Srce

Ovo je glavno značenje pojma Srce. Za druga značenja, pogledajte Srce (razdvojba).
Ovo je članak o mišićnom organu. Za organ u čovječjem tijelu pogledajte Čovječje srce.

Presjek građe srca

Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smješteno je u prsnom
košu, zapravo sredogruđu (Mediastinum). Srce čovjeka ima masu 200 - 425 grama. Izvana ga
štiti vanjska opna – osrčje. Srčana opna (Pericardium) je građena iz dva listića. Između srca i
srčane opne nalazi se mala količina serozne tečnosti koja štiti srce. Srce je građeno od srčanoga
mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno hrane i kisika. Ovaj šuplji mišićni
organ podijeljen je mišićnom pregradom (Septum cordis) koja razdvaja desnu pretkomoru(Atrium
dextrum) i desnu komoru(Ventriculus dexter) od lijeve pretkomore(Atrium sinitrum) i lijevu
komoru(Vetriculum sinister). Svaka strana dijeli se na dva dijela – manji je pretklijetka, a
veći klijetka. Elastične opne – srčani zalisci.– reguliraju prolaz krvi iz pretklijetke u klijetku. Oni
imaju ulogu ventila: propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi
iz pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće.

Sadržaj
[sakrij]

 1Građa srca
o 1.1Histologija
o 1.2Provedbeno srčano mišičje
 2Embrionalni razvoj
 3Vidi još
 4Vanjske poveznice

Građa srca[uredi VE | uredi]

Ljudsko srce ima četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često rabi izraz
"desno" i "lijevo" srce. Desno srce čini desna pretklijetka i desna klijetka; u desnu pretklijetku
dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluća.
Rad srca čine dvije radnje - skupljanje i širenje. Otkucaje srca moguće je osjetiti na vratu,
zapešću ili podlaktici. To je bilo ili puls.
Krv iz desnoga srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, no zove se arterija
zato što je pravilo da se sve krvne žile koje idu od srca prema periferiji nazivaju "arterijama").
U plućima se krv rješava ugljik-dioksida, a obogaćuje kisikom. Takva pročišćena krv sada je
arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretklijetku plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv, zovu
se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje odlazi u lijevu
klijetku pa u aortu, koja je raznosi po cijelome tijelu. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u
cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom su srcu tlakovi triput veći te su
njegove stijenke deblje i jače.
Latinski naziv za pretklijetku jest atrium (atrij), a za klijetku ventriculus (ventrikul). "Zid" koji dijeli
srce na desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog septuma nema kontakta
između dviju pretklijetki i dviju klijetki. U protivnome bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi.

Ljudsko srce

Između pretklijetke i klijetke nalazi se suženje (ventil ili valvula) sa zaliscima (zalisak je na
latinski cuspis). Zalisci sprječavaju vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku. U desnom srcu nalaze se
tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu
između pretklijetke i klijetke nalaze se dva zaliska pa je to bikuspidalna valvula (još se zove i
mitralna, jer sliči biskupovoj mitri) .
Zalisci se također nalaze na izlazu iz klijetki u plućnu arteriju i aortu. Ti zalisci se nazivaju
polumjesečasti zalisci (lat. valvulae semilunares) i na polazištu arterije nalaze se po tri
polumjesečasta zaliska. Na slobodnim rubovima zalisaka vežu se tanke tetivaste strune -
chordae tendineae - koje te rubove spajaju s bradavičnim mišićima, musculi papillares. Ti mišići
strše iz zidova srčane klijetke i vrhom su usmjereni prema pretklijetkama. Zalisci na izlasku iz
desne i lijeve komore smješteni su u početku plućne arterije i u početku aorte. Polumjesečasti
zalisci lijeve i desne komore jednake su i oblikuju ih po tri tanka vezivna listića obložena
endokardom. Srčani mišić krvlju opskrbljuju vjenačne arterije, aa. coronariae cordis. Potoje dvije
arterije i izlaze iz samog početka aorte, a ulaze u srčani mišić ispod zalistaka.
Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretklijetku, to se naziva
insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle valvula
je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.
Ako zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčane stijenke se
zadebljavaju. Dvije faze rada srca jesu sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola
punjenje srca krvlju.
Histologija[uredi VE | uredi]
Srce je građeno od tri sloja:

 endokard - oblaže unutrašnjost srca

 miokard - najdeblji sloj koji sadrži poprečnoprugaste mišićne
stanice i provedbene srčane mišićne stanice
 epikard - vanjski sloj, viseralni dio osrčja (lat. pericardium)
Srčani skelet posebna je vezivna struktura na koje se vežu mišićne stanice, a sastoji se od četiriju
fibroznih prstena i dvaju fibroznih trokuta.
Provedbeno srčano mišičje[uredi VE | uredi]
Stanice srčane muskulature imaju sposobnost stvaranja impulsa (akcijskog potencijala), koji
uzrokuje kontrakcije (stezanje) srčanih mišićnih stanica, što pak uzrokuje kontrakciju srčanih
šupljina. Provedbeno srčano mišićje sastoji se od posebnih stanica koje lakše stvaraju i brže
prenose impulse, a raspoređene su u posebne strukture kako bi podraživanje mišićnih stanica
srca i njihova kontrakcija bili koordinirani, radi što učinkovitijeg pumpanja krvi. Provedbeno srčano
mišićje može se podijeliti na:

 sinuatrijski sustav koji se sastoji od sinuatrijskoga

čvora (lat. nodus sinusatrialis)
 atrioventrikularni sustav koji se sastoji od:
 atrioventrikularnoga čvora (lat. nodus atrioventricularis)
 atrioventrikularnoga snopa, Hisova snopa (lat. fasciculus
atrioventricularis) - glavno stablo snopa podijeli se na lijevi
(lat. crus sinistrum) i desni krak (lat. crus dextrum)
 Purkinjeovih niti
Srce može sadržavati brojne dodatne putove provođenja impulsa, kao što su Kentov snop,
Jamesov snop, Mahaim vlakna. Oni uzrokuju poremećaje koji se ubrajaju u pre-eksitacijske
sindrome.

Embrionalni razvoj[uredi VE | uredi]

Pregrađivanje srčanih pretklijetki počinje u petom tjednu trudnoće. Najprije nastaje primarna
(septum primum), a nakon toga sekundarna pregrada (septum secundum).
Prema klasičnom modelu razvoja srca, proces počinje kad se tanka membrana (septum primum)
počinje oblikovati na stražnjem i gornjem zidu atrija. Membrana raste te se napokon spoji s
tkivom endokardija (unutrašnjost srca). Dok membrana raste, između nje i endokardijalnih
jastučića postoji otvor, primarno ušće (ostium primum), koji se zatvori kad se ove dvije strukture
spoje. Prije nego što se ostium primum posve zatvori, u primarnoj pregradi stvori se mali otvor,
sekundarno ušće (ostium secundum). Krajem petog tjedna embrionalnoga života počinje druga
faza razvoja kad se u atriju počinje oblikovati sekundarna pregrada. Ova membrana također raste
prema endokardijalnim jastučićima i prekriva sekundarno ušće. Sekundarna pregrada ostaje
nepotpuna. Ovalni otvor (fossa ovalis; foramen ovale) otvor je koji ostaje nakon što završi rast
sekundarne pregrade.
Završna faza procesa počinje kad gornji dio sekundarne pregrade počinje propadati te napokon
posve nestane. Potpuno oblikovana pretklijetka sada ima dvije pregrade, obje nepotpune, koje se
preklapaju. Gornji dio sekundarne pregrade prekriva sekundarno ušće te oblikuje jednosmjerni
ventil koji dopušta desno-lijevi protok krvi u fetusa.
Sve dok je dijete u maternici, između dvije pretklijetke postoji ovaj ovalni otvor koji skreće krv iz
desnog u lijevo srce. Na ovaj način se sprječava odlazak velike količine krvi u plućakoja se još
nemaju funkciju. U fetalnom je razdoblju tlak u desnoj pretklijetki veći nego u lijevoj što pospješuje
tok krvi kroz ovalni otvor. Pri porodu dijete napravi prvi udah, rašire se pluća, snizuje tlak u
desnom srcu i zatvara ovalni otvor. U prosječno 70% osoba nakon rođenja se spajaju primarni i
sekundarni septum te nastaje jedinstvena, cjelovita pregrada. Nepotpuno zatvaranje pregrade
uzrokuje nastanak atrijskoga septalnog defekta.

Vidi još[uredi VE | uredi]

 Animacija srca.

 Srčani zvukovi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

 (hrv.) Anatomija ljudskog Srca
 (engl.) Heart Anatomy
[sakrij]
V ·R·U
Krvožilni sustav
Sistemski krvotok Srce → Aorta → Arterije → Arteriole → Kapilare → Venule → Vene → Šuplja vena → Srce
Plućni krvotok Srce → Plućna arterija → Pluća → Plućna vena → Srce
Endotel - Tunica intima - Tunica media - Tunica externa
Krvne žile
Vasa vasorum
Kategorije:
 Krvožilni sustav
 Organi
Navigacijski izbornik
 Niste prijavljeni

 Razgovor

 Doprinosi

 Otvori novi suradnički račun

 Prijavi se
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 uredi VE
 uredi
 Vidi povijest
Traži
Kreni

 Glavna stranica
 Kafić
 Novosti
 Nedavne promjene
 Slučajna stranica
 Pomoć
 Donacije
Ispis/izvoz
 Napravi zbirku
 Preuzmi kao PDF
 Inačica za ispis
Wikimedijini projekti
 Zajednički poslužitelj
 Wikicitat
 Pomagala
 Što vodi ovamo
 Povezane promjene
 Postavi datoteku
 Posebne stranice
 Trajna poveznica
 Podatci o stranici
 Stavka (Wikipodatci)
 Citiraj ovu stranicu
Drugi jezici
 Bosanski
 English
 Galego
 Latviešu
 Português
 Српски / srpski
 Svenska
 中文
 粵語
Još 158 drugih jezika
Uredi međuwikije
 Ova je stranica posljednji put uređivana dana 31. listopada 2017. u 23:13.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli