Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.

) medunarodni je sukob koji je

izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata. Voden je na tri kontinenta i na svim
svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve dr�ave koje su tada
postojale.

Nakon �to su Paktom Ribbentrop-Molotov i njegovim tajnim protokolom od 23. kolovoza

1939. godine (dan kojega je 2008. godine Europski parlament odredio Europskim danom
sjecanja na �rtve svih totalitarnih i autoritarnih re�ima[1]) dogovorili Hitlerova
Njemacka i Sovjetski Savez podjelu Istocne Europe, vec dana 01. rujna 1939. godine
Njemacka napada Poljsku; te se taj dan uzima kao pocetak 2. svjetskog rata.

Sovjetski Savez se pridru�uje napadackim aktivnostima 14. - 17. rujna 1939. godine,
okupirav�i preko 40% teritorija Poljske (ti se teritoriji do danas nalaze u sastavu
Bjelorusije i Ukrajine), te cjelokupne teritorije Latvije i Estonije.

U svibnju i lipnju 1940. godine Njemacka vojno slama Nizozemsku, Belgiju i

Francusku (okupirav�i prije toga u travnju 1940. god. Dansku i Norve�ku), te 14.
lipnja 1940. godine osvaja Pariz. Sovjetski Savez ba� tog dana zahtijeva od Litve
bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja vojno okupira i tu balticku dr�avu; prema
prethodnom dogovoru, ostavlja Njemackoj nekoliko litvanskih granicnih pokrajina.
Prije kraja ljeta - opet u skladu s odredbama Pakta Ribbentrop-Molotov iz 1939.
godine - dijele Hitler i Staljin dr�avni teritorij Kraljevine Rumunjske: Sovjetski
savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje Moldaviju (nakon raspada
SSSR-a 1990.-ih, Moldavija je neovisna dr�ava sa rumunjskim kao slu�benim jezikom)
i Sjevernu Bukovinu (danas u Ukrajini), a Njemacka "sprjecava" invaziju Madarske na
Rumunjsku na nacin da prisiljava Rumunjsku da ustupi Madarskoj podrucje Sjeverne
Transilvanije (pribli�no velicine dana�nje Hrvatske, tada s oko 2,5 milijuna
stanovnika), te u preostalom dijelu Rumunjske instalira marionetski re�im na cijem
je celu general Ion Antonescu.

Nakon pobjede nad Francuskom, Njemacka ne uspijeva u zracnoj Bitki za Britaniju

1940. godine ostvariti zracnu nadmoc potrebnu za invaziju na Britaniju; na moru,
Britanska mornarica potvrduje svoju superiornost.

U Travanjskom ratu 1941. godine Njemacka uz pomoc Italije i Madarske okupira

podrucje Kraljevine Jugoslavije; te odmah potom pokorava i Grcku koja se uz
Britansku pomoc vec �est mjeseci odupirala napadima njemackog saveznika Italije.

Dana 22. lipnja 1941. godine Hitlerova Njemacka iznanadno napada svog dotada�njeg
saveznika Sovjetski Savez. Staljin je posve iznenaden ovim potezom (neki smatraju
da je bio uvjeren da ce zapravo SSSR biti taj koji ce uspjeti napadom s leda
iznenaditi Hitlerovu Njemacku - u tom trenutku je Sovjetski savez pod oru�jem imao
cak 5 milijuna ljudi, a industrijska je proizvodnja bila podredena proizvodnji
oru�ja i ratnog materijala), te njemacki Wehrmacth - makar znatno slabije naoru�an
i ne brojniji od Crvene armije[2] - u narednim mjesecima uspijeva uni�titi
mnogobrojne sovjetske postrojbe i doci pred vrata Moskve. Medutim staje uslijed tog
njemackog napada SSSR na stranu Saveznika, �to preokrece tijek rata.

Otprilike u isto vrijeme Fa�isticka Italija do�ivljava neuspjeh u invaziji Egipta

pod britanskim protektoratom.

Krajem 1941. nakon japanskog napada na Pearl Harbor Sjedinjene Americke Dr�ave se
ukljucuju u rat koji konacno zahvaca gotovo citav svijet.

Tijekom 1942. godine Japan bilje�i znatne uspjehe oduzimajuci Saveznicima golema
podrucja u Aziji, od Indonezije i Filipina, do Burme i Singapura; u velikim
pomorskim bitkama je medutim znatno o�tecena snaga njegove flote cija obnova ne
mo�e pratiti tempo kojim americka industrija pridonosi izgradnji vojne sile SAD.
Nijemci uspje�no izlaze na kraj s ofanzivama Crvene Armije prema Ukrajini i
Britanskih snaga iz Egipta prema Libiji. Medutim s britanskog tla pocinje ozbiljna
aktivnost bombardiranja Njemacke i drugih podrucja Europe, �to ce s vremenom
stvoriti devastirati industrijske, prometne i vojne kapacitete Njemacke i Italije.

Pocetkom 1943. trpe Sile Osovine velike poraze. Italija je prisiljena na

kapitulaciju iste godine, sovjetske snage su na istocnom boji�tu krenule u
protunapad, a napredovanje japanskih snaga na Tihom oceanu je zaustavljeno. Krajem
1943. godine zracne snage SAD pokrecu kampanju masovnog bombardiranja Japana.

U ljeto 1944. zapadni Saveznici su se na Dan D iskrcali u Europi, polako privodeci

rat kraju; upravo u isto vrijeme Crvena armija izvodenjem Oparacije Bagration
napokon uspijeva rat prenijeti izvan predratnog podrucja SSSR-a. Rat je okoncan
1945. kapitulacijom Njemacke i Japana.

Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. svjetskom ratu iznosi ne�to manje od 55

milijuna, �to ga cini jednom od najvecih svjetskih katastrofa.