolnike knjini-
ce u Hrvatskoj pripadaju u skupinu strunih
medicinskih knjinica odnosno specijalnih
knjinica, nalaze se u sustavu zdravstvenih
ustanova i namijenjene su uglavnom zdrav-
stvenom osoblju te ustanove.
Budui da u Hrvatskoj ne postoje bolnike
knjinice za pacijente zakljueno je da je pot-
rebno pokrenuti inicijativu i osigurati preduv-
jete (financijska sredstva, literaturu, osoblje,
prostor) za pruanje takvih usluga u postoje-
im bolnikim knjinicama. Bolniki knjini-
ari smatraju da je za nae uvjete prihvatljivo
rjeenje kombinirani tip bolnike knjinice
koja prua usluge zdravstvenom osoblju i
pacijentima u onim bolnicama gdje je to mo-
gue i u opsegu u kojem je to mogue. Nagla-
eno je da nije mogue organizirati knjinicu
za pacijente u svakoj bolnici zbog specifinih
razloga, kao to su opasnost od zaraze ili po-
sebna vrsta oboljenja kod onkolokih i psihi-
kih bolesnika kad medicinska literatura moe
utjecati na psihiko stanje pacijenta i tijek
lijeenja. Meutim, ostaje se na stajalitu da
bi bolnike knjinice u Hrvatskoj u budu-
nosti trebale sluiti i bolnikim pacijentima, a
kao preduvjet se navodi suradnja bolnikih
knjiniara i medicinskog osoblja u pruanju
zdravstvenih informacija pacijentima i njiho-
vim obiteljima. Bolniki knjiniari, nadalje,
smatraju da je jedan od prvih vanih koraka
koje treba poduzeti upravo povezivanje bol-
nikih i narodnih knjinica, osobito to se tie
nabave i posudbe literature za itanje u slobo-
dno vrijeme (beletristike i nemedicinske lite-
rature).
Napomenuto je da se u IFLA-inim
Smjernicama za knjinine usluge za bolni-
ke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim
potrebama u ustanovama za trajnu skrb i
smjetaj govori o dvojakoj literaturi. Spomi-
nje se beletristika (odnosno sva ostala litera-
tura koja nije medicinska struna literatura i
ona koja moe posluiti u biblioterapijske
svrhe) kao i literatura koja prua zdravstvene
upute za laike (odnosno pacijente, bolnike
pacijente i opu populaciju) i koja se odnosi
na informacije o zdravom ivotu, prevenciji
bolesti, zatiti zdravlja i sl. Meutim u Smjer-
nicama je teite na literaturi za bolnike pa-
cijente za itanje u slobodno vrijeme, a ne
tekstovima s uputama o zdravlju. Zakljueno
je da se Smjernice ne mogu doslovno preuzeti
i primijeniti na nae uvjete, ali mogu posluiti
kao orijentacija i pomo u donoenju naih
nacionalnih smjernica odnosno standarda za
bolnike knjinice.
Veliko zanimanje pobudila su dva predavanja
koja je odrala knjiniarka iz SAD-a Ulrike
NOVI UVEZ - STRANICA 6
Dieterle iz Ebling knjinice koja djeluje u
okviru kole za medicinu i javno zdravstvo i
dio je Sveuilita u Wisconsinu. U prvom
predavanju bilo je rijei o pretraivanju i pro-
nalaenju relevantnih zdravstvenih informaci-
ja te o pismenosti koja u tom smislu ukljuuje
5 stupnjeva: osnovnu pismenost, informacij-
sku pismenost, zdravstvenu pismenost, zdrav-
stveno-informacijsku pismenost te raunalnu
pismenost. Drugo predavanje obuhvatilo je
prikaz iskustvu u radu i obrazovanju knjini-
ara za pruanje zdravstvenih informacija
starijim osobama smjetenim u domovima
umirovljenika i njihovim skrbnicima u SAD-
u te djelovanje Ebling knjinice u prireiva-
nju teajeva i radionica za narodne knjinia-
re na podruju drave Wisconsin.
Drugi dio okruglog stola bio je posveen
starijim i nemonim osobama i umirovljenici-
ma koji ulaskom u domove prolaze kroz pro-
ces prilagodbe. U tome vanu ulogu imaju
upravo knjinice u domovima koje omogua-
vaju odravanje, poticanje i razvijanje itala-
kih navika osoba tree ivotne dobi i pruaju
raznovrsne sadraje. U raspravi je zakljueno
da je potrebno poticati rad na zakonskim pro-
pisima u svrhu ustroja tercijarne skrbi za oso-
be u odmakloj ivotnoj dobi i nepokretne
osobe smjetene u domovima umirovljenika,
jer one veinom kratko borave u bolnicama.
Takoer je istaknuto da je potrebno ponovno
potaknuti programe biblioterapijskog itanja
koji su u Hrvatskoj zamrli ili su zaboravljeni.
Istaknuto je da su biblioterapijski programi
posebno vani za osobe smjetene u domovi-
ma umirovljenika u okviru domskih knjinica
ili stacionara te za psihijatrijske bolesnike.
Na kraju moemo rei da je Okrugli stol po-
tvrdio i opravdao napore organizatora i preds-
tavlja dobar temelj u poticanju suradnje knji-
niara razliitih profila te zdravstvenih vlasti i
strunjaka, medicinskih strunih udruga, kao
STRUNO PUTOVANJE NA SICILIJU
Lorenka Buevi-Sanvincenti (l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr), KGZ - Matina sluba
Zagrebako knjiniarsko drutvo organizira-
lo je struno putovanje po Siciliji od 30. trav-
nja do 7. svibnja 2009. godine koje je za vei-
nu knjiniara bilo posebno zanimljivo jer se
veinom putovalo brodom (Jadransko more,
Jonsko more, Tirensko more i razgledavanje
Sredozemnog mora) te se obilo iznimno
mnogo znamenitosti. Gotovo svakodnevno se
mijenjalo hotelsko prebivalite u drugom gra-
du. Itinerar je predviao obilazak sljedeih
gradova i lokaliteta na jugu Italije i na Siciliji:
Ankona, Assisi, Napulj, Pompeji, Palermo,
Monreale, Erice, Agrigento, Piazza Armerina,
Catania, Etna, Taormina, Siracusa.
Sicilija otok sunca, antikih ostataka i odli-
ne hrane. Ostaci tisuljetnog povijesnog mo-
zaika ovog najveeg mediteranskog otoka,
vjekovnog sjecita putova izmeu Istoka i
Zapada, juga Europe i sjevera Afrike, vidljivi
su na svakom koraku. Sicilija nije samo naj-
vei talijanski otok (oko pet milijuna stanov-
nika) ve je i najvea talijanska regija. S ob-
zirom na veliinu razumljiva je njezina razli-
itost u krajolicima s brojnim manjim otoci-
ma, nepreglednim obalama, planinama, it-
nim poljima, vulkanom, kao i poznatim povi-
jesnim i arhitektonskim znamenitostima.
NOVI UVEZ - STRANICA 7
i udruga koje su povezane s brigom o zdrav-
lju, prevencijom i lijeenjem bolesti kako bi
se stvorili preduvjeti za pruanje kvalitetnih
usluga za bolnike pacijente i osobe smjete-
ne u domovima umirovljenika.
Ovaj otok je u svojoj povijesti bio jedna od
vanijih grkih kolonija (Magna Graecia),
imao je velik strateki znaaj u Rimskom
Carstvu, a prije ujedinjenja s Italijom potpa-
dao je pod vlast Bizantinaca, Arapa, Norma-
na, Francuza, panjolaca i Burbonaca, a svi
su oni ostavili svoje jedinstvene tragove, koje
ponajvie uoavamo u arhitekturi. Sicilija je
iznimno bogata svojim plodovima: maslinovo
ulje, vino, ribe i plodovi mora, prvoklasna
tjestenina, riota, meso, sir, povre, voe,
naroito narane i ostali agrumi.
