Mr.

Snjeana Brki
Mr. Eldin Mehi
Vanja Kenji, dipl. komp. i dipl. bibl.

Uputstvo za
pripremu prezentacije
Mr. Snjeana Brki Mr. Eldin Mehi Vanja Kenji

UPUTSTVO
ZA PRIPREMU PREZENTACIJE

SARAJEVO, AUGUST 2006.

 UPUTSTVO ZA PRIPREMU PREZENTACIJE
Autori:
Mr. Snjeana Brki
Mr. Eldin Mehi
Vanja Kenji, dip. komp. i dipl bibl.

Izdava:
Ekonomski fakultet u Sarajevu

Glavni i odgovorni urednik:

Dekan
Prof. dr. Muris ii

Recenzenti:
Prof. dr. Nenad Brki
Prof. dr. Nijaz Bajgori

tampa:
tamparija Fojnica d.o.o.

Odgovorno lice tamparije:

ehzija Buljina, direktor

Tira:
300

Godina izdanja i tampanja:

2006.
---------------------------------------------------------------
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.321.2:371.315.2] (035)
BRKI, Snjeana
Uputstvo za pripremu prezentacije / Snjeana
Brki, Eldin Mehi, Vanja Kenji, - Sarajevo:
Ekonomski fakultet, 2006. 43 str.; 25 cm
Bibliografija str. 43
ISBN 9958-605-92-9
1. Mehi, Eldin 2. Kenji, Vanja
COBISS.BH-ID 15323910
----------------------------------------------------------------
 Napredovanje u karijeri, bilo akademskoj ili profesionalnoj, sve vie zavisi od
sposobnosti pojedinca da komunicira sa razliitom publikom.1 (Mustafa engi)

PREDGOVOR

U stalnom nastojanju da unaprijedi kvalitetu nastavnog procesa, Ekonomski fakultet u

Sarajevu, meu ostalim aktivnostima, kontinuirano priprema prirunike i uputstva za
studente. etiri prirunika su ve dostupna studentima: Uputstvo za izradu seminarskog i
diplomskog rada, Prirunik za izradu studije sluaja, Prirunik za obavljanje ferijalne
prakse i Vodi za brucoe. Peti prirunik u ediciji, prirunik za pripremu PowerPoint
prezentacije, zamiljen je kao podrka studentima ne samo u procesu studiranja, ve i u
procesu njihovog daljnjeg profesionalnog razvoja.

Prezentacije uz upotrebu PowerPoint-a ve due vrijeme predstavljaju osnov uspjene

komunikacije sa poslovnim partnerima i publikom. Pravilno predstavljanje ideja, znanja i
stavova drugima, osnova je budueg poslovnog uspjeha. Vjetine prezentacije u poslovnom
svijetu pokazuju profesionalnost, ozbiljnost i strunost osobe ili projektnog tima.

Kljune karakteristike kvalitetne prezentacije su jasnoa, konciznost i jednostavnost.

Priprema prezentacije i uspjeno izlaganje pred publikom vjetine su koje se mogu brzo
savladati. Ovaj prirunik sadri niz korisnih savjeta o procesu oblikovanja prezentacije,
tehnikoj pripremi i o samoj izvedbi prezentacije. Vjerujemo da e u tom smislu Prirunik
biti koristan studentima, kako tokom studija na Ekonomskom fakultetu, tako i u kasnijem
profesionalnom radu.

Autori

1
Mustafa engi, Vjetina pisanja,, (Sarajevo: DES, 2005.), p. 165.

3
 SADRAJ

PREDGOVOR 3

I OBLIKOVANJE PREZENTACIJE 7
1. Pojam i svrha prezentacije 7
2. Faze u pripremi prezentacije 7
2.1. Odabir teme i odreivanje svrhe 7
2.2. Prikupljanje materijala 8
2.3. Analiziranje publike i okolnosti 8
2.4. Oblikovanje prezentacije 8
2.4.1. Odreivanje kljunih elemenata prezentacije 8
2.4.2. Struktura prezentacije 9
2.4.3. Plan prezentacije 10
2.4.4. Zabiljeke 10
2.5. Vjebanje i konana provjera 10

II KORITENJE VIZUELNIH SREDSTAVA U IZRADI PREZENTACIJE 12

1. Izrada prezentacije u PowerPoint-u 12
1.1. Pokretanje PowerPoint-a 12
1.2. Kreiranje nove prezentacije 12
1.2.1. Koritenje ablona dizajna 13
1.2.2. Prikazi prezentacije 13
1.2.3. Ureivanje Slide Master-a 14
1.2.4. Upotreba Slide Layout-a 15
1.2.5. Dodavanje slajdova 16
1.2.6. Dodavanje teksta na stranicu 16
1.2.7. Kreiranje tabele 17
1.2.8. Dodavanje slike iz datoteke 18
1.2.9. Dodavanje dijagrama 18
1.2.10. Izrada stranica s biljekama 19
1.2.11. Prijelazi i animacija 20
1.2.12. Prikaz prezentacije na ekranu raunara 21
1.2.13. Izrada Handouts 21
2. Tehnika podrka za prezentaciju 22

4
III KREIRANJE SLAJDOVA ZA PPT PREZENTACIJU 24
1. Osnovne smjernice za pripremanje uspjene PowerPoint prezentacije 24
1.1. Poetni slajd prezentacije 24
1.2. Koliina teksta na slajdu 24
1.3. Koritenje fontova na slajdu 25
1.4. Veliina slova na slajdu 26
1.5. Upotreba velikih (CAPS) slova na slajdu 27
1.6. Animacije i prijelaz teksta 27
1.7. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: slike, fotografije i karikature 28
1.7.1. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: grafikoni 29
1.8. Boja pozadine i slova 31
1.9. Koritenje gotovih uzoraka 31
2. Kratka lista korisnih savjeta za izradu slajdova 32

IV VJETINA PREZENTIRANJA 33
1. Osnovni elementi prezentacije 33
1.1. Publika 33
1.2. Vrijeme 33
1.3. Prostor 34
1.4. Vizuelna sredstva 35
1.5. Prezentator 36
2. Verbalna i neverbalna komunikacija 37
2.1. Verbalne komponente komunikacije 37
2.2. Neverbalne komponente komunikacije (Govor tijela) 38
3. Kako pobijediti tremu? 41

V LITERATURA 43

5
I OBLIKOVANJE PREZENTACIJE

1. Pojam i svrha prezentacije

Prezentacija je oblik komunikacije koji ima slijedee karakteristike:

Prezentacija je javna, sinhrona i najee usmjerena na vei auditorij.
Prezentacija je svrhovita, organizovana, strukturirana i planirana.
Prezentacija je vremenski ograniena.
Prezentacija se obino izvodi u formalnijem okruenju i uz upotrebu formalnijeg
naina izraavanja.
Svrha prezentacije - ono to se prezentacijom eli postii - moe biti:
da informie i objasni (spoznaja i razumijevanje),
da uvjeri (prihvatanje ideja), i/ili
da motivira (davanje razloga za akciju).

2. Faze u pripremi prezentacije

Osnovne faze u pripremi uspjene prezentacije su:
I Odabir teme i odreivanje svrhe
II Prikupljanje materijala
III Analiziranje publike i okolnosti
IV Oblikovanje prezentacije
V Vjebanje i konana provjera

2.1. Odabir teme i odreivanje svrhe

Naprije trebate odrediti o emu elite govoriti, koja je tema vae prezentacije. Drugo bitno
pitanje koje sebi treba postaviti jeste ta elite postii prezentacijom; koja je njena svrha,
njena glavna ideja, njen opti cilj? Da li je cilj uvjeriti publiku u neto, podstai je ili je
zabaviti? Pored opteg cilja trebate odrediti posebne ciljeve za svaki dio prezentacije. Time
postiete da svaki dio vae prezentacije ima smisao i da uvijek znate u kojem pravcu
razvijate prezentaciju.
Trebate sebi postaviti slijedea pitanja:
Zato im ovo govorim sada?
Zato ovo radim sada?
Kakav efekat elim ostvariti?
Kakve rezultate elim postii?2
2
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod, (Beograd:
Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 68.

7
2.2. Prikupljanje materijala

Nakon to odresite ta elite postii prezentacijom, slijedei korak je prikupljanje materijala

iz razliitih izvora - prikupljanje ideja, citata, statistikih podataka, fotografija, ilustracija,
anegdota i sl. Prikupljajte i slike, metafore, analogije i simbole, koji mogu znaajno
doprinijeti atraktivnosti i razumljivosti vae prezentacije.3

2.3. Analiziranje publike i okolnosti

Dvije kljune odrednice vezane za publiku su:

Da je upoznate,
Da se stavite u njenu poziciju.

Prostor u kojem e se odravati prezentacija takoe treba upoznati i, ako je mogue,

prilagoditi svojim potrebama. Ujedno je neophodno izabrati i organizovati adekvatna
pomona tehnika sredstva za izvoenje prezentacije.

O upoznavanju publike i o prostoru bie vie emo govoriti u dijelu o osnovnim

elementima prezentacije.

2.4. Oblikovanje prezentacije

Osmiljavanje i oblikovanje prezentacije obuhvata slijedee postupke:

odreivanje kljunih elemenata i strukture prezentacije,
pisanje nacrta i teksta,
izradu plana prezentacije,
pisanje zabiljeki.

2.4.1. Odreivanje kljunih elemenata prezentacije

Prezentacija treba biti odgovarajue duine ni prekratka, ni preduga. Iz tog razloga bitno
je da se u oblikovanju prezentacije koncentriete na kljune dijelove. U ovoj fazi najprije
utvrdite tri (maksimalno sedam) kljune stvari koje publika treba saznati.

... Najei problem nije premalo, ve previe materijala... Prikupljenii materijal

klasifikujte na slijedei nain:
Informacije koje se moraju znati.
Informacije koje se trebaju znati.
Informacije koje je dobro znati.
3
Ibidem, p. 26.

8
Nakon odabira informacija koje se MORAJU znati, moete ukljuiti ili izostaviti ostale
informacije.4

Zatim napiite nacrt nabacajte ideje, reenice, teze. Tek poslije sreujte tekst.

2.4.2. Struktura prezentacije

Struktura prezentacije treba biti logina. Univerzalno primjenjiva struktura prezentacije

sastojala bi se od slijedeeg5:
Recite im ono to namjeravate da im kaete.
Recite im.
Recite im ponovo ono to ste im rekli.

Dakle, prezentacija treba imati uvod, glavni dio i zakljuak.

Uvod mora biti efektan, atraktivan i upeatljiv. Uvod podrazumijeva slijedee korake:
I pozdravljanje prisutnih,
II predstavljanje (lino ili od strane nekog drugog),
III privlaenje panje,
IV upoznavanje publike sa temom (najee se radi o navoenju ciljeva i sadraja
izlaganja).

Da privuete panju publike, moete pripremiti neku anegdotu, karikaturu, prigodan citat,
primjer, intrigantno pitanje, kratku dramatinu ili kontraverznu misao, neku neoekivanu
radnju ili neto slino.

U glavnom dijelu prezentacije razvijate i argumentujete glavne ideje. Slijedi nekoliko

savjeta o tome kako prezentirati glavni dio:
Razvijajte interakciju.
Argumentujte prezentirane teze.
Koristite primjere.
Ponavljajte i rezimirajte ono to je prethodno reeno.

Veoma je vano razviti interakciju treba nastojati to vie ukljuiti publiku u svoju
prezentaciju, to se postie postavljanjem pitanja koja potiu na diskusiju, davanjem kratkih
zadataka za individualni rad ili rad u grupama itd.

4
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod, (Beograd:
Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 32.
5
Ibidem, pp. 27-28.

9
Takoe poeljno je publici odrediti tano vrijeme za postavljanje pitanja, npr. nakon
izlaganja prezentatora.

Zakljuak prezentacije treba predstavljati saet sinopsis glavnih taaka. Ne bi trebalo

iznositi nove informacije, ve kratko i logiki povezati one ve prezentirane. Takoer taj
dio moe sadravati odgovore na pitanja koja ste eventualno postavili na poetku
prezentacije, te dati neku vanu tvrdnju ili zanimljiv primjer. Zakljuak moete zavriti i
postavljanjem pitanja o kojem publika treba razmisliti, ali o kojem neete voditi daljnju
diskusiju. Prezentacija se obavezno zavrava zahvalom publici na panji i ueu.

2.4.3. Plan prezentacije

Prezentacija se mora odrati prema odreenom planu. Prezentator se mora pripremiti i

uvjebati kako e poeti, razvijati i zavriti prezentaciju. Napraviti plan prezentacije znai
odrediti:
Koliko vremena ete posvetiti pojedinim dijelovima prezentacije?
ta ete posebno naglasiti u prezentaciji?
Gdje ete napraviti pauze?
Gdje ete potai diskusiju?
Gdje ete koristiti vizuelne efekte?

2.4.4. Zabiljeke

Zabiljeke omoguavaju efektivno izvoenje prezentacije, bez gubljenja vizuelnog kontakta

sa publikom.

Koriste se iskljuivo kao podsjetnik. Prezentiranje se ne smije pretvoriti u neprekidno

gledanje zabiljeki ili itanje istih. To ometa prezentaciju, umrtvljuje izlaganje, te
ukazuje na nedostatak samopouzdanja ili nespremnost prezentatora.

Zabiljeke mogu biti razliite duine od kljunih rijei do kompletnog teksta koji
prezentator treba izgovoriti. Preporuka je da zabiljeke budu kratke, pisane u tezama.
Zabiljeke pisane u vidu punog teksta ee navode prezentatora da ih pone itati.

2.5. Vjebanje i konana provjera

Dobro oblikovano predavanje moe izgubiti na kvalitetu i biti potpuno upropateno loim
nastupom. Da bi se to izbjeglo neophodno je nauiti kako prezentirati svoj rad.

10
Vjetina prezentiranja se, kao i druge vjetine, moe nauiti. Vjebanje je sastavni dio tog
procesa. Kontinuiranim vjebanjem i ponavljanjem vaa prezentacija e zvuati bolje, a vi
ete imati vie samopouzdanja.

I na kraju probajte izvesti cijelu prezentaciju, imajui u vidu slijedee savjete:

Probajte prezentaciju pred ogledalom ili pred drugima.
Probajte na mjestu odravanja prezentacije (ukoliko je mogue).
Probajte kao da je publika zaista prisutna.

Konana provjera podrazumijeva provjeru prostora i opreme, slajdova prezentacije i vaeg

izgled. Obavezno doite prije poetka prezentacije, kako bi mogli izvriti potrebne
provjere.

11
II KORITENJE VIZUELNIH SREDSTAVA
U IZRADI PREZENTACIJE

1. Izrada prezentacije u PowerPoint-u

1.1. Pokretanje PowerPoint-a

Microsoft PowerPoint je dio Microsoft Office-a koji je specijaliziran za izradu prezentacija.

Za pokretanje PowerPoint-a potrebno je da na raunaru imate instaliran Microsoft
PowerPoint6 i da poznajete osnove operativnog sistema Windows 95/98, Windows-a NT ili
xp.

Za pokretanje PowerPoint-a, slijedite ove korake:

1. Kliknite na Start.
2. Pomjerite pokaziva mia na All Programs. Pojavit e se izbornik programa.
3. Pokazivaem mia kliknite na Microsoft PowerPoint. PowerPoint e se pokrenuti i
pojavit e se uvodni prozor u kojem birate da li elite napraviti novu prezentaciju ili
otvoriti neku od postojeih (slika 1.).

Slika 1.

1.2. Kreiranje nove prezentacije

PowerPoint nudi nekoliko naina za kreiranje nove prezentacije:

1. AutoContent arobnjak nudi najveu pomo. On vas vodi kroz sve korake stvaranja
nove prezentacije. Kad zavrite, imat ete standardiziranu grupu stranica slinog
izgleda za odreenu situaciju. Svaki ablon stranice sadri generiki tekst koji
moete zamijeniti svojim vlastitim.

6
Uputstvo za izradu prezentacije u PowerPoint-u se odnosi na Microsoft PowerPoint 2002 (xp) ili Microsoft
PowerPoint 2003

12
 2. ablon dizajna nudi ve dizajniranu boju, pozadinu i shemu fontova koji e biti
primijenjeni na stranice koje sami izraujete. Ne prua vam uzorke stranica.
3. Moete odabrati da krenete od poetka i napravite potpuno praznu prezentaciju, to
se poetnicima ne preporuuje.

U ovom priruniku panja e biti posveena kreiranju prezentacije na osnovu predloka

dizajna koji nudi jednostavan put i mogunost dodavanja vlastitih elemenata u prezentaciju.

1.2.1. Koritenje ablona dizajna

ablon dizajna sadri samo formatiranja bez slajdova. Da biste zapoeli novu prezentaciju
koristei ablon dizajna, slijedite korake:

1. Otvorite meni File i izaberite New. U desnom dijelu ekrana otvorit e se trei prozor
PowerPoint-a, New Presentation.
2. U okviru tog prozora izaberite New>From Design Template. Pojavit e se tri
kategorije ablona: Used in This Presentation (ablon u prezentaciji koju ste
otvorili), Recently Used (nedavno koriteni abloni) i Available For Use (abloni
koji su dostupni za koritenje)
3. Kliknite na svaki ablon kako biste pronali onaj koji vam se dopada. ablon koji
izaberete e biti primijenjen u vaoj prezentaciji. Odabirom eljenog ablona ste
kreirali prvi slajd prezentacije.

1.2.2. Prikazi prezentacije

PowerPoint moe pokazati vau prezentaciju u razliitim prikazima. Mogunost izbora

prikaza ini lakim izvoenje odreenih zadataka.

Da biste promijenili prikaz, kliknite na View i odaberite eljeni prikaz: Normal, Slide
Sorter, Notes Page ili Slide Show. Isto moete uiniti klikom na ikonice u donjem dijelu
lijevog prozora (slika 2.)

13
 Prikaz prezentacije

Slika 2.

Normal je prikaz s 3 prozora. Njegove varijacije ukljuuju prikaz Outline i prikaz Slide. U
ovom prikazu se prezentacija prvi puta otvara.
Slide Sorter prikazuje skice svih slajdova kako biste ih lake mogli razmjestiti.
Notes Page prua veliki okvir za pisanje biljeaka za va govor. Biljeke moete unositi i u
prikazu Normal, no stranica za biljeke prua vam vie prostora.
Slide Show je specijalni prikaz koji vam omoguuje pregled prezentacije na ekranu. Od
njega ete koristi imati tek kasnije, kad je vaa prezentacija zavrena.

1.2.3. Ureivanje Slide Master-a

Prilikom kreiranja prezentacije javlja se potreba da se pojedini elementi pojave na svim

slajdovima, kao na primjer: naslov, datum, imena autora i sl. Pored toga, prije unoenja
teksta i objekata u prezentaciju, moe se definisati veliina, stil i boja fonta koji se e se
primijeniti na svakom slajdu, kao i raspored objekata. Postavka takvih elemenata se vri
koritenjem Slide Master-a koji kontrolie ukupni izgled i postavu svakog slajda.

Kako biste uredili Slide Master u svojoj prezentaciji, slijedite korake:

1. Odaberite View>Master>Slide Master (slika 3.)
2. Na slajdu broj 2 koji je odabran u srednjem prozoru prezentacije unesite elemente
koji e se pojaviti na prvoj stranici (na primjer: datum, naziv fakulteta, logo ) Na
slajdu su ve ponuena mjesta pojedinih elemenata. (slika 4.) Za dodavanje teksta
kliknite na prostor kako biste ga oznaili i unesite svoj tekst. U ovom koraku ne
piete naziv prezentacije niti autore.
3. Kliknite na slajd broj 1 u lijevom prozoru i u srednji prozor unesite elemente koji e
se pojavljivati na svim ostalim slajdovima prezentacije (na primjer: datum, naslov
prezentacije, logo ). Pored toga moete definisati veliinu, stil i boju fonta za
svaki od ponuenih nivoa u kojima ete pisati tekst.

14
 4. Kada ste zavrili rad sa Slide Master-om, kliknite na Close Master View u prozoru
koji je otvoren kada ste pokrenuli Slide Master. Na ekranu e se pojaviti prvi slajd
sa elementima koje ste postavili.
5. Kliknite na Insert>New Slide. Dobit ete drugi slajd sa elementima koji e se
pojavljivati na svakom narednom slajdu.

Slika 3. Slika 4.

Treba napomenuti da uz prostore za naslov i objekte, Slide Master moe sadravati i

informacije o bojama pozadine, okvirima, brojevima stranica, clip-art objektima i bilo
kojem drugom elementu koji elite da se pojavljuje na svim stranicama u prezentaciji.

Zapamtite, kada dodate objekt na Slide Master, on e se pojavljivati na svakoj stranici.

1.2.4. Upotreba Slide Layout-a

Prije nego to pristupite unoenju teksta i objekata u vau prezentaciju potrebno je upoznati
upotrebu Slide Layout-a. Ovaj alat vam omoguava postavljanje strukture pojedinog slajda.
Na primjer, ako na stranici elite dijagram ili sliku, moete odabrati Slide Layout koji e
postaviti okvire za navedene elemente.

Ako radije elite runo postavljati objekte na svoju stranicu (bez okvira koje vam prua
Slide Layout), odaberite prazni Slide Layout kako biste kreirali praznu stranicu bez okvira.
Zatim objekte runo postavite na stranicu.

Da biste upotrijebili Slide Layout, uinite sljedee:

1. U prikazu Normal, otvorite slajd koji elite promijeniti.
2. Odaberite Format>Slide Layout. U desnom prozoru e se pojavit prozor za dijalog
Slide Layout.

15
 3. Kliknite na eljeni izgled slajda. PowerPoint e primijeniti odabrani izgled na
trenutni slajd.

1.2.5. Dodavanje slajdova

Nakon upoznavanja sa radom Slide Layout-a, prezentaciji moete dodati jo slajdova.

Slajdove moete dodavati u prezentaciju bilo kad i na bilo koje mjesto.

Da biste dodali slajd i odredili izgled, slijedite ove korake:

1. Odaberite slajd koji se pojavljuje prije mjesta na kojem elite dodati novi. (Slajd
moete odabrati u bilo kojem prikazu.)
2. Odaberite Insert>New Slide ili pritisnite Ctrl+M. PowerPoint e dodati novi slajd.
3. U desnom prozoru kliknite na eljeni izgled slajda.

1.2.6. Dodavanje teksta na stranicu

Tekst u prezentaciju unosite u predviene okvire za naslov i okvire za unos teksta. Za

unoenje teksta u prezentaciju kliknite na slajd u koji elite unijeti tekst, a potom na okvir
predvien za tekst. Okvir koji se vidi prije i prilikom unoenja teksta zavretkom ureivanja
teksta nestaje i ne vidi se kod prikaza slajdova na ekranu niti kod tampanja slajdova. Kada
zavrite unos teksta, kliknite miem izvan okvira. Ako elite, povlaite kursore za odabir
okvira za tekst, kako biste mu promijenili veliinu.

Za ureivanje teksta korisno je znati:

Za ureivanje samo jedne rijei kliknite dva puta na rije.
Za ureivanje odlomka kliknite tri puta unutar odlomka.
Tekst briete tipkama Delete i Backspace.
Za umetanje novog teksta, pokaziva mia postavite na mjesto na kojem elite
umetnuti tekst, kliknite i upiite tekst.
Na tekstu moete koristiti opcije Cut, Copy i Paste.
Za ureivanje razmaka oznaite tekst i koristite Format>Line Spacing.
Za promjenu fonta i oblikovanje rijei oznaite tekst i koristite Format>Font.
Za poravnanje oznaite tekst i koristite Format>Alignment.

Pored unosa teksta u predviene okvire tekst na slajd moete staviti i okvire za tekst koje
ete sami napraviti. Da biste napravili okvir za tekst, slijedite ove korake:
1. Kliknite na Insert>Text Box.
2. Kliknite na slajd na kojem elite da se pojavi tekst. Pojavit e se mali okvir za tekst
koji e se po potrebi proiriti, dok budete unosili tekst.

16
 3. Kad ste zavrili, kliknite bilo gdje izvan okvira za tekst, da biste vidjeli kako e
tekst izgledati na zavrenoj stranici.
4. Ukoliko niste zadovoljni izgledom teksta, primijenite gore navedene savjete za
ureenje teksta.

1.2.7. Kreiranje tabele

Najjednostavniji nain za kreiranje tabele na stranici je upotreba Slide Layout-a u kojem je

predviena tabela.

Koraci za kreiranje tabele su:

1. Promijenite slajd u takav Slide Layout (Format>Slide Layout), a zatim kliknite na
okvir za tabelu.
2. Pojavit e se prozor za dijalog za kreiranje tabele u kome je potrebno izabrati broj
redova i kolona (slika 5.).
3. U okvir za tekst Number of Columns izaberite broj stupaca koji elite.
4. U okvir za tekst Number of Rows upiite broj redova tabele.
5. Kliknite OK. Pojavit e se tabela koju ete popuniti.

Slika 5.

