SLUŽBENI VJESNIK
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Godište IX Šibenik, 21. kolovoza 2002.
SADRŽAJ
I.
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO
33. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
i financijsko izvješće zdravstvenih ustanova za 2001. godinu
........................................................................................ 3
34. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o ostvarenom
programu u 2001. godini Galerije sv. Krševana Šibenik ... 3
35. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
i financijsko izvješće Informativnog centra Šibenik ........ 3
II.
GRAD DRNIŠ
1. GRADSKO VIJEĆE
6.ODLUKA o donošenju Urbanističkog plana uređenja
grada Drniša .................................................................... 4
7. ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja
groblja Sveti Ivan u Drnišu ........................................... 24
8.ODLUKA o komunalnim djelatnostima koje se mogu
obavljati na temelju koncesije u Gradu Drnišu .............. 34
9.ODLUKA o komunalnim djelatnostima koje se mogu
obavljati na temelju pisanog ugovora u Gradu Drnišu .. 35
2. GRADSKO POGLAVARSTVO
2. ODLUKA o visini slobodno ugovorene najamnine
za stanove u vlasništvu Grada Drniša ........................... 37
Broj 12
III.
GRAD KNIN
GRADSKO POGLAVARSTVO
3. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o radnom vremenu
prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo ............. 38
IV.
GRAD SKRADIN
GRADSKO VIJEĆE
14. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Grada Skradina
za 2002. godinu (I.) ........................................................ 38
15. ODLUKA o naknadama vijećnicima Gradskog vijeća
i članovima Gradskog poglavarstva .............................. 44
16. ZAKLJUČAK o Izvješću o obavljenoj reviziji
Proračuna Grada Skradina za 2001. godinu ................... 45
V.
GRAD ŠIBENIK
1. GRADSKO VIJEĆE
40. ODLUKA o komunalnom redu ........................... 45
41. ODLUKA o mjerama za korištenje poljoprivrednog
zemljišta na području Grada Šibenika ............................ 62
42. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o
korištenju gradskih parkirališta ..................................... 64
43. ODLUKA o kriterijima za utvrđivanje sredstava za
djelatnost mjesne samouprave u 2002. godini ............... 65
Strana 2 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
44. RJEŠENJE o izboru člana Gradskog poglavarstva .
...................................................................................... 65
45. RJEŠENJE o razrješenju člana Odbora za priznanja i
imenovanju novog ........................................................ 65
46. RJEŠENJE o razrješenju predsjednika Odbora za
nazive ulica i trgova i imenovanju novog ...................... 66
47. RJEŠENJE o imenovanju ravnatelja Gradskih vrtića
Šibenik .......................................................................... 66
48. ZAKLJUČAK o davanju mišljenja o Elaboratu o
osnivanju Općine Brodarica .......................................... 66
49. ZAKLJUČAK o zahtjevu za izdvajanje područja
Ražine Donje iz sastava naselja Šibenik ........................ 67
50. ZAKLJUČAK o zahtjevu za izdvajanje područja
Podsolarsko iz sastava naselja Šibenik ......................... 67
51. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o izvršenju
Proračuna za prvo polugodište 2002. godine ................ 67
52. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o korištenju
sredstava tekuće pričuve za travanj 2002. godine ......... 68
53. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o korištenju
sredstava tekuće pričuve za svibanj 2002. godine ........ 68
54. ZAKLJUČAK o Izvješću o obavljenoj reviziji
Proračuna za 2001. godinu ............................................ 68
55. ZAKLJUČAK o davanju suglasnosti na Prijedlog
statuta Javne ustanove “Športski objekti Šibenik” ....... 68
56. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
za 2001 godinu Zelenila d.o.o. Šibenik .......................... 68
57. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
za 2001. godinu Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik .... 69
58. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
za 2001. godinu Gradske čistoće d.o.o. Šibenik ............. 69
____________________
Srijeda, 21. kolovoza 2002.
59. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o
poslovanju za 2001. godinu Čempresa d.o.o. Šibenik .... 69
60. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju
za 2001. godinu Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik ........ 69
61. IZVJEŠĆE o mirovanju mandata vijećnika Gojka
Lambaše i početku mandata zamjenika Marina Koudele ...
...................................................................................... 70
2. GRADSKO POGLAVARSTVO
30. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Komisije za
stanove bivšeg OOUR “Elektrode i mase” TEF-a ......... 70
VI.
GRAD VODICE
GRADSKO VIJEĆE
34. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o stanju u
prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
........................................................................ 70
VII.
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINSKO VIJEĆE
4. ODLUKA o izmjenama i dopunama Proračuna Općine
Civljane za 2002. godinu ................................................ 81
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 3

I. ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO PREDSJEDNIK
Duje Stančić, v. r.

33 ____________________
Na temelju članka 43. Statuta Šibensko-kninske županije
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 11/01), 35
Županijsko poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 11. Na temelju članka 43. Statuta Šibensko-kninske županije
sjednici, od 29. srpnja 2002. godine, donosi (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 11/01),
Županijsko poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 11.
ZAKLJUČAK sjednici, od 29. srpnja 2002. godine, donosi
o prihvaćanju Izvješća o radu zdravstvenih ustanova
za 2001. godinu ZAKLJUČAK
o Izvješću o radu Informativnog
1. Prihvaća se Izvješće o radu za 2001. godinu: centra Šibenik za 2001. godinu
a) Opće bolnice Šibenik,
b) Doma zdravlja Knin, 1. Županijsko poglavarstvo je razmotrilo, te prihvatilo
c) Ljekarne Drniš i Izvješće o radu Informativnog centra Šibenik za 2001.
d) Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske godinu.
županije
2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku
Šibensko-kninske županije”.
2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku
Šibensko-kninske županije”. Klasa: 510-03/02-01/1
Urbroj: 2182/1-02-02-1
Klasa: 510-03/02-01/1 Šibenik, 29. srpnja 2002.
Urbroj: 2182/1-02-02-1
Šibenik, 29. srpnja 2002. ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREDSJEDNIK
Duje Stančić, v. r.
PREDSJEDNIK
Duje Stančić, v. r.
____________________
____________________

34
Na temelju članka 43. Statuta Šibensko-kninske županije
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 11/01),
Županijsko poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 11.
sjednici, od 29. srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Izvješća o ostvarenom programu u
2001. godini Galerije svetog Krševana Šibenik

1. Prihvaća se Izvješće o ostvarenom programu u 2001.

godini Galeriji svetog Krševana Šibenik.
2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku
Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 510-03/02-01/1
Urbroj: 2182/1-02-02-1
Šibenik, 29. srpnja 2002.
Strana 4 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

II.
GRAD DRNIŠ
1. GRADSKO VIJEĆE

6
Na temelju članka 27. Statuta Grada Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 16/01) i članka 26b.
Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9.
sjednici, od 18. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Drniša

Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja grada Drniša (u daljnjem tekstu UPU) koji je sadržan u elaboratu: “Urbanistički
plan uređenja grada Drniša” izrađene po “Urbing” d.o.o. iz Zagreba, iz srpnja 2002. godine, koji se sastoji se od:

A TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje

Uvod
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru grada
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kultumo-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i
izgrađenosti)
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke,
te prostome pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostome i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,
gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Pošta i telekomunikacije
3.5.2. Elektroopskrba
3.5.3. Vodoopskrba
3.5.4. Odvodnja
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.7. Uvjeti i način gradnje
3.8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno/povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.9. Mjere zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda
3.10. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 5

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI l NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6.4. Uvjeti gradnje plinoopskrbe
6.5. Uvjeti gradnje vodoopskrbe
6.6. Uvjeti gradnje odvodnje
7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8.1. Prirodna baština
8.2. Kulturna baština
9. POSTUPANJE S OTPADOM
10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
11. MJERE PROVEDBE PLANA
11.1. Oblici korištenja prostora
11.2. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
11.3. Sanacija oštećenih dijelova krajolika-prenamjena
11.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
12. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH RAZARANJA I ELEMENTARNIH NEPOGODA

B GRAFIČKI DIO mjerilo

0. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DRNIŠA,
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA -IZVADAK 1.25.000
1.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE 1:5.000
1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE 1:5.000
2.1. INFRASTRUKTURNE MREŽE, ELEKTROENERGETIKA 1:5.000
2.2. INFRASTRUKTURNE MREŽE, VODOOPSKRBA 1:5.000
2.3. INFRASTRUKTURNE MREŽE, ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 1:5.000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:5.000
4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE 1:5.000

Članak 2.
Urbanističkim planom uređenja grada Drniša (u daljnjem tekstu Plan) obuhvaćeno je građevinsko područje naselja
Drniš utvrđeno u PPUG Drniš iz 1999. godine.
Urbanistički plan uređenja Grada Drniša zasniva se na pretpostavci da će na području grada Drniša u planskom
razdoblju do 2015. godine prebivati do 5000 stanovnika.
Planom se omogućuje provođenje ciljeva dugoročnog razvoja, osmišljeni prostorni razvitak uz očuvanje i unaprjeđenje
prostora:
- očuvanje postojećih vrijednosti, stvorenih i prirodnih obilježja,
- prostorni razvoj i uređenje prvenstveno usmjereno na obnovu razrušenih i devastiranih prostora, te dovršenje
nedovršenih gradskih prostora,
- poboljšanje kvalitete života stanovnika odgovarajućim uređenjem i opremom prostora,
- raznolikim oblikovanjem prostora u skladu s njegovim značajkama i ambijentalnim vrijednostima.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.
Urbanističkim planom uređenja grada Drniša određene su slijedeće namjene površina:
Strana 6 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

1. S STAMBENA NAMJENA
2. M MJEŠOVITA NAMJENA (M1 - pretežito stambena, M2 - pretežito poslovna)
3. D JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (01-upravna, D3 - zdravstvena, D4 - predškolska,
D5 -školska, D7 - kultura i D8 - vjerska)
4. I GOSPODARSKA PROIZVODNA NAMJENA (I1 -pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska)
5. K GOSPODARSKA POSLOVNA NAMJENA (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito
trgovačka, K3 - komunalno servisna)
6. T GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA (T1 - hotel)
7. R SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA (R1 - sport, R2 - rekreacija)
8. Z1 JAVNE ZELENE POVRŠINE - javni park
9. Z ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (ZP- prirodni krajolik, ZK-kulturni krajolik)
10. ZPK ZAŠTIĆENI PRIRODNI KRAJOLIK
11. G GROBLJE
12. IS POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 4. Unutar zona iz stavka 2. ovog članka moguće na

Razmještaj i veličina, te razgraničenje površina javnih i
drugih namjena iz članka 3. prikazani su na kartografskom
prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu
1:5.000.
Članak 5.
Unutar zona iz članka 3. podrazumijeva se i izgradnja
linijskih i površinskih građevina prometne i komunalne
infrastrukture na zasebnim građevnim česticama (mreža
ulica, pješačkih putova i površina, javnih parkirališta i garaža
i dr.),
Unutar površina iz članka 3. točaka 1. do 7. podrazumijeva
se i mogućnost uređenja zelenih površina iz točaka 8. i 9., te
izgradnja linijskih i površinskih građevina prometne i
komunalne infrastrukture na zasebnim građevnim česticama
(mreža ulica, biciklističkih staza, pješačkih putova i površina,
javnih parkirališta i garaža i dr.).
STAMBENA NAMJENA
Članak 6.
Pod površinama stambene namjene (oznaka S) planiran
je smještaj pretežito individualnih stambenih građevina.
Individualne građevine stambene namjene mogu biti
jednoobiteljske ili višeobiteljske stambene građevine
izgrađene kao: slobodno stojeće, dvojne građevine i
građevine u nizu.
MJEŠOVITA NAMJENA
Članak 7.
Površine predviđene za mješovitu namjenu podijeljene
su u dvije osnovne kategorije: mješovitu pretežito stambenu
namjenu i mješovitu pretežito poslovnu namjenu.
Pod površinama mješovite pretežito stambene namjene
(oznaka M1) podrazumijevaju se površine unutar kojih je
na jednoj građevinskoj čestici omogućena izgradnja
stambene građevine ili stambeno poslovne građevine za
one gospodarske (poslovne) djelatnosti koje po svojoj
namjeni i utjecaju na okoliš nisu u koliziji s temeljnom
namjenom zone.
građevnoj čestici osnovne namjene-stambene i smještaj
manjih sportsko-rekreacijskih sadržaja, te poslovnih
(uredskih, uslužnih i trgovačkih) i ugostiteljskih sadržaja u
dijelu stambene građevine ili kao posebne građevine koja
sa stambenom građevinom čini arhitektonsku cjelinu.
Pod površinama mješovite pretežito poslovne namjene
(oznaka M2) podrazumijevaju se površine unutar kojih je
na građevnoj čestici omogućen smještaj različitih poslovnih
i stambeno poslovnih građevina, te na zasebnim
građevinskim česticama građevina javne i društvene,
uslužne, ugostiteljsko-turističke i sportsko rekreacijske
namjene.
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
Članak 8.
Unutar površina javne i društvene namjene (oznaka D)
predviđena je izgradnja isključivo građevina javne i
društvene namjene i to: upravne (oznaka D1), zdravstvene
(oznaka D3), predškolske (oznaka D4), školske (oznaka D5),
kulturne (oznaka D7) i vjerske (oznaka D8).
GOSPODARSKA PROIZVODNA NAMJENA
Članak 9.
Površine zona proizvodne namjene (oznaka I1 i I2)
predviđene su za smještaj pogona industrijske i zanatske
proizvodnje.
Uz (kao pomoćne građevine) ili unutar građevina iz stavka
1. ovog članka, te na zasebnim građevnim česticama moguć
je smještaj građevina i prostorija gospodarske poslovne
namjene.
U zoni proizvodne namjene smješteno je postojeće
eksploatacijsko polje za iskorištavanje mineralnih sirovina
koje se zadržava do iscrpljenja zaliha.
GOSPODARSKA POSLOVNA NAMJENA
Članak 10.
Površine predviđene za poslovnu namjenu (oznaka K)
podijeljene su u tri osnovne kategorije: pretežito uslužnu,
pretežito trgovačku i komunalno-servisnu namjenu.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 7
Pod površinama poslovne pretežito uslužne namjene
(oznaka K1) podrazumijevaju se površine unutar kojih je
moguće na građevnoj čestici izgraditi uz osnovnu građevinu
uslužne namjene i manje trgovačke sadržaje (najviše do 33%
površine osnovne građevine).
Pod površinama poslovne pretežito trgovačke namjene
(oznaka K2) podrazumijevaju se površine unutar kojih je
moguće na građevnoj čestici izgraditi uz osnovnu građevinu
trgovačke namjene i manje uslužne sadržaje (najviše do 25%
površine osnovne građevine).
Unutar površina poslovne komunalno-servisne namjene
(oznaka K3) predviđena je izgradnja isključivo građevina
osnovne namjene. Unutar ovih površina omogućen je
smještaj i kamionskog terminala (parkiralište teretnih vozila).
Ukoliko nije točno određena detaljnija oznaka namjene,
na površini označenoj oznakom “K” moguće je smjestiti
građevine namjena iz stavka 1.
GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO TURISTIČKA
NAMJENA
Članak 11.
Površine predviđene za ugostiteljsko turističku namjenu
(oznaka T) namijenjene su za smještaj osnovne kategorije
T1 - hotel, s time da kapacitet ne prelazi 100 ležaja/ha.
SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA
Članak 12.
Površine predviđene za sportsko rekreacijsku namjenu
(oznaka R) podijeljene su u dvije osnovne kategorije: sport
i rekreacija te rekreacija.
Pod površinama (oznaka R1) podrazumijevaju se
površine namijenjene za smještaj sportskih igrališta svih
tipova, veličina i kategorija.
Pod površinama (oznaka R2) podrazumijevaju se
slobodne, pretežito neizgrađene i hortikulturno uređene
površine namijenjene za rekreacijske aktivnosti.
Rekreacijske površine uz vodotoke, a naročito uz potok
Trzibalićevac isključene su od svake gradnje koja nije u
funkciji uređenja vodotoka odnosno rekreacijskog korištenja
ovih površina. Pod uređenjem vodotoka podrazumijeva se
uređenje odnosno reguliranje korita pri čemu treba
izbjegavati pravocrtno ispravljanje tijeka vodotoka, te pri
uređivanju obala koristiti prirodne materijale (kamen) i
izbjegavati izvođenje neprirodno visoke i strme obale
vodotoka. U neposrednom okolišu vodotoka omogućuje
se uređivanje površina za rekreaciju uređivanjem staza,
šetnica, odmorišta, mostića i slično te postavljanje
elemenata urbane opreme (rasvjeta, klupe, koševi i sl.).
Pri uređivanju rekreacijskih zelenih površina potrebno
je koristiti autohtone vrste. Svakako treba izraditi projekte
pejsažnog uređenja ovih prostora.
ZELENE POVRŠINE
Članak 13.
Javne zelene površine (oznaka Z1) su hortikulturno
uređene parkove površine unutar kojih nije omogućena
izgradnja izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnih
opasnosti i elementarnih nepogoda (skloništa), te dječjih
igrališta, šetnica, odmorišta i sl.
Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su negradive
površine koje tvore izvorni prirodni (oznaka ZP- prirodna
vegetacija) ili kultivirani krajobraz (oznaka ZK - vegetacija
nastala utjecajem čovjeka, poljoprivredni krajolik) unutar
kojih je moguća sadnja autohtonog zelenila, te izgradnja
linijskih infrastrukturnih građevina. Namijenjene su kao
zaštitne, tampon zone između dijelova naselja s pretežito
stambenom izgradnjom i proizvodnih zona, te jačih
prometnih pravaca- obilaznice.
Na zelenim i zaštitnim zelenim površinama moguće je
uređivanje putova, staza, manjih pomoćnih građevina što
su u funkciji korištenja određenih površina, manjih
komunalnih građevina i trafostanica, te izuzetno na šumskim
površinama i zaštitnim površinama vodotoka manjih
rekreacijskih sadržaja.
U zaštitnim površinama vodotoka dozvoljava se uz
uređenje vodotoka u cilju zaštite vodotoka i okolnog
prostora i pejsažno uređenje površina, te staza i putova.
Planom su određene površine zaštićenog prirodnog
krajolika (kanjon Čikole) u kojem nije dozvoljena gradnja
(oznaka ZPK).
GROBLJE
Članak 14.
Površina oznake G određena je za smještaj groblja.
Postojeće groblje uz rijeku Čikolu zadržava se u postojećim
granicama. Groblje sv. Ivana u Badnju proširuje se (gotovo
u dvostrukoj veličini što je pretpostavka zadovoljenja
potreba do kraja planskog razdoblja. Potrebno je za potrebe
realizacije proširenja groblja izraditi detaljni urbanistički plan
kojim će se obuhvatiti svi elementi od oblikovanja, prometa
(pristup, parkirališta), te sve ostale infrastrukture. Unutar
ove površine dozvoljena je izgradnja građevina isključivo
osnovne namjene (grobovi, grobnice, kapelica, mrtvačnica,
prateći sadržaji).
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 15.
Pod površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS)
podrazumijevaju se površine koridora prometne i ulične
mreže, vodotoci i kopneni dijelovi (obala), te površine
komunalnih infrastrukturnih građevina državnog i
županijskog značaja (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda,
20/10 kV trafostanica).
Unutar površina infrastrukturnih koridora planiran je
smještaj građevina i površina postojeće željezničke stanice
Drniš (oznaka ŽS), planiranog željezničkog kolodvora Drniš
(oznaka ŽK), te veća površina unutar koje je planiran
smještaj prometne građevine kojom se denivelirano
razrješava križanje prometnica Knin-Split, Knin-Šibenik
(obilazak Drniša), postojeće veze Drniš-Knin i željezničke
pruge.
Strana 8 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Koridori dalekovoda ne čine posebnu namjenu, već režim
uređenja površina, a unutar površina namijenjenih izgradnji
potrebno ih je kablirati.
Unutar koridora prometne mreže predviđen je uz
osnovnu građevinu (prometnica sa kolničkim trakama,
pješačkim i biciklističkim stazama i zelenim pojasom) i
smještaj autobusnih stajališta, benzinskih postaja i uz njih
manjih ugostiteljskih sadržaja, servisa, javnih parkirališnih
površina, te prometnih pomoćnih objekata i uređaja.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
PROIZVODNE GRAĐEVINE
Čanak 16.
Proizvodnim građevinama smatraju se proizvodni
pogoni, proizvodni kompleksi i skladišne građevine s
pratećim sadržajima koje su smještene isključivo unutar
površina gospodarske proizvodne namjene.
Vanjske uređene nenatkrivene površine u nivou
uređenog terena koje služe za potrebe proizvodno-
tehnološkog procesa ne smatraju se sastavnim dijelovima
građevina iz stavka 1. ovog članka, te se ne uračunavaju u
koeficijent izgrađenosti.
Članak 17.
U sklopu površina gospodarske proizvodne namjene
(oznaka I) izgradnja treba biti tako koncipirana da:
- najmanja veličina građevne čestice iznosi 2.500 m2,
optimalna veličina građevne čestice iznosi 20.000 m2, a
najveća veličina nije ograničena nego ovisi o tehnologiji
proizvodnje i minimalnom koeficijentu izgrađenost,
- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica
mora biti veća ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manje od
6,0 m,
- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatog
terena do sljemena može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno i
više za pojedine građevine ili dijelove građevine u kojima
proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva,
- dozvoljena etažnost građevine (E) iznosi; prizemlje i
dvije katne etaže (E=Pr+2), uz mogućnost izvedbe
podrumskih etaža,
- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice
(Kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,
- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,
- udaljenost građevinske čestice proizvodne
građevine u zoni proizvodne namjene od građevinske
čestice unutar površina mješovite, društvene i javne
namjene iznosi najmanje 30,0 m,
- građevna čestica mora imati osiguran pristup na
javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,
- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na
građevnoj čestici građevine.
Izuzetno, u zonama zanatske proizvodnje za smještaj
prostorno manje zahtjevnih tehnologija, omogućeno je
Srijeda, 21. kolovoza 2002.
formiranje i manjih građevinskih čestica, ali ne manjih od
1.000 m2,
U slučaju kada se kod građevina u zonama proizvodne
namjene utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju
proizvodnih građevina ili izmjenu postojećeg tehnološkog
procesa u postojećim građevinama, a gdje se tijekom
tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i
štetni plinovi ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije,
za navedene zahvate će biti potrebno izraditi procjenu
utjecaja na okoliš kao sastavni dio uvjeta za gradnju.
POSLOVNE GRAĐEVINE
Članak 18.
Poslovnim građevinama smatraju se:
- unutar površina mješovite namjene (oznake M1 i
M2):
- građevine i prostori u kojima se obavljaju
intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti kod
kojih se prema kriterijima određenim posebnim zakonskim i
podzakonskim propisima ne javljaju posljedice štetne po
ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni
mirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije
i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem
osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu
infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje
gospodarskog sadržaja.
- unutar površina gospodarskih proizvodnih i
poslovnih namjena (oznake I, K1, K2 i K3):
- građevine ili građevni kompleksi većih trgovačkih
centara, uslužnih i komunalno-servisnih djelatnosti.
- unutar površina športsko rekreacijskih namjena
(oznake R1 i R3):
- građevine i sadržaji trgovačke namjene isključivo
vezane uz prodaju športskih artikala.
Uvjeti gradnje i uređenja poslovnih građevina, unutar
površina mješovite pretežito poslovne i pretežito stambene
namjene određeni su uvjetima gradnje i uređenja koji su
propisani za stambene građevine.
Članak 19.
U sklopu površina gospodarskih proizvodnih i poslovnih
namjena izgradnja treba biti tako koncipirana da:
- najmanja veličina građevne čestice unutar površina
s pretežito uslužnim djelatnostima iznosi 1.000 m2, a unutar
površina s pretežito trgovačkim djelatnostima i komunalno-
servisnih površina iznosi 2.500 m2,
- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica
mora biti veća ili jednaka njezinoj visini (V),
- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatog
terena do sljemena može iznositi najviše 13,0 m,
- dozvoljena etažnost građevine (E) iznosi; prizemlje,
dvije katne etaže i potkrovlje (E=Pr+2+Pk), uz mogućnost
izvedbe podrumskih etaža,
- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice
(Kig) iznosi 0,5, a najmanji 0,1 i to: poslovni, trgovački i
proizvodni sadržaji - max 0,5, servisni i mali proizvodni
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 9
sadržaji - max 0,4, skladišni sadržaji -max 0,3,
- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,
- udaljenost građevinske čestice poslovne građevine
u zoni poslovne namjene od građevinske čestice unutar
površina mješovite, društvene i javne namjene iznosi
najmanje 30,0 m,
- građevna čestica mora imati osiguran pristup na
javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,
- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na
građevnoj čestici građevine.
Planom se omogućuje i zadržavanje postojeće
parcelacije koja se može zadržati, ali parcela ne može biti
manja od 500 m2.
Članak 20.
Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim
djelatnostima i gospodarske (poslovne i proizvodne)
građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se
graditi u zonama gospodarske namjene ukoliko tehnološko
rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju u
odnosu na dominantne smjerove vjetra, prometno rješenje,
mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice, način
pročišćavanja i dispozicija otpadnih voda to omogućavaju.
UGOSTITELJSKO TURISTIČKE GRAĐEVINE
Članak 21.
Ugostiteljsko turističkim građevinama se smatraju
građevine određene posebnim propisima (Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti, Pravilnik o razvrstavanju,
minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata,
Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata), a njihov
smještaj zonama omogućen je u zonama ugostiteljsko
turističke namjene, gospodarske poslovne namjene ili u
zonama mješovite namjene.
Planom su određene i posebne površine za ugostiteljsko
turističku namjenu i to za hotel (oznaka T1).
Ugostiteljsko turistički sadržaji iz stavka 1. ovog članka
u zonama mješovite namjene smještaju se u zasebnim
građevinama ili u dijelovima građevina.
Smještaj ostalih ugostiteljskih sadržaja iz skupine
restorana, barova i kantine i pripremnice obroka (catering),
kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim
propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravije i
okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi) moguć je
osim u zonama iz stavka 1. ovog članka i u zonama stambene,
sportsko- rekreacijske i gospodarske namjene.
Članak 22.
Uvjeti gradnje i uređenja ugostiteljskih građevina iz
stavaka 3. i 4. članka 21. određeni su uvjetima gradnje i
uređenja koji su propisani za građevine osnovne namjene
za zonu u kojoj se takva građevina smještava.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO
REKREACIJSKIH DJELATNOSTI
Članak 23.
Pod građevinama sportsko rekreacijske namjene
podrazumijeva:
- unutar zona mješovite namjene (oznake M1 i M2) na
zasebnoj građevinskoj čestici maksimalne veličine do 2000
m2, manji sportski tereni sa pratećim građevinama,
- unutar površina mješovite pretežito stambene
namjene na zasebnoj građevnoj čestici: sportski teren do
200 m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje vodene
površine do 320 m2,
- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene na
građevnoj čestici osnovne građevine: sportski teren do 200
m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje,
- unutar zona gospodarske namjene građevine i
površine sportsko rekreacijske namjene za potrebe korisnika
gospodarskih građevina, a ne kao javni sportsko rekreacijski
sadržaji,
- unutar površina sportsko rekreacijske namjene: sve
vrste i kategorije sportskih građevina.
Članak 24.
Izgradnja sportskih sadržaja u zonama sportsko
rekreacijske namjene (R1) treba biti tako koncipirana da:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2,
- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,
s time da se uračunavaju samo površine pratećih građevina
uz osnovni sportski teren ili bazen, a to su: garderobe,
sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim
artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena,
- maksimalna visina (V) osnovne građevine iznosi 7,0
m osim ako tehnologija ne zahtijeva više, a pratećih
građevina 3,0 m mjerena od zaravnatog terena do vijenca
krova građevine,
- najmanja udaljenost građevina od susjednih
građevnih čestica iznosi 3,0 m,
- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na
građevnoj čestici građevine, a najmanje 20% građevne
čestice mora biti ozelenjeno.
Članak 25.
Izgradnja u zonama sportsko rekreacijske namjene-
oznaka R2 odnosi se na izgradnju/uređenje šetnica
odmorišta, te manjih građevina ugostiteljsko turističke
namjene čija izgradnja treba biti tako koncipirana da:
- se sačuva vrijedno zelenilo,
- najveća površina građevine iznosi 100 m2,
- etažna visina građevina bude prizemna (E=Pr),
- upotreba tradicijskih elemenata arhitektonskog
oblikovanja i materijala.
Članak 26.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina sportsko
rekreacijskih sadržaja u zonama mješovite, ugostiteljsko
turističke i gospodarske namjene određeni su uvjetima
gradnje i uređenja koji su propisani za građevine osnovne
namjene za zonu u kojoj se takva građevina smještava.
Strana 10 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak 27.
Pod građevinama društvenih djelatnosti smatraju se:
- unutar površina javne i društvene namjene:
- građevine odgojne i obrazovne djelatnosti (jaslice,
dječji vrtić, osnovna i srednja škola),
- građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti (dom
zdravija, dom umirovljenika, dom za osobe s poteškoćama
u razvoju i sl.),
- građevine kulturne djelatnosti (knjižnica, čitaonica,
muzej, galerija, kazalište, kino dvorana),
- građevine javne i upravne djelatnosti (banka, pošta,
vatrogasna postaja, gradska uprava, mjesni odbor, policija,
sudstvo),
- građevine sakralne namjene.
- unutar površina mješovite pretežito namjene:
- sve navedene građevine u prethodnoj alineji osim
osnovne škole, doma zdravlja i vatrogasne postaje.
Članak 28.
U sklopu površina javne i društvene namjene i površina
mješovite pretežito poslovne namjene izgradnja građevina
javne i društvene namjene treba biti koncipirana tako da:
- najmanja veličina građevne čestice iznosi 1.000 m2,
a za osnovnu školu, dom zdravlja i vatrogasnu postaju
15.000 m2,
- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica
mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0
m,
- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatog
terena do sljemena može iznositi najviše 7,0 m,
- etažna visina građevine (E) bude tri nadzemne etaže
i podrum, odnosno podrum, prizemlje i dva kata (Po+Pr+2),
- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne
čestice za izgradnju građevina iz članka 27. osim građevina
odgojne i obrazovne djelatnosti, kod izgradnje na
slobodnostojeći način iznosi 0,6, a na ugrađeni način iznosi
0,8,
- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne
čestice za izgradnju građevina odgojne i obrazovne
djelatnosti iznosi 0,4,
- najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice
namijenjene izgradnji građevina odgojne i obrazovne
djelatnosti mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,
- građevna čestica mora imati osiguran pristup na
javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,0 m,
- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na
građevnoj čestici građevine ili na javnim parkirališnim
površinama, ako se nalaze na udaljenosti do 100 m od ulaza
na građevnu česticu.
Članak 29.
Iznimno, visine dijelova građevina (zvonik, dimnjak
kotlovnice, vatrogasni toranj i sl.) mogu biti veće od onih
propisanih u prethodnom članku.
Ako se građevine odgojne i obrazovne djelatnosti grade
sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te
građevine mora iznositi najmanje tri njezine visine (V),
odnosno ako se ispred navedenih građevina gradi nova
građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih
sadržaja ne može biti manja od tri visine (V).
5. UVJETI i NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak 30.
Stambenim građevinama smatraju se: građevine
individualne stambene izgradnje, višestambene i stambeno-
poslovne građevine.
Pod individualnom stambenom izgradnjom
podrazumijeva se izgradnja jednoobiteljskih stambenih
građevina
- građevine s najviše dvije odvojene stambene
jedinice (stana), te višeobiteljskih s najviše četiri stambene
jedinice (stana). Uz stambene jedinice u građevinama
individualne stambene izgradnje mogu se graditi i različiti
poslovni prostori tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije.
Građevine individualne stambene izgradnje s najviše
četiri odvojene stambene jedinice (stana) mogu se
izgrađivati kao samostojeće (SS), dvojne (D) ili skupne (S).
Višestambenim građevinama smatraju se građevine
stambeno poslovne ili stambene namjene s više od četiri
odvojene stambene jedinice (stana) koje se izgrađuju
isključivo kao samostojeće građevine (SS). Uz stambene
jedinice u višestambenim građevinama mogu se graditi i
različiti poslovni prostori tihe i slične djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije, te smještajne jedinice
turističke izgradnje.
Stambeno-poslovnom građevinom se smatra građevina
u kojoj su stambene jedinice smještene samo na katnim
etažama.
Članak 31.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna
stambena ili stambeno - poslovna građevina, te uz njih
pomoćne građevine koje s osnovnom građevinom čine
cjelinu.
Pomoćnim građevinama se smatraju: garaže, drvarnice,
spremišta, ljetne kuhinje, nadstrešnice, pušnice te sportski
teren do 100 m2 površine (boćalište, stolni tenis, viseća
kuglana i sl.), bazen za plivanje vodene površine do 100 m2
i sl.
5.1. Oblik i veličina građevne čestice
Članak 32.
Određuju se slijedeće veličine građevnih čestica
individualne stambene izgradnje:
a) Kod izgradnje na slobodnostojeći način
- minimalna površina građevinske parcele iznosi 300
m2
- maksimalna površina građevinske parcele iznosi u
dovršenim dijelovima 750 m2, a na ostalom području 900 m2;
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 11

b) Kod izgradnje na poluotvoren (dvojni) način:
- minimalna površina građevinske parcele iznosi 200
m2
- maksimalna površina građevinske parcele iznosi u
dovršenim dijelovima 500 m2, a na ostalom područjima 600
m2;
c) Kod izgradnje građevina u nizu (skupni) ili
poluatrijskih ili atrijskih građevina:
- minimalna površina građevinske parcele iznosi 150
m2
- maksimalna površina građevinske parcele iznosi u
dovršenim dijelovima 350 m2, a na ostalom području 450 m2;
d) Kod izgradnje građevina u nizu ili slobodnoj grupaciji
kada se poklapaju građevinski pravac i regulacijska linija:
- minimalna površina građevinske parcele iznosi 100
m2
- maksimalna površina građevinske parcele iznosi 300
m2.
Izuzetno se, u zoni povijesne jezgre i njenim kontaktnim
zonama s obzirom na već postojeću parcelaciju, može
odobriti gradnja i na parcelama manjim od propisanih, a
uvjetima gradnje i uređenja utvrdit će se adekvatan pristup
do parcele. Ostale uvjete izgradnje prilagoditi posebnim
uvjetima nadležne uprave za zaštitu spomenika kulture.
Članak 33.
Izgradnja građevine stambene namjene određuju se u
ovisnosti o veličini građevnih čestica, slijedeći najmanji i
najveći koeficijent izgrađenosti:

veličina koeficijent izgrađenosti građevne čestice Kig

građevne čestice stambene građevine izuzev višestambenih stambene građevine izuzev
za poluotvoreni i samostojeći način višestambenih
izgradnje za skupni način izgradnje

m2 najmanji najveći najmanji najveći

100-200 - - 0,30 0,50
200-400 0,15 0,40 0,20 0,45
401 - 500 0,15 0,35 0,15 0,40
501 -600 0,15 0,30 - -
601-700 0.10 0,30 - -
701 -900 0,10 0,25 - -

Detaljnim planom uređenja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine
građevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina.

Članak 34. samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama.

Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju
višestambenih ili stambeno-poslovnih građevina s više od
4 stambene jedinice građenih na:
- slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6;
- poluugrađeni i ugrađeni način ne može biti veći od
0,8,
s time da se njihova izgradnja definira detaljnim planom
uređenja.
Članak 35.
Kada je sukladno odredbama posebnih propisa
potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu
višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod
građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za
privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih
instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 36.
U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica
kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i
površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju
Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici
ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke
izgradnje.
5.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Udaljenost građevina od ruba građevne čestice
Članak 37.
Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći (SS)
način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od
susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.
Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju
dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od
granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.
Izuzetno udaljenost građevine od susjedne međe može
biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj
građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog
razmaka između građevina od 4,0 m, ali ne manja od 1 metra
i uz suglasnost susjeda.
Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju
Strana 12 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm,
dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg
promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija
odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti
vizualni kontakt.
Članak 38.
Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način
(dvojne građevine-D) jednom svojom stranom se prislanjaju
na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu
građevinu.
Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se
na građevne čestice čija širina iznosi od 8,0-12,0 m ili graniče
s česticama čija širina iznosi od 8,0-12,0 m.
Na dijelu građevine koja se gradi na samoj granici
građevne čestice ne smiju se izvoditi nikakvi otvori.
Zid između dvije građevine koje se izgrađuju kao dvojne
građevine mora se izvesti kao protupožarni.
Članak 39.
Građevine koje se izgrađuju u nizu (S), dvjema svojim
stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih
čestica i uz susjedne građevine.
Članak 40.
Udaljenost pratećih građevina koje su izrađene od drveta
mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m.
Članak 41.
Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj
međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su
izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih
izvedeni vatrootporni zidovi.
Članak 42.
Uz stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu
graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi
stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva
i druge svrhe, te garaže tako da su:
- prislonjene uz stambenu građevinu na istoj
građevnoj čestici na poluugrađeni način,
- odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj
čestici,
- na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici
izveden od vatrootpornog materijala.
Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom
uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.
Udaljenost regulacijskog pravca
Članak 43.
Udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste mora
iznositi najmanje:
- kod glavne gradske prometnice10,00 m
- kod glavnih sabirnica 7,50 m
- kod ostalih sabirnica 5,00 m
- kod stambenih i ostalih ulica 4,25 m
Udaljenost regulacijskog pravca od osi ostalih ulica (i
putova) koje nisu naznačene u kartografskom prikazu br.
2.1. “Prometna mreža” ne može biti manja od polovice širine
vatrogasnog puta.
Izuzetno udaljenost regulacijskog pravca od osi
“slijepe” ulice čija dužina ne smije iznositi više od 100 m, ne
može biti manja od 2,75 m i to na strani na kojoj se neće
izvoditi nogostup.
Međusobna udaljenost građevina
Članak 44.
Međusobna udaljenost građevina građenih na
slobodnostojeći (SS) način na susjednim građevnim
česticama ne može biti manja od visine veće građevine, ali
ne manje od 5,0 m, pri čemu se pod visinom razumijeva
visina od zaravnatog terena do sljemena krova građevine.
Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine
novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između
građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ove
točke.
Članak 45.
U slučaju izgradnje građevina na manjoj međusobnoj
udaljenosti (4m i manje) u svrhu sprječavanja širenja požara
na susjedne građevine, potrebno je tehničkom
dokumentacijom dokazati uzimajući u obzir požarno
opterećenje, požarne karakteristike materijala građevine,
veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr, da se
požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti
odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da
građevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov
vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov
građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom
iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 m ispod pokrova
krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na
dužini konzole.
Iznimno od stavka 1. ovog članka građevine u kojima se
obavlja proizvodnja ili skladištenje ili promet zapaljivim
tekućinama i plinovima, eksplozivom, pirotehničkim
sredstvima i streljivom, moraju biti udaljene od susjednih
građevina prema posebnom propisu.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i
gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru,
građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema
posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodovodnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti
vanjska hidrantska mreža.
Članak 46.
U slučaju izgradnje građevina na manjoj međusobnoj
udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijom
dokazati:
- da konstrukcija građevine ima povećani stupanj
otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda;
- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti
izazvati oštećenje na susjednim građevinama.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 13
Članak 47.
Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim
dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:
- da je na susjednoj građevinskoj čestici već izgrađena
pomoćna građevina na zajedničkom rubu čestice,
- da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootpomi
zid,
- da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori,
- da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi
na pripadajućoj joj čestici.
5.3. Visina i oblikovanje građevina
Članak 48.
Visina građevine (V) određuje se visinom vijenca u
odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one
strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu.
Visina vijenca građevina mora biti usklađena s
tipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih građevina
s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji
slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine
ne smije biti manja od visine vijenca građevine.
Maksimalna visina (V) izgradnje stambenih građevina
određuje se najvećom visinom vijenca od 10,0 m, odnosno
najvećim brojem etaža (E): podrum i tri nadzemne etaže
(Po+Pr+2), gdje se pod broj etaža podrazumijeva i stambeno
potkrovlje.
Iznimno od stavka 3. ove točke, može se detaljnim planom
uređenja planirati izgradnja višestambenih i poslovnih
građevina najveće visine vijenca od 14,0 m, odnosno
najvećim brojem etaža (E): podrum, prizemlje i 3 kata
(Po+Pr+3), gdje se pod broj etaža podrazumijeva i stambeno
potkrovlje.
U povijesnoj jezgri naselja do visine P+3 ovisno o
postojećoj izgradnji, ali obvezatno prema uvjetima nadležne
Uprave za zaštitu spomenika kulture.
Članak 49.
Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše
3,0 m.
Članak 50.
Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne
konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.
Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Najveći gabarit
potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida
od 120 cm za jednokatne, odnosno 160 cm za prizemne
građevine i tada se ubraja u broj etaža.
Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova,
krovnim kućicama ili na zabatnom zidu ovisno o
ambijentalnim uvjetima sredine.
Članak 51.
Postojeći tavanski prostori mogu se prenamjeniti u
stambene ili poslovne prostore (potkrovlje) i u slučajevima
kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto
razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
Članak 52.
Podrumom (Po) se smatra najniža etaža ako:
- na kosom terenu kota donjeg ruba stropne
konstrukcije te etaže nije viša od 60 cm od kote konačno
zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno
zaravnatog terena nije niža od 30 cm od kote gornjeg ruba
temelja na najnižem dijelu.
- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije te etaže nije viša od 1,0 m od kote konačnog
zaravnatog terena.
Članak 53.
Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje
pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali
moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine.
Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u
nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti
arhitektonsku cjelinu.
Krovišta se u pravilu izvode kao kosa krovišta nagiba
do 30°, uz upotrebu pokrova od kupe kanalice ili mediteran
crijepa. Isključuje se uporaba pokrova od salonita i lima.
Izuzetno se može dozvoliti i izvedba ravnog krova na
građevinama.
Članak 54.
S obzirom na zatečene vrijednosti graditeljske baštine u
širem okruženju, nova izgradnja mora zadovoljiti svojom
kvalitetom i mora se u svom arhitektonskom oblikovanju
prilagoditi postojećem ambijentu. Stoga se uvjetuje uporaba
tradicijskih materijala, načina izgradnje, mjerila zgrade, otvora
i sl.
Elementi za arhitektonsko oblikovanje u tradicijskom stilu
su:
- pročelja kamena ili žbukana obojena svijetlim
pastelnim bojama,
- otvori na pročeljima mogu biti uspravno pravokutni
ili izuzetno kvadratični usklađeni s ritmom ostalih
(eventualno postojećih ili susjednih) otvora,
- izlozi u prizemlju trebaju biti ostakljeni i u ritmu ostalih
otvora na pročelju,
- zaštita na vanjskim otvorima: drveni kapci (škure) ili
žaluzine (grilje) i iznimno rolete,
- krov dvostrešan, iznimno jednostrešan ili
višestrešan, a na pomoćnim građevinama i jednostrešan,
- pokrov kosog krova kupa kanalica ili «mediteran»
crijep,
5.4. Ograde i parterno uređenje
Članak 55.
Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u
odnosu na javnu prometnu površinu.
Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema
susjednim česticama najveće visine 1,5 m, s time da kameno
ili betonsko (obloženo kamenom) podnožje ulične ograde
ne može biti više od 100 cm. Dio ulične ograde iznad punog
podnožja mora biti providan, izveden od drveta, pocinčane
Strana 14 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
žice i drugih materijala sličnih karakteristika. Ogradu je
moguće izvesti i kao zeleni nasad (živica) do visine od 100
cm.
Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s
unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet
na javnoj površini.
Postojeće suhozide na međama građevinskih čestica
treba zadržati i urediti kao ogradu propisanu prema ovim
odredbama.
Članak 56.
Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih,
živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se
sprječavao slobodan prolaz uz bujične vodotoke, te koji bi
smanjili njihovu propusnu moć ili na drugi način ugrozili
bujicu i područje uz nju.
Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih
završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti
ljudski život.
Zabrana iz stavka 2. ove točke ne odnosi se na
ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska,
policija) ili drugih (trafostanica, uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda, industrijski pogon), ako je to određeno
posebnim propisima.
Članak 57.
Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl, treba
izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se
onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta,
odnosno susjednih građevina.
Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0
m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine,
tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom
udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase
ozeleniti.
Članak 58.
Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm
iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i
izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na
jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na
njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m.
5.5. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 59.
Građevna čestica u pravilu mora imati neposredan
pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.
Izuzetno se pristup do građevinske parcele, odnosno
građevine koja se interpolira u postojeću zgusnutu izgradnju
(zona povijesne jezgre i kontaktno područje) može odobriti
i na drugi način uz prethodnu suglasnost susjeda.
U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja
uvjeta za gradnju potrebno je ishoditi posebne uvjete
priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja.
U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica
različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu
treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja.
Vatrogasni pristup, odnosno pristup za interventna
vozila treba osigurati za sve građevine najmanje s jedne
strane ako građevina ima otvore na toj strani. Kao interventni
put smatra se bilo koja uređena površina ili put najmanje
širine 3 m, pod uvjetima da je ta površina slobodna od
parkiranih vozila, da tlo ima nosivost potrebnu za prijem
vatrogasnih vozila i da unutarnji radijus krivine iznosi 10 m.
Visina vatrogasnog prolaza mora biti 4,20 m.
5.6. Komunalno opremanje građevina
Članak 60.
Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju
zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i
veličine prostorija, komunalno opremanje, a naročito uvjete
u pogledu sanitarnog čvora te moraju imati suglasnost
nadležnih komunalnih službi.
Članak 61.
Ako u ulici postoji vodovodna mreža i ako za to postoje
tehnički uvjeti, građevina se obvezatno mora priključiti na
vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom
se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.
Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati u
kanalizacijski sustav ili privremeno u septičke jame dok se
ne izgradi kanalizacijski sustav.
Priključivanje građevina na sustav komunalne
infrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnih
službi.
Unutar područja određenog Odlukom o komunalnom
redu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj
18/97) nije dozvoljena izgradnja manjih gospodarskih
građevina: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci,
šupe, kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i
proizvoda, staklenici i plastenici, pušnice i sl.
Reklamni panoi površine veće od 6,0 m2 i kiosci
postavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlaze
van već određenog građevnog pravca.
6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO
GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA
Članak 62.
Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i
površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog,
energetskog i vodnogospodarskog sustava.
Vrste i tipovi infrastrukturnih građevina određeni su
posebnim propisima.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i
uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati
posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 15
infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti
ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 63.
Unutar područja obuhvata ovoga Plana određen je
sustav i hijerarhija gradske prometne mreže prikazane na
kartografskom prikazu br. 1.2.: Korištenje i namjena površina,
Promet, pošta i telekomunikacije, te u skladu s time i širina
koridora prometnica koji se trebaju očuvati od druge
izgradnje osim prometnih i infrastrukturnih objekata kako
slijedi:
- Glavna gradska ulica 20-30m
- Gradska ulica 15-25m
- Stambena ulica 10-20m
- ostale (stambene) ulice - dvosmjerne 8,5 m
- jednosmjerne 7,0 m
- Ulica u gospodarskoj/radnoj zoni 15-20m
Postojeće ulice koje imaju kategoriju sa širinom koju
nije moguće ostvariti zadržavaju sadašnji koridor uz gradnju
novih objekata na već utvrđenom građevinskom pravcu.
Planirane obilaznice grada su kategorizirane kao državne
ceste.
Osim prometnica koje su utvrđene u grafičkim prikazima
i koje čine osnovnu prometnu mrežu Planom je omogućena
izgradnja prometnica/ulica niže kategorije za pristup do
svake građevinske čestice.
Planom se omogućuju manje korekcije trasa prometnica
koje proizlaze iz detaljnijeg trasiranja s razine idejnog ili
izvedbenog projekta, zbog rješavanja vlasničkih odnosa,
konfiguracije terena i sl.
Članak 64.
Unutar koridora prometnica dozvoljena je izgradnja
prometnih i komunalnih infrastrukturnih građevina.
Prometnim građevinama smatraju se unutar koridora
prometnica; prometnice, benzinske postaje s pratećim
ugostiteljskim i servisnim sadržajima, javna parkirališta,
autobusne postaje, biciklističke i pješačke staze.
Članak 65.
U postupku izdavanje uvjeta za gradnju za zahvate u
prostoru unutar zaštitnog pojasa javne ceste koji je određen
posebnim propisom (Zakon o javnim cestama) obvezatno
se moraju zatražiti uvjeti nadležne Uprave za ceste.
Javnim cestama smatraju se one koje su određene
posebnim propisom (Odluka o razvrstavanju javnih cesta u
državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste).
Članak 66.
Gradska prometna mreža povezana je na dva mjesta s
obilaznicom (državnom cestom br. 33), čiji koridor iznosi
100,0 m. Spojeve glavne gradske prometnice na obilaznicu
moguće je izvesti u nivou ili denivelirane.
Članak 67.
Sve javne prometne površine na koje postoji
neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za
formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne
infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih
prometnica.
Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu
treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Članak 68.
Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put uz kojega se
izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji
te građevine imaju izravan pristup.
Ulica iz stavka 1. ove točke mora imati najmanju
kolovoznu širinu od 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno
3,5 m (za jednu voznu fraku - jednosmjerna ulica).
Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na
preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0
m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina
ne prelazi 100 m na preglednom ili 50,0 m na nepreglednom
dijelu.
Sve postojeće stambene ulice ukoliko ne zadovoljavaju
kriterije iz prethodnog stavka moraju se rekonstruirati tako
da barem zadovolje uvjetima vatrogasnog puta određenim
posebnim propisima.
Članak 69.
Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba
kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog
jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti
manja od one određene posebnim propisima.
Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja
nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda,
te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih
ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača
i time ometaju promet.
Članak 70.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez
arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za
kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
6.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 71.
Uvjetima za gradnju i uređenje građevina javne i
društvene, proizvodne, poslovne, ugostiteljsko turističke
ili sportsko rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu
osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila i
to prema slijedećim normativima:
Strana 16 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

Namjena građevine broj parkirališnih ili garažnih mjesta na:

1. proizvodna, zanatska i sl. 0,5 /1 zaposlenika
2. uredski prostori 20 /1000 m2 bruto površine građevine
3. uslužna, trgovačka, ugostiteljstvo 15-30 /1000 m2 bruto površine građevine
4. javne djelatnosti (pošta, banka), 12-18 /1000 m2 bruto površine građevine
5. zdravstvena djelatnost 0,25 /1 zaposlenika
6. višenamjenske dvorane i
sakralne građevine 0,1/1 posjetitelja
7. sportsko rekreacijska 0,20 /1 gledatelja, odnosno korisnika
8. stambena 1/1 stan

Ukoliko nije ovim odredbama drugačije naznačeno,
smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je
potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine.
Unutar javnih parkirališnih površina i parkirališta na
građevnim česticama javne i društvene, sportsko
rekreativne i ugostiteljsko turističke namjene potrebno je
osigurati 5% parkirališnih površina za invalidne osobe
propisane dimenzije prema posebnim propisima.
Članak 72.
Planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih
ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Na
odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja
za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 73.
Uz kategorizirane ceste moguća je gradnja i uređivanje
biciklističkih staza i traka unutar koridora prometnica, tako
da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužni
nagib, u pravilu ne veći od 4%.
Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti:
1. odvojeno od kolnika u drugoj razini,
2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i
3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.
Članak 74.
Pri utvrđivanju uvjeta za izgradnju za zahvate u prostoru
unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Split
(Šibenik)- Zagreb obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje
drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom
propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat).
Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odredit
će javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnih
postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi.
6.2. Telekomunikacije
Članak 75.
Ovim Planom predviđeno je povećanje kapaciteta
telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj
telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i
najveći mogući broj spojnih veza. Razmještaj građevina i
objekata telekomunikacijske mreže prikazan je na
kartografskom prikazu br. 1.2.: Korištenje i namjena površina,
Promet, pošta i telekomunikacije.
Za potrebe zadovoljavanja poštanskih usluga potrebno
je planirati adaptaciju i moguću nadogradnju postojećeg
poštanskog ureda u Drnišu, te njegovo telekomunikacijsko
povezivanje u funkcionalnu telekomunikacijsku mrežu.
Postojeća ATfC Drniš zadovoljava potrebe za blisko
plansko razdoblje. Za duže plansko razdoblje potrebno je
izgraditi novu, odnosno proširiti mjesnu telefonsku mrežu,
prema planiranim zonama izgradnje. Etapnost izgradnje
mreže treba uskladiti s etapnošću izgradnje prostora.
Obzirom na pretpostavku da će u gradu obitavati 5.000
stanovnika te uz predviđenih 40 telefonskih priključaka na
100 stanovnika, potrebno je planirati mjesnu
telekomunikacijsku mrežu za 2.000 telefonskih priključaka,
koja će zadovoljiti potrebe i stanovništva i gospodarstva
na području grada.
Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze
(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se
trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno
planiranih prometnica.
Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje
mobilne telefonije (tornjevi) predvidjeti zasebnu građevnu
česticu ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu
ili na već formiranu građevnu česticu. Treba ih tako
pozicionirati da ne remete sklad urbane ili ruralne strukture
naselja ili krajobraza, te po mogućnosti na jednom mjestu
objedinili više operatera (na jednom stupu).
6.3. Elektroopskrba
Članak 76.
U budućnosti će Drniš imati 5000 stanovnika, a predviđa
se i značajnije jačanje gospodarstva što će rezultirati i
daljnjim povećanjem potreba za električnom energijom:
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 17
2000. godine
Broj Vršno Potrebna Broj TS
stano- opterećenje snaga
vnika (kW) (kVA)
5.000 4.245 7.331 25
* Ukupno planirana potrošnja iskazana je kao ekvivalent povećanja broja stanovnika
Članak 77.
Razmještaj građevina i objekata elektroenergetske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu bar 2.1.: Infrastrukturne
mreže, Elektroenergetika.
Napajanje električne mreže predviđa se iz TS 110/35 kV
Drniš čija je lokacija na sjeverozapadu uz cestu za Oklaj i
koja je povezana s TS Bilice 110 kV dalekovodom.
Planira se prelazak s 10 kV na 20 kV mrežu, rekonstrukcija
i izgradnja novih gradskih TS, te izgradnja prstenaste mreže
posebno za kućanstva, a posebno za proizvodne pogone.
Također je potrebno dio zračnih vodova kablirati na
potezima na kojima se planira nova izgradnja. Novo planirana
10(20) kV kabelska mreža izvodit će se kabelima tipa XHP81A
3 x (1 x 150 mm2), 20 kV s priključkom transformatorskih
stanica na principu ulaz-izlaz.
Za sve transformatorske stanice treba u principu
osigurati dvostrano napajanje formiranjem zamkaste mreže.
Također treba formirati posebnu elektroenergetsku mrežu
za domaćinstva, a posebnu za industrijsku zonu.
Članak 78.
Uvažavajući proširenje gradske zone potrebno je
provesti prijelaz nekih postojećih zračnih mreža u kabelske.
Predlaže se kabliranje:
od TS Kalun do GTS Krateks (dio voda)
od GTS Plastika do TS Kamenolom
od GTS INA do TS Kalun (dio voda)
od TS Badanj 1 do TS Remont
od TS Badanj 1 do TS Badanj 2
od TS Kalun do TS Remont (dio voda)
od TS Kalun do TS GTS Pazar
6.3.1. Javna rasvjeta
Članak 79.
Sadašnje rješenje javne rasvjete ne zadovoljava
kvalitativno ni kvantitativno. Instalacija javne rasvjete je
izvedena kao i niskonaponska mreža, znači uglavnom na
stupovima, a djelomično kabelima u zemlji, a rasvjetna tijela
su adekvatne svjetiljke sa živinim VTFE žaruljama.
Kabliranjem niskonaponske mreže i za instalaciju javne
rasvjete bi se izgradila kabelska mreža s kabelima
odgovarajućeg presjeka. Svjetiljke bi se postavile na
odgovarajuće stupove.
Rasvjeta magistralnih pravaca i prometnica gradskih
naselja predviđa se u klasi gradskih prometnica B2 i klasi
2015. godine
Broj Vršno Potrebna Broj TS
stano- opterećenje snaga
vnika* (kW) (kVA)
7.000 14500 24,85 43
rasvjete B2. Potrebno je svako rasvjetno tijelo unificirati
kako u glavnim prometnicama, tako i u sporednim, te u
pješačkim zonama i šetalištima, radi lakšeg održavanja.
Vanjska rasvjeta priključit će se na nove transformatorske
stanice.
Članak 80.
Trafostanice i telefonske centrale kada se ne grade u
sklopu druge građevine potrebno je kao i plinske redukcijske
stanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj
građevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednost
raskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina.
6.4.Plinoopskrba
Članak 81.
Programom prostornog uređenja republike Hrvatske
planirana je izgradnja magistralnog plinovoda kojim bi bilo
moguće opskrbiti i područje grada Drniša plinom. Kako ne
postoje konkretna rješenja, ovim Planom se daje samo
načelni princip polaganja mjesne plinske mreže.
Mjesne plinske mreže treba polagati u koridorima
postojećih odnosno planiranih prometnica.
6.5. Vodoopskrba
Članak 82.
Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju
kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja
temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u
svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu
obuhvaćeni vodoopskrbom.
Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe prikazan
je na kartografskom prikazu broj 2.2.: Infrastrukturne mreže,
Vodoopskrba.
Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema,
način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim
zakonskim i podzakonskim propisima.
Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne
mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti
radni tlak od NP 10 bara.
Članak 83.
Planom je za plansko razdoblje do 2015. godine
predviđeno da na području obuhvata boravi:
-stanovnika do 5.000
Strana 18 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
-domaćinstva do 1.700
Temeljem ovih podataka može se izračunati potrebna
količina vode za potrebe stanovnika uz slijedeću normu
potrošnje:
q = 150 I/stan/dan za početno razdoblje
q = 250 I/stan/dan za konačno razdoblje
odnosno ukupna dnevna količina vode za potrebe
stanovnika iznosi:
Qp= 450 m3/dan Qpmax= 450 m3/dan
Qk= 1.250 m3/dan Qkmax= 1.250 m3/dan,
odnosno u max. satu: q maxsat = 52 I/s.
6.6. Odvodnja
Članak 84.
Razmještaj građevina i objekata odvodnje prikazan je
na kartografskom prikazu br. 2.3.: Infrastrukturne mreže,
Odvodnja oborinskih i otpadnih voda.
Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tako
tretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu,
prirodu i recipijent.
Privremena rješenja odvodnje otpadnih voda vide se u
dobro izvedenim septičkim jamama i njihovom urednom
održavanju. Konačno rješenje treba predvidjeti u skladu s
odrednicama koje će se definirati Studijom zaštite voda
Šibensko-kninske županije. Po izgradnji kanalizacijskog
sustava potrebno je izvesti priključak svake građevine na
javnu kanalizaciju, a zatečene septičke jame isključiti iz
kanalizacijskog sustava.
Na području grada Drniša izgrađen je sustav odvodnje
mješovitog tipa s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
Pri daljnjoj izgradnji sustava odvodnje treba težiti odvajanju
fekalnih od oborinskih voda, dakle izgradnji razdjelnog ili
djelomično razdjelnog sustav odvodnje.
Sustav odvodnje treba predvidjeti takav kojim će se
prema kategorizaciji, vodotok rijeke Čikole zadržati na razini
I kategorije od izvora do ušća (trenutno na razini I kategorije
od izvora do Drniša, a nizvodno II kategorije), a to se odnosi
i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.
Članak 85.
Ukupna količina oborinske vode na promatranom
području iznosi: cca 2.850 l/s i zavisna je o rasteretnim
građevinama.
Sustav odvojene oborinske kanalizacije za periferiju
naselja vodi se u konačnoj fazi uređenja naselja zacjevljenim
kolektorima s time da se prilagođuju zahtijevanim padovima
i padovima terena. U prijelaznom razdoblju do izrade
oborinske kanalizacije treba očuvati postojeće cestovne
jarke za efikasnu odvodnju.
Oborinski kolektori prihvaćaju oborinsku vodu sa
prometnih površina, parkirališta i krovova.
Svi industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i
gospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmane
otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se
odnosi i na separaciju ulja i masti.
7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 86.
Javne zelene površine (Z1) su hortikulturno uređene
parkovne površine unutar kojih nije omogućena nikakva
izgradnja izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnih
opasnosti i elementarnih nepogoda (skloništa), te dječjih
igrališta, šetnica, odmorišta i sl.
Gradski park dio je prostora grada s kojim čini
jedinstvenu cjelinu. Arhitektonsko urbanistički projekt s
razradom hortikulturnog uređenja treba biti temelj za
cjelovitu obnovu parka (uređivanje pješačkih staza, urbane
opreme, rasvjete i slično).
Članak 87.
Zaštitne zelene površine (Z) su negradive površine koje
tvore izvorni prirodni (ZP- prirodni krajolik) ili kulturni
krajolik (ZK - vegetacija nastala utjecajem čovjeka,
poljoprivredni krajolik). Unutar zona zaštitnog zelenila
moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih građevina te
onih sadržaja koji su u funkciji korištenja ovih površina.
Prirodni krajolik odnosi se na područje padina Kaluna
obraslih šumom i zaštićenih bez mogućnosti prenamjene
prostora. Zaštita i održavanje treba dovesti na višu razinu,
a primjerenim uređenjem staza, vidikovaca i odmorišta učiniti
ovaj prostor pristupačniji i dostupniji potencijalnim
korisnicima kao rekreacijsko područje.
Kulturni krajolik zauzima prostor uz zaštićeni krajolik
Čikole, padine Promine, ispod naselja Badanj te rubne
dijelove Petrova polja. Ovi prostori formirani su djelovanjem
čovjeka te se i dalje zadržavaju za poljoprivrednu
proizvodnju.
Na zelenim i zaštitnim zelenim površinama moguće je
uređivanje putova, staza, manjih pomoćnih građevina što
su u funkciji korištenja određenih površina, manjih
komunalnih građevina i trafostanica, te izuzetno na šumskim
površinama i zaštitnim površinama vodotoka manjih
rekreacijskih sadržaja.
U zaštitnim površinama vodotoka dozvoljava se uz
uređenje vodotoka u cilju zaštite vodotoka i okolnog
prostora i pejsažno uređenje površina, te staza i putova.
Članak 88.
Planom su određene površine zaštićenog prirodnog
krajolika (kanjon Čikole) u kojem nije dozvoljena gradnja
(Zpk). Područje kanjonskog dijela rijeke Čikole odlikuje se
posebnom ljepotom te je i zbog svojih prirodnih posebnosti
zaštićeno kao objekt prirode. U ovom području nisu
planirane nikakve intervencije u prirodnom pejzažu osim
onih kojima se prostor dovodi u prirodno stanje kakvo je
bilo prije neprimjerenog djelovanja čovjeka, te uređenje staza
i čišćenje prostora kanjona kako bi ovo izuzetno vrijedno
područje, koje nije za podobno za masovno korištenje,
postalo ipak dostupno stanovnicima.
8. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 19
Članak 89.
U planu su radi zaštite i unapređenja okoliša utvrđena
osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom:
- objekti prirode,
- vode i njihove obale,
- šume,
- povijesna područja,
- mjesta najintenzivnijih okupljanja stanovnika, centralni
gradski prostori,
te su određene mjere njihove zaštite.
8.1. Prirodna baština
Članak 90.
Na području obuhvata Plana prema Zakonu o zaštiti
prirode nalaze se slijedeći zaštićeni i evidentirani dijelovi
prirodne baštine:
- dio kanjonskog toka rijeke Čikole u kategoriji zaštićeni
krajolik.
Članak 91.
Korištenje prostora zaštićenog krajolika iz članka 87.
alineje 1. ograničeno je samo na one radnje čija je svrha
njezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju i
ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenim
krajolikom. U skladu s time osnovna namjena ovog prostora
je rekreacija i odmor. Unutar ovog područja ne planira se
izgradnja građevina namijenjenih rekreaciji, odmoru ili
turizmu.
Na spomeniku prirode iz članka 87. i u njegovoj
neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale
njegova obilježja i vrijednosti.
Članak 92.
Osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirodne baštine
iz članka 87., ovim su prostornim planom određena i
područja osobito vrijednih predjela prirodnog i kulturnog
krajobraza koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3.:
- obale i vodotok rijeke Čikole i potoka Trzibalićevca,
- šuma Kalun,
- park i središnje zelene površine u centru grada,
- poljoprivredne površine Petrova polja i na obroncima
Promine u Badnju.
Pod dijelovima prirodnog krajobraza iz stavka 1. ovoga
članka podrazumijevaju se prirodne šume, šumarci i gajevi,
prirodni vodotoci i raslinje uz njih.
Sve hidrotehničke zahvate potrebno je rješavati i izvesti
tako da ne remete eko sustav i krajobrazne vrijednosti.
Područja iz stavka 1. ovoga članka su područja s
posebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao
prostor koji pripada prirodnoj baštini.
Članak 93.
Pri utvrđivanju uvjeta za izgradnju za zahvate u prostoru
na područjima navedenim u člancima 87. i 89. obvezatno je
ishođenje posebnih uvjeta državnog, odnosno županijskog
tijela nadležnog za zaštitu prirodne baštine.
U područjima navedenim u članku 89. za zahvate u
prostoru ne primjenjuju se odredbe o izgradnji građevina
izvan građevinskih područja.
8.2. Kulturna baština
Članak 94.
Planom je određen način zaštite, uređivanja i korištenja
spomenika kulture i graditeljske baštine upisanih u registar
što se vodi kod nadležne Državne uprave za zaštitu
spomenika kulture. Zaštićene su zone i pojedinačni
spomenici kulture:
- Arheološke zone i lokaliteti
- Povijesna jezgra grada Drniša
- Povijesne građevine pojedinačni spomenici
graditeljskog nasljeđa.
Članak 95.
Na području obuhvata Plana određena je zaštita
arheološke zone starohrvatske nekropole na lokalitetu
Fenčevina (880). Detaljne granice obuhvata odredit će
nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Članak 96.
Osobito vrijednim područjem utvrđuje povijesna jezgra
grada zbog povijesnih, arhitektonskih i urbanih obilježja.
Prostor je definiran u nekoliko zona čije su granice vidljive
iz grafičkog prikaza 3, te iz tekstualnog dijela Plana.
Zona 1
Uz glavnu gradsku ulicu, na terenu koji se u neprestanom
nagibu uzdiže, nalazi se niz stambenih stambeno poslovnih
zgrada koje svojim gabaritima, izgledom i arhitektonskim
značajkama odražavaju tipično gradsku arhitekturu sa stilsko
povijesnim obilježjima arhitekture 19. i početka 20. stoljeća,
uglavnom neostilovi.
Zona 2 (dvije prostorne cjeline)
Zona 2A
Proteže se uz glavnu ulicu u njenom nižem dijelu, također
u neprestanom blagom nagibu terena. Obuhvaća uglavnom
stambene i stambeno poslovne objekte koji su položeni uz
ulicu, s pripadajućim pomoćnim objektima i dvorištima u
drugom planu (objekti značajnijih gabarita). Samo poneki
od tih objekata imaju arhitektonske vrijednosti i to uglavnom
oni koji su već pod preventivnom zaštitom (spomenička
vrijednost), dok je većina objekata neutralna izgleda.
Zona 2B
Obuhvaća područje nekoliko registriranih spomenika
kulture: ostaci tvrđave na “Gradini”, minaret, te crkvu sv
Roka, a također i dio područja “Gradine” s nekoliko vrijednih
kompleksa ambijentalne izgradnje i pripadajućim područjem
vrtova na padini terena.
Članak 97.
Na području obuhvata Plana zaštićene su povijesne
građevine kao pojedinačni spomenici graditeljskog nasljeđa
Strana 20 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
koji su upisani u Registar nepokretnih spomenika kulture:
Obrambene građevine:
• tvrđava na Gradini (147),
Civilne građevine:
• barokni portal u ulici Nakić-Vojnović (1072),
• zgrada đačkog doma (1325)
• zgrada Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje
(1326),
Urbanistički: plan uređenja grada Drniša
• kuća Viličić (1327),
• zgrada hotela Danica (1328),
• kuća Kulušić (1329),
zgrada Muzičke škole (1401),
Sakralne građevine:
• crkva sv. Ante, đamija (146)
• turski minaret (145).
Članak 98.
Osim navedenih spomenika kulture koji su upisani u
Registar nepokretnih spomenika kulture još je niz spomenika
zaštićen rješenjem o preventivnoj zaštiti:
Civilne građevine:
- kuća Skelin,
- kuća Štrkalj,
- kuća Mijović,
- kuća Viličić,
- kuća Grubišić i
- zgrada Muzeja Drniške Krajine.
Sakralne građevine:
• crkva sv Ivana (Badanj).
Članak 99.
Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje,
sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama u zonama i
područjima lokaliteta iz članka 86. potrebno je od nadležnih
državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti:
posebne uvjete gradnje i prethodnu dozvolu za izdavanje
građevne dozvole (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara, Zakon o prostornom uređenju).
Članak 100.
Osnovni oblik zaštitite spomenika kulturne baštine
provesti njihovom identifikacijom i dokumentacijom;
stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja spomeničkih
vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom
povijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovih
osobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultira
izradom inventara graditeljske baštine, a dokumentacija
arhivom podataka o toj baštini.
Treba provesti intenzivnu inventarizaciju, ponovno
vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske baštine kao
i suvremene arhitekture.
U područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju
infrastrukture ili određenih djelatnosti treba poticati
istraživanja graditeljske baštine, a osobito mogućih
arheoloških zona ili lokaliteta.
Članak 101.
Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na
predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja,
potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome
nadležnu upravu za zaštitu kulturne baštine.
9. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 102.
Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u
tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s
poklopcem.
Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u
posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i
sl.).
Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako
da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.
Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1., 2. i 3.
ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor
kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti
ograđen tamponom zelenila, ogradom ili si. i kojima se neće
negativno utjecati na okoliš, a naročito ne umanjiti kvalitetu
života.
Treba uspostaviti mrežu oporabišta (reciklažnih
dvorišta) s jednim na području Drniša, gdje je lociran najveći
broj stanovništva i najveća gustoća stanovanja. Oporabilišta
(reciklažna dvorišta) mogu se locirati u zonama gospodarske
namjene.
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 103.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih
ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim
zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu
problematiku.
Članak 104.
Unutar područja obuhvata Plana, odnosno u njegovoj
neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi
svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno
vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.
Članak 105.
Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i
gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice sa
štetnom emisijom u pogledu onečišćenja zraka, vode i
produkcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenim
standardima.
Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se
odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina
najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno
opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom,
mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 21
Članak 106.
Posebnu pažnju u zaštiti okoliša potrebno je provoditi
u gospodarskim zonama i to naročito u:
Zaštiti zraka:
- razmještajem građevina osigurati što manje
zagađivanje zraka,
- uskladiti tehnologiju i rad s mjerama i propisima
zaštite zraka od zagađivanja,
- kod izbora tehnologije voditi računa o dozvoljenim
granicama emisija i imisija,
- uređivati zelene površine u cilju stvaranja povoljnih
uvjeta za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju
zraka u zoni,
- ne deponirati otpatke i druge otpadne materije unutar
parcela i na drugim prostorima koji bi zagađivali zrak u užoj
i široj radnoj okolini,
- provoditi kontrolu kvalitete zraka.
Zaštiti tla:
- izvoditi nepropusnu kanalizaciju,
- dok se ne izgradi cjeloviti sustav kanalizacije i
uređaja za odvodnju otpadnih voda na području zone,
izgrađuju se nepropusne septičke jame s mogućnošću
čišćenja,
- unutar parcele skuplja se smeće i drugi otpadci i
osigurava njihovo odvoženje,
- svi korisnici nafte i naftnih derivata kao i drugih
opasnih materija moraju osigurati unutar svoje parcele
posebne nepropusne prostore za njihov smještaj,
- ne smiju se bacati industrijske i druge otpadne
materije na prometne i zelene površine,
- ne smiju se na prostorima na kojima nema instalacije
otpadnih voda prati vozila i ispuštati voda s deterđentima,
motorna i druga ulja.
Zaštiti od buke:
- korištenje pogona i postrojenja uskladiti s propisima
o zaštiti od buke,
- primjenjivati zvučnu izolaciju u građevinama koje
proizvode prekomjernu buku u cilju eliminacije ili sniženja
razine prekomjerne buke,
- provoditi mjerenja i primjenjivati mjere za otklanjanje
prekomjerne buke gdje je potrebno.
Zaštiti voda:
- korisnici parcela ne smiju koristit/zagađivati
otvorene kanale za evakuaciju površinskih i oborinskih
voda,
- korisnici parcela ne smiju unositi u tlo štetne i
opasne materije koje mogu ugroziti kvalitetu prirodne
vrijednosti podzemnih voda.
Članak 107.
Potrebno je sanirati razne deponije otpadaka iz
domaćinstva i industrije, neuređena gnojišta u
poljoprivrednim gospodarstvima, groblje i sl.
Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama
kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u
vodotocima i planiranim akumulacijama. To znači da se u
vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz
domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.
Članak 108.
U vodotoke se ne smiju ispuštati štetne tvari, posebno
iz gospodarskih i proizvodnih objekata.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu
i kvaliteti vode, prije upuštanja u javni odvodni sustav
moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne
budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se
izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.
Članak 109.
Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti
takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi,
vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.
Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju
namjenu.
Izuzetno od stavka 2. ovog članka, šuma se može krčiti
samo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevina
predviđenih ovim planom i planovima višeg reda.
Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo
zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u
poljoprivredne svrhe može se pošumiti.
Članak 110.
Unutar područja obuhvata Plana na zaštitnim zelenim
površinama i kulturnim krajolicima koji se koriste kao
poljoprivredne površine potrebno je provoditi kontrolu
upotrebe zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva obzirom na
zaštitu tla i kvalitetu voda.
11. MJERE PROVEDBE PLANA
11.1. Oblici korištenja prostora
Obzirom na izgrađenost prostora, te uvjete i način
uređenja pojedinih površina predviđena je primjena oblika
korištenja, odnosno intervencija u prostoru i to:
1. Pretežito dovršeni dijelovi naselja
- zaštita, održavanje, uređivanje i revitalizacija gradske
jezgre:
• zaštita povijesnih i ambijentalnih vrijednosti urbanog
prostora naročito u odnosu na izrazita razaranja i devastacije
nastalih u ratnom razdoblju,
• svaka intervencija u tkivu treba biti u cilju čuvanja,
zaštite i uređivanja vrijednosti graditeljske cjeline i posebno
vrijednih nepokretnih kulturnih dobara i u suglasnosti s
nadležnom Upravom za zaštitu spomenika kulture bez obzira
radi li se o posebno zaštićenoj građevini ili ne.
• rekonstrukcija, sanacija i adaptacija prema detaljno
utvrđenim uvjetima kako bi se unaprijedili uvjeti života
stanovnika, te prostor oplemenio pratećim sadržajima,
• prostor povijesne jezgre namijenjen je prvenstveno
Strana 22 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
za stanovanje, a u potezima uz glavnu gradsku ulicu i trg,
prostore najviše razine urbaniteta kao i dosada moguć je
smještaj različitih javnih namjena prvenstveno središnjih
gradskih funkcija, te različitih poslovnih sadržaja,
mješovitom pretežito poslovnom namjenom uz mogućnost
prenamijene postojećih građevina ili njihovih dijelova, gdje
bi prizemni dijelovi građevina bili pretežito poslovne,
ugostiteljske, te javne i društvene namjene,
• isključivati nove sadržaje koji nisu u skladu s
postojećim mogućnostima i vrijednostima prostora,
posebno onih što traže intenzivniji promet vozilima,
• veće gustoće stanovanja i zgusnuti način izgradnje
građevina sukladno primjerima iz prošlosti, manje čestice,
Održavanje, uređivanje, dogradnja i rekonstrukcija
graditeljskih cjelina:
• mješovita pretežito poslovna namjena uz mogućnost
prenamijene postojećih građevina ili njihovih dijelova, gdje
bi prizemni dijelovi građevina bili pretežito poslovne,
ugostiteljske, te javna i društvena namjena,
• dogradnja postojećih građevina i izgradnja novih u
skladu s okolnom postojećom izgrađenom strukturom
(tipologija izgradnje),
• isključivanje sadržaja koji nisu u skladu s postojećim
mogućnostima prostora, posebno onih što traže intenzivni
promet vozilima,
• uređivanje dijelova cjeline pretežno za pješake, kao
pješačke, odnosno kolno-pješačke površine.
2. Pretežito nedovršeni dijelovi naselja:
izgradnja/interpolacija, dogradnja i rekonstrukcija:
• mješovita pretežito poslovna namjena (zone M2) uz
mogućnost prenamijene postojećih građevina dijelova u
poslovne, ugostiteljske, te javne i društvene namjene radi
poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja,
• mješovita pretežito stambena izgradnja (zone M1)
uz mogućnost prenamijene postojećih građevina ili njihovih
dijelova, gdje bi prizemni dijelovi građevina bili pretežito
poslovne, ugostiteljske, te javne i društvene namjene radi
poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja,
• izgradnja i interpolacija novih građevina,
dogradnja postojećih građevina (stambenih, poslovnih,
ugostiteljskih, te javnih i društvenih građevina) uz
obvezatno prethodnu izgradnju prometne i komunalne
infrastrukture,
• održavanje, rekonstruiranje i dogradnja mreže
komunalne infrastrukture.
- Rekonstrukcija, dogradnja - prenamjena:
• uklanjanjem ili rekonstrukcijom postojećih građevina
uz zamjenu s novom izgradnjom ili uz prenamjenu, a u skladu
s planiranom namjenom površina,
• rekonstrukcija gospodarskih zona u smislu
kvalitativnog prestrukturiranja uz eventualnu dogradnju
novim sadržajima radi postizanja boljih gospodarskih
efekata,
• promjena korištenja radi poboljšanja
funkcionalnosti.
3. Pretežito nedovršeni dijelovi naselja, neizgrađeni
dijelovi naselja,
- dogradnja, rekonstrukcija i nova izgradnja:
• popunjavanje prostora novom izgradnjom uz
rekonstrukciju postojećih i formiranje novih ulica i trgova s
pješačkim i biciklističkim stazama, te zaštitnim zelenilom,
- nova izgradnja:
• gradnjom građevina (pretežito obiteljskih kuća i
stambeno-poslovnih građevina) kojima će se formirati nove
ulice i trgovi s pješačkim i biciklističkim stazama, te zaštitnim
zelenilom,
• izgradnjom ugostiteljsko turističkih, športskih,
rekreativnih, proizvodnih i poslovnih građevina unutar zona
određenih namjena,
• prethodna izgradnja prometne infrastrukture,
• izgradnjom prateće komunalne infrastrukturne mreže,
- nova izgradnja na rubnim dijelovima naselja:
• gradnjom građevina u mješovitim zonama na građevnim
česticama većim od 700m2 , tako da formiraju zone s manjom
gustoćom stanovanja, a većim zelenim površinama na
česticama,
• formiranjem novih ulica i trgova s pješačkim i
biciklističkim stazama, te zaštitnim zelenilom,
• izgradnja prateće komunalne infrastrukturne mreže.
11.2. Obveza izrade prostornih planova
Članak 111.
Planom se obvezuje izrada detaljnih planova uređenja
za neizgrađene dijelove građevinskog područja i to:
- šire područje planiranog novog željezničkog
kolodvora u Drnišu - Drniš zapad,
- područje Pazara,
- veće neizgrađeno područje sjeverno od postojeće
državne ceste D33 i «mini obilaznice« - Drniš sjever,
- područje proširenja groblja sv. Ivan,
- neizgrađena područja koja su veća od 2,0 ha,
- neizgrađena područja koja sadrže katastarske čestice
veće od 1,0 ha, te
- ona neizgrađena područja u kojima ne postoji
potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta.
Iznimno od prethodnog stavka, obveza donošenja
detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena
građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0
ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće
osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu
infrastrukturu, sukladno provedbenim odredbama ovog
Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja
građevnih čestica i izgradnje u odnosu na kontaktno, već
izgrađeno građevinsko područje.
Članak 112.
Izrada detaljnog plana uređenja obvezatna je za
sportsko-rekreacijske i gospodarske komplekse veće od 5,0
ha.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 23
Članak 113.
Područja obuhvata detaljnih planova uređenja iz članka
110. određena su grafički u kartografskom prikazu br. 3.
Članak 114.
Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te
komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području
obuhvata ovog prostornog plana određuje se “Programom
mjera za unapređenje stanja u prostoru”. U cilju zaštite i
racionalnog korištenja prostora obvezuje se jedinica lokalne
samouprave da osigura sredstva za izradu tih dokumenata
prostornog uređenja.
Članak 115.
Prostorni planovi užeg područja (detaljni planovi
uređenja) i uvjeti gradnje i uređenja moraju biti izrađeni u
skladu s ovim urbanističkim planom uređenja.
Prostornim planovima i uvjetima za gradnju i uređenje iz
stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji uvjeti za
izgradnju i uređenje prostora.
U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od
odrednica iz ovih odredbi za provođenje, kod utvrđivanja
uvjeta za gradnju primjenjivat će se strože odrednice.
11.3. Sanacija oštećenih dijelova krajobraza-prenamjena
Članak 116.
Planom je određena sanacija područja današnje
eksploatacije kamena u zapadnom dijelu obuhvata plana uz
cestu za Benkovac. Planom se omogućuje eksploatacija
kamena te izgradnja i rekonstrukcija građevina potrebnih za
eksploataciju do iscrpljenja zaliha, a po završetku
eksploatacije i provedene sanacije prostora, izgradnja
sukladna planiranoj namjeni.
11.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Članak 117.
Na površinama što su ovim prostornim planom
predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da “Programom mjera
za unapređenje stanja u prostoru* nisu predviđeni za
rušenje, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se na
području za koje je “Programom mjera za unapređenje stanja
u prostoru” predviđena izrada detaljnog plana uređenja,
može se, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada,
odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za:
I. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:
1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih
konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u
postojećim gabaritima;
2. priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;
3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz
postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene
u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u
najvećoj površini od 12 m2;
4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili
pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno
75 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s time da se
ne poveća broj stanova;
5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar
postojećeg gabarita u stambeni prostor;
6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata
s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o
povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga
stavka;
7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi
sanacije terena (klizišta).
II. Građevine druge namjene (građevine za rad, javne,
komunalne, prometne građevine);
1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih
konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;
2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i
sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2
bruto izgrađene površine, odnosno do 16 m2+5% ukupne
bruto izgrađene površine za veće građevine;
3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina
vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novo
planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline
i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim
stambenim prostorima;
4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;
5. priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture;
6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne
infrastrukture i rekonstrukcija javnih prometnih površina;
7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi
sanacije terena (klizišta).
12. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH RAZARANJA I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
Članak 118.
Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih
nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i
podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu
problematiku.
Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je
primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito
uvažavati činjenicu da je pretežiti dio Šibensko-kninske
županije u VIl°, odnosno VIII° seizmičnosti, te dio u IX°
MCS.
Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se
detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i
materijalnih dobara potrebno je primijeniti slijedeće mjere:
a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je
osigurati skloništa po opsegu zaštite:
- dopunske zaštite otpornosti kPa,
- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.
Strana 24 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa:
- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,
- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),
- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,
- osigurati lokacije za javna skloništa,
- odrediti seizmičnost.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s
Ministarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.
Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema:
- porodična skloništa za najmanje tri osobe,
- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na
50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,
- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja
djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,
- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika
za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).

Članak 129.
Urbanistički plan uređenja grada Drniša stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom vjesniku Šibensko-
kninske županije”.
Danom stupanja na snagu Urbanističkog plana uređenja grada Drniša prestaje važiti Generalni plan uređenja grada
Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 6/97).

KLASA: 350-02/02-01/4
URBROJ:2182/06-02-01
Drniš,18. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA DRNIŠA
PREDSJEDNIK
Miro Odak, v. r.
____________________
7
Na temelju članka 27. Statuta Grada Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 16/01) i članka 28.
Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9.
sjednici, od 18. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja groblja Sv. Ivan u Drnišu

Članak 1.
Detaljni plan uređenja groblja Sv. Ivan u Drnišu (u daljnjem tekstu Plan) izrađen je temeljem Programa za unaprjeđenje
stanja u prostoru (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 6/97), te UPU-a Drniša kojeg je izradio Urbing
d.o.o., a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih prikaza:

A TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 25

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.4.3. Mogućnost etapnog ostvarenja plana
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
2.1 . Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne prometnice (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)
3.1.2. Gradske i pristupne prometnice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim
elementima)
3.1.3. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)
3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i
vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom,
odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
B GRAFIČKI DIO mjerilo
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: 500
2. PROMET, TELEKOMUNIKACIJE, ELEKTROOPSKRBA 1 : 500
2.1. VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1 : 500
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1 : 500
4. UVJETI GRADNJE 1 : 500
4.1. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVINSKU PARCELU 1 : 500
Granica obuhvata Plana prikazana je na svim grafičkim prikazima

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 2.
Planom su određene slijedeće osnovne namjene površina s iskazanim orijentacijskim površinama, a prave površine i
oblik građevinskih zona trebaju biti definirane kroz izradu parcelacijskih elaborata:
NAMJENA ha
grobna polja 0,70
grobna polja - javni ukop 0,02
grobna polja - urne 0,02
mrtvačnica 0,06
povremena prigodna prodaja 0,02
zelene površine 0,20
pješačke površine 0,30
kolne površine i parkirališta 0,10
UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA 1,42
Strana 26 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 3.
Razmještaj i oblik površina iz članka 2. prikazani su na
grafičkom prikazu broj 1. (“Korištenje i namjena površina”)
u mjerilu 1:500. Namjena površina na prostoru obuhvata
Plana mora biti u skladu s odredbama iz članka 2. i sa svim
postavkama koje iz njega proizlaze.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje
građevnih čestica i građevina
Članak 4
Osnova za utvrđivanje uvjeta korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica dana je na grafičkim prikazima
broj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”) te
4.1. i 4.2. (“Uvjeti gradnje”) u mjerilu 1:500.
Članak 5
Korištenje zemljišta za ukop predviđeno je isključivo u
prostoru definiranom grobnim poljima.
Grobna polja sadrže grobna mjesta (grobne parcele) koje
se po namjeni razlikuju kao grobne parcele privatnog
karaktera ili mjesta za javni ukop, a po tipologiji se razlikuju
kao grobovi s jednim grobnim mjestom, grobnice s dva
grobna mjesta i grobovi za urne za smještaj šest urni. Grobno
mjesto (grobna parcela) se sastoji od gradivog dijela za
smještaj groba/grobnice i rubnog manipulativnog prostora.
Na gradivom dijelu grobne parcele Planom je zadan položaj
nadgrobnog spomenika.
Članak 6
Na području obuhvata Plana definirano je više različitih
zona sukladno osnovnoj namjeni odnosno etapama
realizacije predloženih cjelina.
Predviđaju se tri etape realizacije prema grafičkom prikazu
broj 4.1. (“Uvjeti gradnje”). U prvoj etapi planira se izgradnja
šest grobnih polja s 241 grobnicom uz 18 postojećih grobnih
parcela, te izgradnju pratećih sadržaja mrtvačnice i popratnih
sadržaja, te infrastrukturnih građevina. Druga etapa
podrazumijeva izgradnju šest grobnih polja s ukupno 143
groba, 178 grobnica, te 55 obiteljskih grobnica predviđenih
za urne. Treća etapa obuhvaća tri grobna polja s 319 groba
od čega je 39 namijenjeno za javni ukop, te 74 za grobnice
sa po dva ukopna mjesta.
Članak 7
Unutar obuhvata Plana zemljište se može parcelirati samo
u skladu s rješenjem parcelacije prema grafičkom prikazu br.
4.1. i br. 4.2. (“Uvjeti gradnje”) u mjerilu 1:500.
Članak 8.
Planiranu granicu građevne čestice groblja i planirani
regulacijski pravac iz grafičkog prikaza br. 4.1. te granice
gradivog dijela čestice, obvezni građevni pravac kao i osi
glavnih pješačkih prometnica iz grafičkog prikaza br. 4.2.
treba koristiti kao osnovne orijentire pri postavki grobnih
mjesta.
2. l. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Članak 9.
Prostor groblja predstavlja ograđena novoplanirana
građevinska čestica groblja unutar koje su definirana grobna
polja, grobne parcele i prateći sadržaji prema Zakonu o
grobljima (N.N., broj 19/98), te komunalna infrastruktura.
Članak 10.
Za potrebe proširenja gradskog groblja formirat će se
nove katastarske čestice (oblik i veličina definirani su u
grafičkom prikazu br. 0. “Postojeće stanje” i br. 4.1. i 4.2.
“Uvjeti gradnje”) i to:
- čestica groblja od katastarskih čestica 27/1 - dio, te
katastarske čestice 27/2, 28, 796/3 i 796/4 - dio, sve k.o.
Badanj, te
- za javne prometne površine (pristupna prometnica,
parkirališta, pješačke prometnice i površine i zelene
površine) formirat će se nova čestica iz dijelova k. č. 29, 31/
1, 796/4 sve k.o. Badanj.
Članak 11.
Oblik i veličina grobnih polja, grobnih mjesta (parcela) i
ostalih građevina detaljno su prikazani u grafičkim prikazima
broj 4.1. i 4.2. Sve novo planirane čestice u grobnim poljima
kao i grobna polja su numerirane (urbanistička oznaka
parcela).
GROBNO MJESTO (GROBNA PARCELA)
Članak 12.
Na grafičkom prikazu broj 4.2. definirana su grobna polja
i unutar njih grobne parcele s granicama gradivog dijela
čestice (grobova, odnosno grobnica), te označenim
položajem nadgrobnog spomenika.
Predviđa se izvedba grobova na grobnoj parceli veličine
3,0 x 1,6 m. Koeficijent izgrađenost (kig) odnosno koeficijent
iskorištenosti (kis) parcele (grobne parcele) iznosi 0,45.
Predviđa se izvedba grobnica na grobnoj parceli veličine
3,0 x 2,25 m (jednoredne grobnice). Koeficijent izgrađenost
(kig) odnosno koeficijent iskorištenosti (kis) parcele iznosi
0,64.
Smještaj urni predviđa se u specijalne grobnice za urne
na grobnoj parceli veličine 1,5 x 0,8 m. Koeficijent izgrađenost
(kig) odnosno koeficijent iskorištenosti (kis) parcele iznosi
0,2. Moguć je smještaj urmi i u postojeće obiteljske grobove
i grobnice.
PRATEĆI SADRŽAJI
Članak 13.
Na grafičkom prikazu 4.1. i 4.2. definirane su namjene
građevina pratećih sadržaja s granicama gradivih dijelova
čestica i definiranim obaveznim građevnim pravcem. Prema
Zakonu o grobljima pratećim sadržajima podrazumijevaju
se mrtvačnica i pomoćne građevine (kiosci i štandovi).
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 27
Mrtvačnica
Koeficijent izgrađenost (kig) odnosno koeficijent
iskorištenosti (kis) parcele mrtvačnice iznosi kig=0,4.
Pomoćne građevine
Pomoćne građevine planirane su u neposrednoj blizini
kolnog pristupa groblju i parkiralištu. Za pomoćne građevine
(kiosci i štandovi) nije određena posebna parcela. Ove
građevine su smještene na javnu prometnu površinu
(pješačke površine) i u planirano rješenje ucrtana je zona za
smještaj ovih građevina.
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto
izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
Članak 14.
Veličina grobnih parcela određena je obzirom na
odabrani tip i može se mijenjati samo ukoliko pri izradi
parcelacijskog elaborata (ili iskolčenja) dođe do većih
odstupanja radi nepreciznosti geodetskih i katastarskih
podloga, ali ne na uštrb planiranih među razmaka koji se
trebaju zadržati.
Članak 15.
Unutar pojedinih grobnih polja gdje je potrebno
denivelirati grobne parcele radi kosine terena, uzdužne
redove grobnih parcela treba međusobno izmaknuti u istim
vertikalnim pomacima. Ukupna visinska razlika koja se mora
savladati unutar pojedinog polja određena je zadanim
orijentacijskim kotama komunikacijskih površina.
Članak 16.
Maksimalna visina građevina (groba, grobnice) na
grobnoj parceli iznosi 0,6 metara. Ova visina ne odnosi se
na visinu nadgrobnog spomenika kao i na skulptorski
oblikovane grobnice.
Grobovi
- bruto površina po grobnoj parceli je cca 2,2 m2
(2,2x1,0 metara).
Grobnice
- bruto površina po grobnoj parceli je cca 4,3 m2
(2,2x1,95 metara).
Grobne kazete/grobnice za urne
- bruto površina po grobnoj parceli iznosi cca 0,375
m2 (0,5 x0,75 metara).
Skulptorski oblikovane grobnice
- bruto površina po grobnoj parceli iznosi cca 4,3-
7,15 m2. Prostorna postava i veličina odgovaraju planiranoj
vrsti grobne parcele (grobovi ili grobnice). Moguće je
objedinjavanje dviju parcela. Ukoliko se izvrši spajanje dviju
parcela udaljenosti od vanjskih rubova parcele moraju se
poštivati kao i kod pojedinačnih parcela.
Veće skulptorski oblikovane grobnice-Kapele
- uz glavne aleje moguć je smještaj većih skulptorski
oblikovanih grobnica - kapela na najmanje četiri objedinjene
grobne parcele. Prostorna postava odgovara odgovarajućoj
planiranoj grobnoj parceli s tim da se minimalne udaljenosti
od vanjskih rubova parcele udvostručuju.
Maksimalni broj etaža građevine je 1 (jedan) odnosno
prizemlje, a visina građevine od kote te grobne parcele do
vijenca je 3 metra.
PRATEĆI SADRŽAJI
Članak 17.
Mrtvačnica
Maksimalna ukupna bruto izgrađena površina
mrtvačnice iznosi 300 m2.
Maksimalni broj etaža je 1 (jedan) - prizemlje.
Maksimalna visina građevine od kote poda mrtvačnice
do vijenca iznosi 5,0 metara.
Članak 18.
Pomoćne građevine (građevine za povremenu prigodnu
prodaju):
Kiosci
Maksimalna površina pojedinačnog kioska ne smije
prijeći 12 m2.
Maksimalna visina kioska iznosi 2,5 metra.
Štandovi
Maksimalna površina štanda ne smije prijeći 3 m2.
Maksimalna visina štanda iznosi 2,3 metra.
Kenotaf
Prostoru predviđenom za uređenje kenotafa potrebno
je posvetiti naročitu pažnju i definirati ga kroz izradu
posebnog hortikulturno-skulptorskog projekta. Na
grafičkom prikazu broj 3. određen je samo položaj (težište)
građevine.
2.3. Namjena građevina
Članak 19.
GROBNO MJESTO (GROBNA PARCELA) je površina
Planom definirana kao dio grobnog polja, odnosno kao dio
čestice groblja namijenjen isključivo za ukop. Na grobnim
parcelama planira se izgradnja slijedećih građevina:
- Groba -jedno ukopno grobno mjesto
- Grobnica - dva ukopna grobna mjesta
- Grobna kazeta za urne - građevina kojom se
omogućava ukop šest urni
- Skulptorski oblikovana grobnica - više ukopnih
grobnih mjesta
Strana 28 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 20.
PRATEĆI SADRŽAJI su građevine Planom definirane
kao sve one koje svojom namjenom ili oblikom ili značenjem
prate osnovnu namjenu groblja. Pod pratećim sadržajima
podrazumijevaju se mrtvačnica, kenotaf, pomoćne građevine
i prateća urbana oprema.
MRTVAČNICA
Unutar građevine potrebno je smjestiti slijedeće
sadržaje:
- obrednu salu,
- mrtvačnicu,
- prostoriju za smještaj rekvizita,
- prostoriju za osoblje sa sanitarijama,
- sanitarni čvor i
- natkriveni trijem.
Na parceli mrtvačnice potrebno je osigurati prostor za
kolni pristup do građevine kao i prostor za parkiranje
komunalnog vozila.
-KENOTAF
Skulptorski oblikovano mjesto odavanja počasti umrlima
koji nisu pokopani na ovom groblju. Predviđa se postava
jednostavnog simbola (križa ili apstraktnog simbola) na
postamentu.
- POMOĆNE GRAĐEVINE (GRAĐEVINE ZA
POVREMENU PRIGODNU PRODAJU)
Pomoćne građevine su građevine namijenjene za prodaju
cvijeća, vijenaca, svijeća, te ostalih potrepština. Predviđaju
se jednostavne građevine (kiosci, štandovi), koji se mogu
sezonski postavljati, a svojim će oblikom i funkcijom
pridonositi kvaliteti prostora.
URBANA OPREMA:
Urbana oprema podrazumijeva:
- zdence (česme) s tekućom vodom,
- kontejnere za smeće,
- klupe,
- koševe za smeće i
- rasvjetna tijela.
Oprema je smještena na parceli groblja prema prikazu br.
3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”, a oblikovno
je nenametljivo i u skladu s tradicionalnim obilježjima tog
kraja.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 21.
Unutar građevne čestice groblja prema grafičkom prikazu
4.1. određuju se grobna polja unutar kojih se smještaju
grobna mjesta (grobne parcele) te su na prikazu 4.2.
definirane granice gradivog dijela (grobnica i grobova) na
grobnim mjestima. Prateći sadržaji smještaju se unutar
gradivog dijela građevne čestice groblja određenom za te
sadržaje kojim se podrazumijevaju mrtvačnica s krematorijem,
prostorijama za ispraćaj umrlih obrednom salom, prostorijom
za smještaj rekvizita i ostalim navedenim sadržajima iz članka
20., kao i pomoćne građevine (kiosci).
Članak 22.
Detaljni smještaj građevina prikazan je na grafičkom
prikazu broj 4.2. gdje su unutar građevne čestice prikazane
kotirane osi glavnih pješačkih staza, koje su osnovni orijentiri
postave grobnih polja. Koridori pješačkih staza razvijaju se
od osi u punom profilu prema prikazu definirajući oblik
grobnih polja. Ispred dijela čestice predviđenom za izgradnju
mrtvačnice i ceremonijalnog trga grobna polja se rješavaju
stepenastim denivelacijama grobnih redova prije uređenja
grobnih mjesta.
Članak 23.
Grobna mjesta (grobne parcele) su formirana tako da je
udaljenost groba odnosno grobnice od bočnog ruba grobne
parcele minimalno 30 cm, odnosno poprečno prostor od
minimum 40 cm, te da je pristup u širini do 1,0 m osiguran s
jedne strane grupe parcela.
Članak 24.
Grobna mjesta (grobne parcele) u pravilu su orijentirana
u smjeru istok - zapad (nadgrobni spomenik je na zapadnoj
strani) osim uz glavne aleje kad su grobna mjesta orijentirana
tako da je nadgrobni spomenik na strani udaljenijoj od aleje.
PRATEĆI SADRŽAJI
Mrtvačnica
Članak 25.
Glavno pročelje mrtvačnice na koju je orijentirana
obredna dvorana mora se smjestiti na zadani građevinski
pravac. Okvirna kota poda građevine izdignuta je u odnosu
na kotu trga 0,5 metara (kota 109,5 m).
Članak 26.
Pristup građevini mora se osigurati s dvije strane: s
glavnog pješačkog trga i iz manipulativnog - gospodarskog
dvorišta koje ima direktan pristup s pristupne prometnice.
Članak 27.
Denivelacija dvorišta u odnosu na prometnicu rješava
se pristupnom rampom maksimalnog nagiba 10%.
Kenotaf
Članak 28.
Kenotaf se smješta u osi pješačke staze. Približna kota
na kojoj se postavlja kenotaf je 101,5 metara. Orijentacija
građevine je istok-zapad.
Pomoćne građevine
Članak 29.
Pomoćne građevine smještene su uz glavni ulaz u groblje
i moraju dijelom na kojem se vrši prodaja biti smješteni uz
rub pješačke površine.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 29
Urbana oprema
Članak 30.
Okvirni smještaj urbane opreme vidljiv je iz grafičkog
prikaza broj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina”). Detaljniji smještaj bit će određen projektom
kolnih i pješačkih površina.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 31.
GROBNA MJESTA (GROBNE PARCELE)
Oblikovanje grobnih mjesta (grobnih parcela) treba biti
u skladu s lokalnim tradicijskim obilježjima i obilježjima
postojećeg groblja. Preporuča se upotreba nadgrobnih
ploča skromnih i jednostavnih linija oblikovanja.
Članak 32.
GROBNE PARCELE S URNAMA
Grobna mjesta s urnama oblikuju se bez vertikalnih
nadgrobnih ploča.
Članak 33.
SKULPTORSKI OBLIKOVANE GROBNICE I KAPELE
Za ove grobnice potrebno je izraditi idejno rješenje kako
bi se isključila mogućnost nekontroliranog i nestručnog
djelovanja.
Članak 34.
MRTVAČNICA
Preporuča se izgradnja jednostavne građevine
oblikovno nenametljivo, lokalnih tradicionalnih obilježja i
usklađene s izgradnjom postojećeg groblja.
Pri vanjskom oblikovanju preporuča se upotreba
autohtonih materijala, kamen, kupa kanalica, drveni
dovratnici i doprozornici.
U unutarnjem oblikovanju preporuča se upotreba trajnih
i kvalitetnijih materijala (obrađeni kamen- mramor).
Prostor ispred mrtvačnice, kao i prilazne površine
potrebno je rješavati kao jednu arhitektonsko-urbanističku
cjelinu u skladu s ovim Planom.
2.6. Uređenje građevne čestice groblja
Članak 35.
U skladu s propisanim sanitarno-tehničkim i higijenskim
uvjetima planira se ograđivanje građevne čestice groblja.
Ograda mora biti u skladu s postojećom ogradom na starom
dijelu groblja, te u skladu s tradicijskim obilježjima prostora.
Članak 36.
Zapadna strana proširenja groblja naslanja se na ogradu
postojećeg groblja. Sjeverna i istočna ograda izvest će se u
punom kamenom zidu (suhozidu) visine do 2,0 metra, dok
se južna ograda treba izvesti transparentna kako bi visoka
vegetacija koja je planirana na tom području tvorila zelenu
ogradu.
Članak 37.
Ulazi u groblje (glavni i dva sporedna) potrebno je
oblikovati u skladu s novo planiranom ogradom.
Članak 38.
Ozelenjivanje građevinske čestice groblja vidljivo iz
prikaza broj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina”). Planira se kombinacijom visokog i niskog
raslinja s isticanjem glavnih pješačkih aleja.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom
mrežom
3. 1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne
mreže
3.1.1. Glavne prometnice
(elementi trase i mjesta priključka)
Članak 39.
Glavni kolni pristup proširenju groblja Sv. Ivan planiran
je na sjevernoj strani parcele s planirane prometnice,
produžene iz smjera zapada, na koju se pristupa s lokalne
ceste za Badanj neposredno uz sjevernu granicu postojećeg
groblja.
Kolni pristup omogućen je do parkirališta, te do
gospodarskog ulaza u manipulativno dvorište mrtvačnice.
Omogućen je prilaz i kamionu za odvoz smeća koji ima
direktan pristup do lokacije za smještaj kontejnera.
Očekivani intenzitet prometa na pristupu groblju je
malen.
Članak 40.
Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža planira se prema kartografskom
prikazu broj 2. („Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura”).
3.1.2. Pristupne i interne prometnice (situacijski i visinski
elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim
elementima)
Članak 41.
Na grafičkom prikazu broj 4.2. definirane su osi svih
prometnica (kolnih i pješačkih) te su utvrđene okvirne
visinske kote na svim križanjima. U realizaciji su moguća
odstupanja od zadanih točnih položaja koja mogu nastupiti
samo ukoliko pri izradi parcelacijskog elaborata (ili
iskolčenja) dođe do većih odstupanja radi nepreciznosti
geodetskih i katastarskih podloga, ali ne na uštrb planiranih
među razmaka grobnih mjesta ili dimenzija prometnica koji
se moraju zadržati, već je moguća korekcija grobnih polja.
Članak 42.
Na istom grafičkom prikazu (broj 4.2.) dani su i poprečni
profili prometnica. Uzdužni profili prometnica kao i
pristupnih rampi (kolnih i pješačkih) moraju zadovoljavati
zakonom propisane veličine o maksimalno dozvoljenim
nagibima.
Strana 30 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
3.1.3. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)
Članak 43.
Uz pristupnu prometnicu predviđena je izgradnja
parkirališta kapaciteta 22 PM. Planirana je izgradnja
parkirališnih mjesta veličine 5,0 x 2,5 metra koja su okomito
postavljena u odnosu na prometnicu i odvojena potezom
zelenila od pješačke površine.
3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 44.
Razlikujemo pristupne pješačke prometnice (izvan
ograde groblja) - vanjske pješačke komunikacije i pješačke
prometnice unutar granice groblja - unutarnje pješačke
komunikacije.
VANJSKE PJEŠAČKE KOMUNIKACIJE
Članak 45.
Pristupne pješačke prometnice su:
-sjeverna pješačka prometnica uz pristupnu cestu i
izvodi se u širini od 2,5 metra, a u odnosu na prometnicu,
odnosno parkiralište denivelirana je za visinu rubnika.
- južna pješačka prometnica nastavlja se na postojeću
pješačku prometnicu i slijedi južnu granicu groblja od ulaza
u postojeće groblje do sekundarnog ulaza u planirano
proširenje groblja i izvodi se u širini od 2,5 metra.
Članak 46.
Za savladavanje visinske razlike na mjestu ulaza
predviđene su stepenice i pješačka rampa riješene tako da
je projektiranim nagibima omogućen pristup groblju
izbjegavajući arhitektonske barijere.
Članak 47.
Na mjestu glavnog ulaza pješačka se površina proširuje
i formira prostor za smještaj privremenih građevina za
povremenu prigodnu prodaju svijeća, cvijeća i ostalog
potrebnog pribora.
Članak 48.
Površinska obrada vanjskih pješačkih komunikacija je
asfalt-beton.
UNUTARNJE PJEŠAČKE KOMUNIKACIJE
Članak 49.
Pješačke prometnice unutar granice groblja su:
- trg ispred mrtvačnice,
- glavne pješačke staze (aleje) i
- ostale pješačke staze.
Članak 50.
Glavne pješačke staze zajedno s trgom ispred mrtvačnice
čine osnovnu komunikacijsku mrežu koja omogućuje
održavanje obreda ispraćaja i pristup do svakog groba/
grobnice.
Članak 51.
Zbog terena koji je u padu poprečne aleje slijede pad
terena te su na početku (ulaz) i na križanjima s uzdužnim
alejama dane orijentacijske visinske kote križanja. Visine
koje definiraju nagibe pješačkih staza projektirane su tako
da se izbjegnu sve arhitektonske barijere na cijeloj površini
groblja.
Članak 52.
Sve glavne pješačke staze kao i trg ispred mrtvačnice
izvode se kamenim opločenjem koje se polaže na betonsku
podlogu a rubno su predviđene uređene zelene aleje
(drvoredi). Širina ovih aleja je 2,5 metara.
Ostale pješačke staze izvode se u širini od 1,0 metra, a
završna obrada je sipina (ukrasni šljunak) uz obaveznu
postavu parkovnog rubnjaka.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
telekomunikacijske mreže
Članak 53.
Za potrebe groblja treba izgraditi telefonsku
distribucijsku kanalizaciju koja slijedi planiranu prometnicu
i povezati je na postojeću mrežu te osigurati telefonski
priključak u mrtvačnici.
Članak 54.
U poprečnom presjeku prometnice distribucijsku
telefonsku kanalizaciju treba polagati u skladu s prijedlogom
ucrtanim u poprečnom presjeku i načelnim rasporedom.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne
infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak 55.
Mjesto i način priključivanja grobnih polja na komunalne
instalacije i putove uvjetuje se orijentacijski, a definitivno
će se utvrditi prema posebnim uvjetima komunalnih
organizacija i projektima za izvođenje komunalnih instalacija
i putova, kao i tehničkoj dokumentaciji za organizaciju
grobnih polja.
OPSKRBA PITKOM VODOM
Članak 56.
Priključak gradskog vodovoda potrebno je osigurati do
mrtvačnice, te pomoćnih građevina (zdenci za vodu, kiosci)
od postojeće gradske mreže i to u skladu s posebnim
uvjetima gradske komunalne organizacije kako bi se
zadovoljili potrebni kapaciteti.
Članak 57.
Novi vodoopskrbni priključak za potrebe groblja
povezuje se na postojeću vodovodnu mrežu naselja Badanj.
Priključak treba osigurati vodu za potrebe izljevnih mjesta
na grobnim poljima, potrebe u sanitarnom prostoru
mrtvačnice i protupožarnu zaštitu građevine.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 31
Članak 58.
Veličina dovodnog priključka treba iznositi min O 100
mm, jer se na vodovodnom cjevovodu trebaju postaviti
dva nadzemna hidranta za zaštitu od požara mrtvačnice.
Minimalni pritisak u cjevovodu na mjestu hidranta treba
iznositi 2,5 bara kod protoka od 5,0 I/s za svaki hidrant, a za
slučaj upotrebe vatrogasnih kola za gašenje požara.
Članak 59.
Na grobnim poljima su predviđena izljevna mjesta
(zdenci) za potrebe održavanja grobnih mjesta. Izljevna
mjesta čine slavinu O 1/2" postavljenu na prikladno
oblikovanom stupu. Uz izljevno mjesto potrebno je izvesti i
odvodni sustav s prikladnom rešetkom te podzemno
zasunsko okno s ventilom za zatvaranje dovoda vode i
mogućnosti ispuštanja vode iz nadzemnog dijela
vodovodne instalacije. Ovo je potrebno iz razloga zaštite
instalacije kod niskih zimskih temperatura.
Za vodoopskrbu izljevnih mjesta predviđa se izvesti
podzemna dovodna instalacija od PEHD cijevi profila O 32
mm (3/4") - O 75 mm (2").
Članak 60.
Unutarnja vodovodna mreža groblja povezuje se s
vanjskom vodovodnom mrežom preko betonskog okna u
koji se smješta vodomjerna garnitura za mjerenje utroška
vode na groblju. Okno se smješta s unutarnje strane uz
granicu katastarske čestice koja pripada groblju.
Na grobnim poljima predviđeno je ukupno 15 izljevnih
mjesta. Jedno izljevno mjesto predviđeno je u prostoru
mrtvačnice.
Članak 61.
Uz standardnu procjenu potrošnje vode uz primjenu
koeficijenta istovremenosti ukupna potrebna količina vode
za groblje iznosi 16 J.O. odnosno q = 1,20 I/s.
ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Članak 62.
Odvodnjom je potrebno obuhvatiti odvodnju izljevnih
mjesta i zasunskih okana uz izljevna mjesta te izljevno mjesto
u mrtvačnici. Odvodnjom oborinskih voda potrebno je
odvodniti krovne površine mrtvačnice i čvrste površine
oko građevine.
Članak 63.
Unutar groblja potrebno je izvesti odvodnju popločenih
staza izvođenjem kanalica s obje strane staza. Nepopločene
staze se ne predviđa odvodniti već se oborinska voda upušta
u vodopropusno podzemlje. Posebnim sustavom odvodnje
potrebno je izvesti odvodnju parkirališta s prikupljanjem
vode rigolima i odvođenjem u postojeće cestovne jarke.
ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
Članak 64.
U neposrednoj blizini groblja Sv. Ivan u Drnišu nalazi se
trafostanica TS 10/0,4 kV i zračna niskonaponska mreža i
mreža javne rasvjete, putem koje je električnom opskrbljeno
i postojeće groblje.
Realizacijom proširenja groblja potrebno je vezati se
tipiziranim podzemnim kabelima niskog napona na tu TS,
tako da se i time osigura mogućnost priključka budućih
potrošača (mrtvačnica, kiosci za prodaju i javna rasvjeta).
Članak 65.
Potrebno je buduću prometnicu s parkiralištem, te
pješački pristupni put s južne strane groblja osvijetliti
prilagodnim rasvjetnim armaturama na stupovima visine 3,5
m. Međusobna udaljenost stupnih mjesta javne rasvjete
treba iznositi 20 m, a kabelske vodove treba položiti u
kabelske kanale dubine 80 cm. Uz kabele u kabelske kanale
potrebno je položiti “Cu” (bakreno) uže presjeka 50 mm2 i
na njega spojiti sve metalne dijelove mreže niskog napona
i javne rasvjete.
Članak 66.
Također je potrebno osvijetliti javnom rasvjetom trg
ispred mrtvačnice, kenotaf kao i glavne aleje na groblju.
Članak 67.
Sve radove na niskonaponskoj mreži i mreži javne
rasvjete potrebno je izvesti u skladu s tipizacijom Hrvatske
elektroprivrede DP.
Članak 68.
Za potrebe javne rasvjete potrebno je osigurati
adekvatnu niskonaponsku mrežu s rasvjetnim tijelima duž
kolno-pješačke aleje. Priključak električne energije potrebno
je predvidjeti za pomoćne građevine (kioske), te za
mrtvačnicu.
Članak 69.
Za potrebe energetskog priključka biti će potrebno
rekonstruirati postojeće vodove i planiranu prometnicu kako
bi se zadovoljili planirani kapaciteti i to u skladu s posebnim
uvjetima “Hep”-a.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 70.
Na području obuhvata Plana razlikujemo:
- tamponsku zonu prema planiranoj prometnici,
- zelene pojaseve (drvored + živica) koji oivičuju
glavne pješačke aleje.
Članak 71.
Planirana tamponska zona prema gradskoj prometnici
ima namjenu osiguranja potrebne izolacije i pijeteta koje
prostor groblja nužno uključuje. Sastoji se od visokog i
niskog zelenila koje omogućava potpunu zvučnu i vizualnu
barijeru tijekom cijele godine prema grafičkom prikazu broj
3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”).
Strana 32 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 72.
Unutar ograde groblja planirano rješenje zelenila
pretpostavlja izvedbu zelenih poteza (drvored + živica) koji
oivičuju pješačke aleje i rubne prostore groblja:
1. VISOKOSTABLAŠICE SREDIŠNJEG ALEJNOG
SUSTAVA
-crnogorica (alejni uzgoj) - cupressus sempervirens
pyramidalis, cupressus sempervirens horizontalis, pinus
halepensis brutia.
2. VISOKOSTABLAŠICE SLOBODNOSTOJEĆE
- celtis tournefortii, quercus ilex, corylus colurna,
chamaecyparis lawsoniana.
3. VISOKOSTABLAŠICE (uzgoj) - celtis australis
4. MALOSTABLAŠICE
-svojstvenog habitusa (alejni uzgoj) - robinia
pseudoaccacia umbraculifera, acer platanoides globosum,
pyrus communis chanticleer, hybiscus syriacus, ligustrum
japonicum.
5. ŽIVICA ZIMZELENA FORMIRANA
- prunus laurocerasus, ligustrum ovalifolium,
6. ŽIVICA DEKORATIVNA SLOBODNA
- hybiscus rosasinensis, spirea bumalda a, w.,
potentila arbuscula.
7. POKRIVAČI TLA
- cotoneaster salicifolia parkteppich, hypericum
calycinum, ruscus aculeatus.
8. TRAJNICE
-zamjena za travu - vinca minor, hedera helix, sedum
hybridum, thimus serpyllum, sagina subulata.
9. PENJAČICE
- zimzelene - hedera helix, lonicera henryi.
10. GRMOVI
-slobodno stojeći, dekorativni - cotinus coggygria royal
purple, juniperus communis hybernica.
Članak 73.
Pješačka šetnica predviđa lokacije za organizaciju grupa
za sjedenje i odmorišta. Planiran je smještaj slijedeće opreme:
- Klupa s naslonom,
- Klupa bez naslona,
- Koš za otpad,
- Zdenac,
- Odlaganje smeća i
- Rasvjetno tijelo (zidno i slobodno stojeće visine
240-250 cm).
Lokacija navedene urbane opreme prikazana je u
grafičkom prikazu broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina”. Poželjno je da je oprema u skladu s lokalnim
tradicionalnim obilježjima oblikovanja.
3. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i ambijentalnih vrijednosti
ZAŠTITA POSTOJEĆEG GROBLJA
Članak 74.
Ovim Planom očuvano je postojeće groblje u cijelosti
uz neznatne korekcije u zoni međusobne komunikacije.
Jedna od osnovnih postavki kod koncipiranja Plana je
očuvanje i poboljšanje ambijentalnih vrijednosti.
Članak 75.
Pojam zaštite ovog prostora proteže se prvenstveno na
zaštitu ostvarenog i prirodnih kvaliteta, graditeljskih tvorbi
i zelenog okruženja. Premda samo groblje nije kategorizirano
kao spomenik kulture, a crkva Sv. Ivana je tek zaštićena
rješenjem o preventivnoj zaštiti može se ustvrditi da cjelina
čini izuzetnu arhitektonsku vrijednost. Pejzažne kvalitete
prostora sačuvat će se kroz kvalitetno oblikovanje groblja
u cjelini i pažnju pri izboru materijala i vegetacije.
Članak 76.
Zaštiti postojećeg zelenila treba (naročito prilikom
izvođenja građevinskih radova) posvetiti odgovarajuću
pažnju, a prilikom sadnje novog koristiti pretežno autohtone
biljke, kao i parkovne vrste koje s postojećim zelenilom čine
skladnu cjelinu. Briga o zelenilu i ozelenjavanju - uređenju
slobodnih površina - mora postati jedan od imperativnih
zadataka u realizaciji proširenja groblja.
Članak 77.
Svako građenje u zoni zahvata Plana, kao i obavljanje
drugih radova na površini, odnosno ispod ili iznad površine
zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu
s Planom.
Članak 78.
Elementi oblikovanja građevina i okoliša definirani su
ovim Planom. Kod oblikovanja pojedinih građevina (zidova
i ulaza groblja, grobnica i kapela) treba voditi računa o
njihovom odnosu prema cjelini i krajoliku. Kvalitetu
oblikovanja u zoni izgradnje postići će se kroz upotrebu
tradicijskih elemenata i materijala, te oblikovanju zelenih i
pješačkih površina i urbane opreme.
6. Mjere provedbe Plana
Članak 79.
Planom predviđena rješenja omogućuju etapnu
izgradnju u zadanom prostoru. Izgradnju treba pratiti
izgradnja infrastrukture i odgovarajućih pratećih i javnih
sadržaja. Uvjet za pristupanje izgradnji je izgradnja
infrastrukture (prometnica, vodovod, odvodnog sustava,
elektroopskrbe). Ovim su Planom predviđene etape
omogućuju da svaka realizirana etapa uvijek može
funkcionirati kao cjelina.
Članak 80.
Da bi se moglo pristupiti izgradnji potrebno je prethodno
ispuniti slijedeće uvjete:
a) Pripremni radovi:
- da nadležni ured za katastar i geodetske poslove
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 33
izradi parcelacijski elaborat na osnovu DPU-a,
- da se na osnovu parcelacijskog elaborata riješe svi
imovinsko-pravni odnosi,
-da se izvrše geološka, hidrološka, geomehanička i druga
ispitivanja zemljišta i izrada odgovarajućih analiza i izvještaja,
- da se izrade projekti za izvođenje komunalne
infrastrukture (ceste, kanalizacije, vodovod, elektrika),
- da se izvrši uklanjanje postojećih građevina i uređaja
na pojedinim parcelama ukoliko isti predstavljaju zapreku
za izgradnju građevina i infrastrukture,
- da se izvrši odvoz suvišnog materijala s pojedinih
parcela kako bi se prostor za građenje oslobodio tog
materijala,
-da se izvrši premještanje postojećih nadzemnih i
podzemnih instalacija ukoliko iste predstavljaju zapreku za
izgradnju,
-da se izvrše sanacijski radovi na pojedinim zemljištima
na kojima predstoji izgradnja (niveliranje terena, nasipavanje
depresija i iskopa, stabilizacija nasutih terena,
odvodnjavanje površinskih voda, uklanjanje
poljoprivrednih kultura i dr.).
b) Izgradnja komunalnih građevina i uređaja
Ova izgradnja obuhvaća slijedeće radove koji se trebaju
izvršiti:
- izgrađivati etapno ceste, pješačke nogostupe prema
dinamici izgradnje građevina,
- izrađivati etapno građevine javne rasvjete duž cesta,
pješačkih nogostupa,
- etapno realizirati zelene površine, pješačke staze i
trgove,
- izgrađivati etapno uređaje i kanale za odvodnju
oborinskih i površinskih voda,
-izgrađivati etapno uređaje i zatvorenu kanalizaciju
za odvodnju otpadnih voda (mrtvačnice),
- izgrađivati etapno vodovodnu mrežu,
- izgrađivati etapno elektromrežu.
c) Uvjeti za uređenje zelenih površina u svrhu
ostvarivanja uvjeta za uređivanje građevinskog zemljišta
- za uređenje zelenih površina i pješačkih staza izraditi
projektnu dokumentaciju,
- prilikom izrade projektne dokumentacije primjenjivati
prvenstveno autohtone biljne vrste kao i druge kojima
odgovaraju lokalni prirodni uvjeti (tlo, klima i sl.),
- projektnu dokumentaciju za uređenje svih površina
izrađivati na osnovu i u skladu s DPU- om.
Članak 81.
Izvedba groblja temelji se na realizaciji kolno-pješačkih
i pješačkih površina u polju koje se otvara za ukop s pratećim
sadržajima. Paralelno s realizacijom grobnih parcela
potrebno je podizati i uređivati zelene površine što će
doprinijeti ambijentalnom obogaćenju prostora.
Članak 82.
U prvoj etapi izradit će se zid oko groblja i osposobit će
se površine za ukop, a druge etape obuhvatit će kontinuirano
uređenje polja prema istoku.
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 83.
Odvodnja oborina s prometnih površina parkirališta i
ceste predviđena je kao posebna instalacija. Ukoliko na
oborinskim kolektorima koji se ispuštaju u recipijent nije
izveden uređaj za taloženje i odvajanje lakih ulja potrebno
je sukladno Zakonu o vodama i Županijskom Planu o zaštiti
voda propisati uvjete ispuštanja oborinske vode u recipijent.
Članak 84.
Otpadne vode sanitarija u mrtvačnici prikupljaju se u
nepropusnu septičku jamu.
Članak 85.
Oborinske vode s grobnih polja prikupljaju se samo s
glavnih pješačkih staza i površina (kameno popločenje) i
kao takve upuštaju se u najbliži vodotok. Ove vode nisu
opasne po okoliš.
Članak 86.
U cilju zaštite od požara, obvezno je poduzeti mjere
zaštite i ispunjavati slijedeće posebne uvjete:
-da se kod izgradnje građevina odabiru građevni
materijali, uređaji, instalacije i konstrukcije na način da se
svede na najmanju moguću mjeru mogućnost izbijanja i
širenja požara,
- da se izgrade prilazi do svih područja groblja dovoljne
širine s dispozicijom koja omogućava vatrogasnim kolima
brz i nesmetan pristup,
- da u okviru tehničke dokumentacije za izvođenje
građevina riješe i osiguraju dovoljne količine vode za
gašenje požara,
- da nakon izrade tehničke dokumentacije za izvođenje
građevina pribave suglasnost tijela nadležnog za poslove
zaštite od požara iz koje se vidi da navedena
dokumentacija udovoljava naprijed navedenim uvjetima.
Članak 87.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana nakon objave u
“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.
Klasa:350-02/02-01/5
Ur.br. :2182/06-02-01
Drniš, 18. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA DRNIŠA
PREDSJEDNIK
Miro Odak, v. r.
____________________
Strana 34 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
8 Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana i
Na temelju stavka 2. članka 10. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/
99, 57/00, 129/00 i 51/01) i članka 27. Statuta Grada Drniša
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 16/
01), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9. sjednici, od 18.
srpnja 2002. godine, donosi
ODLUKU
o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na
temelju koncesije u Gradu Drnišu
I. OPĆE ODREDBE
Članak l.
Ovom odlukom određuju se komunalne djelatnosti koje
se mogu obavljati na temelju koncesije, te uvjeti i mjerila za
provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za
povjeravanja tih djelatnosti na temelju koncesije u Gradu
Drnišu.
II. ODREĐENJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Članak 2.
Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju
koncesije u Gradu Drnišu jesu:
- crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih,
sabirnih i crnih jama,
- prijevoz putnika u javnom prometu,
- skupljanje i odvoz komunalnog otpada,
- odlaganje komunalnog otpada,
- tržnica na malo,
- obavljanje pogrebnih poslova i
- obavljanje dimnjačarskih poslova.
III. UVJETI ZA PROVEDBU POSTUPKA
Članak 3.
Postupak podnošenja ponuda za obavljanje komunalnih
poslova komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove odluke
provodi se:
- prikupljanjem ponuda,
- javnim natječajem.
Prikupljanjem ponuda pristupit će se kada vrijednost
poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu ne prelazi
vrijednost od 10.000,00 kn.
Javnom natječaju pristupit će se kada vrijednost poslova
komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu prelazi vrijednost
od 10.000,00 kn.
Članak 4.
Postupak prikupljanja ponuda i javnog natječaja iz članka
3. ove odluke provodi Povjerenstvo za provedbu
prikupljanja pismenih ponuda odnosno javnog natječaja
koje imenuje Poglavarstvo Grada Drniša, posebno za svaki
postupak za pojedine komunalne djelatnosti iz članka 2.
ove odluke koji se daju koncesijom.
njihovih zamjenika.
1. Prikupljanje ponuda
Članak 5.
Prikupljanje ponuda provodi se pozivom na dostavu
ponude za najmanje tri ponuditelja.
Poziv za dostavu ponude ponuditeljima upućuje
Poglavarstvo Grada Drniša.
Poziv za dostavu ponude mora sadržavati sve elemente
potrebne ponuditeljima za pravovaljano podnošenje
ponude koji su navedeni u članku 6. ove odluke.
Postupak odabira ponude provodi Povjerenstvo iz
članka 4. ove odluke na način i u postupku određenom u
članku 9. ove odluke.
2. Javni natječaj
Članak 6.
Javni natječaj mora sadržavati:
- djelatnost za koju se daje koncesija,
- vrijeme na koje se daje koncesija,
- vrstu i opseg poslova,
- način određivanja cijene za obavljanje poslova, te
način i rok plaćanja,
- potrebno jamstvo izvršitelja za ispunjenje ugovora
o koncesiji,
- način, mjesto i rok za podnošenje ponuda,
- rok važenja ponude,
- isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,
- mjesto i vrijeme održavanja sjednice povjerenstva
za provedbu natječaja,
- uvjete za odabir najpovoljnije ponude.
Javni natječaj iz stavka l. ovog članka objavljuje se u
dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Gradskog poglavarstva
Grada Drniša.
Članak 7.
Ponude se podnose u dvostruko zapečaćenom omotu
prijamnoj službi Grada Drniša neposredno ili putem pošte
preporučeno sa naznakom “NE OTVARAJ - ZA NATJEČAJ”
u roku od najmanje 15 dana od dana objave natječaja.
Članak 8.
Uz ponudu ponuditelji su dužni priložiti slijedeće isprave:
- dokaz o registraciji za obavljanje komunalne
djelatnosti (obrtnica ili izvod iz registra trgovačkog suda),
- potvrde BON l i BON 2,
- potvrde o plaćenim porezima i doprinosima za zadnji
mjesec prije objave natječaja (Porezna uprave, RFMIO,
RZZO),
- ovjerenu izjavu da direktor tvrtke nije kažnjavan za
kaznena djela iz oblasti gospodarstva,
- potvrdu da se protiv direktora ne vodi istražni,
odnosno kazneni postupak,
- reference tvrtke za obavljanje komunalne djelatnosti
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 35
koja je predmet natječaja (oprema, poslovni prostor, broj i
struktura djelatnika, dosadašnji poslovi).
Članak 9.
Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja provesti će
otvaranje pristiglih ponuda na sjednici koja se mora održati
najranije tri dana od isteka roka za podnošenje ponuda, radi
utvrđivanja prispjelosti ponuda podnesenih putem pošte.
Radu povjerenstva mogu prisustvovati ponuditelji. O
tijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda na javni natječaj
vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i članovi
Povjerenstva te jedan od prisutnih ponuditelja kao
ovjerovitelj zapisnika, kojega ponuditelji zajednički odrede.
Ponude koje ne sadržavaju isprave navedene u javnom
natječaju smatrat će se nepravovaljanim.
Na osnovi pristiglih ponuda Povjerenstvo će donijeti
zaključak o prijedlogu za odabir ponude, te isti uputiti Vijeću
Grada Drniša, zajedno sa svim pristiglim ponudama i
ispravama koje uz njih priloži, radi donošenja odluke o izboru
osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti
na temelju ugovora.
Vijeće Grada Drniša može donijeti odluku da se ne izabere
nijedna od ponuda pristiglih na natječaj.
IV. MJERILA ZA ODABIR PONUDE
Članak 10.
Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s
najvećim brojem bodova utvrđenim prema slijedećim
kriterijima:
- reference ponuditelja za obavljanje komunalnih
poslova
- oprema 20 bodova
- poslovni prostor 15 bodova
- broj i struktura djelatnika 15 bodova
- ponuđena cijena 30 bodova
- uvjeti plaćanja (odgoda plaćanja,
krediti i dr. pogodnosti) 20 bodova
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.
Klasa: 363-02/02-01/7
Ur.br.: 2182/06-02-1
Drniš, 18. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA DRNIŠA
PREDSJEDNIK
Miro Odak, v. r.
____________________
9
Na temelju stavka 2. članka 10. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/
99, 57/00, 129/00 i 51/61) i članka 27. Statuta Grada Drniša
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 16/
01), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9. sjednici, od 18. srpnja
2002. godine, donosi
ODLUKU
o komunalnim djelatnostima koje se mogu
obavljati na temelju pisanog ugovora
u Gradu Drnišu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom odlukom određuju se komunalne djelatnosti koje
se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora o
povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti fizičkoj ili
pravnoj osobi, te uvjeti i mjerila za provedbu prikupljanja
ponuda ili javnog natječaja za povjeravanje tih djelatnosti
na temelju ugovora u Gradu Drnišu.
II. ODREĐENJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Članak 2.
Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju
pisanog ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne
djelatnosti fizičkoj ili pravnoj osobi jesu:
- održavanje javnih površina,
- održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje
javnih površina,
- odvodnja atmosferskih voda,
- održavanje nerazvrstanih cesta,
- javna rasvjeta.
Komunalna djelatnost održavanja javnih površina
obuhvaća komunalne poslove održavanja javnih zelenih
površina, pješčanih staza, pješačkih zona, otvorenih
odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta te
dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti
dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom
zakonu, a naročito održavanje prometnica okomite i
vertikalne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica i
trgova te kućnih brojeva, radove na hortikulturnom uređenju
parkova i nasada, održavanje zelenila, nabavu sadnog
materijala, košnju trave, prekope javnih površina i stručni
nadzor nad tim radovima.
Komunalna djelatnost održavanja čistoće javnih
površina obuhvaća komunalne poslove održavanja čistoće
javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona,
otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih
igrališta i javnih prometnih površina, te dijelovi javnih cesta
koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao
javne ceste prema posebnom zakonu a naročito skupljanje
biološkog otpada sa zelenih površina, uklanjanje otpada
koji stvaraju prolaznici, održavanje košarica za otpatke,
Strana 36 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
interventno čišćenje u slučaju akcidenta i stručni nadzor
nad tim radovima.
Komunalna djelatnost odvodnje atmosferskih voda
obuhvaća komunalne poslove čišćenja slivnika za
atmosferske vode i dijelom slivnika mješovitog sustava
odvodnje i stručni nadzor nad tim radovima.
Komunalna djelatnost javna rasvijeta obuhvaća
komunalne poslove upravljanja, održavanja objekata i
uređaja javne rasvijete za rasvjetljavanje javnih površina,
javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta
a naročito tekuće održavanje objekta i uređaja javne
rasvijete, zamjena dotrajalih stupova, rasvijetnih armatura,
bojanje rasvijetnih stupova, prigodne blagdanske dekoracije
i drugo, te stručni nadzor radova i utroška električne energije.
Komunalne djelatnost iz ovog članka financiraju se
isključivo iz sredstava proračuna Grada Drniša iz sredstava
komunalne naknade.
Članak 3.
Cijena za obavljanje komunalnih poslova određuje se
prema troškovima održavanja objekata i uređaja, sadržanim
u Programu održavanja komunalne infrastrukture, iz članka
19. Zakona o komunalnom gospodarstvu za 2002. godinu
za komunalnu djelatnost iz članka l. ove odluke a na osnovi
prosiječnih troškova.
Cijena usluge izvršenja komunalnih poslova isplaćuje
se za svaku godinu do konca kalendarske godine, zaključno
s 31. prosinca tekuće godine prema dostavljenim računima
o izvršenim poslovima u tijeku godine i to u roku 15 dana od
dana dostave računa o izvršenom poslu naručitelju.
III. UVJETI ZA PROVEDBU POSTUPKA
Članak 4.
Postupak podnošenja ponuda za obavljanje komunalnih
poslova komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove odluke
provodi se:
- prikupljanjem ponuda,
- javnim natječajem.
Prikupljanjem ponuda pristupit će se kada vrijednost
poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu ne prelazi
vrijednost od 200.000,00 kn.
Javnom natječaju pristupit će se kada vrijednost poslova
komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu prelazi vrijednost
od 200.000,00 kn.
Članak 5.
Postupak prikupljanja ponuda i javnog natječaja iz članka
4. ove odluke provodi Povjerenstvo za provedbu
prikupljanja pismenih ponuda odnosno javnog natječaja
koje imenuje Poglavarstvo Grada Drniša, posebno za svaki
postupak za pojedine komunalne djelatnosti iz članka 2.
ove odluke.
Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana i
njihovih zamjenika.
1. Prikupljanje ponuda
Članak 6.
Prikupljanje ponuda provodi se pozivom na dostavu
ponude za najmanje pet ponuditelja.
Poziv za dostavu ponude ponuditeljima upućuje
Poglavarstvo Grada Drniša.
Poziv za dostavu ponude mora sadržavati sve elemente
potrebne ponuditeljima za pravovaljano podnošenje
ponude koji su navedeni u članku 7. ove odluke.
Postupak odabira ponude provodi Povjerenstvo iz
članka 5. ove odluke na način i u postupku određenom u
članku 11. ove odluke.
2. Javni natječaj
Članak 7.
Javni natječaj mora sadržavati:
- djelatnost za koju se sklapa ugovor,
- vrijeme na koje se sklapa ugovor,
- vrstu i opseg poslova,
- način određivanja cijene za obavljanje poslova, te
način i rok plaćanja,
- potrebno jamstvo izvršitelja za ispunjenje ugovora,
- način, mjesto i rok za podnošenje ponuda,
- rok važenja ponude,
- isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,
- mjesto i vrijeme održavanja sjednice Povjerenstva
za provedbu natječaja,
- uvjete za odabir najpovoljnije ponude.
Javni natječaj iz stavka l. ovog članka objavljuje se u
dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Gradskog poglavarstva
Grada Drniša.
Članak 8.
Ponude se podnose u dvostruko zapečaćenom omotu
prijamnoj službi Grada Drniša neposredno ili putem pošte
preporučeno sa naznakom “NE OTVARAJ - ZA NATJEČAJ”
u roku od najmanje 15 dana od dana objave natječaja.
Članak 9.
Uz ponudu ponuditelji su dužni priložiti slijedeće isprave:
- dokaz o registraciji za obavljanje komunalne
djelatnosti (obrtnica ili izvod iz registra trgovačkog suda),
- potvrde BON l i BON 2,
- potvrde o plaćenim porezima i doprinosima za zadnji
mjesec prije objave natječaja (Porezna uprave, RFMIO,
RZZO),
- ovjerenu izjavu da direktor tvrtke nije kažnjavan za
kaznena djela iz oblasti gospodarstva,
- potvrdu da se protiv direktora ne vodi istražni,
odnosno kazneni postupak,
- reference tvrtke za obavljanje komunalne djelatnosti
koja je predmet natječaja (oprema, poslovni prostor, broj i
struktura djelatnika, dosadašnji poslovi).
Članak 10.
Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja provest
će otvaranje pristiglih ponuda na sjednici koja se mora
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 37

održati najranije tri dana od isteka roka za podnošenje 2. GRADSKO POGLAVARSTVO

ponuda, radi utvrđivanja prispjelosti ponuda podnesenih
putem pošte.
Radu povjerenstva mogu prisustvovati ponuditelji. O
tijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda na javni natječaj
vodi se zapisnik koji potpisduju predsjednik i članovi
Povjerenstva te jedan od prisutnih ponuditelja kao
ovjerovitelj zapisnika, kojega ponuditelji zajednički odrede.
Ponude koje ne sadržavaju isprave navedene u javnom
natječaju smatrat će se nepravovaljanim.
Na osnovi pristiglih ponuda Povjerenstvo će donijeti
zaključak o prijedlogu za odabir ponude, te isti uputiti Vijeću
Grada Drniša, zajedno sa svim pristiglim ponudama i
ispravama koje uz njih priloži, radi donošenja odluke o izboru
osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslova
na temelju ugovora.
Vijeće Grada Drniša može donijeti odluklu da se ne izabere
nijedna od ponuda pristiglih na natječaj.
2
Na temelju članka 9. i članka 51. Zakona o najmu stanova
(“Narodne novine”, broj 91/96) i članka 41. Statuta Grada
Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj
16/01), Gradsko poglavarstvo Grada Drniša, na 12. sjednici,
od 12. srpnja 2002. godine, donosi
ODLUKU
o visini slobodno ugovorene najamnine za stanove u
vlasništvu Grada Drniša
Članak 1.
Ovom se odlukom uređuju visina i postupak za
utvrđivanje mjesečne slobodno ugovorene najamnine koju
plaćaju najmoprimci stanova u vlasništvu Grada Drniša / u
daljnjem tekstu: najmodavac/.

IV. MJERILA ZA ODABIR PONUDE Članak 2.

Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine
Članak 11. utvrđuje se ovisno o površini stana, opremljenosti stana,
Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s lokaciji stana, veličini naselja u kojem se stan nalazi,
najvećim brojem bodova utvrđenim prema slijedećim iskoristivost stana, troškova održavanja zajedničkih dijelova
kriterijima: i uređaja stambene zgrade kao i o platnim mogućnostima
- reference ponuditelja za obavljanje komunalnih obiteljskog domaćinstva.
poslova:
- oprema 20 bodova, Članak 3.
- poslovni prostor 15 bodova, Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine za svaki
- broj i struktura djelatnika 15 bodova, pojedini stan četverostruko je veća od iznosa dobivenog
- ponuđena cijena 30 bodova i izračunom visine mjesečne zaštićene najamnine prema izrazu
- uvjeti plaćanja (odgoda plaćanja, iz članka 3. Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje
krediti i dr. pogodnosti) 20 bodova. zaštićene najamnine (NN, br. 40/97).

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 4.

Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine za svaki
Članak 12. pojedini stan ne može biti manja od dvostrukog iznosa
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave mjesečne najamnine dobivenog izračunom prema izrazu iz
u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”. članka 10. Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje
zaštićene najamnine (NN, 40/97).
Klasa:363-02/02-01/8
Ur.br.: 2182/06-02-01 Članak 5.
Drniš, 18. srpnja 2002. Visina mjesečne ugovorene najamnine za svaki pojedini
stan iz članka 3. ove odluke može se umanjiti ovisno o platnim
GRADSKO VIJEĆE mogućnostima obiteljskog najmoprimca temeljem članka 9.
GRADA DRNIŠA Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene
najamnine (NN, 40/97).
PREDSJEDNIK Ako najmoprimac zatraži ostvarivanje prava iz stavka l.
Miro Odak, v.r. ovog članka, dužan je podatke o prihodima članova
obiteljskog domaćinstva u prethodnoj kalendarskoj godini
____________________ dostaviti najmodavcu najkasnije do kraja mjeseca veljače
tekuće godine.
Najmodavac može zahtijevati od najmoprimca potvrdu
o imovnom stanju koju izdaje ispostava porezne uprave,
radi provjere podatka o neto prihodima članova obiteljskog
domaćinstva u roku mjesec dana nakon što mu je
najmoprimac te podatke dostavio.
Strana 38 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

Članak 6. Klasa: 011-01/01-01/02

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Urbroj: 2182-10-02-02-23
“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”. Knin, 16. srpnja 2002.

Klasa: 371-01/02-01/21 GRADSKO POGLAVARSTVO

Ur.br.:2182/06-02-01 GRADA KNINA
Drniš, 12. srpnja 2002.
PREDSJEDNIK
GRADSKO POGLAVARSTVO Vinko Marić, dipl. ing., v. r.
GRADA DRNIŠA

PREDSJEDNIK ____________________
Ante Dželalija, v. r.

________________
III.
GRAD KNIN
GRADSKO POGLAVARSTVO
3 i 59/01) i članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službeni vjesnik
Na temelju članka 19. Zakona o trgovini (“Narodne
novine”, broj 111/96, 75/99, 76/99 i 61/01) i članka 3. stavka
1., članka 4. stavka 1. i 3. i članka 7. Pravilnika o radnom
vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo
(“Narodne novine”, broj 80/01), Gradsko poglavarstvo
Grada Knina, na 16. sjednici, od 12. srpnja 2002. godine,
donosi
IV.
GRAD SKRADIN
GRADSKO VIJEĆE
14
Na temelju članka 4. Zakona o proračunu (“Narodne
novine”, broj 92/94), članka 55. Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(“Narodne novine”, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00
Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Gradsko vijeće
Grada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002. godine,
donosi
IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA
Grada Skradina za 2002. godinu (I.)

ODLUKU I. OPĆI DIO

o izmjeni i dopuni Odluke o radnom vremenu
prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo
Članak 1.
Proračun Grada Skradina za 2002. godinu (u daljnjem
Članak.1 tekstu “Proračun”) sastoji se od:
Članak 3. Odluke o radnom vremenu prodavaonica i
drugih oblika trgovine na malo (“Službeni vjesnik Šibensko- UKUPNI PRIHODI 5.370.000,00 6.186.000,00
kninske županije”, broj 21/01), mijenja se i glasi: UKUPNI IZDACI 5.370.000.00 6.186.000,00
“U dane državnih blagdana i neradnih dana
prodavaonice ne rade, izuzev prodavaonica kruha, peciva i
ostalih pekarskih proizvoda, u ulici Tomislavova 36, Članak 2.
Katičićev prolaz 3., Sinjska 27., i 4. gardijske brigade bb, U Stalnu pričuvu Proračuna izdvaja se 5.000 kn.
koje mogu raditi kao nedjeljom, izuzev prvog dana Božića, U Tekuću pričuvu Proračuna izdvaja se 30.000 kn
za Uskrs i Novu Godinu.
Ukoliko državni blagdan traje dva dana, tada Članak 3.
prodavaonice drugog dana blagdana i na Uskrsni Prihodi, rashodi i izdaci prema razredima i skupinama
ponedjeljak, mogu raditi kao nedjeljom.” utvrđuju se u Bilanci prihoda, rashoda i izdataka za 2002.
godinu:
Članak 2.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom
vjesniku Šibensko-kninske županije”.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 39

PLAN IZDATAKA GRADA SKRADINA ZA 2002. GODINU

A. PRIHODI
Red. Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENA
br. ina skupina
1 2 3 4 5 6 7 8

6 UKUPNI PRIHODI 5.370.000,00 6.186.000,00

61 PRIHODI OD POREZA 1.213.000,00 1.268.500,00
611 POREZ l PRIREZ NA DOHODAK 903.000,00 915.000,00
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 850.000,00 850.000,00
6112 Porez i prirez na dohodak od samostalne djelatnosti 138.000,00 150.000,00
6113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinu. prava 40.000,00 40.000,00
6115 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 35.000,00 35.000,00
6117 Povrat poreza i prireza po godišnjoj prijavi 160.000,00 160.000,00
612 POREZ NA DOBIT 113.000,00 114.000,00
6121 Porez na dobit poduzetnika 105.000,00 105.000,00
6124 Porez na dobit po godišnjoj prijavi 10.000,00 10.000,00
6125 Povrat poreza na dobit po godišnjoj prijavi 2.000,00 1.000,00

613 POREZ NA IMOVINU 97.000,00 112.000,00

6131 STALNI POREZ NA NEPOKRETNU IMOVINU - -
61312 Porez na neizgrađeno građevinsko zemljište - 5.000,00
61313 Porez na neiskorištene poduzetničke aktivnosti 70.000,00 70.000,00
61314 Porez na kuće za odmor 7.000,00 7.000,00
61315 Porez na korištenje javnih površina 5.000,00 10.000,00
61319 Ostali stalni porezi na nepokretnu imovinu 5.000,00 5.000,00
6134 Povremeni porezi na imovinu
61341 Porez na promet nekretnina 10.000,00 15.000,00

614 POREZI NA ROBU I USLUGU 100.000,00 127.500,00

6142 Porez na promet
61421 Porez na promet proizvoda i usluga 5.000,00 5.000,00
61424 Porez na potrošnju 35.000,00 35.000,00
6145 Porez na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti
61453 Porez na tvrtku odnosno naziv 60.000,00 80.000,00
61454 Porez na reklame - 7.500,00

II
63 POMOĆI 2.185.000,00 2.215.000,00
633 Pomoći iz proračuna 1.945.000,00 2.215.000,00
6331 Tekuće pomoći iz proračuna
63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 1.495.000,00 1.495.000,00
- ostale pomoći iz državnog proračuna 150.000,00 110.000,00
63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 50.000,00 80.000,00
6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 250.000,00 530.000,00

634 OSTALE POTPORE UNUTAR OPĆE DRŽAVE 240.000,00 -

6341 Ostale tekuće potpore unutar opće države 40.000,00 -
6342 Kapitalne potpore
63423 Ostale kapitalne potpore 200.000,00 -

III NEPOREZNI PRIHODI 1.642.000,00 1.522.500,00

64 PRIHODI OD IMOVINE
641 Prihodi od financijske imovine 11.000,00 11.000,00
6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 1.000,00 1.000,00
6414 Prihodi od zateznih kamata 10.000,00 10.000,00
Strana 40 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

642 PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 211.000,00 180.500,00

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine
64229 Prihodi od najma javnih površina-štekati - 130.000,00
6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 105.500,00
64231 Naknada za korištenje i eksploataciju mineralnih sirovina 500,00 500.00
64233 Naknada za korištenje prostora elektrane 45.000,00 50.000,00
64237 Naknada za korištenje javnih površina 60.000,00 -

65 PRIHODI OD PRODAJE ROBA l USLUGA 1.260.500,00 1.321.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 80.000,00 80.500,00
65139 Prihodi od prodaje državnih biljega 10.000,00 10.500,00
6514 Ostale pristojbe
65141 Boravišne pristojbe 70.000,00 70.000,00

652 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1.180.500,00 1.240.500,00

6523 Komunalni doprinosi i dr. naknade utvrđene posebnim zakonom
6523 Komunalni doprinos 50.000,00 50.000,00
6523 Komunalne naknadne i druge naknade 450.000,00 540.000,00
6524 Doprinos za šume 500,00 500,00
65269 Ostali nespomenuti prihodi 680.000,00 650.000,00
- Prihod od uplate građana - priključak vode 600.000,00 600.000,00
-Prihod od župan, programa vodoopskrbe 80.000,00 -
- Ostali prihodi - 50.000,00

66 OSTALI PRIHODI
661 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 265.000,00 10.000,00
661 PRIHOD OD VLASTITE DJELATNOSTI
6611 Prihod od obavljanja osnovnih poslova vlastite
djelatnosti - komunalna usluga 260.000,00 -
66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun
lokalne i regionalne samouprave - komunalna usluga 260.000,00 -
- Ostali prihodi vlastite djelat. 5.000,00 10.000,00
663 DONACIJE OD PRAVNIH l FIZIČKIH OSOBA - 280.000,00
6631 Tekuće donacije - 80.000,00
6632 Kapitalne donacije - 200.000,00

IV KAPITALNI PRIHODI 330.000,00 900.000,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

711 KAPITALNI PRIHODI
7111 Prihodi od prodaje zemljišta 290.000,00 250.000,00
71112 Prihodi od prodaje građevinskog zemljišta 250.000,00 250.000,00
71119 Prihod od prodaje ostalog zemljišta - za grobnice 40.000,00
72 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE 40.000,00 650.000,00
721 PRIHODI OD PRODAJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA 40.000,00 650.000,00
72119 Ostali stambeni objekti 40.000,00 250.000,00
7214 Prihodi od prodaje ostalih građevinskih objekata
72149 Prihod od prodaje - grobnica - 400.000,00

Raz Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENA

red ina skupina
1 2 3 4 5 6 7 8

B. IZDACI 5.370.000,00 6.186.000,00

UKUPNI IZDACI
3 RASHODI
31 Rashodi za zaposlene 795.000,00 750.000,00
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 41

311 Plaće 630.000,00 630.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 60.000,00 15.000,00
313 Doprinosi na plaće 105.000,00 105.000,00

32 MATERIJALNI RASHODI 1.182.500,00 1.382.500,00

321 Naknada troškova zaposlenima 35.000,00 70.000,00
322 Rashodi za materijal, opremu i energiju 410.000,00 317.000,00
323 Rashodi za usluge 567.500,00 695.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 170,000,00 300.500,00

34 FINANCIJSKI RASHODI 133.500,00 13.500,00

342 Kamate za primljene zajmove 10.500,00 5.500,00
343 Ostali financijski rashodi 123.000,00 8.000,00
36 POTPORE 524.000,00 -
363 Potpore unutar opće države 524.000,00 -

37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA IZ PRORAČUNA 50.000,00 50.000,00

372 Naknada građanima i kućanstvima iz proračuna 50.000,00 50.000,00

38 DONACIJE l OSTALI RASHODI 365.000,00 1.105.000,00

381 Tekuće donacije 250.000,00 710.000,00
382 Kapitalne donacije 80.000,00 300.000,00
383 Kazne penali i naknada štete - 5.000,00
384 Rashodi iz proteklih godina - 55.000,00
385 IZVANREDNI RASHODI (REZERVA) 35.000,00 35.000,00
4 RASHODI (za nabavu nefinancijske imovine) 2.285.000,00 2.850.000,00
41 RASHODI ZA NABAVU
412 NEMATERIJALNA IMOVINA 15.000,00 15.000,00
42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE
DUGOTRAJNE IMOVINE 2.270.000,00 2.835.000,00
421 Građevinski objekti 2.205.000,00 2.760.000,00
422 Postrojenja i oprema 10.000,00 20.000,00
423 Prijevozna sredstva 50.000,00 40.000,00
425 Nematerijalna proizvedena imovina 5.000,00 15.000,00
5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU
l OTPLATE ZAJMOVA 35.000,00 35.000,00
54 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICE PRIMLJENIH ZAJMOVA
542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih
financijskih institucija 35.000,00 35.000,00

II. POSEBNI DIO

Članak 5.
Izdaci proračuna za 2002. godinu u iznosu od 6.186.000,00 kn raspoređuju se po nositeljima, korisnicima i posebnim
namjenama u Posebnom dijelu proračuna kako slijedi:

B RASHODI
Red. Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENA
br. ina skupina
1 2 3 4 5 6 7 8

UKUPNI RASHODI 5.370.000,00 6.186.000,00

31 RASHODI ZA ZAPOSLENE
311 PLAĆE 795.000,00 750.000,00
31111 Plaće za zaposlene 630.000,00 630.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene
3121 Ostali rashodi za zaposlene 60.000,00 15.000,00
313 Doprinosi na plaću 105.000,00 105.000,00
Strana 42 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

32 MATERIJALNI RASHODI 1.182.500,00 1.382.500,00

321 Naknada troškova zaposlenima 35.000,00 70.000,00
3211 Službena putovanja 25.000,00 25.000,00
3212 Naknada prijevoza zaposlenih - 35.000,00
3213 Stručno usavršavanje zaposlenih 10.000,00 10.000,00
322 RASHODI ZA MATERIJAL, OPREMU l ENERGIJU 410.000,00 317.000,00
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 70.000,00 60.500,00
32211 Uredski materijal 25.000,00 25.000,00
32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila i si.) 10.000,00 10.000,00
32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 10.000,00 10.000,00
32215 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 5.000,00 500,00
32216 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 5.000,00 5.000,00
32219 Ostali materijal 15.000,00 10.000,00
3223 ENERGIJA 250.000,00 250.000,00
32231 Električna energija
32231 1 Električna energija za javnu rasvjetu 200.000,00 200.000,00
32231 2 Električna energija - zgrada 25.000,00 25.000,00
32234 Motornibenzin i dizel gorivo 25.000,00 25.000,00
3224 MATERIJAL I DIJELOVI ZA TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE75.000,00 6.000,00
32243 Tekuće i investicijsko održavanje transportnih sredstava 35.000,00 1.000,00
32244 Tekuće održavanje zgrade 40.000,00 -
32244 Ostali materijal i dijelovi za tekuće i invest. održavanje - 5.000,00
3225 Sitni inventar i gume 15.000,00 5.000,00
32251 Sitni inventar 10.000,00 5.000,00
32252 Auto gume 5.000,00 -
323 RASHODI ZA USLUGE 567.500,00 695.000,00
3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 55.000,00 56.000,00
3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 230.000,00
323211 Usluge tekuće i investi. održavanje cesta 70.000,00 120.000,00
323212 Usluge tek. i investi. održavanje zgrade - 40.000,00
32322 Usluge tekućeg i investi. održavanja postrojenja i opreme
- javna rasvjeta 100.000,00 100.000,00
32323 Usluge tekućeg investicijskog održavanja prijevoz, sredstava - 35.000,00
32324 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja uredske opreme - 10.000,00
32329 Ostale usluge tekućeg investicijskog održavanja
323291 Usluge tekućeg investicijskog održavanja javnih površina 60.000,00 40.000,00
323292 Usluge tekućeg investicijskog održavanja komunalnih usluga - 20.000,00
3233 Usluge promidžbe i informiranja 25.000,00 15.000,00
3234 Komunalne usluge
32341 Opskrba vodom 3.500,00 3.500,00
32342 Iznošenje i odvoz smeća 34.000,00 10.000,00
32344 Sanacija deponija 40.000,00 -
32349 Ostale komunalne usluge 25.000,00 5.000,00
3237 Intelektualne i osobne usluge 40.000,00 120.000,00
3238 Računalne usluge 10.000,00 10.000,00
3239 Ostale usluge 105.000,00
32391 Grafičke i tiskarske usluge, kopiranje, uvezivanje 70.000,00 70.000,00
32392 Film i izrada fotografija 3.000,00 3.000,00
32394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 2.000,00 2.500,00
32395 Usluge za natječaj i oglase 25.000,00 30.000,00
32399 Ostale nespomenute usluge 5.000,00 5.000,00
329 OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 170.000,00 300.500,00
3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela 115.000,00 120.000,00
329191 Naknade porezne uprave - 5.000,00
3292 Premije osiguranja
32921 Premija osiguranja prijevoznih sredstava 10.000,00 5.500,00
32922 Premija osiguranja - zgrade - 10.000,00
3293 Reprezentacija 35.000,00 35.000,00
32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 125.000,00
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 43

1. rashodi za dječju igraonicu - 20.000,00

2. rashodi za arheološka istraživanja i muzej - 40.000,00
3. rashodi za kino - 5.000,00
4. rashodi za knjižnicu - 5.000,00
5. rashodi za proslavu, dekoraciju i komemoraciju - 25.000,00
6. rashodi za kulturne manifestacije - 30.000,00
34 FINANCIJSKI IZDACI 133.500,00 13.500,00
342 Kamate za primljene zajmove
3422 Kamate za primljene zajmove od tuzemnih banaka 10.500,00 5.500,00
343 Ostali financijski rashodi
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 8.000,00 8.000,00
3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 115.000,00 -
- izdaci za predškolski odgoj 20.000,00 -
- izdaci za zdravstvo 20.000,00 -
- izdaci za muzej 40.000,00 -
- izdaci za kino 5.000,00 -
- izdaci za knjižnicu 5.000,00 -
- izdaci za proslavu i dekoraciju 25.000,00 -
36 POTPORE 524.000,00 -
363 Potpore unutar opće države
36311 Tekuće potpore proračunskim korisnicima DVD 180.000,00 -
36312 Tekuće potpore komunalnom poduzeću 230.000,00 -
363321 Kapitalne potpore komunalnom poduzeću 114.000,00 -
37 NAKNADE GRAĐANIMA l KUĆANSTVIMA IZ ZAVODA
I IZ PRORAČUNA 50.000,00 50.000,00
372 Naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 50.000,00 50.000,00
38 DONACIJE l OSTALI RASHODI 365.000,00 1.105.000,00
381 TEKUĆE DONACIJE 710.000,00
3811 Tekuće donacije neprofitnim organizacijama-zdravstvo
38111 Tekuće donacije zdravstvenim organizacijama - 20.000,00
38114 Tekuće donacije političnim strankama 10.000,00 10.000,00
38115 Tekuće donacije sportskim društvima 120.000,00 120.000,00
38119 Ostale tekuće donacije
38119 Tekuće donacije ostalim neprofitnim organizacijama-kultura 120.000,00 120.000,00
38119 Tekuće donacije komunalnom poduzeću - 230.000,00
38119 Tekuće donacije DVD-a - 180.000,00
38119 Radio Šibenik 30.000
382 KAPITALNE DONACIJE 80.000,00 300.000,00
3822 Kapitalne donacije za restauraciju crkvenih orgulja i si. 80.000,00 250.000,00
3823 Kapitalne donacije bankama i ostalim financ. institucijamai
trgovačkim društvima
38232 Kapitalne donacije komunalnom poduzeću - 50.000,00
383 Kazneni penali i naknade štete - 5.000,00
3831 Naknada štete pravnim i fizičkim osobama - 5.000,00
384 RASHODI IZ PROTEKLIH GODINA - 55.000,00
385 Izvanredni rashodi 35.000,00 35.000,00
3851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve
38511 Izdvajanje u stalnu pričuvu - 5.000,00
3859 Ostali izvanredni rashodi
3859 Izdvajanje u tekuću pričuvu 30.000,00 30.000,00
3859 Izdvajanje u stalnu pričuvu 5.000,00 -
4 RASHODI (ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE) 2.285.000,00 2.850.000,00
41 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVEDENE IMOVINE 15.000,00 15.000,00
412 NEMATERIJALNA IMOVINA 15.000,00 15.000,00
42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 2.270.000,00 2.835.000,00
421 IZDACI ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE 2.205.000,00 2.760.000,00
42119 Gradnja vatrogasnog doma Dubravice 50.000,00 50.000,00
4213 Ceste, željeznice i sl. grad. objekti
42131 Izgradnja cesta 300.000,00 250.000,00
Strana 44 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

4214 OSTALI GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1.855.000,00 2.460.000,00

42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija
- vodovod Sonković 80.000,00 80.000,00
- vodovod Plastovo 455.000,00 -
-vodovod Krković 520.000,00 -
-zajedno vodovod Krković-Plastovo - 1.180.000,00
-Ostali vodoopskrbni projekti 80.000,00 80.000,00
42144 Javna rasvjeta 100.000,00 150.000,00
42145 Sportski i rekreacijski tereni 100.000,00 100.000,00
42149 Ostali nespomenuti građevinski objekti
-riva Skradin 300.000,00 250.000,00
-čekaonica-autobusna 20.000,00 20.000,00
-gradnja groblja - 400.000,00
-ostala infrastruktura (malo poduzetništvo) 200.000,00 200.000,00
422 IZDACI ZA POSTROJENJA I OPREMU 10.000,00 20.000,00
4221 Uredska oprema i namještaj 10.000,00 20.000,00
423 Prijevozna sredstva 50.000,00 40.000,00
42331 Osobni automobili 50.000,00 40.000,00
425 NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 5.000,00 15.000,00
4251 Ulaganje u računovodstveni program 5.000,00 15.000,00
5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 35.000,00 35.000,00
54 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICE PRIMLJENIH ZAJMOVA
542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih 35.000,00 35.000,00
financijskih institucija

Klasa:400-08/01-01/04
Ur.br: 2182/03-02-01
Skradin, 9. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE GRADA SKRADINA
PREDSJEDNIK
Ivica Klarić, v. r.
___________________

15 c) članovi Gradskog poglavarstva primaju mjesečnu

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”,
broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje), članka 25.
stavka 2. i članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Gradsko
vijeće Grada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002.
godine, donosi
ODLUKU
o naknadama vijećnicima Gradskog vijeća i
članovima Gradskog poglavarstva
Članak l.
Ovom odlukom utvrđuje se naknada vijećnicima
Gradskog vijeća i članovima Gradskog poglavarstva.
Članak 2.
Visina naknade osobama iz članka l. ove odluke iznosi:
a) predsjednik Gradskog vijeća Grada Skradina prima
mjesečnu naknadu u iznosu od 700,00 kn,
b) vijećnici Gradskog vijeća Grada Skradina primaju
mjesečnu naknadu u iznosu od 500,00 kn,
naknadu u iznosu od 600,00 kn.
Članak 3.
Naknade iz članka 2. ove odluke utvrđuju se u netto
iznosu.
Sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u
proračunu Grada Skradina, a isplatu obavlja Odjel
računovodstva i financija.
Članak 4.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka
o naknadama vijećnicima Gradskog vijeća i članovima
Gradskog poglavarstva (“Službeni vjesnik Šibensko-
kninske županije”, broj 9/00).
Članak 5.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom
vjesniku Šibensko-kninske županije”.
Klasa: 402-08/02-01/19
Ur.br: 2182/03-02-01
Skradin, 9. srpnja 2002.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 45

GRADSKO VIJEĆE I. OPĆE ODREDBE

GRADA SKRADINA
Članak 1.
PREDSJEDNIK
U cilju djelotvornog uređenja Grada Šibenika, posebno
Ivica Klarić, v. r.
održavanju čistoće i čuvanja javnih površina, te zaštiti,
uređenja i korištenja javnih površina, a u skladu s
____________________ gospodarskim, društvenim i kulturnim razvitkom, vodeći
računa o kulturnom, povijesnom i graditeljskom nasljeđu,
16 te zahtjevima suvremenog života, ovom odlukom propisuje
Na temelju članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službeni se komunalni red i utvrđuju mjere za njegovo provođenje, a
vjesnik Šibensko- kninske županije’’, broj 12/01), Gradsko naročito:
vijeće Grada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002. I. uređenje naselja,
godine, donosi II. održavanje čistoće i čuvanje javnih površina
ZAKLJUČAK III. korištenje javnih površina,
o Izvješću o obavljenoj reviziji IV. skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim
Proračuna Grada Skradina za komunalnim otpadom,
2001. godinu V. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta,
VI. držanje domaćih životinja, peradi i pčela
Gradsko vijeće Grada Skradina prima na znanje Izvješće VII. uklanjanje snijega i leda,
- nalaz Državnog ureda za reviziju, Područni ured Šibenik o VIII. mjere za provođenje komunalnog reda,
obavljenoj reviziji Proračuna Grada Skradina za 2001. godinu, IX. uređenje i mjere za provođenje komunalnog reda u
klasa: 041-01/02-01/13, ur.br: 613-17-02-03, od 11. travnja Staroj gradskoj jezgri i
2002. godine. X. kaznene odredbe.

Klasa: 041-01/02-01/01 Članak 2.

Ur.br: 2182/03-02-02 Zbog specifičnosti, različitosti i širine obuhvata ove
Skradin, 9. srpnja 2002. odluke, teritorijalni pojmovi u smislu ove odluke obuhvaćaju
slijedeća područja:
GRADSKO VIJEĆE 1. Grad Šibenik obuhvaća sva naselja navedena u
GRADA SKRADINA stavku 2. Statuta Grada Šibenika,
2. Stara gradska jezgra grada Šibenika obuhvaća dio
PREDSJEDNIK naselja Šibenika omeđena na istoku Ulicom Vladimira
Ivica Klarić, v. r. Nazora, na sjeveru Ulicom kralja Zvonimira i Zagrađem, a
na zapadu vanjskim starini gradskim zidom do Obale
____________________ prvoboraca.

V.
GRAD ŠIBENIK
1. GRADSKO VIJEĆE
40
Na temelju članka 14. stavak 1. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/
99, 57/00, 129/00 i 59/01), članka 7. stavak 5. Zakona o
prekršajima (“Narodne novine”, broj 2/73, 5/73, 21/74, 9/80,
25/84, 52/87, 43/89, 59/80, 91/92 i 33/95), članka 17.stavka.8.
Zakona o veterinarstvu (“Narodne novine”, broj 70/97) i
članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnik
Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko
vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002.
godine, donosi
ODLUKU
o komunalnom redu
Članak 3.
Javne površine u smislu ove odluke smatraju se javne
zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni
odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne
prometne površine, te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz
naselje kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema
posebnom zakonu.
Javnim prometnim površinama u smislu ove odluke
smatraju se: ceste, ulice, trgovi, uređene obale, stubišta,
prolazi, pješačke staze, pothodnici, autobusna stajališta
javnog gradskog prometa, parkirališta, brodska i trajektna
pristaništa, taksi stajališta, te ostale površine na kojima se
obavlja kolni i pješački promet, kao i druge površine koje su
u vlasništvu Grada, a u naravi su okućnice, dvorišta i tome
slično.
Javnim zelenim površinama u smislu ove odluke smatraju
se: perivoji, drvoredi, park-šuma Šubićevac, spomen
područja, šume, živice, travnjaci, cvjetnjaci, zelene površine
uz ceste i oko objekata, pojedinačna stabla s pripadajućim
zemljištem, posude s ukrasnim zelenilom, groblja, dječja
igrališta i sl.
Strana 46 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
II. UREĐENJE NASELJA
1. Označavanje ulica, trgova i zgrada
Članak 4.
Ulice i trgovi i zgrade u Gradu Šibeniku moraju biti
označene natpisnim pločama a svaka zgrada mora biti
obilježena kućnim brojem.
Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost
pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova te pločice s
brojevima zgrada.
Vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan je pločicu s
brojem zgrade o svom trošku postaviti najkasnije do početka
korištenja zgrade.
2. Uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada
Članak 5.
Vanjski dijelovi zgrada (pročelja, balkoni, terase, ulazna
i garažna vrata, prozori, podrumski otvori, krovni i drugi
oluci, krovovi, dimnjaci i sl.) moraju biti ispravni i uredni, a
sva oštećenja usred dotrajalosti, loma, neispravnosti i sl.
moraju vlasnici zgrada ukloniti i popraviti.
Do popravka oštećenja moraju se primjereno zaštititi, a
ta zaštita mora se održavati u urednom stanju. Zgrade koje
svojim izgledom (zbog oštećenja ili dotrajalosti vanjskih
dijelova) nagrđuju opći izgled ulice ili trga moraju vlasnici
zgrada urediti, održavati, popravljati i obojiti.
Radovima iz prethodnog stavka ne smiju se mijenjati
uvjeti po kojima je objekt izgrađen, osim uz pribavljenu
dozvolu.
Članak 6.
Zabranjeno je na vanjskim dijelovima zgrada šarati,
crtati, lijepiti plakate ili na bilo koji drugi način oštećivati ili
onečišćivati vanjski izgled zgrade.
Iznimno, uz odobrenje Upravnog odjela za stambeno-
komunalnu djelatnost dozvoljava se oslikavanje pojedinih
vanjskih dijelova zgrade ili drugih objekata.
3. Uređenje i održavanje zelenih površina, dvorišta i
ograda oko zgrada
Članak 7.
Zelene površine, vrtovi, voćnjaci, samonikla stabla,
dvorišta i slične površine oko zgrada moraju biti čisti, uredno
održavani i primjereno ograđeni.
Ograde uz javne površine moraju biti izvedene tako da
se uklapaju u okolni izgled, da ne smetaju prolaznicima i
prometu, te da se uredno održavaju.
4. Javno oglašavanje
Članak 8.
Javnim oglašavanjem se smatra postavljanje plakata,
oglasa, transparenata, obavijesti, proglasa i osmrtnica na
način da se lijepe, pričvršćuju ili vješaju na za to postavljene
oglasne ploče, oglasna mjesta, reklamne panoe, oglasne
stupove i ormariće, odnosno druga za tu svrhu određena
mjesta (u daljnjem tekstu: oglasna mjesta).
Javno oglašavanje uređuje se putem koncesije.
Članak 9.
Nepokretne i trajno postavljene reklamne panoe, oglasne
ploče, oglasne stupove i ormariće za opće potrebe mogu
postavljati samo fizičke i pravne osobe koje odredi Gradsko
poglavarstvo na temelju ugovora o koncesiji.
Članak 10.
Objekti iz članka 8. i 9. ove odluke postavljaju se na
temelju odobrenja Upravnog odjela za prostorno planiranje
i zaštitu okoliša kojim se određuje lokacija i izgled
oglašavačkog mjesta.
Članak 11.
Iznimno od odredbe članka 8. i 9. ove odluke samostalno
smiju javno oglašavati kulturne i obrazovne ustanove,
vjerske institucije, športska društva, javna trgovačka
društva te druge pravne osobe koje posjeduju oglasna
mjesta za vlastite potrebe.
5. Isticanje zastava i ukrasnih obilježja
Članak 12.
Zastava Republike Hrvatske ističe se prema Zakonu o
grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske (“Narodne novine”,
broj 55/90 i 26/93).
Zastava Republike Hrvatske ističe se na javnim
površinama u dane državnih blagdana Republike Hrvatske,
na Dan Grada Šibenika, u danima žalosti u Republici
Hrvatskoj, u drugim prilikama utvrđenim zakonom, a može
se isticati pri javnim skupovima (političkim, znanstvenim,
kulturno umjetničkim, športskim i drugim) i to:
- u perivoju Luje Maruna,
- na Obali Hrvatske mornarice,
- na tvrđavi Sv. Mihovila,
- na zvoniku crkve Sv. Ivana
- na Obali dr. Franje Tuđmana i
- u naseljima koja teritorijalno pripadaju Gradu
Šibeniku po odluci vijeća mjesnih odbora.
Zastave na tvrđavi Sv. Mihovila, na zvoniku crkve Sv.
Ivana i na Obali dr. Franje Tuđmana (ispred zgrade Gradske
uprave) ističu se tijekom cijele godine.
U vrijeme Međunarodnog dječjeg festivala zastave se
ističu prema odluci Gradskog poglavarstva.
Pokraj zastave Republike Hrvatske mogu se isticati
zastave Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije.
Članak 13.
Zastave postavljaju i brinu se o njihovom izgledu
vlasnici i korisnici poslovnih zgrada. Na mjestima iz čl. 12.
ove odluke zastave postavlja pravna ili fizička osoba koju
odredi Gradsko poglavarstvo.
Zastave, koplja i postolja za zastave moraju biti
jednoobrazni.
Zastave se ističu dan prije, a skidaju se slijedeći dan
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 47
nakon državnog praznika, blagdana, političke ili druge
prigode.
Članak 14.
Ukrasne, reklamne i druge zastave postavljaju se po
odobrenju Upravnog odjela za stambeno-komunalnu
djelatnost.
6. Izlozi, izložbeni ormarići, zaštitne tende, suncobrani i
slično
Članak 15.
Izlozi, izložbeni ormarići te slični objekti za izlaganje robe
vidljivi s javno prometne površine moraju biti izgrađeni od
kvalitetnog materijala i u skladu s izgledom zgrade.
Zaštitne tende moraju biti čiste i neoštećene te
postavljene tako da ne smetaju prolaznicima ni prometu.
Članak 16.
Stakla i okviri na izlozima moraju se redovito čistiti i
održavati.
Oglašavanja ili obavijesti moraju se isticati u izlozima
samo na način da su uklopljeni s izloženom robom, a ne
smiju se lijepiti na stakla.
Članak 17.
Izlozi poslovne prostorije u prizemlju zgrade vidljivi s
javne prometne površine moraju biti rasvijetljeni čitavu noć.
Predmeti u izlozima moraju biti izloženi ukusno i stručno,
a izlozi moraju biti atraktivni i češće se preuređivati.
Posebno se moraju urediti i dekorirati za dane državnih
blagdana.
Članak 18.
Zabranjeno je vješanje robe i ostalih predmeta, koji su
predmet prodaje u poslovnoj prostoriji, na vrata, prozore ili
na okvire i na pročelje zgrade gdje se poslovna prostorija
nalazi.
Zabranjeno je izloge upotrebljavati za skladištenje robe
radi prodaje i za držanje ambalaže.
Ispred ugostiteljskih i drugih objekata mogu se
postavljati i suncobrani samo na način da ne smetaju
prolaznicima (najmanja visina od postolja suncobrana do
njegovog oboda mora biti 2,00 m).
Otvori poslovnih prostorija koji se privremeno ne koriste
zbog preuređenja, preseljenja i sličnog, moraju biti prekriveni
prikladnim materijalom.
7. Orijentacijski planovi, javni satovi, telefonske
govornice, objekti javne rasvjete i slični objekti
Članak 19.
Orijentacijski planovi, javni satovi, telefonske
govornice, poštanske kutije, javni vodoskoci, javni zahodi,
klupe za odmor i objekti komunalne opreme koji služe općoj
uporabi, smiju se izgrađivati ili postavljati samo na osnovi
odobrenja Upravnog odjela za stambeno-komunalne
poslove.
Članak 20.
Radi izvješćivanja turista i građana, pravna ili fizička
osoba kojoj se ugovorom o koncesiji povjeri javno
oglašavanje, dužna je postaviti i održavati orijentacijske
planove na mjesta koja odredi Upravni odjel za stambeno-
komunalnu djelatnost u suradnji s Turističkom zajednicom
Grada Šibenika.
Orijentacijski planovi mogu se postavljati na području
Grada Šibenika prema planu i programu korištenja javnih
površina.
U orijentacijskim planovima moraju biti ucrtane glavne
ulice, trgovi, najznačajniji kulturno povijesni objekti te važne
upravne, uslužne i druge institucije Grada Šibenika.
Članak 21.
Na važnijim križanjima i trgovima kao i drugim prikladnim
mjestima postavljaju se javni satovi.
Pravne i fizičke osobe mogu postavljati satove na
zgradama koje koriste ili na drugim mjestima uz odobrenje
Upravnog odjela za stambenu-komunalnu djelatnost.
Satovi iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju se držati u
ispravnom stanju.
Članak 22.
Javne telefonske govornice i poštanske sandučiće
postavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost poštanskih
usluga i telekomunikacija.
Navedene pravne osobe dužne su svoje naprave
održavati u ispravnom stanju i uredne, te kvarove uklanjati.
Članak 23.
Javne vodoskoke, javne fontane i slično održava i brine
se o njima pravna ili fizička osoba kojoj to povjeri Gradsko
poglavarstvo.
Članak 24.
Klupe za odmor prolaznika i šetača postavljaju se prema
rasporedu koji donosi Upravni odjel za stambeno-
komunalnu djelatnost, a za njihovo održavanje brine se
pravna ili fizička osoba kojoj to povjeri Gradsko
poglavarstvo.
Članak 25.
Gradsko poglavarstvo donosi plan izgradnje javnih
zahoda u skladu s detaljnim urbanističkim planovima.
Članak 26.
Javni zahodi moraju biti uredni i ispravni, suvremeno
opremljeni, te vidljivo obilježeni s istaknutim radnim
vremenom.
Članak 27.
Javne prometne površine, ulice, pothodnici i pješački
prijelazi trebaju imati javnu rasvjetu.
Javna rasvjeta mora biti suvremeno, funkcionalno i
estetski izvedena uzimajući u obzir značaj pojedinih dijelova
naselja, posebno Stare gradske jezgre grada Šibenika,
Strana 48 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
trgova, spomenika, pojedinih zgrada, obale i tome slično.
Javna rasvjeta mora se redovito održavati u stanju
funkcionalne sposobnosti, što znači dotrajale žarulje
mijenjati, rasvjetne stupove i rasvjetna tijela popravljati,
bojati i slično, a koje poslove obavlja pravna ili fizička osoba
kojoj su poslovi povjereni.
Članak 28.
Zabranjeno je oštećivanje, uništavanje i onečišćavanje
rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela, kao i na iste lijepljenje
ili postavljanje oglasa, obavijesti, reklama i sl.
Izuzetno od stavka 1. ovog članka mogu se uz odobrenje
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost
postavljati prigodne zastavice i drugi ukrasi, ako to ne smeta
namjeni rasvjetnog tijela.
Članak 29.
Posebno osvjetljenje u dane blagdana i u ostalim
prigodama obavlja se prema Programu o prigodnom
blagdanskom ukrašavanju kojeg donosi Povjerenstvo
imenovano od Gradskog poglavarstva.
8. Uređenje i održavanje zelenih površina
Članak 30.
Zelene površine podižu se i oblikuju prema projektu o
izgradnji i uređenju zelenih površina u skladu s detaljnim
urbanističkim planovima.
Kod izgradnje novih stambenih, gospodarskih i ostalih
objekata investitor je dužan urediti pripadajući okoliš
neovisno o uporabnoj dozvoli objekta.
Članak 31.
Javne zelene površine moraju se održavati tako da služe
svrsi kojoj su namijenjene i svojim izgledom uljepšavaju
naselje.
Na javnim zelenim površinama ne smiju se bez odobrenja
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost
obavljati bilo kakvi radovi, osim održavanja tih površina.
Članak 32.
Pod održavanjem javnih zelenih površina smatra se
posebno:
- obnova biljnog materijala,
- rezanje i oblikovanje stabala i grmlja,
- okopavanje bilja,
- košenje trave,
- uklanjanje otpalog granja, lišća i ostalog materijala,
- održavanje posuda s ukrasnim biljem,
- preventivno djelovanje na sprječavanju biljnih
bolesti,
- uništavanje biljnih štetnika,
- održavanje pješačkih putova i naprava na javnim
zelenim površinama (popravak klupa, košara za otpatke,
bojanje i sl.),
- postavljanje zaštitnih ograda,
- postavljanje natpisa i upozorenja za zaštitu javno
zelene površine,
- obnavljanje i rekonstrukcija zapuštene javno zelene
površine,
- uređenje i privođenje namjeni neuređene javno
zelene površine,
- skidanje snijega sa stabala.
Održavanje javnih zelenih površina obavlja pravna ili
fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje tih poslova.
Članak 33.
Javna zelena površina smije se koristiti samo u svrhu
za koju je namijenjena.
Članak 34.
Pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno uređenje i
održavanje javnih zelenih površina dužno je redovito
uklanjati suhe i bolesne grane ili stabla, uz obvezu da se
uklonjena stabla zamijene novima.
Članak 35.
Prilikom radova na površinama na kojima postoje
pojedinačna stabla, ista se moraju zaštiti od oštećenja.
Stabla i grane koji zaklanjaju prometne znakove, smetaju
prometu i zračnim vodovima, sjeći ili uklanjati može samo
ovlaštena pravna ili fizička osoba.
Članak 36.
Stabla, ukrasne živice i drugo zelenilo uz javne prometne
površine mora se uredno održavati tako da ne ometa
preglednost i sigurnost prometa.
Članak 37.
Unutar javnih zelenih površina dopušteno je
postavljanje podzemnih energetskih vodova uz odobrenje
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost i
obvezu izvođača da uspostavi stanje javne zelene površine
kako je bilo prije početka radova.
Članak 38.
Radi zaštite javnih zelenih površina zabranjuje se:
- oštećenje stabala (guljenje kore, zarezivanje, kidanje,
lomljenje i penjanje),
- uništavanje travnjaka i cvijetnjaka,
- iskopavanje i odnošenje zemlje i bilja,
- bacanje papira i otpadaka,
- dovođenje i puštanje životinja,
- ispuštanje motornih ulja, otpadnih voda, kiselina i
sličnih zagađivanja,
- loženje vatre i potpaljivanje stabala,
- pranje vozila,
- odlaganje građevinskog i drugog materijala,
- vožnja biciklom, automobilom, motorom ili sličnim
vozilima,
- parkiranje i ostavljanje vozila,
- oštećivanje opreme (ograde, ogradnih stupića, javne
rasvjete, klupa i sl.),
- obavljanje bilo koje druge radnje kojima se
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 49
devastiraju javne zelene površine.
Članak 39.
Posebno se zabranjuje sječa, rezanje i uklanjanje rijetkog
ili za ovo područje karakterističnog i hortikulturno vrijednog
drveća.
Članak 40.
Pravna ili fizička osoba koja učini štetu na javnim zelenim
površinama svojim štetnim radnjama ili upotrebom vozila,
dužna je nadoknaditi počinjenu štetu.
U slučaju da se kod štete prouzrokovane upotrebom
vozila, ne može utvrditi identitet osobe koja je počinila štetu,
teretit će se vlasnik vozila kojim je šteta počinjena.
Članak 41.
Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost naložit
će vlasniku, odnosno korisniku zelene površine uklanjanje
osušenog ili bolesnog stabla odnosno granja koje smeta
prometu, zaklanja rasvjetu javnih površina, naslanja se na
električne ili telefonske vodove, ili bi svojim padom moglo
ugroziti sigurnost ljudi, prometa, objekata i slično.
Šteta koja nastane padom stabla ili granja iz stavka 1.
ovog članka dužan je nadoknaditi vlasnik, odnosno korisnik
površine gdje se stablo nalazilo.
Članak 42.
Vlasnik, ili korisnik neobrađene zelene površine mora
redovito s te površine uklanjati korov i otpatke.
Raslinje, voćke, ograde od ukrasne živice, posude s
ukrasnim zelenilom i sl. moraju se uredno održavati, uređivati
te orezivati tako da ne prelaze zamišljenu graničnu liniju
javne površine odnosno ne smetaju pješačkom ni kolnom
prometu.
Vlasnici ili korisnici zidova oko stambenih objekata ili
zelenih površina moraju sa zidova jednom godišnje skidati
korov.
Ako vlasnici ili korisnici ne obavljaju potrebne radove
na održavanju zelenih površina i zelenila na njima, te radove
će izvršiti pravna ili fizička osoba po nalogu Upravnog odjela
za stambeno-komunalnu djelatnost, a na teret vlasnika ili
korisnika.
Članak 43.
Ograđene zelene površine gospodarskih objekata moraju
se hortikulturno trajno održavati.
Dvorišta stambenih i poslovnih zgrada moraju se
održavati čisto i uredno. Ako to ne smeta funkcionalnom
korištenju prostora, moraju biti hortikulturno uređena.
Vlasnici kamenih ogradnih zidova zidanih u suho ili
ograđenih bodljikavom žicom moraju urediti svoje
vlasništvo o vlastitom trošku prema primjerenim urbanim
standardima.
9. Površine za šport, dječja igrališta, izletišta i slični
prostori
Članak 44.
Rekreacijske površine, športska i dječja igrališta i ostali
športski objekti kao i uređaji na njima, te i oni objekti i uređaji
na njima koji su namijenjeni javnim priredbama moraju se
održavati u urednom i ispravnom stanju.
Na ulazima i prilazima terenima i objektima iz prethodnog
stavka na pogodan način mora biti istaknuto obavještenje
o korisniku, plan terena ili objekta i odredbe o održavanju
reda, čistoće, zaštite zelenila i sl.
Za urednost tih površina i ispravnost objekata i uređaja
brinu se pravne i fizičke osobe koje tim površinama i
objektima upravljaju, odnosno koje ih koriste.
10. Kolodvori, luke, stajališta i parkirališta
Članak 45.
Kolodvorske zgrade, otvorene čekaonice, sanitarni
uređaji i predprostori pred kolodvorom i čekaonicama
željezničkog, autobusnog, pomorskog prometa moraju biti
uredno održavani i u ispravnom stanju.
Klupe i ostali predmeti kao i nasadi koji se nalaze na
peronima i pred zgradama kolodvorima, odnosno otvorenih
čekaonica moraju biti čisti, uredni, ispravni, a dotrajale i
oštećene predmete i nasade vlasnici odnosno ovlašteni
korisnici kolodvora trebaju odmah ukloniti.
Stajalište gradskog prometa moraju biti natkrivena i
opremljena klupama.
Stajališta gradskog prometa moraju se održavati u
urednom i ispravnom stanju, a svako oštećenje tih prostora
mora se popraviti.
Članak 46.
Autobusna stajališta linijskog prijevoza putnika u
lokalnom cestovnom prometu na području Grada Šibenika
određuju se posebnom odlukom.
Na autobusnim stajalištima i brodskim pristaništima mora
biti istaknut izvod iz važećeg reda vožnje.
Članak 47.
Uređenje, održavanje i korištenje javnih gradskih
parkirališta određuje se posebnom odlukom.
11. Tržnice na malo
Članak 48.
Lokacije tržnica na malo u gradu određuje Gradsko
poglavarstvo.
Prostor tržnica na malo na kojima se obavlja promet
poljoprivrednim i drugim proizvodima, moraju biti čiste i
uredne, o čemu se brine trgovačko društvo koje obavlja
komunalnu djelatnost tržnica na malo.
Tržni red donosi trgovačko društvo, a mora biti istaknut
na svakom ulazu na tržnicu, te na drugim prikladnim
mjestima.
Tržnim redom određuje se naročito:
- radno vrijeme,
- vrijeme dostave proizvoda na tržnici,
Strana 50 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
- raspored štandova, kioska i drugih naprava,
- čišćenje i održavanje.
Odredbe stavka 2. i 3. i 4. ovog članka odnose se i na rad
ribarnice.
Članak 49.
Zabranjena je prodaja i izlaganje poljoprivrednih i drugih
roba, a posebno ribe izvan tržnog prostora bez odobrenja
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost.
Nalog o zabrani iz stavka 1. ovog članka s rokom
uklanjanja roba donosi komunalni redar.
Ako prodavatelj ne postupi po nalogu komunalnog
redara roba će se oduzeti i predati javnoj kuhinji Caritasa, ili
drugoj humanitarnoj ustanovi ili uništiti.
12. Red kod gradnje, istovara i utovara roba i materijala
Članak 50.
Za istovar, smještaj i utovar građevinskog materijala i
opreme kao i drugih radova koje služi građevinskoj svrsi,
mora se prvenstveno upotrebljavati vlastito zemljište.
Za potrebe navedene u prethodnom stavku privremeno
se mogu koristiti i dijelovi javne prometne površine i
neizgrađeni i neiskorišteni dijelovi gradskog zemljišta, o
čemu se zaključuje posebni ugovor. Ako se građevni
materijal iskrcava u drvoredima i parkovima, tada se stabla
moraju zaštititi na način da se deblo oplatom obloži do
početka krošnje.
Članak 51.
Kod izvođenja radova navedenih u prethodnom članku
mora se osigurati prolaz za pješake i prohodnost kolnika.
Zauzeti dio javne površine mora se ograditi urednom
ogradom, a noću se mora propisno označiti i osvijetliti s
više dobro učvršćenih svjetiljki narančaste boje.
Građevinski materijal mora biti stalno uredno složen i to
tako da ne sprečava oticanje oborinske vode.
Članak 52.
Izvođač građevinskih radova dužan je osigurati da se
zemlja ne rasipa, a ostali rastresiti materijal treba držati u
ogradama ako radovi na istom mjestu traju duže od 24 sata.
Javno prometna površina ispod skela može se izuzeti iz
prometa samo za vrijeme dok gradnja ne dođe do visine
stropa nad prizemljem. Prolaz ispod skele mora se zaštititi
protiv sipanja i propadanja materijala zaštitnim krovom u
visini od 3 metra iznad hodnika, a skelu treba izvesti tako da
se ispod nje može odvijati normalan pješački promet.
Uz vodoravnu treba osigurati i okomitu zaštitu pročelja.
Zaštitni krov mora prema ulici sezati izvan pravca skele.
Ako zaštitno krovište prelazi na kolnik, mora se ispod
krovišta ostaviti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5
m i to tako da ne ometa odvijanje kolnog prometa.
Ako se gradnja iz bilo kojeg razloga obustavi za vrijeme
duža od 15 dana, komunalni redar može naložiti uklanjanje
skele i ostalog materijala s javne površine.
Članak 53.
Ako se javna površina koristi za istovar ili utovar
rastresitog građevinskog materijala (šut i sl.), tada se na nju
smije odložiti samo toliko materijala koliko se može odvesti
u jednom danu.
Otpadni građevni materijal mora se odvesti u roku od 24
sata.
Zabranjeno je materijal iz prethodnog stavka odlagati
uz drveće, ili na odlagalištima za smeće.
Članak 54.
Ugovorni korisnik zauzete javne površine dužan je
najkasnije u roku 24 sata po završetku radova gradnje,
obavijestiti Upravni odjel za stambeno-komunalnu
djelatnost da mu zauzeta površina više nije potrebna, a prije
toga će zemljište dovesti u prvobitno stanje.
Komunalni redar će izvršiti pregled korištene javne
površine i ako ustanovi da postoji kakvo oštećenje ili slične
posljedice njezinog korištenja, naložit će korisniku da u
određenom roku o svom trošku dovede korišteni prostor u
prvobitno stanje.
Članak 55.
Utovar, istovar robe i materijala mora se obavljati u prvom
redu u zgradama i na zemljištu izvan javnih površina. U
opravdanim slučajevima, zbog nedostatka prostora ili
kolnog ulaza, može se istovar ili utovar privremeno izvršiti
na javnim površinama.
Utovar i istovar robe mora se odvijati brzo i bez zastoja
tako da se promet ne zaustavlja i ne ugrožava sigurnost
prolaznika.
Ako se roba mora istovariti na javnu površinu, onda je
treba složiti tako da ne smeta prometu i mora se odmah
uklanjati.
Članak 56.
Vrijeme, način i uvjete zabrane izvođenja građevinskih
radova u turističkoj sezoni u turističkim mjestima utvrđuje
Gradsko poglavarstvo.
III. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH
POVRŠINA
Članak 57.
Pod održavanjem čistoće javnih površina u smislu ove
odluke smatra se:
1. održavanje čistoće javnih površina,
2. održavanje javnih zahoda,
1. Održavanje čistoće javnih površina
Članak 58.
Pod održavanjem čistoće javnih površina u smislu ove
odluke podrazumijeva se:
- ručno i strojno pometanje,
- strojno i ručno pranje,
- čišćenje odvodnih jaraka i slivnika,
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 51
- postavljanje, pražnjenje, čišćenje i održavanje
košarica za otpad,
- uklanjanje s javnih površina svih vrsta glomaznog
otpada (bijele tehnike, plastičnih predmeta, auto gume i sl.),
- odvoz skupljenog otpada s javnih površina na
odlagalište.
Otpadni građevni materijal, zemlja, granje od
podrezivanja s javnih površina i sl. ne smatra se redovnim
glomaznim otpadom u smislu ove odluke.
Članak 59.
Izvođač građevinskih i drugih radova obvezan je o svom
trošku:
- prilikom čišćenja i orezivanja drveća i grmlja i
uređivanja javnog zelenila mora sav materijal i otpatke odmah
ukloniti o svom trošku,
- brinuti se za čišćenje javne površine pred gradilištem
dokle god stiže širenje prašine ili ostale prljavštine sa
gradilišta,
- brinuti se za sprečavanje širenja prašine
(polijevanjem ili sličnim preventivnim mjerama),
- čistiti vozila prije polaska s gradilišta tako da s njih
ne pada blato ili drugi otpaci na javnu površinu,
- u roku od l dana nakon završetka radova i očistiti
gradilište.
- čistiti ulične slivnike u neposrednoj blizini gradilišta,
- deponirati građevinski i drugi materijal tako da ne
ometa promet, slobodno oticanje oborinskih voda i da se
materijal ne raznosi po javnoj površini.
Članak 60.
Pravna ili fizička osoba koja se bavi transportnim,
trgovačkim, građevinskim i drugim djelatnostima, te cestovni
prijevoznici obvezni su prilikom prijevoza spriječiti
rasipavanje materijala i širenje prašine ili neugodnog zadaha
po javnim površinama.
Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju komunalnu
djelatnost održavanja čistoće i odlaganja komunalnog
otpada dužna su održavati svoja vozila i ostalu opremu
(posude za otpad i ostalo) te odlagališta kućnog i glomaznog
otpada u čistom i urednom stanju.
Prilikom prijevoza materijala u kojem ima tekućine,
obvezni su brinuti se da se tekućina ne cijedi ili na drugi
način ne rasipa.
U slučaju onečišćenja javne površine u tijeku prijevoza
prijevoznik je obvezan odmah poduzeti mjere da se stvorena
nečistoća odstrani. Prilikom zaustavljanja vozila na javnoj
površini zbog utovara ili istovara, vozač je obvezan ugasiti
motor vozila, osim vozila čiji uređaji za utovar i istovar rade
izravno preko motora.
Članak 61.
Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju komunalnu
djelatnost održavanja čistoće i odlaganja komunalnog
otpada obvezne su poslije prometne nezgode u naselju
odstraniti s javne površine sve tragove.
Članak 62.
Korisnici javnih površina koje su im privremeno dane
na korištenje po odredbama posebne odluke, kao i korisnici
drugih javnih površina moraju se brinuti o održavanju
čistoće na tim površinama, te o odvozu kućnog i glomaznog
otpada s tih površina.
Članak 63.
Površine ispred poslovnih i stambenih zgrada, koje se
koriste za potrebe poslovnog prostora ili potrebe stanova,
obvezni su čistiti korisnici poslovnog prostora odnosno
stanari.
Svi korisnici javnih površina dužni su o svom trošku ne
samo očistiti, nego i istu dovesti u prvobitno stanje.
Članak 64.
Na javnim površinama ne smije se ostavljati niti bacati
bilo kakav otpad ili ih na drugi način onečišćavati, a posebice
se zabranjuje:
- odlaganje građevinskog ili drugog otpada bez
odobrenja,
- ostavljanje predmeta, naprava i strojeva koje mogu
ozlijediti ili uprljati prolaznike,
- bacanje papira, ostatke jela, opušaka, praznih kutija
cigareta, šibica i drugih otpadaka po javnim površinama,
- uništavanje ili oštećivanje sabirnih košarica za otpad
postavljenih na javnim mjestima te bacanje kućnog otpada
u te košarice,
- istovar ili smještaj otpada izvan utvrđenih
odlagališta ili posuda za otpad,
- oštećivanje ili premještanje posude za otpad te
bacanje u posude otpadnog građevinskog materijala, zemlje
i nesagorjelog žara,
- spaljivanje otpada,
- popravak vozila i brodica,
- pranje i čišćenje vozila i brodica na javnim
površinama,
- prilikom pranja stambenih i poslovnih prostorija
otpadne vode ispuštati na javno prometne površine,
- bacanje otpada u more,
- uništavanje i oštećivanje ili premještanje oznaka za
odlagališta,
- bacanja letaka bez odobrenja Upravnog odjela za
stambeno-komunalnu djelatnost Grada Šibenika,
- korištenje javne površine za smještaj robe, ambalaže
i drugih stvari osim kada za to postoji posebno odobrenje
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost,
- obavljanje bilo kakvih radnji kojima se onečišćuju
javne površine.
Članak 65.
Održavanje čistoće obavlja se na temelju plana pravne
ili fizičke osobe kojoj su povjereni poslovi održavanja
čistoće.
2. Održavanje javnih zahoda
Strana 52 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 66.
Održavanje zahoda na području Grada Šibenika obavlja
pravna ili fizička osoba kojoj su povjereni poslovi održavanja
čistoće.
Članak 67.
Radno vrijeme u javnim zahodima propisuje Upravni
odjel za stambeno-komunalnu djelatnost.
3. Čuvanje javnih površina
Članak. 68.
Radi očuvanja javnih površina zabranjeno je:
- bilo kakvo oštećenje javnih površina ili objekata i
uređaja koji su njihov sastavni dio,
- izvođenje radova bez odobrenja Upravnog odjela
za stambeno-komunalnu djelatnost,
- ne dovođenje javnih površina u ispravno stanje.
Članak 69.
Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u
objektima uz javnu površinu dužne su svakodnevno
dovesti tu površinu u čisto i uredno stanje, ako zbog njihove
poslovne i druge djelatnosti dolazi do onečišćenja prostora
oko njihovih objekata.
Korisnik športskih, dječjih i rekreacijskih objekata,
zabavnih parkova i igrališta, organizator javnih skupova i
zakupnik javnih površina dužni su čistiti ili osiguravati
čišćenje prostora koji služe tim objektima, tako da ti prostori
budu očišćeni u roku 8 sati po završetku priredbe, odnosno
radnog vremena tih objekata.
Članak 70.
Na javnim površinama pravna ili fizička osoba kojoj je
povjereno obavljanje djelatnosti obavljanja čistoće,
postavlja košarice i druge naprave za otpad, koje moraju
biti izrađene od prikladnog materijala, estetski oblikovane,
održavane i čišćene, te postavljene na prikladnim mjestima
i dostatnog kapaciteta.
Članak 71.
Pravna ili fizička osoba kojoj su povjereni poslovi
obavljanja djelatnosti odvodnje, dužno je redovito održavati
i čistiti sustav odvodnje radi osiguranja od plavnjenja javnih
površina u skladu s godišnjim programom.
Članak 72.
Radi sigurnosti prolaznika i prometa svi otvori na
ulicama, pločnicima, trgovima, parkovima, dvorištima i
sličnim prolazima moraju biti u ispravnom stanju.
Pod otvorima iz prethodnog stavka smatraju se otvori
za vodovod i odvodnju, el. i telefonske instalacije.
O održavanju otvora iz stavka 1. ovog članka brinu se
trgovačka društva koja te otvore koriste.
IV. KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
Članak 73.
Javne površine prvenstveno se koriste sukladno
njihovoj namjeni.
Na javnim površinama moguće je postavljati objekte i
uređaje na način da takvo korištenje javnih površina ne
dovodi u pitanje njihovu namjenu.
Članak 74.
Način, uvjeti i naknade za korištenje javnih površina
odredit će se posebnim aktom.
V. SKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE SA
SKUPLJENIM KOMUNALNIM OTPADOM
1. Vrste otpada
Članak 75.
U smislu ove odluke otpadom se smatraju slijedeće vrste
otpada i to:
- otpad na javnim površinama,
- kućni otpad,
- glomazni otpad i
- tehnološki otpad.
Članak 76.
Otpadom na javnim površinama smatra se onaj otpad
koji nastaje na tim površinama kao posljedica dnevnog života
i rada.
Članak 77.
Kućnim otpadom smatraju se kruti otpaci koji nastaju u
stanovima, zajedničkim prostorima stambenih zgrada,
garažama, dvorištima i okućnicama, u poslovnim prostorima
i drugim objektima, koji se po svojoj veličini mogu odlagati
u vreće za kućni otpad.
Članak 78.
Glomazni otpad smatra se otpad koji po veličini, sastavu,
količini ili postanku ne spada u kućni otpad, a naročito:
kućanski aparati, pokućstvo, sanitarni uređaji, vozila ili
dijelovi vozila, građevinski materijal, te staklena, kartonska,
plastična ili druga ambalaža i sl.
Članak 79.
Tehnološki otpad je otpad koji nastaje kao posljedica
tehnološkog postupka proizvodnje, prerade i pružanja
usluga.
Članak 80.
Na područjima na kojima se obavlja organizirano
skupljanje kućnog i glomaznog otpada, fizičke i pravne osobe
dužne su koristiti se tom službom i posebno voditi računa o
vremenu skupljanja glomaznog otpada, postavljajući ga uz
kontejnere kućnog otpada.
Odvoz glomaznog otpada iz stambenih i poslovnih
prostora izvan utvrđenog vremena posebno se ugovora ili
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 53
naručuje uz posebnu naknadu. Trgovačko društvo koje
pruža navedenu uslugu, dužno je takav otpad odvesti u
rokovima utvrđenim ugovorom ili prihvaćenom narudžbom.
Ako je glomazni otpad nastao na područjima gdje se ne
obavlja organizirano skupljanje kućnog i glomaznog otpada,
stvaratelji takvog otpada dužni su sami odvesti isto do
najbližeg mjesta za odlaganje, ili ga ukloniti u dogovoru s
trgovačkim društvom koje obavlja tu komunalnu djelatnost.
2. Otpad na javnim površinama
Članak 81.
Javne površine čisti pravna ili fizička osoba kojoj je
povjereno obavljanje komunalne djelatnosti održavanja
čistoće.
Na javnim površinama pravna ili fizička osoba iz stavka
1. ovog članka postavit će dovoljan broj košarica za otpad
i iste održavati u svrhu urednog izgleda javnih površina.
Članak 82.
Zabranjeno je odlaganje ili bacanje bilo kakvog otpada
izvan mjesta koja su u tu svrhu predviđena, a posebno
zabranjuje se odlaganje na ili uz javne prometne površine.
3. Kućni otpad
Članak 83.
Na onim područjima gdje postoje kontejneri za različite
vrste kućnog otpada kao što je staklo, plastika, papir i sl.
kućni otpad se razvrstava i postavlja u namjenske
kontejnere.
U ostalim područjima kućni otpad odlaže se u
nepropusnim i vezanim vrećama u kontejnere i ostale
naprave za skupljanje kućnog otpada.
Zabranjeno je odlaganje kućnog otpada u oštećenim
vrećama, vrećama koje nisu vezane, rasipanje otpada izvan
kontejnera, oštećivanje i uništavanje kontejnera, odlaganje
u kontejner glomaznog otpada, ambalaže, građevinskog
materijala, uginulih životinja, tekućine i tome slično, kao i
onemogućavanje pristupa vozilima do mjesta gdje se
kontejneri nalaze radi sakupljanja otpada.
Prilikom odlaganja kućnog otpada korisnik usluge dužan
je ambalažni otpad (kartonske kutije) posebno upakirati,
odvojiti od kućnog otpada i pripremiti za odvoz tako da
zaprima najmanji mogući volumen.
Bolnice, dispanzeri, ambulante i druge zdravstvene
ustanove, te veterinarske ustanove dužne su odlagati otpad
koji nastaje kao predmet pružanja medicinske usluge i
veterinarske pomoći na način i pod uvjetima određenim
posebnim propisima.
Članak 84.
Mjesto za smještaj kontejnera i drugih naprava na
javnim površinama određuje pravna ili fizička osoba kojoj
je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti održavanja
čistoće uz suglasnost Upravnog odjela za stambeno-
komunalnu djelatnost, vodeći računa da se odredi takvo
mjesto koje zadovoljava potrebe šireg ili užeg područja
naselja, da to mjesto mora biti ograđeno i čišćeno, te da po
kapacitetu kontejnera zadovoljava potrebe stanovništva.
Kontejnere i ostale naprave održava, nabavlja,
zamjenjuje i pere trgovačko društvo koje obavlja tu
komunalnu djelatnost, te uređuje i mjesto na kojem je
smješten kontejner na siguran i uredan način.
Za novo sagrađene stambene i poslovne objekte i
novootvorene poslovne prostore iznimno posude za otpad,
odnosno kontejnere nabavlja investitor, odnosno korisnik
poslovnog prostora.
Članak 85.
Na mjesto označeno za pristup i smještaj posuda za
komunalni otpad zabranjeno je parkiranje vozila.
Komunalni redar ovlašten je izdati nalog službi za dizanje
i premještanje onih vozila koja onemogućavaju pristup
posudama za komunalni otpad.
Posude za komunalni otpad ne smiju se pomicati s mjesta
označenih za njihov smještaj.
Članak 86.
Kućni otpad odvozi se prema dnevnom rasporedu
odvoza kućnog otpada pravne ili fizičke osobe kojoj je
povjereno obavljanje djelatnosti održavanja čistoće,
odgovarajućim sabirnim kolima na način koji zadovoljava
zdravstveno higijenske uvjete i uvjete sigurnosti u prometu.
Članak 87.
Radnici koji skupljaju i odvoze kućni otpad dužni su
rukovati s otpadom na način da se isti ne rasipa, a kontejneri
i druge naprave ne oštećuju.
Članak 88.
Zabranjeno je prebiranje i prekapanje po otpadu u
kontejnerima, kao i odnošenje i rasipanje otpada.
4. Glomazni otpad
Članak 89.
Glomazni otpad iz kućanstva ostavlja se isključivo uz
postojeće kontejnere, a odvozi prema rasporedu odvoza
glomaznog otpada pravne ili fizičke osobe kojoj su povjereni
poslovi održavanja čistoće, o kojem odvozu građani moraju
biti obaviješteni na prikladan način.
Članak 90.
Skupljanje i odvoz glomaznog otpada i ambalaže iz
poslovnog prostora, naročito ako se radi o svakodnevnim
ili povremeno većim količinama takvog otpada i ambalaže,
vlasnici i korisnici takvog prostora reguliraju odvoz s
pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju komunalnu
djelatnost odlaganja komunalnog odvoza.
Članak 91.
Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na mjesta koja za
to nisu određena.
5. Tehnološki otpad
Strana 54 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 92.
Pravne i fizičke osobe dužne su sakupljati i odlagati
tehnološki otpad, prema vrsti, u posebne naprave, na
prikladnim mjestima na svom zemljištu u skladu sa zakonom
i drugim propisima.
Ukoliko tehnološki otpad pravne i fizičke osobe ne unište
na prikladan način koji ispunjava sanitarne, tehničke i druge
uvjete ili ga same ne odvoze, regulirat će njegov odvoz s
pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju komunalnu
djelatnost odlaganja otpada, na mjesto određeno za njegovo
odlaganje, odnosno njegovo uništenje.
Članak 93.
Cijenu komunalne usluge skupljanja, odvoza i odlaganja
komunalnog otpada dužni su plaćati svi korisnici komunalne
usluge koji se nalaze na području na kojem je organizirano
skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada,
isporučitelju usluge.
Korisnik usluge dužan je pravnim ili fizičkim osobama
koje obavljaju uslugu odvoza i odlaganja otpada na vrijeme
pismeno izvijestiti o početku potrebe pružanja navedene
usluge, o prestanku korištenja usluge (ako se objekt neće
koristiti duže od tri mjeseca), te o svim promjenama do kojih
dolazi kod korisnika na površini prostora s kojeg se odvozi
i odlaže otpad.
6. Postupanje sa skupljenim otpadom
Članak 94.
Cjelokupni skupljeni otpad odvozi se na gradski deponij
Bikarac.
Deponij uređuje i održava pravna ili fizička osoba koja
obavlja komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog
otpada.
Na deponiju moraju se postaviti uređaji za mjerenje
(vaganje) otpada kao i objekti i uređaji za osobnu higijenu i
zaštitu radnika zaposlenih na deponiju.
Članak 95.
Deponij se mora prikladno zaštiti i ograditi.
Na deponiju nikome nije dozvoljeno zadržavanje bez
odobrenja službene osobe.
Zabranjeno je prebiranje i prekopavanje po otpadu, kao
i odvoženje otpada s deponija. Na deponij se ne smiju
dovoditi niti puštati životinje.
7. Čišćenje septičkih jama
Članak 96.
Čišćenje septičkih jama obavlja ovlaštena pravna ili
fizička osoba na zahtjev vlasnika ili korisnika objekta kojemu
pripada septička jama.
Zahtjev za čišćenje septičke jame, kao i samo čišćenje
mora se izvršiti na vrijeme, kako ne bi došlo do njenog
prelijevanja.
Troškove čišćenja septičke jame snosi vlasnik odnosno
korisnik objekta kojemu pripada septička jama.
VI. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH
PREDMETA
Članak 97.
Svi protupravno postavljeni predmeti na javnim
površinama (kiosci, pokretne naprave, razglasni uređaji,
štandovi, štekati, prikolice, brodovi, bez obzira na veličinu,
reklame, ploče, table, natpisi, putokazi, stupici, skele, dizalica,
građevinska ili druga kolica i tome slično), moraju se ukloniti.
Članak 98.
Rješenje o uklanjanju protupravno postavljenih
predmeta na javnim površinama donosi komunalno
redarstvo u zakonom određenom postupku.
Ako vlasnik, korisnik i osoba koja je postavila predmet
u ostavljenom roku ne ukloni protupravno postavljen
predmet, ukloniti će ga komunalno redarstvo o trošku
navedene osobe.
U troškove uklanjanja uračunavaju se i troškovi
premještanja, čuvanja, a po potrebi i uništavanja.
Članak 99.
Uklonjene predmete vlasnici, korisnici ili osoba koja je
postavila predmet moraju preuzeti u roku od 30 dana uz
prethodno podmirenje svih troškova.
U protivnom se predmeti prodaju javnom licitacijom radi
podmirenja troškova.
Članak 100.
Na javnim površinama zabranjeno je ostavljati
neispravna, oštećena, neregistrirana i napuštena vozila
duže od 15 dana.
Neregistrirana, neispravna ili napuštena vozila moraju
se ukloniti s javne površine.
Uklanjanje vozila iz stavka 2. ovog članka naredit će
vlasniku vozila komunalni redar.
Ako vlasnik ne ukloni vozilo u ostavljenom roku, uklonit
će se na trošak vlasnika.
Vlasnik vozila dužan je preuzeti svoje vozilo u roku od
30 dana od dana uklanjanja uz podmirenje nastalih troškova.
Ako se vozilo ne preuzme u naprijed navedenom roku,
prodat će se javnom licitacijom radi podmirenja troškova
odvoza, čuvanja i prodaje, a može se i uništiti.
VII. DRŽANJE ŽIVOTINJA, PČELA, PERADI, PASA I
MAČAKA
Članak 101.
U smislu ove odluke držanjem domaćih životinja smatra
se:
1. držanje životinja, pčela i peradi,
2. držanje pasa i mačaka.
1. Držanje životinja, pčela i peradi
Članak 102.
Pod životinjama se smatraju konj, magarac, mazga, mula,
govedo, svinja, koza, ovca, kunić, i slično.
Pod peradi se smatraju: kokoš, patka, guska, puran i
druga perad.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 55
Pod držanjem pčela smatra se bavljenje pčelarstvom uz
posebno odobrenje nadležnog tijela Grada.
Članak 103.
Zabranjeno je držanje životinja, pčela i peradi osim pasa
i mačaka na području naselja Šibenik.
Na predjelu Ražina i Ražina Donjih dozvoljava se držanje
peradi za potrebe obiteljskog domaćinstva.
Članak 104.
Na područjima koja nisu obuhvaćena odredbom članka
103. mogu se držati životinje i perad ako njihovo držanje
ispunjava sanitarno-higijenske uvjete, a u broju kako je to
uobičajeno u naseljima i na udaljenosti koja na bilo koji
način ne smeta najbližim susjedima.
Zabranjeno je na područjima iz stavka 1. ovog članka
puštanje životinja po javnim površinama.
Članak 105.
Komunalno redarstvo zabranit će držanje životinja i
peradi na područjima gdje je to i dozvoljeno, ako držanje
životinja i peradi bilo brojem, zagađivanjem ili mirisom
nanosi smetnje okolnim stanovnicima ili narušava izgled
okoline.
Zabranit će pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka držanje
životinja i peradi ako su smješteni bliže od 50 m od najbližeg
stambenog objekta, okupljališta stanovnika ili poslovnog i
drugog javnog objekta.
Zabrana se donosi samo na zahtjev fizičke ili pravne
osobe.
2. Držanje pasa i mačaka
Članak 106.
Ovom odlukom se za područje Grada Šibenika propisuju
uvjeti i način držanje pasa, način postupanja s
neregistriranim psima te način postupanja s psima i mačkama
lutalicama.
Članak 107.
Držatelj psa dužan je u propisanom roku prijaviti
nabavljenog psa veterinarskoj stanici Šibenik, radi uvođenja
u registar i dokumentaciju o cijepljenju protiv bjesnoće, u
skladu s posebnim propisima.
Članak 108.
Držatelj psa dužan je psa njegovati i dobro s njime
postupati, osigurati mu odgovarajući prostor i druge uvjete
za život, te liječenje za slučaj bolesti.
Članak 109.
Držatelj psa dužan je spriječiti da pas lajanjem, zavijanjem
i na drugi način ometa mir građana.
Pas se mora držati tako da ni na koji način ne ugrožava
osobnu sigurnost građana.
Članak 110.
Držatelj je dužan psa držati u dobro ograđenom dvorištu
ili vrtu, odnosno u kući ili stanu.
U zajedničkom dvorištu ili vrtu psa se može držati u
odgovarajućem ograđenom prostoru, uz prethodnu pisanu
suglasnost svih suvlasnika, odnosno sukorisnika dvorišta
ili vrta.
Ako se pas ne drži u odgovarajuće ograđenom prostoru,
mora biti vezan odgovarajućim lancem, na način da ne
predstavlja opasnost za sigurnost građana.
Članak 111.
U slučaju držanja psa u dvorištu ili vrtu prema članku
110. ove odluke, na vidnom mjestu mora se postaviti
odgovarajuća oznaka, koja upozorava na prisutnost psa i
to tablica s likom psa, a uz to i oznaka “ČUVAJ SE PSA”,
“PAZI - OPASAN PAS” i sl.
Članak 112.
Pas se ne smije ostavljati ili držati u zajedničkim
prostorima stambene zgrade.
Članak 113.
Držatelj psa kada ga izvodi na javnu površinu dužan je
sa sobom nositi pribor (lopatica, metlica i pvc vrećica) i
odmah očistiti javnu i drugu površinu koju pas zagadi.
Članak 114.
Po ulicama i drugim javnim prometnim površinama
držatelj je psa dužan voditi na uzici.
Članak 115.
Zabranjeno je voditi psa po uređenim, javnim površinama
(perivojima, parkovima, cvjetnjacima, dječjim igralištima i
sl.).
Naročito je zabranjeno uvođenje pasa u prostore
Perivoja Roberta Visianija i Perivoja Luje Maruna, te zelene
površine Obale dr. Franje Tuđmana, Obale palih omladinaca
i ispred zgrade Županijskog i Općinskog suda u Šibeniku.
Zabranjeno je kupanje pasa na plažama i drugim mjestima
gdje se kupaju ljudi.
Članak 116.
S neregistriranim psima postupa se na način propisan
posebnim propisima za pse na kojima nisu provedene
propisane ili naređene mjere, tj. isti podliježu eutanaziji na
trošak držatelja.
Članak 117.
Pse i mačke lutalice hvata Veterinarska stanica Šibenik,
odnosno druge odgovarajuće institucije s kojima Grad
Šibenik zaključi ugovor o obavljanju tih poslova i osigura
joj odgovarajuća sredstva (u daljnjem tekstu: Veterinarska
stanica).
Članak 118.
Uhvaćene pse i mačke lutalice Veterinarska stanica je
dužna držati 5 dana, a po isteku toga roka na njima obavlja
eutanaziju.
Strana 56 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Ako se u roku iz stavka 1. ovog članka javi vlasnik
životinja, ista će mu se vratiti uz uvjet prethodnog plaćanja
troškova držanja te poduzimanja mjera radi registracije i
odgovarajućeg držanja.
Članak 119.
Držatelj psa koji psa više ne želi držati, ako nema druge
osobe koja ga je voljna preuzeti od držatelja i držati na
propisani način dužna je psa predati Veterinarskoj stanici
radi eutanazije.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka troškove eutanazije
snosi Grad Šibenik.
Članak 120.
Ova odluka ne primjenjuje se na pse koje drže
odgovarajuća državna tijela Republike Hrvatske.
VIII. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA
Članak 121.
Vlasnici i korisnici stanova, zgrada, poslovnih prostorija
i drugih objekata dužni su, čim vremenske prilike omoguće
očistiti javne površine ispred zgrada, poslovnih prostora i
objekata od snijega i leda na način da se osigura siguran i
nesmetan prolaz pješaka.
Članak 122.
O uklanjanju snijega i leda s javnih parkirališta, taksi
stajališta, tržnica na malo, kolodvora, športskih objekata i
sličnih prostora vodi brigu pravna ili fizička osoba koja tim
površinama upravlja odnosno obavlja poslovnu djelatnost.
Javne površine od snijega i leda čisti trgovačko društvo
koje obavlja komunalnu djelatnost održavanja čistoće.
Snijeg i led treba očistiti čim vremenske prilike to
dopuste.
Članak 123.
Radi sprječavanja nastanka leda i sprječavanja klizanja,
javnih prometnih površina moraju se posipati
odgovarajućim materijalom.
Fizičke i pravne osobe koje uklanjaju snijeg i led s javnih
prometnih površina dužne su osigurati da se materijal kojim
je posipana javno prometna površina ukloni u roku od
najduže 2 dana nakon otapanja snijega i leda.
Za vrijeme drugih vremenskih nepogoda, posebno
obilnih kiša, odmah, čim to mogućnosti dozvoljavaju, moraju
se popraviti te očistiti i dovesti u ispravno stanje šahtovi,
slivnici, kao i druge naprave na javnim prometnim
površinama kao i odvesti nataložen materijal, polomljene
grane i slično.
IX. MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG REDA
Članak 124.
Nadzor nad provođenjem ove odluke vrši komunalno
redarstvo.
Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni
redari koji se biraju putem natječaja.
Komunalni redari moraju imati posebne iskaznice i
posebnu odoru s oznakom na odori.
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu izdavanja iskaznice
te Pravilnik o vrsti, kroju i boji službene odore te oznake na
službenoj odori kao i vrijeme nošenja i rokovi trajanja donosi
Gradsko poglavarstvo.
Članak 125.
U obavljanju nadzora komunalni redar je ovlašten:
1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje
u svrhu održavanja komunalnog reda,
2. izricati mandatne kazne,
3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka.
Protiv rješenja komunalnog redara iz stavka 1. točke 1.
ovog članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom
tijelu Šibensko-kninske županije u roku od 8 dana od dana
primitka rješenja.
Žalba protiv rješenja iz stavka 1. točke 1. ovog članka
ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 126.
U obavljanju nadzora komunalni redari su dužni
surađivati s predstavnicima vijeća gradskih četvrti i mjesnih
odbora na području Grada Šibenika.
Članak 127.
Kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti
komunalni redar utvrdi povredu propisa ili mjera nad čijim
izvršenjem vrši nadzor druga inspekcija ili tijelo, izvijestit će
o tome nadležnu inspekciju odnosno tijelo.
Članak 128.
Fizičke i pravne osobe dužne su komunalnom redaru
omogućiti nesmetano obavljanje nadzora, a naročito pristup
do prostorija, objekata, naprava i uređaja, dati osobne
podatke, kao i pružiti druga potrebna obavještenja o
predmetima uredovanja.
Članak 129.
Ako komunalni redar u svom radu naiđe na otpor može
zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.
Članak 130.
Komunalni redari u obavljanju poslova nadzora dužni
su se pridržavati Zakona, ove odluke i drugih propisa
donesenih na temelju Zakona.
Članak 131.
O pregledu i nađenom stanju komunalni redar sastavlja
zapisnik i određuje mjere koje treba izvršiti i rok za izvršenje
tih mjera.
X. UREĐENJE I MJERE ZA PROVOĐENJE
KOMUNALNOG REDA U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI
Članak 132.
Stara gradska jezgra je pješačka zona u kojoj bez
posebnog odobrenja nije dopušteno prometovanje
vozilima.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 57
Promet vozilima dozvoljen je samo temeljem odobrenja
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost i
iznimno od odredaba ovog članka dozvoljen je promet u
hitnim intervencijama vozila hitne pomoći, vatrogasnih
vozila i vozila MUP-a.
Članak 133.
Promet unutar pješačke zone odredit će se za slijedeće
potrebe:
- odvoz smeća,
- dopreme robe za opskrbu prodavaonica,
- dopreme plina,
- prijevoza pokućstva i ogrjeva,
- dovoza i odvoza građevinskog materijala.
Članak 134.
Odobrenje za prometovanje pješačkim zonama izdaje se
putem koncesije.
Koncesionar je dužan ove poslove iz prethodnog članka
obavljati isključivo s vozilima na električni pogon. Za
obavljanje ovih poslova zabranjuje se upotreba vozila
pogonjenih motorom s unutrašnjim sagorijevanjem.
Izuzetno od odredbe iz stavka 2. ovog članka dozvoljava
se prijevoz ogrjevnog drva uz prethodnu suglasnost
Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost i
građevinskog materijala uz prethodnu dozvolu istog odjela
i naplatu od 100,00 kn po ulasku.
Određuje se maksimalna širina ovih vozila koja ne smije
prijeći l m, a dužina 2 m.
Članak 135.
Za izvođenje radnji iz prethodnog članka određuju se
vremenski intervali dovoza i odvoza roba na pretovarna
mjesta ulaska u Staru gradsku jezgru.
Za pretovarna mjesta se određuju tri lokacije i to iz pravca
Poljane, sa križanja ulica Kralja Zvonimira i Fausta Vrančića
te na Obali dr. Franje Tuđmana. Detaljno uređenje tih lokacija
bit će uređeno ugovorom o koncesiji.
Utvrđuje se orar pretovara za:
- za razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna u razmacima od
6,30 do 8,00 sati i od 13,00 do 16,00 sati i u večernjim satima
od 21,00 do 23,00,
- za razdoblje od 16. rujna do 31. svibnja u razmacima
od 6,30 do 8,00 i od 12,30 do 15,30 i u večernjim satima od
20,00 do 22,00.
Članak 136.
Unutar Stare gradske jezgre zabranjeno je parkiranje i
garažiranje vozila.
Mogućnost parkiranja i garažiranja riješit će se detaljnim
urbanističkim planom Stare gradske jezgre.
Postojeći prostori za parkiranje i garažiranje mogu se
još koristiti 12 mjeseci računajući od dana objave ove odluke
u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».
Članak 137.
U Staroj gradskoj jezgri zabranjuje se prometovanje
biciklima i romobilima osim po ulicama i javnim površinama
koje su za to posebno označene.
Članak 138.
U Staroj gradskoj jezgri se natpisne ploče s imenom
ulice i trga izrađuju od kamena i postavljaju prema odredbama
članka 4. ove odluke.
Članak 139.
Pročelja zgrada, prozorski zasloni na zgradama (škure ili
grilje) i prozorski okviri bez zaslona, ulazna kućna vrata i
ostali otvori unutar Stare gradske jezgre moraju biti oličeni
bojom koju će odrediti smjernicama uređenja Konzervatorski
odjel.
Članak 140.
Dozvolu ili nadzor kod postavljanja rashladnih ili drugih
uređaja na pročeljima zgrada u Staroj gradskoj jezgri i na
ostalim spomenicima kulture ili zaštićenim objektima daje
smjernicama uređenja Konzervatorski odjel u Šibeniku
sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(“Narodne novine”, broj 69/99).
Članak 141.
Posebno se izražava interes za očuvanje povijesnih
detalja zgrada i okoliša: kamenih poklopaca, vodovodnih i
odvodnih kanala (oluka), kamenih rešetki odvodnih kanala,
prozora -žburtova nad uličnih gajfuna, prizidnih dimnjaka -
kominata, prozorskih rešetki - ferobatuta, metalnih ukrasa u
lunetama nad portalima, okova vratiju, kucala, zasuna -
kračuna, kovinskih balkonskih ograda i nosača ako su
umjetnički obrađeni ili imaju karakteristike određenog
umjetničkog stila, tradicionalne tipologije, obrade svih
drvenih zatvora na otvorima kuća kao i svih drugih
elemenata spomeničke vrijednosti.
Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
neposrednu brigu i nadzor za očuvanje svih povijesnih
detalja zgrada i javnih površina provodi Konzervatorski
odjel u Šibeniku.
Članak 142.
Vlasnici zgrada, zidova oko zgrada i drugih ograda dužni
su jednom godišnje s istih skidati korov.
Skidanje korova sa sakralnih objekata dužan je ukloniti
vlasnik o svom trošku.
Skidanje korova s gradskih bedema, tvrđava i ostalih
nepokretnih spomenika kulture dužni su skidati vlasnici ili
korisnici a poslove će obavljati pravna ili fizička osoba koju
odredi Gradsko poglavarstvo Grada Šibenika.
Članak 143.
Javno oglašavanje iz članka 8. i 9. ove odluke u Staroj
gradskoj jezgri imaju pravo pravne ili fizičke osobe na temelju
ugovora o koncesiji, odobrenju Upravnog odjela za
prostorno planiranje i zaštitu okoliša i smjernicama uređenja
Konzervatorskog odjela.
Strana 58 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Članak 144.
Izlozi, izložbeni ormarići, zaštitne tende, suncobrani i sl.
uređuju se i postavljaju u Staroj gradskoj jezgri na temelju
prethodne dozvole Upravnog odjela za stambeno-
komunalnu djelatnost i smjernicama uređenja
Konzervatorskog odjela sukladno Zakonu o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara.
Članak 145.
U Staroj gradskoj jezgri dozvoljava se postavljanje
zatvorenih štekata.
Otvoreni štekati za zaštitu od sunca mogu koristiti
pomične tende ili suncobrane za čije postavljanje, boju,
natpis i oblik treba ishodovati odobrenje Upravnog odjela
za stambeno-komunalnu djelatnost.
Zatvoreni štekati mogu se uređivati na način da
predstavljaju montažnu građevinu koja će se uklanjati za
vrijeme trajanja turističke sezone propisane ovom odlukom
i postavljati u ostalom dijelu godine.
Lokacijsku dozvolu za postavljanje štekata investitori
su dužni ishodovati od nadležnog tijela državne uprave.
U prilogu zahtjeva treba priložiti idejno rješenje
projektanta i smjernice Konzervatorskog odjela.
Članak 146.
Objekti, uređaji, predmeti i stvari iz članka 19. ove odluke
u Staroj gradskoj jezgri postavljaju se temeljem smjernice
uređenja Konzervatorskog odjela u Šibeniku.
Zabranjeno je u Staroj gradskoj jezgri postavljati
prostirke - tepihe na javno prometnoj površini ispred
poslovnih prostorija i stambenih zgrada.
Isticanje reklamnih natpisa na tendama, suncobranima i
slično plaćat će se i regulirati ugovorom između Grada
Šibenika i reklamne tvrtke ili između vlasnika lokala i Grada
Šibenika, prema cjeniku koji utvrđuje Gradsko poglavarstvo.
Članak 147.
Tijela javne rasvjete u Staroj gradskoj jezgri moraju biti
tipizirana prema određenju Konzervatorskog odjela.
Za postavljanje i održavanje tijela javne rasvjete
odgovorna je pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno
obavljanje tih poslova.
Članak 148.
Vlasnici zgrada i objekata u Staroj gradskoj jezgri ne
smiju izvoditi građevinske radove na vanjskim dijelovima
od 1. lipnja do 15. rujna, bez obzira na izdanu lokacijsku ili
građevnu dozvolu.
U ostalom dijelu godine, od 15. rujna do 31. svibnja
vlasnici zgrada mogu izvoditi radove uz prethodnu
suglasnost Upravnog odjela za stambeno-komunalnu
djelatnost.
Suglasnost obvezno sadrži skicu gradilišta (skela,
prostor za odlaganje materijala), oznaku izvođača i
investitora radova, rok početka i završetka radova, uvjete
odvoza i dovoza materijala na gradilište i naknadu za
korištenje javne površine.
Članak 149.
Za postavljanje novih nadzemnih telekomunikacijskih i
elektroenergetskih priključaka, koji se imaju smatrati
privremenim u smislu postavljanja, mora se ishoditi
suglasnost Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša.
Vlasnici javne, ulične, telekomunikacijske i
elektroenergetske mreže dužni su izraditi projektnu
dokumentaciju za podzemno polaganje svojih instalacija i
vremenski program realizacije tih projekata najkasnije u roku
od 2 godine do dana objave ove odluke u «Službenom
vjesniku Šibensko-kninske županije«.
U istom roku vlasnici navedenih instalacija moraju
izraditi katastar postojećih podzemnih instalacija.
Članak 150.
Građani stanovnici koji žive u Staroj gradskoj jezgri dužni
su iznositi kućni otpad na za to određena mjesta svaki dan
od 21,30 do 22,00 sata.
Građani i tvrtke koji posluju u Staroj gradskoj jezgri dužni
su iznositi otpad iz svojih poslovnih prostora na za to
određena mjesta nakon završetka radnog vremena.
Otpad kartonske ambalaže kod odlaganja mora biti
složen na način da zauzima najmanji volumen, a kućni otpad
mora biti odložen u crne PVC vreće i uredno spakiran.
Članak 151.
Vođenje psa u području Stare gradske jezgre osim
primjene odredbe članka 113. i članka 114. obvezno
podrazumijeva i držanje brnjice na glavi psa.
Članak 152.
Osim odredbi članaka iz ove glave, na Staru gradsku
jezgru se primjenjuju i sve ostale odredbe članaka ove
odluke.
XI. KAZNENE ODREDBE
Članak 153.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kn do 2.000,00 kn
kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako vanjske dijelove zgrade ne drži u ispravnom i
urednom stanju, popravlja ih, te ako ih do popravka
primjereno ne zaštiti (čl. 5. st. 1. i 2. ove odluke),
2. ako na vanjskim dijelovima zgrada šara, crta i lijepi
plakate (čl. 6. st. 1. ove odluke),
3. ako oslikava pojedine vanjske dijelove zgrade bez
odobrenja (čl. 6. st. 2. ove odluke),
4. ako ne održava zelene površine (čl. 7. ove odluke),
5. ako postavlja nepokretne i trajne reklamne panoe,
oglase, oglasne ploče i ormariće za opće potrebe bez
odobrenja Gradskog poglavarstva (čl. 9. ove odluke),
6. ako postavlja oglasna mjesta na lokacijama bez
odobrenja Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša Grada Šibenika (čl. 10. ove odluke),
7. ako ukrasne, reklamne i druge zastave postavlja bez
odobrenja Upravnog odjela za stambeno-komunalnu
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 59
djelatnost (čl. 14. ove odluke),
8. ako postavljeni izložbeni ormarići i izlozi nisu
izgrađeni od kvalitetnog materijala i u skladu i s izgledom
zgrade (čl. 15. ove odluke),
9. ako se stakla i okviri na izlozima redovito ne
održavaju (čl. 16. st. 1. ove odluke),
10. ako se oglašavanje i obavijesti u izlozima lijepe na
stakla (čl. 16. st. 2. ove odluke),
11. ako izlozi uz javne prometne površine nisu
rasvijetljeni čitavu noć (čl. 17. st. 1. ove odluke),
12. ako se roba vješa na vrata, prozore, pročelja poslovne
zgrade (čl. 18. st. 1. ove odluke),
13. ako se roba i ambalaža skladišti u izlogu poslovne
prostorije (čl. 18. st. 2. ove odluke),
14. ako se postavljaju suncobrani na način da smetaju
prolaznicima (čl. 18. st. 3. ove odluke)
15. ako se otvori na poslovnim prostorijama koji se
privremeno ne koriste ne prekriju prikladnim materijalom(čl.
18. st. 4. ove odluke),
16. ako se orijentacijski planovi, javni satovi, telefonske
govornice, poštanske kutije, javni vodoskoci, javni zahodi,
klupe za odmor i objekti komunalne opreme u općoj upotrebi
postavljaju bez odobrenja (čl. 19. st. l. ove odluke),
17. ako postavlja i ne održava orijentacijske planove
prema planu i programu korištenja javnih površina (čl. 20.
st. 1. i 2. ove odluke),
18. ako postavlja javne satove bez odobrenja Upravnog
odjela za stambeno-komunalnu djelatnost (čl. 21. ove
odluke),
19. ako javne telefonske govornice i poštanske
sandučiće ne održava u ispravnom stanju i uredno, te
otklanja kvarove na njima (čl. 22. ove odluke),
20. ako ne održava javne vodoskoke, fontane i česme
(čl. 23. ove odluke),
21. ako se klupe za odmor postavljaju i ne održavaju
prema rasporedu Upravnog odjela za stambeno-komunalnu
djelatnost (čl. 24. ove odluke),
22. ako se javna rasvjeta redovito ne održava (čl. 27.
ove odluke),
23. ako se oštećuju, uništavaju i onečišćavaju rasvjetni
stupovi i tijela, te na njima postavljaju stvari i naprave bez
odobrenja (čl. 28. ove odluke),
24. ako ne održava javne zelene površine u skladu s
njihovom namjenom (čl. 31. st. l. ove odluke),
25. ako vrši radove bez odobrenja i ne uspostavi stanje
na zelenim površinama kakvo je bilo prije početka radova
(čl. 31. st. 2. ove odluke),
26. ako javne zelene površine koristi suprotno njihovoj
namjeni (čl. 33. ove odluke),
27. ako ne održava stabla urednima i ako uklonjena ne
zamjenjuje (čl. 34. ove odluke),
28. ako prilikom izvođenja radova na površinama na
kojima postoje pojedinačna stabla ne zaštiti iste od oštećenja
(čl. 35. st. 1. ove odluke),
29. ako ne ukloni stabla ili granje koje zaklanja prometne
znakove, smetaju prometu i zračnim vodovima (čl. 35. st. 2.
ove odluke),
30. ako ne održava urednima stabla, živice i drugo
zelenilo uz javne prometne površine (čl. 36. ove odluke),
31. ako unutar javnih zelenih površina postavlja
podzemne energetske vodove bez odobrenja i ne dovede
istu u prvobitno stanje (čl. 37. ove odluke),
32. ako oštećuje stabla, uništava travnjake, odnosi
zemlju i bilje, baca otpad, dovodi životinje, ispušta motorno
ulje, otpadne vode, kiseline i sl., loži vatru, pere vozila, odlaže
građevinski i drugi materijal, oštećuje opremu i obavlja bilo
koje druge radnje kojima se devastiraju zelene površine (čl.
38. ove odluke),
33. ako siječe ili oštećuje rijetko i za ovo područje
karakteristično hortikulturo vrijedno drveće (čl. 39. ove
odluke),
34. ako učini štetu na javim zelenim površinama štetnim
radnjama ili upotrebom vozila (čl. 40. ove odluke),
35. ako po nalogu Upravnog odjela za stambeno-
komunalnu djelatnost ne ukloni sa zelene površine sasušeno
ili bolesno stablo, odnosno granje koje smeta prometu,
javnoj rasvjeti, el. i telefonskim vodovima ili bi moglo ugroziti
sigurnost ljudi i prometa (čl. 41. st. 1. ove odluke),
36. ako s neobrađene zelene površine redovito ne
otklanja korov i otpatke (čl. 42. st. l. ove odluke),
37. ako ne održava uredno raslinje, voćke, ograde od
ukrasne živice, posude s ukrasnim zelenilom i sl. tako da ne
prelaze zemljišnu graničnu liniju javne površine, odnosno
da ne smetaju pješačkom i kolnom prometu (čl. 42. st. 2. ove
odluke),
38. ako ograđene zelene površine hortikulturno, trajno
ne održavaju (čl. 43. ove odluke),
39. ako se rekreacijske površine, športska i dječja
igrališta i ostali športski objekti i uređaji ne održavaju (čl. 44.
ove odluke),
40. ako se ne održavaju ispravnim i urednim kolodvorske
zgrade, stajališta gradskog prometa i otvorene čekaonice i
predprostori oko tih objekata (čl. 45. ove odluke),
41. ako na autobusnim stajalištima i brodskim
pristaništima ne istaknu izvod iz važećeg reda vožnje (čl. 46.
ove odluke),
42. ako otvorene tržnice i ribarnice nisu čiste i uredne, te
ako nemaju istaknutog tržnog reda (čl. 48. ove odluke),
43. ako se poljoprivredni proizvodi i druga roba, te riba
prodaje izvan tržnog prostora bez odobrenja (čl. 49. ove
odluke),
44. ako za istovar, smještaj i utovar građevinskog
materijala i opreme kao i drugih radova koji služe građevinskoj
svrsi koristi dijelove javne površine i neiskorištenog
građevinskog zemljišta, koristi bez ugovora (čl. 50. ove
odluke),
45. ako kod izvođenja građevinskih radova ne osigura
prolaz za pješake i prohodnost kolnika, te propisno označi i
osvijetli (čl. 51. st. 1. ove odluke),
46. ako građevinski materijal ne drži stalno uredno složen
(čl. 51. st. 2. ove odluke)
47. ako ne osigura da se rastresiti građevinski materijal
rasipa po javnim površinama (čl. 52. st. l. ove odluke),
48. ako ne osigura normalno odvijanje pješačkog
Strana 60 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
prometa ispod skele (čl. 52. st. 2. ove odluke),
49. ako ne osigura okomitu zaštitu pročelja (čl. 52. st. 3.
ove odluke),
50. ako ne odveze građevni materijal u roku od 24 sata
(čl. 53. st. 2. ove odluke),
51. ako građevinski materijal odloži uz drveće i
odlagalište za smeće (čl. 53. st. 3. ove odluke),
52. ako upotrebljenu javnu površinu ne dovede u
prvobitno stanje (čl. 54. ove odluke),
53. ako prilikom utovara i istovara roba zaustavlja i
ugrožava sigurnost prolaznika (čl. 55. ove odluke),
54. ako u vrijeme turističke sezone ne poštiva odluku o
zabrani izvođenja građevinskih radova (čl. 56. ove odluke),
55. ako prilikom izvođenja radova sa zelenih površina
ne ukloni sav otpadni materijal, očisti javnu površinu oko
gradilišta, ne spriječi širenje prašine oko gradilišta, ne očisti
vozila pri izlasku sa gradilišta, ne očisti gradilište dan nakon
završetka radova, ne očisti slivnike i ne deponira građevinski
i drugi materijal (čl. 57. ove odluke),
56. ako ne osigura kao sudionik u prijevozu roba i
putnika sprječavanje rasipanje materijala, prašine,
neugodnih zadaha, ulja i tome slično (čl. 60. ove odluke),
57. ako nakon prometne nezgode ne odstrani sve
tragove (čl. 61. ove odluke),
58. ako nakon privremenog korištenja javne površine
istu ne očisti od otpada (čl. 62. ove odluke),
59. ako o svom trošku ne očisti i dovede u prvobitno
stanje javnu površinu ispred poslovnih i stambenih zgrada
(čl. 63. ove odluke),
60. ako na javnim površinama odlaže građevinski i drugi
otpad bez odobrenja, ako ostavlja predmete ili naprave koje
mogu ozlijediti prolaznike, istovara ili smješta otpad izvan
uređenih odlagališta, prilikom pranja poslovnih prostorija
ispušta otpadne vode, baca otpad u more, baca letke bez
odobrenja, ako smješta robu, ambalažu i druge stvari na
javnu površinu bez odobrenja (čl. 64. ove odluke),
61. ako ne održava javne zahode urednima (čl. 66. ove
odluke),
62. ako oštećuje javne površine i uređaje koji su njihov
sastavni dio, izvodi radove na javnim površinama bez
odobrenja i ne dovede ih u ispravno stanje nakon završetka
radova (čl. 68. ove odluke),
63. ako u svezi s obavljanjem djelatnosti ne očisti javnu
površinu (čl. 69. st. 1. ove odluke),
64. ako ne očisti javnu površinu nakon završetka
priredbe u roku 8 sati (čl. 69. st. 2. ove odluke),
65. ako na javnim površinama ne postavlja dovoljan broj
košarica za otpad i iste ne čisti i održava (čl. 70. ove odluke),
66. ako redovno ne čisti sustav odvodnje (čl. 71. ove
odluke),
67. ako otvore na javnim prometnim površinama ne drži
u ispravnom stanju (čl. 72. ove odluke),
68. ako koristi javnu površinu suprotno njezinom
namjenom (čl. 73. ove odluke),
69. ako ne ostavlja glomazni otpad uz kontejnere za to
određeno vrijeme (čl. 80. ove odluke),
70. ako ne čisti javne površine i ne postavlja košarice za
otpad (čl. 81. ove odluke),
71. ako odlaže otpad uz prometnice, te izvan mjesta koja
su u tu svrhu predviđena (čl. 82. ove odluke),
72. ako odlaže korisni otpad u kontejnere koji nisu
namijenjeni toj vrsti korisnog otpada (čl. 83. st. ove odluke),
73. ako odlaže kućni otpad u oštećenim vrećama, rasipa
otpad, oštećuje i uništava kontejnere, u kontejnere odlaže
glomazni otpad, ambalažu, uginule životinje i tekućine, te
ako onemogućava pristup kontejnerima radi skupljanja
otpada (čl. 83. st.3. ove odluke),
74. ako odlaže otpad koji nastaje kao predmet pružanja
medicinske usluge i veterinarske pomoći na način protivno
uvjetima određenim posebnim propisima (čl. 83. st. 5. ove
odluke),
75. ako nije osigurao siguran smještaj kontejnera, te iste
ne održava ispravnim i urednim (čl. 84. ove odluke),
76. ako parkira vozilo na mjesto označeno za smještaj
posude za komunalni otpad (čl. 85. st. l. ove odluke),
77. ako pomiče posude za komunalni otpad s mjesta
označenog za njihov smještaj (čl. 85. st. 3. ove odluke),
78. ako ne odvozi kućni otpad na propisan način (čl. 86.
ove odluke),
79. ako se ne rukuje otpadom na način da se isti ne
rasipa (čl. 88. ove odluke),
80. ako glomazni otpad ne odvozi prema rasporedu (čl.
89. ove odluke),
81. ako ne ugovore odvoz glomaznog otpada i ambalaže
(čl. 90. ove odluke),
82. ako odlaže glomazni otpad na mjesta koja za to nisu
određena (čl. 91. ove odluke),
83. ako uredno ne odlaže i odvozi tehnološki otpad (čl.
92. ove odluke),
84. ako ne izvijesti trgovačko društvo koje obavlja
uslugu odvoza i odlaganja otpada o promjeni adrese,
odnosno korištenja poslovnog prostora s kojeg se odvozi
otpad (čl. 93. ove odluke),
85. ako ne uređuje i ne održava deponij (čl. 94. st. 2. ove
odluke),
86. ako na deponiju nije postavljen uređaj za mjerenje
(vaga), kao ni uređaj za osobnu higijenu, te provedene mjere
zaštite na radu zaposlenih radnika (čl. 94. st. 3. ove odluke),
87. ako deponij nije zaštićen i ograđen, te se s deponija
vrši odvoženje otpada (čl. 95. st. l. i 3. ove odluke),
88. ako se zadržava na deponiju bez odobrenja službene
osobe (čl. 95. st. 2. ove odluke),
89. ako se na deponij dovode i puštaju životinje (čl. 95.
st. 4. ove odluke),
90. ako je došlo do prelijevanja septičkih jama radi
nečišćenja istih na vrijeme (čl. 96. ove odluke),
91. ako ne ukloni protupravno postavljene predmete s
javnih površina (čl. 97. ove odluke),
92. ako na javnim površinama ostavlja neispravna,
oštećena, neregistrirana, oštećena i napuštena vozila (čl.
100. st. 1. ove odluke),
93. ako se drže životinje, perad i pčele na području
naselja Šibenika, osim na predjelu Ražina (čl. 103. ove
odluke),
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 61
94. ako drži životinje i perad na području gdje je to
dozvoljeno, ali na način da to ne ispunjava sanitarno-
higijenske uvjete i pušta životinje na javne površine (čl.
104. ove odluke),
95. ako držanje životinja i peradi bilo brojem, zagađenjem
ili mirisom nanosi smetnje okolnim stanovnicima ili narušava
izgled okoline (čl. 105. st. 1. ove odluke),
96. ako drži životinje bliže od 50 m od najbližeg
stambenog objekta, okupljališta stanovnika ili poslovnog i
drugog javnog objekta (čl. 105. st. 2. ove odluke),
97. ako se na vrijeme ne očisti snijeg i led ispred zgrade
i poslovnog prostora (čl. 121. ove odluke),
98. ako ne očisti snijeg i led s javnih površina (čl. 122.
ove odluke),
99. ako se javne prometne površine ne posipaju radi
sprječavanja nastanka leda i posuti materijal na vrijeme i
uredno ukloni nakon otapanja snijega i leda (čl. 123. st. 2.
ove odluke),
100. ako se neposredno nakon vremenskih nepogoda
ne očiste šahtovi i slivnici na javnim prometnim površinama
i nataloženi materijal ne odveze (čl. 123. st. 3. ove odluke),
101. ako prometuje vozilima Starom gradskom jezgrom
bez odobrenja (čl. 132. ove odluke),
122. ako prometuje pješačkim zonama s dozvolom a
ukupna masa vozila prelazi 3,5 t . (čl. 133. ove odluke),
103. ako koncesionar prometuje Starom gradskom
jezgrom vozilom pogonjenim motorom s unutrašnjim
sagorijevanjem (čl. 134. st. 2. ove odluke),
122. ako prevozi ogrjevno drvo i građevinski materijal
bez potrebne suglasnosti (čl. 134. st. 3. ove odluke),
123. ako koncesionar prometuje u Staroj gradskoj jezgri
vozilom čija širina prelazi l m, a dužina 2 m (čl. 134. st. 4. ove
odluke),
106. ako vrši pretovar robe na pretovarnim mjestima
ulaska u Staru gradsku jezgru izvan dozvoljenih vremenskih
intervala (čl. 135. ove odluke),
107. ako parkira i garažira vozila u Staroj gradskoj jezgri
(čl. 136. ove odluke),
108. ako prometuje biciklima i romobilima u Staroj
gradskoj jezgri po ulicama i javnim površinama koja za to
nisu namijenjena (čl. 137. ove odluke),
109. ako pročelja poslovnih zgrada, prozorskih zaslona
na zgradama, prozorske okvire bez zaslona, ulazna vrata i
ostale otvore u Staroj gradskoj jezgri oliči bojom suprotno
smjernicama uređenja Konzervatorskog odjela (čl. 139. ove
odluke),
110. ako jednom godišnje ne skida korov sa zidova
zgrada, zidova oko zgrada i drugih ograda, te s gradskih
bedema, tvrđava i ostalih nepokretnih spomenika kulture
(čl. 142. ove odluke),
111.ako vrši javno oglašavanje u Staroj gradskoj jezgri
bez ugovora o koncesiji, a ako ima koncesiju suprotno
smjernicama uređenja Stare gradske jezgre Konzervatorskog
odjela (čl. 143. ove odluke),
112. ako izloge, izložbene ormariće, zaštitne tende,
suncobrane i slične uređaje postavljaju u staroj gradskoj
jezgri suprotno prethodnoj dozvoli Konzervatorskog odjela
(čl. 144. ove odluke),
113. ako postavlja na otvorene štekate pomične tende
ili suncobrane bez ishodovanja suglasnosti
Konzervatorskog odjela (čl. 145. st. 3. ove odluke),
114. ako orijentacijske planove, javne satove, telefonske
govornice, poštanske kutije, javne vodoskoke, javne
zahode, klupe za odmor i objekte komunalne opreme za opću
uporabu postavlja bez odobrenja i suprotno smjernicama
uređenja Stare gradske jezgre (čl. 146. st. 1. ove odluke),
115. ako u Staroj gradskoj jezgri postavlja prostirke -
tepihe na javnoj prometnoj površini ispred poslovnih
prostorija i stambenih zgrada (čl. 146. st. 2. ove odluke),
116. ako postavlja rasvjetna tijela neovlašteno i suprotno
određenju Konzervatorskog odjela (čl. 147. ove odluke),
117. ako izvode građevinske radove na vanjskim
dijelovima objekata izvan dozvoljenog vremenskog intervala
(čl. 148. st. 1. ove odluke),
118. ako izvode građevinske radove na vanjskim
dijelovima objekata bez prethodne suglasnosti (čl. 148. st.
2. ove odluke),
119. ako postavlja privremene, nove nadzemne
telekomunikacijske i elektroenergetske priključke bez
ishodovane suglasnosti (čl. 149. st. 1. ove odluke),
120. ako u roku od 2 godine u Staroj gradskoj jezgri
javne, ulične, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže
ne položi podzemno (čl. 149. st. 2. ove odluke),
121. ako iznose otpad u Staroj gradskoj jezgri na za to
određeno mjesto izvan utvrđenog vremena (čl. 150. st. 1.
ove odluke),
122. ako u Staroj gradskoj jezgri odlažu nesloženu na
najmanji volumen kartonsku ambalažu (čl. 150. st. 3. ove
odluke).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se
odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom
kaznom od 300,00 kn do 500,00 kn.
Članak 154.
Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 kn do 100,00 kn
kaznit će se na mjestu učinjenog prekršaja odgovorna osoba
u pravnoj osobi i fizička osoba za prekršaj:
1. ako šara, crta i lijepi plakate po zgradi ili je na drugi
način oštećuje i onečišćava (čl. 6. st. l. ove odluke),
2. ako oštećuje, uništava i onečišćava stupove javne
rasvjete i rasvjetna tijela, i ako lijepi ili postavlja oglase,
obavijesti, reklame i sl. (čl. 28. st. 1. ove odluke),
3. ako javne zelene površine koristi u svrhu koja se
protivi njihovoj namjeni (čl. 33. ove odluke),
4. ako na javnim zelenim površinama oštećuje stabla,
uništava travnjake i cvjetnjake, iskopava i odnosi zemlju i
bilje, baca papire i otpatke, dovodi i pušta životinje, ispušta
motorna ulja, kiseline i slična zagađenja, loži vatru i potpaljuje
stabla, pere vozila, odlaže građevinski i drugi materijal, vozi
bicikl, automobil, motor ili slično vozilo, parkira i ostavlja
vozilo, oštećuje opremu ili obavlja bilo koju drugu radnju
kojom se devastiraju javne zelene površine (čl. 38. ove
odluke),
5. ako sječe, reže i uklanja rijetko ili za ovo područje
karakteristično i hortikulturno vrijedno drveće (čl. 39. ove
odluke),
Strana 62 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
6. ako ne izvrši nalog da sa zelene površine ukloni
osušeno ili bolesno stablo, odnosno granje koje smeta
prometu, zaklanja rasvjetu javnih površina, naslanja se na
električne ili telefonske vodove, ili bi svojim padom moglo
ugroziti sigurnost ljudi, prometa, objekata i slično (čl. 41.
ove odluke),
7. ako s neobrađene zelene površine redovito ne
uklanja korov i otpatke (čl. 42. st. 1. ove odluke),
8. ako raslinje, voćke, ograde od ukrasne živice, posude
sa ukrasnim zelenilom i sl. ne održava uredno i orezuje ih
tako da ne smetaju pješačkom ni kolničkom prometu (čl. 42.
st. 2. ove odluke),
9. ako sa zidova oko stambenih objekata ili zelenih
površina ne uklanjaju korov jednom godišnje (čl. 42. st. 3.
ove odluke),
10. ako oštećuje rekreacijske staze i naprave na dječjim
igralištima (čl.44. ove odluke), ako onečišćuje ili uništava
klupe i nasade oko kolodvorskih zgrada te čekaonice
autobusnog i javnog prometa (čl. 45. ove odluke),
11. ako prodaje i izlaže poljoprivredne i druge robe, a
posebno ribu izvan tržnog prostora bez odobrenja (čl. 49.
ove odluke),
12. ako se istovara, smješta ili utovara građevinski
materijal i opremu bez zaključenog ugovora (čl. 50. ove
odluke),
13. ako se građevinski materijal na javnoj površini
uredno ne složi, ne ogradi i označi (čl. 51. ove odluke),
14. ako otpadni građevinski materijal ne odveze u roku
od 24 sata (čl. 53. st. 2. ove odluke), ako na javnoj površini
baca papir, ostatke jela, opuške, prazne kutije cigareta, šibice,
uništava ili oštećuje sabirne košarice za otpad, oštećuje ili
premješta posude za otpad, istovara i smješta otpad izvan
uređenih odlagališta, spaljuje otpad, popravlja vozila i
brodice, pere i čisti vozila i brodice, ispušta otpadne vode,
uništava ili oštećuje ili premješta oznake za odlagališta ,
obavlja bilo kakve radnje kojima se onečišćava javna
površina (čl. 64. ove odluke),
15. ako koristi javnu površinu suprotno njihovoj namjeni
(čl. 73. ove odluke),
16. ako odlaže ili baca otpad izvan mjesta koja su u tu
svrhu predviđena (čl. 82. ove odluke),
17. ako prebire, prekopava i rasipa otpad iz kontejnera
(čl. 88. ove odluke),
18. ako odlaže glomazni otpad na mjesta koja za to nisu
određena (čl. 91. ove odluke),
19. ako se na deponiju zateknu osobe bez odobrenja
(čl. 95. ove odluke),
20. ako ne ukloni protupravno postavljene predmete na
javnim površinama (čl. 97. ove odluke),
21. ako na javnim površinama ostavlja neispravna,
neregistrirana, oštećena i napuštena vozila (čl. 100. ove
odluke),
22. ako drži životinje, pčele i perad osim pasa i mačaka
na području grada Šibenika (čl. 103. ove odluke),
23. ako drži životinje i perad čije držanje ne ispunjava
sanitarno-higijenske uvjete (čl. 104. ove odluke),
24. ako držatelj psa izvodi na javnu površinu bez pribora
(čl. 113. ove odluke),
25. ako vodi psa po uređenim javnim površinama (čl.
115. ove odluke),
26. ako u Staroj gradskoj jezgri parkira i garažira vozila
(čl. 136. ove odluke),
27. ako izvodi građevinske radove u Staroj gradskoj
jezgri na vanjskim dijelovima zgrada i objekata u
zabranjenom vremenskom intervalu (čl. 148. st. 1. ove
odluke).
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 155.
Na dan stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti
Odluka o komunalnom redu (“Službeni vjesnik Šibensko-
kninske županije”, broj 12/97 i 9/98) i Odluka o držanja pasa
i postupanja sa neregistriranim psima, te psima i mačkama
lutalicama (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,
broj 10/96 i 4/98).
Članak 156.
Ova odluke stupa na snagu osmog dana nakon objave
u ”Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.
KLASA: 363-04/02-01/9
URBROJ: 2182/01-03/01-02-3
Šibenik, 23. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. prav., v. v.
____________________
41
Na temelju članka 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom
zemljištu (“Narodne novine”, broj 66/01) i članka 31. Statuta
Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske
županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada
Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002. godine, donosi
ODLUKU
o mjerama za korištenje poljoprivrednog zemljišta
na području Grada Šibenika
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom odlukom propisuju se agrotehničke mjere
poljoprivrednog i drugog zemljišta koje se koristi kao
poljoprivredno zemljište na području Grada Šibenika u
slučajevima kad bi propuštanje mjera nanijelo štetu,
onemogućilo ili umanjilo poljoprivrednu proizvodnju i mjere
za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 63
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 2.
Agrotehničke mjere iz članka 1. ove odluke jesu:
1. mjere za spriječavanje erozije,
2. mjere za spriječavanje zakorovljenosti,
3. čišćenje kanala,
4. zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta
biljaka na određenom području,
5. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika i
6. korištenje i uništavanje biljnih otpadaka.
Članak 3.
Za područje Grada Šibenika provode se agrotehničke
mjere zaštite od erozije iz članka l. ove odluke:
1. potpuna zabrana ili ograničenje siječe višegodišnjih
nasada, osim siječe iz agrotehničkih razloga,
2. ograničenje iskorištavanja pašnjaka na području
prigradskih naselja Grada Šibenika, na način da ih koristi
najviše 25 grla stoke sitnog zuba u vremenskom razdoblju 6
mjeseci,
3. zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih
površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u
oranice s jednogodišnjim kulturama na području Grada
Šibenika,
4. obvezno zatravnjivanje strmog zemljišta na području
cijelog Grada Šibenika,
5. zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog
sloja poljoprivrednog zemljišta na području Grada Šibenika,
6. zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, tj.
obvezna sadnja dugogodišnjih nasada i višegodišnjih
kultura na zemljištu u širini od 10 m uz rijeku Krku.
Članak 4.
Agrotehnička mjera čišćenja prirodnih i umjetnih
vodenih kanala provodi se radi spriječavanja odrona zemlje
i zarastanja korova tako da se omogući prirodni tok
oborinskih voda.
Članak 5.
Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih
otpadaka obuhvaćaju:
1. obvezno uklanjanje biljnih ostataka na
poljoprivrednom zemljištu nakon žetve u roku od 15 dana
od žetve,
2. obveza uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon
provedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima od 1.
lipnja tekuće godine,
3. obvezno odstranjivanje biljnih ostataka nakon siječe
i čišćenja šuma, puteva i međa na šumskom zemljištu, koje
graniče s poljoprivrednim zemljištima.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE
POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 6.
Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
su:
1. održavanje živica i međa,
2. održavanje poljskih puteva,
3. uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje
zasjenjivanja susjednih čestica,
4. sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.
Članak 7.
Za područje Grada Šibenika provode se mjere za
uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, koje
obuhvaćaju:
l. zabranu sadnje višegodišnjih nasada visokorastućih
kultura koje zasjenjuju susjedne zemljišne čestice, na način
da onemogućuju ili otežavaju poljoprivrednu proizvodnju
na tim česticama,
2. održavanje zelenih ograda na način da se spriječi
njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i puteve i
zasjenjenje susjednih površina prerastanjem zelene ograde,
3. održavanje zemljišnih međa, zelenih ograda i poljskih
puteva tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera,
4. održavanje i uređenje poljoprivrednih površina i
poljskih puteva tako da budu jasno označeni, očišćeni od
korova i višegodišnjeg raslinja, radi neometanog prolaza
vatrogasnih vozila,
5. održavanje i uređenje zemljišnih međa i zelenih ograda
da budu vidljivo označene i očišćene od korova i raslinja.
Članak 8.
Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
provodi se mjera čišćenja prirodnih i umjetnih vodenih
kanala radi spriječavanja odrona zemlje i zarastanja korova
tako da se omogući prirodni tok oborinskih voda.
Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
obvezna je mjera sadnje i održavanja vjetrobranih pojaseva.
Članak 9.
Ovlašteni i vlasnici poljoprivrednog i drugog zemljišta
koje se koristi kao poljoprivredno, dužni su poduzimati mjere
iz članka 3. do 8. ove odluke radi zaštite tog zemljišta.
Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog i drugog zemljišta
koje se koristi kao poljoprivredno, koji ne provedu mjere iz
članka 3. do 8. ove odluke, dužni su omogućiti ovlaštenim
pravnim osobama poduzimanje mjera radi provođenja
agrotehničkih mjera na zemljištu u njihovom vlasništvu.
IV. NADZOR
Članak 10.
Nadzor nad provedbom odredbi ove odluke provode
poljoprivredna, šumarska i vodoprivredna inspekcija, te
inspekcija zaštite od požara.
U provedbi nadzora nad odredbama ove odluke
nadležne inspekcije iz stavka 1. ovog članka mogu odrediti
vlasnicima i posjednicima zemljišta poduzimanje određenih
mjera iz članka 2. do 4. ove odluke.
Strana 64 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
V. KAZNENE ODREDBE
Članak 11.
Novčanom kaznom od 500,00 do 2000,00 kn kaznit će se
pravna osoba za prekršaj, a fizička osoba novčanom kaznom
50,00 do 200,00 kn, za prekršaj ako:
1. izvrši sječu višegodišnjih nasada, osim sječe iz
agrotehničkih razloga (članak 3. stavak l. točka l. Odluke),
2. iskorištava pašnjake protiv određenoj vrsti i broju
stoke, te vremenu i načinu ispaše (članak 3. stavak 1. točka
2. Odluke),
3. preore livadu, pašnjak i neobrađene površine na
strmim zemljištima i poduzme radnje radi njihovog
pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama (članak
3.stavak 1. točka 3. Odluke),
4. ne izvrši obavezu zatravnjivanja strmog zemljišta
(članak 3. stavak 1. točka 4. Odluke),
5. skida humusni odnosno oranični sloj
poljoprivrednog zemljišta (članak 3. stavak 1. točka 5.
Odluke),
6. proizvodi jednogodišnje kulture, odnosno ne
provede obveznu sadnju dugogodišnjih nasada i
višegodišnjih kultura na strmim zemljištima (članak 3. stavak
l. točka 6. Odluke),
7. ne provodi mjeru čišćenja prirodnih i umjetnih
vodenih kanala radi spriječavanja odrona zemlje i zarastanja
korova tako da se omogući prirodni tok oborinskih voda
(članak 4. i stavak 1. članka 8. Odluke),
8. ne ukloni suhe biljne ostatke nakon provedenih
agrotehničkih mjera u trajnim nasadima do 1. lipnja tekuće
godine (članak 5. stavak 1. točke 1. Odluke),
9. ne ukloni biljne ostatke na poljoprivrednom zemljištu
nakon žetve u roku 15 dana od žetve (članak 5. stavak 1.
točke 2. Odluke),
10. ne odstrani biljne ostatke nakon siječe i čišćenja
šume, puteva i međa na šumskom zemljištu koje graniče s
poljoprivrednim zemljištem (članak 5. stavak l. točka 3.
Odluke),
11. protivno zabrani sadi višegodišnje nasade visoko
rastućih kultura koje zasjenjuju susjedne zemljišne čestice
tako da onemogućavaju ili otežavaju poljoprivrednu
proizvodnju na tim česticama (članak 7. stavak 1. točka 1.
Odluke),
12. ne održava zelene ograde na način da se spriječi
njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i puteve i
zasjenjenje susjednih površina prerastanjem zelene ograde
(članak 7. stavak 1. točka 2. Odluke),
13. ne održava i ne uređuje zemljišne međe, zelene ograde
i poljske puteve tako da ne ometaju provođenje
agrotehničkih mjera (članak 7. stavak 1. točka 3. Odluke),
14. ne održava i ne uređuje poljoprivredne površine i
poljske puteve tako da budu vidljivo označeni, očišćeni od
korova i višegodišnjeg raslinja, radi neometanog prolaza
vatrogasnih vozila (članak 7. stavak 1. točka 4. Odluke),
15. ne održava i ne uređuje zemljišne međe i zelene
ograde tako da budu vidljivo označene i očišćene od korova
i raslinja (članak 7. stavak 1. točka 5. Odluke),
16. ne provodi mjeru sadnje i održavanja pojaseva
(članak 8. Odluke).
Novčanom kaznom od 50,00 do 200,00 kn kaznit će se
odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1.
ovog članka.
Članak 12.
Novčanom kaznom od 500,00 do 2000,00 kn kaznit će se
za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 50,00 do
200,00 kn za prekršaj fizička osoba-ovlaštenik, odnosno
vlasnik poljoprivrednog zemljišta ako onemogući ovlaštenim
pravnim osobama poduzimanje agrotehničkih mjera na
zemljištu kojega je ovlaštenik, odnosno vlasnik u slučaju iz
stavka 2. članka 7. ove odluke.
Novčanom kaznom od 50,00 do 200,00 kn kaznit će se
odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka l.
ovog članka.
VI. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 13.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.
KLASA:320-02/02-01/2
URBROJ: 2182/0/-07/1-02-2
Šibenik, 23. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
____________________
42
Na temelju članka l. stavak 2. točka 6. Zakona o sigurnosti
prometa na cestama (“Narodne novine”, broj 59/96 -
pročišćeni tekst), članka 32. stavak 2. Statuta Grada Šibenika
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01 i
9/02) i točke I. Odluke o prijenosu ovlaštenja za uređenje
prometa (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj
3/97), suglasno prethodnoj suglasnosti Policijske uprave
Šibensko-kninske, broj 511-13-03-16-1726/02, od 26. ožujka
2002. godine, Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,
od 23. srpnja 2002. godine, donosi
ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o korištenju
gradskih parkirališta
Članak l.
U Odluci o korištenju gradskih parkirališta (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 9/02), u članku 4.
stavak 3. iza podstavka 7. dodaje se novi podstavak i to:
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 65

“ - Obala prvoboraca (Dolac) - 45 mjesta”. Članak 5.

U istom članku u stavku 4. podstavak l. se briše, a iza Ova odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom
podstavka 3. dodaju se dva nova podstavka i to: vjesniku Šibensko -kninske županije”.
“ - Zagrađe - 30 mjesta
- Težačka ulica - 50 mjesta “. KLASA: 402-04/02-01/7
URBROJ: 2182/01-06/1-02-3
Članak 2. Šibenik, 23. srpnja 2002.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u
“Službenom vjesniku Šibensko -kninske županije”. GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
KLASA: 363-02/02-01/364
URBROJ: 2182/01-03/1-02-1 PREDSJEDNIK
Šibenik, 23. srpnja 2002. Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.

GRADSKO VIJEĆE ____________________

GRADA ŠIBENIKA
44
PREDSJEDNIK
Na temelju članka 31. točka 6. Statuta Grada Šibenika
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01,
7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,
____________________ od 23. srpnja 2002. godine, donosi

43 RJEŠENJE
Na temelju članka 31. i 51. Statuta Grada Šibenika o izboru člana Gradskog poglavarstva
(“Službeni vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01,
7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, 1. Roko Gracin, dipl.oec., izabire se za člana Gradskog
od 23. srpnja 2002. godine, donosi poglavarstva Grada Šibenika (za oblast financija, proračun
i ekonomska pitanja).
ODLUKU 2. Draško Lambaša, dipl.iur., izabran za člana Gradskog
o kriterijima za utvrđivanje sredstava za djelatnost poglavarstva rješenjem o izboru članova Gradskog
mjesne samouprave u 2002. godini poglavarstva Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-
kninske županije”, broj 9/01), zadužen za pomorstvo,
Članak 1. zadužuje se i za gospodarenje imovinom Grada Šibenika.
Ovom se odluka određuju kriteriji za utvrđivanje
sredstava za djelatnost mjesne samouprave - gradskih KLASA: 119-02/02-01/11
četvrti i mjesnih odbora na području Grada Šibenika. URBROJ: 2182/01-01/1-02-2
Sredstva u smislu stavka 1. ovog članka su sredstva Šibenik, 23. srpnja 2002.
isključivo namijenjena za osiguranje prostornih, materijalnih
i administrativnih uvjeta za djelatnost mjesne samouprave. GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
Članak 2.
Za djelatnost iz članka 1. ove odluke sredstva se PREDSJEDNIK
osiguravaju u proračunu Grada Šibenika za 2002. godinu. Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.

Članak 3.
Sredstva iz članka 2. ove odluke dijele se na gradske
četvrti i mjesne odbore na način kako slijedi:
a) 1/3 planiranih sredstava za gradske četvrti i mjesne
odbore koje koriste poslovne prostore,
b) 2/3 planiranih sredstava ostalima za osiguranje
prostornih uvjeta rada.
____________________
45
Na temelju članka 31. točka 7. Statuta Grada Šibenika
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01,
7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,
od 23. srpnja 2002. godine, donosi

Članak 4. RJEŠENJE
Akt o raspodjeli sredstava u smislu članka 3. ove o razrješenju člana Odbora za priznanja i
odluka donosi Gradsko poglavarstvo, u roku od 30 dana imenovanju novog
od donošenja ove odluka.
Strana 66 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

1. Gojko Lambaša razrješuje se dužnosti člana Odbora Nevenka Zoričić, nastavnik predškolskog odgoja,
za priznanja Gradskog vijeća Grada Šibenika. imenuje se za ravnatelja Gradskih vrtića Šibenik.
2. Marin Koudela imenuje se za člana Odbora za
priznanja Gradskog vijeća Grada Šibenika. KLASA: 119-02/02-01/8
URBROJ: 2182/01-02/1-02-2
KLASA: 119-02/02-01/11 Šibenik, 23. srpnja 2002.
URBROJ: 2182/01-02/1-02-1
Šibenik, 23. srpnja 2002. GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r. ____________________

____________________
46
Na temelju članka 31. točka 7. Statuta Grada Šibenika
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01,
7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,
od 23. srpnja 2002. godine, donosi
RJEŠENJE
o razrješenju predsjednika Odbora za nazive ulica i
trgova i imenovanju novog
1. Gojko Lambaša razrješuje se dužnosti predsjednika
Odbora za nazive ulica i trgova Gradskog vijeća Grada
Šibenika.
2. Marin Koudela imenuje se za predsjednika Odbora
za nazive ulica i trgova Gradskog vijeća Grada Šibenika.
KLASA: 119-02/02-01/10
URBROJ: 2182/01-02/1-02-1
Šibenik, 23. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
____________________
47
Na temelju članka 37. stavak 3. Zakona o predškolskom
odgoju i naobrazbi (“Narodne novine”, broj 10/97) i članka
31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-
kninske županije”, broj 10/96, 5/97, 15/97 i 2/01), na prijedlog
Upravnog vijeća Gradskih vrtića Šibenik, od 24. lipnja 2002.
godine, Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od
23. srpnja 2002. godine, donosi
RJEŠENJE
o imenovanju ravnatelja Gradskih vrtića Šibenik
48
Na temelju članka 30. stavak 2. Zakona o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne
novine”, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/
00, 129/00, 92/01, 79/02 i 83/02), Gradsko vijeće Grada
Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002. godine, donosi
ZAKLJUČAK
o davanju mišljenja o Elaboratu o osnivanju Općine
Brodarica
Gradsko vijeće Grada Šibenika daje negativno mišljenje
o Elaboratu o osnivanju Općine Brodarica i to iz sljedećih
razloga:
- tendencija (nakana) cijepanja područja Grada
Šibenika osnivanjem novih jedinica lokalne samouprave
dovest će do prekida cjelovitosti geografskog prostora
Grada Šibenika, tako će naselje Grebaštica kao sastavni dio
Grada Šibenika ostati u međuprostoru dva dijela predložene
nove općine (naime, sjeverna strana Jelinjaka i rt Oštrica
pripadali bi tako novoj općini);
- ukazuje se sporna granica između naselja Brodarica
i naselja Šibenik, koju je utvrdila Županijska skupština
Šibensko-kninske županije Odlukom o izdvajanju dijela
naselja Krapanj u zasebno naselje Brodarica (“Službeni
vjesnik Šibensko- kninske županije”, broj 12/99), jer je
pregledom spisa klasa: 015-06/99-01-2 od 16. prosinca 1999.
godine utvrđeno da Grad Šibenik nije bio upoznat s
činjenicom da se mijenja granica između naselja Krapanj i
naselja Šibenik, što je na petlji za Podsolarsko i učinjeno, te
je promijenjena granica utvrđena Odlukom o granicama
područja naselja u Općini Šibenik (“Službeni vjesnik općina
Drniš, Knin i Šibenik”, broj 1/92); u svezi navedenog Grad
Šibenik će poduzeti zakonom predviđene mjere;
- Gradskom poglavarstvu Grada Šibenika uručena je
peticija građana nastanjenih i vlasnika objekata naselja
Žaborić, koja ukazuje da se oni ne slažu s prijedlogom da
budu sastavni dio buduće Općine Brodarica; dakle volja
građana prikazana peticijom za naselje Žaborić koja je
priložena ovom Elaboratu je dvojbena, što upućuje i na
dvojbenost cijelog Elaborata, jer se on zasniva na
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 67

pretpostavci da se područje Žaborića uključuje u Općinu 50

Brodarica. Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),
KLASA: 015-07/02-01/3 Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja
URBROJ: 2182/01-02/1-02-2 2002. godine, donosi
Šibenik, 23. srpnja 2002.
ZAKLJUČAK
GRADSKO VIJEĆE o zahtjevu za izdvajanje područja Podsolarsko iz
GRADA ŠIBENIKA sastava naselja Šibenik

PREDSJEDNIK Gradsko vijeće Grada Šibenika protiv je izdvajanja

Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
____________________
49
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),
Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja
2002. godine, donosi
ZAKLJUČAK
o zahtjevu za izdvajanje područja
Ražine Donje iz sastava naselja Šibenik
1. Gradsko vijeće Grada Šibenika protiv je izdvajanja
područja Ražina Donjih iz sastava naselja Šibenik i to iz
sljedećih razloga:
- po svemu prostor Ražina Donjih sastavni je dio
gradske cjeline Šibenika, što je i utvrđeno GUP-om Grada
Šibenika i očitim kontinuitetom izgrađenosti prostora;
- područje Ražine Donje integrirano je u tehničku
cjelinu gradskih komunalnih instalacija;
- osim stanovanja nikakvih drugih funkcija višeg reda
područje Ražina Donjih nema, sve se potrebe toga karaktera
zadovoljavaju u gradu (naselju) Šibeniku.
2. Pored naprijed navedenih razloga, posebno se ističe
da ne postoji niti jedan objektivni razlog za teritorijalno
priključenje područja Tvornice lakih metala stambenom
području Ražine Donje, posebno iz razloga što u vrijeme
nastajanja Tvornice nije postojalo urbanizirano područje
Ražina Donjih.
područja Podsolarsko iz sastava naselja Šibenik i to iz
sljedećih razloga:
- po svemu prostor Podsolarskog sastavni je dio
gradske cjeline Šibenika, što je i utvrđeno GUP-om Grada
Šibenika i očitim kontinuitetom izgrađenosti prostora;
- područje Podsolarskog integrirano je u tehničku
cjelinu gradskih komunalnih instalacija;
- osim stanovanja nikakvih drugih funkcija višeg reda
područje Podsolarska nema, sve se potrebe toga karaktera
zadovoljavaju u gradu (naselju) Šibeniku.
KLASA: 015-07/02-01/4
URBROJ: 2182/01-02/1-02-2
Šibenik, 23. srpnja 2002.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA
PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
____________________
51
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/
02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.
srpnja 2002. godine, donosi
ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna za prvo
polugodište 2002. godine

KLASA: 015-07/02-01/2 Prihvaća se Izvješće Proračuna Grada Šibenika za prvo

URBROJ: 2182/01-02/1-02-2 polugodište 2002. godine.
Šibenik, 23. srpnja 2002.
KLASA: 400-06/02-01/7
GRADSKO VIJEĆE URBROJ: 2182/01-06/1-02-3
GRADA ŠIBENIKA Šibenik, 23. srpnja 2002.

PREDSJEDNIK GRADSKO VIJEĆE

Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r. GRADA ŠIBENIKA

____________________ PREDSJEDNIK
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
____________________
Strana 68 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

52 ZAKLJUČAK
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni o Izvješću o obavljenoj reviziji Proračuna
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/ za 2001. godinu
02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.
srpnja 2002. godine, donosi Gradsko vijeće Grada Šibenika prima na znanje i nema
primjedbi na Izvješće Državnog ureda za reviziju - Područnog
ZAKLJUČAK ureda Šibenik o obavljenoj reviziji Proračuna Grada Šibenika
o prihvaćanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće za 2001. godinu.
pričuve za travanj 2002. godine
KLASA: 041-01/02-01/1
Prihvaća se Izvješće gradonačelniku o korištenju URBROJ: 2182/01-01/1-02-2
sredstava tekuće pričuve za travanj 2002. godine. Šibenik, 23. srpnja 2002.

KLASA: 402-08/02-01/1 GRADSKO VIJEĆE

URBROJ: 2182/01-06/1-02-7 GRADA ŠIBENIKA
Šibenik, 23. srpnja 2002.
PREDSJEDNIK
GRADSKO VIJEĆE Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
GRADA ŠIBENIKA
____________________
PREDSJEDNIK 55
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r. Na temelju točke 11. alineja 1. Odluke o osnivanju Javne
ustanove “Športski objekti Šibenik” Šibenik (“Službeni
____________________ vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 5/02), Gradsko
vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002.
53 godine, donosi
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni ZAKLJUČAK
vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/ o davanju suglasnosti na Prijedlog statuta Javne
02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. ustanove “Športski objekti Šibenik”
srpnja 2002. godine, donosi
Daje se suglasnost na Prijedlog statuta Javne ustanove
ZAKLJUČAK “Športski objekti Šibenik”, kojeg je utvrdilo Upravno vijeće
o prihvaćanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće Javne ustanove “Športski objekti Šibenik” Šibenik, na 1.
pričuve za svibanj 2002. godine sjednici, od 27. lipnja 2002. godine.

Prihvaća se Izvješće gradonačelniku o korištenju KLASA: 012-03/02-01/2

sredstava tekuće pričuve za svibanj 2002. godine. URBROJ: 2182/01-02/1-02-3
Šibenik, 23. srpnja 2002.
KLASA: 402-08/02-01/1
URBROJ: 2182/01-06/1-02-8 GRADSKO VIJEĆE
Šibenik, 23. srpnja 2002. GRADA ŠIBENIKA

GRADSKO VIJEĆE PREDSJEDNIK

GRADA ŠIBENIKA Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.

PREDSJEDNIK ____________________
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
56
____________________ Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/
54 02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni srpnja 2002. godine, donosi
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/
02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. ZAKLJUČAK
srpnja 2002. godine, donosi o prihvaćanju Izvješća o poslovanju za 2001. godinu
Zelenila d.o.o. Šibenik
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 69

Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinu GRADSKO VIJEĆE

Zelenila d.o.o. Šibenik. GRADA ŠIBENIKA

KLASA: 363-02/02-01/339 PREDSJEDNIK

URBROJ: 2182/01-03/1-02-3 Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
Šibenik, 23. srpnja 2002.
____________________
GRADSKO VIJEĆE
GRADA ŠIBENIKA 59
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
PREDSJEDNIK
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja
2002. godine, donosi
____________________
ZAKLJUČAK
57 o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju za
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni 2001. godinu Čempresa d.o.o. Šibenik
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),
Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici ,od 23. srpnja Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju za 2001.
2002. godine, donosi godinu Čempresa d.o.o. Šibenik.

ZAKLJUČAK KLASA: 363-02/02-01/272

o prihvaćanju Izvješća o poslovanju za 2001. godinu URBROJ: 2182/01-03/1-02-3
Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik Šibenik, 23. srpnja 2002.

Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinu GRADSKO VIJEĆE

Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik. GRADA ŠIBENIKA

KLASA: 363-02/02-01/335 PREDSJEDNIK

URBROJ: 2182/01-03/1-02-3 Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
Šibenik, 23. srpnja 2002.
____________________
GRADSKO VIJEĆE 60
GRADA ŠIBENIKA Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),
PREDSJEDNIK Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja
Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r. 2002. godine, donosi

____________________ ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Izvješća o poslovanju za 2001. godinu
58 Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik
Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinu
Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik.
2002. godine, donosi
KLASA: 363-02/02-01/340
ZAKLJUČAK URBROJ: 2182/01-03/1-02-3
o prihvaćanju Izvješća o poslovanju za 2001. godinu Šibenik, 23. srpnja 2002.
Gradske čistoće d.o.o. Šibenik
GRADSKO VIJEĆE
Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinu GRADA ŠIBENIKA
Gradske čistoće d.o.o. Šibenik.
PREDSJEDNIK
KLASA: 363-02/02-01/271 Vlatko Mrša, dipl. iur., v.r.
URBROJ: 2182/01-03/1-02-3
Šibenik, 23. srpnja 2002. ____________________
Strana 70 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

61 3. Komisija ima predsjednika i četiri člana.

Na temelju članka 4. Poslovnika Gradskog vijeća Grada 4. Stručno-administrativne poslove za Komisiju
Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj obavlja Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost
18/01), Mandatna komisija Gradskog vijeća Grada Šibenika, Grada Šibenika.
na 11. sjednici Gradskog vijeća od 23. srpnja 2002. godine, 5. U Komisiju se imenuju:
podnosi sljedeće - mr.sc. Draško Lambaša,dipl.iur., za predsjednika,
IZVJEŠĆE - Živko Bujas,dipl.iur., za člana,
o mirovanju mandata vijećnika Gojka Lambaše i - Meri Tošić,dipl.iur., za člana,
početku mandata zamjenika Marina Koudele - Zdravka Vrcić,dipl.iur., za člana i
- Zvonimir Zaninović,dipl.ing., za člana.
1. Gojko Lambaša uputio je podnesak Gradskom vijeću,
izvještavajući ga da je nakon promjene statusa Županijskog KLASA: 119-02/02-01/9
muzeja Šibenik u Muzej Grada Šibenika - ustanovu u URBROJ: 2182/01-01/1-02/1
vlasništvu Grada Šibenika, nastavio obavljati dužnost Šibenik, 2. srpnja 2002.
ravnatelja navedene ustanove, a koja dužnost je nespojiva
s dužnošću vijećnika, te je zatražio da mu se mandat vijećnika GRADSKO POGLAVARSTVO
stavi u mirovanje. GRADA ŠIBENIKA
2. Gradski odbor HDZ-a Šibenik obavijestio je Gradsko
vijeće Grada Šibenika da će za vrijeme mirovanja mandata u PREDSJEDNIK
smislu točke 1. ovog Izvješća, navedenog vijećnika Milan Arnautović, dipl. inž., v.r.
zamjenjivati Marin Koudela.
3. Polazeći od navedenog, a sukladno članku 6. ____________________
Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne
novine”, broj 33/01), Mandatna komisija je konstatirala da
je mandat vijećnika Gojka Lambaše stavljen u mirovanje, a VI.
da ga zamjenjuje Marin Koudela. GRAD VODICE
KLASA: 013-04/02-01/2
GRADSKO VIJEĆE
URBROJ: 2182/01-02/1-02-4
Šibenik, 23. srpnja 2002. 34
Na temelju članka 22. Statuta Grada Vodica (“Službeni
PREDSJEDNIK vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 14/01), Gradsko
MANDATNE KOMISIJE vijeće Grada Vodica, na 7. sjednici, od 14. lipnja 2002. godine,
dr. Vinko Batinica donosi
ZAKLJUČAK
____________________ o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i
Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
2. GRADSKO POGLAVARSTVO 1. Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru i Program
mjera za unapređenje stanja u prostoru. Izvješće i Program
30 su sastavni dio ovog zaključka.
Na temelju članka 44. točka 10. Statuta Grada Šibenika 2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, Šibensko-kninske županije”.
7/02 i 9/02), Gradsko poglavarstvo Grada Šibenika, na 36.
sjednici, od 2. srpnja 2002. godine, donosi Klasa: 350-01/02-01/3
Urbroj: 2182/04-02-1
RJEŠENJE Vodice, 14. lipnja 2002.
o osnivanju i imenovanju Komisije za stanove bivšeg
OOUR “Elektrode i mase” TEF-a GRADSKO VIJEĆE
GRADA VODICA
1. Osniva se Komisija za stanove bivšeg OOUR
“Elektrode i mase” TEF-a (u daljem tekstu: Komisija). PREDSJEDNIK
2. Zadatak Komisije je da utvrdi listu reda prvenstva Josip Juričev-Martinčev, v. r.
za dodjelu na korištenje stanova bivšeg OOUR “Elektrode
i mase” TEF-a Šibenik.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 71
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za razdoblje
2002 – 2003. godina
UVOD
Zakonom o prostornom uređenju (“Narodne novine”,
broj 30/94, 68/98, 61/00) predviđen je ustroj sustava
prostornog uređenja kako na području države i županije,
tako i na području jedinica lokalne samouprave na način da
njegovu učinkovitost osiguravaju njihova predstavnička i
izvršna tijela donošenjem dokumenata prostornog uređenja
i dokumenata praćenja stanja u prostoru.
Praćenje stanja u prostoru i provedbe dokumenata
prostornog uređenja provodi se kroz obvezu izrade
dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru (u daljnjem
tekstu: Izvješće) i dvogodišnjeg Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program
mjera).
Izvješćem se definira stanje u prostoru u odnosu na
provođenje postojećih dokumenata prostornog uređenja,
primjerenost i aktualnost planskih mjera koje su njima bile
predviđene.
Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata
prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu
provedenih mjera i njihovu učinkovitost na svrhovito
gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i
okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor Grada
Vodica. Temeljem Izvješća donosi se Program mjera.
Programom mjera se definira cilj osnovnih zadataka
(izrada dokumenata prostornog uređenja, gradnja i
1.1. POKRIVENOST PROSTORNIM PLANOVIMA I DRUGIM DOKUMENTIMA OD ZNAČAJA ZA PROSTORNI
RAZVOJ
uređivanje prostora, opremanje i uređivanje građevinskog
zemljišta) i sve aktivnosti u dvogodišnjem razdoblju koje
Grad Vodice ocijeni potrebnim poduzeti s ciljem zaštite i
sanacije prostora, te unapređenja kvalitete života.
Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih,
odnosno izrade izmjene i dopune postojećih dokumenata
prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i
stručnih podloga za njihovu izradu i druge mjere od značaja
za izradu i donošenje tih dokumenata.
Do sada su za područje općine, odnosno Grada Vodice
bili izrađeni i doneseni; Izvješće i Program mjera za
dvogodišnje razdoblje 1996.-1997. (Službeni vjesnik
Šibenske županije, br. 8/96), odnosno 1999.-2000. (Službeni
vjesnik Šibensko-kninske županije, br. 17/98). Ovo Izvješće
i Program mjera donose se za dvogodišnje razdoblje 2002.-
2003. godina.
1. ANALIZA PROVOĐENJA PROSTORNIH PLANOVA
l DRUGIH DOKUMENATA
Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja i
drugih dokumenata odnosi se na pokrivenost područja Grada
Vodica prostornim planovima i dokumentima od važnosti za
prostorni razvoj tog područja, te na koncepcijska obilježja
prostornog razvitka na temelju postojećih prostornih
planova u odnosu na stanovanje, stanovništvo,
gospodarske i društvene djelatnosti, promet i
infrastrukturu, te zaštitu prostora i okoliša. Također je
analizirana primjenjivost planskih mjera predviđenih
prostornim planovima kao i provodivost prostorno planskih
dokumenata.
Strana 72 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

11
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 73
1.2. KONCEPCIJSKA OBILJEŽJA PROSTORNOG RAZVITKA NA TEMELJU POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
OSNOVNI PODACI O PROSTORU
Površina Grada Vodica:
Ukupni broj stalnih stanovnika 2001.god.:
Broj stanovnika Gradskog središta-Vodica :
Broj prisutnih stanovnika 2001. god.:
Prosječna gustoća naseljenosti 2001.:
Broj kućanstava 2001. god.:
Ukupni broj stambenih jedinica 2001.god.:
Broj samostalnih naselja :
Budući razvitak gospodarstva
Budući razvitak gospodarstva Vodica vidi se u razvitku
određenih vidova industrije, turizmu i poljodjelstvu koje su
u dosadašnjem razdoblju imale značajan udjel u
gospodarskoj strukturi ovog područja.
Paralelno s razvitkom temeljnih gospodarskih djelatnosti,
realno je očekivati i intenzivniji razvitak pratećih djelatnosti
(obrtništvo, graditeljstvo, trgovina, komunalne djelatnosti
i sl.).
S obzirom na sirovinsku osnovu područja realno je
očekivati razvitak prerađivačkih kapaciteta - preradu
aromatskog i ljekovitog bilja, proizvodnju eteričnih ulja,
preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, preradu i
konzerviranje ribe i ostalih morskih proizvoda (marikultura),
ali privatno poduzetništvo, interes kapitala i tržišna
orijentacija nužno će oblikovati nove proizvodne programe,
dosad nezastupljene u proizvodnoj strukturi gospodarstva
ovog područja.
Jačati (gradsko) središte Vodice i naselja Tribunj i Srima,
ostvariti koncentraciju stanovništva i aktivnosti, te
omogućiti privlačenje novog stanovništva kako bi to
područje bilo pokretač cjelokupne dinamike gospodarskog
rasta.
Poreznom politikom, donacijama, besplatnom
edukacijom i stručnim nadzorom stimulirati stanovništvo
sela kao i ostale zainteresirane, naročito mlade bračne parove,
te radno sposobno stanovništvo za život i rad u selima.
Obnovom sela u građevinskom infrastrukturnom smislu
(što je već u tijeku), a naročito prometnom povezanošću sa
susjednim središtima: Šibenik, Zadar, te kvalitetnom
obnovom osposobiti sela za moderan standard i visoku
kvalitetu življenja kako u naseljima kao cjelini tako i u svakom
pojedinom domaćinstvu.
Realizirati radne zone (male privrede) u postojećim
naseljima, gdje je to gospodarski opravdano i ekološki
moguće.
Obradive poljoprivredne površine neće se bitno
mijenjati, ali se moraju znatno intenzivnije koristiti i izmjeniti
struktura u korist površina pod voćem, povrćem,
vinogradima, maslinama i drugim mediteranskim kulturama.
112,24 km2
9136
5907 (65%)
8254
81,4 st/km2
3.132
7.270
(od toga za stalno stanovanje: 3906 ili 54%)
9 naselja
Razvitak poljodjelstva usko je povezan s rješavanjem
problema vodoopskrbe (uz uvjet da će cijena vode
omogućavati normalno natapanje poljodjelskih površina) i
ostale infrastrukture koja će postupno smanjivati razlike u
kvaliteti življenja na gradskom i vangradskom području.
U svrhu poticanja gospodarske obnove obiteljskih
gospodarstava neophodno je, uz sve navedeno, provesti
komasaciju i arondaciju, uz razrješenje imovinsko-pravnih
odnosa, kako bi se optimizirala veličina pojedinog
obiteljskog gospodarstva.
Stanovnicima sela omogućiti bavljenje dodatnom
djelatnošću (nepoljoprivrednom) koja će osigurati
“mješovitost” prihoda domaćinstvu.
Ruralni prostor, s njegovim prirodnim etnografskim
značajkama treba koristiti kao sekundarni turistički prostor
Grada. To je prilika za povratak dijela stanovništva u te
prostore.
Uz boravišno kupališni, izletnički i nautički turizam i
prihvatljive oblike masovnog turizma koji će u budućnosti
imati značajnu ulogu u gospodarskoj strukturi razvijat će se
u većoj mjeri različiti oblici turizma: vjerski, ruralni, športsko
- rekreacijski, ekološki, te razni oblici kulturnog turizma.
Razvitak gospodarstva na ovom području nužno je
povezan s kvalitetnim rješenjima i izgradnjom
infrastrukturnih objekata i instalacija. S tim u svezi potrebno
je predvidjeti izgradnju moderne cestovne prometnice koja
će kvalitetno povezati ovo područje i jug zemlje sa ostalim
dijelovima.
U šumarstvu nastaviti s pošumljavanjem goleti,
opožarenih područja, te čišćenjem, održavanjem i zaštitom
od požara postojećih šuma.
Prilikom obnove oštećenih i porušenih stambenih
građevina stimulirati vlasnike na izgradnju poslovnih
prostora unutar istih.
Zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvitku, te
neke problematične spontane tendencije u prostornom
razvitku Grada Vodica, još više zabrinjavaju zbog
neujednačenog demografskog stanja i nepovoljnih
demografskih procesa koji postaju limitirajući čimbenik
Strana 74 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
budućeg razvitka. Zato je potrebna usmjerena aktivnost
svih razina društva prema ostvarenju slijedećih prioritetnih
ciljeva demografskog, gospodarskog, društvenog i
prostornog razvitka Grada Vodica :
- ublažavati i ispravljati negativne demografske
tendencije, što pretpostavlja osigurati optimalno opće
kretanje stanovništva, uključujući povoljnije prirodno
kretanje i migracijske tokove,
- optimalno koristiti kredite za razvoj i obnovu u
aktiviranju komparativnih prednosti ovog prostora za
ubrzani razvitak gospodarstva u zaleđu (obnoviti
poljodjelsku proizvodnju, razvijati turizam, osposobiti male
pogone, radionice i druge sadržaje),
- osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva,
gospodarskih i društvenih sadržaja unutar Grada Vodica,
- stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja
stanovništva i gospodarstva,
- usporavati rast stanovništva županijskog središta
Šibenika, a poticati brži rast stanovništva u manjim
gradovima i lokalnim središtima u Šibensko-kninskoj
županiji, uključujući i današnje gradsko središte Vodice sa
širim prostorom (Tribunj i Srima), podržavajući tako
policentrični razvitak,
- osigurati uvjete za pozitivne učinke širenja procesa
urbanizacije, prvenstveno oko gradskog središta,
- revitalizirati i demografski obnavljati ruralna naselja,
demografski najugroženije i strateški značajne dijelove,
gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, osigurati
rad - zaposlenje, te skrb prema starom stanovništvu,
oživljavati gospodarski razvitak i osiguravati djelovanje
potrebnih javnih društvenih sadržaja, kako bi stvarno došlo
do poboljšanja standarda i kvalitete življenja stanovništva,
- smanjiti interes, osobito kod mlađeg i zrelog
stanovništva, za odlaskom na rad i trajno iseljenje u
inozemstvo i u druga područja države, te poticati povratak
stanovništva iz drugih zemalja i drugih krajeva u domovini
u ovaj kraj.
- potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbu
društva, izvršiti kvalitetne strukturne promjene kako bi
se i ovaj kraj mogao integrirati u hrvatske, mediteranske i
europske sustave,
- program razvitka ovog područja mora biti utemeljen
na Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, ali i na dugoročnom razvitku Hrvatske, mora
utvrditi posebne interese zemlje i definirati područja od
posebnog strateškog interesa države, županije i grada te
mora predložiti kako treba racionalno i funkcionalno
gospodariti prostorom da se uspostavi ekološka i razvojna
ravnoteža u prostoru ovog Grada,
- Grad Vodice, mora ne samo podržavati, nego se i
uklopiti u aktivnu populacijsku politiku i posebnu skrb u
ovom području koju provodi država, kako bi političkim,
socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama usporila ili
zaustavila negativne demografske, gospodarske i
društvene procese na svom području, odnosne u sklopu
toga ovaj Grad mora osigurati zadovoljavajući razvitak
stanovništva, gospodarstva i društvenih djelatnosti u
pojedinim osobito ugroženim područjima, te tako zaustaviti
negativno prirodno kretanje stanovništva, stimulirati
natalitet (provoditi pronatalitetne mjere), zaustaviti
pražnjenje i izumiranje pojedinih naselja u Gradu, osigurati
punu zaposlenost stanovništva, poticati mlade na sklapanje
brakova, podupirati obitelji s više djece i drugo,
- u okviru prostornog razvitka i uređenja prostora
Grada Vodica, pored već navedenog, mora se posebna
pažnja posvetiti izgradnji državne, županijske (regionalne) i
lokalne infrastrukture, kako bi se osigurali uvjeti za razvitak
gospodarstva i podigli kvaliteta i standard života
stanovništva (izgraditi potrebne i kvalitetnije prometnice,
dovesti pitku vodu u svako naselje, osigurati odvodnju
otpadnih voda u najugroženijem priobalnom području,
osigurati kvalitetnu opskrbu električnom energijom, dobre
telekomunikacijske veze i drugo).
Budući razvoj i transformacija funkcija
Transformacija prostorno gospodarske strukture Grada
Vodice treba polaziti s gledišta novog geopolitičkog,
geostrateškog i prometno-geografskog položaja vodeći
računa o državnim, županijskim i lokalnim interesima i
aspiracijama stanovništva, oslanjajući se na prirodne i
stvorene resurse te na postojeće gospodarske i društvene
djelatnosti, nastavljajući proces pretvorbe i privatizacije
gospodarskih subjekata u tom prostoru.
Prirodni resursi predstavljaju skromnu osnovu za
gospodarski razvitak Grada Vodica. Na raspolaganju je
veoma malo obradivog zemljišta (manje od 10% površine
Grada), više od polovice površine ovog područja zauzimaju
pašnjaci, dok je znatno zastupljeno neplodno zemljište. Grad
Vodice još raspolaže s pričuvama kamena, čistim morem za
uzgoj školjaka i razvoj marikulture, te na obali dobrim
uvjetima za razvitak turizma, posebno nautičkog. Unutrašnji
dio ovog područja je slabije prometno povezan.
Treba optimalno valorizirati skromne komparativne
prednosti ovog područja i uskladiti razvitak ovog područja
sa susjednim područjima. Temeljno usmjerenje ovog Grada,
njegovih naselja i stanovništva je prema turizmu, koji treba
postati glavna djelatnost u ovom području. Pod tim se
podrazumijeva izgradnja hotelskih i drugih receptivnih
smještajnih kapaciteta u obalnom području, ali i razvijanje
svih ostalih usluga potrebnih turistima i putnicima u tranzitu,
pa i lokalnom stanovništvu, kao što su ugostiteljstvo,
trgovina, obrt, promet i brojne druge usluge, te drugi
potrebni sadržaji za rekreaciju, zabavu i odmor turista i to
unutar turističko-poslovnih i trgovačko-turističko-
rekreativnih zona.
Ostale komparativne prednosti Grada Vodica koje su
pogodne za gospodarski razvitak su:
- njegovo tranzitno prometno značenje pogoduje
razvitku cestovnog i pomorskog prometa, a njegov
povoljan geografski položaj unutar važnog turističkog
područja, pogoduje razvitku pogona za izradu proizvoda
koji su u funkciji turizma, kao što su suveniri, oprema, druge
usluge i drugo, rezervirane servisne i industrijske zone za
ekološki čistu industriju,
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 75
- postojanje slobodnih nenaseljenih površina
(pogodni za sadržaje koji traže slobodan prostor),
- ustrojavanje Grada Vodica kao jedinice lokalne
samouprave zahtjeva osnivanje i djelovanje potrebnih
javnih funkcija i ostalih uslužnih djelatnosti potrebnih
lokalnom stanovništvu, turistima-posjetiteljima i putnicima-
prolaznicima.
Budući demografski razvitak i prognoze demografskih
promjena
Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog
društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono
i u normalnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne
značajke, pa odatle određena sporost u odvijanju
demografskih procesa. Na obilježja stanovništva i
demografske tokove djeluju biološki, društveno-
gospodarski, kulturno-obrazovni, zdravstveno-socijalni,
psihološki, politički i drugi čimbenici. Samo njihovim
pozitivnim mijenjanjem i djelovanjem moguće je zaustaviti
negativne demografske tokove i ostvariti pozitivne promjene
i rezultate u razvitku stanovništva na nekom prostoru.
Međutim, bitno su ograničene mogućnosti biološke
revitalizacije stanovništva u uvjetima njegovog sve većeg
starenja i pored zajedničkog djelovanja svih relevantnih
čimbenika.
Zbog specifičnih prilika u kojima se nalazi Grad Vodice,
nije jednostavno predvidjeti moguće demografske promjene
za dulje vremensko razdoblje.
Da li treba doći do potpune preraspodjele stanovništva,
do unutarnjeg preseljavanja iz zaleđa prema priobalnom
području? To ne bi trebalo poticati i podržavati obzirom na
važnu ulogu zaleđa unutar Grada, ali i za županiju, pa i
državu. Posljedica toga bi bilo zapuštanje obrade zemlje i
poljodjelske proizvodnje u zaleđu, teže korištenje ostalih
prirodnih komparativnih prednosti i vrijednosti tog kraja.
Zaštita okoliša
Dosadašnji problemi u zaštiti prostora najviše se
ogledaju u neriješenim planskim postavkama u domeni:
- zbrinjavanja krutog otpada (neriješeno pitanje
odlagališta “LEĆ” u skladu s propisima),
- odvodnji otpadnih voda, nedovoljno riješeni
sustavi, bez odgovarajućeg pročišćavanja,
- neriješeno pitanje vodozaštite (zaštita mora), kao i
neriješeno pitanje zaštite zraka (kamenolom) i zaštite od
buke (prometnice), te sanacija posljedica ratnih razaranja.
1.3. ANALIZA STANJA PROSTORNIH PLANOVA
1.3.1. ODLUKA O GRAĐEVINSKOM PODRUČJU ZA
PRIOBALNA NASELJA OPĆINE ŠIBENIK I
1.3.2. ODLUKA O GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
ZAGORSKOG DIJELA OPĆINE ŠIBENIK
Područje Grada Vodica do 1992. godine bilo je u sastavu
općine Šibenik. Premda je i tada, prema zakonskim propisima
postojala obveza izrade prostornih planova za područja
općina, ipak za područje nekadašnje općine Šibenik prostorni
plan nikada nije bio donesen. Umjesto njega donesene su
Odluke, o građevinskim područjima.
Odlukom o građevinskom području za priobalna naselja
općine Šibenik obuhvaćena su i građevinska područja
otočkih naselja na prostoru Grada Vodica i to naselja; Prvi
Luka i Prvi Šepurine na otoku Priviću. Građevinska područja
ostalih priobalnih naselja na području Grada Vodica; Tribunj,
Vodice i Surima nisu obuhvaćena Odlukom iz razloga što su
bila obuhvaćena Generalnim urbanističkim planom Tribunj-
Vodice-Surima s čijim su se granicama obuhvata poistovjetile
granice građevinskih područja za ta naselja. Odlukom su
propisani uvjeti uređenja prostora kako u građevinskom
području navedenih naselja, tako i izvan građevinskog
područja na prostoru koji se nalazi u zaštitnom obalnom
pojasu.
Odlukom o građevinskom području zagorskog dijela
općine Šibenik obuhvaćena su i građevinska područja
naselja na prostoru Grada Vodica i to naselja; Čista Mala,
Čista Velika, Gaćelezi i Grabovci. Odlukom su propisani uvjeti
uređenja prostora kako u građevinskom području navedenih
naselja, tako i izvan građevinskog područja.
Sukladno odredbama članka 49. Izmjena i dopuna
Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj
68/98), odluke o građevinskim područjima smatraju se
prostornim planovima, te su do donošenja županijskog plana
jedini planovi šireg područja s kojima prostorni planovi užeg
područja na prostoru Grada Vodica moraju biti usuglašeni.
Sukladno odredbama članka 2. i 3. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o prostornom uređenju (“Narodne
novine”, br. 61/00), ove odluke ostaju na snazi do donošenja
odgovarajućeg prostornog plana, odnosno najkasnije do
30. ožujka 2002. godine, ukoliko se novim zakonskim
propisom ovaj rok ne produži.
Obzirom da su odluke i njihove izmjene i dopune bile
donesene 80-ih godina prošlog stoljeća ne odgovaraju
teritorijalnoj podjeli, društvenim i gospodarskim odnosima
od trenutka ponovne uspostave Hrvatske države u zadnjem
desetljeću prošlog stoljeća, premda su uvjeti uređenja
prostora određeni njima općenito i danas prihvatljivi. Stoga
je bila iskazana potreba za izradom odgovarajućeg
prostornog plana nove generacije za područje Grada Vodica
koji bi zamijenio postojeće odluke. To je učinjeno izradom i
donošenjem Prostornog plana uređenja Grada Vodica 1998.
godine.
1.3.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA
VODICA
Prilikom donošenja Prostornog plana uređenja Grada
Vodica nije poštivana procedura u pogledu usklađenosti s
prostornim planovima šireg područja, a to su u ovom slučaju
kako je već navedeno odluke o građevinskim područjima.
Naime, prije donošenja Prostornog plana uređenja Grada
Vodica bilo je potrebno provesti postupak izrade izmjena i
dopuna tih odluka, o čemu je data uputa od strane
Ministarstva prostornog uređenja, dopisom kl: 350-02/96-
04/56, urb.: 531-02/1-97-3, od 10. lipnja 1997. godine.
Strana 76 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
Obzirom da to nije učinjeno i da u samom postupku nisu
ishođene suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana
određene Zakonskim propisom, Prostorni plan uređenja
Grada Vodica ostao je neusklađen s odlukama, a što se
najviše ogleda u utvrđenim granicama građevinskih
područja naselja. Naime, PPUG-om Vodica znatno su
proširena građevinska područja obzirom na ona utvrđena
odlukama. Za dijelove plana užeg područja (PPUG) koji nisu
usuglašeni s planom šireg područja (odluke) primjenjuje se
plan šireg područja, pa prema tome i građevinska područja
naselja utvrđena odlukama.
Obzirom na navedene propuste u procesu donošenja
PPUG-a Vodica, izvršen je inspekcijski nadzor nad tim
prostornim planom, te dat nalaz urbanističke inspekcije kl.:
362-02/00-01/0469, urbr.: 531-07-00-15 DD, od 22. studenoga
2001. godine s prijedlogom da se otklone utvrđene
nepravilnosti i pri tom uskladi PPUG Vodica s odredbama
Zakona i konačnim prijedlogom, odnosno Prostornim
planom Šibensko-kninske županije najkasnije do 30. ožujka
2002. godine, do kada je sukladno Zakonu potrebno donijeti
PPUG.
1.3.4. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN TRIBUNJ-
VODICE-SRIMA
Postojeća koncepcija razvoja Vodica i susjednih naselja
Tribunja i Srime, temeljena na GUP-u, teško je ostvariva iz
nekoliko razloga:
- predviđanje kolektivne stambene izgradnje u
pojedinim dijelovima naselja,
- nepoštivanje postojeće parcelacije,
- programske postavke u nesuglasju s realnim
mogućnostima,
- nedovoljna pozornost posvećena je realizaciji i
gospodarskim mogućnostima,
- problem primjene planskih normativa (npr. broj
parkirališno-garažnih mjesta za pojedinu namjenu na parceli).
Problem se očituje i u glavnim karakteristikama nove
izgradnje koja je zanemarila naslijeđene matrice naselja i
morfološke karakteristike, te predstavlja niz građevina
neprimjerenih mjerilu naselja. Iz prizemnog i jednokatnog
naselja prešlo se na povišenje katnosti, što je u osnovi
prihvatljivo, ali se u tome potpuno izgubio karakter ulice.
Razgradnji naselja pogodovalo je i nasilno provođenje
parcelacije, koja je bila uvjetovana načelima tadašnjeg
društvenog sustava.
Iz prethodno navedenih razloga, te pogotovu što je
Zakonskim odredbama određen rok od 30. ožujka 2002. do
kada ovaj plan ostaje na snazi, proizašla je stvarna potreba
utvrđivanja novog koncepta razvoja izradom plana nove
generacije, Urbanističkog plana uređenja.
1.3.5. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA
VODICE, TRIBUNJ l SRIMA
Na 18. sjednici gradskog vijeća Grada Vodica održanoj
3. prosinca 1999. donesena je Odluka o izradi i postupku za
donošenje Urbanističkog plana uređenja naselja Vodice,
Tribunj i Srima.
Ugovor o izradi navedenog prostornog plana bio je
potpisan s tvrtkom Urbing iz Zagreba krajem ljeta 2000.
godine. Radovi na predmetnom ugovoru započeli su
početkom jeseni 2000. godine. Rad na planu tekao je bez
većih problema, te u skladu s Detaljnim programom izrade
(rujan 2000. godine) koji je dostavljen Poglavarstvu Grada
Vodice na usvajanje 04. listopada 2001. godine.
Tijekom niza susreta odgovornih osoba od strane Grada
Vodica kao naručitelja i tvrtke Urbing kao izvršitelja
dogovorene su međusobne obveze prikupljanja potrebnih
podataka za izradu plana i aktivnosti koje je bilo potrebno
poduzeti kako bi se plan izradio, te provela procedura
donošenja i usvajanja bez većih teškoća i u skladu s važećim
zakonskim propisima. To se posebno odnosi na obvezu
izrade Konzervatorske podloge. Naime, na području
obuhvata plana zaštićena je povijesna graditeljska cjelina
naselja Tribunj, te evidentirana povijesna graditeljska cjelina
središnjeg dijela naselja Vodica.
Nakon prikupljanja potrebnih podataka i analiza
dokumenata prostornog uređenja, kao i sve relevantne
dokumentacije, sačinjen je elaborat Koncepcija prostornog
uređenja koji je sadržavao sve elemente sadržaja - Polazišta
i ciljevi prostornog uređenja, koji su predviđeni Pravilnikom
o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (“Narodne novine”, br. 101/98), kao i svi
kartografski prikazi koji su imali propisane prostorne
pokazatelje, a koji su bili oblikovani na razini prednacrta
plana, dakle u višoj fazi gotovosti.
Navedeni elaborat je prezentiran Gradskom poglavarstvu
u proširenom sastavu 11. prosinca 2000. godine. Tijekom
prezentacije nazočni su davali primjedbe i prijedloge na koje
su predstavnici Izvršitelja davali detaljna objašnjenja i
potrebne odgovore. Zaključak sjednice bio je, da nakon
uvida u dostavljeni elaborat, zainteresirani predstavnici
mjesnih odbora, te stručnjaci koji su nazočili sjednici
dostave svoje primjedbe i prijedloge u pisanom obliku.
Tijekom siječnja i veljače 2001. godine nisu bile
zaprimljene pisane primjedbe i prijedlozi, te je Izrađivač plana
nastavio s izradom slijedeće faze plana, Nacrt prijedloga
plana. 12. ožujka 2001. godine izvršena je elaboracija Nacrta
prijedloga plana bez sustava komunalne infrastrukture i
mjera zaštite kulturnih dobara, uz napomenu Izvršitelja za
potrebom očitovanja tijela Grada Vodica na taj elaborat kako
bi se nastavilo s dinamikom izrade i usvajanja Plana iz
Detaljnog programa izrade.
05. travnja 2001. godine prezentiran je elaborat Nacrta
prijedloga plana na Gradskom poglavarstvu. Na toj sjednici
dogovoreno je da se brojne i vrlo značajne primjedbe
(smještaj nove marine/izmještanje marine i drugih sadržaja
u vodičkoj luci) koje bi imale utjecaj na razmještaj i kapacitete
komunalne infrastrukture dostave u pisanom obliku
Izvršitelju, kako bi se mogao završiti elaborat Nacrta
prijedloga plana u cijelosti, te krenuti u proceduru usvajanja
Nacrta prijedloga plana (prethodna stručna rasprava) na
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 77
Poglavarstvu i upućivanja u proceduru javne rasprave.
1.3.6. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA
ŠEPURINE l PRVIĆ LUKE (OTOK PRVIĆ)
Na 26. sjednici gradskog vijeća Grada Vodica održanoj
20. prosinca 2000. donesena je Odluka o izradi i postupku
za donošenje Urbanističkog plana uređenja naselja Šepurine
i Prvić Luke (otok Prvić).
Ugovor za predmetni plan potpisan je krajem 2000.
godine, s tvrtkom Urbing kao Izvršiteljem radova na izradi
toga plana. Izrada plana započeta je početkom 2001. godine,
te su sačinjeni slijedeći prethodni radovi:
• obilazak terena (detaljni snimak stanja u prostoru),
• prikupljene aero foto snimke otoka u približnom
mjerilu 1 : 5.000,
• prikupljene kartografske podloge - sekcije Hrvatske
osnovne karte u mjerilu 1 : 5.000.
Tijekom jeseni iste godine nastavljen je rad na
predmetnom planu te je izrađen elaborat koji obuhvaća
analitički dio - polazišta (obveze iz planova šireg područja,
osnovni podaci o stanju u prostoru i stanju infrastrukturne
opremljenosti, analiza i ocjena stanja, mogućnosti i
ograničenja prostornog razvoja u pogledu demografskih i
gospodarskih podataka, te prostornih pokazatelja) s
kartografskim prikazom “Stanje u prostoru i obveze iz
planova šireg područja”.
1.3.7. DETALJNI PLANOVI UREĐENJA NA
PODRUČJU TRIBUNJ-VODICE-SRIMA
Sukladno odredbama članka 54. Izmjena i dopuna
Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 68/
98) provedbeni urbanistički planovi koji su izrađeni prije
stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju
(“Narodne novine”, br. 30/94) i na snazi su, smatraju se
detaljnim planovima uređenja, a sukladno odredbama članka
2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
uređenju (“Narodne novine”, br. 61/00) planovi koji su
doneseni nakon 30. travnja 1986. i koji imaju odredbe za
provođenje objavljene u glasilu jedinice lokalne samouprave
i uprave ostaju na snazi do 30. ožujka 2001. godine ukoliko
se novim zakonskim propisom taj rok ne produži. Ostali
provedbeni urbanistički planovi koji su u suprotnosti s ovim
zakonskim odredbama, automatski su stavljeni van snage.
PUP-ovi nisu stavljani van snage, iako nisu bili u potpunosti
usklađeni s odredbama Zakona o prostornom planiranju i
uređivanju prostora (“Narodne novine”, br. 54/80, 16/86,
18/89, 34/91, 61/91 i 59/93), te Zakonom o prostornom
uređenju i njegovim Izmjenama i dopunama (“Narodne
novine”, br. 30/94, 68/98 i 61/00).
Unutar obuhvata svih PUP-ova treba realno sagledati
mogućnosti planirane nove izgradnje, jer su teško provedivi,
zbog postojećih vlasničko-pravnih odnosa u prostoru.
Posebno je potrebno novo sagledavanje pojedinih prostora
- karakter individualne izgradnje, utvrđeni vlasnički odnosi,
te potreba za iznalaženjem modela korištenja postojećih
građevina, preobrazba i izgradnja poslovnih i stambenih
sadržaja. Kritičkom analizom stanja u prostoru, nužno je
provjeriti prometna rješenja i način korištenja prostora
predviđen PUP-ovima, te ih, ukoliko je moguće ukomponirati
u generalno rješenje dato nacrtom prijedloga Urbanističkog
plana uređenja naselja Vodica, Tribunja i Srime.
2. OCJENA PROVEDENIH MJERA l NJIHOVE
UČINKOVITOSTI NA SVRHOVITO
GOSPODARENJE PROSTOROM, NA ZAŠTITU
VRIJEDNOSTI PROSTORA l OKOLIŠ
Obzirom da je proteklih nekoliko godina od donošenja
Zakona o prostornom uređenju (NN, 30/94) ukupan
potencijal ovih prostora bio usmjeren na poslove obnove
ratom stradalog područja, cjelokupno planiranje, uz
postupno ustrojavanje službi koje djeluju u ovoj oblasti,
svodilo se prvenstveno na obnovu prometne i komunalne
infrastrukture, a zatim uništenog stambenog fonda u svrhu
normalizacije života na ovom području, u što kraćem roku.
Proces urbanističkog planiranja nije adekvatno pratio
nastala zbivanja, što je dovelo do rezultata proizvoljne
primjene postojećih planova i nedovoljne discipline u
građenju i korištenju prostora, uz veliku opasnost trajne
devastacije pojedinih područja. Pojedine koncepcijske
postavke postojećih planova i danas su aktualne i zadržat
će se uz određene promjene, neki planski elementi su
precijenjeni (potencijal prostora, demografski razvitak i
shodno tome gospodarski razvitak itd.) ili potcijenjeni
(vrijednost šuma, poljoprivrednog zemljišta, morske obale),
što se odražava na svrhovito gospodarenje prostorom i
njegovu zaštitu.
Najveći nedostatak bilo kojeg dokumenta prostornog
uređenja osjeća se u nemogućnosti njegove primjene ili u
nemoći da se, unatoč njegovom postojanju, definira bilo
kakav zahvat u prostoru. Za razliku od planom predviđene
stambene izgradnje, realizacija tzv. građevina društvenog
standarda, uređenja prometnica i zelenih površina unutar
naselja, pokazala bi drugačiju sliku.
Analizirajući vrijeme izrade prostornih planova užeg
područja (GUP, PUP) prije stupanja na snagu važećeg
Zakona o prostornom uređenju, uočava se veliki vremenski
raspon od gotovo 15-20 godina, te već samim tim postoji
nužnost njihova obnavljanja.
U pogledu toga, do sada su provedene mjere određene
dosadašnjim programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru područja Grada Vodica, temeljem kojih se pokrenula
izrada prostornih planova nove generacije i to prije svega
Urbanističkog plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima.
Naime, najveća potreba za novom prostorno-planskom
dokumentacijom iskazana je upravo za područje tih naselja,
iz razloga što se u njima očekuje najsnažniji razvoj, pa time
i nova izgradnja pretežito stambenih građevina kako za
stalno, tako i za povremeno stanovanje. Također je pokrenuta
i izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Prvić Šepurine
i Prvić Luke na otoku Prviću, kako bi se regulirala
Strana 78 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
uznapredovala bespravna izgradnja, te pojačana aktivnost
na daljnjoj izgradnji građevinskog područja tih naselja.
S druge strane, dio mjera određenih dosadašnjim
programom mjera za unapređenje stanja u prostoru područja
Grada Vodica nisu provedene u razdoblju od 1999. do 2002.,
a to se prvenstveno odnosi na predviđenu izradu Detaljnih
planova uređenja; “Povijesna jezgra Vodica i Trbunja”,
“Središnji dio naselja Čista Velika”, “Turistička zona Prvić
Šepurine”, te na izradu i nabavu potrebnih kartografskih
podloga; ažuriranih topografskih karata u mjerilu 1 : 25.000,
po mogućnosti u digitalnom obliku, ažurirane sekcije
Hrvatske osnovne karte u mjerilu 1 : 5.000, ažurne
topografsko-katastarske podloge u mjerili 1 : 1.000 po
mogućnosti u digitalnom obliku.
Za Gradsko investiranje danas je tipično s jedne strane
ulaganje u postojeće javne prostore grada (Vodice) u obliku
rekonstrukcija postojećih ulica, trgova, komunalnih
instalacija - ili gradnju nove komunalne infrastrukture. Taj
je proces koristan i povećava vrijednost naselja. S druge
strane tipična je gradnja privatnih poduzetnika i maksimalno
kapacitiranje vlasničkih parcela novom stambenom i
poslovnom gradnjom, ali bez aktivnosti barem na proširenju
i probijanju planski zacrtanih ulica, parkova i trgova.
Za unapređivanje stanja u prostoru u pogledu
svrhovitog gospodarenja prostorom, te zaštite i vrijednosti
prostora i okoliša ozbiljan problem predstavlja bespravna
izgradnja. Građevinska područja naselja dimenzionirana su
tako da je moguće zadovoljiti većinu zahtjeva za izgradnjom,
a odredbe za provođenje pokazale su se u praksi
zadovoljavajućima. Usprkos tome, izvjestan dio gradnje
odvijao se van kontrole, bez obzira da li se radilo o gradnji
izvan građevinskih područja ili o gradnji unutar građevinskih
područja, ali bez potrebne odgovarajuće dokumentacije.
Bespravna gradnja kreće se u rasponu od manjih
rekonstrukcija postojećih građevina do gradnje čitavih
dijelova naselja, bez odgovarajuće komunalne opremljenosti
(misli se na vodovod i kanalizaciju, budući da se u većini
slučajeva priključivanje na elektrosustav ostvaruje ilegalno).
Ponekad osobni interes i bespravna gradnja ugrožava
pričuvne, a neotkupljene koridore za prometnu, a time i
komunalnu infrastrukturu, odnosno javne prostore, što
dovodi do nepristupačnosti i zapuštenosti novo realiziranih
građevina. Osobito je zabrinjavavajuća “zahuktala”
bespravna izgradnja građevina individualnog stanovanja
(povremenog i stalnog) na obalnom području i na otoku
Prviću (Prvić Šepurine).
Bespravna rekonstrukcija postojećih građevina u smislu
otvaranja poslovnih prostora dovodi do nekontroliranog
zagađenja okoliša, kao i do poremećaja planiranog
prostornog sustava.
Za postizanje planirane organizacije prostora, važno je
usmjeriti izgradnju u planirana građevinska područja, kako
bi se očuvale cjeline pojedinih naselja, predjeli bez izgradnje
između njih, a posebno između urbanog područja Vodica i
naselja Tribunj i Srima. Time se, uz odgovarajuće ekološke
prednosti osigurava da izgrađena područja ne poprime
izgled amorfne mase koja nekontrolirano zaposjeda
neizgrađeni prostor, često visoke vrijednosti, već oblik
racionalno organiziranih oblikovanih prostora.
U ukupnoj prostornoj slici, potrebno je zaštititi
postojeću raznolikost prostora, od gušće izgrađenog
gradskog prostora, do vrijednih prirodnih prostora, naročito
otočnog i ostalog obalnog područja.
Obzirom da zatečena bespravna izgradnja predstavlja, a
i u budućnosti će predstavljati i dalje značajan problem,
trebalo je već započeti kroz instrumente realizacije prostornih
planova onemogućavanje njezinog daljnjeg širenja.
Pri razmatranju problema bespravne izgradnje naročito
zabrinjava činjenica da su većina područja na kojima se
javlja bespravna izgradnja bila pokrivena prostornim
planovima. No, ovdje je potrebno napomenuti da su većina
od ovih područja/zona bila dugo vremena rezervirana za
neku namjenu, ali se dugo vremena ti prostori nisu privodili
namjeni.
Jedan od mogućih razloga za pojavu bespravne izgradnje
je i činjenica da pojedinac nije mogao poistovjetiti svoje
ciljeve s ciljevima zajednice. Naime, u okružju dogovorne
ekonomije, komparativne prednosti obalnog prostora u
odnosu na druge dijelove Grada, mogle su predstavljati
konkretizaciju i realizaciju ciljeva pojedinca daleko više i
češće nego što je to mogla realizirati zajednica/društvo.
Uspostavljanje novog vrijednosnog sustava u društvu, daje
mogućnost da i pojedinac može poistovjetiti svoje ciljeve s
općim ciljevima, odnosno da prepozna zajedničku korist.
U tom cilju trebalo bi nastojati da se aktivnosti u prostoru
provode kroz izradu planova prostornog uređenja, te kroz
kontinuirano praćenje realizacije tih planova kako bi se
moglo reagirati gotovo trenutno na disharmonije između
postavki utvrđenih planovima prostornog uređenja i
stvarnim događanjima. Jedan od načina je da se utvrde
parametri praćenja stanja u prostoru i odrede unaprijed
modeli ponašanja za pretpostavljene slučajeve kako bi se
svaka situacija maksimalno objektivizirala.
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 79
PROGRAM
mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje
2002 – 2003. godina
1. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH l IZMJENA l
DOPUNA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
U dvogodišnjem razdoblju 2002. - 2003. potrebno je
pristupiti slijedećim radovima na izradi prostornih planova:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VODICA
- IZMJENE I DOPUNE
Obzirom na nalaz urbanističke inspekcije navedenog u
Izvješću o stanju u prostoru prioritet u daljnjim poslovima
na izradi prostornih planova je otklanjanje nepravilnosti u
proceduri donošenja Prostornog plana uređenja Grada
Vodica i njegovo usklađivanje s odredbama Zakona o
prostornom uređenju i Prostornim planom Šibensko-kninske
županije. Obzirom da je u prijedlogu mjera urbanističke
inspekcije dat krajnji rok do kojeg treba otkloniti
nepravilnosti, a to je Zakonom određeni rok do 30. ožujka
2002. godine, potrebno je u najkraćem roku prići realizaciji
navedenog.
Stoga je potrebno izraditi Izmjene i dopune Prostornog
plana uređenja Grada Vodica kroz koje bi se utvrdila
građevinska područja sukladno smjernicama iz Prostornog
plana županije i analizi najnovijih demografskih i drugih
općih obilježja naselja, te izmjenile i dopunile Odredbe za
provođenje sukladno Zakonskim propisima i smjernicama
Prostornog plana županije, te tako Izmijenjen i dopunjen
prostorni plan usvojio po Zakonom propisanoj proceduri.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA
VODICE, TRIBUNJ l SRIMA
- DOVRŠITI
Potrebno je nastaviti s daljnjom izradom Urbanističkog
plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima, ali tako da
prijedlog plana za javnu raspravu bude usuglašen s
Izmjenama i dopunama PPUG-a Vodica, jer između ostaloga,
dosadašnjim PPUG-om nisu jasno (jednoznačno) definirane
granice obuhvata ovog UPU-a, a što je Zakonski propisana
obveza da takvim planom budu utvrđene (članak 26b. stavak
2. Zakona o prostornom uređenju - pročišćeni tekst).
Također je bitno napomenuti, da su se tijekom izrade ovog
UPU-a događale i neke izmjene na prijedlog, odnosno na
konačni prijedlog Prostornog plana Šibensko-kninske
županije, što je potrebno imati na umu u pogledu
usklađivanja s planom šireg područja. Stoga, treba paralelno
s izradom Izmjena i dopuna PPUG-a nastaviti i s izradom
Urbanističkog plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA PRVIĆ
ŠEPURINE l PRVIĆ LUKA
- DOVRŠITI
Kako neusklađenost PPUG-a Vodica s planom šireg
područja (Odluka) ima direktan utjecaj na izradu
Urbanističkog plana uređenja naselja Prvić Šepurine i Prvić
Luke (otok Prvić) kao plana užeg područja potrebno je prije
njegove daljnje realizacije i donošenja uskladiti navedene
planove. Naime, pri izradi UPU-a moguće je razmatrati samo
uređenje naselja unutar građevinskih područja utvrđenih
Odlukom o građevinskom području za priobalna naselja
općine Šibenik. U pogledu toga potrebno je izvršiti prvo
uklanjanje nepravilnosti uočenih inspekcijskim nadzorom,
a tek onda u skladu s time nastaviti s izradom ovog UPU-a.
Stoga, treba paralelno s izradom Izmjena i dopuna PPUG-a
nastaviti i s izradom Urbanističkog plana uređenja naselja
Prvić Šepurine i Prvić Luka.
DETALJNI PLANOVI UREĐENJA
Potreba izrade, te granice obuhvata Detaljnih planova
uređenja za područje naselja Vodice, Tribunj i Srima odredit
će se Urbanističkim planom uređenja tog područja. Prioritet
izrade pojedinog detaljnog plana uređenja odredit će se
sukladno potrebama za realizacijom, odnosno privođenjem
planiranoj namjeni pojedinog dijela urbanog prostora i
akvatorija naselja Vodice, Tribunj i Srima. U cilju zaštite
graditeljske baštine potrebno bi bilo u svakom slučaju, što
prije izraditi Detaljne planove uređenja za povijesne
graditeljske cjeline naselja Tribunj i Vodica.
2. POTREBA PRIBAVLJANJA PODATAKA l
STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU PROSTORNIH
PLANOVA
Kako bi se realizirala izrada, odnosno izmjene i dopune
pod prethodnim naslovom navedenih prostornih planova
potrebno je pribaviti određene podatke, te stručne i
kartografske podloge kako slijedi:
Za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada
Vodica:
• Primjerak elaborata Prostornog plana uređenja
Grada Vodica s originalnim kartografskim prikazima
(transparent).
• Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika o
sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (“Narodne novine”, br. 106/98) potrebno je
pribaviti odgovarajuće kartografske podloge - katastarske
planove u mjerilu 1:5.000.
• Za kvalitetno utvrđivanje građevinskih područja
potrebno je pribaviti foto-skice približnog mjerila po
mogućnosti 1 : 5.000 (1 : 20.000) s recentim podacima samo
za zagorski dio područja Grada Vodica, obzirom da su isti
(kvalitetni) podaci već pribavljeni za priobalni i otočni dio.
• Do donošenja novog zakonskog propisa o obrani i
propisa iz stavka 3. članka 45. Zakona o prostornom
uređenju, sukladno odredbama važećeg Pravilnika o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora
(“Narodne novine”, br. 29/83, 36/85 i 42/86) obvezatni, ali
zasebni dio prostornog plana je elaborat o navedenim
mjerama zaštite. Stoga je potrebno od strane nadležne
policijske uprave MUP-a za izradu toga elaborata pribaviti
izvod iz Procjene ugroženosti pučanstva i materijalnih
Strana 80 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.
dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-
tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih razaranja za
područje Grada Vodica.
Za dovršenje izrade Urbanističkih planova uređenja:
• Za nastavak izrade Urbanističkog plana uređenja
naselja Vodice, Tribunj i Srima potrebno je prikupiti i
dostaviti primjedbe i prijedloge, što je već navedeno u
Izvješću o stanju u prostoru (Analiza stanja prostornih
planova).
• Obzirom na specifičnost otoka Prvića i njegovih
naselja potrebno bi bilo sukladno odredbama članka 17.
Pravilnika o sadržaju, mjerilima .... (“Narodne novine”, br.
106/98) pribaviti uz već pribavljene kartografske podloge
Hrvatske osnovne karte mjerila 1 : 5.000 i topografsko-
katastarske planove u mjerilu 1 :1000 ili 1 : 2.000.
• Obzirom da je tijekom izrade UPU-a naselja Vodice,
Tribunj i Srima proveden novi popis stanovništva (2001.) i
da je broj kućanstava, stanova i stanovnika znatno izmjenjen,
bilo bi potrebno u svrhu određivanja obveznih prostornih
pokazatelja (članak 19. Pravilnika o sadržaju, mjerilima ....)
pribaviti podatke o popisu stanovništva po statističkim i
popisnim krugovima za predmetna naselja.
• Sukladno odredbama članka 5. i 6. Zakona o zaštiti
od buke (“Narodne novine”, br. 17/90) potrebno je osigurati
izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke, koja
je sastavni dio dokumentacije prostora, obzirom da je u
odgovarajućem prostornom planu (UPU naselja Vodice,
Tribunj i Srima) potrebno odrediti predviđene razine buke
na grafičkom prikazu.
• Sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara (“Narodne novine”, br. 69/99) radi zaštite
i očuvanja kulturno-povijesne cjeline naselja Tribunja i
Vodica potrebno je pribaviti Konzervatorsku podlogu koju
će izraditi nadležni konzervatorski odjel Ministarstva
kulture, obzirom da odgovarajući prostorni plan (UPU
naselja Vodice, Tribunj i Srima) obvezno mora sadržavati
podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera
zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na
području obuhvata plana.
• Do donošenja novog zakonskog propisa o obrani i
propisa iz stavka 3. članka 45. Zakona o prostornom
uređenju, sukladno odredbama važećeg Pravilnika o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora
(“Narodne novine”, br. 29/83, 36/85 i 42/86) obvezatni, ali
zasebni dio prostornog plana je elaborat o navedenim
mjerama zaštite. Stoga je potrebno od strane nadležne
policijske uprave MUP-a za izradu UPU-a pribaviti izvod iz
Procjene ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara uslijed
opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških,
ekoloških nesreća, te ratnih razaranja za područje
obuhvaćeno tim planovima.
• Kako bi se UPU-om naselja Vodice, Tribunj i Srima,
što bolje mogao planirati promet u mirovanju, potrebno bi
bilo pribaviti ažurne podatke od nadležne policijske uprave
MUP-a o stupnju motorizacije stanovništva, odnosno broju
motornih vozila po vrstama (osobna, teretna i sl.).
• Sukladno odredbama Pravilnika o evidenciji i
obilježavanju pojasa pomorskog dobra (“Narodne novine”,
br. 7/98) prema mogućnostima bilo bi dobro utvrditi
granice pomorskog dobra za područje obuhvaćeno UPU-
ima, obzirom da su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima ....
(“Narodne novine”, br. 106/98) određeni u grafičkom dijelu
plana prostorni pokazatelji; obalno područje mora i lučko
područje, kako bi se omogućilo razgraničenje područja s
posebnim ograničenjima u korištenju.
Za eventualnu izradu detaljnih planova uređenja
• Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika o
sadržaju, mjerilima .... (“Narodne novine”, br. 106/98)
potrebno je za izradu grafičkog dijela DPU-a pribaviti
ažurirane kartografske podloge i to; topografsko-katastarski
plan u mjerilu 1 : 1.000 ili katastarski plan u mjerilu 1 :
500, ovisno o veličini obuhvaćenog područja i
njegovim specifičnostima.
• Za izradu DPU-a povijesnih graditeljskih cjelina
potrebno je pribaviti konzervatorske podloge s detaljnim
mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
• Prikupiti ažurne podloge postojećeg stanja
pojedinih segmenata komunalne infrastrukture od
nadležne komunalne organizacije (uređivanje groblja,
postupanje s otpadom, vodnogospodarstvo,
elektroenergetika, pošta, telekomunikacije).
• Pripremiti izvod iz katastra / gruntovnice s podacima
o vlasništvu zemljišta i građevina u onoj mjeri koliko je to
nužno za pojedini nivo plana.
• Prema potrebi anketirati značajnije korisnike
prostora ili vlasnike većih površina zemljišta o njihovim
planovima razvitka.
3. DRUGE MJERE OD ZNAČAJA ZA IZRADU
PROSTORNIH PLANOVA
U svrhu što kvalitetnijeg rješavanja problema
prostornog uređenja, kao i što kvalitetnije participacije
građana u kreiranju i provođenju prostorne politike, predlaže
se osnivanje Komisije za prostorno uređenje (Savjeta).
U Komisiju trebaju ući stručni, politički, javni i drugi
djelatnici s cjelokupnog područja Grada Vodice, ljudi koji tu
žive ili su na drugi način vezani uz ovaj kraj, a poznaju
problematiku prostornog uređenja. Komisiju osniva
Gradsko poglavarstvo.
Osnovna funkcija Komisije je davanje mišljenja i
sugestija, te ocjena nacrta prijedloga i prijedloga prostornih
planova, kao i ostalih aktivnosti koje se provode u svrhu
što kvalitetnijeg i svrsishodnijeg prostornog uređenja na
području Grada Vodica.
____________________
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 81

VII.
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINSKO VIJEĆE

4
Na temelju članka 5. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 92/94 ) i članka 31. Statuta Općine Civljane
(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 6/02), Općinsko vijeće Općine Civljane, na 6.sjednici, od 30. lipnja
2002. godine, donosi
ODLUKU
o izmjenama i dopunama Proračuna Općine
Civljane za 2002. godinu

I. OPĆI DIO
Članak 1.
U Proračunu Općine Civljane za 2002. godinu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 2/02), članak 1.
mijenja se i glasi:
Proračun Općine Civljane za 2002.god. (u daljnjem tekstu:Proračun) sastoji se od:
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
PLAN ZA 2002.
PRIHODI 655.000
RASHODI 403.500
RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 332.000
RAZLIKA-MANJAK -80.000

B. VIŠAK SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA PLAN ZA 2002.

VISAK SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA
IZ PRORAČUNA 80.000

Članak 2.
U članku 2. prihodi i rashodi utvrđeni po ekonomskoj klasifikaciji povećavaju se odnosno smanjuju kako slijedi:

A RAČUN PRIHODA I RASHODA

Raz Sku Pod VRSTA PRIHODA Plan za Povećanje Novi plan za

2002.god. -smanjenje 2002. god.

6 PRIHODI 550.000 +105.500 655.500

61 PRIHODI OD POREZA 37.000 +5.000 42.500
611 Porez I prirez na dohodak 20.000 +5.500 25.500
612 Porez na dobit 10.000 0 10.000
613 Porezi na imovinu 5.000 0 5.000
614 Porezi na robu I usluge 2.000 0 2.000
61424- Porez na potroš. Alko. i bezalkoholn. pića 1.000 0 1.000
61453 - Porez na tvrtku 1.000 0 1.000
63 POTPORE 491.000 0 491.000
633 Potpore iz proračuna 491.000 +100.000 591.000
63311 -Tekuće potpore iz državnog proračuna 341.000 0 341.000
63312-Tekuće potpore iz županijskog proračuna 50.000 0 50.000
63321-Kapitalne potpore iz državnog proračuna 50.000 +50.000 100.000
63322-Kapitalne potpore iz županijskog proračuna 50.000 +50.000 50.000
64 PRIHODI OD IMOVINE 2.000 0 2.000
641 Prihodi od financijske imovine 1.000 0 1.000
6413- Kamate na depozite po viđenju 1.000 0 1.000
642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.000 0 1.000
64239- Naknada za korištenje javnih površina 1.000 0 1.000
Strana 82 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

65 PRIHODI OD PRODAJE DOBRA I USLUGA 20.000 0 20.000

651 Administrativne (upravne) pristojbe 2.000 0 2.000
652 Prihodi po posebnim propisima 18.000 0 18.000
6523 -Komunalna naknada I doprinosi 16.000 0 16.000
6524-Šumski doprinos 1.000 0 1.000
6526-Ostali nespomenuti prihodi 1.000 0 1.000
3 RASHODI 440.000 -36.500 403.500
31 RASHODI ZAZAPOSLENE 117.000 -53,000 54.000
311 Plaće 90.000 -45.000 45.000
312 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.000
313 Doprinosi na plaće 15.000 -8.000 7.000
32 MATERIJALNI RASHODI 251.500 +46.500 298.000
321 Naknade troškova zaposlenima 12.000 -2.000 10.000
322 Rashodi za materijal i usluge 25.000 0 25.000
323 Rashodi za usluge 140.000 +35.000 175.000
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 74.500 +43.500 118.000
34 FRANCUSKI RASHODI 1.500 0 1.500
343 Ostali financijski rashodi 1.500 0 1.500

37 NAKNADI 10,000 0 10.000

GRAĐANIMA I
KUĆANSTVIMA IZ
ZAVODA I IGRAČIMA
372 Naknade građanima i 10.000 0 10.000
kućanstvima iz proračuna
38 DONACIJE I OSTALI 70.000 +30.000 40.000
RASHODI
381 Tekuće donacije 30.000 -20.000 10.000
382 Kapitalne donacije 10.000 -5.000 5.000
384 Rashodi iz proteklih godina 5.000 0 5.000
385 Izvanredni rashodi 25.000 -5.000 20.000
4 RASHODI ZA NABAVU 310.000 +22.000 332.000
IMOVINE)
42 RASHODI ZA NABAVU 310.000 +22.000 332.000
PROIZVEDENE
DUGOTRAJNE
IMOVINE
421 Građevinski objekti 290.000 +25.000 315.000
422 Postrojenja i oprema 10.000 +7.000 17.000
425 Nematerijalna
proizvedena imovina 10.000 -10.000 0

B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ Plan za Povećanje Novi plan za

PRETHODNIH GODINA 2002.god. -smanjenje 2002. god.
Višak sredstava iz proračuna 200.000 -120.000 80.000

II. POSEBNI DIO

Članak 3.
U članku 3. Rashodi i Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu, u ukupnoj svoti od 750.000 zamjenjuje se
iznosom od kuna:
Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 83

Raz Sku Pod Odj VRSTA RASHODA Plan za Povećanje Novi plan za
I IZDATAKA 2002.god. -smanjenje 2002. god.

3 RASHODI 440.000 -36.500 403.500

31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 107.000 -53.000 54.000

311 Plaće 90.000 -45.000 45.000

3111 Plaće u novcu 90.000 -45.000 45.000
312 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.000
3121 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.000
313 Doprinosi na plaće 15.000 -8.000 7.000
3131 Doprinosi za mirovins. osiguranje 7.900 -4.200 3.700
3132 Doprinosi za zdravstv. osiguranje 6.300 -3.300 3.000
3133 Doprinosi za zapošljavanje 800 -500 300
32 MATERIJALNI RASHODI 251.500 +46.500 298.000
321 Naknade troškova zaposlenima 12.000 -2.000 10.000
3211 Službena putovanja 10.000 -2.000 8.000
3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 2.000 0 2.000
322 Rashodi za materijal i energiju 25.000 0 25.000
3221 Uredski mater. i ostal.mater.rash. 5.000 0 5.000
3223 Energija 10.000 +5.000 15.000
3224 Mater.i dijel.za tek.i inves.održav. 10.000 -5.000 5.000
323 Rashodi za usluge 140.000 +35.000 175.000
3231 Usluge telefona,pošte i prijevoza 8.000 -3.000 5.000
3232 Usluge tekućeg i invest. održavanj a 9.000 +61.000 70.000
3233 Usluge promidžbe i informiranja 5.000 0 5.000
3234 Komunalne usluge 20.000 -5.000 15.000
3237 Intelektualne i osobne usluge 75.000 -15.000 60.000
3238 Računalne usluge 5.000 -3.000 2.000
3239 Ostale usluge i usluge protupožarne zaštite 18.000 0 18.000
329 Ostali nespom. rash. poslovanja 74.500 +43.500 118.000
3291 Naknade za rad predst. i izvršnih tijela,povjer. i si. 50.000 +50.000 100.000
3292 Premije osiguranja 3.000 0 3.000
3293 Reprezentacija 15.000 -5.000 10.000
3299 Ostal.nespom.rashodi poslovanja 6.500 -1.500 5.000
34 FINANCIJSKI RASHODI 1.500 0 1.560
343 Ostali financijski rashodi 1.500 0 1.500
3431 Bank. i usluge platnog prometa 1.500 0 1.500
37 NAKNADE GRAĐANIMA KUĆAN.
IZ ZAVOD. I PRORAČ. 10.000 0 10.000
372 Naknade građanima i kućanst. iz proračuna 10.000 0 10.000
3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 10.000 0 10.000
38 DONACIJI I OSTALI RASHODI 70.000 -30.000 40.000
381 Tekuće donacije 30.000 -20.000 10.000
3811 Tekuće donacije u novcu 30.000 -20.000 10.000
382 Kapitalne donacije 10.000 -5.000 5.000
3825 Kapitalne donacije polj. obrtnicima, malim i
srednjim poduzetnicima 10.000 -5.000 5.000
384 Rashodi iz proteklih godina 5.000 0 5.000
3841 Mater.rashodi iz protek. godina 3.000 0 3.000
3842 Ostal.rashodi iz prot.godina 2.000 0 2.000
385 Izvanredni rashodi 25.000 -5.000 20.000
3851 Nepred.rash.do visine proračunske pričuve 20.000 -5.000 15.000
3859 Ostali izvanredni rashodi 5.000 0 5.000
Strana 84 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

4 RASHODI (ZA NABAVU NEFINANCIJSKE

IMOVINE) 310.000 +22.000 332.000
42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE
DUGOTR. IMOVINE 310.000 +22.000 332.000
421 Građevinski objekti 290.000 +25.000 315.000
4213 Nerazvrstane ceste-asfaltiranje 240.000 +40.000 280.000
4214 Ostali građevinski objekti 50.000 -15.000 35.000
42149 -Izgradnja jav. rasvjete 50.000 -15.000 35.000
422 Postrojenja i oprema 10.000 +7.000 17.000
4221 Uredska oprema i namještaj 10.000 +7.000 17.000
425 Nematerijalna proizvedena imovina 10.000 -10.000 0
4252 Računalni programi 10.000 -10.000 0

III. ZAKLJUČNA ODREDBA

Članak 4.
Ove Izmjene i dopune proračuna Općine Civljane za 2002. godinu primjenjuju se od dana usvajanja.

Klasa:400-05/02-01
Ur.broj: 2182/13-02/02-40
Civljane, 30. lipnja 2002.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE CIVLJANE

PREDSJEDNIK
Ante Gutić, v. r.

____________________

Izdavač: Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I, broj 2.

Uređuje: Dane Maretić, dipl. iur.
Tisak: Tiskara Malenica d.o.o. - Šibenik