ega rijei sintagma, intelektualna svojina?

Zasto ima figurativno znaenje Zato sto

se ne misli na svojinski odnos u smislu stvarnog prava vec se misli na prisvajanje
nematerijalnog dobra.Razlike u prirodi predmetnog prisvajanja utrokuju bitne sadrzine
u pogledu stvarnopravne svojine i intelekutalne svojine.

Stvarnopravna, intelektualnopravna svojina.

ta je smisao drutvene svojine? Pitanje 1 na testu

Zato pojedinac smisljao novi nain za uzgajanje odredenih poljoprivrednih kultura

kako bi to znanje vec bilo raspolozivo?

Nema razloga, da stavramo jezik i pismo ako su oni vec tu-.

Npr tocak poluga, pencilin, tranzstor,i

i
Da bi zadovoljvali odredene potrebe covjeka zasto bi pojedinac
Izmisljao druga sopstvena sredstva za zadovolnjenje istih potreba, jednom rijecju potreba socijalizacije,
tacnije process ucenja, koji je svojstven covjeku podrazumijevamo sposobnost usvajanja tudih znanja,
informacija, I njihovu stavljanje u korisnu funkciju.

Sta je kompromisni karakter

Ono sto je funkciji zastite subjektata koji se investiraju u stvaranje intelektualnih dobara, s tim da su taj nacin I
mjere te zastite takvi da ugrozavaju razvojne interesne zajednice, vec naprotiv podsticu razvoj

26. ISPITNO PITANJe

27.
28.
29. eZaljucno da je sloboda koristenja tudjih nematerijalnih dobara na slobodnom konkuretskom trzistu
dominantan princip
Izuzetno od ovog principa koristenje tudjih nematerijalnih dobara je zabranjeno ili ograniceno ako je u
propisano u zakonima koji ureduju zakon intelektualne svojine.

Lice koje sopstvenim materijalnim sredstvima proizvede odredeni predmet moze na osnovu svog prava svojine
da sprijeci na tom da drugi njim sluze.

Analagno tome, koji je sopstvenim materijalnim sredstvima nacinilo odredeno intelektualno dobro, trebalo bi da
se moze na osnovu odredenog u zakonu ustanovljenog prava da sprijeci druge da koriste svoje pravo

Kako bi privredni subjekti koristili istu robnu marku odredenog prozivodjaca za pospjesenje svoje prodaje,
neophodno je da onaj prvi ima pravo u tome da ih sprijeci.
Prema pravilima obligacionog prava, is ako koriste istu robnu marku LD KOMPANIJ, ZA POSPJESENJE
SVOJE PRODAJE, recimo DS KOMERCA I LD KOMPANIJA, NEOPHODNO JE DA ONAJ PRVI IMR
PRAVO DA IH SPRIJECI ISTI PRIVREDNI SUBJEKTI.
Tako proizdvodjac, koji je investirao u svoje istrazivanje i razvoj novih tehnologija, da stvori ronalazak kojim
se ekonomicno i efikasno rjesava odredeni tehnicki problem, ima legitiman interes, da sprijeci konkuretne da se
slobodno bez ikakvih sopstvenih troskova, preuzmu pronalazak i koriste ga.

Autor ima legitiman interes da uziva ekonomske plodove svog kreativnog intelektualnog rada, da sprijeci druga
lica da koriste njegovo djelo u sopstvenoj izdavackoj djela umjetnosti, filmskoj ili muzickoj produkciji,.

Drugim rijeima, bolidraj.

Pravo intelektualne svojine kao ogranicenje slobode konukrencije,

Pronalazak mora biti odrempecen u odrednom industrijskom postupku, robna mora biti odredenom prozivodu,
ili industriskom proizvodu, robna oznaka mora biti utisnuta, na robu, ambalazu, ili propagadni materijal,
autorsko djelo u mnozini tjelesnih primjeraka kao sto su knjige, DVD ili saposteno javnosti prikazivanjem,
emitovanjem , ili izvodenjem.

PRIMJERA RADI
; U cijeni mikroraunarskog procesora 60 <*/ KOJE cine sirovine, vezano za amortizaciju, prozivodnih
uredaja, tekuci prozivodni rad i distribuciju a 40 /)=_., vrijednost kreativnosti i znanja su gradjeni u njega,

Analogno time, u cijeni jednog primjerka knjizvenog djela na troskove stampe, i distrubucije odlaze 80 *
MALOPROPDAJE, Maloprodajne cijene, dok ostatak cini vrijednsot muzickog ili filmskog djela, ili racunarskog
programa n a DVDu ili CD-u. Oko 5 _ cine troskovi za sirovinu, umozavanje distribucijua preko 95 otpada na
vrijednost samog nematerijalnog dobra.

Prema tome, prilikom ekonomske eksoplatacije, intelektualnog dobra, ucestvuju , u formiranju novoostvarene
vrijednosti intelektualnog dobra, ucestvuju u formiranju novoostvarene vrijenosti ili svake usluge koja je
materijlizovana.

28 bold

Intelektualna svoina kao predmet prometa:

Primjer.

Intelektualna svojina kao predmet prometa:

37 plus 4.

Primjera radi titular prava za nove farmaceutske susptance, je pronalazac , fizicko lice, koje nema uslove da
ti industrijski proizvodi koriste tu supstancu.

Autor i intepretator, ( kao izvorni subjekti autorskog subjektivnog prava)

Autori i intepretatori kao izvorni subjekti su uvijek fizicka lica, koja se bave privrednom djelatnoscu

Podjela zasticenih dobara, uporedo su razlicita dobra koja su predmet zastite, u pravu intelekmtualne svojine
moze se konstatovati da su rezultat ljudske aktivnosti.

Pseudotvorevine i oznake.

ISPITNO PITANJE

iNTERPETACIJA,

je licno tumacenje jednog odredenog autorskog djela od strane interperetora,( pjevaca muzicara).

Pjevac na primjer oblikuje svoju interperetaciju odredenog muzickog djela sa citavim nizom induvidualn ih
karatteristika., pocevsi ov visine glasa, preko licnog temparamenta, pa do emcionalne osjetiljivosti,

Otuda, je moguce da poznavaoci, na osnovu interepretacije, lako prepoznaju ko je interpretator.

SLOBODA,
 Stvaraoca u oblasti industrijskog dizajna najvise ogranicaca prakticna upotreba predmeta koji se oblikuje.

Postoje predmeti ciji su dimenzije i oblik do te mjere odredeni funkcijom ( npr makaze, telefon mobilni telefon) da je
joj prostor za stavralacki prostor, induvidalni stvaralacki izraz koji je minimalan) cak i okviru tog minimalnog prostora,
stvaralacka rjesenja nisu predvidiva.

Topografije, integrisanog kola su tvorevine kojim su znatno odredene funkcije elektronskog dijela odredenih
tehnickih karakteristika,, ipak nacin koji ce materijalnom nosacu najcesce silicijskom cipu biti prostorno rijeseni ispod
minijaturnih elemenata tog kola kao veze izmedju njih stvar je domisljatosti i kreativnosti onog koji projektuje
topografiju.

PRAVNE POSLJEDICE KAO PREDMETA ZASTITE U PRAVU INTELEKTUALNE SVOJINE SU TVOREVINE,

PSEUDOTVOREVINE, I OZNAKE.

Evidentno je da smisao zastite, oznake putem intelektualne svojine, nije u tome da podstakne stvaranje oznaka, ved da
obezbijedi da samo jedan privredni subjekt koristi odredenu oznaku za obiljezavanje odredene vrste, robe, usluga na
trzistu.

Time se stiti vjerodostojsnost informacija o proizvodu, kojeg je potrosac asocirao sa odredenom oznakom i unapreduje
inofmiranost, kao jedan od faktora efikasnosti trzista.