Osnovi telekomunikacija

Digitalni prenos u osnovnom opsegu

prof. dr. Nermin Suljanović

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Formatiranje poruke
 Osigurati da je signal poruke, odnosno signal koji
daje izvor, pogodan za digitalnu obradu.
 Informacija izvora se prevodi u digitalne simbole.
 Izvorno kodiranje => Proces u kojem se
formatiranje realizira skupa sa kompresijom
podataka.
 Smatrat ćemo da je digitalna poruka u binarnom
obliku (sastavljena od jedinica i nula) sve do
sljedećeg koraka, impulsne modulacije,
modulacije u kojem se
prevodi u talasni oblik u osnovnom opsegu.
opsegu
 Termin "osnovni opseg" se odnosi na signale čiji 
spektar sadrži frekventne komponente od nula 
(DC) do neke konačne vrijednosti frekvencije 
(obično do par MHz).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Formatiranje i prenos u usnovnom opsegu
 Podaci koji su već u digitalnom formatu će zaobići
funkciju formatiranja.
 Tekstualne informacije se prevode u binarne cifre
korištenjem odgovarajućeg kodera.
 Analogna informacija se formatira kroz tri odvojena
procesa: uzorkovanje, kvantizacija i kodiranje.
 U svakom primjeru, rezultat formatiranja je niz
binarnih cifara (bita).
 Ni jedan kanal ne može se koristiti za prenos
binarnih cifara bez prethodne transformacije cifara
u talasne oblike koji su kompatibilni sa samim
kanalom.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Formatiranje i prenos u usnovnom opsegu

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Formatiranje
 Tekstualna poruka sadrži skup nekih
alfanumeričkih karaktera. Da bi se ovaj tekst
preveo u digitalni format, u prvom koraku se svaki
od ovih karaktera kodira sa konačnim brojem bita
k.
 Ove grupe od po k bita čemo nazivati
simbolima.
simbolima
 Broj bita će određivati maksimalni broj simbola
M=2k. Kada je k=1, za sistem kažemo da je binarni i
tada je M=2.
 Npr. ako je k=3, tada je M=8, odnosno razlikuje se
ukupno 8 simbola i sistem mora koristiti 8 različitih
talasnih oblika za njihov prenos.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Prilagođavanje analognog signala
digitalnom sistemu Impulsno-amplitudna
Analogni modulacija (PAM)
signal
Nije digitalni!

Poslije kvantizacije Poslije kola sa zadrškom

(sample&hold)
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Uzorkovanje
 Zadovoljiti teorem o uzorkovanju. Ne uzima se
proizvoljno velika frekvencija uzorkovanja zbog većih
memorijskih zahtjeva.
 Ulazni antialiasing filter (analogni).
 Analogni filteri imaju širi prelazni frekventni opseg (iz
propusnog u blokirno područje), pa je potrebno za tu
vrijednost povećati frekvenciju uzorkovanja (fs≥2.2fm).
 Realizacija analognih antialiasing filtera sa oštrijim
prelazom zahtijeva veći red filtera, a takvi filteri
imaju izrazito nelinearnu fazu.
 Drugi pristup je povećati brzinu uzorkovanja
(oversampling) a smanjiti zahtjev na antialiasing
filter (filter nižeg reda).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
“Oversampling”
 Ulazni signal se propušta kroz antialiasing filter sa širom
prelaznom zonom (slabije performanse).
 Signal se uzorkuje sa značajno većom frekvencijom
uzorkovanja (oversampling).
 Kvantizacija => preslikavanje uzoraka u konačan skup
diskretnih vrijednosti.
 Digitalno filtriranje sa ciljem smanjenja frekventnog
opsega uzoraka.
 Brzina uzorkovanja na izlazu digitalnog filtera se
smanjuje proporcionalno smanjenju frekventnog opsega
koju je postigao taj digitalni filter.
 Digitalni filter ima značajno uži prelazni frekventni opseg
nego analogni filter; kompenzira nelinearnosti ulaznog
filtera.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Izvori smetnji
 Izvori degradacije su uzorkovanje i kvantizacija, ali
i djelovanje samog kanala.
 Očigledno da će se dio informacije koju sadrži PAM
signal izgubiti u samom postupku kvantizacije.
 Ovo izobličenje uzrokovano aproksimacijom analognog signala
kvantiziranim uzorcima (konačan umjesto beskonačan skup
vrijednosti) naziva se šum kvantizacije.
 Opseg ulaznih vrijednosti u kojem je greška
kvantizacije mala se naziva radni opseg.
 Van ovog opsega greška postaje velika i kažemo da
kvantizer radi u zasićenju.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Treperenje faze (jitter)
 Teorem o uzorkovanju, kao i dosadašnja analiza
podrazumijevaju da se uzorci signala nalaze na
jednakim vremenskim rastojnjima, odnosno da su
vremenski ekvidistantni.
 Pojava da se rastojanje između susjednih uzoraka
mijenja za neku malu vrijednost naziva se
treperenje faze ili jitter.
 Stohastički proces.
 Ekstrakcija impulsa u prijemniku će dati impulse
koji će "treperiti" sa obje strane optimalnog
položaja impulsa.
 Novi generirani impulsi će fluktuirati oko pravog
položaja bitskog impulsa.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Utjecaj kanala
 Šum
u pozadini – aditivni bijeli Gausov šum (AWGN)
 impulsni šum
 Propusni opseg kanala konačne širine –
intersimbolska interferencija
 Dolazi do disperzije ili širenja impulsa koji putuje
kroz kanal.
 Kada je propusni opseg kanala puno veći od
frekventnog opsega impulsa, ova disperzija će
biti veoma mala.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
SNR za kvantizirane impulse
 Kvantizacija dovodi do greške između ulaznog
signala m i izlaznog signala v.
 Ova greška se naziva šum kvantizacije.

Ulazni signal
Kvantizirani izlazni
signal

Greška
Vrijeme

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
SNR za kvantizirane impulse
 Neka je ulaz u kvantizer m uzorak slučajne
promjenljive M sa srednjom vrijednošču nula.
 Kvantizer g mapira slučajnu promjenljivu M
kontinualne amplitude u diskretnu slučajnu
promjenljivu V.
 Greška odgovara slučajnoj promjenljivoj Q sa
vrijednošću q => q=m-v (ili Q=M-V)
 Ako je kvantizer simetričan, srednja vrijednost nula
promjenljive M implicira da će i promjenljive Q i V
takođe imati srednju vrijednost nula.
 P.p. da ulaz m ima kontinualnu amplitudu u opsegu
(-mmax, mmax).

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
SNR za kvantizirane impulse
 Ako je L ukupan broj nivoa kvantizera, korak
kvantizacije je:
2m max
=
L
 Vrijednost greške kvantizacije po uzorku se kreće u
intervalu: −/2≤q≤/2
 Realno je očekivati da je greška kvantizacije
ravnomjerno raspodijeljena slučajna promjenljiva.
 pdf greške kvantizacije Q je:

{
1
, −/ 2q≤/2
f Q q= 
0, u ostalim slučajevima
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
SNR za kvantizirane impulse
 Ako je srednja vrijednost greške kvantizacije nula,
varijansa je jednaka srednjoj kvadratnoj
vrijednosti:
/ 2 /2 2
1 
 =E [Q ]= ∫ q f Q q dq= ∫ q dq=
2 2 2 2
Q
−/2
 −/2 12
 Uzimajući u obzir da se koristi R bita po uzorku za
formiranje binarnog koda, tada je broj nivoa jednak:
R
L=2 ⇒ R=log 2 L
 Sada se korak kvantizacije može izraziti kao:
2 mmax
= R
2
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
SNR za kvantizirane impulse
 Ako je srednja vrijednost greške kvantizacije nula,
varijansa je jednaka srednjoj kvadratnoj vrijednosti:
1 2
2 −2R
 = m max⋅2
Q
3
 Neka je P srednja snaga signala poruke m(t). Izlazni
odnos signal/šum (SNR) uniformnog kvantizera je:
P 3P 2R
SNRO = 2 = 2 2
 Q mmax  
 SNR se povećava eksponencijalno sa povećanjem
broja bita po uzorku R.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Maksimalna brzina prenosa informacija
 Posmatrajmo kontinualni signal g(t) čiji je spektar B.
 Rekonstrukcija signala g(t) iz uzoraka je moguća samo
ako se signal uzorkuje brzinom većom od 2B Hz (teorem
o uzorkovanju).
 Uzorkovani signal ima frekventni opseg B i može se
prenijeti preko kanala čiji je propusni opseg minimalno
B.
 Svaki od uzoraka predstavlja djelić informacije (simbol ili
bit).
 Ako je kanal propusnog opsega B bez šuma i izobličenja, preko 
njega se može maksimalno prenijeti 2B uzoraka (ili jedinica 
informacije) u sekundi.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Impulsna modulacija
 U slučaju analognih modulacija, jedan parametar
sinusnog nosioca (amplituda, faza ili frekvencija)
se mijenjaju u skladu sa promjenom signala
poruke.
 Impulsna modulacija => neki od parametara povorke
pravougaonih impulsa će se mijenjati zavisno od promjene
signala poruke.
 Dvije vrste impulsnih modulacija:
 analogna impulsna modulacija,
 digitalna impulsna modulacija.
 U digitalnoj impulsnoj modulaciji signal poruke se
diskretno predstavlja i po vremenu i po amplitudi,
tako da se prenos realizira u digitalnoj formi kao
niz kodiranih impulsa.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Impulsno-amplitudna modulacija (PAM)
 Najjednostavniji osnovni oblik analogne
impulsne modulacije.
 Amplitude ekvidistantnih impulsa se mijenjaju
proporcionalno odgovarajućim vrijednostima
uzoraka kontinualnog signala.
 Impulsimogu biti pravougaonog ili nekog drugog
pogodnog oblika.

Ravan vrh
impulsa

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Impulsno-amplitudna modulacija (PAM)
 Dvije operacije u generiranju PAM signala:
 uzorkovanje signala poruke m(t) svakih Ts sekundi, pri
čemu je frekvencija uzorkovanja fs=1/Ts izabrana da
zadovolji teorem o uzorkovanju.
 produženje trajanja svakog uzorka do neke konstantne
vrijednosti T.
 Gornje dvije operacije => kolo sa zadrškom (sample&hold).
 Produženje trajanja impulsa da bi se izbjegao zahtjev
za prevelikm propusnim opsegom kanala.
 PAM signal se može izraziti kao:
∞
s t = ∑ mn T s  ht−nT s 
n=−∞
 h(t) je standardni pravougaoni impuls:

{
1, 0t T
ht = 1/ 2, t=0 i t=T
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli 0, za ostalo t
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 PAM/Spektar pravougaonog impulsa h(t)

h(t )

H( f )
10

9
T T t
8

6
arg( H ( f ))
π
5

0
-0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5
−2 1 −π 1 2
−
−2 1 1 2 f T T T T
−
T T T T
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
PAM/Spektar
∞
 Idealno uzorkovani signal poruke: mδ (t ) = ∑ m(nT )δ (t − nT )
n = −∞
s s

∞
 Poznato je da vrijedi: mδ (t ) * h(t ) = ∑ m(nT )h(t − nT )
n = −∞
s s

 odakle slijedi da je PAM signal matematički jednak: s (t ) = mδ (t ) * h(t )

(*)
Potražimo Fourierovu transformaciju prethodne jednačine:

S ( f ) = M δ ( f )H ( f )
 odnosno uzimajući da je spektar uzorkovanog signala periodičan,
∞
tj.
Mδ ( f ) = fs ∑ M ( f − kf )
k = −∞
s

 dolazimo do konačnog izraza za spektar PAM signala:

∞
S( f ) = fs ∑ M ( f − kf )H ( f )
k = −∞
s

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
PAM/Rekonstrukcija
 Propustiti PAM signal kroz NF filter.
 Poruka je ograničena na propusni opseg W i
frekvencija uzorkovanja fs je veća od Nyquistove
brzine 2W.
Amplitudna karakteristika NF filtera

− fs + W −W 0 W fs −W f

PAM signal
NF filter Ekvalizator Signal poruke m(t)

M ( f )H ( f )

H ( f ) = Tsinc( fT )e − jπfT
1 1 πf
= =
H ( f ) Tsinc( fT ) sin(πfT )

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Ostale vrste impulsnih modulacija
 PDM – pulse duration modulation, ili modulacija trajanja
(širine) impulsa.
 Signal poruke se koristi za promjenu trajanja
pojedinih impulsa u nosiocu.
 Duži impulsi povlače veću snagu signala bez dodatne
informacije.
 PPM - pulse position modulation, pozicija impulsa u
odnosu na nemodulirano vrijeme pojavljivanja u skladu
sa signalom poruke.
 Imunitet na šum se može povećati ako se impulsi tako
oštri, tako da je vrijeme u kojem šum može napraviti
neke perturbacije veoma kratko.
 Aditivni šum nebi imao uticaja na poziciju impulsa da
su oni idealno pravougaoni jer prisustvo šuma unosi
samo vertikalne perturbacije.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
PDM/PPM

Modulacijski talas

Impulsni nosilac

PDM talas

PPM talas

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
PCM (Pulse-Code Modulation)
 Signal poruke se predstavlja pomoću sekvence
kodiranih impulsa, što se postiže predstavljanjem
signala u diskretnom obliku i po vremenu i po
amplitudi.
 Osnovne operacije koje se realiziraju u predajniku
PCM sistema: uzorkovanje, kvantizacija i kodiranje.
uzorkovanje, kvantizacija i kodiranje
 Prije uzorkovanja se postavlja NF filter da ograniči
spektar signala i spriječi preklapanje spektara
(aliasing).
 Prijemnik: regeneracija izobličenih signala,
dekodiranje i rekonstrukcija povorke kvantiziranih
uzoraka.
 Regeneracija: u među-tačkama prenosnog puta,
ako je neophodno.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 PCM (Pulse-Code Modulation)

Kontinualni izvor NF filter Uzorkovanje Kvantizacija Kodiranje

PCM signal na ulazu k

Izobličeni signal
Regenerator Regenerator

Regenerirani PCM signal koji se

dovodi na prijemnik

Izlaz kanala
Rekonstrukcijski filter
Regenerator Dekoder Odredište

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
PCM/Uzorkovanje
 Ulazni signal poruke se uzorkuje povorkom
pravougaonih impulsa (aproksimacija trenutnog
uzorkovanja sa δ impulsima).
 Frekvencija uzorkovanja mora biti barem dva
puta veća od najveće frekvencije W u spektru
signala poruke.
 Zadatak NF filtera je da eliminira sve frekvencije
veće od W u signalu poruke.
 Analogni signal se prevodi u diskretni.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kvantizacija
 Dobiva se signal diskretan i po vremenu i po
amplitudi.
 Želimo postići konstantan SNR (isti kvalitet
signala) za sve vrijednosti signala poruke.
 SNR je direktno proporcionalan snazi signala
poruke, koja varira za govorni signal u opsegu
40 dB (reda 104).
 Snaga govornog signala u telefonskom sistemu
zavisi i od dužine linije.
 U ovakvim okolnostima nije moguće vršiti
uniformnu kvantizaciju.
 Potrebno je koristiti manje korake za manje
amplitude (neuniformna kvantizacija).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kvantizacija
 Neuniformna kvantizacija odgovara prolasku
signala u osnovnom opsegu kroz kompresor, a
potom kroz uniformni kvantizer.
 Kompresor mapira ulazne inkremente Δm u veće
inkremente Δy kada je m malo.
 Kvantizacijski šum je manji za manju snagu
ulaznog signala.
 Aproksimativna logaritamska karakteristika
kompresije osigurava da je kvantizacijski šum
približno proporcionalan snazi signala, tako da SNR
postaje praktično nezavisan od snage ulaznog
signala u nekom širokom opsegu.
 Zakoni kompresije: µ-zakon, A-zakon (Amerika i
Japan), A-zakon (Evropa).
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 Zakoni kompresije
1 1

A=100
0.9 0.9

µ=100
Normalizovan izlaz |v|

0.8

Normalizovan izlaz |v|

0.8

0.7 0.7 A=2

0.6 µ=5 0.6

0.5 0.5
A=1
0.4 µ=0 0.4

0.3 0.3

0.2 0.2

0.1 0.1

0 0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1

Normalizovan ulaz |m| Normalizovan ulaz |m|

µ-zakon A-zakon

{
ln 1∣m∣ A∣m∣ 1
∣v∣= , 0≤∣m∣≤
ln 1 ∣v∣= 1ln A A
Približno linearan za male ulazne nivoe, 1ln  A∣m∣ 1
a logaritamski za veće ulazne nivoe. , ≤∣m∣≤1
1ln A A
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kvantizacija&kompresija
 Da bi se dobio približno konstantan SNR u
opsegu 40 dB, parametar µ mora biti veći od
100.
 Tipične vrijednosti u praksi: µ=255 i A=87.6, za
8-bitske terminale (256 nivoa).
 Originalne vrijednosti uzoraka se iz
kompresovanih u prijemniku dobijaju pomoću
ekspandera.
 Ekspander ima karakteristiku koja je
komplementarna kompresoru.
 Zajedno, kompresor i ekspander se nazivaju
kompander.
kompander
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kvantizacija&kompresija
 SNR signala niskog nivoa se povećava na račun
smanjenja SNR jačih signala!
 Kompresija signala m(t) dovodi do prošerenja
njegovog spektra.
 U ovom slučaju ne vršimo kompresiju signala
nego njegovih uzoraka, tako da ne dolazi do
proširenja njegovog spektra.
 Za kompander sa µ-zakonom, izlazni SNR je:
2 2
S 3L 2 m max
= , ≫
N [ln 1] 2
m t  2

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kodiranje
 Poslije uzorkovanja i kvantizacije imamo skup
diskretnih vrijednosti, ali ne i u obliku koji je
najbolji za prijenos preko komunikacijskog kanala.
 Da bi prenos signala učinili robusnijim na šum,
interferenciju i ostale uticaje kanala, diskretne
vrijednosti uzoraka se prevode u signal pogodnijeg
oblika.
 Bilo kakav plan sa kojim se ove diskretne
vrijednosti predstavljaju određenim uređenjem
diskretnih događaja se naziva kod.kod
 Jedan diskretni događaj se naziva element koda
ili simbol.
simbol

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kodiranje
 Konkretno uređenje simbola u kodu za
predstavljanje jedne vrijednosti iz diskretnog
skupa naziva se kodna riječ i znak
(karakter).
(karakter)
 U binarnom kodu,
kodu svaki simbol se može
predstaviti sa dvije različite vrijednosti ili
događaja, npr. prisustvo ili odsustvo impulsa.
 Dva simbola u binarnom kodu se obično
označavaju sa 0 i 1.
 Najbolji efekat u eliminaciji šuma u
komunikacijskom mediju se postiže upotrebom
binarnog koda, jer binarni simbol će izdržati
relativno veliki nivo šuma i jednostavan je za
regeneraciju.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Kodiranje
 P.p. da u binarnom kodu svaku kodnu riječ čini R
bita.
 R označava broj bita po uzorku.
 Možemo predstaviti pomoću ovog koda 2R različitih
vrijednosti (npr. 8 bita => 256 nivoa).
 Kada se impulsna modulacija primjeni na binarni
simbol, rezultirajući talasni oblik se naziva PCM
talasni oblik.
 Kada se impulsna modulacija primjeni na nebinarni
simbol, rezultirajući talasni oblik se naziva M-arni
PCM talasni oblik.
 Linijski kodovi => električna predstava toka
binarnih podataka.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 Linijski kodovi

Mančester kodiranje

Toolbox dostupan na:

http://www.daimi.au.dk/~pmn/Matlab/dochome/toolbox/commtbx/

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Izbor PCM talasnog oblika. Značajni
parametri
 DC komponenta. Sistemi koji su malo osjetljivi na
signale niskih frekvencija.
 Određeni kodovi osiguravaju lakšu ekstrakciju takta
koja se zahtijeva za sinhronizaciju (Mančester kod-
prelaz na sredini svakog bitskog intervala).
 Detekcija greške.
 Kompresija spektra. Višenivovske kodne šeme imaju
bolju iskorištenost spektra (redukcija zahtjevanog
propusnog opsega za istu bitsku brzinu).
 Imunitet na šum.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Propusni opseg i izlazni SNR
 Svakom od L kvantizacijskih nivoa dodjeljujemo n
bita, odnosno L=2R ili R=log2L.
 S obzirom da je širina spektra signala m(t)
ograničena na B Hz, potrebno je minimalno 2B
uzoraka/s, odnosno 2RB bita/s.
 S obzirom da možemo maksimalno prenijeti 2
djelića informacije po 1 Hz, zahtjevani minimalni
propusni opseg kanala je

B T =RB [ Hz]
 Ovo je samo teoretski minimum, dok je iz praktičnih
razloga stvarni propusni opseg širi.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Propusni opseg i izlazni SNR
 Za SNR kvantizacije znamo da vrijedi

 U slučaju kompresije
S 3P 2R
 
= 2 2 =c⋅2
N mp
2R

3
c=
[ln 1]2
 Ako u prethodnom izrazu iskoristimo izraz za
propusni opseg, dolazimo do


S 3P 2R
N mp  
= 2 2 =c⋅2
2B / B

Vidimo da se SNR povećava eksponencijalno sa

T

povećanjem propusnog opsega BT.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Propusni opseg i izlazni SNR
 Vidimo da malo povećanje propusnog opsega
dovodi do značajnog povećanja SNR-a.
 Ako izrazimo SNR u decibelima:

 
S
N dB
=10 log 10  
S
N
=10 log 10  c⋅2 
2R

=10 log 10 c2R 10log 10 2

=6R dB
 Vidimo da povećanje R za 1 bit dovodi do povećanja
izlaznog SNR-a za 6 dB.
 Npr. povećanje broja bita sa 8 na 9 će istovremeno
povećati propusni opseg sa 32 na 36 kHz.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 Regeneracija
 Sposobnost kontrole efekata distorzije i šuma
prilikom prenosa PCM signala preko kanala.
 Rekonstrukcija PCM signala pomoću lanca
regeneratora lociranih dovoljno blizu jedan
drugog duž prenosne linije.
 Tri komponente: ekvalizator,
ekvalizator ekstraktor takta i
odlučivač.
odlučivač
Izobličeni PCM signal
Regenerirani PCM signal
Ekvalizator Odlučivač

Ekstraktor takta

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Regeneracija
 Ekvalizator kompenzira amplitudne i fazne
distorzije signala kao posljedice nesavršenosti
kanala.
 Ekstraktor takta osigurava povorku
pravougaonih impulsa dobivenih iz primljenih
impulsa.
 Impulsi se uzorkuju u trenucima kada je SNR najveći.
 Svaki uzorak se poredi sa unaprijed
postavljenim pragom (threshold) u odlučivaču.
 Izobličenje signala i šum se u potpunosti
eliminiraju pomoću niza regeneratora i
regenirani signal je identičan izvornom signalu.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Dekodiranje i filtriranje
 U prijemniku se poslednji put regeneriraju
primljeni impulsi.
 Ovi “čisti” impulsi se grupiraju u kodne riječi i
ponovo mapiraju u kvantizirani PAM signal.
 Izlaz dekodera se propušta kroz NF
rekonstrukcijski filter sa graničnom frekvencijom
jednakom W.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Šum u PCM sistemu
 Dva glavna izvora šuma:
 Kanalni šum.
 Kvantizacijski šum.
 Posljedica šuma su bitske greške u primljenom
signalu.
 Vjerovatnoća greške simbola (probability of symbol
error) => vjerovatnoća da se rekonstruirani
simbol na izlazu prijemnika razlikuje od
poslanog simbola.
 Kanalni šum=> upotreba regeneratora.
 Kvantizcijski šum => rješava se prilikom
projektovanja sistema.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Vremensko multipleksiranje –TDM (Time
Division Multiplexing)
 Signal m(t) se uzorkuje malo većom brzinom od
2W da bi se zadovoljio teorem o uzorkovanju.
 Konzervacija vremena => prenos uzoraka
poruke angažuje komunikacijski kanal samo u
jednom dijelu intervala uzorkovanja (na
periodičnoj bazi).
 Jedan dio vremena između susjednih uzoraka je
slobodan za korištenje od strane drugih izvora (na
bazi dijeljenja vremena).
 Iskorištenje zajedničkog komunikacijskog
kanala od strane više nezavisnih izvora bez
međusobne interferencije.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
 TDM
Izlazi
Izvor 1
Filter Filter
Sinhronizovano

Izvor 2
Impulsni modulator Impulsni
Filter Kanal
demodulator
Filter

Izvor N Komutator Takt Takt Dekomutator

Filter Filter

• Uzima uzorke N ulaznih
poruka.
• Miješa ove uzorke unutar
intervala uzorkovanja Ts.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Transformira multipleksirani
signal u oblik pogodan za
prijenos preko zajedničkog
kanala.
TDM sistem je jako osjetljiv na disperziju
impulsa u kanalu. Potrebna je efikasna
ekvalizacija da bi se osigurao zadovoljavajući
rad sistema.
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Primjer: T1
 telefonska parica.
 24 govorna kanala, regeneratori svakih 2 km.
 Frekventni opseg govronog signala: 300 do 3100
Hz.
 2W=6.2 kHz => 8 kHZ, standardna brzina
uzorkovanja u telefonskim sistemima.
 Trajanje okvira 125 µs.
 Kompander: µ=255, aproksimacija sa 15 linearnih
funkcija.
 Okvir sadrži 24 8-bitne riječi, plus jedan bit se
dodaje za sinhronizaciju na kraju svakog okvira.
 Okvir=(24x8)+1=193 bita.
 193 bita/125 µs= 1.544 Mbps => brzina prenosa
T1 linka
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
Literatura

 S. Haykin, “Communication Systems”, četvrto

izdanje, John Wiley, 2001.
 B. Sklar, “Digital communications,
fundamentals and applications”, PH-PTR, drugo
izdanje.
 Lukatela et al, “Digitalne telekomunikacije”,
Građevinska knjiga, Beograd, 1984.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije