Ispitivanje Mosnih Dizalica-Etjena Dzinic (K) PDF

Univerzitet u Zenici
Mašinski fakultet
ISPITIVANJE MOSNIH DIZALICA
Osnove i primjeri
Radila: Mentor:
Etjena Džinić, 5918/09 doc.dr.sc.Samir Lemeš
Ispitivanje mosnih dizalica 2013/2014
SADRŽAJ
SADRŽAJ ................................................................................................................................................. 2
1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. OSNOVNA PRAVILA I UPUTE......................................................................................................... 4
3. POSTUPAK ISPITIVANJA ................................................................................................................. 5
4. GDJE GLEDATI? ................................................................................................................................. 9
5. ŠTA UZROKUJE OŠTEĆENJA? ...................................................................................................... 13
6. MODEL MOSNE DIZALICE ............................................................................................................ 16
7. PRIMJERI ........................................................................................................................................... 22
8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 27
LITERATURA ........................................................................................................................................... 28
PRILOG 1 ................................................................................................................................................... 29
PRILOG 2 ................................................................................................................................................... 35
2
1. UVOD
Kada je riječ o mašinskoj industriji nikada se ne može dovoljno staviti naglasak na pravilnu izradu,
montažu i redovnu inspekciju svih krucijalnih elemenata. Svaki nemar može dovesti do
katastofalnih posljedica, novčanih gubitaka i ljudskih žrtava. Zbog ovih činjenica je proces
ispitivanja strogo uređen pravilnicima, zakonskim odredbama i zahtijeva angažovanje stručnog
kadra.
3
2. OSNOVNA PRAVILA I UPUTE
Zašto se vrši ispitivanje?

Pregledi i ispitivanja se prvenstveno vrše kako bi zaštitili svo osoblje koje se nalazi u blizini mosne
dizalice, odnosno kako bi se spriječio otkaz nekog dijela i na taj način ugrozio ne samo radnike,
nego i ostalu opremu koja se nalazi u blizini. Redovnim i ispravnim pregledima se doprinosi
općenito većoj sigurnosti, boljoj radnoj sredini, poboljšava se produktivnost i produžava radni
vijek opreme.
Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice
U BiH, polaznu tačku predstavlja PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA
DIZALICE (SL br. 65/91), koji daje detaljne upute vezane za izradu ,montažu i isptivanje dizalica,
te je zakonski obavezno poštovanje svih članaka. Neki od bitnijih članaka koji detaljno opisuju
način provjere i ispitivanja dizalica nalaze se u Prilogu 1.
Dokumentacija
Dokumentacija o pregledu i ispitivanju se u osnovi sastoji od osnovnih podataka o dizalici i njenim
sastavnim dijelovima, normativnim osnovama, tehničkoj dokumentaciji i tehničkim
karakteristikama dizalice,proceduri, nalazu pregleda i ispitivanja dizalice, te konstantaciji o tome
da li su ispunjeni sve propisane mjere i normative zaštite na radu, uz eventualne primjedbe.
Interval pregleda
Prema intervalu pregleda i ispitivanja, razlikujemo dnevni, sedmični, mjesečni, godišnji i
generalni.
Većinom se radi o rutinskim pregledima, pogotovo kada je riječ o dnevnim i sedmičnim
pregledima, gdje se obraća pažnja na dijelove koji su bitni za rad i sigurnost same dizalice i
radnika, kao što je pregled vozne staze (da li je slobodna), električne, hidraulične i pneumatske
instalacije, ispravnost kočnica,... Ukoliko dizalica radi u teškim uvjetima, u slučaju remonta nekih
njenih dijelova i slično, po potrebi, radi se detaljno ispitivanje dizalice u skladu sa važećim
zakonskim odredbama, pravilnicima, tehničkim normativima i standardima, od kojih su neki
navedeni u Prilogu 2, i koji važe za svaki periodični pregled i ispitivanje dizalice.
Prvi/periodični pregled i ispitivanje (Članak 135.)
Pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme prije puštanja u rad , generalni pregled i
ispitivanje te izvanredni pregled i ispitivanje sastoje se iz detaljnog pregleda svih uređaja, opreme
i dijelova, nosive konstrukcije i dizalične staze, ispitivanja svih električnih i sigurnosnih uređaja,
ispitivanja svih mehanizama dizalice pri radu bez i sa opterećenjem (statičko i dinamičko
ispitivanje), provjere stabilnosti, mjerenja naprezanja, brzine i ugiba konstrukcije, u skladu sa
Člankom 135.
4
3. POSTUPAK ISPITIVANJA
Ispitivanje dizalice sastoji se iz niza različitih vrsta ispitivanja, kao što su vizualno ispitivanje,
ultrazvučno ispitivanje, ispitivanje mjernim trakama, i sl. u zavisnosti od toga da li se npr. traže
vidljiva površinska oštećenja nastala preopterećenošću konstrukcije ili se pregledaju zavari na
odgovornim mjestima pa se koristi neka druga metoda. Iako je postupak standardizovan, veliku
ulogu igra i stručnost tima koji vrši ispitivanje, odnosno dolazi do izražaja iskustvo koje pomaže
inženjerima kako bi lakše i brže pronašli strukturalna oštećenja i dijelove sklone otkazu.
Pripreme za ispitivanje
Kako bi se izvršilo kvalitetno ispitivanje, moraju se izvršiti određene pripreme, sve u zavisnosti
od toga o kakvom se postrojenju radi i kakvi su uslovi rada. Posebna pažnja se posvećuje
sigurnosti.
Mjere sigurnosti:
-svi radnici/inženjeri koji vrše ispitivanje moraju da nose potrebnu zaštitnu opremu
-svi radnici koji se kreću u blizini dizalice moraju biti obaviješteni o provođenju ispitivanja
-ukoliko se u hali nalazi više dizalica koje rade u vrijeme ispitivanja, mora se osigurati dovoljan
prostor za ispitivanje i osigurati da neće doći do sudara
-osim ukoliko nije nužno, trebaju se isključiti svi dovodi električne energije; u suprotnom se mora
obavijestiti osoblje da je napajanje uključeno
- dizalica bi se trebala izdvojiti na dobro osvijetljeno, prozračno i prostrano mjesto , ukoliko je to
moguće
-ako je riječ o postrojenju koje radi u uslovima visokih temperatura, jako je teško vršiti ispitivanje
(zagrijana konstrukcija, teško za disati,...) , te se može desiti da se izdvoji manje vremena nego je
zapravo potrebno, zbog čega se preporučuje da se ispitivanje vrši uvečer ili rano ujutro, kada su
temperature manje, ili kada je vrijeme lošije, tj hladnije.
Čišćenje površina
Površina dizalice bi trebala biti očišćena prije nego se počne sa ispitivanjem. Za dizalice koje rade
u teškim uslovima, često je da strukturni elementi budu prekriveni debelim slojem prašine i drugih
onečišćenja. Takve površine mogu indicirati i dugoročno zanemarivanje, odnosno rijetke preglede.
Tokom vremena, akumulirana prljavština se jako stvrdne, zbog čega je potrebno mehaničko
čišćenje površina. Na osnovu vrste i količine nečistoća se bira način pripreme površin i oprema
potrebna za to. Uglovi tj mjesta spajanja elemenata su od velikog interesa, pa se moraju temeljito
očistiti. U ekstremnim slučajevima, koristi se pneumatsko pjeskarenje. S obzirom da je najčešće
nemoguće očistiti čitavu konstrukciju, postaje još važnije da inženjer zna GDJE da traži
oštećenja, pa s time I koju površinu da pripremi.
5
Šta jedna dizalica mora da posjeduje?

Fabrička tablica mora biti na vidljivom mjestu, sa fabričkim brojem dizalice, naznačenim
podacima o nazivu proizvođača, nazivnoj nosivosti dizalice i godini izrade. Vizuelnim pregledom
se ustanovljava da li je noseća konstrukcija dizalice u ispravnom stanju, kao i da li je stanje AKZ
zadovoljavajuće.
Mora postojati mehanička zaštita svih pogonskih uređaja, obrtnih ili pokretnih dijelova dizalice,
kako u pogledu pristupa rukovaoca, tako i sa aspekta kontakta sa teretom. Svi zaštitni mehanizmi
moraju biti u funckionalnom stanju i bez oštećenja.
Ugrađena zvučna signalizacija za upozorenja pri radu mora biti u ispravnom stanju.
Provjeravaju se sva užad, da li su adekvatno pričvršćena, ispravna i neoštećena, da li se dobro
namataju na doboš i da li dobro premataju preko koturova
Pogonski mehanizam za dizanje tereta (vitlo) mora posjedovati sigurnosnu kočnicu koja
automatski dejstvuje čim se prekine strujno kolo pogona mehanizma za dizanje, odnosno spuštanje
tereta.
Na krajevima šinske staze dizalice, na veznim nosačima, na krajevima šinske staze voznog vitla,
kao i na konstrukciji voznog vitla moraju da se nalaze metalni odbojnici.
Dizalica mora da ima sigurnosne uređaje za automatsko zaustavljanje pogona isključenjem
struje (krajnji isključivač-graničnik) i to na mehanizmima za dizanje i spuštanje tereta, za kretanje
kompletne mosne dizalice, kao i za kretanje voznog vitla. Krajnji isključivač na mehanizmu za
kretanje mosne dizalice trebao bi biti podešen tako da isključi pogon elektromotora u trenutku kad
je odbojnik dizalice udaljen najmanje za polovinu puta potrebnog za kočenje dizalice pri kretanju
normalnom brzinom.
6
Procedura ispitivanja
Prvo se vrši uvid u postojeću projektnu dokumentaciju, te vizuelni pregled sklopova, podsklopova
i elemenata mosne dizalice.
Vrši se probno dizanje tereta u krajnji gornji položaj, čime se provjerava isključenje sistema
pogona dizanja sa krajnjim prekidačima.
Slika 1. Mjerni senzor postavljen na kuku [2]

Postavljaju se mjerni senzori deformacije na kuku, te senzori ugiba na sredini raspona dizalice,
kako bi se provjerio rad krajnjeg isključivača pogona dizanja. Dokumentuje se visina na kojoj je
isključivač reagovao.
Statičko ispitivanje-vrši se sa ispitnim teretom koji odgovara situaciji 1,25Q. Teret se drži na
visini od 10cm od tla u trajanju od 10 minuta, pri čemu se mjeri vrijednost sile opterećenja i ugiba
glavnog nosača dizalice. Teret se zatim spušta, odnosno sistem se rasterećuje. Prilikom spuštanja
tereta provjerava se sistem kočenja pogona dizanja. Pomoću odgovarajućeg mjernog sistema i
softvera se dokumentuju izmjerene veličine napona/sile opterećenja i ugiba uzdužnog nosača
mosne dizalice na mjestu najvećeg opterećenja sredine raspona (prikaz u vidu dijagrama).
7
Slika 2. Ispitivanje sa probnim teretom[2]
Za kritičnu vrijednost ugiba, ukoliko ona nije definisana u proračunskoj dokumentaciji, uzima se
odnos L/1000, gdje vrijednost izmjerenog ugiba mora biti manja od kritične vrijednosti.
Dinamičko ispitivanje- ispitivanje teretom težine 1,1Q. Vrši se podizanje tereta, pomjeranje pri
maksimalnoj brzini dizalice, zaustavljanje tereta, mirovanje, te ponovno povratno kretanje dizalice
i spuštanje tereta. Prilikom dinamičkog ispitivanja ne smije doći do otkaza bilo koje vrste, svi
pogonski i zaustavni, odnosno sigurnosni mehanizmi moraju ispravno funkcionisati. Ne smije doći
do bilo kakvog oblika trajne deformacije osnovne noseće konstrukcije dizalice i njenih pojedinih
elemenata.
8
4. GDJE GLEDATI?
U suštini, sve mosne dizalice su konstrukcijski iste ili slične, tako da se može generalno govoriti
o mjestima koja su sklona oštećenju i otkazu. Potrebno je da osoba zadužena za ispitivanje
posjeduje znanje o otpornosti materijala, kako bi lakše identifikovala ta mjesta.
Vozno vitlo
Gdje? Šta?
1 Mjesta spajanja nosača ili gdje se nalaze ukrute Zavari
2 Ivice nosača na koje su spojene sa koturovima Ishabane, istrošene površine i erozija
površina u kontaktu sa kablovima
3 Glavni nosači-mjesto spoja Zavari; izvijanje metala usljed razlike u
debljini uzdužnog i poprečnog nosača
4 Nosač kotura Zavari
5 Ostali nosači Zavari
6 Okvir voznog vitla:mjesta spajanja nosača Zavari i krivljenje osnovnog metala
7 Sklop točkova i nosača Zavari i ukrute-pukotine u uglovima
8 Mjesta gdje se nalaze odbojnici Vijčane veze-odvrtanje;krivljenje
metala
9 Ostali dijelovi spojeni zavrtnjima Vijčane veze-odvrtanje
10 Nosač sistema za dizanje Bilo kakva oštećenja usljed dizanja,
pukotine ili savijanje metala
11 Nosač pogona za dizanje Pukotine u uglovima ili
žljebovima;provjeriti zavare na mjestu
spoja glavnog nosača(okvira) i nosača
pogona
12 Podupirači sistema za dizanje Pukotine u uglovima ili
žljebovima;provjeriti zavare
13 Nosač vratila Pregledati nosač i zavare
14 Oslonci za bubanj Provjeriti zavare i osnovni metal na
spoju nosača i oslonca
9
Slika 3. Vozno vitlo-pogled odozdo[3]
Slika 4. Vozno vitlo[3]
10
Vozna staza
Usljed prelaska točkova preko šine, dolazi do blagog ugiba direktno ispod točkova, sa obe strane
voznog vitla. Na dijelovima šine preko koje trenutno ne prelaze točkovi javlja se sila reakcije koja
krivi šinu u suprotnom smjeru, tj gura je prema gore. Zbog zamora materijala i prevelikih sila može
doći do pucanja zakovanih i zavarenih spojeva.
Slika 5. Ugib vozne staze[3]

Može doći i do erozije samog materijala nosača, naročito u uslovima velike vlažnosti. Erozija se
javlja zbog puzanja slojeva materijala u kontaktu, pri prelasku točkova preko šine, kao i nosača
na kojem se nalazi vozna staza. Ovo je zapravo proces koji se ne može izbjeći i može proći i
nekoliko godina dok gubitak materijala ne postane vidljiv.
Slika 6.Karakteristična mjesta koja se provjeravaju[3]
11
Provjeravaju se zakovani spojevi, vijčane veze, kao i svi zavareni spojevi. Često dolazi do pucanja
zakovica i ukruta na spoju dva nosača zbog ugiba. Provjeravaju se vijci oko kojih se također mogu
pojaviti pukotine.
Vijčane veze
Pločice za spajanje se najčešće pričvršćuju vijcima, pa im se zbog njihove velike zastupljenosti
mora pri ispitivanju posvetiti velika pažnja.
Slika 7. Vijčane veze-mjesta sklona pukotinama[3]

Najvažnije je da vijci moraju biti pravilno pritegnuti i neoštećeni. Kako bi se to provjerilo, prvo se
vijci podmažu, te se odgovarajućim ključem pokušaju dotegnuti. Ukoliko se pomjeri bilo vijak
bilo matica, mora se dodatno pregledati. Vijak se temeljito očisti, te se vizuelno ispita. Na njemu
ne smiju biti nikakva vidljiva oštećenja navoja, pukotine, trošenje, izduženje ili iskrivljenje.
Slika 8. Oštećeni vijak [5]
12
5. ŠTA UZROKUJE OŠTEĆENJA?
Pritisak, zatezanje, savijanje

Mosna dizalica se u osnovi sastoji od niza čeličnih nosača koje možemo smatrati prostim
gredama. Prema slici možemo primjetiti da je donji dio grede opterećen na zatezanje, a gornji na
pritisak, pa zbog toga tražimo pukotine u zoni pritiska i na krajevima gdje se spajaju glavni i
poprečni nosači. Pukotine u zoni pritiska ne propagiraju, za razliku od pukotina gdje je materijal
opterećen na zatezanje.Brzina propagacije većinom nije velika, ali zavisi od opterećenja i broja
radnih ciklusa.
Slika 9. Opterećenje grede[3]

Smicanje
Smicanje najlakše možemo pojasniti kao tendenciju slojeva materijala da „kližu“ jedan preko
drugog. Sila smicanja javlja se prilikom rezanja papira makazama, npr. ili ako imamo nekoliko
greda naslaganih jednu na drugu, i primjenimo pritisak sa gornje strane, doći će do ugibanja, ali i
do relativnog pomjeranja površina usljed sile smicanja koja se javlja.
Zone smicanja najveće su na krajevima greda, zbog čega je lom usljed smicanja najčešće
neočekivan i katastrofalan. Do loma može doći kod vijčanih veza i zavara, gdje se smicanje javlja
u kombinaciji sa zatezanjem/pritiskom.
Slika 10. Razlika između čistog zatezanja i zatezanja u kombinaciji sa smicanjem
13
Ugib
Često se smatra da se veliki ugib javlja kod slabih materijala, što je zapravo pogrešno, jer je ugib
zapravo posljedica izduženja i/ili sabijanja materijala. Stvarna deformacija koja uzrokuje vidljivi
ugib je premala da bi se mogla vidjeti golim okom, jer se lokalna deformacija u vidu izduženja ili
sabijanja mjeri u mikronima, ali je kumulativni efekat vidljiv kao ugib. Greda zauzima
karakterističan „zdjeloliki“ oblik, jer se dužina gornjih vlakana smanjuje, a donjih povećava, što
je naravno posljedica zatezanja/pritiska vlakana.
Slika 11. Ugib voznog vitla

Izvijanje
Neke vidljive deformacije/ugibi su posljedica izvijanja grede, odnosno usljed prevelikog pritiska
kod greda, a kod limova usljed prevelikog smicanja. Izvijanje se kod limova javlja u vidu
„talasanja“ materijala i pojave ispusčenja, a kod ravnih greda poprima „zdjeloliki“ oblik.
Zavari
Općenito, zavarivanje stvara unutrašnje naprezanje, dvoosno ili troosno, jer se prilikom hlađenja
zavara materijal skuplja.
Slika 12. Mjesto spajanja više zavara-uglovi[3]
14
Jako je bitno gdje se zavar nalazi i koji je materijal u pitanju. Konstrukcioni čelik je veoma
duktilan, odnosno ima izraženu granicu razvlačenja, pa će sporije doći do loma. No, ukoliko
čelik opteretimo biaksijalno ili triaksijalno , on postaje veoma krt materijal. Zbog toga su uglovi
najopasnija mjesta koja se obavezno moraju provjeriti zbog najvećeg naprezanja i najveće šanse
za lom.
Dodaci stvaraju diskontinuitet
Promjena geometrije u mnogome utiče na otpornost i dugotrajnost elemenata, usljed faktora
koncentracije napona, zbog čega se posebna pozornost poklanja dodacima u vidu pločica ili pak
mjesta gdje se spajaju dva nosača, i gdje dolazi do nagle promjene geometrije.
Ono što dodatno smanjuje otpornost jeste činjenica da se na takvim mjestima najčešće upotrebljava
tačkasto zavarivanje, gdje zbog brzog hlađenja materijal postaje tvrd, krt i sklon pucanju.
Slika 13. Mjesto koncentracije naprezanja je mjesto gdje najčešće dolazi do stvaranja
pukotina[3]
15
6. MODEL MOSNE DIZALICE
U cilju što potpunijeg i jednostavnijeg shvatanja procesa ispitivanja mosnih dizalica, u suradnji
sa doc.dr.sc.Fuadom Hadžikadunićem, napravljen je model mosne dizalice, na kojem su vršena
osnovna ispitivanja-statička i dinamička, uz pomoć odgovarajućih mjernih senzora. Potrebno je
napomenuti da su postojala izvjesna ograničenja u smislu dostupnog materijala za izradu, no ipak
model posjeduje sve elemente potrebne za adekvatno ispitivanje.
Osnovni gabariti modela dizalice:
- Raspon dizalice: 975 [mm]
- Poprečni nosač napravljen je od profila 25x60 [mm]
- Glavni nosač od profila 60x40 [mm]
Slika 14. Model mosne dizalice
16
KORIŠTENA OPREMA ZA MJERENJE

U smislu mjerenja tehničkih veličina i praćenja promjena na konstrukciji korišteni su
odgovarajući senzori: davač ubrzanja METRIX 436, davač pomjeranja WA 100 i senzor sile
U2B 10kN. Akvizicija podataka je vršena pomoću mjernog sistema ''Spider 8-55'', a dobiveni
podaci procesuirani pomoću softvera ''Catman 5.0 Professional''. Sva oprema je proizvođača
HBM Germany.
Slika 15. Postavka mjernih senzora pomoću softvera Catman 5.0 Professional
1.STATIČKO ISPITIVANJE DIZALICE ispitnim opterećenjem 1,25Q

Prvenstveno se vrši statičko ispitivanje, pri kojem su korištena ukupno tri senzora-davač ubrzanja,
davač pomjeranja i davač sile.
Davač ubrzanja je postavljen na voznom vitlu.
Slika 16. Davač ubrzanja
17
Davač pomjeranja je postavljen na posebnom postolju, koje je podešeno tako da se nalazi na sredini
raspona, gdje se i očekuje najveći ugib konstrukcije. Davač sile je ovješen na voznom vitlu.
Slika 17. Senzori sile i pomjeranja

Teret se sistemom preko doboša i kotura diže na visinu od 10cm iznad tla i drži se u tom položaju
10 minuta. Na taj način se preko senzora sile mjeri teret kojim je dizalica opterećena kako bi se
dokazalo da je riječ o teretu 1,25Q.
REZULTATI 1
Mjerenjem je dokazano da je riječ o teretu nazivne težine od 624gr, odnosno ispitnom opterećenju
od 780gr.
Zbirni dijagram statičkog ispitivanja sa opterećenjem 1,25 Q
0,4
Ubrzanje, m/s2
Pomjeranje, mm
0,3 Sila, kN
0,2
0,1
0
0 5 10 15 20 25 30 35 40
-0,1
-0,2
-0,3
-0,4
Vrijeme, s
18
REZULTATI 2
Upotrebom istog tereta mjerimo ubrzanje i pomjeranje u cilju PRIGUŠENJA. Sistem se dakle
optereti jednakim teretom koje se zatim uklanja, te se vrši očitavanje senzora pomjeranja i
ubrzanja.
Zbirni dijagram dinamičkog ispitivanja sa prigušenjem
4
Ubrzanje, m/s2
Pomjeranje, mm
3 Sila, kN
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18
-1
-2
-3
-4
-5
Vrijeme, s
Ubrzanje, m/s2
0
8 8,5 9 9,5 10 10,5 11 11,5 12
-1
-2
-3
-4
-5
Vrijeme, s
19
Pomjeranje, mm
0,02
0
8 8,5 9 9,5 10 10,5 11 11,5 12
-0,02
-0,04
-0,06
-0,08
-0,1
-0,12
-0,14
-0,16
-0,18
Vrijeme, s
Najveće pomjeranje pokazuje ugib konstrukcije od 0,16mm.
2.DINAMIČKO ISPITIVANJE sa teretom 1,1Q

Konstrukcija se optereti sa ispitnim opterećenjem koje odgovara 1,1Q nazivne vrijednosti. U
našem slučaju riječ je o teretu težine 660gr.. Koriste se senzor sile i davač ubrzanja.
Slika 18. Davač ubrzanja postavljen na kraju glavnog nosača
20
Pri dinamičkom ispitivanju se vršilo podizanje tereta, pomjeranje dizalice i voznog vitla, kao i
njihovo vraćanje u prvobitni položaj, te spuštanje tereta, odnosno rasterećenje sistema.
Zbirni dijagram dinamičkog ispitivanja sa teretom 1,1 Q
0,6
Ubrzanje, m/s2
Pomjeranje, mm
0,5
Sila, kN
0,4
0,3
0,2
0,1
0
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
-0,1
-0,2
-0,3
-0,4
Vrijeme, s
Dijagram ubrzanja nam pokazuje kako pomjeranje same dizalice i vitla utiče na konstrukciju.
Prvi dio, sa manjim ubrzanjem pokazuje pomjeranje voznog vitla, dok veći i izraženiji dio
pokazuje pomjeranje mosne dizalice.
21
7. PRIMJERI
Slika 19. Dio u središtu koji je dodan kako bi se povećao raspon[3]
Slika 20. Dio sa prethodne slike, uvećan spoj gdje je dodan središnji dio; Lom je nastao na uglu-
triaksijalno naprezanje u kombinaciji sa tačkastim zavarom[3]
22
Slika 21. Početak pukotine je najvjerovatnije na dijelu gdje je dodan još jedan zavar[3]
Slika 22. Tačkasto bušenje na kraju pukotine može spriječiti daljnju propagaciju pukotine i time
produžiti vijek trajanja dijela[3]
23
Slika 23. Dio čelične šipke je odrezan, kako bi se napravilo mjesta za cijevi. Prilikom rezanja,
stvorio se mali otvor u materijalu, odnosno pukotina koja je zatim propagirala sve do nosača[3]
Slika 24. Pukotina nastala na mjestu nagle promjene geometrije, gdje se spaja nekoliko
zavara[3]
24
Slika 25. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]
25
Slika 26. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]
26
8. ZAKLJUČAK
“Let us first understand the facts and then we may seek the cause.”
-Aristotle
Da bi čovjek nešto uradio dobro, najprije mora da razumije osnovu, da zna odgovor na pitanje
“Zašto?”. Pravilno i opširno predznanje je polazna tačka za svaki posao, pa tako i kada je riječ o
ispitivanju. Ukoliko se vodimo pretpostavkom da je konstrukter, odnosno firma zadužena za izradu
projekata, proizvodnje i montaže mosnih dizalica adekvatna i renomirana, posao inženjera je
uveliko olakšan, jer se ne moraju uzimati u obzir nepredviđeni problemi koji bi se u protivnome
mogli javiti. Razumijevanje strukture, znanje iz otpornosti materijala te iskustvo su od velikog
značaja, te možemo čak i reći da su krucijalni. Olakšavaju rad, smanjuju vrijeme potrebno za
ispitivanje i pregled, a samim time i smanjuju troškove, što u većini slučajeva predstavlja glavnu
i osnovnu stavku. Inženjer ne smije da svojim radom ugrozi na bilo koji način kako sebe, tako ni
ostale radnike koji se nalaze u blizini ili su direktno uključeni u proces ispitivanja. Mora da poštuje
sva pravila i propise, kako bi rezultati ispitivanja bili validni, jer oni utiču na samu firmu, na
radnike i opću sigurnost rada.
27
LITERATURA
[1] Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice, (SL br. 65/91)

[2] Periodični pregled i ispitivanje dvogredne mosne dizalice broj co.578012/a
[3] http://www.team-ims.com/documents/IMS%20Crane%20Inspection%20Guide%201.pdf
[4] http://www.hoisthoist.net/docs/CCAAOverheadCraneloadTestProcedures.pdfhttp://compl
ianceandsafety.com/blog/overhead-crane-operational-safety/
[5] http://www.slideshare.net/tonybertram/overhead-crane-safety
[6] http://www.ndt-
ed.org/EducationResources/CommunityCollege/MagParticle/Indications/WetExamples.ht
m
[7] http://precast.org/wp-content/uploads/2011/05/crane_safety.pdf
28
PRILOG 1
Članak 125.
Prije puštanja u rad dizalica, njezini dijelovi i oprema podliježu pregledima i ispitivanjima (prvi
pregled i ispitivanje), a i pregledima i ispitivanjima u određenim vremenskim intervalima te
izvanrednim pregledima i ispitivanjima.
Pregledi i ispitivanja u određenim vremenskim intervalima jesu: dnevni, tjedni, mjesečni, godišnji
i generalni.
Osim u rokovima navedenim u stavku 2. ovog članka, dizalice, njezini dijelovi i oprema mogu se
ispitivati i u drugim rokovima, ovisno o pogonskom razredu dizalice, uvjetima uz koje dizalica
radi, uputi proizvođača dizalice, potrebama i drugim okolnostima koje mogu utjecati na sigurnost
rada dizalice, njezinih dijelova i opreme.
Pregled i ispitivanje dizalice mora se obaviti nakon dokaza statičke stabilnosti dizalične staze i
dobivanja geodetske snimke kolosijeka dizalice.
Članak 127.
Prije puštanja u rad (prvi pregled i ispitivanje) pregledaju se i ispituju dizalice, njihovi dijelovi i
oprema ako se isporučuju u kompletnom obliku odmah nakon završene izrade, odnosno prije
isporuke ako se ugrađuju u objekte ili ako se zbog složenosti odnosno glomaznosti konstrukcije
mogu kompletirati tek na mjestu upotrebe nakon montaže, a prije puštanja u rad.
Članak 128.
Dnevnim pregledom i ispitivanjem ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme utvrđuje se, u
pravilu:
1) da li je vozna staza slobodna (pregled obiju tračnica);
2) da li ispravno radi kočnica na pogonskom mehanizmu za pokretanje mosta, za pokretanje
voznog vitla i za dizanje tereta;
3) dali su nosiva sredstva ispravna (vizualni pregled kuke i užeta);
4) da li je rasklopni uređaj ispravan (zatvoren, neoštećen itd.);
5) da li su ispravni električni klizni vodovi (da li na vodovima ili u njihovoj neposrednoj blizini
ima promjena, lomova zbog pada nekog predmeta, velikog iskrenja itd.);
6) da li dizalična sklopka u kabini pravilno isključuje i uključuje struju;
7) da li funkcionira hidraulična i pneumatska instalacija;
8) da li je ispravan uređaj za osiguranje dizalice od pokretanja vjetrom;
9) da li su ispravne granične sklopke (krajnje sklopke ugrađene za ograničenje pojedinih kretanja);
29
10) da li je ispravno dugme za brzo isključenje u nuždi svih pogona dizalice;

11) da li je ispravan sustav za podmazivanje i da li su pritegnute mazalice;
12) da li je mobilna dizalica postavljena u granicama dopuštenog nagiba;
13) da li kod mobilnih dizalica ispravno radi uređaj za spuštanje, dizanje i fiksiranje kraka;
14) da li uređaj za otvaranje i zatvaranje grabilice radi ispravno;
15) da li uređaji za prijenos tereta pomoću nosivog elektromagneta rade ispravno.
Članak 129.
Tjedni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i ispitivanja što su
propisani člankom 128. ovog pravilnika, sastoji se, u pravilu, od sljedećeg:
1) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti vodova prema zemlji (vizualni pregled spojeva tračnica
i uzemljenja na oba kraja staze);
2) ispitivanja ispravnosti cjelokupne rasvjete;
3) vizualnog pregleda prilaznih ljestvica i ograde na stazi dizalice;
4) pregleda i udešavanje svih nosivih elemenata (kuke, užad, koloturnika i sl.) i uređaja za kočenje;
5) pregleda i izmjene kontakata na kontrolerima, kontaktorima i oduzimalima;
6) pregleda ispravnosti uređaja za podmazivanje i dodavanje maziva;
7) pregleda spojki i drugih elemenata za prijenos snage, bez otvaranja reduktora ako to nije
potrebno;
8) pregleda i podmazivanja mehaničkih dijelova električnih uređaja na elektromotorima,
graničnim sklopkama (krajnjim sklopkama), kontrolerima i ostalom.
Članak 130.
Mjesečni pregled i ispitivanje ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i
ispitivanja propisanih u članku 129. ovog pravilnika, sastoji se, u pravilu, od sljedećeg:
1) pregleda staza, tračničkih spojeva i pričvršćenja uz konstrukciju ili nosivi betonski dio;
2) pregleda gornjega i donjeg stroja dizalične staze dizalice s kolosijekom postavljenim na tlo;
3) pregleda kočnice na mehanizmu dizanja, uključujući i otkočnu napravu;
4) pregleda kočnice na uređaju za pokretanje mosta;
30
5) vizualnog pregleda nosivih dijelova dizalice, koji su sastavnim dijelom dizalice (traverze, kuke,
užeta i njegova namatanja na bubanj, učvršćivanja užeta na bubanj, kolotura i njihovih ležišta i
osovina);
6) pregleda cjelokupne rasvjete;
7) vizualnog pregleda pogona za pokretanje mosta voznog vitla i uređaja za dizanje tereta (koača,
osovina, zupčanika i ležaja reduktora);
8) podmazivanje mašću vanjskih zupčanika, dodavanja masti u mazalicu i dolijevanja ulja u
reduktore prema shemi podmazivanja;
9) vizualnog pregleda rasklopnih uređaja u kabini i na mostu (zategnutost, mehanička oštećenja
izolatora i nasjedanje kontakata);
10) pregleda oduzimala struje (ne smiju biti nagorjeli i oštećeni);
11) vizualnog pregleda električnih vodova od oduzimala struje do motora;
12) pregleda ispravnosti uređaja za kratko spajanje dizalice s dizaličnom stazom (metalno
oduzimalo mora dobro nalijegati na tračnicu i stvoriti pouzdan električni i mehanički spoj između
tračnica i mosta), pri čemu se vizualno provjerava premoštenje na spojevima samih tračnica i
krajnjih uzemljivača;
13) ispitivanja ispravnosti blokiranja glavne sklopke s kontrolerima (svaki od kontrolera
pojedinačno se pomakne iz nultog položaja i provjerava mogućnost uključenja glavne sklopke na
dizalici);
14) provjere električne grijalice, ventilatora i priključnog kabela;
15) provjere ispravnosti i djelovanja graničnih sklopki (krajnjih sklopki) na vožnju mosta, vožnju
voznog vitla i pogon dizanja u oba položaja;
16) provjere čistoće kućište elektromotora, osobito perforacije zaštitnih kapa ventilatora;
17) kontrole stanja površina kliznih prstenova (prstenovi moraju biti čisti i glatki);
18) pregleda ispravnosti uložaka taljivih osigurača i bimetalnog releja i njihove udešenosti prema
nazivnim vrijednostima strujnog kruga;
19) pregleda elektrouređaja na mehanizmu za dizanje i prenošenje tereta elektromagnetom (kabela,
spojeva, utikača, bubnja za namatanje kabela i ostalog u vezi s elektromagnetom);
20) pregleda ispravnosti rada glavnih rasklopnih uređaja (da li se svi kontakti isključuju
pravodobno), osobito glavnoga rasklopnog aparata koji se zaključava;
21) pregleda rada motora (osluškivanjem ili instrumentima) i kontrolera (otvaranjem njihovih
kućišta i pregledom kontakata, četkice i dr.);
22) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti spojeva i vodova prema zemlji (vizualni pregled
spojeva tračnica i uzemljivača na oba kraja staze);
31
23) pregleda stanja hidraulične i pneumatske instalacije (brtvenosti, razine ulja, pročistača itd.).
Članak 131.
Godišnji pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme sastoji se, u pravilu, od detaljnog
pregleda strojnih uređaja, dijelova opreme, nosive konstrukcije, električnih uređaja i dizalične
staze te ispitivanja pojedinih dijelova konstrukcije, uređaja, izolacije električne instalacije,
elektromotora, elektroopreme i dizalice u cijelosti.
Na temelju nalaza o istrošenosti, dijelovi i oprema dizalice zamjenjuju se ili se dizalica
rekonstruira.
Članak 132.
Generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u teškim i vrlo teškim uvjetima, njezinih dijelova
i opreme obavlja se, u pravilu, svake treće godine.
Rokovi za generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u lakim i osrednjim uvjetima njezinih
dijelova i opreme ne mogu biti duži od pet godina.
Dizalice velike nosivosti (npr. u hidrocentralama) koje rade u lakim uvjetima mogu se periodično
ispitivati i u drugim rokovima odnosno onda kada je na raspolaganju najveći teret (npr. rotor
generatora). U tom se slučaju pokusni teret upotrebljava samo do veličine raspoloživoga pokusnog
tereta kojim se obavljaju sva ispitivanja.
Mjerenje brzine, snage i ugiba te kontrola osnovnih mjera dizalice obavljaju se prema
odgovarajućim standardima. Naprezanje se, prema potrebi, provjerava (elektrootpornim trakama
"tenzometrima" i na druge načine).
Nakon pregleda i ispitivanja daje se nalaz o istrošenosti dijelova, na temelju kojeg se oni
zamjenjuju ili rekonstruiraju.
Članak 133.
Izvanredni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme obavlja se na dizalicama koje
su pretrpjele oštećenja (havariju), nakon rekonstrukcije dizalice i njezina premještanja s jednog
mjesta na drugo mjesto.
Članak 134.
Pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme prije puštanja u rad (prvi pregled i
ispitivanje), generalni pregled i ispitivanje te izvanredni pregled i ispitivanje sastoje se od ovoga:
32
1) detaljnog pregleda svih uređaja, opreme i dijelova, nosive konstrukcije i dizalične staze;
2) pregleda i ispitivanja električnih uređaja i instalacije dizalice, električnih sigurnosnih uređaja,
te zaštitnoga odnosno gromobranskog uzemljenja, kontrolnog mjerenja otpora uzemljivača,
zemljovoda i ukupnog otpora sustava uzemljenja;
3) pregleda i ispitivanja pri radu bez opterećenja svih mehanizama dizalice, zaštitnih i sigurnosnih
uređaja, kočnica i uređaja za upravljanja, instalacija za rasvjetu, ventilaciju, grijanje i signalizaciju;
4) opterećenja dizalice pokusnim teretom radi provjere sigurnosti uređaja za dizanje, prijenos
odnosno spuštanje tereta;
5) opterećenje dizalice nazivnim teretom radi provjere ispravnosti djelovanja svih mehanizama
uređaja za dizanje, prijenos odnosno spuštanje tereta i njihovih kočnica;
6) provjere stabilnosti dizalica prema standardu za dizalice, osim za dizalice za koje se na temelju
proračuna ili iskustva može nedvojbeno utvrditi statička stabilnost;
7) mjerenja naprezanja najviše opterećenog dijela nosive konstrukcije (prema potrebi);
8) mjerenja brzine dizalice, pri nazivnom teretu;
9) kontrole osnovnih mjera dizalice;
10) provjere ugiba konstrukcije dizalice pri ispitivanju pokusnim teretom odnosno provjere
elastičnosti konstrukcije (vraćanje u prvobitni položaj).
Članak 135.
U energetskim ili procesnim objektima ili pri montažnim radovima, dizalice se mogu
upotrebljavati za dizanje tereta težih od nazivnih, s tim što se moraju ponovno proračunavati,
modificirati i odrediti ograničenja koja osiguravaju rad dizalice.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka dizalica i njezina staza moraju se pokusno ispitati teretom koji
je najmanje jednak novome nazivnom teretu koji će se dizati. Ispitivanje mora obuhvatiti dizanje
i spuštanje, a, prema potrebi, i vožnju tereta.
Dizanje težih tereta od nazivnog tereta, uz uvjete iz st. 1. i 2. ovog članka, može se obaviti samo
jedanput, što se mora evidentirati u kontrolnoj knjizi dizalice.
Članak 136.
Pokusni teret za ispitivanje dizalice prema članku 134. točki 4. ovog pravilnika pri prvom
ispitivanju iznosi 1,25, a pri svakom idućem ispitivanju 1,10 od nazivnog tereta.
33
Pri ispitivanju dizalice pokusnim teretom sva se kretanja moraju izvoditi pojedinačno, u
najnepovoljnijim položajima tereta, i pažljivo. Novo kretanje može početi tek kad se priguše
oscilacije uzrokovane prethodnim kretanjem.
Pokusni teret mora se zaustaviti i sigurno držati pri normalnom isključenju upravljačkog uređaja,
a i pri prekidu pogonske energije spuštanja.
Članak 137.
Pri ispitivanju dizalice s nazivnim teretom sva se kretanja izvode pri najvećoj brzini. Ako se dovod
pogonske energije prekine pri punoj brzini spuštanja, kočnice uređaja za dizanje moraju se
zaustaviti i držati teret. Mora se provjeriti djelovanje svih sigurnosnih uređaja.
34
PRILOG 2
 Zakon o zaštiti na radu (Sl. list R BiH br. 22/90 i 16/92, Sl. nov. FBiH 43/99),
 Zakon o zaštiti od požara (Sl. list SR BiH br. 15/87),
 Zakon o građenju (Sl. novine FBiH 55/2002), član 19 u skladu sa članom 24,
 Zakon o obligacionim odnosima (Sl. nov. FBiH br. 29/03),
 Zakon o standardizaciji (Sl. gl. BiH br. 19,3/03),
 Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite
na radu (Sl. list SR BiH br. 2/91),
 Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu (Sl. list SR BiH br. 30/85),
 Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu sa dizalicama (Sl. list SFRJ br.
65/91),
 Tehnički propisi o kvalitetu zavarenih spojeva za čelične noseće konstrukcije (Sl. list SFRJ
br. 41/64),
 Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za montažu čeličnih konstrukcija (Sl. list SFRJ
br. 29/70),
 Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (Sl.
list SFRJ br. 32/70),
 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije u zgradama. Zaštita od
električnog udara, zamjena sa BAS IEC 60364-4-41:2000,
 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije u zgradama. Uzemljenje i
zaštitni provodnici, zamjena sa BAS IEC 60364-5-54, BAS IEC 60364-5-54 AMD 1:2000,
 Tehnički propisi o gromobranima (Sl. list SFRJ br. 13/68),
 o sigurnosti mašina (Sl. gl. BiH br. 04/10 Aneks II),
 Elektromagnetna kompatibilnost (Sl. gl. BiH br. 41/10),
 Niski napon (Sl. gl. BiH br. 98/09),
 BAS ISO 9373:2003, Dizalice i pripadajuća oprema – Zahtjev za tačnost mjernih
parametara pri ispitivanju,
 BAS ISO 9374-5; Dizalice – Potrebni podaci – Dio 5; Mosne i konzolne dizalice,
 EN 292-1, Sigurnost operatora dizalice (uređaja),
 EN 954-1, Kontrola sistema,
 ISO 4301, Klasifikacija uređaja za dizanje,
 BAS ISO 4310:1981/2011, Dizalice - Postupak i procedure ispitivanja,
 BAS ISO 7363, Dizalice i oprema za dizalice – Tehničke karakteristike i primjena
dokumenata,
 ISO 9927-1:2003, Dizalice - Ispitivanja, Dio 1: Opći dio,
 BAS ISO 9942-1: 2003, Dizalice - Natpisne tabele - Dio1: Opći dio,
 BAS ISO 10245-1:2009, Dizalice – Uređaji za ograničavanje i signalizaciju – Dio1:Opšti
dio,
 BAS ISO 10245-5:2003, Dizalice – Uređaji za ograničavanje i signalizaciju – Dio 5:
Mosne i portalne dizalice,
35
 BAS ISO 10972-5:2008, Dizalice – Zahtjevi za mehanizme – Dio 5: Mosne i portalne

dizalice,
 BAS ISO 11660-5:2003, Dizalice – Pristup, zaštite i ograničenja – Dio 5: Most i postolje
dizalica,
 EN 12077-2, Sigurnost dizalica,
 EN ISO 12100-1, Sigurnost mašina - Dio 1: Osnovni pojmovi - metodologija,
 EN ISO 12100-2, Sigurnost mašina - Dio 2: Tehnički principi,
 BAS ISO 12478-1, Dizalice – Priručnik za održavanje - Dio 1: Opšte,
 BAS ISO 12480-1, Dizalice – Sigurna upotreba - Dio 1: Opšte,
 BAS ISO 12482-1, Dizalice – Kontrola stanja - Dio 1: Opći dio,
 BAS EN 12644-1:2002, Dizalice - Podaci za upotrebu i ispitivanje - Dio 1: Uputstva,
 BAS EN 12644-2:2002, Dizalice - Podaci za upotrebu i ispitivanje - Dio 2: Označavanje,
 BAS EN 13001-1:2007, Dizalice – Opći projekt – Dio 1: Opći principi i zahtjevi,
 BAS EN 13001-1/AC:2008, Dizalice – Opći uslovi za projektovanje,
 BAS EN 13135-1:2005, Dizalice – Sigurnost – Zahtjevi za opremu – Dio 1: Elektronička
oprema,
 BAS EN 13135-2:2007, Dizalice – Sigurnost – Zahtjevi za opremu – Dio 2,
 BAS ISO 13200:2003, Dizalice – Sigurnosni znakovi i simboli upozorenja - Dio 1: Opći
principi,
 EN ISO 14121-1:2008, Sigurnost mašina – Procjene rizika – Dio 1: Principi,
 BAS ISO 14518, Dizalice – Zahtjevi za ispitna opterećenja,
 BAS ISO 15513:2005, Dizalice – Zahtjevi u pogledu kompetentnosti rukovaoca, vezače,
signalizatore i ocjenitelje,
 BAS ISO 23815-1, Dizalice – Održavanje – Dio 1: Općenito,
 EN 60204-1, Sigurnost električne opreme uređaja, opći propisi,
 EN 60204-32, Sigurnost električnih uređaja koji dižu teret,
 EN 60439-1, Kontrola panela niskog napona,
 EN 60529, Stepen zaštite,
 IEC 34-5 IP, Classes of protection, Klase zaštite,
 IEC 721-3, Klimatske zone,
 Upute za mašine / Instructions for machines (98/37/EC: 2006/42/EC Dodatak IIA),
 EMC-Elektromagnetska kompatibilnost / Electromagnetic compatibility (89/336/ECC:
2004/108/EC),
 LVD Niski napon/Low voltage: 73/23/EEC: 2006/95/EC, itd.
36

Ispitivanje Mosnih Dizalica-Etjena Dzinic (K) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitivanje Mosnih Dizalica-Etjena Dzinic (K) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet u Zenici

ISPITIVANJE MOSNIH DIZALICA

2. OSNOVNA PRAVILA I UPUTE

Zašto se vrši ispitivanje?

Šta jedna dizalica mora da posjeduje?

Slika 1. Mjerni senzor postavljen na kuku [2]

Slika 2. Ispitivanje sa probnim teretom[2]

Slika 3. Vozno vitlo-pogled odozdo[3]

Slika 4. Vozno vitlo[3]

Slika 5. Ugib vozne staze[3]

Slika 6.Karakteristična mjesta koja se provjeravaju[3]

Slika 7. Vijčane veze-mjesta sklona pukotinama[3]

Slika 8. Oštećeni vijak [5]

5. ŠTA UZROKUJE OŠTEĆENJA?

Pritisak, zatezanje, savijanje

Slika 9. Opterećenje grede[3]

Slika 10. Razlika između čistog zatezanja i zatezanja u kombinaciji sa smicanjem

Slika 11. Ugib voznog vitla

Slika 12. Mjesto spajanja više zavara-uglovi[3]

6. MODEL MOSNE DIZALICE

Slika 14. Model mosne dizalice

KORIŠTENA OPREMA ZA MJERENJE

1.STATIČKO ISPITIVANJE DIZALICE ispitnim opterećenjem 1,25Q

Slika 16. Davač ubrzanja

Slika 17. Senzori sile i pomjeranja

Najveće pomjeranje pokazuje ugib konstrukcije od 0,16mm.

2.DINAMIČKO ISPITIVANJE sa teretom 1,1Q

Slika 18. Davač ubrzanja postavljen na kraju glavnog nosača

Slika 19. Dio u središtu koji je dodan kako bi se povećao raspon[3]

Slika 25. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]

Slika 26. Mjesta gdje najčešće dolazi do pukotina[3]

[1] Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice, (SL br. 65/91)

10) da li je ispravno dugme za brzo isključenje u nuždi svih pogona dizalice;

 BAS ISO 10972-5:2008, Dizalice – Zahtjevi za mehanizme – Dio 5: Mosne i portalne

You might also like