Zbog brojnih stoljea strane vladavine, Sicili-
janci su izgubili vjeru u organe vlasti te su
razvili jaku odanost vlastitoj stvari (la cosa
nostra), dok su pravdu provodili lokalni mo-
nici. Nakon ujedinjenja 1860. godine, bogati
zemljoposjednici poeli su zapoljavati raz-
bojnike koji bi ih titili i zastraivali njihove
protivnike. Stvarajui saveze i irei strah
pomou kriminala, mafija se ubrzo infiltrirala
u sve pore sicilijanskog drutva.
Palermo je glavni grad Sicilije. Normanska
vladavina na Siciliji potrajala je svega stoti-
njak godina, ali je ostavila bogato pravno,
kulturno i arhitektonsko nasljee. Rani nor-
manski spomenici grupirani su oko utvrde u
sreditu Palerma (osnovali su ga Feniani u 8.
st. pr.n.e.). Kada su Normani uli u Palermo
1071. godine, grof Roger odluio je ivjeti u
utvrenoj arapskoj palai na najvioj toki
grada, umjesto u dotadanjoj guvernerskoj
rezidenciji u La Kalsi. Palaa je dodatno utvr-
ena te je nazvana Normanska palaa
(Palazzo dei Normanni). Uslijedila je izgrad-
nja katedrale i crkve San Giovanni degli Ere-
miti, pa je Palermo ubrzo postao ideal nor-
manske arhitekture i ukraavanja. Nakon niza
obnova kroz stoljea, katedrala je postala pra-
vi sicilijanski unikat, obiljeena mjeavinom
brojnih stilova. Normanska palaa takoer je

obnavljana nekoliko puta, a dobro ouvana
dvorska kapela, obiljeena mjeavinom zapa-
dnjakog i muslimanskog stila, pravi je dra-
gulj. Osim toga, u Palermu je obien Corso
Vittorio Emanuele, Nova vrata, crkva Svetog
Ivana Pustinjaka, Trg pobjede, Katedrala,
Quattro canti (stara gradska vrata), Via
Maqueda, Trg pretoria, Palatinska kapela, Trg
Giuseppea Verdija, Teatro Massimo, Piazza
Marina, Foro italico.
Posljednji i najupeatljiviji normanski spome-
nik, mozaik u katedrali u gradiu Monreale,
jedno je od uda srednjovjekovne arhitekture.
Katedrala je graena u 12. st. i njezina unut-
ranjost nije jako razvedena, ali slui kao po-
dloga za priblino 6500 m velianstvenih
mozaika iz bizantskog doba. Golemi lik Kris-
ta Pantokratora ispruenim rukama grli svoje
sljedbenike. Katedrala u Monrealu smjetena
je visoko iznad Palerma, na rubu plodne Zlat-
ne doline (Conca d'Oro). Proelje katedrale
okrenuto je ivahnom trgu, okruenom pal-
mama i kafiima s raskonom fontanom.
Gradi Erice je smjeten na vrhu litice iznad
Trapanija, poznat po antikom hramu Venere
Erycine, koji je bio toliko velik da su se mor-
nari njime neko koristili kao orijentirom. U
srednjem vijeku, na mjestu hrama izgraen je
dvorac, a selo koje je tada obnovljeno i danas
ima karakteristian srednjovjekovni karakter
s poploenim ulicama i dvoritima prepunim
cvijea.
Prekrasna Taormina, najslikovitiji grad Sicili-
je, ugouje turiste ve nekoliko stoljea.
Grad nudi spektakularne poglede, amfiteatar,
brojne mondene kafie i terase s pogledom na
more. Smjeten na visoravni planine Tauro, s
koje se prua prekrasan pogled na stjenovitu
obalu, modrozeleno more i velianstveni vul-
NOVI UVEZ - STRANICA 8
kan Etnu. Tauromenium je osnovan kao kolo-
nija mone Siracuse, 304. pr. n. e. Grad je
proivio tipinu sicilijansku povijest najpri-
je je pao pod vlast Rimljana, zatim Arapa,
Normana i, na kraju, panjolaca. Tijekom 18.
stoljea Taormina je postala obavezna stanica
velikog obilaska i otada ugouje brojne
turiste u svojim hotelima, restoranima, dua-
nima, plaama i brino ureenim vrtovima.
Grko kazalite je u stijenu uklesano i svoj
dananji izgled duguje Rimljanima koji su ga
obnovili u 1. st. Ovo kazalite je poznato i po
velianstvenom pogledu na pozornicu i odli-
noj akustici, to predstavama daje poseban
ugoaj. S vrha gledalita moe se uti razgo-
vor u prvim redovima. U obnovi su uklinjeni
dijelovi gledalita i pozornice radi stvaranja
arene u kojoj su se odravale gladijatorske
borbe.
Etna je najvei aktivni europski vulkan koji
prijeti otoku jo od davnina. Njegova zastra-
ujua pojava dominira istonim dijelom Si-
cilije visinom od 3330 m, a turistima je omo-
guen uspon do 1800 m i razgledavanje kra-
tera Silvestri. Grci su vjerovali da je Etna
dom Hefesta, boga vatre, koji je pomou vat-
re i lave iz vulkana iskovao Zeusove munje.
Arapi su je nazivali planina nad planina-
ma (Mangibello). Danas, Parco dell'Etna
okruuje vei dio vulkana, naprosto pozivaju-
i na proizvodnju vina, sira, meda ili voa na
bogatom vulkanskom tlu. Turistima se nude
velianstveni pogledi, planinarenje i skijanje,
ali i mogunost promatranja erupcije uarene
lave. Posljednja erupcija vulkana bila je 2002.
g. kada su potoci lave unitili oblinje kue.
Siracusa, neko mona i najstarija grka ko-
lonija u Magna Graecii, suparnik Atene, da-
nas ivi ivotom rastueg suvremenog grada
koji pokuava dosegnuti nekadanju slavu.
Korinani su utemeljili Siracusu 733 pr. n. e.
kao prvu grku koloniju na Siciliji. Vrlo brzo
je postala bogata i mona, izgradnjom brojnih
velebnih graevina, stvorena su mnoga umje-
tnika djela, a osnovano je i nekoliko potko-
lonija. Zahvaljujui uspjenim ratnim pohodi-
ma, Siracusa postaje najmoniji grad na Sre-
dozemlju. Za izgradnju grada koriteno je
kamenje iz kamenoloma Latonia del Paradiso
iji impresivan otvor podsjea na ljudsko uho
pa je i nazvano Dionizijevo uho (Orecchio di
Dionisio). Grko kazalite sagraeno u 6. st.

pr. n. e. najvee je kazalite na Siciliji, iskle-
sano iz stijene za 15.000 posjetitelja. Mnoge
Eshilove tragedije, ukljuujui i Okovanog
Prometeja, premijeru su doivjele upravo
ovdje. Rimski amfiteatar, koji su izgradili
lokalni klesari u 3. st., jedan je od najveih
svoje vrste u svijetu. uveni matematiar Ar-
himed roen je u ovom gradu. Danas se et-
njom u povijesnoj jezgri dolazi do otoka
Ortygia i obilazi Trg katedrale, sama katedra-
la, Palaa senata, Aretuzova fontana, Arhime-
dov trg.
