I:IJlI!

llllJ
Anthony Robbins
~
"""""
lzuav~ ~: lV\l ARINA £R1'iS tJ d.o,o. Vara:Zllin
Moslavat ka 9, VaraM in, tc Lfax : 0421 241 -000

Pismo jednog prijateija

:'.lasluy originala: ~ute:; from a Fri end

Copyright 199 J, 1995 Anthony Robbing

© 2001 KATARINA 7RINSK T, Vara;;.din

Prijcvod: Polion d.n,\)

IS"' "3-232-()()4-~" '1-: 117 Brz i jednostavni vodic za llzimanje 1ivota u

svoje ruke
CIP • K3t31~ 9j z~cij 3 " r<Jbli~""ii
Nacionalna i s '", u~ilitna k., jif""'a 2agre~

~rfjevoj ~j . l a : Notes Irnm ~ jrion:

.~ KA ~~~.~t ~~~~~J
I'''I!./J

Vara7.din, 2004.
,. -" ./6
 o KNJIZI
Pismo jednog prijalelja djclo je koje se tcm elji aa idej ama i
pritama Robbinsovi h bestsdera A ....aken the GianI Within
(Probuditl! diva u scbi, Kalarina Zrinski 2002,) i Unlimited
Power, koje je 1991. prvi put i;:dala neprofilabilna Zaklada
Anthony Robbins. Zamisljena kao pomoc anima koji pro[aze
IaOl "tdka razdoblja", ova knjiga u stvari prcdstav!J3 pojcdno­
stavljcni malcrijal iz naved~nih, opsdnijih djcla, a titatelj ima
nudi razumijcvanjc i podr~ku U obliku nckoliko j cdnosl3vnih
korah 7.<1 ncpo5redno pobolj~anj c kvalitcte vlastita tivola
Tijekom odrtavanj a akcijc " Lanae koilara", Ij. godi5nJC
manifestacijc Zaklade, knjiga se besplatno distribuira siromaS­
nim obi teljima i pojedinc;ma. Rijet je 0 dobrovoljnoj akcij i
koja sc tijckom Dana zahvalnosti provodi u Kanadi i Sjedi­
njcnim Drtavama, a porlrazumijeva dostavu hrane, odjecc i
dru gih sredstava anima kojima jc to potrebno. Ako tclitc
sudj elovati u navedenoj akcij i, molimo da nazovetc
619-535-9900, kucn i broj 244
Sve autorskc t antijeme ~ od ovog novog izdanja <!amju se
Zakladi Anthony Robbins kao potpora za "Lanac kobra" i
druge dobrovoljnc akcije . VBe 0 samoj Zakladi mo:.!:cte
proci tati na kraj u O\' C knj igc

.· bnlijem. - po>lOtdod ~i .!. doll;!; "1'." .

 HVALA VAM!
Kvala Yam na Va.km ulaganJu U ovu
vakm za pobolj ~ anjc vlastitog
:J.iv(lta drugih Ijudi Va.~ doprinos
akcijc Zakladc Anthony Robbins kojc sc:
svake godine, a sastoje se od osiguravanja branc,
i drug ih sredstava 73. vi.~ c
od 1~O,O()() ljudi u
Sjcdinjcnih Amcri~kih Ddava i Kanadc
Ovu sam knjigu napisao prij e viSe godina u vrlo jcdllo­
stavnom, "domacem" stilu kao dio akcijc zyane "l.anac ko~ara"
Dana z.ahvalnosti, svakc godin e organi- ziramo
1.1 Zaklade. Sam pramik Dana zahvalnosti, kao sto cete
proNtati na s\jedecih nekoliko stranica, mati mi vrlo mnogo: to
nije sarno na~ionalna tradi~iJa, vee La m ene i o~ubna, To Je
vrijeme hcla se, viSe nego ibda, osjecaj zahvalnosti za ~\' e
blagoslove u mom thotu prelij eva u zelju da
drugim a. Dakle, OY:l knjiga je tocno one slo joj i n
pismo jednog prijatelja, da ga u bilo koj e doba godine protita
~vatko kome Ir eb~ iii Iko i d i Irunku nadahnuc~ od nekoga
kome je stahl. Dna nudi ohrabrenje onima koji lrebaju pod~jet­
nik na osnoyne :ll;i\'ome istine i poticaj u obliku dobrih ideja 0
tome kako iza~i na kraj s probJemom pr~ d kojim S~ nadu
Ironicno j ~ daje jednostaynost o\- e knjitice uvij ek privJatna
ti~uCama dobrovoJja~a koji je podij ele, kao i lislicama prim<l­
telj;,.. l,tnogi ~u je htjeli za sebe kao podsje!nik na temeljne
istine potrebnc z.a stvaranjc i uf.ivanjc u kvalitctnom fivotu. Cak
~Iovge, rezultati neslu:ll;beno g istraiivanja
mi da !judi nisu proeitali
(!"'I!ogranii'rma moil i
Within (Probudite dNa u sebi). prestravlJeni nJihovorn
veli i! inorn (svaka ima vi ~e od 400 stranica).
Stoga sam odlutio da la ~iro javnost osuvremcnirn i
ponovno ildam Pismo jednog prijalelja. Ako S~ vee havite
proui!avanjern mog rada, ovdjc n e~et e naei rnnogo novug. Pa
ipak, i!ini se da na t itatelje on ima poseban utinak: kada
p.....xitaju materijal napisan lako titljivim, pristupatnim stilom,
doblvaju noYU perspektivu. S druge slrane, ako Yam je rnoj rad
nov, nadam se da eete ovo smatrati zabavn im uvodorn i svakako
vas putitem da pogledate izvorc na osnovu koj ih jc nastalo
Pismo jednog prij()Iclj"u
Obitno zaboravljamo da svi ponekad imamo tdka razdoblja,
ona razdoblja kad usjecamu kao da umjesto nas sam ih, na~im
tivotom upravljaju dogadaji i okolnosti. Ponekad S~ naprosto
o.gecamo klonulima, bo da nas je fivo! pregazio. Primjcricc,
olka:z na poslu . ~ak j ako j05 uvijck imam o 5vOj dom i svoj e
voljenc mofc izazvati strahn osjecaj gubitka. h:azovi
vlastitog :!:ivota mugu biti tako golemi da zaboravJjamo na
probleme i nezado\"oljslvo Ijudi okonas.
Nismo sami. Kvalitetan livot i istinski uspjeh dj domitno se
sasloje i u potrebi da nau6mo eijeniti i obra~ali pa1nju na
emocionalne probleme svojih bliblJih. To nam proia veei
osjecaj zahvalnosli za vlastiti :!:ivol, ~ak i :za na~e vlasl ite bitkc.
Konatno, jedini natin da iskusimo bogatstvo zivota je da
iivimo sa lahvalnoUu: da eijcnimo to ~ to imamo i ~IO mokmo
dati. Najbo lji na~in da osiguramo svoju srecujest da porua~emo
drugimada do'-ivc svoju
BuduCi da ~itate OVll knji gu, vee SIc dali zna~ajan doprino$
Kao " pofasni clan" na!eg "Lanca ko~ara", sudjeluJctc u na~im
naporima da damn ne~to vik od hrane. Knji~ica Pi.t mo jedllog
prijalelj·o daje ljudi ma 'hranu' za razm i~ ljanj e , jednostavan
natin da sag1cdaju svoj fivo\ i ulicu u kojoj ce ga poX!:!i
mijenjaliipoboljbva\i.
Hvala vam na pomnei. Nadam sc ne sarno da ~e ova knjiga
pomnei u ncmjerivom pubolj~anj u kvalite te va~cg iivota, nego
da ce vas nadahnuti da pomognete i drugima

10
 Os ma lekcija:
RjebJikuspjeha. 65

Deveta lekcija:
SADRZAJ Nlclli ste se "prcd zidom"?
Prohijle 5e Novom Metaforom! , .. 71
Uvod: Pri~a jednog tovjtk.:! .. . \5
Prva lekcija: Deseta lekcija:
Osjecajshrvanosti ... Priprerni ... odredi ... ciljaj)
Kako uCinili preokret . .23 Kako odredivanje ciljeva mot.c izgraditi va~u buducnost .. 75

Druga lekcija: Jedanaesta lekcija:

Neuspjeb nc postoji Destlodnevni mentaln i izazov. , .. 85

29

Treea lekcija:
DobrodoJli u Svijet Ljubavi . 89
NCZBustavijivj vi: onaj koji donosi odluke , . 31
Epilog 9l
Cetvrta Ickcija: o autoTU . 94
Izgrad it e svoja uvjcrenja j ... poletitc! 41 o Zakladi Anthony Robbins .95
o poduzecima Anthony Robbins . . . . . 97
Peta Ickcija:
Dno ~to vidite, to dobivate . . 47

Sesta lekcija:
Pitanja su odgovor 51

Sedma lekcija:
Dobrodosli u Sjajno lzdanje . ,Sebe! 59

12 13
 Uv.d

PRICA JEDNOG COVJEKA

Prije mnogo godina na Dan zahvalnosti jedna sc mlada

obitclj probudi!a s lo~im predosjecajem. Umjesto da SI: raduju
danu ispunjenom 7.ahvalno~cu, bili su zaokupljeni mislima 0
tome ~to nemaju. U najbo ljem slu~aju, nekako hi na taj dan
"gokenja" skupili za oskudan obrak. Da Sil SI: obratili mjesnoj
dobrotvomoj udruzi, dobili hi purana sa svim prilozima, ali oisu
to u~inili. Z3510? Zato jer su, kao mnoge druge obitclji, hili
ponosni ljudi. Nckako ce 5e vee snari 5 onimc slO imaju
TeSka situ3cija dovela je do razOCaranja i beznada, a onda do
nepopravljivih. grubih rijeti izmedu majke i oca. Najstariji sin
osjecao 5C jadno i bespomocno dok jc promatrao kako ljudi koje
najvi~e vo li postaju mrzovoljni i potgteni

A onda jc inlervenirala sudbina ... giasno i neo¢ekivano

kueanje na vralima i Kad je dj e~ ak olvorio vTala. pozdravio ga je
visok ¢ovjek u zgutvanoj odjeci. Siroko se smijdio noseei
ve liku kobru dupkom punu svih mogucih slastiea uobi tajeni h
za Dan zahvalnOSli: puri eom, nadjevima, pitama, slatkim
krumpirorn, kompotirna - svime za blagdansku gozbu!
Obileij je ostala zapanjena. Covjek na vratirna Je rekao
"Ovo je od nekoga lko zna da sle u nevolji i }eli da :znale da sle
voljeni i dajc nckome stal0." Olae obilelji isprva nije hlio uzeli
ko~aru, ali ¢ovjck je rekao: "Znate,ja sam sarno dostavlja¢." Uz
smijdak, prufio je kobru dje¢aku, okrenuo se da ode i

17 OradN: kr1t!1Ib
doviknuo preko ramena: "Lijepo sc provedite ;o:a Dan ;o:ahval­
nosti !"
U tom trenutku livot dje~aka zauvijek se je promijcnio
l cdnostavnim finom dobrote nau~io jc da je nada vjcena, daj e
ljudima _ eak i "strancima" - stvarno slalo. Osjecaj zahvalnosti
duboko ga je dimuo i tada sc wkleo da ce jcdnog dana imati
dovoljno da na isti na~ in mole uzvraliti drugima. A kad je
napunio osamnaest godina, pateo jc i5punjavati zadano
obecanje. Svojoru oskudnom zaradom kupio jc ndto mjdovitc
robe za dvije obitelji za kojc je saznao da su oskudijevalc
hranom. Robu im je dostavio obu~en u stari par traperica i
majicu 5 kralkim rukavima, nastojeCi podariti poklon kao da je
dostavJja~. Kad je stigao do prve oronulc kuc e do~ekala ga je
neka Lalinoamerikanka gledajuci ga sumnjitavo. Imala je
~estcro djece, a OluZ je napustio ohite1j sarno nckoliko dana
ranije. Nisu imali hrane.
Mladic je reho: "Imam doslaVll za Vas, gospodo."
Potorn je oti~ao do automobila i pateo nosili vrecice i kUlije
zastra~ujuce i porazne tinc okolnosti, preoklel uvijek moguc.
pune hrane: purana, nadjeve, pite, krumpir i konzerve. l ena je
zinnIa u cudu, a kada su djcca ugledala kako se u kucu donosi
hrana, po~ela su vri!tati od odu~evljenja
Mlada majka, koja je loie govorila engleski, zgrabila je
mladica za ruku i po~e la ga Ijubiti govoroci: "Vi B01ji dar! Vi
Bofji dar! "
"Ne, ne" , rekao Je mladic. "1a sam sarno dosl3vljat. 0'10 je
poklon od prijatelja." A onda joj uruci pismo u kojem je pisalo:
Ovo je pismo jcdnog prijatelja. Ncka 'lam jc srctan i
prekrasan Dan zahvalnosli - Vi i Va!a ohitelj sle ga zaslutili.
Znajte da ste voljen i. A jednog dana, ako budcte u prilici,
molim vas da 5e potrodite da imatc dovoljno kako biste i vi
ucinili islO za nekog drugog i predaJi ovaj dar dalje
18
Mladic jc nastavio unositi vrccicu za vrccicom. Uzbudenjc,
radost i ljubav dosegli su vrhunac. Kad jc odlazio, osjccaj
povcwnosti i pomoci koju je prufio ganuo ga je do suza. U
automohilu se osvrnuo i jo~ jednom poglcdao nasmijana Iica
tl anova obitelji kojima je imao ~ast pomoei, uvidajuCi da jc
nj cgova prita napravila puni krug, da JC onaj "u:lasan dan" iz
nj egova djetinjstva zapravo bio Botji dar koji ga jc vodio i
usmjeravao prcma ispunjenju kroz fivol posveccn davanju. Tim
jednim tinom zapotco jc pOlragu koja sc nastavlja svc do
danas: da 'Irati dar koji su primili on i njegova obitelj i da
podsjeti Ijudc da uvijek postoji natin da se sve preokrene, da su
voljeni i da se te~ka fivotna situacija jednoslavnim koracima, S
malo razuruijcvanja i ogromnim trudom, ruoic prclvoriti u
vrijednu lekciju i priliku za osohni razvoj i dugoro~nu srecu.
Kako to da toliko znam 0 tom mladicu i njcgovoj obitclji i nc
sarno 0 tome ~IO su radm, nego i kako su sc osjecali? Zbog toga
~to sam taj mladic hio ja.
Ovu knjigu napisao sam jcr lclim da :mate da jc nekomc
stalo do vas. lelim da :mate da je, bez obzira koliko 'lam se
Snove koje ste nekoc imali mOlete prelvoriti u stvamost. Kako?
Kori~tenjem snage koja se nalazi u varna upravo ovog trenutka,
dok titate OVll knjigu. Vab unutamja snaga moic promijeniti
sve u va~cm fivotu i 10 doslovno u hipu. Svc 110 trebale ul:inlli
Jest da je pokrenete.
Kako yam \0 mogu reci 5 takvoru dozom sigurnosti?
1cdnostavno zato jer sam isru snagu iskoristio za ogromnu
promjenu vlastitog .fivota. Prije nc$to vBe od dcsetljeca imao
sam velikih problema i osjecao se pOtpWlO razoearan, s malo iIi
potpuno bez nade. livio sam u skueenoj garsonijcri od 37
~etvornih metara u gradu zvanom Venice, Kalifomija. Bio sam
usamljen, jadan i imao 17 kilograma previk Nisam imao
planova 7;1 buducnost. Osjecao sam da u fivotu nisam srerne
ruke i da ni~ta ne mogu u~inil i da 10 promijenim. Propao sam i
financijski i cmocionalno. Osjecao sam se uni~teno, bespo­
mocno i poraicno.
19

S~.IlI .. n!•• i:i.iti j. ~" ,kr ...tl"'!' bj.].",.. ,.
Ovdje sam, ipak. da vam Wem da sam sve \0 promijenio za
manjc od godinu dana. Izgubio sam skoro 14 kilograma za
manjc od 30 dana. I naslavio sam mr§avjeti jeTja nisam tek bio
na dijcti, nego sam promijcnio i natin razmi~'janja. Vjetbao
sam tijclo dok nisam postigao vThunsku fonnu. Razvio sam
samopouzdanjc koje mi jc bilo ucophodno da bih uspio pro6
krOI Idka razdoblja i postici ciljeve 0 kojima sam sanjao. Moj
~i[j bio jc usrcdolOtiti se na p<)trcbc drugib lj udi. Stalno sam sc
pilau: "Kako mogu doprinijcti vrijednosti l.ivota drugih?"
Tijckom tog tdkog pcrioda postao sam voila. Rano sam
spoznao da ne mogu pomoti drugima da so:: promijcllc ako ne
promijcnim sthc. Tajna nije bila same u tom e da ~vakodnevno
u ~ivotu nekomc neSlo dajcm, vec sam morao poslati boljom
osobom da bih mogao davati. U procesu u kojem sam postajao
ndto viSe, privukao sam zena svojih snova, otenio se njome i
postao oeem. Za manje od godinu dana, tivotarenje od danas do
sUlra, prelvorilo se u uspjeh vrijedan vi~e od milijun dolara. lz
20
Pismojedooo;lprljoteljO
ru!evno g slana prcsclio sam se u svoj ~ada~nJi dom: dVorac od
1.000 cetvomib metara s pogledom na Pacifik
Ali tu nisam stao. Cim ~am dokazao da si mogu pomoti ,
odmah sam potra?io najishenije naei nc pomagallja drugim a.
Poeeo sam tra l iti Ulore, one koji su mogl i pro mtjeniti ndto
brzi nom munJc. Ti naj bolji ljudi bili su neki od vrhunskih
uci telja i psihoterapeuta na svijctu, oni kojima nije treba la
godina. dvije iIi vik da bi ljudima pomogli rij d iti njihove
problcme, vee im je 10 uspijevalo nakon jednog ili dvaju
saslanaka. Poput spuz.ve upijao sam znanje koliko god sam
mogao i odmah poeeo pnmjcnjivali uno ~to su me nauWi.
Po~eo sam razvijati vlastilc stratcgije i spoznaje
Te su mi to:hnike pomogle u radu s prcko milijun lj udi iz
~etrdeset i dvijc 7.emlje svijeta. Nud io sam im "alate" i pou~a­
vao ih kako da uspiju preokunuti svoj livot. Ta ncvjerojatna
povlastica i prilika da radim s ljudima poprimil3 Je ogromne
razmjere Radio sam s razlieitim ljudima: od fizickih radnika do
kraljcvskih obitc\ji plavc kTVi dilJem zcmaljske kuglc, od
prcdsjcclnika Jrtava do predsjcdnika t"ttki i udru:lenja, od
filmsk ih zvijezda do profesionalnih spona~a i sportskih ekipa,
od majki i lijecnika do djeee i beskucnika. A pu tem svoj ih
knjiga, audio-video tTaka, seminara i TV-emis ija, obratio sam
se doslovno des ecima milijuna ljudi. U svakom slu~aj u, cilj mi
je bio pomoti im Ja preuzmu komrolu nad svojim zi votom i da
povccaju njegovu kva litetu.
To vam nc go\orim zato Ja bi h ostavio dojam, nego da vam
doka:lem kako brzo jc moguce ostvariti promjcnc. Kadaj cdnom
shvatimo ~to utjc~e na fonniranje nal ih misli, osjecaja i
ponaiianja, sve Sto je pOlrcbno jest uporan, intcligcntan i
ogroman rad. Ovom knjigom dobrovoljno sam vaS Irener u
ostvarivanju bilo koj e promjcne koj u fc lite.
21
Anthony~obbIns

Pozitivno razminjanje nije dovoljno

Svi im amo soave, zar nc? Svi lelimo vjcrovati da smo
poseboi, da u fivotumofcmondtopromijeniti,da nanekakav
poseban na ~in mozerno doprijeti do 5voje obitelji, prijate lja i
drugih Ijudi. U odredcno doba u fivotu svi smo irnali oeku ideju
o tome §to zaistatelimo i ~to stvarno zas lufujemo
lpak, mnogi Ijudi zaborave svoje snove kad 5e oadu pred
tivotnim izazovima. Odlo"e svoje ambicije, zaborave na snagu
koju imaju za stvaranje svoje buducnosti, a onda i7.gube
samopouzdanje i nadu. Moj fivotni cilj je podsjeti!i Ijude
]jude popU! vas i mene - da snaga kojorn mofemo sve
promij cniti lefi upravo u nama. Tu snagu moterno probuditi i
ponO\'no otivjeti svoje snovepolirljutivee danas. Ovakn)iga
dal ce yam nekoliko jcdnostavnih alata koji yam uistinu mogu
pomoeiuostvarenjusvegaloga
Naravno. pozitivno razmi ~ lj anjc je odlican pocelak. Jasno da
stvaranja pozitivne promjc ne na ¢vrstoj osnovi. Ne obecajem
vam "cijeli svijeC iz te knjiticc. Ali yam obd:ajem da
apsolutno mottle preuzeti kontrolu i po~ct i rniJenjati kv alitetu
svog .livola koristcci nekcjednostavne korakc kojc cete nauciti
na sljedcCim stranicama. Te jednostavne korake moCi cete
primijeniti kod pomaganja svojoj ohilclji i prijatcljima
Jedino hoje potrebno da bi od mah uspjeli. jed a polnele
vjerovali da j e p romj en:l mogucil. ProJ lost oije vaina. Sto
god nije uspj elo u pro~ losti, ncma \ ' CLC , onirn §to tete
ul initi da n as. Ono Ito ~inite upru I'O silt/a j est ono ho te
oblikovati vd u sudbinu. Upmvo sada morale biti prijatelj
samom e sebi. Nije vafno on e ~to se dogodiJo; umjeslo na
problemc, moratc se odmah usredoto~iti na rjetcnja.
Zelitc Ii l apoteli pulovanjc? Pa, krcn imo onda. Zapo~ni mo
mij cnj ati 5\'Oj "ivot tako §IO cerno roati ~to Dlmje ti niti kada
Da.~ obuzme ..

se vi~e teli le usredotociti na to kalo da preokrenctc stvari.

dakle, na rjeienju, nego na to koliko su one "pogrdne". Ali,
sarno pozitivDO r azmisljanjc oije dovo ljno da preokrenete
svoj .livot. Morate imati odredene slra!egije, planove za
postupnomijenjanjena6na razmi§ljanja, osj ec3llJa i nacinana
koji tiv ite sl'aki {>Qjedini dan
Nije Ii istina da svi mi tclimo u svom tivotu neSlo
promijeniti i pobolj§ati? Skoro sve prornJcn e kojc fclimo
napruviti spadaju u jednu od dviju katcgorija: iii zelimo
promijeniti svoje osjd:uje (telimo vBe samopouzdanJa, zelimo
prebrodili svoje strahove, ±climo se osloboditi fruSlracija,
osjecati se sretnima iIi netaliti za stvarimakojc su 5e dogodil e
u pro~losti), iii felimo promijeniti svoje p05tupke (:?:elimo
promijeniti ndto; naprimJerprestati pu!iti, piti alkohol iii pak
prekinuti stalno odlagati obaveze). Veliki problem j e u tome
§to, iako svi ±elc napraviti neke promjcne, ",10 malo je !judi
koji znaju kaka ih ostvariti - ; tf(~ino ih :::adriati

22 23
 P,va lekcij,

..•OSJECAJ SHRVANOSTI ...

KAKO UCINITI PREOKRET

testa se u livo\u dogadaju sind kOJe n~ mozemo

kontrolirati. Tvnka u kOJoj radimo "rd.:" broj zaposlcnih i
dohijcmo olkaz. Napusti nas supru2nik. Clan obitc\ji aboli iii
nam umre netko b lizak. Vlada srde program 0 kojem ovisimo.
U takvim slutajcvima jcdnoslavno ne postoji niSta ~imc bismo
nastalu silUaciju mugl; poh()lj~a!i
MoMa SIC od onih koji su poku~ali svc kako bi dobi l; posao,
pomogli obitelji, pronasli srodnu duiiu iIi jednostavno sc
osjccali srctnijima. Ali ni§la nijc djclovalo_ Kada poku~avamo
primijeniti nov; prislUp i dajcmo svc od schc, pa ipak ne
postigncmo svoj cilj, testa sc bojimo ponovno pokuiiati. Za~to?
Zalo jeT svi h:limo izbjcci bo]l I nitko nl" !cli dO'-iVJCli pono..n;
ncuspjch. Nitko nc icli dati we ud sebe sarno lato da bi so;: jos
jednom razo~arao . Nakoo svih do:livljenih razo~aranj a ~esto
prestanemo roku~avati! Dolazimo do tocke kada vjerujcrno da
ni-fta ncec uspjcti!

Ako sc nalazite u
dovodilC se u polo2aj
sIc nautili biti "bespornocni"

25
,­ Dobra jc vijcst da SIC u krivu. Motere hili llspjdni! Danas
motete promi)'eniti bilo ~10 u svom tivoru ako promijen itc svojc
postupkc i na6n g\edanja na stvari
"Nisam obeshrabrtm, jer Jvaki pogrejan poku.faj kuji
odbacim predsl(lvlja jof jedan /wrok naprijeJ. "
-Thorn3sEdison
Prvi karak do tivotnog prcokreta JC da sc osloboditc
negativnog vjerovanja da nc motele utini li nma iii da sIc
bespomocni. Kako 10 mufele uradili~ Kallog zbog kojeg ljudi
katu da ndlo ne mugu u6niti cesta j f! taJ ~Io Sll u pro~losti
isprobaJi stvari kojc nisu dale rClullate. Ali upamtite - cijeli
svoj fivot . uvijck iznova, koristim avu fram: VASA
PROSLOST NIJE JEDNAKA VASOJ BUDVCNOSTI.
Vafno jc ono ~10 radile upravo mJa, a ne ono ~to je bila jueer
Mno~lvo ijudi poku~ava voziti prema naprijed koristeei
relrovilor T
Ako 10 radile, udaril cele se! Radije se usredototite na one
~to m01ete u~inili Janas kako hisle postigli pobolj~anje.
Uporllost sc isplati
Mnogi Ijudi mi kaiu "Isprobao sam milijun natina da
uspiJem, ali niStane dje!uje! " II i: "lsprobaosam risui"u nacina "
Ralmislilc 0 lome. Vjerojalno nisu isprobali ni stotinu na~ina
da ndlo promijene, pa cak ni dvadcsetak. Ljudi veCinom
isprobaju osam, devet, deset natina da ne~lo promijene i kada
im to nc uspije, odustanu
Kljutuspj ehajeuiome ciaocij enit e Stovamjenaj va1nijci
da potom svakog dana poduzmete veliku akciju da to pobolj­
Salc, fakiakovamsenetinidadjeluj e
Dat eu yam jedan primjer. Jeste Ii ikad ~uJi la ~ovjeka po
imenu pukovnik Sanders? Kako je pukovnik Sanders posligao
26
ne"jerojamn Llspjeh? Ie Ii lalo ~IO je roden imLlcan? 1li u
bogatoj obilclji? M01da jt studirao na vrhunskom fakultetLl kao
~to je Harvard? Mo1da je bio Llspjdan zato jer je pokrenuo
vlastili posao dokje bio joS vrlo mlad? Je Ii i~ta od toga islina7
Odgovorjene
Pukovnik Sanders niJe poceo ostvarivati svoj san sve do
svoje 65 godine! Sto ga je ponukalo da konatno \aene u akciju?
Ostao je bez prebijcnog novtiea i sam. Kada je od socijalnog
osiguranja dobio prvi ~ck s iznosom od 105 dolara, pobjcsnio
Je. Ali umjeslo da krivi dru~tyo iii napge neugodno pismo
Kon gresu, upitao ~e: "Sto bih mogao uNniti, a da korlsti
drugim ljudima? Sto bih mogao vra titi ?" P o~eoje razmi~ljali
!toloima, asto bidrugimamoglobitivrijedno
Prvi odgovor bioje:"Dakle,imam taj recept zapi1elinukoji
se, izgleda, svima svida! ~to ako ga prodam reSloranima? Mogu
li tako zaradi!i novae?" POlOm je odmah pomislio: "Pa to je
glupo. Prodajom recepta necu moei platili ni stanarinu." A onda
jedobionovuideju: "Stoakoimneprodamsamoreeept, nego
im poka1em kako da pravilno pripreme piletinu? ~to ako
piletina bude tako dobra da im se poveea posao?" Ukoliko
restorane posjeli vi~e Ijudi i oni prodaju vi~e piietine, m01da eu
dobil i postotakod povecanogprometa"
Mnogo ljudi ima sjajne idcje. Medulim, pukovnik Sanders
bio je drukliji. Bio je ~ovjek koji nij e sarno razmiMjao kakve se
sjajne slvari mogu u<!initi. On ihje i finio. 1za~ao Je i poteo
kucati na vrata re storana prieajuei svakom vlasniku svoju pritu
"Imam od1i~an recept :>;a piletinu i mislim da bi yam mogao
pomoti da POVeeale prodaju. Za scbe bih uzeo tek postotak od
togpovecanja."
No, mnogo Ijudi mu se same nasmijalo u lice. Rekli su: "Ma
daj, Slari, odlazi odavde. I zdlo Llopce nosi~ 10 glupo bije!o
OOijelo?" Je Ii pukovnik Sanders odu5\ao7 Apsolutno ne. Imao
je klju~ uspjeha br. I: ja ga nalivam osobna snaga. Osobna
Jnaga zml~i biti uporan: svaki put kad ndto radite, onda iz
27
AnItloflyRobbl',s
toga nesto nallcite i pronadctc nacin da sJjedcd put budclc
jos bolji. Puko vnik Sanders jc svakako iskoristio SYoJu osobnu
snagu: Nije ga obeshrabrilo to sto su u svakom re,'toranu odbili
SIO mislhe koliko JC pUla pukovnik Sanders tuo "tie" prije
n.:go Je dobio ~eljcni odgovor? Odbili su ga 1.009 pula prije
nego je cuo pn-j "da". Dl'ijlO !(vdine proveo je pUIUJuCi diljcrn
Amcrikc u syom starom, dOlraJalom automobilu. spavaJuCi na
straznj~m sJedalu u svom zgu.hanom bije!om udiJelu. uSlajuci
svaki dan ncstrpljiv da nekom novom kate svoju zamisao.
Ccsto rnu je jedina hrana bila brzi za logaj onoga ,~to
La dcgusla ciju vlasnicima rcstorana. Sto
bi Ijudi tu radilo sarno 7Uto da bi
dviJ~ "nc" godine: . i naslavilo raditi iSlo'!
pukovnik Sanders, Misli!1I da vcCina ne bi
nakon dvadesclog "ne·'. a jos manje njih nakon
stolinu iii tisucu ncgalivnih odgovoral upravo to Je ono
~tu je ponckad potrebno za uspjch
Ii bilo kojcg od najuspjdnijih ljudi u
otkrit zajcdnit ku crtu: nisu hljcli bih
prihvacali "ne" Nisu dopu~tali da ih i~la ;oaustavi u ostvarivanju
Dok sam ~ivio u malom, stanu. prao sud~ u kadi.
mono sam sc prisjelitl prib, Morao sam ~e Slalno
prisjec~ti da NlJE])AN PROBLEl\'I NlJE STALAN.
NTJEDAN PROBLEM NE lJTJECE NA CTTAV MOJ
ZIVOT. TESKOCE CE PROC] AKO NASTA VIM S
28
;>;srnQjeo'log prijatdja
VE LlK1M, POZITIVNJl\I] KONSTR lJ KTIVNIM RADOM
Mislio sam: " lako jc mOJ t ivol IrcnUla~no tdak i
mnogo stvari La koj~ mogu bili zahvalan kao sto jc
priJ atelja kOJe imam, iii tinJcni ca da imam wa
osjctila. il i da mogu svjet zrak ." Slalno sam sc
podsjecao na potrebu da S~ usredotocim na ono SIO hocu, d~ se
usrcdotocim na rje1cnja umjcsto na problcme. lllpam ti o sam da
nikakvi prob1cmi nc utjc~1l na 6tav moj zi~ot. iako to
tre nutatno mozda izglcda ba~ tako
Taka sam odlucio da vise necu vjeroyati da mi je cij eli 1i\'ot
raditi
raditi
poku~ati ndto novo i nastaviti tako sve dok ne pronadem
potrebn ~ odgovore.
I'orub koju imam za vas je jednostavna i u sreu znate da jc
iSl in ila: ogroman, upnran rad § i'istom ustrajnnUli i smislom
za Ilcksibilnost na putu do astvilrivanja ciljeva na k raj u ce
~' am d~ti ono sto zelile, ali morat e odhariti i najmanji
o§jecaj da ncma rjdcoja. Morate se llsredolociti na radnjc
kOJc motele obavi!i JO~ danas, ma kako male bile
lma smisla. zar ne? Pa La~!O onda vise Ijudi ne shjedi
29
z
co
., ...
~ ~
~
~

~ .f:
g
ArlthonvRobbi'IS
Ali,jednog dana i onagajenapustila,a onjcosjetiodajc
nj cgov hvo\ lavr~en. Zarnalo jc po6nio samouboJstvo. No,
PQtrat.io jc pornoc i otBao na lije~cnj~ ujcdnu dU.!evnu bolnicu
U toj bo lni ci njego\- se Zivot prornijcnio - nc 7.atojer je hio
"izlij e~en'· , nego lato jcr sc prestravio kada je vidio ko liku lo~e
mOlcbiti! ShvatiojedaonnemasrvClrneproblemc, I loga dana
obecao je sebi da si vi~c nikad, stvarno ni kad neee dopustiti da
padne tako nisko. Radit ce koliko god mariJivo i dugo budc
trcbalo, svc dok kona~no ne postane uspjdan glazhcnik kakvim
je lnao da moze bili. Nitko i ni~ta nc zaslufuj e da lbog toga
poCinite samo ubojslvo, Zivot jc uvljek vrijedan iivljcnja.
Uvij~k postoji ncito III §to trcba biti uhvalan.
Ilako)custrajaousvojojnakani.lsprvaniJc bilokoristi,ali
nakoncu su sc i on c pojavilc . Danasjc njcgovaglazba poznata
diljemsvijcta. Nj egovo imejc Billy Jocl
Ono ~to vi i ja mo ramo uvijck imati na umu jc da BOZJE
ODeODE NISU I BOLIA ODBIJA NJA, da n~ma ncuspjcha,
dakadndtopolcu~ate i to ncuspije, ali iztoganau6tendtosto
yam moic pomoei da u buducnosti budctc uspje~niji, onda
poslizete istinski uspjeh
Postoji izrcka kOJa mi je pomagala sv ih ovih godina
US PJEH JE REZ ULTAT DOBRE PROCJENE.
DOHRA PROCJENA JE REZ ULTAT ISKUSTVA.
ISKUSTVO JI<: CESTO REZUL T AT LOSE f>ROCJENE,
UstraJtc! Nastavimo Ii sc truditi da stvari pobolj~amo i
uCimo Ii iz: syojih "pogrdaka", uspjct cemo. A sada pogledajmo
~toje to ~to nas tjera cia krcncmo u akciju
Tree.I,k.ij'
NEZAUSTAVUIVI VI:
ONAl KOJI DONOSI ODLUKE
V 6tavoj Oyoj knji;!:ici govorim 0 tome da postoji snaga
kojom mozefiO promijeniti svaki dio svog t ivota, Pa gdje jc ta
sna ga'! Kako jt stjc~emo? Svi mamo da za nove rezultate
moramo poduzcti nove korake, ali moramo shvatiti da su z:a svc
nde postupkc odgovome odluke: snagll odluke jc snaga
promjcne. r opet, istinaj e dane mozemo uvij ek kontro li rati
dogadaje u svom tivotu, ali mo1cmo odluCiti ~ to ccmo misliti,
vjerovati, osjecati i u~inili u vezi tih dogadaja. Moramo
upamtiti da nas u svakom trenutku koji 2ivimo, priznali si to iii
nc, sarno odluka ili dvijc dijcle od svakog novog skupa odabira,
novog skupa postupaka ; novog skupa rc..:ultat3. Vetina nas
zaboravlja da imamo moe izbora. KONACNO, ONO STO
ODREDUJE NASU SUDBINU NISU NASI ZIVOTNI
UVJETI, NEGO NASE ODLUKE. Nacin na koji iivite danas,
odluka 0 tome s kime cetc provoditi
rezulta t jc vasih
vrijcmc, slo cete utiti, ~to vjerovati; Terultat Je to vaSe odlukc
dali cete odustali iii ustrajati, vak odluke da Ii cetc sc vjencati
i imati djecu, sto cetejesti, da Ii ze li le puSit; ili piti, vas e odlukc
o tome tko ste i za ~to stc sposobni - svc 10 doslovno nadzire i
usmjcrava \'a~ zivot. Ako uistinu zclimo promijeniti svoj ±ivot,
moramo donijeti nove odluke 0 tome za ~to cerno se zalagati,
~to ccmo utiniti i ~emu cemo se poswdili
33
AllltlonyRObbnl;
Kad koristim rijet od/uka, mislim na stvaran i sljc:stan
odabir. Vccina ljudi ka:l:e: "Odlutio sam smdaviti", ali 10 je
preopccnilo, nijc dovoljno konkr~tno. Oni sarno govore 0
svoJ im le1jama. Drugim rijc~ima , oni ka;r.u: "Zclin bih biti
rnrSaviji" Prava odluka je doncs('Ua kada uklonitc svaku drugu
mogucnost os im cilja na koji SIC se obvezali, kada nema
osvnanJa unatrag i kada uopc~ ne postoji ahernaliva
odustajanja.
Dopustitc da yam ispri~am odlitan primjcr f ovjcka koji je
razumio snagu prave odlukc, nekoga tko, nakon ~10 Je jednom
odlu~io, viSe nije odustao. Nj~govo ime je Soichiro Honda,
osn iva~ korporac ij e Honda, proizvodat automobila i
rnotorkotata markc Honda, Gospodin Honda nije nikad
dozvolio da mu na put stanu tragcdije. problemi, te!lkoec iIi
Cudnc okolnostL Nasuprot, ~esto je neke od najveCih smetnji
koje su mu stajalc na putu smatrao tck preponama u utrei
prema ostvarenju svog cilja.
Gospodin Honda jc 1938. bio siromasan student koji je
sanjao 0 tome kako cc konstruirati klipni prstcn koji bi onda
prodao i proizvodio za korporaciju Toyota.
~~~
. :'t~
~~0
S",.~illlll~I)' intiuh M1.)It€i~ ,,,,,,b bjl"'" .h).I••• ,"1"'11.1(11
l. k,r"o"'lIIllt"i,ruulltm.. ). m~.il) •.
34
Svaki dan isao bi u ~kolu, a cijelu noc provodio bi radeei na
uzorku svc do krajnje tjclcsne iznemoglosti. Potro~io je i uno
malo novea ~to je imao, no projcktjoS nij c zavrsio. Kona~no je,
da bi mogao nastaviti. zalofio nakit svoje supruge
Nakon vi k godina rada konacno je konslrui rao klipni prsten
za kojeg je bio siguran da cc ga To)'ota kupiti. Kad im ga jc
don io, odbili su gao Morao Sf vratiti natrag u Skolu i trpjet i
ponibvanje nastavnika i kol ega koji su mu govorili kako je hio
idiot ~to je napravio takvu glupu napravu.
Je Ii bio razocaran? Jo ~ kakol Ie Ii bankrotirao? Da. Je Ii
oduslao? Nikaku.
Umjesto toga, sljedecc dvije godine naslavio je trafiti naCine
da poboljb klipni prstcn. Njegova klju~na formula uspjcba
sas(ojala seu sljcdccem:
I . Odlu~io je ;to je to ;(0 feli
2. Poduzeo JC potrcbne korakc.
3. Prat(oje djcluju Ii iii ne, a kada nisu djclovali,
4. Promijcnio bi pristup. U svcmuje biojleksibilan
Nakon jos clvije godine rada, kona~no je dotjerao projekl i
Toyota ga je stvarno kupila!
Da bi izgradio svoju tvornicu klipova, gospodin Honda JC
Ircbao beton, ali japanska vlada sc pripremala za Drugi svjchki
rat, tako da nitko nijc bio na raspolaganju. POllOvno je izg\cdalo
kao da nJcgov san umire. Cinilo sc da mu nitko necc pomoci, 1
opcl, mislitc Ii da je odustao? Apsolutno ne. Qdlutio je izgraditi
svoju IVomicu. Buduei da odustati niJc bila prihvatljiva o~ija,
okupio je skupinu prijatclja da bi tjcdnima non-stop radili
isprobavajuci razli~itc pristupe svc dol.: nisu pronaS1i novi na(\in
za proizvodnju bctona. J:t:gradio jc svoju IVomicu u kojoj JC
konacno mogao proizvoditi klipne prstenc
35
Antl'.onyRobbil1S
"Ali pr ifek3jte, ima j oL ."
Pri ~a ovdjc ne za vrila va. Tijekom rata, Sjedinjcnc Amcricke
Onavc bombardirai\) su tvomicu i njen veei dio bio jc razoren.
Umjesto da se osjeea porafen, okupio je sve svoje zaposlcnike.
Rekao je; "Bno! Trcite van i p!omatrajtc avione. Bacal ce
kan islrc s gorivom Saznajtc gdjc ih bacaju i pokupit~ ih. jer
sRdr1.c si rov ine koj e nam trebaju u pruizvodnji!" Ra dilo se 0
mat~rijalima kojc nisu mogli nab aviti nigdje u Japanu.
Gospodill Honda je pronaSao naCin da iskoristi ono ito mu
jc :th'ot dao. Na kraju, u jednom polresu njegova je tvomica
sravnjena sa zemlJom pa je posao s klipov ima bio prisiljen
prodati Toyuli. Ali Bug nikad ne zan-ori jcdna vrala, a da ne
otvuri dfl.lg~, pa zalo trebamo uslati spremni za ~vaku no~u
priliku koju nam fivul daj e".
Kad je ral zavr~io, Japan Je bio u lolalnom mctezu. Resursi
su bili iscrpljeni u citavoJ zemlji . ben7jn se davao na obroke, a
u nckim slu~ajevima bilo ga je praklicki ncmogucc dobiti .
gospodin Honda jedva da jc dubio dovoljno bcnzina da se
automubilom odvcze do trZnic e kako bi kupio hranu za obile1j
Ali umJesto da 5e oSJcca porafcn iii bcspomocan, donio jc novu
odluku. Odlu~io jc da nc t.cli prihvatiti taka\' hvoL Postavio 5i
je ve!iko pi tanjc: "Na koji drugi nacin mogu prchraniti svoju
obitelj':' Kako mogu iskorisliti uno ~to vee imam da bih uspio u
lOme?" Opaz iv~i mali motor koji je imao. ba~ unakav kRkav 5C
kori sti 1..3. kos ilicu za travo, dobio JC idcju da ga )'akvaN na $\'oj
bicikl. Tog lrcnutb stvorcn j c prvi mOlodkl. Vo zio sc njimo do
trfnice i nalrag, a prijatclji su ga ubrzo zamoli li da i njima
napravi iSlo. Za kralko vrijcme napravio jc toliko "motor·
kotaca" da muje ponestalo 111010ra, pa jc odtu~io izgraditi novu
tvomicu u kojoj ce proizvuditi vlastite motore. Medutim, nije
imao )lOVCR, a Japan jc bio raskomadan. Ka ko cc 10 uCinili?
U Irenucim a od/Ilke .m·ora .Ie vo~o sudbino .,
da mnogi od nji h ;wvlie s prc-komjcmom Idillom, nu:o~atani i
. Anthony Robbins
nezado\'oljni, ovisni 0 raznim porocima.
M D
P!smo)ec1r"logplijoieia
Nij e odustao i re kao: "Xema izlaw". ncgo jc do~ ao na
brilj antnu pomisao. OJlutio je napisati pismo svim vlasnici ma
trgov ina bicikalu II Japanu. u kOJem im jt rcho ka ko mis!i da
ima rjdcnje za ponO\T!U pokretanje Japana . da ce nj egov
motorkutac blli joftin i pomoti ljudima da Slignu kuda idu. A
I,m da ih je zamoiio da ulofc novae
Od 1!!.Ooo vl asnib trg ovma bicikala koji su pri mi!i pismo,
nj ih 3.000 da lo je gos podinu Hondi novae i on je proizveo prvu
poWjku. I lako je uspio, zar ne? Ne! Mo torkota c je bio prevelik
i nczgrapan i malo Japanaca ga je kupilo. I tako je ponovno
pratin §to ne va lja i umjeslo da odustanc, ope! je promijenio
svoj pris mp. OJlu60 jc rasta viti motocikl i na pravi li Ialdi i
manji. Nazvao gajc The Cub' i motor jc postigao "uspjeh prcko
noei"'. a Honda jc z.a nJcga dobio Carevu nagradu. Svi su ga
gledali i mislili kakvu je "srecu" imao sto je do~ao na takvu
idcju
Je Ii uislinu bio SfCtnc ruke? Mozda, ako pod lime POdrIlZll'
mijevamo leiak rad i pravo zn;u)je. Danas j t: tvrtka gospodi na
Honde jcdna od naj uspjdn ijih u svijetu. Korporacija Honda
danas ?-Upo~!j~ ya prcko sto lisuea ljudi i u SAD-u prodaje vik
au tom obila od bilo kOJc druge tvrtkc osim Toyole . svc sarno
zato jer gospodin Honda liikndo nije oduJlao. Nikada Dij c
dopustio da m u se na pul u isprijeh problemi iii okolnosti.
Odlulio je da ul'ijl!k mo ra postojati oafiD da uspij e, lamo
ako je dO"oljno predan!
Odlukc, odl uke!
I vi i ja znam u da po51oje ljud i koji su rodeni s prednostima:
rodcni su oJ bogalih ruditelj a II povl a~ lenom okrufenju; 80g im
jc dao evrsta i zdrava tijela: 0 njima su brinuli na svakl naein i
nikad im niSin nij e nedostaja[o. Pa ipak, vi i ja takodcr znamo
'eng. <"0- ml.do ad , vij<r;.fil( ~ I; plll'l. nOO\<U4IC (ap prev.)
 NlIhcriyRobbins
I.. 1510 laka stalno susreeemo, ~itamo i !lu~amo 0 Ij udima koji
usprkos svim nepovoljnirn izgledima ipak bUcsnu izvan granica
svojih svakodncvnih fivotn ih uvjela sarno zalo jer ~u donijdi
nO\'e od/uice 0 lome ~IO ec uNnili sa sVOJim tivotom. Oni su
pustaliprimjern eognlnitene snageljudskog duha.
Kako su ti ~udesni pojedinci uspjeli u tome? Svi su ujednom
trenutku odlu~i1i da im je dosla. Odlu~i1i su da vge neee
tolerirati ni~ta doli najboljeg, Oonijeli su pra\'U odluku 0
promjenisvogtivota.
~to mislim pod "pravom odlukom"? Tako mnogo ljudi kate:
"Oaklc, stvamo bih trebao smrbvjl:ti. Trebao bih 7.aradivali
vge no\'e3. Trebao bih ndto poduzcti da dob ijcm holji posao
Trebao bih prestati pili." Mozete govori!i Sto biste "trcbali"
kolikogod hoccte, ali ngta seneceprornijeniti!
Jedini natin da promijenilc svuj zivol jc da dunesele
pravu odluku . A prava odluka 7.lI3ei da odbacujcte .rmicu
drugu fIIogucnos/ osim one koju stc odlucili ost\'ariti
Ako je dono~enje odluka tako jednostavno i mocllO, :l'a~to ih
onda ljudt ne donose ~dee? Zato jer lie znaju ~IO je prava
odluka. Mlsle da su odluke kao pupis zelja: "alio bih prestati
pu~iti," iIi "telio bih prestati piti." VeCina nas nije donijela
nikakvu odluku tako dugo da smo vee labora\'I1i kako je to!
!CUI ~,,,"i ,jllh, ,lYni Ii.ijl i lib Ill... ~.j. iVloI•.
38
Kada donesete pravu odluku, povlal!itc enu,
pijesku. nego u eemenlU. Znale tutno ~to telite. Takva vrsta
jasnoco:: daje 'lam snaguda raditecak iboljekakobistl:oslvarili
TCzul late:l'akojimaslo::krcnuli.
Ljudi koji prevladaju ncpovoljne okolnosti i preokrenu svoj
f ivol, s\'akog dana donose Ifi m~ne vrsle odluka 0 tome:
I. na ~IO se treba usredotociti
2_ Sto neki problem ili siluadjaznaci za nas
3. ~to Ireba ul!initi
Sljedeci od mojih omiljenih primjcra je pri ~a 0 Edu
RobcrlSu. 011 je "obi~an" ~ovjck zatoccn u invalidskim koli­
ci ma, a postao je ncobi~an kadaje donie od luku da ~c djdovati
izvan svojih oi!itih ograni~tnja. Paraliziran od vrata nani?:e od
svoje I!etrnaeste godine. svakog dana koristi uredaj za disanje
kojim se, unatoc vclikim problemima, nau~io 5avlicno slmiti
ka ko bi mogao voditi Sto nomlalniji tivol, dok svaku n~ koristi
aparalza disanje , Nckoliko putaje skoro umro i zasigurnoje
mogao odl u~ili da 50:: usrcdOloci na svoju bol i patnju, 110
umjesto toga odabrao je u6niti ndlo Ia druge
Oakle, u ~emu je 10 uspio? Posljednjih pemaesl godina
njegova odluka da 51: bon protiv svijeta koji se ~eslo prema
invalidima odnosio pokroviteijski, dovela je do mnogih pobolj­
~anja u halileti zivola invalida. Ed Robcns je educirao javnosl
i in iciraosve-odkosihprilal.3zainvaiidska kolicaispeeijalnih
parkiraJilnih mjest3 do rukohval3. Postao je prv i kvadriplegi~ar
koji je diplominto nB SveuWiStu Berkeley u Kalifomiji i na
!craju stckao polofuj direktora Urcda za rehabililadju Savezne
Ortave Kaiifomijc, poslav~i lako prva hendikepiralla osoba na
lakvom po lozaju.
Ovaj Sl: I!ovjck odlu~io posvelili nel!emu ~IO vecina ljudi
njcgovog poiotaja nikada ne bi izabrala. On sc usredotol:io nl
39
Anthofly Robb tl s

10 IuoIko da promijenl postoje~u situaciju. NJe:govi tjclcsni IJvije vaZne odluke koje sam donio i kojih
probkmi 7..a njega su znaWi "iza;wv". Od lu~io Je: uraditi svc ~to
cu se pridrzavati!
moze da drugima koji su bili u iSlom polotaju livol u~ini h·ali­
le:miJ im i ugodnijim. Apsolutno se obve:zao na 51varanjc takvog
okruzenja kojc hi pobolj~alo kvalilelll zivota ljudi s tjclcsnim
proble:mima.
Ed Roberts je: sna1an dokaz da nije va2no gdjc po~inJcle,
nt:go su vazm: odluke kojc donosile 0 tome gdj~ ,Ie nakanili
zavdili. Svi njcgovi proizlazili Sll iz jcdnog mainog,
prcdanog Ircnutka biste mogE uciniti sa svojim
I.ivotom kad bislc donjdi C\Tstu odluku?

Prcma tome, odlucite sad!

Cjelokupni Ijudski napredak zapoCinJc s novom odlukom. Hoee:le Ii prov c:sti svoje: odluke iii to ne ovisi 0 va~im
Daklc, ~to JC 10 ~to odgadatc, a SIO ZIlate da Irebate u~initi da
sposobnostima da.
bis te poboIj~ali svoj fivO!? ~10fda jc 10 odlilka da puSenje: i
piJcnje zamijcnite tr~anj~m iIi 6tanje:m. IIi pak da svaki dan
zapocnctc mnijc i S boljim stavom. MoMa je: 10 odlub da vi~c
ne: krivile druge, nego da umjesto toga smislile ~Io cele poduze:ti
svaki dan kako hiMC pobolJ~alj svOJ tivot. .r-.toMa jc to odluka
da potrazite novi posao trafe:Ci nacina da poslanctc nedniji
nego gotovo bilo tko drugi. Mozda je to odluka da ll~itc i
razvijetc nove sposobnosli koje: ce yam omoguciti da visc
zaradite iii dale svojoj obilclji iii prijaldjima
Odmah sada donesih dvije odluke koje sle voljni slijediti
do kraja - ito god da iziskuju . Prvo donc:sitc jcdnu laUu
odluku: obebjte sebi iii drugima ndt o ~Io cc:te lako odrZati.
Donoknjem t~ odluke i djc:lovanjem u skladu s dokazat
Cdc: si da mo'.ele donositi i ve:ce odlukc:. Pocel razvijat i
sna~ne "mi~iCe za donoknj e odluka"l

A sada, donesile: drugu odlukll za koju .walc da ce: od va.s

Iratili vceu predanosl. Dom:sitc odlukll koja vas nadahnjuJe
tc dvije odlukc: ovdJ C:, recite svojoj obilc:lJi i prija­
~to sle odlu61i i uiivajtc: u ponosu ~to cele: u njima
ustrajatil

40 41
I .

Cet,rt. lek.ij•

... IZGRADITE SVOJA UVJERENJA I. ..

POLETITEI

l'os!oji sila koja upravlja svi m \'a~im odlukama. Vljetc na

va~e misli i osjccaje u svakom trenutku vakg ~ivola , Ourcdujc
~to tete utiniti i ~to neeelc utiniti. Odrcduje ~to mislilc 0 svcmu
sto sc dogalla u va~em fivo\u . Tn sila 5U va:la u)/jerl!nja
Kad neSta vjerujctc, svom mULgu dajetc nedvojbenu narcdbu
da odgoyori nn odrcdcni na~in. Na primjcr, jesu Ii vas ikad
za mol ili ndln pupur: "Hoed Ii mi, molim Ie, donijeti sol?" i vi
odete u kuhinju mis1cCi: "Alija TIC mam gdje je sol." Preg1cdatc
svc ormaricc i konai::no ka~ctc: "Nc mugu JC nacj" I stvamo,
u50ba kOja vas je T.amo1ila da donesete sol, ude u kuhinju, Slane
kraj vas pokazujuci ravno isprc d vaSeg li ea i kate: "SIO jc ovo~"
Sol! Je Ii uvijck bila undJ ':? Sigurno. Kako 10 daje nisle vidjeli?
Zato jer nisle ~jer()wdi da je ondje
tim sleknemo neko uvjcrenje. one po~inje odrcdivati ~to
cemo vidJeti i OSJecali Jcste Ii znali da uvjerenja mogu bk
promijenili boju o6ju? Da, mogu. Dr. Bernie Siegela, aUlOr
knjigo.; Love, Medicine, and Miracles Ie drug ih knji ga 0 povcza­
nOSli urna i lijela, znanstvcnik jc koji jc olkrio neke zanirnljivc
5!vari 0 ljudirna koji irnaJu vikstruku li~nost: kad neke od lih
osoba vjcruju da su so.; promijenik u drugu osobu, njihoy mozak

43
Ar-1h0"'r' Robb ns

stvarno po mogla. ~eka

"AkLl ~am predan. uvij~k postnji na~in da preokr~n1:m

st;ari"
"U ~i ,"'otu nema n euspi~ha. U~p.i ehje 6m i:r n~cega
ndlLl nau~im. "

"Bo}:je odgod~ lli~u i BozJ~ odbijanp."

"Pro~lnsl nij e jcdnaka buducnosti ..

sam pun
no.e odluke
zi~ot ..

·S" .Auglist

A ~to lapravu uVJcrenje':' Ccsto govorimo 0 nekim

idcjc 0 tl)ID<: ~to one stvarno jcsu. Vedna IIi mn}da w akog dan a radite ,tvari
ljudi ndno,i se prcma uvj<:r~njjll1a kao prema n~~cll1u ~lvarnmn, pomazu da se osjecaju ugodnijc. src tnijc iii

44 45
AnthcoyRobI:>Os
MoMa yam jc lijcpo 5 drugima i to da oSJccate da ih volite
Jedn051avno znati da ste puni ljubal'i za njih. Ali. lnate ~to'!
Sva ta iskustva ne znacc ngta tako dugo dok ih ne iskoristite
ho podr~ku ideji da ste osoba puna Ijubavi. Tada ce vasa ideja
imati toliku snagu cia cete pocel; vjerovati u nju. Yah idCJa sc
osjeca cvrstom i sada prcrasta u uvjcrenjc.
KlJII' II ilkuln '~'! klji~ II "jahlali!,roi_.~. ria 'II~. ,Gulj,ini7
Kada jednom shvalite da su uvjcrcnJa ho cvrsti slolovi,
mOlele poteti shvaeati kako naslaju i kako se mogu promijcniti
No, u prvom redu vaino je da upamtite da motemo steei
uVJ crcnja 0 bilo cemu, sarno ako pronademo dovoljno o,lonca
da ih podrlimo.
Nije Ii tocno da imate dovoljno iskustva iii da poznaJete
dovoljno ljudi koji su pro~1i kroz te~ka Ta7,doblja, tako da bisle,
ako stvarno 10 fdite, lako mogJi stcd uvjerenje da su Ijudi
pokvareni i da vas ;l:de iskoristiti, pruii Ii im sc sarno mala
prilika? MO:lda to ne ielitc vjerovati i siguran sam da vas ta
vrsta uvjerenja neee nikuda dovesti, ali zar nemate iskustvo
46
koje mok podrfali takvu idcju i, ako tclitc, pruziti vam
uvjercnje da je tako?
Ne mO:lele Ii, s druge strane, na osnovu svojih iskuslava
potvrdili da su Ijudi u biti dobri i da ce, ako pokazuJcte da yam
je do njilt stalo, pomaiete im i pona~ale se prema njima dobro, i
oni pomoei varna"!
Najv~}nije pilanje je: Sto je od toga istina ? Ono uvjcrcnjc
koje odabcrcte - to je vab iSlina. Rjdcnje jc dakle u tome da
odlufile: koja ce: vam uvjerenja dati moe, a koja neeI'.
Uvjercnja su ogroman izvor moci. Vi mo;l:cte odabrali Jto
ccte vjerovatl 0 sebi, a ta uvjercnja ee odrediti vaSe
postupke. Va:lno je da odabcrete uvjerenja koja vas podrtavaju
i daju yam nadu i snagu.
Koja su vam tri uvj ercnja pOl re bna ovog trenutka? Trebate Ii
vjcrovali da imale samopouzdanjc da obavite razgovor 13 novi
posao? Hrabrost da prckincte lo~u yczu? Ljubav da odete u
dobru ve:zu? Navedite najmanje jedno uvjere:n)e koje morate
odmah usvojiti'
Moram vjerovati:
LJudi mi ponekad kafu: "Ma da, Tony, jednom sam u ndlo
vjerovao - ali nije uspjelo.~ Kako mogu biti lako sigurni da nije
uspje:lo? MO:lda su trebali vik vremena za to
Mo;l:da ee nautili ndto iz ove tisucu godina stare indijske
pri~e. Oovori 0 seljaku koji je imao sarno jednog konja za vutu
pluga i taj konj mu pobjcie . Susjed mu ka:l'e: "To je stra~no!"
Seljak rete:: "MoMa."
47
 ~
~
§
~ " §,
~
.lg
" ~
Ii"
" ,~
~. g ct
Ii; 2 ~ 1<
~ ~
" r
~
;:1
i ~
~~ ~
[l.
~ :><;< g
ii
1'!;:;­ ~
~ "

~
<>
~' ..,
-<
li­
~ "
~ ..
~ .f=
'"~
<:
~
Arlfhonvl"/obbins
POhzal eu yam jc:dnostavan primjcr. Rc:dmo da idc:te na
neku zabavu i imate video-kamcru. Cijelu noe fokusiratc:
kam eru u Jijevi kUI sobe u kOJc:m se prepire ndd par. Kako se
usrc:dotQtujetc na prcpirku. i vas bi mogla ObU/..t tl IJut nja i
poti ~tcnost. Buduti da se usredototujete na oJiliov gUJev,
vjerojalno mis lite: "Kakav bijedan par. Kakva bijcdna u bava."
A ~to da ste iSh: veteri, na istoj zabavi, svoju pa~nju
usredototili na desni kut sobe? U desnom kutu je gomila Ijndi
koja se smijc: i hli i umjesto da se sva(laju. ljudi pucaJu od
vesclja. I da vas onda nelko zapita: " Kako jc: bila oa ubavi?",
rekli biste: "0 1 Bilo je prckrasno!" Poanta jt jednostavna:
postoji bezbroj stvari kojc mozcmo opaziti, ali previk se
usredolotujemo na ono 10k. na swari koje ne mOLemo
konlrolirati.
Usmj critc i VOj fokus u pravom smijeru
Vidite Ii zaSto je fokus taka vazan? On upra\'lja natiuom na
koj i vidite svij ct kao i onim ~to cete u vezi toga u~inili. Mislite
Ii da bi mogao upravljati i va~im osjeeajima? Sigumo.
Fokus yam doslovno moze spasiti Livo!. Ono u cemu naj vi~c:
ufiv am su trhei autotnobili. Nihd neeu zaboraviti najvaZniju
lckdju koju sam nautio u ~koli za voza6: trkaeih automobila.
Ufitclj JC: rc:kao: "NaJvat.nija stvar koju !rebate upamtilije kako
da se izvu/::c te kad kOla~i potnu kli ziti." (Tojc dobra melafora
za ~i vot, zar ne? Ponekad po~ncmo kliziti i gubimo kontrolu.)
" Rjdcnje za to jcvrlojednoSlavno", podu¢avaojc. "Ono sto
veeina Ijudi ~ini kad kOlati pofnu proklizavali je da pocnu
mislili na ndto cega se hoje - na zid. Umjcsto na zid morate se
usredoto¢iti na to kuda ielire iii." Sigunn sam da SIC tuli za
IJudc koji vozc sportske autc po zabitnim ccslama i odjcdnom
izgube kontrolu. Kilometrima uokolo postoji sarno jedna
telefonska govomica, ali nekako im usp ijc: naletjeti ba~ nu nju.
Razlogje tuj !to, t im izgubc: kontro lu, usmjeravaju sc tocno na
50
Instruktor mi je rekao: "Uci cemo u auto i ko(aci cc
proklizavati . Ovdje je racunu lo i kad pritisnem na OVll lipku,
kotati vozila CC: 5e odlijcpiti od tla i zbog proklizavanja cc~
izgubiti kontrolu_ U tom trenutku ne g/cdaj tid. Usredot oN se
011 to kud a :leli ~ iei."
"Nema problema," rebo sam. "ruzumijem."
Prvi put l1a cesti vri~tao sam od vesdja cijelim putcm, a
onda je moj instruktor pritisnuo tipku. Odjcdnom sam zbog
proklizavanja kotata izgubio kontrolu. SIO misHte gdje mi jc:
bio pogled? Pogodih stC! Na zidu l U posljednjim sekundama
bio sam preslmvljenJCT sam maodaeuudariti onjega. Ali u
tom trenutku inslmktor mc: uhvatio za glavu i okrcnuo je
ulijcvo, prisiliv~i me da glcdam u smjeru u kojcm sam (rebao
iei. Nastavilismoproklizivali iznaosamdacemosesudariti,
ali biosam prisilJenglcdatisamousmjerukojimijepokazivao
I doista, kako sam gledao u tom smjeru nisam mogao ni~ta
dfllgo nego u istom smjcru okrenuli i upravljat. lzvukli smo se
u zadnji Cas_ Mo~etc zamisliti moje olaUanjel
Ono ~to je dobro znali u svcmu tome jc sljedecc: kad
mijcnJale fokus, tj. centar pamje, smjer ~csto nc mijenjate
odman. Nijc Ii tako i u tivotu? L:csto postoji vrcmeoski odmak
od trcnUlka kad preusmjerite fokus do Irenutka kad ga stignc i
va~e isku 5iVO. To JC i razlog vi~e da se brzo usredotoci tc na 000
~to felite i da vik oc ¢c:katc 5 rJdavanjem problema
Ali vralimo sc na na~u pritu. Sto mislite, jcsam Ii nau¢io
lekciju? Pa ne bas. Kad sam slj edeCi put krenuo prema zidu,
instruktor me morae podsjetit i da g1cdam prcma cilJu Treei put
ipak sam sam okrenuo glavu. Vjerovao sam da cc: uspjeti i
uspjeloje. Kadm isedanasdogodiprokli zavanje,lrru! Glava
se okrc:cc u smjcru u kojcm telim iei, upravlja~ se takodcr
okrecei vozilogaslijc:di.Jam6Iitodacuuvijekuspjetibudem
Anthonyflobblns
Ii upravljao svojom painjom? Nl'. Po vl'cava Ii 10 ipak mojl'
izglcdl" ! Si6'Umo.
Kako sc to odnosi na vas? Kada so pojavi problem, moramo
se usrcdot06ti na Jje~cnja , na one kamo 2elimo ici, a ne n~ ono
!to nas pla~ i . Ono 0 cerno naj\'ise ralrniUjate je ono ho cete i
d ofivjeti
Promjcna fokusa, donoSenje odluka i promJena uvjerenja ­
dogada Ii se sve 10 preko noci? Namvno da nco I da ponovim, to
je kao da jacate mi~ice. VaSi mBiei ne ojacaju odjcdnom kao
Popajcvi. Sve se to dogada postupno. Ali jam~im yam da ako
makar sarno malo promijcnilc svoj fokus, vda stvamosl CC sc
jako promijeniti.
A sada ccmo saznali koji JC najja6 alaI za promjC1lU
predmela pafnjc, nc!ilo slO korislim waki dan u fivOlu olkad
sam odluCio oSlvarili 5voje snov e
52
S.", I.k,ij.
PITANJA SU ODGOVOR
Najbolji nacin da upravljate svojim fokusom jcsl da se
slufite pitanjima Znalc Ii da yam postavljanjc pravog pilanja
zapravo moze spasili zivol?
Za primjer nam mozc poslufiti covjek im enom Stanislavsky
Lech. Jedn~ noci naeisti su upali u njegov dom i njcga i nJegovu
obitelj zajl'dno s vclikom skupinom !judi odvcli u logor smrli u
Krakov. Glcdao jc kako mu ubijaju obitclj.
Slab, u boli i gladan. radio j~ od izlaska do zalaska sunea
zajcdno S ostalim zatvorcnicima koneentracijskog logora. Kako
bi itko mopo prefivjeti lakv,", strahotc? Nckako jc smogao
snagc da izdrZi svaki novi dan. Jedno g JC dana poglcdao tu
nocnu mom koja ga Je okruzivala i shvalio da ce, oslane Ii u
logomjos makar ijedanjedini dan, sigumo umrijeti. Odlu~io jc
pobjeci. 1 ~to je jo~ vaznije, llnatoe tomc ~to jo~ nitko nikada
niJc uspio po hjcci, vJcrovao je da ec on ~mislili n~ki nacin.
Vi~c sc nijc pilao kako prcfivjeti, nego kako pobjcci , log
groznog mjesta. Uvijtk j~ dobivao isti odgovor: "Ncmoj biti
lud T Nc mo;l:d pobjcci. Takvim pitanjima samo se muei!;." No
takav odgovor nije fdio prihvatiti. Xastavio sc pitati: "Kako
mogu uspjcti'! Mora poslojati na~in. Kako mogu izaCi odavde'!"
Jcdnog dana, odgovor sc pojavio. Lech jc nanju~io tmld
ljudskog mc~a sarno nckoliko metara od mjest3 gdje je radio:
hila su to obnaiena tijela muskaraea, ftna i djece ugu ~enih
ArlthonyRobbins
plinom ; ba ~cn ih oa kamion. Umjcslo da S~ pita: "Kako Bog
mot-c dop ustlti takvo zloT', pitao se: " Kako bib ovo mogao
iskorist iti :r.R bijeg?"
Sa wlaskom slU\ca, kada ~~ nJegova ~kllp ina radn ika vracala
II barakc. do k nitko nijc glcdao. skl nuo je odjceu i tako na g
ll vukao sc mcdu hrpu idcva
Pretvar ajllCi se daj c mrtav, tekoo jc udi~IlCi odvratan sm rad
smrti ako sebc, dok ga je pritiskala t e~ina Ideva ispod kojih se
sakri o. Ko natno, lalllO jc zvuk upaljcnog motorl kamiona.
Nakon krace vo1.nje, brdo Ic~cva ba~cno jc u iskopanu grob­
ni eu, Cckao je dok n ij~ bio sigman da u blizini nema nikoga, a
zalim jc onako na g po~eo tr~ati
U ~em\l je bila razlika ;vnc<.1u Slldbinc Stanislavsky Lecha i
one kOJa jc zadesila vi k miliJlU\a ubijenih II konc emracijskim
logorirna? Nekoliku je faklOra, no jcdna od k lj u~ nih razlikajc ta
!to si je on p05tavio druga~ije pitanj ~ , I postavlj~o ga je uvij ek
iznova, s o~ek.ivanj em i siguran da cc dobiti odgovo r
To je dobro pita nje!
L:ilavo 'vTijeme postavljamo si razoa Na~a pitanja
upravlj aju n~i m fokusom, n a ~ in o m i na ~im
osjecajima.
Jcdan od naj vamijih nacina pomocu kojih sam preokrenuo
svoj 1.1yot bilo j c postav ljanj~ pravih pitanja. Prest30 sam se
pitati: "Za~to je Zivo1 tako neprave dan ?" i "Za ~ to 5C moj i
planovi llvijek izjal ove?" Umjedo toga, poceo sam 51
postavlj atl pita nj a koja su mi mugla dati korlsnc od~ov(l re,
"Molite i dilt ce mm se. Traiite, i naCi cete! Kucu/le. i
o/ I'orit ce )'am se f"
..
- Evan<.1cljc po Matcju 7:7
Naj prijc sam sast3 vio pOplS pitanj3 za IJ~bvanjc prohlem3
Ta Sll !Ili pil3nja pomogla d3 potraiim i pronadem r)~~enp.
uV1Jek kada bi sc pojavio llcki problem
Pilujlu rjtin..jlpro&llml
I. Sto je dobro U ovom problemll?
2, Sto jo§ Il ij c slIvdeno?
3. Sto sam spremao napraviti da bih postigao ~to ~elim?
Sto vi ~e necu radi ti da bih postigao ~ to felim?
Kako mogu uiiya!; u tom procesu I radi ti !to je
potrcbno da bih postigao SID .tc!im?
Ako Yam jc oa neko ud pos tavljcnih pitanja tdk o odgovoriti,
upDtrijebitc i~az "mogao bih". Na primjer: "510 je to zOOg ~e ga
bih llpravo sada mogao bili sre ta n II f ivotuT'
Takodcr 51 postavljam odredcnu sk upi nu pitanja lljutro kada
ustan em i jus jednu skupinu pitanj a n3veo!!er, prije odlaska na
spavanje. Ona mi pDmognu da sc prcko dana OSJecarn dobro i da
dan lavr~ i rn \l dobrom ra spolol.enj n
J~hr.ll pilujl koja um ~Ijd In!_
1 Sto mc to u mom zivotu; llpravo Bacia cini sretnirn"
Za~to nle: to ~i m srelnirn? Kako se osjetam LOOg toga?
2. Sto me to u mom ~i \'otu i upravo sada uzbuduje? Zasto
me to uzbllduje? Kako se osjecam zOOg toga?
3. Stu me to u mom .tIVOn! i upravo sada ~ioi pono:mim?
Zastu me to ~jni ponosni m? Kako se osjecam zbog toga?
4. Sto me to u mom flvon! i llpravo sada Nni zahval nim?
Z a~lo sam zahvalan na tom e? Kako se osjc:Cam zoog toga?
5, Sto jc to u mom il:ivotu i upravo sada u fernu naJ v i~e
uiivam? Z a~to II tom e: ufivam? Kako se osJccam zOOg
toga?
55
""-"""""
Pismojedoogprljatejja

6. S10 je to u mom fivolu na ~to sam se ObVCZ30 i tcmu sam

predan upravo sada? Za~to sam sc obvezao na 10? Kako se
osjecam zbog toga?
7. Koga volim? Tko vuli mene? Za~lo volim Ie ljude" Kako
se osjecam zbog toga?

V.hr"j~ ~ih~j. hit nllII ~Ij~ tu!U

l. Sto sam dao danas? Na koje naCine sam danas davao?
2. Sto sam danas nau~io?
3. Kako sam danas pobo\j!iao kvalitetu svog tivola? Kako
dana§nji dan mogu iskoristiti kao investidju u svoju
buducnost?

Ta so pitanJa bila moj pojas za spabvanje. Pomoei ce vam

da promijcnite svoj fokus i mugu vam pomod da prumijenilc
svoj 1.ivol.

Dar veLikih pitanja

Kada nauCile postavljati ve lika pitanja koja vam daju snagu,
mofete pomoci i sebi, al i i drugima. Jednom sam u New Yorku
rutao s )cdnim prijatc!Jeffi i poslovnim suradnikom. Rio je
istaknuti odvjetnik ija S3m mu se divio zbog poslovnog uspjeh3
koj i je postigao izgradujuci svoj odvJetnicki ured dok je joil bio
mlad ic. No, tog je dana pretrpio, kako je rekao, teZak udarac ­
njcgov je partner napustio tvrtku ostllviv~i ga samog s
ogrornnirn Iro~kovima i vrlo malo ideja 0 tome kako da rijdi
problem.
Ne zaboravite da se usreJotocio na utvrdivanje znaccnja. U
svakoj sc situaciji mo:l:ctc usredolo¢iti lIa ndto 7.bog cega cetc
se osjecati bolje iIi 1I11 ndlo zbog cega cete se osjecati lose - sto
god odlucili, tako ce i bili. Problem je bio u tome !Io si jc
postayio sva pogrd na pitanja: "Kako mc partner mogao
T.npihlj.III•••j,.julll,.i1'luj,.
napusliti lIa takav naein? Zar rnuje n'eJcdno" Zar rnu nije jasno
da rni unBtaYa tivot? Zar ne ra7.umijc da ne mogu raditi bez
njega? Kako CU objasnili klij cmirna da se vi~e nc mogu baviti
odvjetnBtvomT Sva la pitanja izrahvala su prelpostavku da je
njegov ziyot unisten,Bilo je mnogo nacina na koje sam mogao
pornoCi svorn prijalelju, no odlucio sam da cu rnu postavili
sarno nekoliko pitanja. Prvo sam rnu postavio "julamja pitanja
koja daju snagu", a Ollda "vcccmja pitanja koja daju snagu".
Najprije sam ga up itao: "Zbog ccga si sretan? lnam da 10
zvuei glupo i smijdno i pOpUI pitanja nckog vjeellog optimista,

.6 .7
ali svejedno te pitam lito te stvamo sada ~ ini sretnim?" Njegov
prvi odg ovor bio je: "Ngta"
Zallm sam reka(l: "Zbog ~ella bi mogao up ravo sada biti
sretan ako bi to telio?" Malo je ra:ani~Jjao, a onda rekao:
"SlVamo sam sretan lbog supruge, za to Jer Je sada tako dobro i
uistinu smo bliski. " Nakon toga, upit ao sam: "Kako se oSJecll~
zbog toga, kad se sJell ~ koliko ste blisk i?" Reho je~ "To je
jedan od najnevjcrojatnij ih darova u .bvotu." Rekao sam: "Ona
jc Slvamo poscbna, Za! nc?" Tada se usrcdot060 na 5Yoje
osjecaje prema njoj i odmah 5e poteo osjecati bolje.
Motele reci da sam mu samo odvla~i o pamju, no uistinu
sam mu pomagao da poboljb svoje emocionalno stanje, a
pobolj~ati ga motcle ako pronadcte bolje na~inc za suofavanje 5
problemima
lato sam ga upitao ~IO gajo~ ~ini sretnim_ Poteoje go\oriti
kako bi trcbao biti sretan zato ~to je upravo pomogao nekom
piSCll sklopiti prvi ugovor za knjigu i da je zbog toga pislIc bio
silno usbi cen. Rekao mi jc da bi trcbao biti ponosan zOOg toga.
ali nije bio.
"Oa 5e osjeca~ ponosnim," up itao sam ga, "kako bi opisao te
osj ec aje?"
Ook je razmisljao 0 lome kako bi to bilo sj ajno, njegovo se
emocionalno stanje poi::elo mijenjati. Tada sam ga upitao: "Na
~to si jo~ ponosan'l" Odgovorio je: "Stvarno sam ponosan na
svoju djecu. lako vo le lju de i m aj u 5e brinuti 0 sebi. Pono san
sam na to kakvim 2cnama i m u~karcima su posta!i i lalO ~to su
to moja djcca . Oni su dio mog nasljeda."
"Kako 5e osjeca~ sada, kad znaS kakav utJecaj 5i imao na
njih?" upilao sam i taj o!ovjek, koji je malo prije vjetovao da je
njegov zi vol za vr~tn, ponovno jc 01ivio.
Zatim sam ga pilao na ~cmu je zahval an. Rekao je kako je
uistinu Ulhvalan !IO je uspio prebroditi nckoliko tci1kih razdob­
Ija kada jc bio mladi odvjetnik s problemima, sto je iz temelja
izgradio svoju karijcru i sto je ostvario svoj san. Zatim sam ga
58
upi tao ~to ga stvamo uzbuduje. Rekao Je: "l!Lbudojc me ~Io
upravo sada imam mogucn ost promijenitl [Jeho."
Toje bilo prvi put daje pomislio na to, a razlogjc bila korj e­
nita promjena nj egovog emocionalnog stanja. Upilao sam ga
"Koga voli~? Tko vo li tcbe?" Poo!eo je govoriti 0 svojoj ob itclji
i kako su nevjerojatno bliski
lalim sam mu postavio uistinu lci1ko pilanje : "~lOje dobro u
tome SIO te panner napustio?" Rekao je: "Zna~, u svemu ol'ome
dobro je mozda to Sto ja u stvan mnim svaki dan do taziti u
grad - stvamo I'olim biti kod kIlct', u Connecticutu. .To!; jt
dobro tn !ito ~a d a ~v e poc.injem glcdati na nov naNn." Tako
je po~eo ralmiSljati 0 ~ilavom nizll novih mogucnosti pa jc
odlu~io otvoriti novi ured u Conneclicutu, lek pel minuta od
kuc e, nakon cega bi u posao uveo i sina, a tla Manhattanu bi
im:1.Cl sckretaricu koja bi primala njegov~ pozivc. Bio je loHko
uzbudcn da jc odmah po~eo Iralili novi ured
Oa bi snaga pitanja po¢cla svojc ~arobno djelo vanje, trebalo
je tek nekoliko minula. ]csu Ii mu navedene mogucnosti uvijek
bi le doslupne? Naravno, no zbog pilanja koja 5i jc postavljao
osjecao 5C bcspomocnim pa se na kraju smatrao nekakvim
Slarcem kOJi je izgubio 5VC ~IO je stvorio. No, u 5tvarnosli fivol
mu jc dao ogroman dar, sam o §to ga on nije prcpoznao sve dok
si nije po~eo poslavlJali prava pilanja.
SljcdeCi 31at kojim si mozcle promijeniti ti vol jc vda
fiziologiJa_ Sto je to? Dopustite mi da Vlm katem neSto 0 tome
59
 ,
"

'"~
'"g
~<
~
i:!
~ ~
;::;
'"
~

~
'"
'"

Cl 1960Uoito4F..,... S,.4i..'., I...
Evo sada jednog zanimljivog podatka. Dok su mnogi
!strai iv a~i proutavaJi uljecaj koj! emocije imaju na tiido, lek
nedavno su pokazali zanimanje za to kako liido uljd~e na
emoeije. Jcdna cd studija poka.zuje cia nije toliko vamo mali da
se smijdimu kada sc osjeeamo dobro iii da jc glasni smijch
re:r.ultal doorog raspolo:l:enja, koliko je vd:no da lllamo da
smijdak i gl asan smijeh pokrecu bioloiike procese lbog kojih
sc osjeeamo dobro. Oni povecuvaju prOlok krvi u moz.ak i
mijenjaju razinu kisika, razinu stimulacije neurolranJ"fflilel"lJ,
svujevrsnih glasnika muzga. Islo se dugada i s ostalim izrazima
Namjeslitc izraz liea u skladu s fiziologijom straha iii ljutnjc,
gadenja iii iznenadenja i tako cete se j osjecati.
62
Prije mnogo godina, jcdan od najvatnijih na6na na koje sam
promijenio woj :l:ivol hila je promjena na6na na koji sam se
kretao, promjena gesta i na~ in a na koji sam govorio. Isprva mi
je to bilo pomalo smijdno i ~ini l 0 mi se kao da se pravi m
vatan, no ubrl.O sam uvidio da novim nn~inima pokretanja tijela
doslovno, putem l ivfanog sustava, svom mozgu b[jem poruke
o lome ~IO o~ekujem od sebc . Po ceo sam miJenjati oSJecaje i
nnei n razrniiiljanja. Moje misli posta1e su dinami~nije, a
postupci snabJ.ij i, pozitivni)i i agresivniJi, No lajnu je bila u
to me §to sam u pocctJru 10 radio svjcsno i namjcmo, sve dok Ie
ncpoznale pokrclc nisam u potpunosli usvojio i dok nisu postali
dio mene, Na krajo vi ~e 0 njima nisam murao ni razmi~lja!i
Vgc nisam glumio. Bile su to jednoslavno moene, pozilivne
navikc u mom umu i u :l:iv ~anom sustavu
~oji pokreli bili su korije onoga ~to sam vidio da rade Ijud i
puni samopoU7:danja. 1a sam ih sarno oponabo jednakom
sn agom i revno~eo_ Tako sam slekao pOlpuno noyi poglcd na
l ivol, zbug ~cga sam postao i mnogo uvj erljivij i, Sada sam
mogao poteli pozitivno utjeeati i na sebe i na svoje prijate[je i
pos[ovn c suradnike.
~()Zda vam to lvu~i k.ao prctjerano pOJednostavljivanje
slvari - promijenite svoje kretnjc i promiJenit cete svoj Zivot ­
ali to je apsolulno ist inilO. Sto jc veea promjena pokreta, to veee
cc bili svakodncvne promjenc vdih osjc~aja i djda, Evo
prijedloga: kada sljedeCi put osjetite nezadovoljslvo, skoc ite
nekohko puta, protresitc tiJdo, duboko udahnite, nabaeile
luckasli smije~ak lek tako, bez nckog razloga i upitajle sc: "Sto
je dobro u lOme ? Sto je smije§no u lome? Hoee [i to uopee biti
vaino za desetak godina?" Promjcnom fiziologije i razmi§.
Ijanja, promijenit ~ctc vaSe dusevno raspolozenic i pogled na
liYol. S novim pog1edom na t ivol moletc da[eko o~inkovitijc
rijditi svaki problem.
Mofete li sc sjetiti nekoga tko se kre~e onako kako biste se
