Professional Documents
Culture Documents
Srednji Stroj Pruge Ajdin Malkic
Srednji Stroj Pruge Ajdin Malkic
ODSJEK: Saobraćaj
SMIJER: Željeznički saobraćaj
SEMINARSKI RAD
PREDMET: INFRASTRUKTURA ŽELJEZNIČKOG
SAOBRAĆAJA
Asistent: br.indexa:6158-3
Dr.sc. Smajo Salketić
1
SADRŽAJ
1. UVOD .....................................................................................................................................3
2. GLAVNI DIJELOVI PRUGE ................................................................................................4
3. ŠINE........................................................................................................................................6
3.1.Pojam i oblik šina .............................................................................................................6
3.2.Tipovi šina ........................................................................................................................7
3.3.Ispitivanje šina ..................................................................................................................9
3.4.Trošenje šina .....................................................................................................................9
3.5.Podmazivanje šina ..........................................................................................................12
4. ŽELJEZNIČKI PRAGOVI ...................................................................................................23
4.1.Drveni pragovi ................................................................................................................13
4.2.Betonski pragovi .............................................................................................................15
5. KOLOSJEČNI PRIBOR .......................................................................................................13
5.1.Kolosječni pričvrsni pribor .............................................................................................17
5.2. Kolosječni spojni pribor ………………………… .....................................................14
5.3. Dopunski kolosječni pribor .......................................................................................... 15
2
1. UVOD
U ovom seminarskom radu će biti obradjena tema „Gornji stroj pruge“. Gornji
stroj pruge, najkraće i najprostije rečeno, predstavljaju svi elementi pruge koji se nalaze
na zemlji. Zadatak gornjeg stroja pruge je da preuzme opterećenje sa željezničkih vozila i
prenese ga na zemlju.
Elementi gornjeg stroja pruge su: šine, pragovi, kolosiječni pričvrsni i spojni
pribor, naprave protiv pomicanja šina i naprave protiv bočnog pomicanja kolosijeka,
kolosiječni zastor i betonski ili asfaltni nosivi elementi, kao i konstrukcije gornjeg stroja
(skretnice i križišta).
U ovom seminarskom radu će biti obrađeni svi pojmovi vezani za gornji stroj
pruge, kako za njegovu ulogu i značaj u odvijanju željezničkog saobraćaja, tako i za
pojmove vezane za održavanje i postavljanje nove trase pruge.
3
2. GLAVNI DIJELOVI PRUGE
pružne građevine,
gornji stroj pruge,
signalno – sigurnosni uređaji,
telekomunikacijski uređaji,
elektroenergetski uređaji,
ostala postrojenja i uređaji,
zemljište pružnog pojasa,
zračni prostor iznad gornje ivice šine (12 m iznad gornje ivice
šine, odnosno 14 m kod dalekovoda napona više od 220 kV).
1
Internet stranica: http://www.prometna-zona.com/
4
Gornjim strojem smatraju se:
5
3. ŠINE
Šine su element gornjeg stroja pruge koji nosi pružna vozila i usmjerava ih u
određenom pravcu. One primaju izravna opterećenja od vozila te ih prenose na prag i
podlogu. Njihova uloga je:
Kako pri kretanju vozila u kolosijeku nastaju velike uspravne i vodoravne sile
(uzdužne i bočne), koje dovode do velikih dinamičkih opterećenja šine. Zbog djelovanja
takvih sila poprečni presjek šine je prilagođen tako da podnese djelovanje navedenih sila.
glava šine,
vrat šine,
nožica šine.
6
Glava šine je dio koji neposredno prima opterećenja od vozila i koji se tokom
vremena troši. Zato je glava šine ojačana (više nego je potrebno).
Vrat šine je zaobljen prema glavi i nožici tako da je omogućeno postavljanje vezica
i njihova priljubljenost uz vrat šine. Visina i širina vrata šine su bitne za prijenos
opterećenja. Uobičajeno je da širina vrata iznosi jednu desetinu od visine šine.
Nožica šine je važna zbog prijenosa opterećenja na prag i na stabilnost šine. Ona
osigurava šinu od prevrtanja, a smanjuje i specifični pritisak koji se prenosi na prag.
Ispupčena oznaka na vratu šine ukazuje na glavne osobine šine, kao što su:
ime proizvođača,
godina i mjesec izrade,
tehnološki postupak dobivanja čelika,
tip šine.2
dvoglava,
vinjolova sa širokom nožicom i
feniks – žljebasta – za tramvaje,
kranska.
a) Dvoglava b) Vinjolova
c) Feniks d) Kranska
2
Doc. Dr. Nedžad Branković, Infrastruktura željezničkog saobraćaja (skripta), Fakultet za saobraćaj i
komunikacije Sarajevo, Sarajevo 2010.
7
Tip šine određen je njezinom masom u kilogramima po dužnom metru (na primjer
tip UIC – 60 ima masu šine 60 kg/m).
Lakim tipovima smatraju se tipovi šina do 50 kg/m (na primjer tip S – 45 ili S – 49)
a teškim preko 50 kg/m. Kod šina težeg profila dolazi do:
U pogledu dužine šina koje se ugrađuju u kolosijek kod novogradnji kod nas se javlja
sljedeća podjela:
kratke do 30m,
dugačke 60m,
dugi šinski trakovi (DTŠ) više od 60 m.
Kad sastavimo više dugačkih šina dobijemo DUGI TRAK ŠINA ili (DTŠ).
Kolosijek koji je međusobno povezan samo od kratkih ili dugačkih šina nazivamo
KOLOSIJEK SA SASTAVIMA ili KLASIČAN KOLOSIJEK. Kada izvršimo
zavarivanje ovih sastava u kolosijeku dobijemo NEOTPUŠTEN DUGI TRAK ŠINA. To
znači da šina nije oslobođena od zaostalih napona uzrokovanih njenim skraćivanjem i
produžavanjem usljed temperaturnih razlika. U posebnom poglavlju obradit će se
otpuštanje dugih šinskih trakova koji su u prvom periodu razvoja DTŠ – a imali dužinu
do 800 m, a danas imamo dužinu dugog traka šina od nekoliko desetina kilometara.
U BiH se danas ugrađuju uglavnom šine tipa UIC – 60 mase 60 kg/m, koje mogu
podnijeti opterećenje po osovini od 350 kN i maksimalne brzine 300 km/h, te šine tipa S
– 49 s opterećenjem do 225 kN i najvećom brzinom do 160 km/h.
8
Šine osim svoje osnovne uloge, prisilnog vođenja željezničkog vozila, imaju i niz
bitnih elemenata za bezbjedno odvijanje željezničkog saobraćaja.
Tu najprije moramo spomenuti izolovane šinske sastave, šinske prespoje i slično, što je u
okviru materije vezane za signalne i telekomunikacione uređaje.
3.3.Ispitivanje šina
hemijski sastav,
otpornost na udar,
zatezna čvrstoća i izduženje,
tvrdoća,
vanjski izgled,
geometrija (oblik, mjere i masa).3
3
Internet stranica: http://www.gfmo.ba/
9
habanje gornje površine nožice šine,
habanje vrata šine.
Valovita površina šina opterećuje više od prosjeka kako prugu tako i vozila.
Nekoliko primjera štetnih djelovanja valovitog trošenja:
Ulegnuće pruge: ulegnuće pruge brže se kvari kod valovito istrošenih pruga.
4
Internet stranica: http:// www.prometna-zona.com/
10
Šinski spojevi: rezonancija štetno djeluje i na spojnu konstrukciju, labaveći je.
Vučna energija: Valovito istrošena pruga kao posljedicu ima povećanje utroška
vučne energije.5
Uzroci habanja mogu biti različiti pa je obim, intenzitet i vrsta habanja zavisna
od onoga koji prevladava. U tome je habanje glave šine i njene vozne površine
najizraženije.
Glava šine koja u stvari predstavlja vozni put izložena je uticaju točkova, te na
mjestu dodira točka i šine nastaju deformacije, čija je posljedica habanje. Habanje glave
šine može biti vertikalno i bočno.
Vertikalno habanje šina nastaje u pravcu i krivini. Bočno habanje šina pojavljuje
se u vanjskom traku šina u krivinama.
tvrdoća šine,
odnos zatezne čvrstoće čelika točka i šine,
veličina proširenja kolosijeka u krivini,
veličina ugla naleta,
razmak osovina,
brzina vožnje,
5
Internet stranica: http:// www.mav-thermit.hu/
11
uzdužna visina pruge,
intenzitet prometnog opterećenja pruge.
6
http://www.google.ba/imgres?q=podmazivanje+%C5%A1ine&hl=hr&tbm
12
4. ŽELJEZNIČKI PRAGOVI
Željeznički prag ima vrlo važnu ulogu u kolosijeku a to je, da primi opterećenje
od željezničkih vozila, prenijeto preko šina i da ga elastično prenese na zastornu prizmu.
Pored toga on ima i ulogu da obezbjeđuje širinu kolosijeka. Širinu kolosijeka
obezbjeđuje putem čvrste veze šina – prag koja se ostvaruje primjenom kolosječnog
pribora za te svrhe.