U savezu sa Siracusom, grki Akragas sudje-
lovao je u pobjedi nad Kartaanima kod Hi-
mere, 480. pr. n. e. Grad, ija je populacija
dosegla 200.000 stanovnika, izgraen je oko
nekolicine hramova, a bio je poznat po uzgo-
ju konja s kojima su redovito pobjeivali na
Olimpijskim igrama. Kartaani ga osvajaju
406. godine pr. n. e., a 261. godine pr. n. e.
preotimaju ga Rimljani te mu mijenjaju ime u
Agrigentum. Agrigento se dalje razvijao iz-
nad akropole antikoga grada, danas poznati-
je pod nazivom Dolina hramova (Valle dei
Templi), doma ruevnih grkih hramova
(Hram sloge, Hram Herkula, Junonin hram,
Villa aurea, Jupiterov hram, Konkordijin
hram, Herin hram) koji se ponosno istiu ne-
daleko od obale, koji su i danas inspirativni
kao to su bili i prije 2500 godina kada su
nastali. Odavde potjee Luigi Pirandello, po
NOVI UVEZ - STRANICA 9
kome je nazvano gradsko kazalite u Agri-
gentu.
Vilom u gradiu Piazza Armerina visoki rim-
ski dunosti koristili su se kao lovakuom
kuom. Villa Romana del Cesale, najvelian-
stveniji je primjer rimske vile uope, a uve-
na je po sauvanim rimskim mozaicima i de-
koracijama koji se ubrajaju meu najouvani-
jim u svijetu. Mozaik se sastoji od milijuna
malenih keramikih ploica, stvarajui tako
goleme slike koje su prekrivale vie od 3500
kvadratnih metara podova. Prikazane su sce-
ne iz lova s brojnim ivotinjama, slonovima,
lavovima i tigrovima do napada leoparda na
gazelu. Vjerojatno najpoznatiji mozaik u vili
jesu djevojke odjevene u bikini koje su upra-
vo zavrile natjecanje. Izgradnja vile trajala je
vie od pedesetak godina, od kraja 3. do po-
etka 4. stoljea. Njezine sobe, peristili, luk-
suzne termalne kupke te vrtovi s bazenima i
fontanama podignuti su na etiri prirodne
terase.
Catania je drugi po veliini sicilijanski grad
koji je preivio brojne potrese i vulkanske
erupcije Etne. Iako neki spomenici datiraju
jo iz doba grke vladavine, vei dio dana-
njeg grada izgraen je nakon razornog potre-
sa iz 1693. godine. Obnova je veinom pro-
vedena u baroknom stilu, za izgradnju je kori-
ten crni vulkanski kamen iz oblinjeg kame-
noloma. Najpoznatiji gradski spomenici
smjeteni su oko trga Piazza Duomo, a najuo-
ljivija je Slonovska fontana iz 18. st. U
Cataniji je roen Vincenzo Bellini, autor poz-
natih djela Mjesearka i Norma, po kojemu je
nazvano kazalite.
U bivem benediktinskom samostanu nalazi
se knjinica u kojoj su ujedinjene zbirke
Gradske knjinice i Privatne knjinice Ursino
Recupero (1931.), danas najznaajnije i naj-
bogatije institucije u gradu. Povijest benedik-
tinaca na ovim prostorima see u daleku
1100. kada oni dolaze na ove prostore i grade
katedralu u kojoj obitavaju; 1350. grade svoj
samostan koji im je unitila erupcija vulkana
Etne, ali ubrzo su sagradili novi. Dvorane,
koje nose razliita imena (dvorana slona, sata,
meridijana itd.) i hodnici (ija je duljina 3
km) ispunjeni su uuvanim namjetajem u
crnoj i bijeloj boji, a zidovi ukraeni slikama i
portretima velikodostojnika koji su u tim pro-
storima ivjeli. U samostanu, dananjoj knji-
nici, nalaze se najvee orgulje na svijetu
(Bellini je na njima svirao). Arhitektonski i
umjetniki znaaj dvorca vrlo je velik, sau-
vane su bezbrojne ovalne i kompletno namje-
tene sobe s policama iz 18. st. U samostanu
se danas nalazi i filozofski fakultet. Za ovu
knjinicu slobodno moemo rei da je popu-
larna, posjetili su je mnogi poznati ljudi od
pera i znanosti; u njoj je do sada snimljeno 18
filmova, izmeu ostalih i film Ime rue.
Osnova fonda knjinice jest privatna bibliote-
ka baruna Antonija Ursina Recupera, a sai-
njavale su je veinom knjige vjerskog sadra-
ja; odraz su politiko-knjievnih tekstova s
kraja 18. i poetka 19. stoljea. Samostan
benediktinaca je 1930. god. prenamijenjen u
knjinicu. Danas knjinica ima fond od
210.000 bibliotenih jedinica, ukljuujui
srednjovjekovne knjige na pergameni (1696
primjeraka), inkunabule iz 16. st., rijetke knji-
ge (Biblija u rukopisu iz 14. st.), oko 2000
rukopisa, vie od 4000 pisama. Knjinica po-
sjeduje i 2471 naslov periodike, to predstav-
lja gotovo sve to se tiska na Siciliji, to daje
posebni karakter sicilijanskoj batini. U njoj
se takoer uvaju suveniri, slike (portreti) i
namjetaj. Danas knjinica popunjava svoje
fondove donacijama iz cijelog svijeta, knjiga-
ma, novinama, asopisima, raznim publikaci-
jama i dokumentima koji se bave Catanijom i
Sicilijom openito. Kupuju se svi prioriteti za
koje se prepozna potreba (financira ih grad).
Knjinica djeluje kao ustanova za promociju
kulture; ona nije zatvoreni sustav u kojem su
deponirane stare knjige, ve ivi organizam
CJELOIVOTNO UENJE U NJEMAKIM KNJINICAMA
Dijana Sabolovi-Krajina (dijana@knjiznica-koprivnica.hr),
Knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica
Programi cjeloivotnog uenja u narodnim
knjinicama, posebice odraslih, jedan su od
izazova suvremenog drutva s kojim se suo-
ava njemako knjiniarstva. Upravo je to
bilo sredite mojeg strunog posjeta narod-
nim knjinicama u njemakoj saveznoj pok-
rajini Baden-Wrttemberg od 14. do
21.6.2009. U pet radnih dana posjetila sam
knjinice u Stuttgartu i okolnim gradovima -
Ulmu, Freibergu (Neckar), Ludwigsburgu i
Karlsruheu zahvaljujui financijskoj potpori
NOVI UVEZ - STRANICA 10
koji se konstantno aurira. Knjinica Ursino
Recupero je danas moderna, dostupna svojim
korisnicima kroz moderan sustav upravljanja,
pomou on line kataloga izraenih u skladu s
meunarodnim normama i standardima. U
tijeku je kompjutorizacija cjelokupnog fonda
(program Alef). Radno vrijeme za korisnike
ponedjeljkom je od 9 do 13 sati, srijedom od
16 do 19 sati te subotom od 9 do 12 sati.
Knjinica je besplatna za sve stanovnike Ca-
tanije iznad 16 godina, kojom se koriste bez
ikakve iskaznice.
U kontinentalnom dijelu Italije knjiniari su
posjetili nekoliko gradova. Assisi, u pokrajini
Umbria, smatra se jednim od najarmantnijih
gradia pokrajine Umbrije, u kojem je naj-
znaajnija Bazilika svetog Franje Asikog,
Piazza del comune, Bazilika svete Klare i
Bazilika Santa Maria degli Angeli.
Napulj lei izmeu Vezuva i breuljkastih
Flegrejskih polja. Iz njegove prebogate povi-
jesti izdvajaju se znaajni objekti: Municipal-
ni trg, Plebiscitarni trg, Kraljevska palaa i
Castel dell'Ovo.