vi htJcli krctali, cije pokrele bislc htjcli usvojiti? Biste Ii htj eli
63
AAIhony~obbIns
opondali nekog prijalelja, flana obilclji, naslavnika, glumca,
pjcvafa, plcsa~a, govomika iii nekudrugu osobu kojusmalfale
velikim uzorom? Zamislilc lu osobu, Cak i ako nisle sigumi
kako ta osoba hoda iii govori, motele 10 zamislili, zar ne?
Zamislilc da sic slavni \'exla lima koji je upravo postigao
pobjedu u finalu, Kako biste hodali? Bisle Ii spustili glavu i
objcsili ramena? Ma kakvi! Sepirili biste se POPUI purana!
titavim tijelom govorili biste: "Ja sam najvcCi!" Bi Ii to
promijcnilo \'de osjecaje i posTUpke? U to nema nikakve
sumnje!
Vidjet cete, ako se krecele onako kako 10 radi netko drugi,
pocct cete se i osjecali golovo iSlo kao ta osoba, Probajtc 10
odmah, prije nego krenete na sljedece poglavlje. Ustanite, i dok
fitatcovopoglavlje, pomislitc nanekicilj iii nancku1cljukoju
imate, na nc§to ~IO bisle stvamo htjeli da yam se dogodi. Ook
tako razmBljate 0 lome, potnite se nodali da ce se to dogoditi.
Stojite onako kako stojite dok senadate, a nisle sigumi hote Ii
yam uspjeti. Nadale se do ce uspjet; Nadale se da se neee
izjaloviti. Kako dgete dok nisle sigumi, dok se sarno nadate?
Kako yam izgleda lice dok se sarno nadate? Gdjc su vam
ramena dok se nadate? Gdje Yam je tdi!le lijela? SIO zami~ljate
dok se sarno nadate da cete oslvariti svoj eilj? Vidile Ii kako
djelujc i kako ne djeluje? Pokubjle odmah. Nemojte ovo sarno
profitatiizanemarili
Sadazamislitedastezabrinuti. Namjemosepocnitebrinuli
zbog svog cilja. lek nekoliko trenutaka, da vidite ~IO ce se
dogoditi S lijelom. Sto radite s rukama kada sle zbrinuti? A s
ramenima? Osjecate Ii napetost u lijc!u? Usporavate Ii iii
skracujete dah? Sto se dog ada s mi~icima hea? Kakav yam Je
glasdokstezabrinuti?Stovidile'lViditeli neuspjch?Vidileliu
glavi sarno najgori moguCi scenario? I ponovno se, odmah sada,
dovedite u to stanje i obratite painju na to ~Io morate radi li s
tijelomdabisteseosjecalizabrinuto.
64
Sada se vralite iz log stanja i ponovno se potnile osjecali
sigumim. Pomislite na svoj cilj, upravo sada, udahnite i stanite
na nafin kako bisle stajali da ste apsolutno sigumi da cete ga
ostvariti. Kakavstavbistezauzelida vas uglavi ncmufcbd
nikakva pitanja? Koju pozu biste zauzeli? Zauzmite sada lakav
polotaj, iako 6tale ovo. Kako biste disali? Kakav izraz bi
poprimilo vde lice? Sto radite s rukama kada ste apsolutno
sigumi dacetepostici ono ~to teli!e?
Kakvo je vde drtanje u ovom trenutku? Ne slifi otaju i
zabrinulosti, zar ne? Gdje je te1i~te vdeg !ijela? lc Ii ana
uravnotdeno? Ako sle stvamo sigurni, osjccal cete se prizem­
Ijenim i eenlfiranim, Sto zami~1jate? Kladim se da ne vidite
neuspjeh, vee samouspjeh.
Kako bi bi!o da se tako osjecale svaki dan? Pronadite
uspje~ne ljude i opona~ajle fiziologiju njihovog samopouz­
danja: njihovegeste, disanje,hod. JO$oolje, oponabjtetjelesne
pokrele koje koristite kad je vMe umno iii emoeionalno stanje
na vrhuneu. Vidjel cete da ovo nije lek igra nego i nao!in da
pokrenelezadiv!jujucuinleligeneijuugradenuu5vaku stanicu
vdeg uma i tijela. Buduci da sij ete isto sjeme pokreta i daha,
ubralceteslio!neplodove
Osim toga, uvijek kada ste u blizini svojih uzora
samopouzdanja, uspjeha i Sleee, osim njihove fiziologije,
takoder slubte dok govOIe. Obratile pamju na strukturo
njihovoggovora i naufil cete kakorazviti...
65
 :?
,.~( !
~ ~
"ii:
,.~
AntncnvRobt:Ons P:smojednog prialelia

Tako sam ija pokuho isto, O!i~ao sam n3 sll.lfbeni put, u~ao Osjecati sc super
u hotel i ustanovio da nemaju sobu za mene. " Oprostite" rek~o Vrijedi i suprolr.o. Motcle pojaeati svoje osj~aje zadovolj.
sam "ali ~to dufe ovdje stojim, sve vik mi jc to iritantno ., stva i sreee vee i samom promjenom na~i na na koji ih opisujete.
Recepcioncr podignc pogled, ne znajuCi kako da reagira i
nasm ijdi se pre ko vo ljc. Morao sam se i ja nasmijali. SIJedeCih Eudile "ushiceni '" umjeslo "dobro". Budile "fascinirani"
nekol iko Ijedana, tU sam riJe~ stalno ponavljao. Svaki put mi se umJesto "zainteresirani". OSJecajte se "sJajno" umj esto "dobro"'
~inila tako glupom da je uspj ela prekinuli moju Ijulnju iii Umjeslo "Iijepo", osjecajte se "fenomenalno"! 1, niste
nezadovoljstvo "odlueni"', nego "neuustavljivi"!
EilaJe 10 Ick jedna jedina rij e~. No, na6n na koji govorimo i
rije6 koje koristimo U!je~u na na6n na koji razmi ~ljam o i na
koji 5e pona~amo. Ako kafete "Ijuli!", "bijesan", "potpuno
shrvan", sto cete osjecati? SIO cete se pitati? 0 cemu cete
razmi;ljati? Nece Ii yam tlak skotiti do neba?
No, prctpostavimo da niste "Ijutiti" ne go da yam je to "malo
iritantno", Da niste "zasuti poslom" nego da stc "trafeni". Da
nego "zacudeni". D~ vas to n~ "srdi" nego
Da niste "odbijeni" nego "neshvaceni" i da niste
"shrvani" nego "malo U7.nemireni". Mislite Ii da biste se
osjecali drugaCije? Vjerujte da bi!
MoMa yam 10 izgleda besmisleno i jednostavno. Ne mofe
biti da je lako lako promijeniti osjec3Je - promjenom jezikal
No, istina je da djdi imaju IU moe. Zato smo toliko dimuti
bda, i nakon viSe desetljeca, ponovno ~ujemo rij e ~i Martina
Luthera Kinga m\. kad a je govorio 0 worn snu iii Johna F
Kennedyja kada je govorio 0 tome Sto Jedan ~ovjek moie
u~initi za svoju zernljl.l. Rijeci mijenjaju naein I)a kOJi osjecamo. flh"I' "iledi Ull' 'flltlni~ '''!lij•• i, p".. lj"I" Id l.'jl~1¥t I,ili,..]•.
Mnogi od nas nisu svjesni niti rije~i koje koriste U
svakodnevnoj komunikaciji, a kamoli njihovog utjecaja na Zato se pripremite za oovo lestiranje rjeeoi ka. Sjcti le se
na6n razmigljanja i osjecanja. Ako yam, na primJer, netko kaze nekih rije~i kojima opisujete svoj fivot kada ~e osjecate jadno i
da se varate u pogledu n e~ e ga, reagiral cete na odrcdeni naCln ncsrctno. Zatim 5e sjetite novih rijee; koje mo:t: ete koristiti
Ako yam, pak, kafe da nernate pravo. vda reakcija mogla bi umje,to njih , Neh budu smijdne, ako felile. Zabavite sci
biti ostrija. Ako vam kate da laiete, iako je to u biti isla slvar,
sarno zbog promjene jedne riJ eci u trenutku cele promijeniti
natin r3 zmi ~ljanja i osjecanja, nije Ii tako?

6. 6'
Stare r ijeti bez snage Nove r ijeti koje daju snagu Stare, dosadne rijeli No va, uzbudljiva rijel

g!~~ pravo otkrice zanimljiv zadivljujuti

Siguran sam da tete se sjetiti sjajnih riJe~i! Da biste dobili Eva nckoliko primjera;
neko liko ideja, evo popisa nekih rije6 koje sam ~uo u zadnj ih
nekoliko godina! Pozitivoa rije/': Ilzraz Postaje

na oprezu naelektriziran

super, coal besrarnan

prili~o dobar nezaustavljiv

Negativni izraz Postaj e

bogat nevjerojatno blden

Ijuti! razo~aran dobro bolje ne mofe

deprcsivan smiren prije akcije u redu '"P"

rnzot""" usporen bn eksplozivan

neugodno mi jc svjestan pametan briljantan

to smrdi im a ncku aromu ukusan, so¢an rasko§an

neusp io poucan
izgubljen u potrazi
,"""" drugaCiji
Odmah pOCnile koristite svaje nove rijeei. Morale se
maksimalna potrudili, stavi\(' SCI u "puni pogon", neruojte tek
"ubiJali vrijeme". Ako vam je avo le~o. odgovorite na pilmje:
Sada se sjetile rij cti koj ih su vda iskustva slVamo prepuna,
Zamijenite Ie obitne rijeti pravim draguljima!

70 71
 PisI"nojednogpijateija

Snimalo se pod velikirn pritiskom roka, duboko u tHipinskim

dtunglama. Nakon nemime nod , UjUITO kad sc probudio,
shvatio je da je dof iviQ lciak sTcani ucla:. Dijelovi tijcla bili su
bez osjela i paralilirani. Bac io se na tlo i, iskljucivo snagom
volje, otpu2.ao do vrata gdje je uspi o dozvati pomO<:.
Zahvaljujuci napvrima eki pe, lij e~nika pa ~ak i piluta
kaska dc ra, Martin jt avio nom preba~ en u bolnicu radi hitne
njege. Janet je pohrlila k njemu. Sa s",'akim trenutkom pustajao
jc sve sl abiji. Janel je odbil a prihvallti ozbiljnosl situacijc ­
znala je daje Martinu potrebna snaga - pa se ~iroko osmJ ehnula
i rekla mu. "To je: sarno mm, dU~OI Sarno film "
Martin mi je rekao kako jc u 10m trenul ku ,mao da ce uspj cli.
Nijc se Il\Og3 0 smijati, ali s ~ uSll\jehn<.lo i s ti m je osmjehom
pv~e lo njcgovo i 1.Jj c~cnje.

Kakva sJajna me:tafora! U filmovima, ljudi ne: umiru sfvarno,

zar ne? U filmu vi odlu~ujcte bko ce svc zavrliti
illotJti5rt
Cujern vas kako kafcle; "Svc to zv uti sjajno, ali u ovom
Drugafije metaforc trcnmku, stvamo se o sj e:~am kao da sam okml en nekom
ogradom" Odli~nol E, pa naditc vrala i olvorilc ih! "Da," mogli
lza svake metafore nalazi se odredeni sustav UVJe!enja.
biste reCi, "ali svc se svalilo na moja leda." E, pa skmitc taj
Ka da il.aberete n eku mdaforu kojom opisujrtr svoj llvot W
len:t i krenite dalj c
ne ki problem, njome birate I u\'Jerenja koja ooa lutupa.
Kako opisuj ete .Iva) svijet? Je li to neki lest, ku~nj 3? Borba?
Zato bu di te oprcVli kada upisujett svoj svijet -. sebi i 5virna
A kako bi bilo da JC pIes? Iii igra? IIi c\'jetnjak7
drugima
Ovoje ljudi fijim se me taforama divim su glumac Martin Da JC fivot pIes, ~to bi to znacilo? Imali bi st e partnere,
gracio Vic icretnj c i sklad. A da je igT3? Bilo bl l.abavno; im ali
Sh een i njcgova supruga Janet. Njihova metafora z.a
covj e~anstvo je "jedn a ogromna obitclj". Rezultat je da O$jceBJU
biste priliku da se igrate s drugim Ij udima; moMa bi ~ak
postojala pravil a - j pvbjcdnici. A da JC cvjclnj ak? Zamislitc
duboku ljubav i suosjecanje ~ ak i prema p<Jtpunim strancima.
prekrasne hojc, zamamnc rni rise, Ijcpotu prirode! Biste Ii malo
Sjecarn se kako mije M<lrtinjednom ispri~ao dirljivu pri~u 0
vi ~e uZivali u fi\'otu u takvom olauzenju?
tome kako rn u sc t ivol promijcnio prije rnnogo godina kada je
soimao 111m Apo ka /iPJO dana:; . Prije toga mislio je da je fivo! SIO mislite, ~to morale u6niti kako bi varn fivo ! pvstao
oeSlo ~ega se !reba boj ari. Sada ga smatra 7.animljivim onakav kakav u lite? Najprije..
izazovorn. Za ~to? Njc gc)Va nova metafora jc "!ivol je mistcrij".
Kako je do ~lo do promj ene mctafore? Intenzivnim tempom.

74
kada je Michael bin u desctom raucdu, nakon ~I o ga je ,vom iivotu dajemo smisilo I Ito nil! postavljeni ciljevl
privremeni pora ... potaknuo da sc bori za veliki cilj . Viditc, Ijeraju u smjeru u kojem f ellmo lei. Na kraju, hocclc Ii
vctina \judi ne zna da Michael - Air Jordan, Mr. All-State, ostvaciti svoJ cilj iii ne, nije upola tako vaino koliko jc va:1:oo
All -American, All-NBA, jedan od naj veci h kob",a~a svih kakvom osobom postajete na putu do ojega
YTCmena, legenda koja JC zauvijck promijenila kobrku - nije U prvo vrijem e, odabir cilja mote tek ncznatno promijeniti
~ak uspio uti u ckipu svojc ~kole smjer vajeg tivota _To je POPU! jednog od oni h veIikih tcrcloih
Na dan kada je Michael olpra vljen iz eki pe Gusara svojc bradova na moru: ako kapelan promijeni kurs za sarno ockoliko
~kole Laney High School, otiSao jt kuci gdje je ~itavo popodnc stupnjeva, putanja broda ne~e se odmah primijeli!i. Ali, :<:a
plakao. Silo hi lako odustali oakon tako vclik og ra:lO~aranja nekoliko uti iii dana, zbog promjcne srnjera brod co: stiCi oa
No, umjesto toga, to jc bolno iskustvo pretvorio II tarku felju slSvim novo odredislO:.
poslil.vio si jc: jo~ veti standard, )O~ yeti cilj. Donio je stvamu i
mOCOli odlllku - odluku koja ce zacrtati njcgovu sudbinu i
sudbinu ko~arkc, Odlutio jc ne sarno da ~c uCi u ekipu, nego da
CC hili i najbolji igral na terenu.
Da bi postigao t~ko ambicioz~n eili . ulin io Je ono ~ to ~ini
svaki U5pje~n mu~karac ili teoa: odrcduje 5i cilj i zalim odmah
krece u veliku akciju. Za vrijeme ljela uoti treceg razreda,
polrai.io jc pomoe lIenera ekipe, Cliflona Herringa, i u 6 sali
svakog jutra trener Herring vozio bi Michaela oa igrali~te gdje
bi ga podvrgnuo strogim trcoiozima. U to vrijeme Michael je
oarastao oa 188 em visine. StoviSe, Michae lova fc!ja da ostvari
svoj cilj bila je tako velika da je tak i visio oa rucama i
peojalicama kako bi izduZio tijelO jeT je vjerovao da ce rnu \0
pomoei da ude u ckipu. (Ovo varn pokazuje kolika JC moe
"istczanja"!)
Michael je vj ctb~o svaki dan i. kada je do.~lo vrijernc,
izabran jc da igTa u ~ko l skoJ ekipi. Dokazao je ono ~to jc Doug
Collins, trener njcgovih Chicago Bullsa, reba vi~c od descmk
godina kasoije: §to se marlj ivije pripremate, imate \· i~ e sr eee.
Neki ljudi bojc se odrcditi ciljeve jer mis1c da CC so:: razocarati
iii da ne.: e uspjcti. Ono ~to nc rawmij u jc da ostvarivanje cilja
oije oi upola tolikn vafno koliko JC vatno ojcgovo odrcdivaojc,
nakon tega slijedi velika akcija prcma oj egovom ostvarivaoj u. ICeb ~t1. inill i, I...CI tnS Ii"", .mll l! ~flilriti .US' ciljm.
Razlog zbog kojega 5i p05tavljamo ciljc \·e j e laj lito lako

78 79
All1hoo"tyRoObins
Prije deselak godina dosla sam se lo~e osjecao i hko bih
iza~ao iz log, kako kaiem. smeca svog bVota, morao sam
napraviti mnogo promjrna ~to 5e ti~e smjera u koj em sam isao,
a uz to sam si postavio i mnogo ci]jeva. Dok sam radio na
njihovorn oSlvarivanju (stjecanje kondicije, porast samopouz·
danja, itd.), nauCio sam ndlo vawo: moj uspjeh ovisi 0 mom
rnaksimalnorn zalaganju i to ne samo kroz neko vriJeme, nego
uvijek.
Svi ljudi koji uspiju, obvezuju 5e na nepreslano usavr­
hvanje. Nikada nisu z.adovoljni i uvijek tele bili jo~ bolji. Ako
prihvatite tu filozofiju slalnog i vje~nog usavrbvanja, onda
motete doslovno jarn6ti da cdc ne sarno nastaviti razvijati se
titavog tivota - ~to je pravi izvor srece - nego tete i uspjeti.
Usput, 10 ne zna~i da sve morate raditi savr~eno , kao ni da ce 5e
sve odmah promijenili. Najuspjdniji su oni ]judi koji razurniju
moe 'komadanja', kOJi ne odgriznu vi~ e nego mogu saivakati.
Orugim rijecima, svoj eilj razlome u manje komadice koje
mogu ivakati i to su njihovi ostvarivi 'podciljevi' koji ih vode
do konacnog cilja. No, nije dovoljno tek odrediti podciljeve;
morate proslaviti ostvarivanje svakog malog koraka. To ce yam
pomoCi da stvorile silu zamaha i da razvijete navike koje ce
va~e snove postupno pretvoriti u stvarnost.
Svi mamo da put od tisucu kilometara polinjc prvim
korakom. Ali, na 10 ~esto zaboravimo kada si postavimo neki
eilj. Kada ste sami sebe pohvalili zato ~to sle poduzeli makar i
mali korak u smjeru u kojern telite iti? Prije mnogo godina,
nisam se nagradio sve dok ni!">arn skinuo svih 17 kilograma koj e
sam imao vi~ka. U prvo vrijeme, pravi je uspjeh bio kada sam
odgumuo tanjur pun hrane. Tako, na primjer, ako danas sarno
razgovarate s petero Ijudi 0 nekoj poslovnoj promjeni koju
namjeravale izvr~iti i sakupite infonnacije koje yam mogu
pomoci da donesete odluku, to je onda pet koraka prema
naprijed_ Cak i ako promjenu ne izvr~ite ba! danas, svejedno
idetc u novorn smjcru. Zapamtite da one ~to sle radili u
pro~losti ne odreduje one ~to cete raditi u buducnosti
80
Kao ~to hfe j edna vrlo poznata pjesma, vi ste gospodar
svoje sudbine; IIi ste kapetan svoje du~e. Q varna ovisi. Nemojte
~ekati s odrcdivanjem svojih ciljeva. Potnite okretati svoj brod
sada, jer tamo naprijed, sarno malo dalj e, teka vas vab
buducnost
Buducnost za koju se isplati boriti
Zbog ~ega su neki ljudi spremni poduzeti ndto, tak i onda
kada im ide lo~e iii 5e boje? Za!to ncki pojedinci prevladaju
ogromne prepreke? Kako to da se uvijek uspiju oporaviti nakon
onog ~todrugi nazivaju porazom?
Qni imaju buducnost za koju se isplati boriti - izuzetnu
buducnosl.
Ulluite, na primjer, mog prijatelj a W. Mitchella. U
strahovito tdkoj nesreci kojuje imao vozeCi woj motocikl,
zadobio je opekotine na dvije Ireeine tijela. Dok je leho u
bolnici, odlucio jc da ce pronaci na6na da pomogne Ijudima
okosebe,bezobziranasve. lako muje zbogopekotina licebilo
neprepoznatljivo, vjerovaoje da njegov osmijeh mote ozariti
njihov svijet. I bilo je lakO. Vjerovao je da mofe razveseliti
ljude; da ih mote slubti i prutili im uljehu: i bilo je tako.
Nekoliko godina kasnije dotivio je jo~ jednu nesreeu, ovaj
put avionsku, nakon ~ega jc ostao paraliziran od pojasa nanife.
Mislile da se predao? Nije. Umjeslo toga, u bolnici je zapazio
predivnu sestru. "Kako da izadem s njom?" pilao je. PriJalelji su
mu rekli da je Iud. MoMa se u sebi slofio s njima. Ali, nije
prestaosanjati
W. Milchell vidio je prekrasnu buducnost s tom fenom.
Upotrijcbio je SVO] bnn, pamet, duhovitost, slobodan duh i
dinarnitnu osobnosl ne bi Ii je privukao i na kraju se njome
ofenio. Vecina ljudi u njegovoj situaeiji ne bi ni poku~ala. Ali,
on j e posegnuo za zvijezdama - i zauvijek promijenio svoj
:l:ivot
81
",""",""""",
Kako je stvorio svoju b'.vanrednu buducnosl? Postavio 5i jt
ciljeve koji SIl uve!ike nadma;ivali ono ~to je mislio da mote
postici. Donio jt odluku da, be;: ob;o:ira na sye, mora postiei Ie
cilJcve. U6nio ih jt moguCima tako ~IO ih je razbia u manje
komadice koje je mogao 'tvakati ' : male, sicu~ne pokrete kOJe jt
m:bao izvesti svakog dana prije nego jt bio U stanj u poduzcti
veee korake u 1:ivolU. Kada 5i izabcrete cilj koji vas uistinu
nadahnjuje, u schi oslobadate snagu kojom molelc postiei
daleko vi§e od onog ~to drugi smatraju da mo:!:cte. Pnl;'l;atc 51
nevjerojatnu priliku da se 'istcgnetc ' i razvijete
"Pobjedimnje poCinje star/om "
- Alltor nepozna!
Ima ljudi - svi poznajemo harem nekoliko takvih - koji kao
da su kOnstantno izgllhljeni i smetenj, Najprije idu u jednom
smjem, a onda u dll.lgom. PokuSajujcdno, a zalim se prcbacc na
ndlO drugo. Krenu jednim putem, a vracaju se suprotnim
smjerom. Njihov je problem jednoslavan: ne znaju Sto ~el c. Ne
mo~ele pogoditi metu ako ne z.nale gdj e jc i $10 Je.
Ono Ito uda trebate napraviti jt da sanjate. No,
apsolutno je potrebno da 10 napravile potpono osredototeno.
Ako sarno protitalc oyu knjigu, nema velike koristi. Morate
sjesti i staviti svoj san na papir.
SmjestilC se na ncko ogodno mjesto, negdje gdje se osjecatc
sigurno i potpuno odobno. Provcdite tako barem pola sata i
pokubjte olkriti ~to olekujl'te da cete biti i raditi, davati, vidjcti
i stvarati. To bi moglo biti najvrednijih pola sata koje sll' ikada
proveli! Nautit eete postavljati cilJl've i utvrdivati rezultate
Napravit cete karlu sa ceslama Kojima ~elite putovati u svom
tivotu. Uvidjet cete kamo zelite iei i kako da stignete tamo.
Dopustite da pocnem s jednim velikim upowrenjem: nema
potrebe stavljati bilo kakva ogranilcnja na ndto ~to je muguee.
82
neuspjeh? Na Irenutak razmislite 0 tom pitanjo. Da sle
apso!utno slgurnl u uspjeh, koje korake biste poduzeli?
Budile sasvim odredcni. Sto vi~c delalja navcdctc, to sle
spremniji za stvaranje rezultala. Dok pravite svoj popis, vidjet
cele da su neke od stvari koje zapisujl'tl' uno 0 ~cmu godinama
rallTlinjatl'. 0 drugima, pak, niste ni sanjali. No, morate
odlutiti ~to uistinu telile, jer ee yam to manje pomoei da to i
dobijetc. Prije nego se ndto dogodi u rlZl~kom svijefu, mon
se dogoditi u v:doj glavi,
Nema ogranicenjal
Na kraju knjige naCi ccte nckoliko praznih straniea koj e yam
mogu idcalno pos tuliti za odredivanje ciljeva. Prihvatimo se
posla'
I. Pretvarajte se da su praznid _ vrijemc davanja i
primanja rasko~nih darova! Sanjajle ndto veliko! ZapBite
sve svoje snove, sve ono ~to ;!:elite imati, raditi, biti i davati
Zamislitc ljude, osjecaje i mjcsta za koja ~clite da postano
dijelom vaseg tivota. Sjednitc odmah sada, uzmitc olovko i
potnite pisali. Nemojte razmi~1jali 0 lome kako cete to ostvariti
Sflmo :opifiu, Nema nikakvih ogranUenja,
2, Sada pro~itljte popis koji ste napravili I razmislite
kada biste mogU ostnriti te ciljeve: za !est mjeseci, godinu
dana, dvij e go dine, pet godina, deset go dina, dvadesct. Pomate
kada viditc vremenski okvir u kojem to planiratl'
Sada pogledajte kako izgleda va~ popis. Neki ostanove da na
njemu dominiraju slvari koje tell' upravo sada. Neki shvatc da
5U njihovi najvl'ei snovi smj e~teni 0 dalckoj buducnosti, 0
savdenom svijetu opel' ospje~nosti i ispunjenja. No, pUlovanje
od tisueu kilometara potinje prvim korakom i zato je vamo da
smo svjcsni lih prvih koraka jednako kao i onih posljednjih.
AnthonvRobbios

3. Kada ste odredili vremenske okvlre, i1.aberite cdlri - Zamislite da sic ga vce postigli. Osjctitc zadovoljstvo,
cilja koja mof ete ostvariti ave godine. Ncka to budu stvari ponos i uzbudenjc zbog tog postignuca. Vidhe i cUJIC svc
kojima SIc najvi~e posvcceni. koje vas najvisc uzbuduju, koje Ie prekrasnc dctalj~!
Yam prubju najvise zadovoljslva. Ponovno ih zapi~ilc na drugi
komad papira. Napi~ itc lakodcr za$to cete Ih sto posto Prckrasan osjecaj, zar ne?
ostvariti. Zalto ndlo uradili, mnogo je vaZnijc nego tako ndlo Vj crujctc Ii u sve ovo? Da? Nc? Tako-tako? lclio bib yam
uraditi - ako imate dovoljno vcliki zajlO, uviJek cete se snaei za dokazati da sve ovo uistinu djcluje. Zato sam smislio jednu
kako igru. Ako priSlancte da je odigrate do kraja - ako pristanete i
Ne mislitc sarno na sebe vee i na druge ljude s kojima tivitc. prihvatile sve nlcne izazovc, svom svojom odlucno~eu ­
Ako ostvarite svoje eiljcvc, kakvu bi koriSI od toga imala vab isplatiti te yam sc dalcko v i~ e nego sto uOpCe motctc zamisliti.
obitelj i prijatclji? Ako imate dovoljno razloga, motete Spremni? Krenimo onda na ..
napraviti gotovo sve na svijctu
4. Kada ste 5ve to napravili, opmte kakva blste to osoba
mOTali biti da biste ostvarili Ie cilje~'e? Treba Ii yam za to
vi~e suosjceanja iii vi~e akcije? Treba Ii vam bolje obra:wvanje?
Ako biste, na primjer, zeljeJi biti nastavnik, opi~itc kakva osoba
uislinu ima sposobnosl po:r.itivnog utjccaja na fivot drugih
ljudi?

Vjeibajte svoj mozak

ledno od mojih pravilaje da uvijek kad si postavim neki cilj,
odmah poduzmem nesto da ga podrtim. W. Mitchell pocco sc
smij e~iti ljudima onog dana kad je odlueio da ce dati ndto
svijctu. Odmah Je upitao sestru boee Ii iza6 s njime
No ljubav sc nije razvila prcko noei. I u va~cm slucaju,
napredak ce sc odviJati korak. po korak. Kao svoj najbolji
prijatdj, ne biste sc kaznili zato slo niste otprvc postigli svoj
cilj, nijc Ii tako?

I, na kraju, vjefbajte svoj mozak tako da zna da je ovaj eilj

ndto na Cemu svkodnevo raditc·
- Dvaput na dan sjednitc mimo nckoliko minuta i mislile
na svoj cilj

84 as
 Jed.."". lekeij•
••• DESETODNEVNI MENTAlNllZAZOV

Ako ni~la drugo spomcnUIO U ovoj knjizi ne nap ravitc , OVO

SVAKAKO NAPRA VlTE! Ovo nazivam "Dcsetodncvnim
mentalnim izazoyom". Rad i se 0 vJefbi koja mi jc prcokrcnula
iivot. Kako?
O mogut'ila mi je da vladam svojirn rnlsllma tak o i lo si ne
dopuUam neprcslano razmiiljanje 0 ne~em ncgativnom.
Spremni? Evo pravila igre:

I. Tijekom sljedeCih deset dana, odbijte ra:.oni~ljati 0

bilo kakvim neugodnim mislima, osjecajima, pitanjima,
rij eCimailimctaforama.
2 Kada so: uhvatilc kako razmi~ljalc 0 ne~u
ncgativnom - a hoCcle - odmah si postavitc pilanj3
pomocu kojih cete poCcti ranni~ljati 0 boljim stvarima.
Pocnite s " I'itanjima:ta rje~avanjc problema" (sir. 55).
3. Kada SI: ujutro probuditc, postavilc si "Jutamja
pitanJa koja daju snagu" (str. 56). Na\'cccr, priJe nego
zaspile, postavite si "Ve~emja pitanja koja daju snagu"
(str. 56). U~init ce euda.
4. Sljedeeih deset dana u pofpunosti se usrcdoto6tc na

rje~enja, ancnaprob1eme.

---------- -- -
 DOBRODOSLI USVIJET UUBAVI

Prvi put kada sam poCco dc:setodnevni mentalni izazo\',

izdrzao sam sarno dva d(lDa! No, mogu vam reci da, zahvalJIl­
jll':i lome ~to sam SI: priddavao vi~ih mjcrila i zahvaljujuci
mojoj upomosti sve do kona~nog uspj eha, dcsetodnevni mcntal­
ni izazov postalo je iskustvo koje ru i je promijcnilo hvot. Znam
da ce, IlZ marljivosl i upomost, proizvcsti istu slobodu za vas
kao §to jc to ucinio i La mene,
A sada bih vam tolio ponuditi druga~iji izazoy.. . Poseban
poziv, ako tclite
Ovu smo knjigu zapoedi tvrdnjom kako jc jodan od
najboljih nacina rjdavanJ3 problema - i stvaranja 5voje STeee ­
da pomognemo nekome drugome Iko je ujo~ tezem polotaju od
nas, Kada rui ljudi kat.u da im je fivo! tetak, da im so problemi
koje imaju cine nerjdivima, prvo im pomognem da se oslobode
takvog na~ina razmi~ljanja koji im j~ ocigledno postao navi­
kom. Suoeim ih s Jcdnostavnim :mhljevom: "L;clim da zabor(l·
vite svoje probleme na dan-dva, pOlrazite nekoga lko je u te:!:oj
situaciji ncgo ~to SIC vi sada i pomogn ilC loj osobi da makar
malo popravi svoju situaciju." Moj savjet ~ esto do~eka njihov
pogled koji govorL "Nitko nema vcti problem nego ~to je mojl"
Naravno, to nikada nijc istina. Ako stc izgubili posao, potratite
nckog tko je izgubio sina iii kCcrku. Ako se mucite ne biste Ii
spojili kraj s lcrajcm, pronaditc nckog beskucnika koji sc mllci
da prd:ivi na ulici. Ako se uzbudujetc Jcr vas je zaobislo
ocekivano promaknuce, pronadite nekog tko se stisnllo II kutu
 ,-..
haustora u potrazi za skrovi~!em od nevremena, a svu okrepu
koja ga drfi na tivotu nalazi ujavnim kuhinjama. Nt: zaboravite
koliko SIC zapravo sTetni.
Oko vas sigumo postoji barem jedna osoba s vcCim
problemom nego ~to jt vas. Pomaganje ima dva rezuitata
\) Dobivate realnu sliku svog problema. Vd teret
izgJedat ce lak~i. a osim toga, iz prve ruke vidjct ccte
zadivljujucu hrabrost Ijudi koji se nose s najtdim
1ivotnim prob1emima. UvidjcI cele da uvijek postoji
natin da problem preokrenete.
2) Cak i aka problem ne "rije~ite", ~ak i ako sarno prutite
uljehu i pa:!:nju punu Ijubavi, nau~il cete da ne mozele
dati dar, a da vam 51: nl: vrat; deselerostruko. Ne ka~em
da cete dobiti neke nagrade za svoj trud; govorim 0
pokretanjujcdne od najdub\jih Ijudskih potre:ba: potre:be:
da se: osje:camo korisnima. Nese:bitnim davanjem iskusi!
cete: najvecu radost i ispunjenje:
Dakle, kako cete sudjclovati u tome? Je: Ii to tdko1 Nimalo l
U sljede:Cih dvadese:t i ~eliri sata iii najkasnije: u slje:de:cih tje:dan
dana prutite: nekome: koga niti ne poznajete 'malo' pomo':i,
'malo' poddke. MoMa biste: sutra mogli protistali tute straniee:
i pronaei, na primje:r, dom za umirovlje:nike ili nemoine. Kada
sc s posla vracate kuCi, umjesto da gubite vrijeme u promctnom
zastoju, za~to ne biste navratili, predstavili se odgovomoj osobi
i zamolili je da Yam omoguci da posjelile osobu kojoj ve:e dugo
nitko nij e dobo u posje:!. Motete reei da biste: rado poSJetili
nekoga tko nema obitelj iIi ne:koga tko nikada ne vida svoje
najblife. Kada se tOj osobi prvi put predslavite, ~iroko se
nasmijc~ite i recite:: "Dobar dan!" Ako je ta osoba jednako
sretna SIn vidi vas kan Sin sle i vi sremi JIO vidite nju, motele jt
cak i zagrlitil Provedite s njome sat vremena, razgnvarajte i
slubjte, saznajte tko je i kako ie. Sto mislile kako ce na
usamljenu du~u djc:lovati susre:1 s potpunim stTaneem kOJi ju
dovoljno voli da iek tako navrati kako bi ju vidio?
92
PIsmo lednog prijoIeijo
Ili, jo~ bolje, ~tn mislite kako ce to djc:lovati na vas?
Ako ni~ta drugo, podsjetit ce vas na smisan va~eg tivota i na
ono ~to vi u stvari jeslt . Ispunit ce najplemenitiju i te:meljnu
potrebu IJudsk e naTavi, potrebu za povezivaojem i pomaganjem.
To ce vas promije:niti. Zato, uzmite 5i vremena i poklonite: 5i dar
koji dolazi sarno onima koji nesebi~no daju
Kako se na~e: drufe:nje priblitava kraju, !dio bih vas
zamolili za je:dnu sasvim osobnu uslugu. Obecajte mi da cete
jako paziti na sebe:. :5to "IIam bude bolje, 10 cele vi~e: moei
pru:liti drugima. Jo~ botje, idite i dalje: od brige za sebe. Stvorite
si i7.Vanredan !i"llot - obi~an :llvot uz malo dodatne:
posvecenosti, predanosti i ljubavi
I, molim vas, pi~ite mi kako 5te iskoristili ono ~to sle ovdje:
nau~ili da bislc pobolj~ali :livote drugih ljudi. S ncstrpljenjem
oce:kuje:m da "113S upoznam. Do lada.
"Neka pod nogama tvojim ceSIO leii do Ie vodi. ,veka
vjelar u leda Ie prali. Neka lice lvoje lopfina suncu grije,
neka blaga kiia tvoja polja zalijeva, i. do naseg
ponovnog susreta.. neka Ie dragi Bog cuva na me!wm
dlanu ruke ~·voje . .,
- stari irski blagoslov
Zhogom i blagoslov!je:ni,
Anthony Robbins
 EPilOG
Vise informacija 0 ovdjc imesenim idcjama naei cete u
najprodavanijoj knjizi Amhonyja Robbinsa, Awaken the Giant
Within (Probudite diva u sebi, Katarina Zrinski, VaraMin, 2002.)

U njoj protitajlc sljedeca poglav!ja:

"Decisions: The Pathway to Power"

. Odluire: put premo moCi'

"BeiiefSySlems: The Power to Create and the Power to

Destroy"

. "Susfavi vjerovunja: moe stvaranja i moc rmi!tavanja '.

"How to Gel What You Really Want"

- "Kako daMti ono slo ui5tinu ielite "

"Questions Are the Answer"

"Pilanja su odgovor"

"The Vocabulary of Ult imate Success"

"Rjecnik vrhundog lupjeha "

"Destroy the Blocks, Break Down the Wall, Let Go Orlhl;

Rope, and Dance Your Way to Success : The Power of
Life Metaphon"
_ '"RazQrile prepreke, sruiite zid, pus/ite slamku i {ohm

korakom ostvarite ~pjt:h.- moe iivotnih meta/ora"

95
"The Magnificent Obsession - Creating a Compelling
Future"
, Vciican.lIvena Opse5ija - sr.'aranje Ileodoijive
buduCllosti "

"Th~ Ten-Day MenIal Challenge"

"Desetodnevlli melltaini izazov"
oAUTORU
Anthony Robbins posvetio je vBe ad pola svog zivota kako
bi Ijudima pomogao da olkriju svoje jedinstvene i vrijedne
osobine. Smalran vodecim slru~njakom u Zl13nosti koja se bavi
postizanjem vrhunskih rezultata, osnivac je i predsJcdnik tvrtki
nazvanih njegovim imenom, ~ija je djelalnost pomaganje
lj udima u ostvarivanju privatnih i poslovnih IJspjeha.
Radio je kao savjetnik vodecih ljudi u tvrtkama kao ~to su
IBM, AT&T, American Express, McDonnell-Douglas i u vojsci
Sjedinjenih Ame ri~kih Dd:ava, kao i u profes ionalnim sport­
skim kluhovima kao ~IO su The Los Angeles Dodgers, The Los
Angeles Kings, The America's Cup, le s osvajacima zlatnih
odli~ja na olimpijskim igrama. Robbins 5e takoder bavi
poucavanj em i savjetovanjem brojnih istaknutih svjetskih
li~nosti, Ie je i prvi savjetnik U ofivljavanju Sheffielda, ~etvrtog
naJvec~g grada u Englcskoj.
Robhinsova velika :leljaje da svijel ubni boljim mjestorn za
tivol, a tu svoju zelju poku~ava ostvarili tako ~to 1judima
pomaze da postanu zapovjednicima svoje slldbine - bez obzira
mati Ii to da Irebaju pobolj~ati odnose sa ~lanovima obitelji iii
usmj eriti pafuju na ostvarivanje svojih ciljeva, riJditi se
emocionalnih iii financijskih problema ili profiti vik pomoci
5VOjOj zajednici i drfavi. Godinama nesebicno ulatc svoju
encrgiju i sredstva kako bi pomogao ljudima u ntwolji, a 1991
05novao jc neprofitnu zakladu 7.a siroma~nu djeeu, beskucnike,
starije i ljude u zatvorima.
Gospodin Robbins ima 35 godina i fivi u Del Maru,
Kalifomija, sa suprugom i djecom

96

oZAKlADI ANTHON'" ROBBINS
Zaklada Anthony Robbins Je n~profitna organi~acija eiji jt
1.adatak pru~l1je pomoei beskucnicima, siromasnoj dj~ci,
starijima i populaciji u 7.atvorima. Svi oni koji sudjeluju u
aktivnostima zaklade osiguravaju tim vatnim ~Ianovima na~eg
dru~tva najbolja sredstva z.a nadahnuce, obra~ovanje,
usav~avanje i razvoj
Ostvarena vizija
Zaklada prcdstavlja ostvarenje fivotnog sna Anlhonyja
Robbinsa. Angafirani filantrop od svoje osamnacstc godine,
radio je u Vojsci spasa u njujor~kom jufnom Bronxu i
Brooklynu, kao i s hcskuenicima na Havajima i na podrutju San
Diega. (Robhins je takoder osobno angafiran u financiranju
cjelogodisnjeg proracuna za hranu j edne soc ijaln~ slufbc u
sj~v~mom dijclu San Dicga.)
Program stipeodije "'I'rvaci izvrsoosti"
Medu najznacaj nijim aktivnOSlima zaklade na[azi S~ i
program slipendija zvan "Prvaci izvrsn0511"'. Prilikom posje!e
jednoj osnovnoj ~ko!i u Houstonu, Teksas, 1991. godine,
Robbinsj e bio toliko dimut u~~nicima, nastavnicima i osoblJcm
da je dao jedinstveno obecanjc: plali! ce sko larinu ~a svc
ucenike pt!ih razreda (koji maturiraju 1999.) koji poslignu vrlo
dobar uspj eh, koji ee provoditi 43 sata u dobrotvomorn radu
svake godine sve do zavdetka studija, te ispuniti osta[e
standardc akadcmskc i osobnc iz:vrsnosli. Za uzvrat, djeca kojoj
je Robbins pomogao i sarna su postala pomagaCima, pou~a­
vajuei druge ucenike i radeei dobrovoljno u domovima za stare
i ncmoene Ie sudje1ujuci u mnob>im aktivnoslima za pomoe
Ijudima u ncvolji.
9.
"La nac kobra" za Dan zahva1nosti
Da bi odao priznanje ameri~kom duhu v e likodu~nOSli i
dare1.[j ivosti koji jc pomogao njegovoj obitelji na Dan
zahvalnosti kaua jc Robbinsu bilo II godina, Iaj praznik
obav~ZJlo obiljeiava lako SIO okupi obitclj i prijalelje koji
ramose hranu i ostale potrep~!inc onima kojima je
najpotrebniJe. Od osnulka Zaklade Anthony Robbins 1991.
godine, jcdno od njegovih najdalekosd:nijih posti ~uca
pr~tvorilo Je Robbinsovu osobnu Iradiciju u akciju zvanu
" Lanac ko~ara za Dan zahvalnosti" koja se provodi ~ irom
kO!1!incnta. ZahvaljujuCi mrefi dobrovoljaca, svakc gouine
distribuira se hrana, odjcca i drugi obhci pomoci, a sarno 1993.
pomoc je primilo vik od 100.000 Ijudi u preko 400 zajednica
diljem Sjedinjenih Drfava i Kanade.
lzazo,,'
Zivolje dar, i svi mi koj i tomozemo, moramo upamliti daje
nah odgovomost da prutimo ndlo :za U7:Vrat. Va! doprinos
moze biti uistinu vahn. Molim vas da nam se pridrutitc i
pomognele da i oni manje srelni utivaju u kvalitctnijem fivotu.
Povc1ja zaklade ostvaruje se putem ovih i drugih sli cn ih
programa. Za vik infonnadja 0 zakladi pi~ite na ovdjc
navedenu adrcsu zaklade, i1i nazovite 800-445-81 83.
ANTHONY ROBBINS FOUNDATI ON
9191 Town Centre Dr.
Suite 600
San Diego, CA 921 22
Zaklada Anthony Robb ins jt neprofitna organizadja
oslobodcna placanja poreza. Uplate izvr~ene zakladi odbijaju se
od pOfCza.
AnlhonyRo/:lt:ItlS
oPOOUZECIMA ANTHONY ROBBINS
POdU7.cCa Anthony Kobbins (Anthony Rubbins Companies,
kracc: ARC), kau savez nekoliku urganizacija s istim zadatkom,
posvcrena su ncprckidnom pobo lj~anju kvalitcte :/:ivota
pojcdinaca i urganizacija koje to uistinu zasluiuju. 1'\udeci
najnovijc tchnologije za upravljanjc osjccajima i ponasanjem
Ijudi, ARC umogucuj e pojcdincima da prcpoznaju i i,~koris le
svoje ncugrani~ene mugucnusti.
U naSlavku su navcdcne '>amo neke od kurisnih urganizacij a
kojc ARC nudi varna i va~em poduzecu iii organizaciji. Za vik
infonnacija i potpuni popis raspolofivih usluga i proizvoda,
molimo nazovitc 800-445-8183.
Robbins Research International, Inc.
Zadu.l:cn za istra.l:ivanjc i markcting. o'.. aj ugranak poslova
Anthonyja Robbinsa za savjetuvanjc i osobni razvoj di1jcm
svijcta odr.l:ava seminarc namijenjene ~irukoj javnosli i
poduzeCima. Teme uklju~uju postizanje visoke uspjdnosli i
ovladavllnj e finaneijama, pregovaranjc tc rcstrukturiranje
poduzeca.
Jcdna od najtfa1cnijih obrazovnih aktivnosti koje promovira
RRI je Robbinsov cjc l ogodi~nji Mastery Univcrsity, Pruf..anJcm
zn anj a i vjd tina vodenja za 21. stuljece, taj lrodije!ni studij
odr},.ava sc najednum od najljepsih mjcsta, a prufesurski kadar
~ in e predava~i 5 najvi~ im kvalifikacijllma. Medu njima su i
takva irnena kao ~to su gcneral Nonnan Schwarzkopf _ vodenjc,
dr. Oeepak Chopra - zdravlje i urn, i Peter Lynchi Sir luhn
Templcton - financijc. Studij su pohadali !judi iz 42 ddavc
Anth ony R obbins & Associates
Ova mrcfa La distribueiju i fran.~izu dovodi multimedijske
seminare u lokalnc zajoonice i poduzc~a ~ irom sv ijc\3
100
PIsmo jednog p~jale1ja
Posjcdovanje fran~izc tvnkc Anthony Robbins & Associatcs
nudi yam muguCnost da postanete izvorolll pozitivnog mjccaja i
razvoja ~lanuva yak zajcdnice. Anthony Rubbins & Associates
primatclJ irna fran~ize omugucujc izobrazbu, vidlj i,'"osl i
neprekidnu podr~ku u stvlIranju poduzcca kuje cc donijeli
istinsku prumj e n~ u iivote ljudi
Robbins Success Systems™
Robbins Success Systems (RSS) poduzecima omogucujc
ilObrazbu i usavrhvanje u timskom radu, komunikaciji i
najsuvremenijim sustavima za uprav ljanje. Osoblj e poduzeea
RSS kombin ira tcmcljitu dijagnostiku koja sc provodi pdj e
izobrazbe, zatim klijcntu prilagodeno obrazovanje, oCJ enjivanj e
nakon lavr~etka obrazovanja te naknadno praccnje. l'rilagodcn
pOJcdinacnim potrcbama, RSS jc katalizator za ocprckidnu i
beskrajno puboljSanj e kvalitete ~h'ota u poduzeCima ~irum
svijcta.
Fortune Practice Management
0.'0 poduzece za slrucnu vodenje ordinacija sa SVlm
uslugama omogucuje zdravstvcnim strucnjacima vitalne
strategij e ; podrsku za povccanjc kvalitctc i prufilabilnosti
njihovih ordinacija. Fortune Practil:c Management ima za svrhu
poboljhnJ e h'alitelc zdravstvenc skrbi kao i kvalitete1:ivota
nJcnih djelalnika,
Tony Robbins Productions
Ovo poduzece za televizijsku produkdju bavi sc slvaranjem
najkvalitctnijih i7,ravnih markctin~kih infonnativno -kom erci­
jalnih programa koji sc cmitiraju §irom zcmljc. TRP je, u
zajedoickom uiliganju, proizvco celiri najuspjdnijc informa­
tivno-kumcrciJalne cmisije koj e su ikada cmitirane. Zahva­
Ij~juCi najnaprcdnijuj trii~noj analizi, TRP jc specijaliziran za
f