Svjetlo čarolija života

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjedanja, jer ga organizam koristi u mnogim
metaboličkim procesima

U današnje vrijeme vedina ljudi vrijeme budnosti provodi u zatvorenim prostorima, s malo ili nimalo
sunčeva svjetla, eliminirajudi ga tako iz svakodnevnog života. A znanost počinje otkrivati i
razumijevati ulogu koju svjetlo ima u životu čovjeka, pa se ono sve više koristi, kako u terapeutske,
tako u preventivne svrhe.

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjedanja, jer ga, poput hrane i vode, ljudsko tijelo
koristi u različitim metaboličkim procesima. Prodire putem oka, našeg prozora u svijet, na mrežnicu i
stimulira esencijalne biološke funkcije (primjerice, funkcije žlijezda).

Predstavljaju ga elektromagnetski valovi duljine 400 - 700 nm, a sastoji se od boja, koje utječu na
zdravlje i osjedaj ugode. Stoga nemogudnost doživljavanja boja, primjerice zbog sveopdega zimskog
sivila, može negativno utjecati na raspoloženje i tok energije. U proljede, pak, pod utjecajem svjetla i
hormona u čovjeku raste pozitivna energija. Takve oscilacije raspoloženja poznate su kao sezonska
potištenost (SAD).

Način djelovanja prirodnog svjetla na čovjeka može se opisati na sljededi način. Svjetlo ulazi u oko i
djeluje stimulirajude na hipotalamus, epifizu i hipofizu, iznimno važnu hormonalnu žlijezdu. Pun
spektar svjetla, koji simulira sunce, stimulira i hormonalne žlijezde te izaziva osjedaj srede i zdravlja.
Konvencionalna rasvjeta nema uravnotežen spektar boja, nego depresivnu žudkastu nijansu, koja
"pritišde" oko i stvara neugodnu atmosferu. Neodgovarajude svjetlo izaziva kod čovjeka glad za
svjetlom, tzv. maliluminaciju, pa se, gledano s tog aspekta, svjetlo punog spektra može smatrati
esencijalnim elementom kao hrana ili voda.

Sinkronizacija života s dnevnim svjetlom

Ljudsko tijelo funkcionira u vrlo strogom 24-satnom ritmu prema sunčevu svjetlu. Svjetlo ulazi u oko i
stimulira epifizu, koja onda djeluje na cijeli organizam. Epifiza proizvodi snažne hormone serotonin i
melatonin (koji se stvara od serotonina). Jasno svjetlo podiže razinu serotonina tijekom dana,
održavajudi čovjeka budnim i punim energije, a mrak nodi podiže razinu melatonina, pomažudi
čovjeku da zaspi.

Poremedaj izlaganja svjetlu - Kad se taj ritam prisilno promijeni, bilo skradivanjem dana i nodi, bilo
preletom kroz vremenske zone, organizam se pokušava prilagoditi, ali ne uspijeva uvijek. Dolazi do
poremedaja stvaranja seratonina i melatonina. Ljudi koji imaju poremedaj spavanja, oni koji rade u
smjenama, kao i putnici kroz nekoliko vremenskih zona, osjedaju se bolesnima, jer njihov dnevni
ciklus nije vremenski usklađen sa sunčevom svjetlošdu.

Primjerice, zatvorenici u tamnici nakon duljeg vremena pokazuju određenu životnu slabost. Njihovo
jadno zdravstveno stanje nije odraz prehrane ili slabe aktivnosti, nego nedostatka sunčeva svjetla.
Tako i ljudi koji rade u nodnoj smjeni, dva do četiri puta češde zaspu na radnome mjestu i imaju više
nesreda od ostalih.

Sezonska potištenost (SAD) - Provedena su mnoga istraživanja o zimskoj depresiji kao sezonskom
emocionalnom poremedaju. Rezultati su pokazali da svjetlo može utjecati na raspoloženje, jer u
njegovu nedostatku organizam proizvodi više hormona melatonina, koji tada uzrokuje potištenost
(depresiju). Suprotno, stvaranje tog hormona manje je ako je čovjek izložen sunčevu svjetlu. Zbog
toga su siječanj i veljača najgori mjeseci za depresiju kod ljudi. Pokazalo se da oko 20 posto ljudi ima
takav poremedaj, kao i to da su žene oko četiri puta podložnije poremedaju nego muškarci, što je
posljedica hormonalnih razlika.

Neki od simptoma sezonske (zimske) potištenosti su:

 žudnja za konzumiranjem ugljikohidrata

 dobivanje na težini
 dulje spavanje i buđenje s osjedajem umora
 gubitak zanimanja za seks
 osjedaj zatrpanosti beznačajnim stvarima
 izbjegavanje rodbine i prijatelja
 teškode u razmišljanju i koncentraciji
 osjedaj bola i podložnost stalnim infekcijama.

Liječenje svjetlom punog spektra u najvedem broju slučajeva otklanja promjenu raspoloženja i
navedene simptome.

Blagotvoran učinak svjetla

Sunce je izvor života i energije na Zemlji. Svaki oblik života na Zemlji može u svojim začecima biti
povezan sa svakodnevnom transformacijom od sunca dobivene energije. Nije slučajno što čovjek zimi
ima manje energije, a u proljede izgleda kao da je ponovno oživio. Istraživanja na životinjama
pokazala su da, primjerice, pilidi i miševi koji rastu pod svjetlom punog spektra dvostruko dulje žive
od onih pod fluorescentnim svjetlom; da kokoši pod svjetlom punog spektra nesu više jaja, jaja su
veda i s jačom ljuskom itd.

Kad je posrijedi ljudski organizam, istraživanja su pokazala da je fototerapija iznimno korisna za

liječenje mnogih bolesti, kao što su depresije, gljivična oboljenja i mnoge druge. Sunčevo svjetlo
ključan je element i u stvaranju vitamina D u koži. Ultraljubičasto zračenje pozitivno utječe na zdravlje
organizma, ali izlaganje mora biti postupno i u razumnom intezitetu, bez kožnih oštedenja i opeklina.
Koherentno, tzv. lasersko svjetlo (hladni laser), danas se sve više koristi u neinvazivnom liječenju,
primjerice za:

 brže zacjeljivanje otvorenih rana

 brže ozdravljenje kožnih i mišidnih oštedenja, kontuzija, hematoma, oteklina
 bržu rehabilitaciju nakon različitih ozljeda mišida, tetiva, ligamenata, kostiju i živaca
 znatno smanjivanje bolova, upale i tegoba vezanih uz artritis i atrofiju mišida
 smanjivanje bolova kod oštedenja zglobova i kostiju (posebno kralježnice i drugih zglobova).

Takvo svjetlo u terapijskoj primjeni povedava proizvodnju kolagena na staničnoj razini, simultano
djelujudi na završetke živaca i posredno ubrzavajudi proces ozdravljenja. Oslobađanjem endorfina
smanjuje se latentna bol, a veda prokrvljenost tkiva povedava i protok limfe, ubrzavajudi oporavak.
Različiti aparati, koji koriste svjetlo za takvu vrstu liječenja, danas se za razmjerno nisku cijenu mogu
nabaviti za kudnu primjenu.

Stjepan Šaban, dipl. ing.