Drugi nain za dodavanje tabele je pomou naredbe Insert>Table. Pojavit e se prozor za

dijalog kao i u prethodnom sluaju. Ostali koraci su isti.

Nakon to ste postavili tabelu na stranicu, moete na njoj raditi:

l. Kliknite unutar elije tabele i piite. Iz elije u eliju moete se kretati pritiskom na
Tab da biste krenuli naprijed ili Shift+Tab da biste se vratili.
2. Ako elite promijeniti veliinu tabele, povlaite hvataljku za odabir, kao to biste to
uinili sa svakim objektom.

17
 3. Za prilagoavanje visine reda ili irinu stupca, postavite kursor na crtu izmeu dva
reda ili stupca i povlaite je u eljenom smjeru.
4. Za promjenu okvira oko elija, odaberite eliju s kojom elite raditi i upotrijebite
ikonice na traci s alatima za crtanje (Drawing), kako biste prilagodili debljinu, boju i
stil mree linija u tablici.

1.2.8. Dodavanje slike iz datoteke

Prilikom kreiranja prezentacije esto imate potrebu da na slajd dodate sliku sa CD-a ili
raunara.
Za dodavanje slike iz datoteke:
1. Izaberite slajd na koji elite postaviti sliku.
2. Izaberite Insert>Picture>From File. Pojavit e se prozor za dijalog Insert Picture.
3. Izaberite datoteku i sliku koju elite dodati.
4. Kliknite Insert da biste postavili sliku na slajd. Ako je slika prevelika ili premala,
moete povlaiti kursore za odabir (male krugove) oko njezina okvira da biste
promijenili veliinu.

1.2.9. Dodavanje dijagrama

PowerPoint se isporuuje s programom Microsoft Graph koji sirove podatke pretvara u

dijagrame profesionalnog izgleda.

Da biste napravili dijagram, slijedite ove korake:

1. Otvorite stranicu na koju elite dodati dijagram.
2. Izaberite Insert>Chart. Pojavit e se prozor za dijalog sa dijagramom i Datasheet-
om (slika 6.).
3. U Datasheet dodajte vlastite vrijednosti. Kliknite unutar elije koja sadri ime ili
vrijednost koju elite promijeniti i upiite ta elite.
4. Kliknite u sljedeu eliju koju elite promijeniti ili upotrijebite tipke sa strelicama
za kretanje od elije do elije.
5. Ponavljajte 3. i 4. korak, dok ne unesete sve svoje podatke. Dijagram prikazuje vae
podatke iz datasheet-a.
7. Da biste izali iz okvira za dijalog, kliknite bilo gdje izvan dijagrama.

18
 Slika 6.

Microsoft Graph je postavljen tako da pravi dijagrame s trodimenzionalnim prikazom.

Ako elite da Microsoft Graph vae podatke prikazuje drugaijom vrstom dijagrama,
slijedite ove korake:
1. Kliknite desnim klikom na dijagram i izaberite Chart Object>Edit. Pojavit e se
Datasheet.
2. Kliknite desnim klikom u ugao dijagrama i izaberite Chart Type. U prozoru Chart
Type na lijevoj strani kliknite na eljenu vrstu dijagrama a na desnoj strani kliknite
na podvrstu. Da biste vidjeli uzorak prije nego to prihvatite dijagram, kliknite i
drite pritisnutu tipku mia na Press and Hold to View Sample.
3. Kliknite OK.

1.2.10. Izrada stranica s biljekama

U okviru vae prezentacije moete napraviti biljeke koje e vam pomoi pruiti uinkovitu
prezentaciju.

Najjednostavniji nain za rad na biljekama je u prikazu Notes Page, pri emu je svaki slajd
podijeljen u dva dijela. Na vrhu stranice pojavljuje se umanjena verzija slajda, a ispod nje
biljeke.

Koraci za pisanje biljeaka su:

1. Izaberite slajd za koji elite napraviti biljeke.
2. Odaberite View>Notes Page da biste se prebacili u prikaz Notes Page. (slika 7.)
3. Kliknite u okvir Notes u donjoj polovici stranice za biljeke, kako biste ga odabrali.
4. Ako elite, promijenite uveanje/smanjenje (zoom), da biste bolje vidjeli to piete.
Otvorite padajui popis Zoom Control na traci s alatima Standard i kliknite na
eljeni postotak.

19
 5. Upiite tekst koji elite upotrijebiti kao biljeke uz stranicu. Moete napisati
natuknice, viceve, dodatne podatke ili objanjenja.
6. Pritisnite tipku Page Up ili Page Down, da biste se pomaknuli na sljedeu stranicu
biljeaka, a zatim ponovite 5. korak.
7. Ako elite, formatirajte tekst biljeaka i vratite se u prikaz Normal.

Slika 7.

Pored pisanja biljeaka u Notes Page-u, biljeke moete pisati i u prikazu Normal, u okviru
napomena (Notes).

1.2.11. Prijelazi i animacija

Nakon to ste unijeli tekst i objekte, prezentaciji moete dodati vizualne efekte (prijelaze i
animacije) koji e uljepati prelazak s jedne stranice ili objekta na drugu i dodatno privui
panju publike.

Prijelaz je animacija koja pomie prezentaciju od jednog do drugog slajda. Da biste slajdu
dodali prijelaz, slijedite ove korake:
1. Kliknite na slajd kojem elite dodati prijelaz. Da biste odabrali vie od jednog
slajda, kliknite na svaki slajd drei pritisnutu tipku Shift. Da bi ste odabrali sve
stranice, pritisnite Ctrl+A.
2. Izaberite Slide Show>Slide Transition. U desnom prozoru izaberite eljeni efekat
kojeg ete odmah vidjeti na slajdu u srednjem prozoru, ukoliko je izabrana opcija
AutoPreview na dnu lijevog prozora.
3. Na dnu desnog prozora u dijelu Modify Transition izaberite eljenu brzinu prijelaza
(Speed) i/ili zvuk (Sound).
4. Ukoliko niste izabrali sve slajdove, klikom na Apply to All izabrani prijelaz moete
pridruiti svim slajdovima u prezentaciji.

20
Pored prijelaza koji djeluju na cijeli slajd, pojedinim elementima moete pridruiti efekte.
Na primjer, moda elite da se prvo pojavljuje pozadina i naslov (upotrebom prijelaza), a
potom, jedna po jedna, stavka popisa ispod naslova.

Najjednostavniji oblik animacije je animiranje teksta na slajdu, odvojeno od njegova

naslova ili pozadine. Kad odaberete neki od ovih efekata, naslov i pozadina pojavit e se
onako kako su odreeni prijelazom, a zatim e se pojaviti ostatak teksta na slajdu, odlomak
po odlomak, uz odabrani efekt.

Da biste nekom objektu na slajdu pridruili jednostavne animacijske efekte, slijedite ove
korake:
1. Izaberite slajd s tekstom koji elite animirati. Kliknite na tekst.
2. Izaberite Slide Show>Animation i u desnom prozoru odaberite animacijski efekt za
tekst na toj stranici.
3. Prebacite se u prikaz Slide Show, kako biste pregledali efekt.
4. Pritisnite tipku Page Down ili kliknite tipkom mia. Pojavit e se prvi odlomak uz
odabrani efekt.
5. Nastavite pritiskati Page Down ili klikati, dok se sav tekst ne pojavi na zaslonu.
6. Pritisnite Esc (Escape) da biste se vratili u prikaz Normal.

1.2.12. Prikaz prezentacije na ekranu raunara

Nakon to unesete sve elemente provjerite na svom raunaru, izgled i funkcionalnost

prezentacije. Da biste pregledali prezentaciju, slijedite ove korake:
1. Otvorite prezentaciju koju elite vidjeti.
2. Izaberite Slide Show>View Show ili pritisnite F5. Prvi slajd prezentacije pojavit e
se na cijelom ekranu.
3. Za prikaz sljedeeg ili prethodnog slajda, uinite sljedee:
Da biste prikazali sljedei slajd, kliknite lijevom tipkom mia, pritisnite tipku
Page Down ili pritisnite tipku sa strelicom udesno, odnosno prema dolje.
Da biste prikazali prethodnu stranicu, kliknite desnom tipkom mia, pritisnite
tipku Page Up ili pritisnite tipku sa strelicom ulijevo, odnosno prema gore.
4. Za zavretak prikaza prezentacije, pritisnite tipku Esc.

1.2.13. Izrada Handouts

Ukoliko ste zadovoljni izgledom prezentacije moete pristupiti i izradi letaka za publiku -
tzv. Handouts. To ete uiniti tampanjem prezentacije po nekoliko stranica na jednoj
stranici papira. Handouts-i publici omoguavaju da prate predavaa i da zabiljei
komentare.

21
Za izradu Handouts slijedite korake:
1. Izaberite File>Print. Otvorit e se prozor za dijalog Print.
2. Izaberite Printer.
3. Otvorite padajui popis Print What i odaberite Handouts.
4. U okviru Handouts otvorite padajui popis Slides Per Page i odaberite 2, 3, 4, 6 ili 9
stranica po stranici papira i Order. (slika 8.)
5. U okviru za dijalog Print odredite ostale parametre, poput Number of Copies (broj
kopija).
6. Kliknite OK za ispis.

Slika 8.

2. Tehnika podrka za prezentaciju

Tehnikom podrkom smatra se sva oprema koja pomae da publici slikom i/ili zvukom
predstavite svoju prezentaciju. U zavisnosti od vrste prezentacije moete birati razliita
pomagala. Pri tome je jako bitno da znate koristiti opremu koju ste izabrali. Prije poetka
prezentacije obavezno provjerite opremu, kako ne biste ostali zateeni njenim
otkazivanjem. Ukoliko se desi i takva situacija, pokuajte biti oputeni i sluaocima
ispriati neto zanimljivo, kako biste izbjegli neugodnu tiinu.

Mikrofon
Mikrofon je obavezan dio opreme, ukoliko prezentaciju vrite u velikim prostorijama i pred
velikim brojem slualaca. Najbolje je koristiti beini mikrofon koji e vam omoguiti
slobodno kretanje i lake koritenje ostale opreme.
Prilikom pripreme opreme posebnu panju obratite na slijedee:
Jaina razglasa treba biti u skladu sa veliinom prostorije - sluaoci u zadnjem redu
vas moraju dobro uti.
Mikrofon ne smije praviti umove.
Odredite optimalnu udaljenost izmeu usta i mikrofona.

22
Kreda i tabla

Tabla je vrlo statino sredstvo za prezentaciju koje se moe koristiti za predstavljanje teksta
ili jednostavnijih prikaza. Zbog toga je tablu najbolje koristiti kao pomono sredstvo na
kojem ete dodatno objasniti ono to je predstavljeno na projekciji prezentacije.

Pored kolske table u upotrebi je i mobilna tabla od papira. Samoljepljive listove papira sa
table moete postaviti i na zid prostorije poput velikih post-it listia.

Prilikom koritenja ove vrste pomagala obezbijedite dovoljan broj kreda i flomastera u
razliitim bojama.

Grafoskop

Grafoskop omoguava projekciju slika i teksta sa prozirnih folija na zid ili projekcijsko
platno. Posebnu panju treba obratiti na pripremu folija vodei rauna o vizuelnom dojmu i
vidljivosti teksta na zidu. Prilikom prezentacije folije trebaju biti poredane po redoslijedu,
kako ne biste gubili vrijeme na pronalaenje odgovarajue folije.

Projektor

Projektor omoguava multimedijalnu prezentaciju sastavljenu od teskta, grafike, animacije i

zvuka, koja se moe prikazati sa raunara. Prednost koritenja ovog ureaja je mogunost
kombinovanja govora prezentatora s nekoliko medija, a time i mogunost promjene ritma
prezentacije, ime se odrava stalna panja publike. Prilikom upotrebe projektora obavezno
provjerite:
da se prezentacija moe pokrenuti na raunaru;
da se na zidu ili platnu ne stvara izobliena slika;
da svi mogu jasno vidjeti sliku; ako je potrebno zamraite prostoriju ili promijenite
podlogu prezentacije;
da imate zvunike, ukoliko prezentacija sadri zvuk.

Ukoliko imate potrebu da se kreete tokom prezentacije, koristite ureaj za daljinsku

promjenu slajdova na prezentaciji ili zamolite nekoga da na va diskretan znak mijenja
slajdove.

Pokaziva

Prilikom koritenja grafoskopa ili projektora esto se javlja potreba naglaavanja pojedinih
detalja prezentacije. Najbolje sredstvo za pokazivanje je ureaj sa laserskom crvenom
takom. Meutim, ako vam ruke u toku prezentacije drhte od treme, ne preporuuje se
koritenje ovog pomagala.

23
III KREIRANJE SLAJDOVA ZA POWERPOINT PREZENTACIJU

1. Osnovne smjernice za pripremanje uspjene

PowerPoint prezentacije

Cilj ovog dijela prirunika jeste da uz pomo savjeta i uputa koje emo vam dati u nastavku
teksta, izbjegnete pogrene korake u pripremi elektronske PowerPoint prezentacije (u
daljnjem tekst ppt). Prije pristupanja samoj izradi PowerPoint prezentacije
podrazumijeva se da ste ve obavili poetne pripreme za kreiranje iste. To znai da ste
paljivo isplanirali vau prezentaciju, da poznajete svoju publiku, da ste uvjebali izvoenje
prezentacije, te da govorite jasno i glasno. Pri pripremanju i planiranju prezentacije,
trebate obratiti panju na strukturu prezentacije, tj. da sadri poetak, sredinu i kraj.
Prezentacija se sastoji od poetnog slajda, te slajda koji sadri ciljeve ili plan prezentacije.
Zakljuite prezentaciju rezimirajui injenice i vane informacije koje ste prezentirali. Na
samom kraju prezentacije, potrebno je navesti koritene izvore informacija.

1.1. Poetni slajd prezentacije

Poetni slajd PowerPoint prezentacije treba

sadravati naslov prezentacije, instituciju
ispred koje se vri prezentacija, vae ime i
prezime, te datum i mjesto prezentiranja. Na
prvom ili posljednjem slajdu trebate navesti
i svoje kontakt informacije.

Slika 9.
1.2. Koliina teksta na slajdu

Budui da PowerPoint koristite kao podrku usmenom prezentiranju, veoma je vano da na

slajdove ne stavljate previe teksta. Ponavljanja i deskriptivni opisi e nepotrebno opteretiti
slajdove vae prezentacije. Obriite nepotrebne rijei i fraze ili ih skratite, eliminiite
nebitno i ukljuite samo one vane, neophodne informacije. Ukoliko se na slajdu nalazi
previe teksta auditorij e se vjerovatno vie koncentrirati na itanje slajda, nego na
sluanje vaeg izlaganja.

Slajdove je teko itati, ukoliko je na njima previe teksta. Pomozite vaem auditoriju
stavljajui na slajdove samo vane i lako pamtljive informacije.

24
U okviru jednog slajda preporuuje se koritenje pravila 6-6-6 koje glasi:
ne vie od est rijei u jednoj alineji;
ne vie od est alineja po jednom slajdu;
ne vie od est tekstualnih linija po slajdu.

Slika 10. Slika 11.

1.3. Koritenje fontova na slajdu

Prekomjerna upotreba razliitih vrsta slova moe odvratiti panju auditorija i unijeti
elemente nedosljednosti u prezentaciju. Jednostavnije je pratiti izlaganu temu ukoliko u
prezentaciji dosljedno koristite istu vrstu slova i ukoliko panju auditorija ne odvlae
razliiti dekorativni fontovi.

Preporuuje se koritenje Sans Sarif slova (poput Arial ili Verdana), jer ih je lake itati na
ekranu. Za pravljenje handouts preporuuje se koritenje Times New Roman fonta, jer je
najjednostavniji i najbolji font za itanje sa pisanih materijala. Dosljednost u upotrebi jedne
vrste slova ini prezentaciju profesionalnijom i lakom za praenje. Ukoliko elite
upotrijebiti i neki dodatni font, preporuka je da to maksimalno budu tri razliita fonta u
okviru jedne PowerPoint prezentacije.

25
 Slika 12. Slika 13.

1.4. Veliina slova na slajdu

Pri kreiranju morate posvetiti panju veliini slova koju koristite u prezentaciji. Ukoliko su
slova manja od tipa 24, auditoriju e biti teko proitati sadraj slajda. Predloene veliine
slova u prezentacijama variraju od 24 do 32, vodei rauna o dosljednosti u cijeloj
prezentaciji. Preporuuje se da izbjegavate koritenje italik slova, jer ih je teko itati.
Moete koristiti podebljana (boldirana) slova, ukoliko elite neto naglasiti. Izbjegavajte
upotrebu skraenica.

Slika 14. Slika 15.

26
1.5. Upotreba velikih (CAPS) slova na slajdu

Kod pripreme slajdova, trebate uzeti u obzir i injenicu da e auditorij morati ponovno
proitati tekst, ukoliko se u njemu nalazi vie od sedam rijei koje su napisane velikim
slovima. Napisane velikim slovima rijei e djelovati zbijeno. Velika slova se koriste
unutar slajda samo ukoliko elite istai neke podatke ili informacije koje su VEOMA
vane7. Stoga se preporuuje koritenje velikih i malih slova u naslovima kako bi se
izbjegla samo VELIKA SLOVA. Time auditoriju olakavate praenje sadraja.

Slika 16. Slika 17.

1.6. Animacije i prijelaz teksta

Pri pripremi slajdova savjetujemo koritenje iste vrste animacije i prijelaza teksta u cijeloj
prezentaciji. Koritenje razliitih animacija i prijelaza teksta moe uticati na panju
auditorija i odvratiti ih od sluanja prezentacije. Prezentacije poput ove nee izgledati
profesionalno. Ukoliko koristite jednu istu animaciju kroz cijelu ppt prezentaciju pomaete
auditoriju pri koncentriranju na sam sadraj. Ovaj oblik animacije je najpogodniji ukoliko
ne elite otkrivati sve informacije sa slajda odjednom. Time auditoriju ostavljate dovoljno
vremena za razumijevanje i usvajanje ciljanih informacija.

7
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje nastavnog
osoblja I, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, oktobar 2005.)

27
 Slika 18. Slika 19.

1.7. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: slike, fotografije i karikature

Vizuelna sredstva obino pojednostavljuju prezentaciju, naglaavaju i sumiraju dijelove, te

poboljavaju razumijevanje. Vizualizacija informacija je vana u kreiranju PowerPoint
prezentacije. Pravilnim odabirom informacija, te odravanjem balansa izmeu ilustracija i
rijei8, pomaete kreiranju profesionalnog izgleda prezentacije. Slike su efektivan nain
komunikacije sa auditorijem i ljudi ih due pamte. Ipak, ukoliko vizuelna sredstva ne
podravaju osnovnu poruku, onda njihovo koritenje nije opravdano9. Vizuelna sredstva
moete koristiti kao dopunu pisanoj rijei i upotrebljavati ih u sluaju kada elite neto
naglasiti. Slike trebaju biti dovoljno velike da ne ometaju itanje teksta i brojeva. Meutim,
ukoliko se vaa prezentacija sastoji od veeg broja slajdova (30 i vie), auditoriju e s
vremena na vrijeme trebati i kratki predah. U takvom sluaju moete koristiti fotografije,
karikature ili slike, kao osnovu kratke diskusije ili odmora nakon tematskih blokova u
trajanju od 15-20 minuta.

8
Besim ulahovi i Almir Petek, Uspjena prezentacija: Handouts. TEMPUS projekt: JEP-17022-2002.
(Sarajevo: Tempus, 2004.)
9
Ibidem, p. 25.

28
 Slika 20. Slika 21.

1.7.1. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: grafikoni

Vrste ponuenih grafikona u PowerPoint-u su:

Tabele - Tables
Dijagram sa linijama ili stupcima (histogram) - Bar charts
Pita dijagram ili dijagram povrina - Pie charts
Dijagram sa stupcima - Line charts
Dijagrami tokova - Flow charts
Mape - Maps
Skice - Drawings
Organizacioni dijagrami - Organizations charts

29
 Tabele - Tables Dijagram sa linijama ili stupcima
(histogram) - Bar charts

Pita dijagram ili dijagram Dijagram sa linijama - Line

povrina - Pie charts charts

Dijagram toka - Flow charts Mape Maps

Skice - Drawings Organizacioni dijagrami -

Organizations charts

Slika 22.

Grafikoni moraju biti dovoljno veliki i naglaeni. Na jedan slajd nemojte stavljati vie od
dva grafikona. Ukoliko koristite mnogo grafikona, auditorij e biti suvie koncentriran na
njih, a vaem predavanju nee posveivati dovoljno panje. Takoer ne treba koristiti
grafikone koji nisu direktno povezani sa temom koju izlaete. Na slajd uvrstite grafikone
koji su direktno vezani za predstavljeni sadraj.

Tabele se obino koriste za prezentiranje detaljnih i tanih vrijednosti, dijagram sa linijama

ili stupcima za ilustraciju npr. vremenskih trendova, pita dijagram za uestalost ili
distribuciju, dijagram sa stupcima za kompariranje podataka i dijagram toka za
prikazivanje procesa ili procedura.10

10
Ibidem, p. 27

30
1.8. Boja pozadine i slova

Pri koritenju PowerPointa, trebate voditi rauna o upotrebi jakog kontrasta izmeu boje
pozadine i boje slova, koristei ili tamna slova na svijetloj pozadini ili svijetla slova na
tamnoj pozadini. Najbolje kombinacije su: bijela ili be pozadina sa crnim ili tamnoplavim
slovima, ili tamnoplava pozadina sa bijelom ili be slovima.

Slika 23. Slika 24.

1.9. Koritenje gotovih uzoraka

Trudei se da prezentaciju uinite originalnom i drugaijom, esto se deava da sa

Interneta preuzimate razliite ablone gotovog dizajna slajdova. Ukoliko koristite gotove
dizajnirane slajdove sa Interneta, mogue su greke. Ovi slajdovi moda dobro izgledaju na
vaem kunom kompjuteru, ali ne i projicirani na velikom ekranu. Ukoliko koristite ablon
dizajn PowerPointa, tu je najmanja mogunost greke. abloni prezentaciji daju dosljedan
izgled i ine je profesionalnijom.

31
 Slika 25. Slika 26.

2. Kratka lista korisnih savjeta za izradu slajdova

Na kraju, da ponovimo savjete koji vam mogu pomoi u pripremi efikasne, profesionalne i
dobre prezentacije.
Zapamtite i koristite pravilo 6-6-6.
Budite dosljedni u koritenju vrste slova.
Koristite veliinu slova od 24 do 32 pt.
Izbjegavajte koritenje italik slova, jer ih je teko itati.
Koristite bold (podebljana) slova ukoliko neto elite naglasiti.
Izbjegnite kontinuirano koritenje VELIKIH SLOVA.
Koristite dosljednu animaciju i prijelaz teksta.
Koristite vizuelna sredstva i zvune tonove (slike, fotografije, muzika i sl.) koje se
odnose na i pospjeuju sadraj teme11.
Koristite jak kontrast izmeu boje pozadine i boje teksta.
Koristite gotove ablone/ uzorke/ paterne u PowerPointu.

U pogledu duine prezentacije, predlaemo koritenje 5-7 slajdova za 15-minutnu efikasnu

prezentaciju. Predavanje od 45 minuta treba biti podrano prezentacijom sa najvie 15-25
slajdova. Meutim, to uveliko ovisi od sadraja i strukture vae prezentacije.

11
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod.,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 44.

32
IV VJETINA PREZENTIRANJA

1. Osnovni elementi prezentacije

Osnovni elementi prezentacije su:

publika/auditorij
vrijeme
prostor
vizuelna sredstva
prezentator

1.1. Publika

Upoznati publiku znai znati broj uesnika koji e prisustvovati predavanju, sastav/ profil
publike, prosjean nivo znanja publike o tematici prezentacije. Izlaganje se mora prilagoditi
osobinama auditorija njihovom znanju, iskustvu, interesima i dr. Ukoliko publika nije
upoznata sa osnovama izlagane teme, ponite sa objanjavanjem osnovnih pojmova. U
sluaju da auditorij posjeduje izvjesno predznanje o temi, podsjetite ih na osnovne pojmove
i definicije postavljanjem pitanja.

Nakon prikupljanja informacija o publici, morate se staviti u ulogu sluatelja uspjeh

prezentacije zavisi i od toga u kojoj ste mjeri uzeli u obzir perspektivu slualaca.

Kada poznajete auditorij, npr. kada prezentujete pred svojim kolegama, izlaganje moe biti
manje formalno.
(Preporuujemo da vie o upoznavanju publike proitate u knjizi Michaela Gelba Predstavite sebe: Kako
osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije Beograd: FINESA, 2003., p. 34.)

1.2. Vrijeme

Vrijeme prezentacije odnosi se na termin odravanja i trajanje prezentacije.

Prezentaciju morate poeti na vrijeme. Kanjenje predstavlja lo poetak i stvara

negativan prvi utisak.