Pompeji su grad zaustavljen u vremenu, stra-
dao erupcijom Vezuva 79. g. Pompeji su bili
zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije
nego to su sluajno otkriveni te su danas
jedan od najznaajnijih arheolokih lokaliteta
u Italiji. Od 1. st. do danas vulkanski je pepeo
za budue generacije sauvao brojne freske,
mozaike, arhitekturu i keramiku starih Rim-
ljana i tako omoguio jedinstven doivljaj
ivota kakav je nekada bio.
Agencije za mobilnost i programe EU
(Program Cjeloivotnog uenja Grundtvig) i
Njemakog drutva knjiniara. Pomo u de-
taljnom planiranju programa puta i kontakti-
ma s njemakim knjiniarima velikoduno
mi je pruila Bianka Reckenbeil, voditeljica
knjinice Goethe instituta Kroatien u Zagre-
bu. Posjetila sam ukupno deset njemakih
knjinica, a vrijedne saznaje stekla sam u raz-
govorima s dvadesetak knjiniara. Uz prog-
rame cjeloivotnog uenja, zanimali su me i
naini na koje su organizirane knjinice u
kontekstu brzih drutvenih i tehnolokih
promjena. Svrha posjeta bila je primijeniti
steene saznaje u rad svoje knjiice kojoj sam
ravnateljica te ih prenijeti zainteresiranim
kolegama knjiniarima u Hrvatskoj kao i
javnosti openito.
Polazite svih knjinica koje sam posjetila
jest jasna slika zadae knjiniara u suvreme-
nom drutvu. Za razliku od tradicionalnog
knjiniara koji razmilja kako pohraniti gra-
u, moderni knjiniar pomae korisnicima
snalaziti se meu medijima i informacijama
ne u pedagokom, ve u informacijskom smi-
slu te im pomoi da u tome budu samostalni.
Glavna usmjerenost knjinica je vie multi-
medijski pristup uenju za djecu, kole i odra-
sle, a moderna tehnologija je medij za dosiza-
nje cilja dobiti informaciju i uiti.
Knjinice koje sam posjetila provode cjeloi-
votno uenje osiguravajui prvenstveno pris-
tup informacijama, knjigama i ostalim mediji-
ma za svaku dob i svaki dio ivota, formalno
i neformalno uenje i razonodu.. Uz to, velika
se pozornost posveuje animacijsko-
obrazovnim programima koji promiu itanje
i pismenost od najranije dobi s naglaskom na
informatikoj i informacijskoj pismenosti. U
svojim prostorima knjinice organiziraju
brojne oblike poduke o koritenju raunala,
interneta i baza podataka s osvrtom na vjeti-
ne traenja i vrednovanja informacija na od-
reene teme.
Sve knjinice koje sam posjetila njeguju tim-
ski rad i kvalitetnu organizacijsku kulturu,
unutarnju i vanjsku, koristei alate i tehnike
suvremenog knjininog menadmenta i mar-
ketinga.. Za razliku od hrvatskih knjinica,
njemake narodne knjinice bez obzira na
veliinu, imaju krae radno vrijeme za koris-
nike - samo u jednoj smjeni. Nedostatak stru-
nog osoblja je oigledan. Razlika je i u tome
to u Njemakoj ne postoji zakonska obaveza
osnivanja kolske knjinice i zapoljavanja
kolskog knjiniara pa javne / gradske knji-
nice vre funkciju kolskih knjinica, uklju-
ujui i knjininu, infomatiku i informacij-
sku edukaciju. Razlika je i u tome to se pos-
jeti mnogim dogaanjima - predavanjima,
NOVI UVEZ - STRANICA 11
javnim itanjima, informatikim i dr. teaje-
vima, kreativnim radionicama i drugim naob-
razbenim programima njemake knjinice
simbolino naplauju, dok u hrvatskim narod-
nim knjinicama takva tradicija ne postoji,
ak je i nezamisliva. Hrvatske knjinice zaos-
taju za njemakim u posebno biranoj tehnolo-
giji za baratanje knjininom graom i poda-
cima o korisnicima, ali nikako ne zaostaju u
ponudi raznovrsnih obrazovnih programa.
Meutim, u Hrvatskoj su oni vie usmjereni
na kulturnu ponudu, a manje na prenaanje
informacijsko-informatikog znanja, vjetina
i sposobnosti kao temelja cjeloivotnog ue-
nja.
Knjinice koje sam posjetila u pravom su
smislu rijei mjesta poticaja i ideja u procesu
cjeloivotnog uenja, to je prije svega, smat-
ram, stvar drutveno-politikog okvira i vje-
tine koju su odabrale u svojem radu. One su
sustavna potpora i partneri ustanovama uobi-
ajenog obrazovanja svojim zbirkama, ali i
oblicima poduke kojima proiruju znanja,
sposobnosti i vjetine svojih korisnika, pose-
bice u podruju medijskih i digitalnih ovlasti.
Korisni linkovi:
www.bi-internationa.de
http://ec.europa.eu/education/programmes/
llp/index_en.html
http://www.goethe.de/Ins/hr/zag/hrindex.htm
www.knjiznica-koprivnica.hr
http://www.ulm.de/kultur_tourismus/
bibliotheken_und_literatur/
stadtbibliot-
hek.30713.3076,3963,3669,30713.htm
http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/
http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/
musikbuecherei/
http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/
mediothek/
http://www.freiberg.bib-bw.de
http://www.stabi-ludwigsburg.de/
http://www.karlsruhe.de/kultur/bibliotheken/
stadtbibliothek/de
http://www.zkm.de/
http://on1.zkm.de/zkm/institute/mediathek/
 EUROPSKA KONFERENIJA O ITANJU
Ljiljana Sabljak (lj.sabljak@kgz.hr), KGZ - Gradska knjinica
Pod motom "Otkrivanje svjetova pismenosti"
16. europska konferencija o itanju odrana
je od 19. do 22. srpnja 2009. u Portugalu,
smjetenom na najzapadnijem dijelu konti-
nentalne Europe, zemlji ije ime dolazi od
latinskih rijei portus cale, lijepa luka, a
iji se nacionalni praznik, Dan Portugala (10.
6.), obiljeava prema datumu smrti njihova
velikog pjesnika L. V. de Comesa.
Na konferenciji, na sveuilitu u sjevernom
dijelu Portugala, u gradu Bragi sa sauvanom
gotikom katedralom iz 12. stoljea, knjini-
com s vie od 10.000 rukopisa, uglavnom iz
9. stoljea i kasnobaroknom hodoasnikom
crkvom Bom Jess do Monte, na istoimenom
brdu bilo je smjeteno 400 sudionika s pet
kontinenata.
Moto, Otkrivanje svjetova pismenosti, nije
odabran nasumino, to je podsjeanje na vri-
jeme 15. i 16. stoljea kada su portugalski
moreplovci otkrivali prekomorske nove svje-
tove, ali i na blisku povijest, nakon ulaska u
EU kada je u Portugalu implementiran Nacio-
nalni plan itanja, te na sadanju inicijativu
odravanja prvog Ibero-amerikog foruma
pismenosti. Portugal je od zemlje s niskom
pismenou, zahvaljujui dravnoj politici -
IASL 2009
Vanja Jurilj (os-zagreb-16@skole.htnet.hr), kolska knjinica O Antuna Mihanovia Zagreb
IASL 2009, Abano Terme, Padova. Tema: Pripre-
ma uenika za budunost: kolske knjinice u slici
Blizina Italije uinila je svoje: meu 250 delegata
iz cijelog svijeta hrvatska je delegacija na ovogo-
dinjem Svjetskom kongresu kolskih knjiniara
brojala ak est lanova. Tri su predstavnika bila
iz redova akademskoga kolskog knjiniarstva:
prof. Jadranka Lasi-Lazi, Mihaela Banek-Zorica
i Sonja piranec, k tome jo i tri kolska knjini-
ara, ak veinom knjiniarke, iz stvarnog kol-
sko-knjiniarskog svijeta: Dinka Kovaevi, Jo-
sip Rihtari i Vanja Jurilj.
Neformalni poetak 38. godinjeg kongresa
Svjetske organizacije kolskih knjiniara (IASL)
NOVI UVEZ - STRANICA 12
Nacionalnoj politici za narod itanja, izgrad-
nji mree narodnih i kolskih knjinica, kola
i sveuilita - dosegao zavidne rezultate u
kvaliteti poduavanja stilom "itanje svijeta".
U 245 izlaganja i radionica bilo je niz mogu-
nosti za usvajanje novih ideja i dijeljenje is-
kustava. Posebna atrakcija bilo je predavanje
znamenitog profesora Kena Goodmana iz
SAD-a koji je izlagao svoju teoriju procesa
itanja kao psiholingvistiku igru pogaanja.
Iz Hrvatske je konferenciji nazoilo 6 stru-
njaka s 4 zapaena izlaganja: Renata amo je
govorila o L2 uenicima i njihovoj bihevio-
ralnoj strategiji itanja, s naglaskom na tinej-
derima. Ljiljana Sabljak je govorila o pravu
na pismenost i znanje u Hrvatskoj s novom
implementacijom logobiblioterapije u strate-
gije pouavanja itanja, a eljka Butorac svo-
jom je logopedskom radionicom pokazala
kako smo u RH zapoeli s izradom grae la-
gane za itanje. Danko Dujmovi i Ana Suda-
revi pokaznom su radionicom pribliili ita-
nje povijesti u multidisciplinarnim radionica-
ma naih osnovnokolskih knjinica.
Bila je to ujedno i prigoda kada su se mnogi
sudionici prisjetili svojevremeno izvrsno or-
ganizirane i uspjele 14. europske konferencije
o itanju odrane 2005. godine u Zagrebu.
poeo je prijemom koji je priredio grad domain
Abano Terme i sveanom dodjelom nagrada za
2009. godinu. Dodjelu nagrada vodio je predsjed-
nik IASL-a James Henri, a ovogodinja je dobitni-
ca nagrade Andrea Walker, Renaissance College,
Hong Kong. Uruena je i nagrada za 2008. godi-
nu, budui da prologodinji dobitnik Jerry Mat-
hema iz Zimbabvea nije prisustvovao prologodi-
njoj konferenciji.
Od 2. do 4. rujna trajao je radni dio konferencije.
Tema ovogodinjeg skupa bila je sljedea: Pripre-
ma uenika za budunost: kolske knjinice u
slici. Predavai i voditelji radionica bili su, kao i
meu predstavnicima iz Hrvatske, osobe koje se
kolskim knjiniarstvom bave na akademskoj
razini i kolski knjiniari iz prakse. Moe se rei
da se iz odsluanih predavanja i radionica moglo
zakljuiti da je uiti kako uiti apsolutni trend u
obrazovanju, a slobodan pristup informacijama
hit u kolskom knjiniarstvu. Zapaeno je i bilo
predavanje predsjednika IASL-a Jamesa Henrija o
suradnji ravnatelja i kolskih knjiniara.
Od hrvatskih predstavnika dr. sc. Mihaela Banek-
Zorica izloila je rad Snalaenje kolskih knjini-
ara u elektronskom okruenju, nastao u suradnji
s doc. dr. sc. Sonjom piranec i prof. dr. sc. Jad-
rankom Lasi-Lazi. Josip Rihtari je sudjelovao
prezentacijom na posteru Repozitorij kolskih
knjiniara te Vanja Jurilj takoer prezentacijom
na posteru o neformalnom obrazovanju uenika
Zapazi, izrazi, promijeni.
Osim predavanja, radionica i prezentacija na pos-
terima, u okviru kongresa odrani su i regionalni
susreti organizacija kolskih knjiniara te zasje-
danje IASL-a. Hrvatsku udrugu kolskih knjini-
ara na ovom je skupu predstavljala Vanja Jurilj,
dopredsjednica. Udruga je predstavljena na Sjed-
nici nacionalnih udruga kolskih knjinica Euro-
pe. Izraena je naa elja za otvaranjem prema
suradnji s drugim strukovnim udrugama. Na sku-
pu je predstavljena i nova web stranica ENSIL-a,
www.ensil.org, a bilo je zadovoljstvo na njoj vid-
jeti logo Hrvatske udruge kolskih knjiniara.
Moe se rei da su teme koje, openito, mue
kolske knjiniare svijeta one iste koje mue i
kolske knjiniare u Hrvatskoj: zakonodavstvo,
odgovarajue obrazovanje, financiranje i suradnja
s ravnateljima. Moda e mojim kolegicama iz
struke ovo zvuati hrabro, ali u usporedbi s preds-
tavljenim zemljama prema navedenim kriterijima,
moemo rei da hrvatsko kolsko knjiniarstvo
zasigurno spada u bolju polovicu svjetskog kol-
skog knjiniarstva. Naravno, to ne znai da puno
toga ne treba jo unaprijediti. I iskustva i poticaji s
NOVI UVEZ - STRANICA 13
ovog kongresa mogu biti od pomoi u tome.
Konferenciju su obogatile i razliite popratne ak-
tivnosti: izloba knjiga iz zemalja posjetitelja kon-
gresa (naa je zemlja predstavljena autorskom
slikovnicom Andreje Petrlik-Huseinovi Maleni);
izloba runo izraenih straninika (bookmarkera)
iz zemalja posjetitelja skupa; aukcija predmeta
koje su darovali sudionici kongresa. Sav prihod od
aukcije i prodaje straninika, a ove godine je pre-
maio 2000 eura, ide u fond za pomo lanovima
IASL-a: za njihovo lanstvo, dolazak na kongres i
sl.
Te tzv. popratne aktivnosti u izvjesnom su smislu
srce cijelog kongresa. Svi mi znamo da je lijepo
pomagati drugima, ali kako je Thomas Mann re-
kao : Propast drave je fraza, a propast jedne
obitelji je istina. Dakle nije isto znati i vidjeti,
osjetiti. Vodstvo IASL-a, dugogodinji lanovi iz
razvijenih zemalja, svojom spremnou da pomo-
gnu (a esto dugo i naporno rade kako bi pomogli
lanovima iz zemalja ije se obrazovanje, kole i
kolske knjinice, a i kolski knjiniari nalaze u
tekom poloaju) ine sve da ideja o pomaganju
drugima ne bude samo fraza. IASL svake godine
financira dolazak na kongres dvama lanovima iz
siromanih zemalja, neke kole iz razvijenijih
zemalja organiziraju skupljanje priloga kojima
plaaju lanarinu u IASL za one koji si to ne mo-
gu priutiti Jedan od vrhunaca ovogodinjeg
skupa bio je i trenutak kada su organizatorice kon-
ferencije dr. Luisa Marquardt i dr. Donatella
Lombello poklonile svoje laptope dvojici kolskih
knjiniara iz Zimbabvea.
S obzirom na to da je to prvi odlazak predstavnika
Hrvatske udruge kolskih knjiniara na neki
svjetski skup, moe se rei da je putovanje na
Svjetski kongres kolskih knjiniara u Padovu
bio viestruko koristan: kao prvorazredan uvid u
stanje kolskog knjiniarstva u svijetu, uvid u
trendove kolskog knjiniarstva i obrazovanja
openito; korisno struno usavravanje; aktivno
ukljuivanje hrvatskih kolskih knjiniara u rad
krovne svjetske udruge: razmjena iskustava, sud-
jelovanje u zajednikim projektima, savjetovanje i
traenje potpore za neke zajednike projekte K
tome, tu je i neprocjenjiva vrijednost i profesio-
nalnog ali i osobnog susreta s predstavnicima ze-
malja iz cijelog svijeta. Kad se svemu dodaju ari
svjetske SPA prijestolnice, kako je jedna kolegica
nazvala Abano Terme, intelektualno i duhovno
zraenje Galileove i Padove sv. Ante i Giotta te
mirisi Venecije, jasno je da je to iskustvo koje se
ne doivljava svaki dan i odzvanja dugo i u profe-
sionalnom i u osobnom ivotu.
Sljedea konferencija IASL-a odrat e se u Bris-
banneu, u rujnu 2010. godine. Tema je Raznoli-
kost, izazov, elastinost: kolske knjinice u akci-
ji. Prijave radova su u tijeku.
Pozivnicu smo dobili!
Moda je hrabro, ali ipak u, kao i nai organiza-
tori, rei: Ciao Italia, good day Australia!
Korisni linkovi:
http://www.iasl-online.org/events/conf/2009
UNESCO News - IASL Conference focuses on
role of school libraries in preparing pupils for the
future
Images -- IASL, Vicenza -- Photos provided by
IFLA 2009.
Dunja Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr), Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
Krajem mjeseca kolovoza ove godine sud-
jelovala sam na IFLA-inoj konferenciji u Mi-
lanu kao lanica Stalnog odbora Komisije za
knjinine usluge za osobe s posebnim potre-
bama (Section for Library Services to People
with Special Needs - LSN).
Program rada Komisije LSN bio je opsean i
u okviru strunog dijela konferencije u Mi-
lanu 25. kolovoza 2009. organizirana je
skupina tematskih predavanja pod nazivom
Poticanje itanja i pismenosti u zatvoru:
primjer knjininih programa (Reading and
literacy promotion in prison: model library
programmes). Svrha ovog programa bila je
identificiranje potreba zatvorske populacije i
prikaz organiziranja kvalitetnih knjininih
usluga kao vanog dijela uspjene integracije
zatvorenika u drutvenu zajednicu nakon
odsluenja kazne i izlaska iz zatvora.
Odrana su etiri pozvana izlaganja. Fabio de
NOVI UVEZ - STRANICA 14
Maria Jose Vitorino, Portugal
Video clips -- Provided by David DiGregorio &
Tenafly High School, NJ, USA
IASL 2009 Pageflakes -- Provided by Niels Dam-
gaard, Norway
IASL 2009 VoiceThread -- Reflections of IASL
2009 submitted by Elizabeth Greef, Australia
IASL 2009 and our Italy journey: Two TLs off to
IASL -- Submitted by Susan Bryant and Virginia
Preddey, Australia
IASL 2009 in words and pictures.
Grossi (Italija) izlagao je o knjininim us-
lugama u zatvorima u Rimu. Margarita Prez
Pulido (panjolska) govorila je o oblicima i
programima promoviranja itanja i pis-
menosti u penalnim ustanovama u panjol-
skoj. Odile Cramard (Francuska) izlagala je o
knjinicama u penalnim ustanovama u
Francuskoj na primjeru regije Rhne-Alpes.
Vibeke Lehmann (SAD) bila je moderator
ovog tematskog bloka predavanja i na kraju
je odrala izlaganje o programu itanja koji
se provodi u zatvoru u Wisconsinu u vrijeme
posjeta izmeu djece i oeva koji su na
odsluenju kazne.
Za lanove Komisije LSN 26. kolovoza 2009.
organiziran je posjet Zatvoru i zatvorskoj
knjinici Bassone na jezeru Como. Posjet je
ostvaren zahvaljujui Emanueli Costanzo,
nekadanjoj lanici IFLA-ine Komisije za
knjinine usluge za osobe s posebnim potre-
bama i sadanjoj tajnici talijanske Udruge za
zatvorske knjinice.
Komisija LSN tijekom trajanja Konferencije
u Milanu odrala dva sastanka: 22. i 25. kolo-
voza 2009. Tom prilikom odrani su izbori za
predsjednika i tajnika Komsije LSN u iduem
dvogodinjem mandatu 2009.-2011. Ponovno
su izabrane dosadanja predsjednica (Tone
Moseid, Norveka) i tajnica (Helle
Mortensen, Danska). Takoer su imenovani
urednici glasila i weba Komisije LSN. Za
urednika glasila Komisije LSN imenovana je
dosadanja urednica Margaret Forrest (Velika
Britanija), a za novi posao web urednika ime-

novana je Veronica Stevenson (SAD).
Vezano uz izdanja Komisije LSN, lanovi su
obavijeteni da je dovren tekst novog prera-
enog izdanja Smjernica za grau laganu za
itanje i Rjenik pojmova vezanih uz
knjinine usluge za osobe s posebnim potre-
bama koji e biti objavljeni u 2010.
Predsjednica Komisije LSN (Tone Moseid,
Norveka) podnijela je izvjetaj o sudjelovan-
ju triju predstavnica Komisije na IFLA-inoj
predkonferenciji koju je organizirala IFLA-
ina Komisija za knjinice za osobe koje ne
mogu itati standardni tisak (Section for Li-
braries serving Persons with Print Disabilities
LPD). Predkonferencija je odrana u Me-
chelenu u Belgiji i Maastrichtu u Nizozem-
skoj od 18. do 20. kolovoza 2009. pod nazi-
vom P3-konferencija: ljudi, nakladnici i na-
rodne knjinice (P3-conference: People, Pu-
blishers, Public Libraries).
Na P3 konferenciji pod vodstvom Komisije
LPD donesena je rezolucija koja obuhvaa: a)
daljnji rad na poticanju, implementaciji i na-
dgledanju provoenja UN konvencije o pravi-
ma osoba s invaliditetom od strane nacional-
nih vlada pojedinih drava; b) uspostavljanje
meunarodnih partnerstva u razvoju knjini-
nih i informacijskih usluga za osobe s invali-
ditetom; c) zagovaranje meunarodne razmje-
ne i posudbe knjinine grae kao dio Glo-
balnog knjininog projekta za osobe koje ne
mogu itati standardni tisak u pogledu meu-
narodnih propisa kao to je to predloeno u
WIPO Copyright Ugovoru (World Intellec-
tual Property Organization Copyright Treaty)
za poboljanje pristupa slijepima, slabovidni-
NOVI UVEZ - STRANICA 15
ma i ostalim osobama koje imaju potekoa u
itanju; d) daljnji rad na zdruenim meuna-
rodnim i nacionalnim kampanjama za itanje.
Ovu rezoluciju jednoglasno su usvojili lano-
vi Komisije LSN.
Prisutni su obavijeteni o iznenadnoj odluci
Glavnog odbora IFLA-e da se idua IFLA-ina
konferencija umjesto u Australiji (Brisbane)
odri u vedskoj (Gothenburg, 10.-15. kolo-
voza 2010.). Odluka je obrazloena ekonom-
skim razlozima i globalnom recesijom.
lanovi Komisije LSN dogovorili su u Mila-
nu odravanje predkonferencije u Norvekoj,
u Oslu, 5.-6. kolovoza 2010., neposredno uo-
i 76. konferencije IFLA-e 2010. u vedskoj.
Usvojen je radni naslov predkonferencije
With the right to read (Prema pravu na itan-
je) i utvreno je da e konferencija u Oslu
imati iroki pristup itanju i ulozi knjinica u
promoviranju itanja za sve, s naglaskom na
osobe s posebnim potrebama (osobe koje ne
mogu itati standardni tisak kao to su osobe
s disleksijom i slijepe i slabovidne osobe,
osobe s demencijom ili drugim potekoama
itanja, osobe u zatvorima i bolnicama te oso-
be vezane za kuu). Koritenje informacijske
tehnologije za postizanje ukljuenosti i pro-
micanje nacrta grae lagane za itanje va-
ni su da omogue knjinicama ispunjavanje
njihovog cilja pruanja pristupa informacija-
ma i kulturnom izraavanju za sve. Predkon-
ferencija e takoer obiljeiti poetak nacio-
nalne godine itanja u Norvekoj koja se obil-
jeava 2010. i promotivne kampanje o itanju
u Norvekoj u trajanju od 2010. do 2014.
Suorganizatori predkonferencije u organi-
zaciji Komisije LSN su: Komisija za itanje
(LRS), Komisija za knjinice za osobe koje
ne mogu itati standardni tisak (LPD), Meu-
narodni DAISY konzorcij, Meunarodna
SURADNJA KNJINICE SLOBOTINA I DOCIDP-a SE NASTAVLJA
Vanja Pavlovski (vanja.pavlovski@kgz.hr), KGZ - Knjinice Novi Zagreb, Knjinica Slobotina
U prolom broju pisala sam o poecima stva-
ranja predstave Dragutina Milivoja Domjani-
a Petrica Kerempuh i spametni osel. Odra-
ne su tri predstave, ali ja u se zadrati na
dvije u kojima sam sudjelovala pa mogu svje-
doiti o njihovoj uspjenosti. U Gradskom
kazalitu Trenja odrana je od 24. do 26.
travnja 2009. tradicionalna kazalina smotra,
tzv. INKAZ na kojoj su nastupili 26. oujka
nai lanovi pod vodstvom radnoga terapeuta
Darija Karaia. Razdoblje prije stupanja na
pozornicu bilo je jako dinamino: do zadnjeg
trena uvjebavao se tekst, a onda traili kosti-
mi, sreivali i oblaili glumci, smirivalo uz-
buenje. Nakon proaptanog: Mi smo na
redu! Brzo! postavljene su kulise, a glumci,
gotovo svi u kolicima, smjeteni na pozornicu
i komedija je mogla poeti! U tom trenutku
nai glumci pretvorili su se bilo u lukavog
Petricu Kerempuha, bilo u mlekaricu, u de-
ka, u pametnog osla, u pandura, u znanstveni-
ka, u zbor... Osim znanstvenika koji je govo-
rio ueno, svi su nai glumci morali nauiti
tekst na kajkavskom narjeju. Sve je dobro
prolo: smijeh iz publike odzvanjao je tije-
kom kominoga igrokaza, a na kraju se prolo-
mio oduevljeni pljesak. Predstava je bila
zapaena po uspjenosti glumaca, ali i po lije-
poj i matovitoj koreografiji i kostimografiji
koje su bile izraene u prostorima Drutva.
NOVI UVEZ - STRANICA 16
mrea za grau laganu za itanje, a potenci-
jalni partneri su Meunarodna udruga za
disleksiju, Svjetska unija slijepih i UNESCO.
Treba odati priznanje Dariju Karaiu za
kreativnost i za nain na koji, ne tedei se,
vodi svoj posao. Za uspjenost ove predstave
zasluni su svi djelatnici Drutva, studenti,
roditelji i informatori djejih odjela Knjinica
grada Zagreba koji su pomogli u izradi kosti-
mografije i scenografije.
Prvog ponedjeljka u mjesecu odrava se uobi-
ajeno druenje u prostorima Drutva, ali tog
ponedjeljka u svibnju (04.05.2009) bilo je
posebno veselo, zanimljivo i uzbudljivo: pri-
reena je predstava za lanove i njihove obi-
telji. Ponovio se scenarij prije poetka izvo-
enja: ponavljanje teksta, guva tijekom obla-
enja kostima, postavljanja kulisa... No, sada
je ugoaj bio drugaiji, prostor je bio ispu-
njen emocijama jer su glumci htjeli pokazati
najbolje to znaju i mogu, a roditelji se bojali
da njihovi miljenici ne zaborave tekst, ne
uskoe na krivom mjestu. Kad je netko
uzviknuo: Tiho! Poinje!, u publici je nas-
tao muk, a sa scene se zaorila pjesma Serbus
Zagreb s kojom poinje taj igrokaz. Publika
je zapjevala s glumcima, smijala se i dalje
strepei da netko ne pogrijei, da bi na kraju
gromoglasnim pljeskom iskazala oduevlje-
nje, ponos i divljenje.
Ove godine Drutvo osoba s cerebralnom i
djejom paralizom Zagreb i Hrvatski Savez
udruga cerebralne i djeje paralize povodom
5. svibnja, Nacionalnog dana osoba s cereb-
ralnom paralizom, organizirali su u Zagrebu
tribinu s temom Mogunosti djece s motori-
kim tekoama u obrazovnom sustavu. U pr-
vom dijelu, osim promocije novih knjiga,
izlagali su mnogi strunjaci o mogunostima i
uvjetima razvoja djece s cerebralnom parali-
zom. U drugom dijelu Tribine mogli smo vid-
jeti filmove i snimke s terena i uti o mnogim
primjerima kako i koliko je omogueno obra-
zovanje djece s motorikim tekoama u
praksi. Sudionici su mogli doznati gdje i kako
nabaviti potrebne materijale i nastavna sred-
stva o toj problematici.
Povodom 5. svibnja, Nacionalnog dana osoba
s cerebralnom paralizom, postavljena je u
Knjinici Slobotina izloba prigodnih knjiga
i likovnih radova odraslih lanova Drutva.
Tijekom protekloga razdoblja redovito su se
odravale u prostorima Drutva
(ponedjeljkom, utorkom i srijedom) radne
terapije (dramske i likovne) organizirane u tri
grupe po osam lanova. U likovnim radioni-
cama izraivala se kostimografija i scenogra-
fija za spomenutu predstavu, ali i mozaik plo-
ice, prekrasno ukraene kutijice, gipsani
morski motivi... I ovi radovi izloeni su u
prostorima Knjinice Slobotina.
I ovoga ljeta organizirana je od sredine lipnja
do kraja kolovoza Ljetna kola za mlae la-
nove Drutva. kolu je pohaalo etrnaest
lanova kolskog uzrasta. Uz fizikalnu terapi-
ju odravale su se likovne, literarne i glazbe-
ne terapije u kojima sam i sama sudjelovala.
Osim u prostorima Drutva, odrala sam pri-
anje pria (animacijske igre) i u prostorima
Knjinice Slobotina, to je djecu posebno
veselilo; radovalo ih je to mogu razgledavati
knjige, izabrati priu i aktivno sudjelovati u
izvoenju.
U Knjinici Slobotina postavljena je zajed-
nika izloba radova djece iz naih ljetnih
radionica pod naslovom Pastele pod suncob-
ranom (crtei) i djece iz Ljetne kole (pizza iz
glinamola, raznobojne ogrlice).
U rujnu poinje u prostorima Drutva novi
ciklus radnih terapija koje e biti podijeljene
u etiri grupe; tri za stariji i jedna za mlai
uzrast. Jo nije utvrena tema ovogodinjeg
rada.
