VIKINZI

Izraz Viking označava skandinavski populaciju u razdoblju od kraja osmog do početka

devetog stoljeća, najpoznatiju po svojim borilačkim i pomorskim vještinama koje su im
omogućile širenje van matičnog teritorija. Spomenuto širenje se ne odnosi samo na razne
pljačkaške pohode, neko i na razne vojno-osvajalačke pothvate. Bitno je spomenuti kako do
širenja, dolazi tijekom razdoblja nestabilnosti u Europi. Arapsko širenje dovodi do obustave
mediteranskih trgovačkih puteva, franačka država je na svom vrhuncu nakon čega dolazi do
njezine degradacije i zanemarivanja obrane sjevernih granica, Engleska je podijeljena na
manje države, Irska je „primitivna“ i nekoherentna a ostatci istočnog rimskog carstva, Bizant
fokusira se na probleme koje im donose Arapi.1 Nije poznato što je točno nagnalo Vikinge na
širenje tako da postoje razne teze koje uključuju: populacijski pritisak, unutarnje probleme,
socijalne razlike, klimatske promjene te trgovačke prilike.2

Prvi zabilježeni vikinški napad zbio se 793. godine na otoku Lindisfarnu kada su napali i
opljačkali samostan.3 Do kraja osmog stoljeća uslijedili su slični napadi na Engleski, Škotsku
i Irsku. Prve valove napada orkestriraju Norvežani, no vrlo brzo im se pridružuju Šveđani i
Danci.4

VIKINŠKI BRODOVI

Brodovi su glavno sredstvo koje je Vikinzima omogućilo njihovu ekspanziju, ali i trgovinu.
Stupajući u kontakt s drugim narodima saznali su za Mediteran te već u drugoj polovici
devetog stoljeća započinju s pohodima na područje Mediterana. Otkrivaju Island, Grenland i
Sjevernu Ameriku te ih počinju kolonizirati. Dok su naselja na području Amerike brzo
napuštena, ona na Grenlandu trajala su čak do 15. st.5 Brodovi su im bili dovoljno jaki da
izdrže putovanje otvorenim morem, mogli su ploviti rijekama i plitkim vodama što im
omogućuje brzi napad i povlačenje. Postojalo je nekoliko vrsti vikinških brodova, od kojih je

1
BRONSTED J., 1960., 9-24.
2
BRONSTED J., 1960., 24-26.
3
BRONSTED J., 1960., 32.
4
BRONSTED J., 1960., 32-34.
5
BRONSTED J., 1960., 28 – 118.

1
najpoznatiji longship.6 Dužina im je iznosila u prosijeku 30 metara a širina u prosjeku 6
metara, bili su u stanju nositi do 200 naoružanih ljudi i postići brzinu od 11 čvorova. Brodovi
su bili prijeklopno građeni, odnosno daske trupa su se preklapale i spajale velikim čavlima,
što željeznim što drvenim u shell first tehnici sa vojevima vezanima za rebra. Osim
Longshipa, poznate vrste brodova korištene od strane Vikinga su Knarr i Byrding, prvi je
teretni brod za prijevoz dobara dok je drugi brod puno manji, korišten za svakodnevne
aktivnosti poput ribolova te transporta ljudi i dobara na uglavnom manjim relacijama.
Prilikom dugotrajnih putovanja brod bi se opremio sušenom ribom i mesom, a posada bi
spavala na brodu.7

Do sada je otkriveno nekoliko vikinških brodova. Najpoznatiji su brodovi iz pogrebnih

humaka na Oslofjordu, danas izloženi u Bygdu, te brodovi iz Skudelova, danas izloženi u
muzeju u Roskildeu.

Prvi otkriveni vikinški brod nazvan je Tune (slika 1). Otkriven je 1867. u pogrebnom humku
čiji promjer iznosi impresivnih 80 metara, dok mu visina iznosi 4 metra. Brod je sačuvan
zahvaljujući glinenom tlu u koje je bio položen i bio je pozicioniran u smjeru sjever – jug.
Nasred broda nalazio se skelet jedne osobe visokog staleža i 3 konja, jedan unutar broda i dva
izvan broda. S obzirom na godinu istraživanja, humak je iskopan u roku od 2 tjedna, a mnogi
predmeti su nestali, drugi su u jako lošem stanju očuvanosti a i sam humak je bio opljačkan u
ranijem razdoblju. Što se tiče samog broda, bio je prijeklopno građen od hrastovine i
borovine. Dužina mu iznosi približno 20 a širina 4.2 metra. Zbog jake potporne konstrukcije
za jarbol, smatra se kako je imao jedro velikih dimenzija, otprilike 100 kvadratnih metara.
Ako se uzme u obzir dimenzija i jedra, evidentno je kako je riječ o vrlo brzom plovilu. Brod
je imao 12 rupa za vesla što znači da je sadržavao posadu od minimalno 24 veslača, kormilara
i izvidnika. Datiran je u razdoblje oko 910. godine te postoje dva mišljenja o njegovoj
funkciji. Pošto nije mogao nositi veliki teret smatra se kako nije riječ o teretnom brodu a u
prilog tome ide i njegova velika brzina što upućuje na to kako je riječ o ratnom brodu ali je
isto tako mogao služiti za prijevoz laganog i vrijednog tereta poput krzna, stakla ili robova.
Na brodu je sačuvan samo 10 vojeva podvođa, dok vojevi nadvođa kao i pramac te krmena
statva nedostaju.8

6
BRONSTED J., 1960., 139 – 147.
7
BRONSTED J., 1960., 139 – 147.
8
http://www.khm.uio.no/english/visit-us/viking-ship-museum/exhibitions/tune/. (30.11.2017.)., BRONSTED J.,
1960., 139 – 140., STEFFY R., 2012., 102 – 106.

2
Drugi otkriveni brod koji se također nalazi u muzeju u Oslu je Gokstad (slika 2). Brod je
otkriven 1879. u grobnom humku, od strane dvojice braće teenagera koji su se u želji za
slavom – primili lopate. Na krmi broda nalazila se pogrebna komora pokrivena kožom te
isprepletenim svilenim sa zlatnim nitima koji su vjerojatno činili tapiseriju komore. U komori
se nalazio i krevet na kojemu je pokojnik ležao. Pokojnik je muškarac u četrdesetim
godinama, visine između 181 i 183 cm., koji je poginuo u borbi od ozljede bedrene arterije.
Iako je humak opljačkan, u njemu je pronađena velika količina artefakata, a samo neki od njih
su: 64 štita, 12 konja, 6 kreveta, šator, 2 jastreba, 2 pauna koja pokazuju kako je riječ ne samo
o vrlo bogatoj osobi, nego najvjerojatnije vladaru. Brod na koji je položen izrađen je od
hrastovine a datiran je u razdoblje oko 890. godine na sam vrhunac Vikinškog razdoblja.
Dugačak je 23 metra a širok 5. Devet vojeva podvođa bili su izrazito tanki, debljina im je
iznosila između 2-3 cm zbog čega su bokovi broda bili vrlo lagani i fleksibilni. Kobilica je
napravljena od jednog komada hrasta. Paluba se sastojala od borovih daski koje su se mogle
podići kako bi posada mogla izbaciti vodu, ali isto tako pružala je i mali prostor za
skladištenje. Brod je imao po 16 rupa za vesla sa svake strane, zanimljivo je kako nisu
pronađeni tragovi klupa za sjedenje pa se smatra kako je posada sjedila na sanducima u
kojima su držali osobne stvari. Brod je naravno imao i jedro, no nema dokaza da je imao
zmajevu glavu. Kao i prethodni brod, orijentiran je u smjeru sjever – jug.9

Zadnji otkriveni brod na području Oslofjorda je također iz humka a naziva se Osenberg.

Otkriven je 1903. godine od strane farmera koji je nalaz prijavio arheolozima. Kao i prijašnja
dva broda bio je orijentiran u smjeru sjever jug s pramcem okrenutim prema sjeveru te je bio
učvršćen velikim kamenom i opljačkan. U njemu su pronađeni ostaci dvije žene, kreveti,
jastuci, deke, paperje, sanduci i burad od kojih je jedno sadržavalo divlje jabuke, i najpoznatiji
nalaz (nakon broda) četveroprega. Brod je prijeklopno građen od hrastovine. Njegova dužina
iznosi 22 metra a širina 5 metara. Imao je otvore za jedro te 15 rupa za vesla sa svake strane.
Bokovi broda se sastoje od 12 vojeva, vojevi koji su pod morem su znatno tanji od gornjih,
kao i kod prethodnog broda debeli su 2-3 cm. Gornji vojevi preklapaju donje te su spojeni sa
željeznim zakovicama. Paluba sačinjavaju daske koje su kao i jarbol izrađene od borovine.
Nakon iskopavanja koje je trajalo 3 mjeseca krenula je obnova broda koja je trajala 21 godinu

9
http://www.khm.uio.no/english/visit-us/viking-ship-museum/exhibitions/gokstad/ (1.12.2017)., BRONSTED J.,
1960., 140 - 143.,

3
(slika 3) te je obnovljeno preko 90% broda. Zanimljivi su dekorativni urezi životinja na obje
strane pramca. Brod je datiran u 820. godinu.10

NAČIN GRADNJE VIKINŠKIH BRODOVA

prije vikinga
Najbolji primjer brodova koji su prethodili vikinškim su brodovi iz Nydama. Slatkovodno
jezero koje se postepeno pretvorilo u močvaru, sačuvalo je veliku količinu artefakata za koje
se vjeruje da su žrtvovani nakon bitaka. Prva istraživanja su započela sredinom 19. stoljeća a
drugo veliko istraživanje je započelo 1989. godine. Pronađena je velika količina
željeznodobne vojne opreme ali i brodovi, nalazi su datirani u razdoblje između 250 – 480
godine.11 Osim navedenih brodova iz Nydama, „predvikinškom“ periodu pripadaju i dva
broda iz Kongsgardea datiranih u približno 600. godinu. Brodovi iz oba perioda imaju
određene sličnosti a to su: tehnika gradnje (prvo ljuska), bili su double ended (oba kraja su
mogla služiti kao krma ili pramac) s visokim krajevima, kobilica je bila izgrađena od dasaka
spojenih šavom te učvršćeni drvenim ili željeznim čavlima, trup je prijeklopno građen od
tanjih dasaka na podvođu i nešto debljih na nadvođu. Daske su spajane željeznim čavlima a
upravljalo se bočnim kormilom koje se nalazilo na desnom boku. Brodovi su pogonjeni
veslima, nisu nađeni dokazi za jedra. Dokazi za jedro se javljaju tek u 8. stoljeću, iako postoje
prikazi brodova s jedrom koji datiraju u 7. Stoljeće, smatra se kako navedeni brodovi nisu
imali dovoljno čvrstu konstrukciju da bi podnijeli jedro te da su bili bolje prilagođeni
veslanju.12

brodovi 9. i 10. stoljeća

Na temelju brodova pronađenih u pogrebnim humcima u blizini Osla mogu se vidjeti
određene promjene u načinu izgradnje broda poput: pričvršćivanja krajeva dasaka u statveni
utor putem šiljaka, podne daske nisu bile pričvršćene na vojeve, gornja dva voja su poduprta
bočnim gredama. Isto tako, donji dio trupa poprima izrazitiji V oblik (slika 4), kobilica
postaje zaobljenija dok je dokobilična platica nešto strmija što se objašnjava potrebom za
boljim performansama plovljenja pod jedrima.13

10
http://www.khm.uio.no/english/visit-us/viking-ship-museum/exhibitions/oseberg/ (1.12.2017.) BRONSTED
J., 1965., 143 – 147., STEFFY R., 2012., 106- 108.
11
http://www.zbsa.eu/research/projects/completed/Nydam%20mose_Die%20Boote?set_language=en
(1.12.2017.), MCGRAIL S., 2004., 208-229.
12
MCGRAIL S., 2004., 209 – 212., SPRINGMANN M.-J., WERNICKE H., 2007., 66 – 69.
13
MCGRAIL S., 2004., 212 – 216.

4
Nordijske metode izrade broda mogle su se prilagoditi različitim veličinama i funkcijama
broda. U principu se radi o vrlo laganoj strukturi, što daje određenu prednost teretnim
brodovima, ali isto tako omogućuje plovidbu plitkim vodama i rijekama što daje veliku
prednost ratnim brodovima. Rekonstrukcije brodova omogućile su izvođenje eksperimenata
kojima je utvrđeno kako su vikinški brodovi bili sposobni za prekooceanska putovanja pod
jedrima i po teškim vremenskim uvjetima.14

eksperimentalna arheologija
Osim toga, eksperimentalna arheologija omogućila nam je uvid tehnološku i tehničku
sposobnost vikinških brodograditelja, potrošnju resursa, vrijeme potrebno za izradu broda,
vrstu alata koji je korišten prilikom gradnje. Sve ovo omogućuje nam i uvid u jedan aspekt
ekonomskog i društvenog uređenja vikinškog društva. Osim toga, potpuna rekonstrukcija
broda omogućuje nam i uvid već spomenute tehničke mogućnosti plovila, što omogućuje
detaljnije analize određenih trgovačkih ili vojnih pothvata. Isto tako, eksperimentalnom
arheologijom moguće je vršiti analizu arheološke dokumentacije i interpretacije čime se
unaprjeđuje metodologija a samim time i mogućnosti arheoloških istraživanja i analiza. Jedna
od funkcija eksperimentalne arheologije je promicanje ideja i stvaranja svijesti javnosti o
važnosti i mogućnosti arheologije, dok je sama rekonstrukcija idealan način za prezentiranje
arheološkog istraživanja. Uz to, interakcija javnosti s rezultatima istraživanja rezultira novim
pitanjima vezanima uz razne aspekte (vikinškog) društva, što stvara i opravdava potrebu i
sredstva za daljnja istraživanja.15

MUZEJ VIKINŠKIH BRODOVA U ROSKILDU.

Muzej Vikinških brodova u Roskildu je Danski muzej za brodove, pomorstvo I brodogradnju

skandinavskog prapovijesnog i srednjovjekovnoga perioda. Muzej vikinških brodova skupa s
drugima muzejima provodi istraživanja prije no što započnu bilo kakvi podvodni radovi na
području Danske. Arheološki nalazi iz cijele Danske su dokumentirani u arheološkoj radionici
primjenjujući digitalnu tehnologiju, te se informacije o svim danskim pomorskim nalazima
spremaju u muzejsku arhivu. Muzej svake godine obiđe oko 120 000 posjetioca a oko 70%
njih su stranci. Dvorana vikinških brodova je najstariji dio muzeja, otvorena je 1969. Bila je
organizirana kao velika izložba 5 vikinških brodova pronađenih kod Skudleva. Dvorana je

14
MCGRAIL S., 2004., 227 – 228., BISCHOFF V., et al., 2014., 238 – 244.
15
BISCHOFF V., et al., 238 – 240.

5
također povremeno ugošćuje povremene izložbe I kino u kojemu se prikazuje film o
istraživanju brodova. Dodatak muzeju je I brodogradilište na kojemu posjetitelji mogu vidjeti
brodograditelje na poslu. Na otoku koji je u sastavu muzeja usidreni su tradicionalni nordijski
drveni brodovi te pet rekonstruiranih Skudelevskih brodova. Većina brodova u luci je ručno
izgrađena u muzejskom brodogradilištu koje ih također i održava.16

Muzej ujedno omogućuje posjetiocima turneje tijekom ljetne sezone te određenih praznika,
koje vode studenti arheologije i povijesti. Njihove priče oživljavaju olupine te stavljaju
njihovo otkriće u perspektivu vezanu uz pomorsku kulturu vikinškog doba. Sezona jedrenja
traje od 1.5. do 30.9. te se tako omogućuje posjetiocima da iskuse plovidbu brodom na
fjordovima Roskilde.17

Primarni fokus muzeja su brodovi, pomorstvo te brodogradnja u prapovijesnim i

srednjovjekovnim vremenima. Dvorana vikinških muzeja je osmišljena kao izložba 5
vikinških brodova. Osim stalne postave, muzej organizira i posebne privremene izložbe.
Stalnu postavu upotpunjuje i velika kolekcija tradicionalnih nordijskih brodova te
rekonstrukcije vikinških brodova.

Skudlevski brodovi su zapravo skupina od 5 vikinških brodova koji su otkriveni 1962. Ostatci
brodova su iskapani 4 mjeseca, te su datirani u 11. stoljeće, smatra se kako su namjerno
potopljeni kako bi onemogućili napad s mora.18

Prvi brod je krupni teretni brod dug 16 metara, širok skoro 5 metara. Posada se sastojala od 6
Ili 8 članova.

Drugi brod je ratni brod građen od hrastovine, dug 30 metara i širok 4 metra, posadu je činila
skupina od 70 – 80 ljudi, oblik broda je omogućavao postizanje velikih brzina, do otprilike 30
km/h.

Treći brod je dug 14m i širok 3.3m. riječ je o teretnom brodu čija maksimalna brzina je
iznosila oko 16 km/h, a posadu je činila grupa od 5-6 ljudi.

16
http://www.vikingeskibsmuseet.dk/en/ (2.12.2017.)
17
http://www.vikingeskibsmuseet.dk/en/ (2.12.2017.)
18
http://www.vikingeskibsmuseet.dk/en/ (2.12.2017.)
6
Četvrti brod je mali ratni brod, dugačak 17.3 metra i oko 2.5 metara širok. Posadu je činila
grupa od oko 30ak ljudi a napravljen je za plovidbu u danskim vodama baltičkog mora.
Izračunato je da mu je maksimalna brzina iznosila 11km/h

Peti brod je teretni brod dug 11.2 metra i širok 2.5 metara. Sagrađen je u zapadnoj Norveškoj
većinom od borovine. Posadu mu je činila grupa od 12-14 ljudi.19

Brodogradilište je locirano na otoku pored muzeja te nudi posjetiocima mogućnost praćenja

izrade i održavanja brodova koji se nalaze u luci muzeja. Ono je specijalizirano za “full scale”
rekonstrukciju prapovijesnih brodova koristeći isključivo tehnologiju koju je imala na
raspolaganju tadašnja populacija. Isto tako grade nove brodove temeljene na tradicijskim
plovilima te popravljaju i restauriraju stare brodove.20

ZAKLJUČAK

Ostatci vikinških brodova, poput onih iz humaka Oslofjorda i Skudeleva u Danskoj pokazuju
nam kako su brodovi bili prijeklopno građeni, nisu imali kormilo nego su za upravljanje
koristili upravljačko veslo pozicionirano na desnom boku. Pažljiva konstrukcija broda
omogućavala je brzine do 11 čvorova, plovidbu po plićacima i rijekama a posudu je znalo
činiti i preko stotinu ljudi.

Vikinški brodovi su sastavni dio priče o Vikinzima, svim njihovim pothvatima i osvajanjima.
Dizajn brodova omogućio je Vikinzima veliku mobilnost koja im omogučuje istraživanje
novih, do tada njima nepoznatih prostora. Brojni ostatci vikinških brodova omogućuju nam
rekonstruiranje njihove izrade, testiranje njihovih sposobnosti te otvara nam novi uvid u
razumijevanje vikinškog društva. Evidentno je kako Vikinzi nisu bili krvožedni barbari
kakvima ih prikazuje srednjovjekovna Europa a u prilog tome idu pothvat koje su poduzeli
upravo zahvaljujući njihovom najmoćnijem oruđu, brodovima. Nisu bili samo pljačkaši i
osvajači, nego i trgovci koji su uspostavili nove trgovačke putove nakon degradacije
sredozemne trgovine uzrokovane arapskim osvajanjima. Isto tako bili su vješti moreplovci što
dokazuju njihova otkrića dotad Europljanima nepoznatih krajeva.

19
http://www.vikingeskibsmuseet.dk/en/ (2.12.2017.)
20
http://www.vikingeskibsmuseet.dk/en/ (2.12.2017.)
7