Sadržaj

Sažetak
1.Uvod

Galileo je europski program za satelitsko radio – navigacijsko pozicioniranje. Pokrenut je od

stane EU Komisije i razvijen je zajedno sa Europskom svemirskom agencijom. Galileo je
europski odgovor na američki GPS sistem.
Galileo ce imati interoperabilnost sa ostala dva globalna navigacijska sistema (američki GPS i
ruski Glonsass).
Sastoji se od 30 satelita i potrebne infrastrukture na zemlji za pravilno funkcionisanje. Galileo
je prvi navigacijski sistem koji je razvijen za civilne svrhe.
S tehničke strane, jedna od glavnih razlika jest da je Galileo doživio značajna poboljšanja u
smislu tačnosti određivanja položaja i pouzdanosti, čak i u problematičnim područjima poput
polarnih regija ili gusto naseljenih gradova. Galileo pruža pouzdaniju tačnost signala i
njegovu veću dostupnost što je važno za aplikacije kod kojih je sigurnost kritična, primjerice
za zračni saobraćaj. GPS to ne može omogućiti.
2.Osnovni podaci i primjena Galileo sistema

Satelitska radio navigacija omogućava sa posjedovanjem malog prijemnika vrlo precizno

odrediti svoj položaj, odnosno svoju dužinu, širinu i visinu u svakom trenutku, uzimanjem
signala koje emitiraju satelliti. Većina sistema je već preuzela kontrolu zračnog prometa,
pomorskog saobraćaja i upravljanja voznim parkom, saobraćajnica, praćenje željezničkog
saobraćaja, mobilizaciju hitnih službi i praćenje robe koje se odvija širom svijeta.
Galileo program, zajednički projekat Evropske komisije i evropske svemirske agencije,
predstavlja prvi globalni satelit za pozicioniranje i navigacijski sustav dizajniran posebno za
civilne potrebe širom svijeta. Baziran na 30 satelita u orbiti na nadmorskoj visini od 24 000
kilometara, Galileo će imati punu interoperabilnost s američkim GPS i ruskim Glonass
sistemom, od kojih su oba dizajnirani za vojne svrhe. Galileo će pružiti mnogo širi spektar
poboljšanja i više pouzdane usluge korisnicima preko čitave površine Zemlje.

Servisi Galilea:
 Open Service (OS) - definiran je za sve primjene vezane uz široko tržište,
 Servis očuvanja života (Sol) - sigurnosno-kritične aplikacije
 Komercijalni servis (CS) - veća učinkovitost
 Javno regulirajući servis (SSS) - kontrola službi za vladine aplikacije
 Usluga traganja i spašavanja (SAR) - doprinos Evrope u međunarodni kooperativni
napor humanitarne pretraživanje i spašavanja.

Osim političke svrhe cilj pružanja je alternativa GPS-a za civilne svrhe diljem svijeta, Galileo
podrazumijeva tehnološke i komercijalne izazove. Galileo je osmišljen kako bi zadovoljio
širok raspon zahtjeva, među koji,a je saobraćaj najvažniji. Korisnici u svakom domenu
prijevoza, pogotovo u zrakoplovstvu, pomorskom saobraćaju, cestovnom i željezničkom, imat
će posebne koristi Galileo sustava - čak će i pješaci imati koristi. Tehnološka potpora Galilea
će omogućiti napredne usluge, osobito kroz veće tačnosti, garancije usluge, dostupnost u
ekstremnim širinama i urbanim kanjonima, povećana robusnost infrastrukture i smenjena
mogućnost prekida radnog odnosa u pozicioniranju.

Na industrijskoj razini, Galileo će podupirati široku lepezu profesionalnih aktivnosti, posebno

niskogradnje i urbani razvoj gdje će služiti kao moćan alat. To će također predstaviti brojne
mogućnosti za poboljšanja u poljoprivredi, rudarstvu i eksploataciji nafte i plina, kao i
pružanje podrške hitne i službe traganja i spašavanja.

Nova Galileo usluga će imati značajan utjecaj na znanstvenu zajednica, a prosječni građanin
će imati koristi od brojnih pozicioniranja usluga, bilo na poslu ili u slobodnom vrijemenu.
Galileo će dovesti do značajnih tehnoloških inovacija u području satelitskog pozicioniranja i
na sve veći broj sektora koji koriste ovu tehnologiju. Konačno, Galileo će donijeti
dalekosežne prednosti u pogledu bolje ekonomske mogućnosti i socijalnu skrb, uključujući i
pojavu velikih novih tržišta usluga i stvaranje više od 100 000 novih radnih mjesta u Europi.
Galileo će biti dobro dostupan ne samo za razvijene zemlje, nego i u zemljama u razvoju,
osobito u pogledu upravljanja prirodnih resursa, kao i u trgovini i poljoprivredi.
2.1. Otvoreni servis (OS)

Galileo otvoreni servis (Open Service – OS) vezan je za sve mogućnosti primjene, kao npr.
navigacija u automobilima i korištenje s mobilnim telefonima i dr. OS-om možemo dobiti
signale koju su vezani za mjerenje vremena koji neće biti naplaćivani te će biti dostupni svim
korisnicima koji su prethodno opremljeni adekvatnim prijemnikom.

2.2. Komercijalni servis

Komercijalni servis (Commercial Service – CS) namjenjen je korisnicima koji zahtijevaju

profesionalne signale koji nisu dostupni na otvorenom servisu. Ovaj sistem zahtijeva dodanu
vrijednost na usluge uz plaćanja naknade.

CS se temelji na dodavanju još dva signala na signale koji su ponuđeni u OS. Ovaj par signala
zaštićen je komercijalnom kriptografskom zaštitom koju vode davatelji usluga. Pristom ovim
signalima se kontroliše na nivou prijemnika uz korištenje ključeva za zaštitu.

2.3. Servis očuvanja života

Servis očuvanja života ili Safety of Life servis (SoL) je našao svoju primjenu u transportnim
aplikacijama odnosvno tamo gdje postoji mogućnost od ugrožavanja ljudskog života. Servis
očuvanja života će pružiti istu tačnost kao i servis koji je besplatan, otvoreni servis (OS).

Glavna razlika je u visokoj razini informacija o cjelovitosti za sigurnosno kritične aplikacije

kao što su morski promet, željeznica ili zračni promet, gdje je garancija točnosti obavezna.
Ova usluga će posebno povećati sigurnost na mjestima gdje nema usluga od strane
tradicionalne zemaljske infrastrukture. Isto tako, povećati će učinkovitost tvrtki koje rade na
globalnoj razini kao npr. zračni prijevoznici i pomorske kompanije.1

1
Diplomski navest lijepo
2.4. Javno regulirajući servis

Javno reguliran servis (Public Regulated Service – PRS) je prevashodno namijenjen žurnim
službama kao sto su policija, carinske službe, hitne službe i dr.
Pristup ovakvoj vrsti signala će biti zaštitće kriptografskomm zaštitom od strane civilne
institucije. Regionalni pristup određenih grupa korisnika vrši se po pravilniku o sigurnosti u
Evropi. Potreba za ovakvom uslugom je rezultat analize prijetnji za Galileo sustav i
identifikacije infrastrukturnih aplikacija u kojima bi narušavanje kvaliteta od strane
nezadovoljnih ili zlonamjernih agencija moglo rezultirati narušavanjem nacionalne sigurnosti,
provedbe zakona, sigurnosti ili ekonomskoj aktivnosti unutar određenog geografskog
područja. Cilj PRS-a je poboljšanje vjerojatnosti stalne dostupnosti SIS-a za vrijeme prijetnji
onim korisnicima s takvim potrebama.

2.5. Servis traganja i spašavanja

Servis traganja i spašavanja (Search and Rescue – SAR) predstavlja doprinos Evrope
međunarodnoj kooperativnoj težnji za uslugama humanitarnog traganja i spašavanja. Ova
usluga je definisana u saradnji sa dva sustava i to: COSPAS - SARSAT2 sustavom i njihove
karakteristike i aktivnosti se regulišu pod nadzorom Međunarodne pomorske organizacije i
Međunarodne organizacije civilnog zračnog prometa (ICAO).
Pored navedenih postoje i funkcije SAR-a kao što supovratne vete od sistema do znaka
opasnosti čime se smanjuje broj lažnih uzbuna.
3.Princip rada Galilea