Lako se obrađuju,
Dobro prigušuju udarce (elastičniji su i do četiri puta od betonskih),
Lako se ugrađuju i manje su zahtjevni (glede podloge) od ostalih vrsta
pragova.
13
Oštećenja drvenih pragova nastaju:
Kolosjek u kojem leže naizmjenično drveni stari i novi pragovi su izloženi jačem
naprezanju .
7
http://www.google.ba/imgres?q=drveni+prag&hl=hr&tbm=isch&tbnid=NaTht0a4QcjSYM:&imgrefurl
14
4.2. Betonski pragovi
Prednosti:
Velika masa (200 – 300 kg) – važna za stabilnost kontinuirano
zavarenog kolosijeka,
Velika sloboda dizajna i konstrukcije,
Relativno laka proizvodnja,
Manji troškovi održavanja.
Nedostaci:
Jednodjelne poprečne,
Dvodjelne poprečne,
Uzdužne ploče sa poprečnom vezom i
Velike prenapregnute montažne ploče.
8
Internet stranica: http://www.ponude.biz/
15
Prednosti dvodjelnih betonskih pragova:
Niža cijena,
Mala mogućnost pucanja,
Mogućnost prenapregnutog praga.
9
http://www.google.ba/imgres?q=betonski+prag&hl=hr&tbm=isch&tbnid=bxZeBwCvi2q71M:&imgre
16
5. KOLOSJEČNI PRIBOR
10
Doc. Dr. Nedžad Branković, Infrastruktura željezničkog saobraćaja (skripta), Fakultet za saobraćaj i
komunikacije Sarajevo, Sarajevo 2010.
17
Sistem pričvršćenja može se kategorizirati kao:
11
Doc. Dr. Nedžad Branković, Infrastruktura željezničkog saobraćaja (skripta), Fakultet za saobraćaj i
komunikacije Sarajevo, Sarajevo 2010
18
Podložna ploča pričvršćena je na drveni ili betonski prag pomoću vijaka (trifon –
vijci).
12
http://www.google.ba/imgres?q=pri%C4%8Dvrsni+pribor+tirfon+vijci&hl=hr&tbm=isch&tbnid
19
Elastičnim pričvrsnim priborom održava se konstantna pritezna sila pa nije
potrebno često pritezanje pribora. Kao primjeri elastičnoga pričvrsnog pribora
primjenjuju se pribori s elastičnim pritiskalicama, oprugama i pločicama. Njemačke
državne željeznice razvijaju pričvrsni pribor tipa SKL s pritiskalicom kao zamjenu za
pričvrsnu pločicu s vijkom.
13
Internet stranica: http://www.prometna-zona.com/
20
U novije vrijeme, posebno pri kolosijeku na čvrstoj podlozi ili pri pričvršćenju šina
direktno na konstrukciju mosta upotrebljavaju se dvostruko elastična pričvršćenja koja
znatno umanjuju uticaj opterećenja i vibracija na podlogu (slika 9).
14
http://www.google.ba/imgres?q=pri%C4%8Dvrsni+pribor&hl=hr&tbm=isch&tbnid=9M9Umz
21
Slika 19. Položaj sastava šina obzirom na položaj kolosijeka
Pri suprotnom sastavu oba kraka šina smještena su okomito na osu kolosijeka te
položeni na istom osloncu (dvostruki prag).
Pri naizmjeničnom sastavu oba kraka šina nisu smještena okomito na osu
kolosijeka. Danas nije uobičajena veza šina na ovakav način.
Prema položaju s obzirom na oslonce sastavi šina mogu biti podbočeni (na jednom
pragu ili dvojnom pragu) ili viseći.
a) Podbočeni sastav15
15
http://www.google.ba/imgres?sastavčlfms&hl=hr&tbm=ischlsgvnklsnrklgraehd
22
b)Viseći sastav16
Sastavi šina izoliraju se pri sigurnosnim postrojenjima kada jedna šina mora biti
električno izolirana od druge. Izolacijski elmenti stavljaju se na sve metalne površne koje
mogu međusobno doći u dodir. Tako se dobiva izolacija jednoga pružnog odsjeka od
drugog. Pri prelazu točka vozila preko sastava šina dolazi do zatvaranja strujnog kruga
čime se preko odgovarajućih električnih uređaja u stanici dobiva potvrda o zauzetosti
nekog pružnog odsjeka.17
16
http://www.google.ba/imgres?q=rail+connection&start=275&hl=hr&tbm=isch&tbnid=Ljdzjdsr
17
Doc. Dr. Nedžad Branković, Infrastruktura željezničkog saobraćaja (skripta), Fakultet za saobraćaj i
komunikacije Sarajevo, Sarajevo 2010.
