d.o.o.

BUKPROMET
Stefana Dečanskog 302, 76 300 Bijeljina

Broj:
Datum:
16.10.2015
Naziv projekta
Rekonstrukcija gradskog vodovodnog sistema Kozarska Dubica –
faza II - tender br. 01-404-39/15

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETA RADOVA

U TOKU IZVOĐENJA

Izvođač radova
d.o.o. BUKPROMET Bijeljina

1
1. OPŠTE NAPOMENE:

Svaka građevina mora biti pouzdana u cjelini kao i u svakom dijelu i elementu. Sigurnost građevine ogleda se u
tome da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi te da zadrži odgovarajuća svojstva
u vremenu trajanja. Da bi izvedena građevina, ispunila spomenute uslove mora biti izvedena od materijala čiji je
kvalitet dokazan odgovarajućim kontrolama i ispitivanjima. Za građevinske proizvode i opremu za koje nije
donesen odgovarajući propis mogu se upotrijebiti samo ako se za njih dobije potvrda ovlaštene institucije za
certifikaciju ili da se primjene norme drugih (JUS,EN ili DIN norme). U svrhu osiguranja kvalitete izvedenih radova
nadalje ćemo dati pregled važećih propisa s osnovnim naznakama kontrole upotrijebljenih materijala i
preporukama iz ovog projekta.

2. OBJEKTI VODOVODA I KANALIZACIJE - KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETA

2.1.TEMELJNO TLO VODOVODNE I KANALIZACIONE MREŽE
Pod temeljnim tlom se podrazumijeva uređeno sraslo tlo na kojim se izrađuje nasip ili podložni sloj od pijeska ili
šljunak granulacije od 0-16mm.
Kontrola zbijenosti temeljnog tla vršiti će se ispitivanjem modula stišljivosti (Ms) metodom kružne ploče
(statičkom ili dinamičkom kružnom pločom sa padajućim tegom).
Ispitivanje modula stišljivosti (Ms) potrebno je ispitati na svakih 50 m1 pripremljenog temeljnog tla ispod cijevi
kanalizacione mreže ili 250 m2 planuma dna rova.
Ukoliko se ispitivanjem Ms-a utvrdi da sraslo temeljno tlo nezadovoljava traženi uslov nosivosti, potrebno je
izvršiti zamjenu slabo nosivog tla prikladnijim materijalom kojm će se obezbijedidti tražena nosivost.
Debljina sloja koji se mijenja određuje se iskustveno za svaku deonicu,posebno.
Mjesto i broj opita kružnom pločom određuje Nadzorni inženjer u skladu sa normama i dužinom ili površine
deonice na kojoj je izvršena zamjena.
Propisi po kojima se vrši kontrola zbijenosti kružnom pločom Ø 30 cm.
- JUS U.B1.046
Tabela 1
dstva za zb
Modul
janje
Vrsta materijala Sr Standardi stišljivosti
Gustoća
Ms [M
ispitivanja
/m2]

Zemljani materijali
Srasla tla sastavljena od koherentnih mehanička JUS U.B1.046
materijala (sve gline niske do visoke sredstava za na 50 m1 JUS U.B1.012, JUS > 20,00
plastičnosti) nabijanje U.B1.016
Nekoherentni i miješani materijali
Srasla tla sastavljena od Mehanička JUS U.B1.046
nekoherentnih zemljanih i miješanih sredstva za na 50 m1 JUS U.B1.012, JUS > 25,00
materijala nabijanje U.B1.016
2.2. PODLOŽNI SLOJ CIJEVI

Nakon provjere i dokaza zbijenosti, odnosno nosivosti tla, u dnu rova ugrađuje se podloga od šljunka ili pijeska
debljane sloja prema projektu.
Zatrpavanje rova smije započeti nakon što se izvrši provjera vodonepropusnosti, te pošto nadzorni inženjer izvrši
kontrolu i prijem deonice na kojoj su ugrađivane cijevi.
Dio rova oko cijevi do visine od 30 cm iznad cijevi zatrpava se pogodnim šljunkovito- pjeskovitim materijalom u
kome nesmije biti zrna većih od 8 mm (u slučaju kanalizacionog kolektora), ili pjeskovitim materijalom (u slučaju
vodovodne mreže.
Materijal se zbija oprezno, ručno ili laganim sredstvima za sabijanje tla, kako ne bi došlo do oštećenja cijevi.
Zbijanje materijala oko i iznad instalacija raditi materijalima, tehnologijom i kontrolom kvaliteta predviđenim za
izradu nasipa. Kontrola kvaliteta biće obrađena kao donji nosivi sloj u dijelu 4.
Debljina slojeva pri zbijanju mora odgovarati vrsti materijala i primijenjenom sredstvu za zbijanje, kako bi se
osigurala mogućnost postizanja tražene zbijenosti po cijeloj dubini rova.
Dio ispune, koji je viši od 70 cm iznad tjemena cijevi, zbija se jačim strojevima za zbijanje u slojevima orjentacione
debljine od 50-100 cm,dok se stvarna max.debljina sloja određuje na probnoj deonici ili na osnovu provjerenih
iskustava za odrerđeni (poznati) materijal.

2
Kontrola zbijenosti obavlja se određivanjem stupnja zbijenosti (Sz) u odnosu na standardni Proctorov postupak.
Zbijenost se provjereva na svakom sloju ispune, na svakih 50 m l cjevovoda.
S obzirom da se cijevi kanalizacije ugrađuju u trupu saobraćajnice, traženi modul stišljivosti mora iznositi najmanje
35 MN/m2 (JUS U.B1.038).

Tabela 2

va za
Modul
aterijala zbijanje
Vrsta Standardi stišljivosti
Sreds Gustoća
Ms [MN/
ispitivanja
2]

iješani
nekoherent
ni materijali

Slojevi nasipa visine preko 2,0m od mehanička

podnožja nasipa do visine 2,0m ispod sredstava za na 50 m1 JUS U.B1.048 > 35,00
površine posteljice nabijanje
Slojevi nasipa niži od 1,0 m od i sloje mehanička
nasipa viši od 2,0 m ispod površine sredstava za na 50 m1 JUS U.B1.048 > 40,00
posteljice. nabijanje

3. HIDRAULIČKA ISPITIVANJA
1. Hidrauličko ispitivanje kanalizacione mreže
1.1.Opšte
Kod građenja kanalizacije potrebno je vršiti ispitivanje izgrađene mreže, kao što se to radi i kod vodovoda, a u
cilju dokazivanja kvaliteta izvedenih radova i ugrađenih materijala.
Ispitivanje će se izvršiti u skladu sa EN 1610 i to u ovom slučaju ispitivanjem vodom kako je opisano u tački 13.3
norme. (ovdje opisano u 7.2)
Ako je u toku ispitivanje nivo podzemne vode iznad tjemena cijevi, može se obaviti ispitivanje prodiranja
podzemne vode u cjevovod.
1.2. Ispitivanje vodom
Ispitivanje vodom se vrši prema sljedećem dijagramu:

1.2.1. Ispitni pritisak

3
Ispitni pritisak je onaj koji proizilazi iz mjerenja ispunjenosti isptine dionice do nivoa terena,kod
uzvodnog ili nizvodnog okna, najviše do pritiska 50 kPa (0,5 bara) a najmanje do pritiska 10 kPa (0,1
bar) mjereno na tjemenu cijevi.
Viši ispitni pritisci mogu se utvrditi za cjevovode koji su konstruisani tako da stalno ili povremeno rade
pod pritiskom (npr. potisni vod od pumpne stanice otpadne vode). Tada se ispitivanje vrši prema EN
805.

1.2.2. Vrijeme pripreme

Nakon punjenja cjevovoda i/ili okana i postizanja potrebnog ispitnog pritiska može biti potrebno
odatno vrijeme pripreme.Obično je dovoljno 1 h a duže kod suvih klimatskih uslova i betonskih cijevi.
1.2.3. Trajanje ispitivanja
Ispitivanje mora trajati (30 +/- 1) minut.
1.2.4. Ispitni zahtjevi
Pritisak se mora održati unutra 1 kPa ispitnog pritiska određenog u tački 7.2.1 kod punjenja vodom.
Za postizanje tog zahtjeva mora se mjeriti i zapisivati ukupna zapremina vode koja je dodavana za
vrijeme ispitivanja zajedno sa visinom vode pri određenom ispitnom pritisku.
Ispitni zahtjev je zadovoljen ako količina dodatne vode nije veća od:
- 0,15 l/m2 kroz 30 minuta za cjevovode,
- 0,20 l/m2 kroz 30 minuta za cjevovode uključujući i kontrolna okna,
- 0,15 l/m2 kroz 30 minuta za kontrolna okna.

Napomena: m2 se odnosi na okvašenu unutrašnju površinu

Prilog: obrazac I-1- Izvještaj o hidrauličkom ispitivanju kanalizacione mreže (prema EN 1610)

2. Hidrauličko ispitivanje vodovodne mreže – cjevovodi od krutih materijala (daktil, liveno

željezo,AC itd.) pod pritiskom
2.1. Ispitivanje na pritisak (EN 805 poglavlje 11.3)
2.1.1. Priprema (EN 805 poglavlje 11.3.1)
2.1.2. Zatrpavanje rova i sidrenje (EN 805 poglavlje 11.3.1.1)
Prije ispitivanja na pritisak cijevi trebaju, gdje je podesno, biti zatrpane sa materijalom za zatrpavanje na takav
način da se izbjegne bilo kakav uticaj okolnog tla koji bi mogao dovesti do curenja na spojevima.
Zatrpavanje preko spojeva cijevi prema sopstvenom izboru.
Trajne anker blokove i podupirače cjevovoda treba izvesti tako da izdrže naprezanja uslijed pritiska prilikom
ispitivanja. Betonski anker blokovi treba dostignu potrebnu čvrstoću na pritisak prije početka ispitivanja. Povesti
računa da stalni i privremeni fitinzi na cjeovodu budu primjereno usidreni na okolno zemljište.
Svi privremeni podupirači na krajevima sekcija cjevovoda koje se ispituju ne smiju se uklanjati dok se pritisak u
cjevovodima ne snizi.
2.1.3. Izbor i zatrpavanje sekcije koja se ispituje
Cjeovod bi trebalo ispitati u cjelini ili ako je neophodno, podijeljen u više dionica.
Dionice za ispitivanje treba izabrati tako da:
- pritisak ispitivanja bude dostignut na najnižoj tački dionice koja se ispituje,
- pritisak koji je jednak najmanje MDP (maximum design pressure – maksimalni pritisak predviđen projektom)
može biti dostignut na najvišoj tački dionice koja se ispituje, ako drugačije nije definisano projektom,
- voda neophodna za punjenje cjevovoda se može nesmetano obezbijediti kao i ispustiti iz cjevovoda nakon
završetka testiranja.
Sve nečistoće i strane materije treba ukloniti iz cjevovoda prije početka ispitivanja. Ispitna dionica treba da je
napunjena vodom. Za cjevovode koji služe za transport pitke vode, pitka voda treba biti korištena za ispitivanje,
ako drugačije nije definisano projektom.
Vazduh treba biti odstranjen iz cjevovoda koliko god je to moguće. Punjenje cjevovoda obaviti polako i to, ako je
moguće, od najniže tačke prema najvišoj a da bi se izbjeglo sifoniranje; u skladu sa tim obezbijediti evakuaciju
vazduha odgovarajaćum ventilima i ispusnim mjestima.
2.1.4. Ispitni pritisak
Za sve cjevovode sistemski test pritisak (ispitni pritisak) STP treba se sračunati iz maksimalnog projekovanog
pritiska (MDP) prema sljedećem:

4
- ako je hidraulički udar uzet u obzir prilikom proračuna sistema
STP = MDPc + 100 kPa
- ako hidraulički udar nije sračunat
STP = MDPa x 1,5
ili
STP = MDPa + 500 Kpa uzima se manja vrijednost od ove dvije
Ukupni gubitak pritiska ukjučujući i MDP ne bi trebao biti veći od 200 kPa.
Računanje curenja trebalo bi biti sprovedeno na primjeren način koristeći relevantne opšte formule u skladu sa
uslovima određenim od strane projektanta a prema najnepovoljnijim uslovima rada sistema.

U normalnim uslovima mjesto postavljanja opreme za ispitivanje bi trebala biti najniža tačka sekcije cjevovoda.
Ukoliko nije moguće postaviti mjernu opremu na najnižu tačku, pritisak za ispitivanje bi trebao biti STP,
sračunat od najniže tačke sekcije umanjen za visinsku razliku.
U specijalnim slučajevima kada su u pitanju kratki cjevovodi i za distributivne cjevovode prečnika DN  80 mm
čija dužina ne prelazi 100 m, dovoljno je ispitati na vrijednost pritiska koja će biti prilikom korištenja
cjeovovoda.
2.1. Procedure ispitivanja
2.2.1. Opšti zahjevi
Za sve tipove cijevi i materijala mogu biti primjenjeni drugačiji, odobreni, načini isptivanja. Način ispitivanja
trebao bi biti određen od strane projektanta i može se sprovesti u tri koraka:
- predhodno ispitivanje,
- ispitivanje na gubitak pritiska,
- glavni test pritiska.
Potrebni koraci trebali bi biti određeni od strane projektanta.
2.2.2. Predhodno ispitivanje
Cilj predhodnog ispitivanja je da:
- izvrši stabilizaciju dijela cjevovoda koji se ispituje,dozvoljavajući pomjeranja koja su u finkciji vremena,
- dostigne primjerenu ispunjenost cjevovoda vodom kao i zasićenje stijenke cijevi vodom (kod materijala koji
upijaju vodu),
- dozvoli povećanje zapremine cijevi uslijed povećanja pritiska kod viskoelastičnih cijevi prije početka glavnog
testa,
Cjevovod treba podijeliti na sekcije koje su praktične za ispitivanje, u cijelosti ispunjenje vodom a vazduh
ispušten; pritisak treba dizati najmanje do eskploatacionog pritiska bez dostizanja STP-a.
U slučaju curenja te neprihvatljivih pomjeranja dijelova cjeovovoda, pritisak u cjevovodu sniziti i greške
otkloniti.
Trajanje predhodnog ispitivanja zavisi od materijala od kojeg su cijevi napravljene i trebalo bi biti određeno od
strane projektanta uzimajući u obzir standarde samih cijevi.
2.2.3. Ispitivanje sniženjem pritiska
Ispitivanje sniženjem pritiska omogućava uklanjanje zaostalog vazduha iz cjevovoda.
Prisustvo vazduha u sekciji cjevovoda koji se ispituje daće pogrešne podatke koji mogu ukazati na curenje,a u
nekim slučajevima sakriti mala curenja iz cjevovoda. Prisustvo vazduha u cjevovodu će smanjiti tačnost ovog
ispitivanja.
Projektant treba da odredi da li ima potrebe za ovim korakom u ispitivanju. Metodlogoja ovog ispitivanja data je
u poglavlju A.26. normi EN 805.
2.2.4. Glavno ispitivanje na pritisak
2.2.4.1. Opšte
Glavno ispitivanje na pritisak ne treba početi prije nego što se uspješno izvrši predhodno ispitivanje,ako se traži,
kao i test snižavanja pritiska,ako se traži.
Uticaj velikih temperatutnih promjena takođe treba uzeti u obzir.
Odobrene su dvije osnovne metode ispitivanja:
- metoda gubitka vode,
- metoda gubitka pritiska.
Projektant treba da odredi koja će se metoda koristiti. Za viskoelastične cijevi koristiti metodu objašnjenu u
poglavlju A.27. normi EN 805.
Ovdje će se primjeniti metoda gubitka pritiska.

2.2.4.2. Metoda gubitka pritiska

Pritisak u cjevovodu podizati neprekidno dok se ne postigne vrijednost STP-a.
Trajanje ispitivanja ovom metodom treba da traje najmanje 1 sat ili duži period ako je zahtjevano od
projektanta. Tokom trajanja glavnog ispitivanja gubitak pritiska p treba pokazati tendenciju opadanja ali koje
na smije dostići sljedeće vrijednosti na kraju prvog sata:

5
- 20 kPa za cijevi bez unutrašnje cementne obloge, čelične cijevi, PVC cijevi i sl.
- 40 kPa za cijevi od AB, pa i do 60 kPa ako se projektant slaže da postoji dodatno upijanje vode u stjenku cijevi.
2.2.4.3. Ocjena ispitivanja
Ako gubitak pritiska bude veći od gore pomenutog, sistem treba ispitati,uočene greške popraviti . Ispitivanje
ponavljati sve dok se ne psotigne zadovoljavajući rezultat.
2.2.4.4. Završno ispitivanje
Kada je cjevovod svojom dužinom podijeljen na dvije ili više sekcija za ispitivanje na pritisak i sve sekcije pokažu
zadovoljavajuće rezultate,ako je zahtjevano od strane projektanta cijeli sistem treba staviti pod pritisak u
vrijednosti radnog (eksploatacionog) pritiska u trajanju od 2 sata. Svaki dio koji je naknadno dodat na cjevovod
a nakon ispitivanja na pritisak treba vizuelno pregledati da li curi ima li pomjeranja po visini ili širini.

3. Hidrauličko ispitivanje vodovodne mreže – viskoelastični cjevovodi pod pritiskom od

PE (polietilena)
3.1. Opšte
Ovdje je opisana alternativna metoda ispitivanja sa cjevovode od visko-elastičnih materijala (kao što su
polietilen i polipropilen) bazirana na činjenici da se karakteristika tečenja pomenutih materijala ne može
dovoljno sagledati tokom glavnog testiranja na pritisak opisanog u 11.3.3.4 EN 805 za krute cjevovode (kao što
je daktil).
Zato će posebna procedura biti opisana u daljem tekstu.
3.2. Postupak testiranja
Cijeli postupak sadrži: neophodnu predhodnu fazu uključivši i period relaksacije, zatim integralni test snižavanja
pritiska i na kraju glavnu fazu testiranja.
3.3. Prethodna faza
Završetak predhodne faze je preduslov za izvođenje glavne faze testiranja. Zadatak predhodne faze je
postavljanje/podešavanje preduslova promjene zapremine cjevovoda zavisno od pritiska, vremena i
temperature.
Sprovođenjem predhodne faze kako slijedi izbjeći će se zablude i neobični rezultati u glavnoj fazi testiranja:
- nakon punjenja cjevovoda vodom i odzračivanja smanjiti pritisak u cjevovodu do atmosferskog pritiska
te dozvoliti period relaksacije u trajanju najmanje 60 minuta da bi došlo do oslobađanja naprezanja
izazvanih pritiskom u cjevovodu; povesti računa da se spriječi ulazak vazduha u sekcije koje se testiraju.
- nakon perioda relaksacije, podizati pritisak konstantno i brzo (u roku od najviše 10 minuta) do
sistemskog test pritiska (STP). Održavati STP u periodu od 30 minuta upupumpajući vodu u sistem
neprekidono ili u kratkim intervalima. U toku ovog vremena izvršiti provjeru cjevovoda radi uočavanja
očiglednih curenja;
- u periodu narednih 1 h ne upumpavati vodu u sistem da bi se cjevovod mogao razvući uslijed visko-
elastičnog tečenja;
- izmjeriti preostali pritisak nakon ovog vremena.
U slučaju uspješne predhodne faze nastaviti sa potupkom ispitivanja. Ako pritisak opadne za više od 30% od
STP, prekinuti prethodnu fazu i osloboditi pritiska vode sekciju koja se ispituje.
Razmotriti i podesiti uslove ispitivanja (npr. uticaj temperature, provjeriti curenja).
Potom nastaviti sa postupkom ispitivanja nakon period relaksacije cjevovoda u trajanu od najmanje 60 minuta.
3.4. Integralni test snižavanja pritiska
Rezultati ispitivanja u glavnoj fazi testiranja mogu biti vrednovani samo ako je preostala količina vazduha u
cjevovodu mala. Neophodno je sprovesti sljedeće korake:
- brzo sniziti preostali pritisak izmjeren na kraju predhodne faze ispuštanjem vode iz sistema do vrijednosti p
od 10% do 15% od vrijednosti STP;
- precizno izmjeriti zapreminu vode koja je istekla V;
-sračunati dozvoljeni gubitak vode Vmax koristeći dole navedenu formulu; količina vode ispuštena iz
cjevovoda ne smije premašiti sračunatu količinu Vmax.

 1 D 
Vmax = 1,2  V  p    
 Ew e  Er 
gdje je:

6
 Vmax dozvoljeni
Vubitak vod
u litrima zapremina ispitne dionice u litrima

p izmjereni gubitak pritiska u kPa

Ew modul vode u kPa
D unutrašnji prečnik cjevovoda u metrima
e debljina zida cjevovoda u metrima
Er moduo elastičnosti zida cjevovoda po obimu u kPa
1,2 korektivni faktor (npr. za sadržaj vazduha) u toku
glavne faze ispitivanja

3.5. Glavna faza ispitivanja

Visko-elastična tečenja usljed naprezanja izazvanih STP-om se prekidaju tokom integralnog testa snižavanja
pritiska. Brzo snižavanje pritiska stvara kontrakcije u cjevovodu. Pratiti i bilježiti u periodu od 30 minuta (glavna
faza ispitivanja) porast pritiska koji je rezultat kontrakcija.
Smatraće se da je glavna faza ispitivanja uspješna ako kriva pritiska pokazuje tendenciju rasta i ne pada niti
jednog trenutka u trajanju tih 30 minuta; to se smatra dovoljno dugim vremenom da se dobiju dobri pokazatelji
(prema tački A.6 ove norme).
Ukoliko u toku ovog vremena kriva pritiska pokaže tendenciju opadanja, to je pokazatelj da postoji curenje u
sistemu.
U slučaju sumnje produžiti glavnu fazu ispitivanja do 90 minuta.U tom slučaju gubitak pritiska je ograničen na
25 kPa maksimalne vrijednosti pokazane prilkom perioda kontrakcija.
Ako pritisak opadne za više od 25 kPa test nije uspio
Savjetuje se se kontrola svih mehaničkih dijelova prije poregleda zavarenih spojeva.
Ispraviti svaki kvar na instalaciji otkriven ispitivanjem i ponoviti testiranje.
Ponavljanje glavne faze ispitivanja može se izvršiti samo izvođenjem cijele procedure ispočetka uključujući i
period relaksacije u trajanju od 60 minuta.
3.6. Ispitni pritisak
Za sve cjevovode sistemski test pritisak (ispitni pritisak) STP treba se sračunati iz maksimalnog projekovanog
pritiska (MDP) prema sljedećem:
- ako je hidraulički udar uzet u obzir prilikom proračuna sistema
STP = MDPc + 100 kPa
- ako hidraulički udar nije sračunat
STP = MDPa x 1,5
ili
STP = MDPa + 500 Kpa uzima se manja vrijednost od ove dvije
U normalnim okolnostima oprema za ispitivanje se postavlja na najnižoj tački sistema.
Ukoliko to nije moguće onda ispitni pritisak odrediti kao vrijednost STP računat za najnižu tačku umanjen za
visinsku razliku od najniže tačke do tačke gdje je postavljena oprema

Slika A.6 – primjer ispitivanja na pritisak cjevovoda sa viskoelastičnim ponašanjem

7
 Legenda
1. pritisak (kPa
2. vrijeme

3. temperatura (C)
4. pritisak
5. p=200 kPa
6. 30 min
7. 60 min
8. predhodna faza
9. Snižavanje pritiska
10. Glavno ispitivanje
11. Temperatura

4. KONTROLA KVALITETA – BETONSKE KONSTRUKCIJE

Monolitna reviziona okna kružnog ili pravokutnog presjeka izvode se od armiranog vodonepropusnog betona MB
30. Revizijska okna se ugrađuju na pripremljeni iskop i uređeno dno na podložni sloj od šljunka.
Debljina dna i zidova revizionog okna date su projektom i izvodi se u jednostranoj ili dvostranoj oplati.
Dimenzije svijetlog otvora okna zadane su projektom i ovise o prečniku priključne kanalizacione cijevi.
Dno iskopa za revizijsko okno mora biti zbijeno do modula stišljivosti Ms > 30 MN/m2. mjeren kružnom pločom
Ø300 mm.

anje Modul
Sredstva za
Vrsta materijala Gustoća Standardi stišljivosti
zbi
ispitivanja Ms [MN/m2]

AB Reviziona okna
Dno iskopa revizionog okna mehanička abijanje
sredstava za na svakom JUS U.B1.046 > 30,00
6 RO

2. TEHNIČKA REGULATIVA I METODE ISPITIVANJA BETONA

- Kontrola proizvodnje betona
Beton će se proizvediti u fabrici betona izvođača d.o.o. Buk promet Bijeljina koja se nalazi na putu Bijeljina
Brčko odaljena od mjesta ugradnje oko 10 km.
Kontrolu proizvodnje betona vršiti će proizvođač betona (interna kontrola), a vanjsku (dokaznu) kontrolu vršiti
će „TEHNIČKI INSTITUT“ Bijeljina.
Sastojke koje učestvuju u betonskim mješavinama ispituje proizvođač u skladu propisima o jugoslovenskim
stanadardima (JUS)

8
 - "Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton" PBAB 87
("Sl. list SFRJ" broj 11/87) Komentar odredbi Pravilnika BAB ("Sl. list 1988.)
- Kontrola proizvodnje betona za beton kategorije BII. JUS U.M1.051
- Seperisani agregat (granulat) za betone JUS B.B2.010
- Granulometrijski sastav agregata betona ispituje se najmanje jedanput nedeljno. JUS B.B8.029
- Sadržaj prašinastih i glinovitih čestica agregata betona ispituje se najmanje JUS B.B8.036
jedanput nedeljno.
- Vlažnost agregata betona ispituje se najmanje jedanput nedeljno i prilikom svake JUS B.B8.035
uočljive promene.
- Portland cement sa dodacima. Metalurški cement. Pucolanski cementi. JUS B.C1.011
- Standardna konzistencija, početak i kraj vezivanja i stalnost zapremine cementa. JUS B.C8.023
- Dodaci betonu JUS U.M1.037
- Konzistenciju svežeg betona svake vrste betona proizvođač ispituje na početku JUS U.M1.020
proizvodnje betona,pri izradi betonskih tela za ispitivanje svojstava očvrslog
betona.

**
Izvještaji koji se odnose na proizvodnu sposobnost fabrike betona, homogenost proizvedene betonske
mješavine i uvjerenja o kvaliteti proizvedenog betona dostavljaće se Nadzornom inženjeru u jednom primerku .

- Predhodna ispitivanja betona:

Prethodna ispitivanja betona MB-30 za betonska reviziona okna izvršiće „TEHNIČKI INSTITUT“ Bijeljina.
Odabrani sastavi betonskih mješavina, dati projektima betona za pojedine građevine u sklopu objekta,
provjereni su od strane „TEHNIČKI INSTITUT“ Bijeljina. Na gradilišnoj betonari prije početka radova.
Čvrstoća betona pri pritisku ispituje se prema propisima o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.020, na
kockama ivice 20 cm prema standardu JUS U.M1.004 sa negom betonskih tela prema standardu JUS U.M1.005.
Karakteristična čvrstoća pri pritisku je vrednost ispod koje se može očekivati najviše 10% svih čvrstoća pri
pritisku ispitanog betona. U projektu konstrukcije može se odrediti karakteristična čvrstoća betona pri pritisku,
pri starosti, koja je manja ili veća od 28 dana.
Prema čl. 21 PBAB-a betoni se svrstavaju u dve kategorije i koristiti će se:
- beton prve kategorije B.I (kao podložni beton)
- beton druge kategorije B.II. (beton AB ploča i zidova revizionih okana)

- Kontrola saglasnosti sa uslovima projekta konstrukcije:

Uzorci za dokaz usaglašenosti sa propisanim uslovima kvaliteta betona,uzimaju se na mjestu ugrađivanja
betona i nakon toga moraju se čuvati i njegovati prema standardu JUS U.M1.005.
Postupak za ispitivanje čvrstoće betonskih tela pri pritisku, izvađenih iz svježe mješavine betona regulisan je
odredbama jugoslovenskog standarda: JUS U.M1.020
Za transport betona od betonare do mjesta ugradnje, koristiti će se automiješalice, a za ugradnju pumpe za
beton, oplatni vibratori, te pervibratori. Betoniranje će vršiti kontinuirano u skladu sa dinamikom građenja i
ugovorom.
Svi uzorci za dokazivanje marke betona i vodonepropusnosti, uzimaće se na mjestu ugradnje betona,a prema
detaljnom planu.
Na mjestu ugradnje betona vodiće se dokumentacija koja sadrži sledeće podatke:
- Datum uzimanja uzorka,
- Redni broj uzorka (identifikacioni broj),
- Klasu sa markom betona i
- Kopije propratnih listova dopremljenog betona

partije Marka ]
nstrukcija Količina
Bro K betona Broj
Klasa betona* [m
Naziv uzoraka

donja AB ploča RO V-6 30 172,80 35

AB zidovi reviziopnog okna V-6 30 535,70 35
50
Ukupno: 708

* klasa betona : V-6 -vodonepropusni beton

-Ugrađivanje betona će se vršiti pervibratorom za male presjeke Ø 50mm.
- Njega betona: u trajanju od 3 dana kvašenjem vodom bez pritiska.

4. SAOBRAĆAJNICE
9
4.1. NASIP
Kontrola kvaliteta i uslovi za izvođenje nasipa opisano je u predhodnom dijelu 2 koji se odnosi na objekte
kanalizacije.
4.1.1 POSTELJICA
Radovi na uređenju posteljice na postojećem završnom sloju nasipa iznad cijevi kišnog i fekalnog kolektora
obuhvaćaju nasipanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo
planiranje, vlaženje i zbijanje do traženog MS ≥ 40MN/m2 mjereno kružnom pločom ɸ 30 cm.
Odstupanja u ravnosti posteljice nesmiju biti veća od ± 3 cm.
Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda.
4.1.2 DONJA PODLOGA TAMPON 1. SLOJ
Donja podloga od nevezanog kamenog materijala kao dio kolovozne konstrukcije ugrađuje se, u pravilu,
između posteljice i vezanog nosivog sloja koji se stabiliziraju mehaničkim zbijanjem.
Nosivi sloj bez veziva čini mješavina nedrobljenog i/ili drobljenog zrnatog kamenog materijala. Glavna
zahtijevana karakteristika kvalitete ovog sloja jest zbijenost (nosivost) koja se izražava stepenom zbijenosti i
modulom stišljivosti.
Za izradu ovog sloja koristiti će se šljunak iz eksplatacionog priobalnog lokaliteta rijeke Drine, udaljenosti od
mjesta ugradnje približno 10.0km.
Donji nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala moraju zadovoljiti zahtjeve propisane u projektu. koji se
odnose na za modul stišljivosti,ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja.

4.1. GORNJA PODLOGA TAMPON 2. SLOJ

Gornja podloga nevezanog kamenog materijala čini mješavina drobljenog kamenog materijala. Glavna
zahtijevana karakteristika kvalitete ovog sloja jest zbijenost (nosivost) koja se izražava stepenom zbijenosti i
modulom stišljivosti.
Za izradu ovog sloja koristiti će se drobljeni kameni materijal krečnjačkog porijekla iz i lokalnih kamenoloma
GMS-a od 0-31.5 mm.
Donji nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala moraju zadovoljiti zahtjeve propisane u projektu. koji se
odnose na za modul stišljivosti,ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja.
Uslovi kvaliteta ovih slojeva kao i gustina uzimanja uzoraka dati su u tabeli 2.

Modul stišljivosti na ugrađenom sloju od nevezanog kamenog materijala ispituju se metodom kružne ploče
prema JUS U.B1.046, nakon geodetskog prijama u pogledu visina i položaja i čije su granične vrijednoisti date u
tabeli 1
Ravnost površine sloja
Ravnost površine mjeri se kao odstupanje površine sloja od letve dužine 4 m. Odstupanje od letve smije biti
najviše 30 mm.
Visina i položaj
Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod ivičnjaka, te sredine
kolovoza, a odstupanja mogu biti najviše ± 15 mm.
Nagib
U pravilu, nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine. Odstupanja ne smiju
biti veća od ± 0,4 % apsolutno od nagiba zadanog projektom.

10
Tabela 1
Debljina
Kolovozna Ms Gustina
Materijal sloja Ravnost Standard
konstrukcija MN/m2 uzoraka/opita
[cm]

Donji nosivi posteljica 500.0m2 Jus U.E8.010,

sloj - ± 3.00 ≥ 40.0 JUS U.B1.046
šljunak 50-100m1 JUS
U.E9.020,
30,00 ± 3.00 ≥ 80.0 JUS U.B1.020
drobljeni kameni 50-100m1 JUS
materijal U.E9.020,
JUS U.B1.020
10,00 ± 1.00 ≥ 100.0

4.2. ASFALTNI KOLOVOZNI ZASTOR

Standardi koji će se koristiti:
- za BNHS 22 s JUS U.E9.021/86 i
- za AB 11s JUS U.E4.014-1990 god
4.2.1.Bitumizirani nosivi sloj BNS 22s
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) jeste nosivi sloj u kolovoznoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna,
kamenog materijala do najveće nominalne veličine zrna 22 mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po
vrućem postupku.
-Kontrola kvaliteta
Pod osiguranjem kvaliteta asfalterskih radova ima za konačni cilj postizanje propisane kvalitete asfaltnih slojeva
u kolovoznoj konstrukciji u skladu sa tehničkim uslovima i zahtjevima za ovu vrstu radova.
Razlikuju se dvije vrste aktivnosti, i to:
- aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova i
- tokom izvođenja asfalterskih radova.

Aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova uključuju:prethodno ispitivanje upotrebljivosti materijala,
izradu prethodnog sastava asfaltne mješavine,
Prethodno ispitivanje upotrebljivosti materijala
Izvođač radova mora pribaviti odgovarajuću dokumentaciju o upotrebljivosti svih materijala koje će
upotrebljavati pri proizvodnji asfaltne mješavine i istu predati nadzornom inženjeru na ovjeru najmanje 30
dana prije početka radova.
Nadzorni će inženjer u roku 10 dana prethodna ispitivanja upotrebljivosti odobriti ili ih vratiti izvođaču na
doradu.
Prethodni sastav asfaltne mješavine
Prethodni sastav asfaltne mješavine izrađuje se laboratorijski, po standardnom Marshallovu postupku, pri čemu
je potrebno uz asfaltnu mješavinu optimalnog udjela veziva ispitati još po dvije asfaltne mješavine s manjim,
odnosno s većim udjelom veziva s inkrementom od 0,3 %(m/m) u odnosu na optimalni udio veziva. Izvođač
mora imati prethodni sastav za svaku vrstu asfaltne mješavine propisane projektom i predložiti ga investitoru ili
njegovom nadzornom inženjeru na odobrenje, najmanje 20 dana prije početka radova.

Nadzorni će inženjer u roku pet dana prethodni sastav odobriti ili ga vratiti izvođaču na doradu. Izvještaj o
prethodnom sastavu asfaltne mješavine mora sadržavati najmanje:
- opšte podatke o upotrebljenom materijalu,
- postotne udjele pojedine vrste i/ili frakcije sastavnih kamenih materijala u asfaltnoj mješavini,
- postotni udio veziva u asfaltnoj mješavini,
- postotne udjele dodatka asfaltnoj mješavini,
- gustoće svih sastavnih materijala,
- granulometrijski sastav optimalne kamene smjese,
- fizičko-mehanička svojstva pokusnih laboratorijskih asfaltnih mješavina.
Uz prethodni sastav treba priložiti kopije tehničke dokumentacije o porijeklu i kvalitetu materijala na osnovi
kojih je izrađen.
Bez dokumentacije o dokazu upotrebljivosti materijala prethodni sastav neće se prihvatiti. Prethodni sastav
vrijedi najviše tri godine, te ga nakon toga roka treba obnoviti.
11
Radni sastav asfaltne mješavine
Izrada radnog sastava asfaltne mješavine se utvrđuje na probnoj dionici i uključuje sljedeće predradnje:
- provjeru sastava i svojstava materijala uskladištenih na asfaltnoj bazi s kojima će se proizvoditi asfaltna
mješavina i uporedbu sa sastavom i svojstvima materijala na temelju kojih je izrađen prethodni sastav asfaltne
mješavine i
- odgovarajuću provjeru ispravnosti i točnosti rada mjernih uređaja i ostalih dijelova asfaltne baze.
Kada su ispunjeni svi ti uslovi izvođač izrađuje radni sastav asfaltne mješavine koji sadrži:
- pšti dio s podacima o proizvođaču i asfaltnoj bazi,
-podatke o ispitivanjima materijala uskladištenih na asfaltnoj bazi,
- osnovne podatke o prethodnom sastavu asfaltne mješavine,
- pojedinačne laboratorijske nalaze ispitivanja uzoraka asfaltnih mješavina uzetih za vrijeme dokazivanja
proizvodnje,
- ocjenu odstupanja srednje vrijednosti sastava asfaltnih mješavina od prethodnog sastava, utvrđene na
temelju uzoraka ispitanih pri dokazivanju proizvodnje,
- podatke o postrojenju za proizvodnju asfaltne mješavine i elemente proizvodnje snimljene na asfaltnom
postrojenju pri dokazivanju proizvodnje (otvor i režim rada preddozatora i uređaja za otprašivanje, pojedinačne
odvage prosijanih frakcija kamenog materijala, odvage kamenog brašna i bitumena, vrijeme miješanja,
kapacitet proizvodnje, temperature asfaltne mješavine, kamenog materijala i bitumenskog veziva).
Uz ove podatke izvođač je dužan priložiti sve zapise o provedenom postupku kalibriranja pojedinih uređaja na
asfaltnom postrojenju, uključujući uređaje za preddoziranje i otprašivanje kamenog materijala otvore sita,vage i
druge uređaje za doziranje veziva i dodataka u asfaltnu mješavinu, te uređaje za mjerenje temperature
kamenog materijala i veziva.
Tako izrađen radni sastav izvođač daje investitoru ili njegovu nadzornom inženjeru na ovjeru, najmanje 15 dana
prije početka radova.
Ukoliko nije predviđena izrada pokusne dionice, taj se radni sastav smatra ugovorenim radnim sastavom nakon
što ga prihvati Investitor, odnosno njegov nadzorni inženjer i služi kao osnova za odobrenje kontinuirane
proizvodnje i ugradnje asfalta, te ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala i izvedenih radova, na temelju
provedenih tekućih i kontrolnih ispitivanja.
Dopušteno odstupanje granulometrijskog sastava kamene smjese uzoraka asfaltne mješavine u odnosu na
prethodni sastav asfaltne mješavine za BNS i BNHS
Tabela 2
zapojedini uzorak, za srednju vrijednost,
Kvadratni otvor ± %(m/m) + %(m/m)
okaca sita, mm asfaltne ostale asfaltne ostale
mješavine za asfaltne mješavine za asfaltne
autoputeve mješavine autoputeve mješavine
0,09 2,0 2,0 1,0 1,2
0,25 2,0 3,0 1,2 1,4
0,71 3,0 4,0 1,7 2,0
2,0 4,0 5,0 2,3 2,5
4,0 5,0 6,0 3,0 3,2
8,0 5,0 6,0 3,5 3,7
11,2 6,0 7,0 3,5 4,0
16,0 6,0 7,0 3,5 4,0
22,4 6,0 7,0 3,5 4,0
31,5 6,0 7,0 3,5 4,0

* Ukupno dopušteno odstupanje na pojedinom situ ne može biti veće od graničnih vrijednosti na tom situ za
pojedinu vrstu asfaltne mješavine datih za BNS

Tekuća ispitivanja ugradene asfaltne mješavine

Aktivnosti u toku izvođenja asfalterskih radova
Ove aktivnosti se provode u toku izvođenja ove vrste radova kako bi se osigurao traženi kvalitet izvedenih radova.
Te aktivnosti obuhvaćaju:
• tekuća ispitivanja kao obvezu izvođača radova i
• kontrolna ispitivanja kao obvezu Investitora.

12
Tekuća ispitivanja
Tekuća ispitivanja moraju omogućiti potpun uvid u sve dijelove procesa prethodno, materijali, proizvodnja,
transport i ugradnja, prema zahtjevu nadzornog organa. Zahtjev nadzornog organa po obimu će biti na nivou
tekućih ispitivanja, a po potrebi i više.
Tekuća ispitivanja će obavljati za potrebe ovoga projekta Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka koji će i izdavati
validnu potrebnu dokumentaciju vezanu za navedena ispitivanja i koja će biti na vrijeme dostavljana nadzornom
inženjeru.
Tekuća ispitivanja obuhvaćaju ove aktivnosti:
• ispitivanje kvaliteta sastavnih materijala za izradu asfaltne mješavine,
• ispitivanje proizvedene asfaltne mješavine,
• ispitivanje ugrađene asfaltne mješavine.
Tekuća ispitivanja sastavnih materijala za izradu asfaltne mješavine
Prilikom preuzimanja materijala od proizvođača ili dobavljača, izvođač je dužan odgovarajućim tekućim
ispitivanjima provjeravati vrstu i kvalitet preuzetog materijala, a dokaze o kvalitetu predočiti nadzornom inženjeru.
(a) Kamena sitnež i separirani ili djelomično separirani kameni materijal
Najmanje jednom dnevno u toku isporuke ispituje se na svakoj frakciji:
• granulometrijski sastav JUS B.B8.029 ili EN 933-1
• udio čestica manjih od 0,09 mm JUS B.B8.036
Najmanje jednom na koločini materijala potrebnog za proizvodnju 4000 tona asfaltne mješavine za nosivi ili vezni
sloj, odnosno 2000 tona za habajući sloj, ispituje se na svakoj frakciji:
(b) Drobljeni i prirodni pijesak
Najmanje jednom dnevno tijekom isporuke ispituje se:
• granulometrijski sastav JUS B.B8.029 ili EN 933-1
• udio čestica manjih od 0,09 mm JUS B.B8.036.
(c) Kameno brašno i povratno kameno brašno
Pri svakoj drugoj isporuci industrijskog kamenog brašna i najmanje jednom dnevno, ako se upotrebljava povratno
punilo, ispituje se:
• granulometrijski sastav JUS B.B8.105 ili EN 933-10
(d) Bitumen
Najmanje jednom na koločini bitumena potrebnog za proizvodnju 4000 tona asfaltne mješavine za nosivi ili vezni
sloj, odnosno 2000 tona za habajući sloj, ispituje se:
• točka razmekšanja
• penetracija
• gustoća

Tekuća ispitivanja proizvodnje asfaltne mješavine

U okviru tekućih ispitivanja izvođač je obvezan kontrolisati i evidentirati temperaturu proizvedene asfaltne
mješavine najmanje svakog sata tokom dnevne proizvodnje.
Izvođač je dužan izvještaje i zapise o provedenom tekućem ispitivanju predati nadzornom inženjeru u roku dva
dana nakon provedenih ispitivanja, a koja se odnose na dnevnu proizvodnju asfaltne mješavine.
Sastav asfaltne mješavine
Ispituje se:
• udio bitumena JUS U.M8.105 ili EN 12697-1
• granulometrijski sastav ekstrahirane
kamene smjese JUS U.M8.102

Tabela 3

Debljina Gustina
Kolovozna Ms
Materijal sloja Ravnost uzoraka/opit Standard
konstrukcija MN/m2
[cm] a
Gornji nosivi asfaltni nosivi sloj sastav JUS U.E4.012,
sloj BNS-22s 6000m2 JUS U.E4.014, JUS
izzvedeni U.E4.016, JUS U.E4.018,
8.00 ± 1.00 sloj 2000m2 JUS U.E4.020
završni habajući sastav 500t predhodna ispitivanja
sloj AB 11s asfaltne mase,
radni sastav asfalne
4.00 ± 1.00 mješavine

13
5 Prefabrikovani betonski ivičnjaci
Ivičnjaci se ugrađuju s vanjske strane saobraćajnih traka,odnosno kolovoza s ciljem vizuelnog vođenja
saobraćajnih tokova i kontrolisane odvodnje atmosferske vode sa površina kolovoza.
Ivičnjaci su betonski prefabrikovani elementi dimenzija 18x24x100 ili 80 cm.koji moraju zadovoljiti uslove
propisane standardom JUS U.N2.060. oblik, mjere, izgled, čvrstoće pri zatezanju savijanjem, JUS U.M1.049.
čvrstoća pri pritisku JUS U.M1.055. Otpornost preme dejstvu mraza i soli za odmrzavanje, JUS U.M1.016.
otpornost prema dejstvu mraza, JUS B.B6.015. otpornost prema habanju brušenjem.
Polažu se na podlogu od betona MB 15 debljine d=10cm.na donji nosivi sloja od šljunka zahtijevanog modula
stišljivosti MS ≥ 80 MN/m2, mjereno kružnom pločom ɸ 30 cm.

6. Behaton ploče
Ploče su betonske prefabrikovane od betona MB 40 koje moraju zadovoljiti JUS U.N2.060.
Polažu se na podlogu od betona MB 15 debljine d=10cm.na donji nosivi sloja od šljunka zahtijevanog modula
stišljivosti MS ≥ 80 MN/m2, mjereno kružnom pločom ɸ 30 cm.

Tabela 4 Zahtjevane osobine behaton ploča

Osobine Jedinica mjere Zahtjevana vrijednost
- odstupanje dimenzija
- dužina i širina, najviše mm ±3
- visina, najviše mm ±5
- izbočenje stranice ploče
- visokih do 80 mm, najviše mm 2
- visokih nad 80 mm, najviše mm 3
- čvrstoća na pritisak cementnog betona:
- prosječno, najmanje MN/m
2
35/45
- pojedinačno, najmanje 2 30/37
MN/m
- otpornost protiv smrzavanja / topljenja 2
mg/mm ≤ 0,40

Tabela 5: Minimalna učestalost ispitivanja pri unutrašnjoj kontroli ugrađivanja behaton ploča

Osobine Postupak za ispitivanje Minimalna učestalost ispitivanja

- kocke i ploče:
2
- dimenzije - 400 m
EN 12390-3 2
- čvrstoća na pritisak cementnog betona 800 m

Saglasan: Predstavnik Izvođača:

Šef Nadzornog tima

5. ELEKTROTEHNIČKE INSTALACIJE

5.1 Uslovi kojih se treba pridržavati prilikom gradnje

Ovi uslovi su sastavni dio projekta i obavezuju Investitora i Izvođača da se pri izgradnji građevine pored ostalog pridržavaju
i ovih uslova, jer isti sadrže neke elemente koji nisu navedeni u tehničkom opisu i ostalim dijelovima projekta, a važni su za
izvođenje radova.
5.1.1 Opšti uslovi

14
Izgradnju pumpne stanice treba izvesti prema projektnom zadatku, priloženim nacrtima, tehničkom opisu, popisu opreme i
materijala i važećim tehničkim propisima i normama. Investitor je dužan tokom izgradnje građevine osigurati trajni stručni
nadzor nad izvođenjem radova.
Prije početka radova, Izvođač je dužan detaljno se upoznati s projektom i sve eventualne primjedbe na vrijeme dostaviti
Investitoru odnosno nadzornom inženjeru. Tokom građenja Izvođač i Nadzorni inženjer su dužni provoditi stalnu kontrolu
nad ugrađenom opremom i materijalima te obavljenim radovima.
Ukoliko se tokom građenja pojavi opravdana potreba za određenim odstupanjima ili manjim izmjenama projekta, Izvođač
je dužan za to prethodno pribaviti saglasnost Nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer će prema potrebi upoznati
Projektanta s predloženim izmjenama i tražiti njegovu saglasnost.
Tokom izvođenja radova Izvođač je dužan sva nastala odstupanja od rješenja predviđenih projektom unijeti u projekt, a po
završetku radova mora Investitoru predati projekt stvarno izvedenog stanja.
Za cijelo vrijeme trajanja radova Izvođač obavezatno mora voditi građevinski dnevnik sa svim podacima koji takav
dokument predviđa, a svi zahtjevi i saopštenja kako od strane Nadzornog inženjera tako i od strane Izvođača, moraju biti
upisani u dnevnik.
5.1.2 Tehnički uslovi
Tehnički uslovi građenja sadržani su dijelom u tehničkom opisu, a u cijelosti u navedenim tehničkim propisima i normama
pa ih ovdje nismo posebno navodili. Potpuno poznavanje i primjena istih zakonska je obaveza izvođača.
5.2 Nabavka i preuzimanje opreme
Prilikom isporuke opreme za izgradnju pumpne stanice proizvođač je dužan dostaviti potvrde o kvalitetu ugrađene
opreme, s kojima se dokazuje da je oprema izrađena i ispitana u skladu sa važećim tehničkim propisima i normama
Republike Srpske odnosno drugim svjetski priznatim normama (IEC, DIN, VDE).
Pojedini dijelovi, odnosno elementi izgrađene pumpne stanice moraju imati potvrde o kvalitetu u skladu sa slijedećim
propisima ili normama:
b) niskonaponski sklopni blokovi ..................... IEC 439-1/92
..................... JUS N. K5.503/88
..................... JUS N. J6.020
..................... JUS N. J6.021
..................... JUS N. B2.741
d) niskonaponski spojni vodovi ..................... JUS N. C5.225
Sprovodi se ulazna, međufazna i završna kontrola te ispitivanje i puštanje u pogon. Svrha ulazne kontrole je da se utvrdi
usklađenost nabavljene opreme s narudžbom. Opseg i sadržaj ulazne kontrole definisan je planovima kontrole. Plan
kontrole se radi na osnovu ocjene težine neispunjavanja utvrđenih zahtjeva. Kontrola može biti 100% ili prema planu
kontrole. Ulazna kontrola sastoji se u rutinskom pregledu (provjera količine, vidljiva oštećenja, prateća dokumentacija o
kvaliteti, itd.). Svi rezultati kontrole se dokumentiraju, a nabavljena oprema se ne daje montažeru bez odobrenja ulazne
kontrole. Neusklađenosti kod isporuka se dokumentiraju, a oprema koja ne zadovoljava kriterijum prihvatljivosti se
jednoznačno obilježava i odlaže na odvojeno mjesto. Ulazna kontrola kvalitete u takvom slučaju pokreće postupak
neusklađenosti.
Na temelju zahtjeva kvaliteta definisanog u tehničkoj dokumentaciji, te specifičnih zahtjeva iz ugovora, u toku proizvodnje
prema planovima kontrole kvaliteta izvršavaju se kontrole i ispitivanja.
Kontrolu i ispitivanje izvodi kvalificirano i ovlašteno osoblje. Kontrola ima pravo i obavezu zadržati opremu od daljnje
obrade dok se ne postignu zadovoljavajući rezultati kontrole.
Završna kontrola i ispitivanja obuhvataju ispitivanje opreme u skladu sa specifikacijama, planovima ispitivanja, nacrtima i
drugim odgovarajućim dokumentima. Ovlašteno i kvalificirano osoblje obavlja ispitivanje prema planovima kontrole
kvalitete, internim uputama i propisima koji se izrađuju u skladu s domaćim i međunarodnim standardima. Nakon
uspješno završenog ispitivanja izrađuju se izvješća o ispitivanju i kompletira se dokumentacija o kvaliteti u skladu s Planom
kontrole kvaliteta.
5.3 Rukovanje, pakovanje, skladištenje, isporuka i transport
U toku cijelog procesa ugrađivanja opreme u pumpnoj stanici, opremom koja će se ugraditi, rukuje se na takav način da su
onemogućena oštećenja i utjecaj okoline na kvalitet same opreme. Na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije
kontroliše se ispravnost ambalaže, pakovanja, zaštite i označavanje. Oprema se skladišti na takav način da je onemogućeno
oštećenje i pogoršanje karakteristika. Svi posebni zahtjevi skladištenja bit će dokumentirani. Kod isporuke se osigurava
kompletnost isporuke, odgovarajuća zaštita od oštećenja i utjecaja okoline kako se ne bi pogoršala kvaliteta isporučene
opreme i dijelova. Na pošiljci se označava adresa primatelja i oznaka proizvoda. Za opremu za koju je to potrebno propisati
će se svi zahtjevi za transport (specijalni tereti) i kontrolisati sprovođenje traženih zahtjeva.

5.4 Puštanje u pogon

Nakon montaže opreme u postrojenju prema opsegu ovog projekta potrebno je izvršiti slijedeća ispitivanja i mjerenja:
- funkcionalna ispitivanja;
- naponska ispitivanja;
- ispitivanje ožičenja;
- mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sistema.
Ovlašteno i kvalifikovano osoblje obavlja navedena ispitivanja prema planovima kontrole kvaliteta u
skladu s domaćim i međunarodnim standardima.
15
Nakon uspješno završenih ispitivanja i mjerenja potrebno je sastaviti slijedeće zapisnike i izvještaje:
a) Izvještaj o mjerenju otpora uzemljenja u skladu sa Tehničkim propisima o gromobranima.
b) Izvještaj o vizualnom pregledu postrojenja.
c) Izvještaj o funkcionalnom ispitivanju postrojenja.
d) Izvještaj o rezultatima mjerenja otpora izolacije vodiča u električnim instalacijama (JUS N.C5.225).
e) Izvještaj o neprekinutosti zaštitnog vodiča i izjednačenja potencijala.
f) Izvještaj o provjeri efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira (JUS N. B2.730).
g) Izvještaj o ispitivanju prekidača.
Puštanje pumpne stanice u pogon dozvoljeno je tek nakon obavljenog tehničkog pregleda.

5.5 Kvalitet u montaži i servisiranju

Isporučilac opreme treba dati potrebne podatke o montaži, održavanju i uporabi isporučene opreme kao i osigurati
rezervne dijelove. Izvođač montažnih radova ili druga pravna osoba treba na osnovu podataka o opremi izraditi program i
plan montažnih radova (projekt montaže, tehnološke postupke montaže, program i plan za ispitivanje i puštanje u pogon
objekta). Izvođač montažnih radova treba dokumentirati ostvarenu kvalitetu u skladu s dokumentacijom o kvaliteti. Za
servisiranje opreme
Naručilac uvodi i primjenjuje postupke za izvršavanje i potvrdu postavljenih zahtjeva pri servisiranju.
5.6 Dokumentacija o kvalitetu
Radi dokazivanja kvaliteta proizvoda dosljedno se sprovodi sistem identifikacije, prikupljanja, popunjavanja, čuvanja i
arhiviranja dokumentacije o kvalitetu. Svaki aparat mora imati certifikat kojim se dokazuje kvaliteta. Podaci se registruju i
arhiviraju na takav način da se u svakom trenutku mogu pronaći i koristiti. Završni paket QC dokumentacije dostavlja se
Naručiocu u 4 primjerka nakon završenih aktivnosti kontrole. Završni paket QC dokumentacije sadrži podatke o
zadovoljavanju propisanih zahtjeva za kvalitet opreme, dokumentacije i usluge. QC dokumentacija sadrži:
- naziv i oznake opreme;
- sadržaj paketa;
- plan kontrole kvalitete;
- povezanost aktivnosti s dokazima o kvalitetu;
- dokaz o kvalitetu.
5.7 Održavanje
U namjeri zadržavanja postignutog kvaliteta, a s ciljem zadovoljenja sigurnosti i pouzdanosti pogona, Investitor je
obavezatan izraditi i provoditi program održavanja građevine tokom njenog korištenja. Prilikom izrade programa
održavanja treba poštovati uputstva proizvođača opreme, te zahtjeve tehničkih propisa i normi, koji definišu određene
obaveze Investitora u pogledu periodičnosti i opsega pregleda, servisa, ispitivanja i mjerenja.
Tokom redovnog održavanja treba sprovesti kontrolu.
a) pouzdanosti - jednom godišnje,
b) mehaničke otpornosti - jednom u dvije godine,
c) sigurnosti u slučaju požara - dva puta u toku godine,
d) antikorozivne zaštite - jednom godišnje.
Najmanje jednom mjesečno treba izvršiti preventivni servisni pregled postrojenja i poduzeti mjere za otklanjanje uočenih
grešaka i nedostataka. Najmanje dva puta godišnje treba izvršiti funkcionalno ispitivanje cijelog postrojenja te izvršiti
popravku ili zamjenu neispravnih dijelova ili uređaja. Smjernice i osnove za planiranje kao i radovi i rokovi uz redovno
održavanje elektroenergetskih postrojenja definisani su Pravilnikom o održavanju elektroenergetskih postrojenja.
5.8 Program rada kontrole i osiguranja kvaliteta
Osnovne aktivnosti kontrole za predmetnu građevinu su:
- Neprekidna kontrola projektnih rješenja i stanja u izvedbi. Sve izmjene se moraju evidentirati uz znanje i saglasnost
Projektanta.
- Neprekidna kontrola postupaka u izvođenju radova prema tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji.
- Kontrola mjera i kontrola postupaka.
- Međufazno i fazno preuzimanje elemenata prije ugradnje što se evidentira zapisnikom o preuzimanju.
- Čuvanje svih dokumenata izvedbe.
- Priprema za tehnički pregled i zapisnici o završenoj kontroli.
Provođenjem programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvršenim pregledima, nalazima, atestima,
potvrdama i ispravkama, uključujući i završni izvještaj o pregledu osigurava kvalitet ugrađenih materijala, pojedinih radova,
kao i cjelinu izvedene građevine.

16
Obrazac: I-1

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENOM HIDRAULIČKOM ISPITIVANJU

KANALIZACIONE MREŽE (prema EN 1610)

1. PODACI:
1.1. Naziv objekta
1.2. Dionica-potez od okna do okna
1.3. Proizvođač cijevi:
1.4. Vrsta materijala:
1.5. Atest:
1.6. Dimenzije kolektora (sa debljinom zida):
1.7. Vrsta spojeva:
1.8. Visinska razlika između najvišeg i
najnižeg dela dionice koja se ispituje:

2. ISPITIVANJE:
2.1. Ispitivanje je vršeno dana
2.2. Vremenska razlika (od kraja punjenja do
početka ispitivanja dionice), u časovima
2.3. Površina cijevi i okana na dionici:
2.4. Dozvoljeni gubitak prema EN 1610: 0,2
l/m2 u toku ispitivanja trajanja 30 min,
ukupno
2.5. Količina dodate vode:
2.6. Napomene u vezi ispitivanja (pritisak na spojevima, na revizionom silazu, ..........) :0,1 bara na
uzvodnom oknu mjereno od tjemena;
2.7. Ispitivana dionica je primljena/nije primjena, pa hidrauličko ispitivanje ne treba/treba ponoviti.
2.8. Izvršena popravka :

3. ZAKLJUČAK
Na osnovi izvršenih hidrauličkih proba, izvedena dionica kanalizacije od [km]
do [km] se prihvata bez primjedbi, pa se dozvoljava zatrpavanje iste.

Prilog: Situacija ispitanog poteza sa kotama nivelete kanala.

Overavaju ovlašćeni predstavnici:

Investitora: Izvođača:

17
Obrazac I-2

ZAPISNIK
o izvršenom ispitivanju nepropusnoti vodovodne mreže cjevovodi pod pritiskom
EN 805 – glavni test

Izvođač:

Ugovor:

Objekat:

Ispitna dionica broj:

Dužina dionice:

Maksimalna visinska razlika:

Stacionaža - kota poč. dionice:

Stacionaža - kota kraja dionice:

Stacionaža - kota najniže tačke:

Stacionaža - kota najviše tačke:

Tip cijevnog materijala- proizvođač.:

Nazivni pritisak cjevovoda:

Vanjski/unutrašnji prečnik cijevi:

Atest materijala:

Način spajanja cijevi:

Broj spojeva:

Broj ogranaka na cjevovodu:

Temperatura vode:

Temperatura vazduha:

Vrijeme početka tlačne probe:

Trajanje glavnog ispitivanja:

pad pritiska p:

Overavaju ovlašćeni predstavnici:

Investitora: Izvođača:

18
 ZAPISNIK
o izvršenom ispitivanju nepropusnoti vodovodne mreže- viskoelastični cjevovodi pod pritiskom
EN 805

PREDHODNO ISPITIVANJE
1. Punjenje cjevovoda i odzračivanje
2. Period relaksacije cjevovoda (max. 1h) Početak Kraj
vrijeme
3. Dostizanje ispitnog pritiska STP (30 min.) Početak Kraj
vrijeme
4. Održavanje ispitnog pritiska STP (30 min.) Početak Kraj
vrijeme
5. Širenje cjevovoda (1 h) Početak Kraj
vrijeme
6. Pritisak bar
7. Sniženje pritiska bar
Gubitak pritiska ne smije biti veći od 30%!

GLAVNO ISPITIVANJE
Ukupna
PE Dužina Prečnik Zapremina
Zapremina vode u cijevima zapremina
(m') (mm) (l/m') (l)

Glavni cjevovod
Kućni priključci
Ukupno:

8. Sniženje pritiska između 10% i 15% Početak Kraj

bar
P=p bar

9. Ispuštena zapremina lit

10. Dozvoljena zapremina Vmax= lit

 Vmax= 1,2xVxpx(1/Ew+D/exEr)

11. Posmatranje (30 min) Početak Kraj

vrijeme
12. Izmjereni pritisak bar
Početak Kraj
13. Ako pritisak pada – posmatr. produžiti do 90 min vrijeme
Pritisak: bar
Pad pritiska: bar max 0,25 bar

Ocjena uspješnosti: DA NE

Overavaju ovlašćeni predstavnici:

Investitora: Izvođača:

19
Stefana Dečanskog Bijeljina

NALOG ZA ISPITIVANJE UZORAKA BETONA

KOCKA BR.
OBJEKT:

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I KOCKA BR.

POZICIJA
KOCKA BR.
KOCKA BR.

DATUM UZIMANJA UZORKA: TRAŽENA MARKA

BETONA

CEMENT: KONZISTENCIJA
BETONA:

GRANULACIJA AGREGATA: DODATAK BETONU:

UZORAK UZET (h): NAPOMENA:

STRANA
GRAĐ.
DNEVN.

ISPITATI

ČVRSTOĆU PRI PRITISKU:

VODONEPROPUSNOST:

Uzorak preuzeo: Naručilac:

20
21