Morate znati koliko prezentacija moe trajati, te da li ste jedini govornik ili jedan od
mnogih. No, bez obzira koliko vremena imate za prezentaciju, najbitnije je efektivno
iskoristiti to vrijeme, to znai drati se ove jednostavne formule12:

12
Mary Jo Kmetz, Kako govoriti sa samopouzdanjem, Predavanje, (Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu i
University of Delaware, januar 2006.)

33
 80-85% vremena posvetiti glavnim takama prezentacije,
preostalih 15-20% vremena podijeliti izmeu uvoda i zakljuka.

I na kraju zavrite prezentaciju na vrijeme!

1.3. Prostor

Od prostornih uslova umnogome zavisi kako e prezentacija biti organizovana. Prostorne

uslove ine: oblik i veliina prostorije, ureenje prostorije, razmjetaj sjedita, akustika,
osvjetljenje, temperatura, tehnika sredstva13.

Za prezentatora je znaajno da se upozna sa prostorom u kojem e drati prezentaciju, a

posebno ako je u prilici da vjeba na tom mjestu.
U pogledu tehnikih sredstava bitno je da li su instalirana sva sredstva koja su vam
potrebna, da li su ispravna, da li su razmjetena na odgovarajui nain. Na primjer,
preskakanje kompjuterskog kabla svaki put kada elite neto pokazati ili prii publici,
vjerovatno e uveseljavati publiku, pogotovo ako preskakanje koji put bude neuspjeno, ali
imajte na umu da to nije svrha vae prezentacije. Prije poetka prezentacije neophodno je
provjeriti ispravnost i razmjetaj tehnikih sredstava.

Razmjetaj sjedita i tehnike opreme treba omoguiti:

udoban smjetaj publike;
nesmetano kretanje prezentatora;
svi vide prezentatora i slajdove/ vizuelna pomagala koja koristite;
svi uju ta govorite tokom prezentacije.

Za manje grupe (do 25 osoba) preporuuje se tzv. U oblik razmjetaja sjedita, a za vee
grupe klasian oblik razmjetaja karakteristian za uionice.

to se tie rasvjete, najbolje je prirodno odnosno elektrino osvjetljenje. U pogledu

vazduha i temperature, neophodno je da prostorija bude dobro provjetrena sa umjerenom
temperaturom.

Savjeti:
Posjetite prostoriju za prezentaciju bar dan ranije i ponovo bar pola sata prije
poetka prezentacije.
Provjerite vidljivost i akustinost sjedei na raznim mjestima u sali.
Nastojte prilagoditi okruenje: razmjetaj, osvjetljenje, temperaturu, ventilaciju.

13
O vizuelnim sredstvima emo u nastavku posebno pisati, budui da se radi o veoma znaajnom elementu
uspjeha prezentacije.

34
 Po mogunosti, uinite prostor zanimljivijim i toplijim (natpis dobrodoli na
flip-chartu, citati po zidovima, ilustracije, plakati...).

1.4. Vizuelna sredstva

Jedna slika govori vie nego hiljadu rijei. (kineska narodna izreka)

Vizuelna sredstva omoguavaju zadravanje panje i vee ukljuivanje publike, te lake

razumijevanje i usvajanje informacija. Prema jednom istraivanju, upotreba vizuelnih
sredstava ini prezentaciju za 50% lakom za pamenje, a vau poruku za 43%
uvjerljivijom.14

PowerPoint koji je u ovom priruniku detaljnije opisan, budui da je danas najee

koriteno sredstvo za akademske prezentacije, moe se kombinovati i sa drugim
pomagalima, kao to su: tabla za prezentaciju (flip chart), video zapis (video clip), pratei
odtampani materijali (handouts) i dr.

Kada se vizuelna sredstva koriste ispravno i u razumnoj mjeri, ona pojaavaju upeatljivost
prezentacije. Treba imati na umu da su vizuelna sredstva ipak samo pomona sredstva, da
prezentator treba da dominira prezentacijom, a ne tehnika. Neophodno je postii balans
izmeu slika i rijei. Pored toga, koritenje sredstava za prezentaciju treba da bude u
funkciji poboljanja prezentacije, a ne izdvojeni dogaaj.

Savjeti u koritenju vizuelnih sredstava:

Ne koristite sredstva samo zato to ih svi koriste, jer je to privlano i moderno.
Koristite sredstva koja odgovaraju vaoj poruci i situaciji (raspoloivom prostoru,
vremenu, publici).
Pretpostavite da neka od sredstava mogu biti neispravna i pripremite se za takav
sluaj.

Zapamtite:

Vizuelno sredstvo je odgovarajue jedino ako poboljava prezentaciju pojaavajui vau

poruku.

14
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje
nastavnog osoblja II, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, juni 2006.)

35
1.5. Prezentator

Osobine koje posjeduje dobar prezentator, od kojih bitno zavisi uspjeh prezentacije su
slijedee:
integritet publika vjeruje prezentatoru,
znanje prezentator posjeduje odgovarajue struno znanje o datoj temi,
govornike sposobnosti,
samouvjerenost (ali ne arogantnost),
smirenost.

Evo nekoliko savjeta ta treba, a ta ne treba raditi u odnosu sa publikom.

ta treba raditi?
Poveite se s publikom: pokaite entuzijazam, izgledajte prijateljski, smijeite se,
gestikulirajte.
Budite ljubazni, ali izbjegavajte intimno obraanje.
Ako poznajete publiku, oslovljavajte sluaoce imenom pri pojedinanom obraanju.
Paljivo sluajte ono to vam publika govori.
Prilagodite svoj stil sluaocima.
Podstiite diskusiju, sumirajte, ponavljajte.
Budite etini u odnosu prema publici.
Uvijek naglaavajte pozitivno.

ta ne treba raditi?
Izbjegavajte duga objanjenja.
Izbjegavajte propovijedi i hvalisanje.
Ne provocirajte i ne budite arogantni.
Oprezno koristite argon.

U prezentaciju treba u odreenoj mjeri unijeti svoje emocije. Dobra prezentacija je ona koja
pokree publiku. Takva prezentacija podstie, izaziva, uzbuuje, zabavlja publiku. Zato
nastojte ispoljavati i svoja osjeanja prema temi o kojoj govorite. Imajte na umu da ljude
pokreu osjeanja, a ne injenice15. Veoma je bitno je i da vjerujete u ono to govorite.

15
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod.,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 88.

36
2. Verbalna i neverbalna komunikacija

Prezentacija kao poseban oblik komunikacije ima svoje verbalne i neverbalne komponente.
Pri tome imajte na umu jednu veoma vanu stvar:

Verbalno izlaganje i govor tijela moraju biti usklaeni moraju prenositi istu poruku.

Ako govor Vaeg tela nije sinhronizovan s Vaom porukom, gubite kredibilitet.16

2.1. Verbalne komponente komunikacije

Verbalne komponente podrazumijevaju komunikaciju rijeima i glasom. Za uspjenu

prezentaciju neophodna je ispravna upotreba rijei i odgovarajui govor.

Ispravna upotreba rijei podrazumijeva:

pravilan i gramatiki ispravan pisani i govorni jezik,
sistematinost,
jasnoa,
jednostavnost,
koherentnost (logika povezanost),
ponavljanje (potvrivanje i jaanje tvrdnje).

argon treba koristiti vrlo oprezno i samo izuzetno. Neformalno obraanje koje je obino
prisutno ako poznajemo publiku, ne znai i koritenje argona.

Kod govora su bitne slijedee osobine:

razumljivost,
glasnoa,
brzina,
ritam.

Glas ne smije biti jednolian, ali treba izbjegavati nagle promjene treba drati ujednaenu
snagu i ritam glasa. Izuzetno se moe koristiti povien ton, ako elite naglasiti pojedine
rijei ili reenice.

16
Michael Gelb, Predstavite sebe: Kako osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije, (Beograd:
FINESA, 2003.), p. 84.

37
Nastojte drati umjeren tempo izlaganja tokom najveeg dijela prezentacije. Suvie sporo
ili suvie brzo izlaganje prije ili kasnije dovode do slabljenja panje slualaca i umanjuju
kvalitetu prezentacije. Ako govorite suvie sporo, izlaganje postaje monotono. Usporite
izlaganje jedino kada iznosite odreene statistike podatke i brojeve, pokazujete slike,
tabele, grafike ili sl. Kada govorite suvie brzo, publika e imati problema da razumije i
usvoji ono o emu govorite. Nemojte se brzo prebacivati sa slajda na slajd, jer to djeluje
frustrirajue na publiku i nakon nekog vremena slabi panju slualaca. Sluaocima treba
dati vremena da uoe i razumiju ta se nalazi na slajdu. Preporuljivo je praviti pauze
tokom izlaganja, ali nemojte praviti duge pauze izmeu rijei ili reenica.

Govor ne bi smio biti:

loe artikulisan,
nerazgovijetan,
tih,
prebrz ili prespor,
jednolian,
izvjetaenog tona.

2.2. Neverbalne komponente komunikacije (Govor tijela)

Neverbalno komuniciranje je komuniciranje bez upotrebe rijei. To je najstariji oblik

komunikacije. Neverbalno komuniciranje je ogranieno kulturolokim razlikama i stoga
treba znati kada i kako se koristi, jer moe biti dvosmisleno. Neverbalno komuniciranje
treba podravati verbalnu poruku.

Neverbalne komponente komuniciranja ukljuuju:

izgled,
upotrebu prostora,
pokrete / gestove,
vizuelni kontakt izraz lica i kontakt oima.

Izgled:

Izgledajte najbolje to moete, u skladu sa dogaajem (prilikom).

Zadrite svoj stil odijevanja i nemojte za prezentaciju odjenuti neto to nikada
ranije niste i ne biste obukli i u emu ete se cijelo vrijeme osjeati neugodno.
Budite isti, uredni i odjeveni u skladne boje.

38
Upotreba prostora:

Pravilno koristiti prostor znai znati kako i gdje stajati, kako i kuda se kretati, kako drati
tijelo.

Tokom prezentacije prezentator se kree ili stoji. Rijetki su sluajevi da prezentator sjedi
tokom izlaganja.

Kada stojite, pridravajte se slijedeih pravila:

Nemojte stajati iza govornice; trebate stajati sa lijeve strane ekrana.
Nemojte stajati pogureno niti ukoeno; stojte uspravno, ali oputeno.
Ne ljuljajte se dok stojite; stojte mirno.
Ne oslanjajte se rukama i sa ravnim poloajem ramena na sto, jer to moe djelovati
prijetei.

Ako se kreete tokom prezentacije, zapamtite ove savjete:

Ne premjeravajte podij koracima tamo-ovamo.
Kreite se polako u ogranienom prostoru.
Ne okreite lea publici.
Izbjegavajte naglu promjenu smjera kretanja i nagle pokrete.

Kretanje trebate ograniiti na trougao prikazan na slici17:

EKRAN

SLUAOCI

Slika 27: Pozicija prezentatora

Kada elite neto naglasiti, pribliite se publici. Ukoliko elite neto pokazati na ekranu,
pribliite se ekranu, ne okreui lea publici.

17
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje
nastavnog osoblja II, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, juni 2006.)

39
Pokreti / gestovi:

Izbjegavajte dranje ruku u depovima radije gestikulirajte. Gestikuliranje rukama tokom

prezentacije je sasvim normalna pojava. Ipak, nemojte nekontrolisano mahati rukama
tokom prezentacije. Gestovi moraju biti prirodni, ivahni, svrsishodni, izraajni i jasni.
Izbjegavajte nepotrebne gestove kakvi su, na primjer, igranje olovkom, lomljenje prstiju,
uvrtanje pramena kose i slino.

Ukoliko ne elite gestikulirati, onda moete ruke drati oputene pored tijela ili, ako imate
tremu, moete u rukama drati neki predmet (olovku, pokaziva, zabiljeke i sl.), ali se
nemojte igrati sa njim.

Vizuelni kontakt:

Nemojte stalno gledati u zabiljeke ili u pod ili pogledom kreiti zidove prostorije.
Gledajte u publiku. Preporuuje se najmanje 80% od vremena trajanja prezentacije
odravati vizuelni kontakt (kontakt oima) sa publikom. Pri tome imajte na umu da publika
nije bezoblina masa. Nastojte da sretnete pogled prisutnih i da tako privuete njihovu
panju.

Takoe trebate izbjegavati usmjeravanje pogleda prema jednoj strani prostorije, ve

gledajte podjednako sa obje strane i u sredinu prostorije. Ako je u pitanju amfiteatar, drite
pogled u visini sredinjih redova.

Najbolje je pronai u publici lica koja izgledaju prijateljski i zainteresovano i gledati u

njihovom pravcu. Nemojte gledati prisutne ravno u oi, ve u podruje izmeu oiju ili u
elo. Vodite rauna pri tome da ne zadravate dugo pogled na pojedincima, jer bi to moglo
uznemiriti sluaoce i omesti vau koncentraciju.

Kada elite pokazati neto na ekranu, va pogled treba slijediti pokret ruke ili pokazivaa.

40
3. Kako pobijediti tremu?

Svako ima leptirie u stomaku samo to kod profesionalca oni lete organizovano.18

Svako, pa i najiskusniji prezentator, osjea tremu prije poetka predavanja. Najpouzdaniji

nain prevazilaenja poetne treme, jeste vjeba i ponavljanje prezentacije, jer na taj nain
podiete svoje samopouzdanje.

Evo nekoliko dodatnih savjeta kako da pokuate prevazii tremu:

Zapamtite to vie teksta! (Posebno je bitno zapamtiti uvod i zakljuak to podie
samopouzdanje i ujedno impresionira publiku.)
Vjebajte to vie, pogotovo poetak prezentacije!
Provjerite sve prije poetka: prostor, tehniku, svoje slajdove i zabiljeke, svoj
izgled!
Mislite pozitivno zamiljajte uspjeh!
Ne doivljavajte publiku kao protivnika!
Koncentriite se na sadraj prezentacije, na ono to elite rei, a ne na sebe niti na
publiku!
Ne urite i ne paniite!
U rukama drite olovku, zabiljeke, pokaziva ili neto slino, da izbjegnete da vam
se od treme tresu ruke!

Jedan od naina da pobijedite tremu jeste da na samom poetku date publici da neto radi,
jer time prebacujete panju sa sebe na publiku. Na primjer, zatraite da se prisutni
predstave, da razgovaraju u parovima ili o grupama o nekoj ideji i sl.

Moda Vam ova anegdota pomogne da shvatite da niste usamljeni u svome strahu od
javnog nastupa i da mnogi osjeaju isto.

Androklo je, kae antika pria, bio rob, baen u arenu s lavom, kao jedan od jadnika koji su
svojim mukama trebali zabaviti dokoni rimski puk. No, lav ga je potedio... U trenutku kobnog
susreta u rimskoj areni, Androklo je neto apnuo lavu, a ovaj se uplaio, podvio rep i vratio u svoj
kavez, ne pojevi ga. Na upit cara to mu je rekao, Androklo je odgovorio: 'Rekao sam lavu da e
nakon objeda morati odrati govor za nazone!?19

18
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 66.
19
Saa Petar, Recite to jasno i glasno Osnove uspjene prezentacije, (Zagreb: Jakubin i sin d.o.o. Zagreb i
Centar za poduzetnitvo Osijek, 1999.), p. I

41
 ***
Zapamtite!

Ako elite da se Vaa prezentacija pamti..., morate da imate na umu ovih pet taaka:
Ponite estoko naglasite glavne take na poetku svog govora;
Redovno ponavljajte stalno pominjite kljune take;
Istiite na neobian nain izlaite kljune take duhovito, na izvanredan ili neobian
nain;
Maksimalno angaujte publiku stvorite mnotvo mogunosti za angaovanje publike
tokom prezentacije; i
Efektno zavrite na kraju ponovo naglasite svoje glavne take: neka kraj odjekne!20

20
Michael Gelb, Predstavite sebe: Kako osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije, (Beograd:
FINESA, 2003.), p. 42.

42
V LITERATURA

1. engi, Mustafa. Vjetina pisanja. Sarajevo: DES, 2005.

2. ulahovi, Besim i Almir Petek. Uspjena prezentacija. TEMPUS Projekat. Sarajevo:

TEMPUS, 2004.

3. Gelb, Michael. Predstavite sebe: Kako osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne

prezentacije. Beograd: FINESA, 2003.

4. Hanlis, Elizabeth. Efikasne prezentacije. Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za

usavravanje nastavnog osoblja II. Prevod. Edmonton: University of Alberta, juni 2006.

5. Kmetz, Mary Jo. Kako govoriti sa samopouzdanjem. Predavanje. Sarajevo: Ekonomski fakultet
u Sarajevu i University of Delaware, januar 2006.

6. Leigh, Andrew i Michael Maynard. Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve.
Prevod. Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.

7. Petar, Saa. Recite to jasno i glasno Osnove uspjene prezentacije. Zagreb: Jakubin i sin d.o.o.
Zagreb i Centar za poduzetnitvo Osijek, 1999.

43