23
6. KOLOSJEČNI ZASTOR (ZASTORNA PRIZMA)
24
Tucanik prve grupe ugrađuje se u kolosijeke i skretnice svih pruga, a onaj krupnoće
2-e grupe u sporedne pruge i stanice. Tucanik se ugrađuje mašinski pa materijal mora
biti otporno na udarce.
Debljina zastorne prizme treba iznositi najmanje d=45 cm. Naslaga tucanika na čelu
praga mora iznositi k=40 cm u kolosijecima zavarenim u dugi šinski trak, u protivnom
naslagu tucanika treba povećati (k=45 – 50 cm).
18
Doc. Dr. Nedžad Branković, Infrastruktura željezničkog saobraćaja (skripta), Fakultet za saobraćaj i
komunikacije Sarajevo, Sarajevo 2010.
25
7. DUGI ŠINSKI TRAK (DTŠ)
Promjene dužine izračunate na ovaj način važe samo onda ako produženje, odnosno
skraćenje šine nije sprijećeno. Ova pojava postoji samo u idealnom slučaju, u kojem
nema nikakvog otpora uzdužnim silama u šini. Takav slučaj postoji samo kratko vrijeme
u momentu dok je šina u zraku prije polaganje na njeno ležište u pragove.
Do promjene dužine dolazi samo na krajevima dugog šinskog traka. Sve dok je
potpuno onemogućena promjena dužine šine uslijed promjene temperature, u njoj se
javlja uzdužna sila "S". Vrijednost ove sile se dobije po Hukovom zakonu i iznosi:
S = F·E (kg);
26
odakle donosimo vrlo važan zaključak:
"da vrijednost uzdužne sile u šinama usljed promjene temperature nije zavisna od
dužine šine nego samo od veličine promjene temperature, tipa šine i čelika".
Međutim, kod pada temperature u šini se javljaju napon i zatezanja 1+1 što dovodi
do pucanja i lomova šina. U tim momentima, naročito zimi na mjestu loma, dolazi do
odvajanja krajeva šina koji nisu vezani i izrazito velikih dilatacija. Ova pojava ugrožava
sigurnost saobraćaja vozova.
27
Prema tome u našim uslovima potreban stepen temperature iznosi :
tp = ts + 5 = 17, 5 + 5 = 22, 5 °C
Postupak se može da izvodi od jednog sastava na pruzi ili početka, odnosno kraja
skretnice ili od kraja prethodnog već uključenog dugog šinskog traka. Taj početni sastav -
početak novog dugog šinskog traka mora se prethodno posebno obraditi. Nakon završetka
rada na jednom odsjeku proces se nastavlja u kontinuitetu na cijelom potezu -
međustaničnom odstojanju.
Postupak se može također da vrši između dvije prethodno navedene tačke, kao
primjer kod staničnog kolosijeka, kakav primjer ćemo ovdje obraditi.
28
8. POSTUPCI ZAVARIVANJA ŠINA
Ovaj postupak je otkriven još 1860. god. a kasnije je detaljnije obrađen i usavršen.
Poslije procesa slivanja i hlađenja od desetak minuta kalup se skida te se odmah otklanja
nepotrebno zadebljanje po čitavom presjeku šine. Ovo se čini prvo grubo sa špicom ručno
a poslije se mašinom za rendisanje vrši fina obrada površine glave šine.
Obrada vara mora biti precizna i nije dozvoljeno ulegnuće ili izboćenje šine na mjestu
vara. Stoga se poslije izvršenog zavarivanja u kolosijeku vrši njegova kontrola okularna i
vrši mjerenje ispravnosti. Poslije više izvršenih varova vrši se kontrola ultrazvučnim
aparatom dobivene strukture i kvaliteta vara.
Ovaj postupak zavarivanja je u praksi dao slabije rezultate od elektro tupog jer je
procenat puknutih varova u toku saobračaja veći. AT varovi su prepoznatljivi na šini u
odnosu na ET jer imaju veći i grublji ostatak čelika na vratu šine.
29
Slika 24. Alumino termitsko zavarivanje19
19
http://www.google.ba/imgres?q=zavarivanje+%C5%A1ina&hl=hr&tbm=isch&tbnid=RQDpQrNeeO
20
http://www.google.ba/imgres?q=zavarivanje+%C5%A1ina&hl=hr&tbm=isch&tbnid=3s74SFB
30
9. SKRETNICE
prijevodnički uređaj,
međušine,
srcište.
