Dakle, dru�tvena kontrola od nas zahtjeva da se priklanjamo

normama, a nikako tra�enju opceg nacela pona�anja. Svakodru�tvo odabire isjecak iz

lepeze moguceg ljudskog pona�anja.Taj i takav isjecak ljudskog pona�anja treba
razvijati,sprjecavajuci pritom suprotna pona�anja, suprotna stremljenja,koja bi
mogla ugroziti i sam dru�tveni progres. Slicnostnalazimo i u kod �ivotinja, u
njihovim zajednicama Jaci,
agresivniji, temperamen
tom dinamicniji i inteligentniji
uspijevaju zadobiti bolji hijerarhijski polo�aj iz kojeg potom
izvlace i neku korist. I dalje, kada unutar copora netko dostignehijerarhijski
vrhunac, on je ''voda'', on ''vlada'', on ''zapovijeda''.
No, nije to iz egoisti
ckih poriva, rijec je o prisustvu dru�tvene
kontrole.
''Jasno je da hijerarhijska struktura grupe mora biti podredena
'vi�im interesima' � borbi za opstanak. Zato jednomuspostavljeni hijerarhijski
poredak te�i k izvjesnoj inerciji,trajanju� Premda je u
ljudskom najveci broj onih koji prihvacaju opcu normu kao univerzalnu
imperativnost, ipak se svi ne sla�u s tom imperativno�cu jer misle, osjecaju ili im
secini kako postojeca norma ne odgovara njihovim vlastitim
sklonostima, interesima i �eljama. To su devijanti. A dru�tvena
kontrola nastoji devijanta vratiti u kolotecinu dru�tvene norme.
�eli ga konformirati i to tako da za svoju kontrolu postavlja,
izmedu pojedinacnih reakcija na dru�tvene prilike i same te
prilike, dru�tvenu normu kao apstrakciju. Primarno, dru�tvenakomntrola u tim
prilikama ne postavlja u prvi plan policajca ilinekog drugog nje�nijeg slu�benika,
jer toliko policajaca iljubaznika nema koliko ima isku�enja� Zbog toga je prvi
uvjet kontrole norma, koju moramo introjicirati (staviti, ugraditi), a
kada smo je lo�e introjicirali, ili pocinjemo kr�iti iz nekih drugih
pobuda, tada nastupa dru�tvena kontrola u vidu neke institucije,
koja stvari dovodi 'u red''. (Mik�ic, C. Str.191.)

Dru�tvena kontrola mo�e biti:-

neformalna i formalna,-

pozitivna i negativna,

skupna kontrola i-

institucionalna kontrola
Neformalna kontrola je karakteristicna za male grupe kao �to jenpr. obitelj,
neformalna grupa ili vece grupe, manja naselja ukojima ne susrecemo pisana pravila.
Prije valjalo reci kako seovdje radi o javnom mnijenju, narodnim, obicajnim
pravilima. Neformalna kontrola se obicno izra�ava kroz ismijavanje,
izbjegavanje, ostracizam (izbjegavanje, izgon), kroz ogovaranje
i sl. Kako je covjeku jako bitno �to o njemu sudi njegova
okolina, kao i danas okolina svesrdno cijeni zbog na�eg
dolicnog pona�anja, to je ova kontrola vrlo va�na i sna�na.

Za razliku od neformalne, formalna kontrola je karakteristicna

za slo�enija dru�tva. U malom selu lako se otkrije devijant, ali uvelikom gradu to
znatno te�e. Formalan kontrola nastaje natemelju pripreme i razrade normi i
postupaka, koja se potominstitucionalno, putem dru�tvenih agentura, zahtjeva
usmjerava
na konformizam. Rijec je o politickim, vjerskim, moralnim,
gospodarskim i dr. normama. Osim toga formalna kontrola ima
znacajnu potporu neformalnih odnosa iz neformalnih grupa.

Kada je rijec o pozitivnim i negativnim mehanizmima kontrole,

tad pozitivnim mehanizmima (odobravanja, uvjeravanja,
nagradivanja i sl.) nastojimo zadr�ati ljude unutar �eljenog
cilja,a negativnim mehanizmima (zapovijedi, prisile, prijetnje, kazne
itd.) prisiljavamo ljude na odredeno pona�anje. Pojedinac semo�e na jedan nacin
pona�ati jer je motiviran za to, ali i zbogcinjenice �to se boji kazne.
O skupnoj kontroli izlaganje
zapocinjemo covjekovom potrebom da ima status. Kako se status se stice u grupi, to
se
ovoj dodjeljuje dru�tvena kontrola. Skupna kontrola je zapravoobrazac izra�avanja
pritiska na pojedinca, ali i na samu grupu,
kojeg nazivamo skupni pritisak konformistic
nosti. Ovaj se
pokazao osobito ucinkovitim �to su pojedinci bili manje
samostalni, manje obrazovani, manje inteligentni.

Institucionalna kontrola, kao �to i sam pojam kazuje, odnosi sena kontrolu
institucija. Ove mogu biti u �irokom rasponu odobitelji, preko �kole do dr�avnih
institucija. Institucionalizirano
pona�anje je �eljeno, uhodano, pona�anje koje se ocekuje.
(10)Dru�tvena kontrola se provodi osobitim tehnikama,
nacinima, od kojih se osobito koriste:
-

fizicka,
-

gospodarska ili ekonomska i-

socijalno � psiholo�ka.
Za fizicku kontrolu najbolji su primjeri autoritarnih re�ima, ukojima dominiraju
osobe s cezaristickim crtama. Dru�tvenaravnote�a se odr�ava fizickim sredstvima
kontrole. Ona obicno polaze od poticanja straha, do zlostavljanja i fizicke
torture.
Re�imi Staljina i socijalistickih kultova najbolji su primjer fizicke kontrole. �to
se tice gospodarske ili ekonomske kontrole,
ova se odnosi na brojne oblike pritisaka, bojkota,protekcionizam itd. Socijalno-
psiholo�ka kontrola je proizvodnedem
okratskih dru�tava i obicno se svodi na znane obrasce:
uvjeravanja, propagandu, zastra�ivanja, poticanje karizma i sl., a
sve to radi radanja podanicke filozofije sadr�anu u poslu�nim i bespomocnim
podanicima.