U Ljetnoj koli mladi lanovi izradili su veli-
ki plakat s nebeskim tijelima i imenima djece
lanova Drutva koji su odrasli lanovi Dru-
tva promovirali 15. listopada u prostorijama
KNJIGOMAT
Maja Cvetkovi (maja.cvetkovic@gks.hr), Gradska knjinica Samobor
Knjiniari su kreativni, svestrani, inovativni.
Spremni su na najrazliitija lukavstva kako bi
u knjinicu privukli nove korisnike te na knji-
gu navukli neke nove ljude.
Neki e vam dati popust kao drugom lanu
iste obitelji ili pokloniti besplatan upis povo-
NOVI UVEZ - STRANICA 17
nae Knjinice i tako obiljeili poetak ovo-
godinjeg Mjeseca knjige kojemu je tema
astronomija.
U Knjinici Slobotina 23. rujna odrana je
promocija knjige ''Zov daljina'' lanice DO-
CIDP-a Zdenke Kirin. To je etvrta knjiga
pjesama ove spisateljice u kojima pjeva o
svojim intimnim doivljajima dajui nam is-
todobno naputke i nadu za ivot.
Poela je nova kolska godina te su djeca iz
Ljetne kole otila u svoje kole a zapoele su
terapijske radionice u kojima sudjelujem u
likovnim i literarnim aktivnostima koje se
odravaju u tri grupe etiri puta tjedno. Izra-
uju se razliiti ukrasi, estitke za Boi i ve
se razmilja o novom igrokazu.
U cijeloj Hrvatskoj odrala se akcija ''itajmo
pod zvijezdama'' 23. listopada. Naa knjinica
organizirala je itanje u prostorima Doma za
starije i nemone Sveta Ana s kojima surau-
jemo ve 25 godina. itale su se pjesme naih
starih i mladih pjesnika. lanovi Doma oku-
pili su se u velikom broju, uivali u recitacija-
ma i sami se pridruili itajui vlastite pjes-
me. Iskreni pljeskom izrazili su svoje zado-
voljstvo te zaeljeli da se takve priredbe e-
e odravaju. Domaica Doma poastila je
sve prisutne ajem i roiima. Sat kasnije, u
18 sati, zapoela je akcija ''itajmo pod
zvijezdama'' u prostorima Knjinice Sloboti-
na. Okupilo se dvadesetak lanova, meu
kojima velik broj lanova DOCIDP-a. Dok je
vani padala kia, mirisali su aj, roii i zrele
ute dunje u koaricama te su zvukovi glazbe
ispunjavali prostoriju. U takvom oputenom
ozraju izmjenjivali su se stihovi naih pjes-
nika i pjesme prisutnih lanova Drutva
Zdenke Kirin, Ive Roakovi i Slaane Kova-
evi. Svi prisutni otili su sa smijekom na
licu i dunjom u ruci svojim kuama.
dom Mjeseca hrvatske knjige, oprostiti zakas-
ninu ili vam produiti rok vraanja knjiga za
jo tjedan dana.
A neki e vam, pak, cijelo vrijeme biti za
petama (u ekaonici lijenike ordinacije, u
vrtiu, koli), prerueni u knjinine novine
Knjigomat.
Do Knjigomata smo doli sasvim spontano.
eljeli smo ve pomalo jednoline anotacije
oivjeti ponekom fotografijom, osobnim mi-
ljenjm, dosjetkom. eljeli smo nae korisnike
potaknuti da ne itaju samo hitove, jer i sami
znate, nae police nose toliko dobrih knjiga
za koje neki nisu ni uli. I tako su nastale dvi-
je rubrike oko kojih smo kasnije oblikovali
cijeli Knjigomat.
U rubrici Jeste li uli za... predstavili smo
Wladimira Kaminera i napravili smo dobru
reklamu. Knjige su ve tjednima vani, a za
Vojni rock formirala se i lista ekanja. Slina
se stvar dogodila i s knjigama koje su se nale
u top 5 najdraih knjiga nae kolegice koja je
u prvom broju Knjigomata preuzela ulogu
Knjigofila.
Uz hrpu knjigofila, u kolektivu imamo i istin-
skog zaljubljenika u glazbu koji je konano
pronaao nain da s nekim podijeli svoje
oduevljenje. U kolumni Sluaj glasnije na-
mee nam (ovo piem u pozitivnom smislu)
svoj glazbeni ukus, komentirajui nove albu-
me iz Glazbene zbirke nae Knjinice.
Novi mediji zastupljeni su pod zajednikim
naslovom Vrijeme je za WEB, gdje piemo o
online knjinicama, korisnim web portalima,
NOVI UVEZ - STRANICA 18
zanimljivim blogovima. U prvom broju nis-
mo guglali pitali smo knjiniare, a u rubri-
ci Ima blog? naim smo itateljima predsta-
vili Knjikog moljca.
Pohvalili smo se i brojnim dogaanjima koja
su pronala mjesto u prostoru nae knjinice,
a forma duplerice, preuzeta iz jednog popu-
larnog tjednika, inila nam se zanimljivom i
laganom za itanje.
Dogaanja su popraena brojnim fotografija-
ma, meu kojima se svojom ivou istiu
one s Odjela za djecu i mlade.
Ba je takav i posebni dio Knjigomata posve-
en djeci. Osim kratkih informacija o novim
knjigama tu su uglavnom premetaljke, osmo-
smjerke i zagonetke skupljene pod zajedni-
kim nazivom Razbija dosade, a tu je i Knji-
ki Moljac koji je na pandan sad ve legen-
darnom Lastanu.
Zaviajnu zbirku predstavili smo u Zaviari-
jama. Iz naftalina smo izvukli simpatinu rek-
lamu za "cvikere" kojom urar Ivica Sudnik,
sada ve davne 1929. godine, reklamira nao-
ale i satove koje dri na skladitu.
Kolegica koja je i gramatika i pravopis nae
knjinice, inae profesorica hrvatskog jezika i
deurni lektor, bavi se Gramatiziranjem koje
u svojem prvom izdanju kree u potragu za
osmim padeom u hrvatskom jeziku.
Svemu tome dodali smo nagradnu igru ( u
kojoj, naravno, dijelimo knjige) plus malo
knjiniarskog humora i prvi Knjigomat ve
je bio u tisku.
Korisnike reakcije bile su iskljuivo pozitiv-
ne, a sve smo konstruktivne kritike uvaili
ve kod oblikovanja sljedeeg broja, iji smo
izlazak predvidjeli krajem lipnja, ba pred
odlazak na zaslueni godinji odmor.
Ljetni broj Knjigomata donosi neto vie ano-
tacija pa smo se prisjetili i starih hitova za
koje smatramo da ih se nikako ne smije zao-
bii, zamolili smo i nae stalne korisnike,
marljive itae, da napiu neke od svojih top
5 knjiga...zapravo, eljeli smo da svi nai ko-
risnici imaju knjigu koja e im biti pravo dru-
tvo kad krenu na zaslueni godinji odmor.
Upute autorima

Naslov rada treba biti jasno istaknut.

Uz ime autora treba navesti naziv knjinice i e-mail adresu autora.
Tekst rada treba slati urednitvu bez dodatnog fomatiranja u sljedeem obliku:

Font naslova: Times New Roman (bold) veliine 11

Font tijela teksta: Times New Roman (regular) veliine 11
Margine: 2,5 cm
Prored: jednostruki
Uvlaka: bez uvlake. Prvi red, 1.27 cm

Fotografije treba urednitvu slati iskljuivo u .jpg formatu na mail kao privitak. Ne ih umetati u tekstualni dokument. Urei-
vanje slikovnih priloga treba prepustiti urednitvu.

Hvala.
Urednitvo

NOVI UVEZ - STRANICA 19