KRITERIJI ZA PREVOĐENJE SLOŽENIH NAZIVA I KOLOKACIJA NA

HRVATSKI JEZIK (pravna terminologija EU-a)

Larisa Grčić Simeunović

Tomislav Frleta

Prevođenje pravne stečevine EU-a na hrvatski jezik od iznimne je važnosti,

stoga je neophodno prikupiti i normirati stručno pravno nazivlje koje će se moći
jednoznačno tumačiti i primjenjivati. Pri prevođenju je poželjno konzultirati inačice
na više jezika te smo u korpusu analizirali francuske i hrvatske inačice prijevoda šest
Osnivačkih ugovora primarnog zakonodavstva EU-a. Na temelju francuskih primjera
kolokacija i složenih naziva s imeničkom osnovom potvrđenih u terminološkoj bazi
IATE uspoređuju se hrvatske istovrijednice. Metoda rada oslanja se na leksičko-
semantički pristup kanadske terminološke škole. Za analizu su odabrani ključni nazivi
sekundarnog zakonodavstva EU-a: uredba, direktiva, odluka, preporuka i mišljenje,
kao i drugi nazivi sličnog semantičkog sadržaja: odredba, smjernica, mjera, pravilo.
Rezultati su pokazali da je prepoznavanje kolokacija i stručnih naziva jedan od
osnovnih kriterija za kvalitetno prevođenje.
Ključne riječi: pravo Europske Unije, terminologija, dvočlani naziv, kolokacija,
prevođenje

1. Uvod

Razvoj socioterminološke škole i primjena računalnih alata u terminologiji u

posljednja dva desetljeća utjecali su na metodologiju analize nazivlja stručnih jezika
koja danas nužno uključuje kontekstualne i jezične podatke. Prema L’Homme (2006:
59) dva se pristupa suvremenog terminološkog opisa temelje na analizi korpusa: prvi,
konceptualni pristup bavi se kreiranjem terminoloških baza podataka unutar kojih su
opisani konceptualni odnosi među nazivima na temelju konteksta i jezičnih
pokazatelja.
Druga, leksičko-semantička metoda razvila se u okviru istraživačkog centra
OLST-a u Montrealu.1 Semasiološkim pristupom polazi se od leksičkih jedinica čije
je značenje usko vezano uz određenu domenu, pri čemu standardizacija nazivlja ne

1 Observatoire de linguistique Sens –Texte. DiCoInfo (http://olst.ling.montreal.ca/dicoinfo/) primjer je
rječnika sastavljenog tom metodom u kojem se čitav opis natuknica temelji na podatcima iz korpusa.

1
čini dio terminološkog rada. Opisom leksičko-semantičkih odnosa među nazivima
dobiva se uvid u leksičko ustrojstvo domene što koristi prevoditeljima, terminolozima
i stručnjacima.
Predmet je naše analize prevođenje višejezične terminologije prava Europske
Unije. Pri izboru te domene zainteresirali su nas sljedeći aspekti: umjetan način
kreiranja pravnog nazivlja EU-a, odnos prema nacionalnim pravnim nazivljima
država članica, višejezični karakter i paralelni korpusi. Opseg ovog priloga odnosi se
na jedan aspekt leksičko-semantičkih odnosa među nazivima, tj. na opis
mikrostrukture kolokacija i složenih naziva s imeničkom osnovom u francuskom i
hrvatskom jeziku. Pri tome smo se vodili leksičko-semantičkim pristupom u
terminologiji prema kojem značenje naziva nije izolirano, već je povezano sa
značenjima drugih leksičkih jedinica (L’Homme, 2004). Taj pristup sukladan je
Ivirevoj tezi o značenjskom potencijalu riječi koje se u kolokaciji oblikuje u
konkretno, specificirano značenje kakvo favorizira ili dopušta konkretni kolokat (Ivir,
1993: 185).

2. Metodologija

Građa je analizirana metodama korpusne lingvistike: čestotna analiza, analiza

konkordancija,2 prepoznavanje i izlučivanje kolokacija te usporedba s referentnim
podatcima iz terminološke baze. Za provjeru jednoznačnosti pojedinih naziva
primijenjeni su leksičko-semantički testovi koje je istaknula L’Homme (2004).
Istraživanje je provedeno sljedećim postupcima: a) definiranje korpusa i
prikupljanje Osnivačkih ugovora; b) izbor ključnih naziva (jednočlani i višečlani
nazivi); c) utvrđivanje jednoznačnosti naziva; d) popis terminoloških kolokacija u
dvama jezicima; e) uspoređivanje prijevodnih istovrijednica.

3. Terminološka analiza
3. 1. Definiranje korpusa i prikupljanje Osnivačkih ugovora

Prevođenje pravne stečevine EU-a složen je proces koji obavlja Služba za

2
U analizi smo upotrebljavali softver AntConc (http://www.antlab.sci.waseda.ac.jp/software.html).

2
prevođenje MVPEI-a. Hrvatsko nazivlje domene prava EU-a u procesu je nastajanja,
stoga se prevođenju pridaje iznimna važnost. Iako se kao polazni jezik pravnih
tekstova uzima engleski, poželjno je da se odgovarajući hrvatski nazivi definiraju tek
nakon usporedbe istovrijednica u više jezika. U skladu s tim, a s obzirom na važnost
francuskih inačica Osnivačkih ugovora, 3 hrvatske smo prijevode usporedili s
francuskima.
Za potrebe rada korpus smo ograničili na šest Osnivačkih ugovora primarnog
zakonodavstva4 na hrvatskom i francuskom jeziku, uz pretpostavku da Osnivački
ugovori EU-a sadrže ključno nazivlje za domenu prava EU-a. Osim paralelnog
korpusa5 konzultirali smo i terminološku bazu IATE.

3. 2. Izbor ključnih naziva

Riječ naziv rabimo u značenju «riječi ili skupine koja se upotrebljava u

određenom znanstvenom, tehničkom ili umjetničkom području». (Hudeček,
Mihaljević 2009: 11). Stoga u analizi nismo uzeli u obzir učestale leksičke jedinice
koje nisu usko vezane uz pravo EU-a.6 Osim kriterija učestalosti provjerili smo i
produktivnost leksičke jedinice, odnosno reproduciranje u različitim tekstovima. Za
analizu smo izdvojili leksičke jedinice avis, recommandation, règlement, décision,
directive, odnosno mišljenje, preporuka, uredba, odluka i direktiva.7 U nastavku smo
pomoću analize konkordancija provjerili njihovu uporabu u korpusu. Na osnovi
tekstualnih informacija iz francuskog i hrvatskog korpusa grupirali smo kontekste i
leksičke kombinacije u kojima se pojavljuju odabrane leksičke jedinice. Nakon što
smo izdvojili glagolske kolokate, provjerili smo s kojim se drugim leksičkim

3 Osnivanjem europskih zajednica (Europske ekonomske zajednice, Europske zajednice za atomsku
energiju, Europske zajednice za čelik i ugljen) stvarale su se i nova konceptualna i jezična ustrojstva
koja su bila pod utjecajem administrativnog modela francuskog jezika. (usp. Anderson 2006.)
4
Analizirani korpus čine: Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici (1957), Ugovor o Europskoj
zajednici za atomsku energiju (1957), Ugovor o Europskoj Uniji (1992), Amsterdamski ugovor o
izmjenama i dopunama (1997), Ugovor iz Nice (2001) i Lisabonski ugovor (2007).
5
Primarno zakonodavstvo EU-a dostupno je na svim službenim jezicima EU-a na mrežnoj stranici
http://eur-lex.europa.eu/fr/treaties/index.htm. Radne inačice prijevoda Osnivačkih ugovora na
hrvatskom jeziku ustupila nam je Služba za prevođenje MVPEI-a za potrebe ovog rada te im ovom
prigodom zahvaljujemo.
6 Nazivljem prava EU-a bavio se Goffin (1994) te je izdvojio tzv. eurolexies néologiques koji imaju
status kanonskih termina. Među njima su subventions et aides, comitologie, fonds de cohésion, acquis
communautaire, prix de seuil, mesures conservatoires, montants compensatoires monétaires,
ressources propres, aides à la réadaptation itd.
7 Prema ugovoru o EU-u ti nazivi predstavljaju sekundarne izvore prava EU-a.

3
jedinicama ti kolokati također kombiniraju. Na temelju kolokacijske analize
ustanovili smo semantički povezane nazive. Izdvajanjem naziva iz tog popisa u
analizu smo uvrstili i druge leksičke jedinice: disposition, orientation, ligne
directrice, mesure, règle, odnosno odredba, smjernica, mjera, pravilo.

Pri izboru prijevodnih istovrijednica prevoditelju su potrebni dodatni

lingvistički i leksički podatci kao što su kolokacije, sinonimi, gramatički i stilistički
podatci o nazivlju u jeziku na kojem se prevodi.8 Za razliku od višejezičnih rječnika u
terminološkoj je bazi IATE moguće razlikovanje istoznačnica i bliskoznačnica na
drugim jezicima na osnovi navedenog konteksta.

3. 3. Utvrđivanje jednoznačnosti naziva

Šarčević (2001) posebno ističe važnost jednoznačnog i nedvosmislenog

prevođenja korpusa primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU-a. U radu smo
primijenili nekoliko leksičko-semantičkih testova za analizu značenja naziva koje je
istaknula L'Homme (2004: 69).
Prvom metodom (cooccurrence compatible) možemo ustanoviti različita značenja
pojedinog naziva na osnovi njegova kombiniranja s drugim leksičkim jedinicama.
Usporedimo li dva primjera:
invoquer l'inapplicabilité de ce règlement = pozvati na neprimjenjivost uredbe
assurer la multilatéralisation des règlements intracommunautaires = osigurati
višestranost namirenja unutar Zajednice
možemo vidjeti da se u prvom primjeru règlement prevodi kao uredba dok se u
drugom prevodi kao namirenje.
Druga metoda za provjeru značenja naziva, odnosno njegove specifične upotrebe,
odnosi se na zamjenu kolokata ili naziva njegovim sinonimom u određenom
kontekstu. Na primjeru francuskog jezika možemo usporediti sinonimne glagole
adopter i arrêter. U prvom se primjeru glagol arrêter može zamijeniti glagolom
adopter dok u drugom slučaju to nije prihvatljivo:
arrêter une directive, un acte, le règlement (adopter une directive, un acte; un
règlement)

8 Više o tome vidi u Nida (2001) i Quah (2006).

4
adopter un amendement, une position commune, procès verbal (*arrêter un
amendement, une position commune, procès verbal)
Treći je parametar pri analizi značenja naziva preciziranje domene. Pri
pretraživanju baze IATE za nalaženje odabranih naziva potrebno je odabrati područje
10 «Europske zajednice». Važnost tog kriterija prikazat ćemo na primjeru naziva koji
se upotrebljava u više domena prava EU-a. Značenje francuskog naziva disposition u
terminološkoj bazi IATE razlikuje se ovisno o domeni unutar koje se nalazi, ali i o
kolokatima s kojima se kombinira. Usporedimo li nazive u engleskom jeziku (budući
da hrvatske istovrijednice još nisu navedene), vidjet ćemo da naziv disposition ima
sljedeće istovrijednice:

DOMENA francuski naziv engleski naziv

komunikacije disposition plan, layout, format,
arrangement
pravo disposition-cadre, dispositions du Traité, provision
dispositions de droit général, disposition
limitative de la décision

Iz navedenih primjera možemo semantički diferencirati naziv disposition unutar prava

EU-a:
(DISPOSITION 1) plan, layout, format, provision, arrangement
(DISPOSITION 2) disposition-cadre, dispositions du Traité, dispositions de droit
général, disposition limitative de la décision
U hrvatskom se jeziku oba značenja imenice disposition prevode kao odredba.
Naglasit ćemo da se osim leksičke jedinice disposition na hrvatski kao odredba
prevodi i naziv règle constitutionnelle = ustavna odredba.
Osim gore spomenuta tri leksičko-semantička testa L’Homme navodi još dva
načina provjere značenja: test morfološke derivacije i test paradigmatskih odnosa
među nazivima. Pomoću tog posljednjeg kriterija mogu se razlikovati semantičke
sličnosti i razlike na paradigmatskoj razini pa tako možemo razlikovati, npr. dva
značenja pridjeva conforme u našem korpusu. U primjeru s nazivom avis, npr. avis
conforme du Parlement européen, pridjev conforme ima pravno značenje te je u
opoziciji s pridjevom dérogatoire koji se, također, kombinira s imenicom avis. U

5
drugom primjeru, obligation d’interprétation conforme du droit national, pridjev
conforme u opoziciji je s prilogom contrairement.

3. 4. Nazivi u kontekstu

Pri analizi istovrijednica promatrali smo međusobnu interakciju leksičkih

jedinica. U postupku terminologizacije ograničava se opseg značenja leksičkih
jedinica; tako se navedeni primjeri nerijetko uporabljuju s pridjevom europski (fr.
communautaire).
Kako bi se osiguralo dosljedno prevođenje stručnog nazivlja, višečlane je
nazive najprije potrebno razgraničiti od kolokacijâ što može predstavljati problem.
Prema Sageru (1990) višečlani nazivi proizlaze iz kolokacija.9 S obzirom na značenje
višečlani naziv možemo definirati kao smislenu cjelinu koja se ne može rastavljati
drugim elementima, npr. članom, pridjevom ili glagolom, jer predstavlja jedan
terminološki pojam (L'Homme, 2004). Kolokacije su s druge strane povezane
10
očekivanim supojavljivanjem i njihovo je značenje transparentno. Prema
dosadašnjim radovima kolokacije se nalaze na razmeđi frazeoloških izraza i slobodnih
kombinacija u jeziku. Heid i Freibott (1991) definiraju ih kao dvočlane sintagmatske
jedinice koje predstavljaju frazeološku kombinaciju osnove i kolokata. Ipak,
supstitucija kolokata u kolokacijama ne narušava unutarnje ustrojstvo kolokacije kao
u ostalim idiomatskim izrazima. Među značajnim obilježjima kolokacija L’Homme
(2004: 113) i Clas (1994: 557) naglašavaju semantički afinitet 11 među njihovim
sastavnicama koji ograničava kombiniranje leksičkih sastavnica što kolokacije
razlikuje od slobodnih veza.
Osnovu terminološke kolokacije12 čini naziv koji se kombinira s različitim
kolokatima: glagolima, pridjevima, imenicama. Konvencionalni karakter kolokacija
unutar određene jezične zajednice razlikuje ih od slobodnih kombinacija u jeziku.

9 “As compounds, the terms result from collocations that are developed into terminological units, with
the omission of articles and prepositions: a stud of clamping becomes clamping stud, the allocation of
space, space allocation.“ (Sager, 1990: 266)
10 «One of the meanings of night is its collocability with dark, and of dark, of course, collocation with
night. » (Firth, 1957: 196)
11 affinité sémantique et préférentielle (L'Homme) i réstriction (Clas)
12 Kada govorimo o kolokacijama u terminologiji, rabe se različiti nazivi: terminološke kolokacije
(Silva) ili specijalizirane leksičke kombinacije (combinaisons lexicales spécialisées (L' Homme)). Mi
ćemo upotrebljavati naziv terminološka kolokacija sukladno ostalim nazivima kao što su terminološki
niz, terminološka jedinica itd.

6
 3.4.1. Višečlani nazivi

Osim jednočlanih ključnih naziva bilo je potrebno potražiti i dvočlane nazive u

kojima se pojavljuju odabrani nazivi. Svaki od njih potvrđen je u terminološkoj bazi
IATE dok su hrvatske inačice dobivene iz korpusa radnih inačica prijevoda.13
Značajne dvočlane nazive popisali smo na francuskom i hrvatskom jeziku:
avis communautaire = europsko mišljenje, avis conforme = suglasnost, avis conjoint
= zajedničko mišljenje, avis consultative = savjetodavno mišljenje, avis motivé =
obrazloženo mišljenje, avis négatif = negativno mišljenje, avis favorable = mišljenje
u korist nekoga, avis adressé = pravodobna obavijest, avis juridique = pravna
obavijest, avis d'adjudication = obavijest o pozivu na nadmetanje, décision
(communautaire) = europska odluka, décision de décharge= razriješnica, décision de
procédure = postupovna odluka, décision d’application = provedbena odluka,
décision cadre = okvirna odluka, décision judiciaire = presuda, sudska odluka,
décision juridique = pravorijek, décision ayant des effets juridiques = odluke s
pravnim učinkom, directive communautaire = europska direktiva, directive interne =
unutarnja direktiva, directive de négociation = naputci za pregovore, lignes
directrices = smjernice, règlement (communautaire) = europska uredba, règlement
d'application = provedbena uredba, règlement de procédure = poslovnik, règlement
intérieur = poslovnik, règlement judiciaire = stečajna nagodba, règlement de base =
temeljna uredba, règlement de sécurité = sigurnosna uredba, règlement financier =
financijska uredba, orientations stratégiques = strateške smjernice, orientations de
politique économique = smjernice ekonomske politike, modalités particulières =
podrobna pravila, podrobne odredbe, mesure de protection = zaštitne mjere, mesure
de sauvegarde = zaštitne mjere, mesure d’exécution = provedbene mjere, mesure
d'harmonisation = mjere za usklađivanje, dispositions légales = pravne odredbe,
dispositions relatives à la sécurité = sigurnosne odredbe, règles constitutionnelles =
ustavne odredbe, règle de droit = pravni propis.

13 Budući hrvatski nazivi još nisu službeni, navedene istovrijednice ne mogu se smatrati konačnim
prijevodnim rješenjem.

7
 Usporednim prikazom dvočlanih naziva vidljiv je jednaki prototipni
značenjski potencijal navedenih naziva, no pored doslovnih prijevoda ima i takvih
koje hrvatski jezik realizira drugačije. Npr. règlement se prevodi s uredba osim u
nazivima règlement intérieur i règlement de procédure koji se prevode nazivom
poslovnik. Règle se prevodi kao pravilo osim u primjeru règle constitutionnelle =
ustavna odredba. Décision se prevodi s odluka osim u primjeru décision judiciaire =
presuda. Avis se prevodi s mišljenje osim u nazivima avis juridique, avis adressé i
avis d'adjudication gdje se prevodi s obavijest. Istovrijednica naziva disposition je
odredba osim u primjeru dispositions législatives et règlementaires = zakoni i propisi.
Višečlani nazivi razlikuju se i prema sintaktičkom ustrojstvu, npr. règlement
intérieur = poslovnik, législation = zakonski propis, dispositions relatives à la
sécurité = sigurnosne odredbe, dispositions législatives = odredbe i zakoni,
dispositions législatives et réglementaires = zakoni i propisi.
Među primjerima čije ustrojstvo čine imenica i pridjev javlja se problem
razlikovanja dvočlanih naziva od kolokacija. U primjeru questions de procédure
javlja se dvojba je li riječ o kolokaciji ili dvočlanom nazivu te smo, s obzirom na
terminološki niz décision de procédure = postupovne odluke, règlement de procédure
= postupovne uredbe, mogli zaključiti da se radi o nazivu što je potvrđeno i u
hrvatskom prijevodu postupovna pitanja.
U sljedećem primjeru vidimo da se na kriterij terminološkog niza ipak ne
možemo uvijek osloniti. Unatoč postojanju niza décision d'application = provedbene
odluke i règlement d' application = provedbene uredbe primjer mesure d’application
prevodi se odnosnom rečenicom:
(1)
il peut décider que les mesures d'application d'une action commune seront adoptées à
la majorité qualifiée.
Vijeće može odlučiti da se mjere kojima se provodi zajednička akcija donose
kvalificiranom većinom.

Među hrvatskim smo primjerima ipak zabilježili naziv provedbena mjera koja u
francuskom ima ekvivalent mesure d'exécution.
Kao što vidimo iz sljedećeg primjera, gore navedenom terminološkom nizu ne
pripada ni naziv modalité d'application.

8
(2)
la première modalité d'application des accords
prvi mehanizam za primjenu sporazuma

3.4.2. Terminološke kolokacije

U nastavku smo pristupili popisu kolokacija. Najprije smo usporedili

francuske i hrvatske kolokacije za svaki naziv prema odgovarajućim sintaktičkim
kategorijama. Budući da se radi o paralelnim tekstovima, u većini slučajeva
kolokacije su podudarne po svom ustrojstvu i značenju. U drugom smo dijelu analize
naveli primjere nepodudarnih ustrojstava.
Za svaki od ključnih naziva naveli smo njegove najučestalije glagolske
kolokate. U prvoj skupini leksičkih kombinacija prevladavaju manje specijalizirani
glagolski kolokati koji se kombiniraju sa svim našim odabranim nazivima. Većina
pripada performativnim glagolima, npr. accorder = oblikovati, arrêter = utvrditi,
adresser = dati, uputiti, exprimer = iznijeti, transmettre = dostaviti, établir =
donijeti, statuer = dati, présenter = podnijeti kao i pomoćni glagoli donner = dati,
prendre = donijeti, s nazivom kao objektom koji je nositelj semantičkog značenja u
kolokaciji.
(3)
Le Conseil et la Commission arrêtent des règlements et des directives, prennent des
décisions et formulent des recommandations ou des avis.
Vijeće i Komisija donose uredbe, direktive i odluke te daju preporuke ili donose
mišljenja.

Ostale značajne kolokacije grupirali smo prema njihovom ustrojstvu i

značenju. Glavni kriterij kojim smo se vodili pri njihovu izboru bio je semantički
afinitet među sastavnicama:
a) ustrojstvo: glagol + naziv
faire tenir son avis = obavijestiti o svojim stajalištima
recueillir l'avis de la Cour de justice = zatražiti mišljenje Suda EZ-a
transposer une décision dans son droit national = ugraditi odluku u svoje nacionalno
pravo

9
révoquer une décision = povući odluku
abroger la décision = opozvati odluku

b) ustrojstvo: glagolska imenica + naziv u kojoj naziv mijenja značenje ovisno o

kolokatu
(1) coordination des dispositions législatives = usklađivanje odredaba i zakona
harmonisation des dispositions législatives et réglementaires = usklađivanje zakona i
propisa
(2) la reconnaissance mutuelle des décisions judiciaires en matière pénale =
uzajamno priznavanje presuda u kaznenim stvarima;
le principe de reconnaissance mutuelle des décisions judiciaires et extrajudiciaires en
matière civile = načelo uzajamnoga priznavanja sudskih i izvansudskih odluka u
građanskim stvarima;
le principe de reconnaissance mutuelle des décisions judiciaires et extrajudiciaires =
načelo uzajamnog priznavanja presuda i odluka u izvansudskim predmetima;
le principe de reconnaissance mutuelle des jugements et décisions judiciaires =
načelo uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka;
(3) arrête les directives de négociation = donosi naputke za pregovore
arrête des directives pour la coordination = donosi direktive radi usklađivanja
adresse des directives au négociateur = pregovaraču upućuje naputke
(…) l'IME: formule des avis, fait des recommandations, adopte des directives et
prend des décisions qui sont adressées aux banques centrales nationales. = (…) EMI
ima zadaću: donositi mišljenja, davati preporuke, donositi smjernice i odluke koje se
upućuju nacionalnim središnjim bankama.

Djelomičnu podudarnost među kolokacijama vidimo u primjerima u kojima

jedan naziv iz jezika A ima više istovrijednica u korpusu jezika B pa se stoga i
kolokacije rabe neujednačeno. Npr. naziv grandes orientations u hrvatskom korpusu
ima dvije istovrijednice: opće smjernice i osnovne smjernice kao i naziv modalités
particulières = podrobna pravila i podrobne odredbe. Dva su primjera u kojem se dva
različita naziva iz francuskog prevode jednim nazivom u hrvatskom jeziku: règlement
de procédure = poslovnik, règlement intérieur = poslovnik i mesure de protection =
zaštitne mjere, mesure de sauvegarde = zaštitne mjere.

10
 Drugi je primjer naziv directive čija je istovrijednica u hrvatskom jeziku
direktiva, ali se povremeno prevodi i sa smjernica i naputak. U tom primjeru vidljiv je
i utjecaj općeg jezika na stručno nazivlje. Riječi smjernica i direktiva sinonimi su u
općem jeziku, no njihov se odnos može usporediti i u primjerima okvirna smjernica i
okvirna direktiva. Dok je okvirna smjernica kolokacija koju rabimo u općem jeziku,
okvirnu direktivu u pravnom tekstu EU-a smatrat ćemo dvočlanim nazivom.
Na osnovi navedenih primjera vidimo da status pojedinog naziva ovisi o
njegovoj leksikaliziranosti unutar domene pa tako neki hrvatski nazivi tek trebaju
proći navedeni postupak.

4. Zaključak

Na osnovi usporedbe kolokacija i stručnih naziva u hrvatskom i francuskom

jeziku možemo zaključiti da je za prevođenje neophodno poznavanje specifičnih
obilježja pojedinog jezika na leksičko-semantičkoj, sintaktičkoj i pragmatičkoj razini.
Prevoditelj nastoji pronaći istovrijednicu za kolokaciju iz jezika izvora na način da se
prenese značenje, ali i da se reproducira kolokacija. Taj ideal nije uvijek moguće
postići jer je često potrebno izabrati između točnog prijevoda i izraza koji je znakovit
za jezik cilj. Analizirani primjeri upućuju na sličnosti i razlike između francuskog i
hrvatskog nazivlja te se naglašavaju primjeri kojima je pri prevođenju potrebno
posvetiti posebnu pozornost.

IZVORI
Četverojezični rječnik prava EU-a (http://norma.hidra.hr/rjecnik/) (5. ožujka 2011.)
EuroTerm (http://www.eurotermbank.com/) (23. kolovoza 2011.)
Eurovoc (http://eurovoc.europa.eu (4. kolovoza 2011.)
IATE (http://iate.europa.eu) (3. svibnja 2011.)

LITERATURA
Anderson, W., (2006), The Phraseology of Administrative French: A Corpus-Based
Study. Amsterdam & New York: Rodopi.
Clas, A., (1994), "Collocations et langues de spécialité", Meta vol. 39, no 4: 576-580.
Goffin, R., (1994), "L'eurolecte: oui, jargon communautaire: non", Meta vol. 39, no 4:
636- 642.

11
Heid, U., Freibott, G., (1991), "Collocations dans une base de données terminologique
et lexicale", Meta, vol. 36/ 1: 77-91.
Hudeček, L., Mihaljević, M., (2009), Terminološki priručnik, Zagreb: Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Ivir, V., (1993), "Kolokacije i leksičko značenje", Filologija, 20–21: 181-189.
L’Homme, M. C. (2006), "A look at some Canadian Contributions to Terminology"
u: Picht, H. (ur.) Modern approaches to Terminological Theories and
Applications. Bern: Peter Lang.
L’Homme, M. C., (2004), La terminologie: principes et techniques, Montréal: Presses
de l’Université de Montréal.
Legal translation: preparation for accession to the European Union / ur. Susan
Šarčević, 2001, Rijeka: Pravni fakultet.
Nida, E. A. (2001), Contexts in Translating. Amsterdam, Benjamins.
Quah, C. K. (2006), Translation and Technology. Basingstoke, Palgrave MacMillan.
Sager, J. C. (1990), A practical course in terminology processing. Amsterdam /
Philadelphia: Benjamins.
Silva, R., et al. (2004), "Entre langue générale et langue de spécialité, une question de
collocations", Ela. Études de linguistique appliquée. 3 /135: 347-359.

Criteria for the translation of complex terms and collocations into Croatian language
(Eu legal terminology)

Translating the acquis communautaire into the Croatian language is of great

significance, therefore it is necessary to collect and standardize specialized legal
terminology which can be understood and used unequivocally. Croatian terminology
of European law is presently being shaped; therefore, it would be wise to define
Croatian terminology only after comparing the equivalent terms in several languages.
This research is based on the parallel corpus of 6 Founding Treaties of the primary
legislation in French and Croatian languages. All of the terms have been additionally
verified in the IATE terminology database. Authors approached the corpus from the
lexical-semantic standpoint where the meaning of the term is not isolated but is
related to the meanings of other lexical units. For the analysis, authors chose key
terms for the institutional acts of the EU secondary legislation such as regulation,

12
directive, decision, recommendation and opinion and other terms of similar semantic
meaning such as measure, guideline, act. The potential meaning of key words for this
domain is described based on collocations, complex terms and free combinations in
which they occur. Through a comparison of French and Croatian equivalents authors
listed some of the difficulties translators face, such as name ambiguity, translation of
multi-word terminological units as lexical units, different collocational potential of
terms, terminological collocation and instability of terms, various inter-syntactic
structures of complex terms and collocations.
Key words: European law, terminology, multi-word units, collocation, translation.

13