Jednostruke,
Dvostruke,
Križne,
Kombinovane.
31
Jednostruke skretnice su one skretnice pri kojima se od matičnog (glavnog) kolosijeka
odvaja samo jedan odvojni kolosijek u skretanje.
Dio skretnice koji služi za usmjeravanje željezničkih vozila na željeni smjer vožnje.
Sastoji se od dvije glavne naležne šine, dvije prijevodnice, kliznih jastučića, polužja
prijevodničkog uređaja, skretničkog zatvarača i postavnog uređaja.
Vrste prijevodnica:
ravna prijevodnica,
prijevodnica sa presijecanjem,
tangencijalana prijevodnica,
tangencijalna prijevoednica sa zarubljenim vrhom,
prijevodnica izrađena od običnih šina ili šina sa debljim vratom,
prijevodnica izrađena od šina specijalnog profila,
prijevodnica od specijalnih profila šina sa navarenom šinom.
32
9.3. Srcište
Dio skretnice na kome se sijeku oba smjera vožnje preko skretnice, u pravac i u
skretanje sastoji se od vrha srca, dviju krilnih šina, dviju voznih šina i dviju skretničkih
vodilica.
Na samom sjecištu smjerova vožnje kolosijek je prekinut kako bi točkovi vozila,
prolazeći u oba smjera, mogli nesmetano prijeći preko dijela skretnice koji služi za
vožnju u drugom smjeru.
Prelazeći s krilne šine na srce i obratno, kotač željezničkog vozila ostaje u zraku i
gubi vođenje. Stoga se, usporedno uz vozne šine, s unutarnje strane skretnice ugrađuju
skretničke vodilice koje usmjeruju drugi kotač i time sprečavaju iskliznuće vozila.
Srce skretnice je dio srcišta na kojemu se izravno presijecaju oba smjera vožnje preko
skretnice. Srce skretnice sastoji se od vrha srca i krilnih šina. Razlikuje se prema obliku,
konstrukciji i gradivu.
9.4. Vodilica
33
10 . ZAKLJUČAK
Cilj izrade ovog seminarskog rada jeste sticanje dodatnih znanja o glavnim
dijelovima pruge, ponajviše o gornjem stroju pruge.
Gornji stroj pruge predstavlja jedan od glavih dijelova pruge, i ima zadatak da
pritisak i udare sa željezničkih vozila amortizuje (ublaži), i kao takve ih prenese na
zemljanu podlogu. Gornji stroj pruge predstavaljaju svi elementi pruge koji se nalaze na
zemlji.
Elementi gornjeg stroja pruge su: šine, pragovi, zastorna prizma, skretnice. U ovom
seminarkom radu objašnjeni su posebno svaki element gornjeg stroja, njegova
funkcija,vrste i načini i zahtjevi primjene.
Kvalitet gornjeg stroja ima jako važnu ulogu u kvalitetu željezničkog saobraćaja.
To se prije svega ogleda u komforu koji se pruža putnicima. Ukoliko je gornji stroj
istrošen i nije podvrgnut remontu duže vrijeme, u velikoj mjeri se smanjuje nivo kvaliteta
usluge (buka, vibracije i slično), a što za posljedicu može imati smanjenje atraktivnosti
željeznice i njenog korištenja kao jednog od najefikasnijih i najekonomičnijih vidova
prevoza.
34
11. LITERATURA
3. Internet izvori:
http://www.prometna-zona.com/
http:// www.gfmo.ba/
http://www.grad.hr/
http://www.wikipedia.org/
http://www.google.ba/imgres?q=podmazivanje+%C5%A1ine&hl=hr&tbm
http://www.google.ba/imgres?q=pri%C4%8Dvrsni+pribor+tirfon+vijci&h
l=hr&tbm=isch&tbnid
http://www.google.ba/imgres?q=pri%C4%8Dvrsni+pribor&hl=hr&tbm=is
ch&tbnid=9M9Umz
http://www.google.ba/imgres?sastavčlfms&hl=hr&tbm=ischlsgvnklsnrklgr
aehd
http://www.google.ba/imgres?q=rail+connection&start=275&hl=hr&tbm=
isch&tbnid=Ljdzjdsr
http://www.google.ba/imgres?q=drveni+prag&hl=hr&tbm=isch&tbnid=N
aTht0a4QcjSYM:&imgrefurl
http://www.google.ba/imgres?q=betonski+prag&hl=hr&tbm=isch&tbnid=
bxZeBwCvi2q71M:&imgre
http://www.google.ba/imgres?q=zavarivanje+%C5%A1ina&hl=hr&tbm=i
sch&tbnid=RQDpQrNeeO
35