Princip rada satelitske navigacije je isti bez obzira o kojem se sustavu radi, bio on američki
GPS, ruski GLONASS ili pak budući europski GALILEO.
Da bismo shvatili kako sve to funkcionira moramo znati zapravo dva osnovna pojma a to su:
pozicioniranje i triangulacija.
Kod pozicioniranja se radi o slijedećem...svake sekunde satelit odašilje tzv. Time stamped
signal (vremenski markiran signal) dajući svoju poziciju što je sinkronizirano sa atomskim
satom a prijam signala je također vremenski usklađen sa atomskim satom. Izmjerena
vremenska razlika predajnika satelita i prijamnika negdje na Zemlji pomnožena je s brzinom
signala od 300 000 km/s-brzina svjetlosti i taj rezultat daje tzv. Pseudo udaljenost. Ona se
tako zove radi toga što se udaljenost između satelita i prijamnika ne izračunava izravno kroz
prostornu udaljenost izraženu u metrima ili stopama nego sa mjerenje vrši sa vremenskom
udaljenošću tj. koristi se konstanta brzine svjetlosti da bi se odredila udaljenost kojom putuje
signal sa satelita - koliko mu je potrebno da dođe do prijamnika. Pseudo udaljenost odgovara
poziciji zadanog vozila ili letjelice. Slijedeće pitanje koje se nameće je vjerojatno: Što je to
atomski sat? Opisati ću satove na Galileo satelitima najnovije generacije koji predstavljaju
trenutno vrhunac tehnologije atomskih satova. Timing (vremenski) podsustav svakog satelita
se sastoji od 2 atomska sata. Jedan je baziran na Rubidium Atomic Frequency Standard a
drugi na Passive Hydrogen Masser tehnologiji. Iako je princip rada isti koriste se dvije inačice
satova kako bi mjerenje vremena bilo pouzdanije. Ako se atomi prisile na «skok» iz jednog
energetskog stanja u drugo, zračiti će signal na mikrovalnoj valnoj duljini u ekstremno
stabilnoj frekvenciji (zato se i zovu atomski satovi) koja je oko 6 GHz za rubidijski sat a 1.4
GHz za vodikov sat. Te frekvencije se zatim koriste kao referentna mjera mjerenja vremena
po kojem satelit može slati svoje signale korisnicima.
Teorija triangulacije govori slijedeće. Ako mjerimo udaljenost između satelita i
prijamnika, pozicija tog prijamnika može biti bilo gdje na površini Zemlje unutar radijusa
sfere kojoj je satelit središte. Mjereći udaljenost prijamnika do satelita broj dva sužava se
mogućnost sa da prijamnik bude «bilo gdje» na mogućnost da je prijamnik «negdje» na
sjecištu dviju sfera čiji su centri dva satelita i Zemlje kao treće sfere. Mjereći udaljenost i do
trećeg satelita početna mogućnost «bilo gdje» se sužava na jednu jedinu točku u prostoru.
Međutim da bi se postigla takva preciznost, potrebno je da se sateliti opreme iznimno
preciznim atomskim satovima. Iako je takvo pozicioniranje poprilično točno potreban je i
signal satelita broj 4 da bi se postigla još veća preciznost za primjerice pozicioniranje
zrakoplova u 3D prostoru. Iz toga možemo izvesti zaključak-što više signala sa različitih
satelita primamo to je naša pozicija točnija. Moderni više-kanalni prijamnici mogu primati
signale i do 15 satelita.
Sam satelit nije dovoljan za obavljanje funkcije pozicioniranja. Zato sustav u potpunosti se
sastoji od tri osnovna segmenta. Prvi segment čine korisnici sa svojim prijamnicima koji
primaju signal i zatim prijamnik određuje/izračunava poziciju korisnika. Drugi segment čine
sateliti. Njihov broj varira od minimalnog 24 do trenutno maksimalnog 30 na visini od oko
20000-21000 km. Postavljeni su u polusinkronim orbitama (okvirno im treba oko 12 sati za
jednu orbitu) i posloženi u šest orbitalnih ravnina pri čemu su određena uvijek četiri satelita za
jednu ravninu (zato i minimum od 24 satelita). Orbitalne ravnine imaju optimalni nagib, tzv.
kut inklinacije prema Ekvatoru od 55°. Treći segment čini oprema na Zemlji ujedno zvan
kontrolni segment. Ovaj segment čini glavna kontrolna postaja i niz globalno postavljenih
senzorskih postaja. One nadziru kretanja i «ponašanja» satelita te kontinuirano provjeravaju
točnost njihovih signala. Dodatni podsustavi poput diferencijalnog GPS-a ili augmentacijskih
sustava poput EGNOSA nam govore da li možemo vjerovati «onome što nam sateliti kažu» te
poboljšavaju točnost sustava pa se ona može iznositi u više razina. Ako uzmemo za primjer
planiranu točnost GALILEO sustava ona je podijeljena na dvije razine. Ona otvorena za javnu
uporabu- OAS se kreće oko standardnih 5-10m za takve sustave 2D navigacije što je otprilike
preciznost uređaja kakve možete kupiti u trgovinama. U drugoj razini-CAS, namijenjenoj
prometnim sustavima, službama traganja i spašavanja te raznim gospodarskim subjektima
gdje je takvo što neophodno govoriti ćemo o centimetrima i 3D navigaciji

4.Struktura Galileo navigacijskog sistema

Satelitski navigacijski sustav Galileo uključuje globalne, regionalne i lokalne komponente.

Globalne komponente su jezgra sustava, a sadrže satelitski sustav i zemaljski sustav kontrole i
misije satelita. Satelitski sustav sastoji se od platforme i korisnog tereta, a ujedno stvara i
navigacijske signale. Osnovni dijelovi zemaljskog segmenta su kontrolni centri, sustav
senzorskih stanica te servisni centar.

Lokalne komponente se mogu koristiti u svrhu povećanja performansi Galileo sustava

lokalno, u vidu poboljšanja samog signala ili korištenjem dodatne infrastrukture. Regionalne
komponente omogućavaju regijama izvan Europe korištenje Galileo usluga uz dodatnu
infrastrukturu.

Pod ostalim komponentama važno je navesti korisnički segment koji sadrži uređaje za
primanje i obradu Galileo signala i signala iz ostalih sustava u svrhu korištenja Galileo usluga.
Simulacijski sustavi, te platforme za ispitivanje sa pripadajućim zemaljskim segmentima
važan su faktor u Galileo infrastrukturi, bez kojih krajnja verzija sustava ne bi bila toliko
napredna.

4.Globalne komponente

Globalne komponente sadrže svemirski segment i pripadajući zemaljski segment, a

predstavljaju nužnu infrastrukturu za omogućavanje Galileo izvedbe.

4.1. Sateliti

Galileo svemirski segment će se sastojati od konstelacije od ukupno 30 satelita u srednjoj

zemljinoj orbiti (Medium Earth Orbit – MEO), od kojih su 3 satelita rezervna. Takva
konstelacija se naziva Walker-ovom 27/3/1 konstelacijom.
Sateliti sadrže platformu, koristan teret za navigaciju i koristan teret za usluge traganja i
spašavanja (Search & Rescue – SAR). Svaki satelit će odašiljati precizne vremenske signale
zajedno sa podacima za sinkronizaciju satova, astronomskim kalendarom i ostalim podacima.
4.2. Navigacijski signali

Galileo će omogućiti 10 navigacijskih signala i 1 SAR signal. Prema dogovoru s

Međunarodnom telekomunikacijskom Udrugom (International Telecommunication Union –
ITU) i prema njihovim propisima, Galileo navigacijski signali emitirati će se u dodijeljenim
RNSS (Radio Navigation Satellite Service) pojasevima, dok će SAR signal - biti emitiran u
jednom od frekvencijskih pojaseva rezerviranih za hitne službe (1544 – 1545 MHz – L6
pojas).

Podjelu signala Galileo sistema možemo vidjeti na slici ispod:

Slika 4.2. - Galileo navigacijski signali

4.3. Kontrola Galileo sistema

Galileo sistem je upravljan i kontrolisan iz dva kontrolna centra u Evropi te se to smatra

središtem Galileo sistema. Ovi sistemi imaju svoje funkcije kao što su kontrola satelita i
funkcija kontrole misije.
Kontrola satelita uključuje održavanje, nadgledanje i kontrolu konstelacije satelita koristeći
objekte zemaljske kontrole ugrađene u kontrolnim centrima koja se podržava preko svjetske
mreže TT&C (Tracking, Telemetry and Command) stanica za praćenje, telemetriju i
upravljanje u S-frekvencijskom pojasu.

Kontrola misije će globalno kontrolirati temeljne funkcije navigacijske misije kao što su
određivanje položaja orbite i usklađivanje satova, i određivati i proslijeđivati podatke o
cjelovitosti preko satelitskog sustava u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO). Misijski segment će
koristiti globalnu mrežu od nominalno 30 Galileo senzorskih stanica (GSS) L-frekvencijskog
pojasa za nadgledanje navigacijskih signala i svih satelita. Primarni element senzorskih
stanica je referentni prijemnik.2

2
Galileo System Simulation Facility (GSSF)
http://esamultimedia.esa.int/docs/galileo/ESA_Galileo_GSSF.pdf
5.Sučeljavanje Galileo i GPS sistema

Galileo je dizajniran da bude kooperabilan s drugim sustavima i kao takav će u mnogim

slučajevima biti korišten kao dio kombinirane usluge. Prepoznavanje kombiniranih usluga
važno je kako bi se zadovoljile najzahtjevnije korisničke aplikacije, smanjile slabosti sustava
satelitske navigacije i na kraju dobio pristup budućim GNSS tržištima i proširilo tržište za
nove pogodnosti.

U slučaju garancije, kombinirane usluge će se vjerojatno regulirati od strane

Galileo operativne kompanije, koja će biti odgovorna za kvalitetu Galileo izvedbe. Najočitiji
sustavi s kojima će Galileo vršiti kombinaciju su ostali postojeći GNSS sustavi: GPS,
GLONASS, SBAS i GBAS, zato što dijele mnoge karakteristike s Galileo sustavom koji
koristi kombiniranje na korisničkoj razini. U dodatku, ti GNSS sustavi mogu se dalje
poboljšavati preko lokalnih elemenata.
Kombinacijom Galileo sustava s drugim GNSS sustavima mogu se očekivati povećane
performanse na sljedećim područjima:

 Dostupnost: u kombinaciji Galileo sustava s GPS-om i SBAS sustavima broj satelita

popeti će se na 60-ak. U normalnim urbanim područjima ovo će rezultirati povećanjem
dostupnosti 4 satelita s 40% na više od 90%;
 Točnost pozicioniranja: uz dostupnost u urbanim područjima veže se bolja geometrija
satelita, tj. bolja izvedba pri pozicioniranju;
 Cjelovitost: SBAS sustavi uz generiranje signala o udaljenosti daju podatke o
cjelovitosti za GPS i GLONASS. U slučaju da aplikacija traži slanje podataka o
cjelovitosti dvaju sustava moći će to postići korištenjem SBAS sustava, od čega će
SoL usluge imati znatnu korist;
 Redundancija: kombinacijom usluga s odvojenih i potpuno nezavisnih sustava potpuna
redundancija može se postići. To je posebno važno za SoL aplikacije kojima treba
potpuna rezervna kopija sustava.

Prvi nalaz Galileo i GPS kombiniranih performansi usluga izvedeni su s predviđenim

rezultatima iz sljedeće tablice, uz 99% dostupnosti diljem svijeta.

Tabela 5.1 - Galileo OS i GPS kombinirane performanse

Znatna poboljšanja u kombiniranoj izvedbi sustava i signalima u zavisnosti su od nekoliko
faktora:

 Veći protok podataka pruža usluge o cjelovitosti, SAR i ograničene komercijalne

podatke;
 Širi frekvencijski pojas E5A zajedno s E5B (u odnosu na samo L5 pojas), te
prihvaćanje zajedničkog signala za Galileo L1 i GPS L1 otvorene signale daje veću
preciznost signala;
 Nešto jača snaga signala može poboljšati operacije u zatvorenim područjima;
 Poboljšane tehnike ionosferskog modeliranja pružaju veću točnost za korisnika
jednofrekventne usluge;
 Galileo će odašiljati minimalno tri frekvencije međunarodne telekomunikacijske
Udruge (International Telecommunication Union – ITU), dok će GPS koristiti dvije
takve frekvencije uz treću nezaštićenu vojnu frekvenciju;
 Mehanizmi kao što je asimetrična kriptografska zaštita transparentna za korisnike
smatraju se da će zaštititi korisnika i operatera davajući im servisne garancije.

U okruženju s prostorom bez prepreka na nebu svaka konstelacija bi dopustila 6 ili više
vidljivih satelita. To daje dovoljnu redundanciju za ne-sigurnosne aplikacije za masovno
tržište. S jednom konstelacijom autonomna cjelovitost prijemnika je marginalna i ne mogu joj
se povjeriti SoL aplikacije.
Dvije interoperabilne konstelacije dopustiti će prijemnicima izračunavanje između dva
nezavisna rješenja i kada to politički uvjeti budu dopuštali, prijemnici će biti slobodni da
motre 24 GPS satelita i 30 Galileo satelita kao jedinstvenu GNSS konstelaciju. Teorijski
gledano, rješavanje pozicioniranja biti će utvrđeni u velikoj mjeri i sposobnost za
samoprovjeru, tj. cjelovitost za nevaljane satelite biti će puno robusnija.

Međutim, Galileo će još uvijek trebati svoju autonomnu sposobnost dobivanja podataka o
cjelovitosti za rijetke slučajeve kada se GPS sustav neće moći koristiti, no zajednički
potencijal u vidu cjelovitosti bi mogao pružiti ekstremno visoku razinu pouzdanosti za
krajnjeg korisnika. U zaključku, veća dostupnost pri ometanom okruženju dopustiti će
robusniju mogućnost pozicioniranja radi veće vjerojatnosti čistog vidnog spektra prema
dovoljnom broju satelita.