Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 1985 1 2 Agronomski Glasnik 4-Ljeska

    Uploaded by

    David Gluhić
    10 views11 pages
    Uzgoj ljeske.

    Original Title

    1985_1_2_Agronomski_glasnik_4-Ljeska

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Uzgoj ljeske.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    10 views11 pages

    1985 1 2 Agronomski Glasnik 4-Ljeska

    Uploaded by

    David Gluhić
    Uzgoj ljeske.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 11
    D.MoDIC ‘TEHNOLOSKE MJERE U PROIZVODNII LIESNJAKA lzvop Autor navodi najznaéajnije principe izgradnje i odrZavanja suvremenih votnjaka lies- ke. Medu njima su najvatniji: odabifanje najpogodnijih ekoloakih uyjeta, izbor najuspyed- nih kombinacija sorti za proizvodnju i oprativane, sistemi sadnje i razmaci medu grmo- vima, priprema i odzzavanje tla, oblii grmova — stabala, rezidba. Autor navodi i vrjeme te koligine gnojidbe mineralnim i organskim gnojivima, naGine i vrijeme zaitite protiv ne- ‘kin najvaznijih bolest i stetnika kao i vrjeme te nadine berbe uroda. ABSTRACT ‘TEHNOLOGICAL MEASURES IN THE PRODUCTION OF FILBERTS ‘The author is presenting the most important le factors for construction and maintai- ing of modern filberts orchards. These factors are: selection of ecological conditions, pro- posals for the combination of varieties — cultivars and their pollinator, the systems and the distances of planting, preparation and management of soil, farming and pruning of bushes and trees. Besides the time and quantity of mineral and ompanic fertiising, the con- trol of plant protection as well as the period and kinds of harvesting and preparation of products for the market have been demonstrated. uvop Odjektivno shvaéanje proizvodnje leSnjake zahva¢a, pored biolo&kih i tehnolodkih, takoder i ekonomske pokazatelje, koji zahtijevaju redovite dobre prinose visokog kvalite- ta, niske troskove proizvodnje, a s time i zadovoljavajucu rentabilnost. Lijeska je postala visoko intenzivna voéna vrsta tek otprilike prije 30-tak godina prije svega u italji, SD ‘Amerike, Spanjolskoj, Turskoj pa djelomiéno i u zapadnojIstri nade zemlje, sve veti zaht- jevi t2ista i nagli porast potroinfe jezgre leinjaka u slastiCarskoj, kozmati¢ko i farmace- utskoj industriji potakli su naglo sirenje savremenih Ijeskvika i brojna istrazivanja do tada jos relativno malo prouéene voéne viste—lijeske. U posliednjih nekoliko decenija na me- unarodnoj pozornici prometa liesnjakom razvijalo se dobro organizirano i velo konkuren- tno traiste, koje je, uz trdiine zakonitosti ponude i potraznje, bitno utjecalo na kvalitetu, ior, cijene i Sirenje proizvodine ljeinjaka u svijetu. Na Zalost, tendenciju brdeg firenja ove voéne vrste u nas primjecujemo tek u posiednjih nekoliko godina, kada su nam Wjeinjaci potrebni za zadovojavanje domaceg tr2i8ta odnosno potreba konditorske industij i po- manjkanje deviznih stedstava za i onako jako ograniéen uvoz. U tom pogledu kasnimo to- liko, da trebamo najmanje 10 godina, kako bismo posadili barem 7.000-8.000 hektara povisina i ubrali tek u 16, godini potrebnih ova 14,000—17.000 tona jeSnjaka. Istrazivanja i iskustva u savremenim votnjacima pokazala su, da je lifeska mnogo iz- binjvija voena vrsta nego se do sada misilo. I njoj moramo osigurati uvjete u Kojima mo- 4e optimalno razviti svoja biplos&o-proizvodna svojstva. Uz sto povofjnije ekolotke uvje- te neophodno je odabrati i pitnijeniti najsvrsishodnie i najuspjetnie tehnitke mjere za podizanje kao i odréavanje nasada. Sliéno, dakle, kao i kod drugih vosnih vista. U tom pogledu veliko nam pomazu recultati istrazivenja i iskustva kako domadih tako i stranih istrazivaéa i proizvodata. Prof. dr Dutan Modic — Biotehnia fakulteta universe, Eavarda Kardela v Ljubleni 3 Na temelju niza rezultata proucavanja i iskustava pokuSavam opisati i preporusiti va- nije suvremene mere podizanju i odrZavanju suvremenih voénjakalijeske, Medu' najva2ni J miozemo ubrajati njezina bioloska svojstva (oprasivane i oplodnju). Lieska je anemog- ramna biljka, Koja razvija na istom grmu odvojene Zenske cvasti~inflorescencije i muske inflorenscencije—rese. Utvrdena je_slaba do nikakva autofertilnost pa je smatramp u pro- izvodnji prakticki autosterilnom, sto ukazuje na potrebu za dobrim opraiivaéima i oplo- divatima, koji se dobro prekrivaju u evatnji. Zato se u vosnjacima preporucuje sadnja 3-5 sorti kojih evatnja muskih inflorescenci omogucuje dobro i dulje praienje i oplodnju dugo evatucth 2enskih cyjetova glavne i ostalih sort. Pored ostalog vazno je odabiranje lo- kacija u Kojima nema opasnosti osteCenja evjetova od niskih temperatura prij, za vajeme vatnje i kasnije. Sorte moraju biti odabrane is obzirom na zahijeve trite i proizvodeca (ednje debeli, okrugi, sami opadaju, tanke lupine, velikog % tezine jezgre, otporni pre- ma bolestima-stetnicima, mrazu itd.). Preporuéuje se sadnja oko 70-85 % stabala ili famora gave protvedn sorte (G) oss 30-15 5 tba i gmovina oprasiate Zbog bolieg prilagodavanja propisima kvalitete ljeinjake na tritu ne dozvoljava se u pakovanjp vise od 13-15% leinjaka druge sorte. Iz tin razloga preporucuju se oprafi tatis plod koji s po obika, velit | bop sin! do jedraki vo] sor Nkako ne preporudujemo sadnju sort s duguljestim i okruglastim IjeSnjacima zajedno. Po mogué- nosti sorte kojima je % randmana jezgre sli¢an do jednak. Postoji vide sistema sadnje grmova. Neki preporuéuju, uw krajevima s blagim yjetrovi ma za vrijeme cvatnje, sadnju oprasivaéa u redovima zajedno s glavnom sortom (O ~ glav- nasorta, 0 © oprasivaci) 99000000009000000000Pe00000000H000 0096000000098000000008600000000900 0009600000008800000000P800000000P0 Obieno su redovi sadeni u smjeru vjetra. Na alost, tu je nuzna sadnja sorti u omjeru oko 85% : 15 % — 20%. U primjerima gdje za vrijeme vatnje ima slabijh vjetrove i polen mode duze lebdje- ti odnosno prenositi se zrakom (40~S0 m) mote se primijeniti sadnja grmove ili stabala wu redovima po sortama. Taj natin omoguéuje sigumije oprativanje vetim brojem opraii- vata a pogotovo branje po pojedinim sortama u pojedinim redovima. U tom slutaju gubi se nekoliko vise vremena u mrtvim hodovima za prelazenje u slede¢i red iste sorte (A). Vilo dobro se pokazala sadnja ljeskvika u slignim uvjetima po sistemu kriznog rasporeda redova s opraSivagima, Oprativanje je sigurnije samo se preporucuje sadnja u omjeru G : 0-85: 15%.(B) A 999GR000 609000000 ao0ee0000 000000000 000000000 000000000 000000000 Gononaa—— 800000000 a00000 000000000 000000000 itd itd, Kod drugog sistema (B.) moguce je branje pojedinaéno po oprasivacima a u redovi- rma s glavnim i sortama opraiivatima, svih ljeSnjaka odjednom. Podizanje voenjaka 2a Ijeskvike preporuduju se podrutja sa preko 750 mm oborina godiinje odnomo najmanje 350400 mm za vrijeme ljeta (april-septembar). U suprotnom nuzno je osigu- ‘ati povremeno navodajavanje uz najfunkcionalniji nagin odréavanja tla. Zadréavanje vo- de kroz dulje viijeme Ieski Steti. Pojavijuj se gliviéne bolesti (Armillaria mellea) i ods- mite korijenje. Zato se za nju preporuéuju nagnuta ocjedita zemijista, na umjerenim padi- nama brezuljaka vinogradarskih podrudja, do cca 500 m nadmorske visine. Za dobar raz- ‘oj relativno plitkog Korijenovog sustava potrebno je duboko, rastresito i bogato plodno tlo, sposobno za dulje konzerviranje vlage. Najprije na o&i8éenom i odabranom zemijistu ‘obavijamo meliorativau gnojidbu s mineralnim i organskim gnojevima u skladu s podaci- ima istrazivanja kemijskih i fizkalnih svojstava tla, Prema istrativanjima i iskustvima proizvodata za lijesku su najpogodnija tla sa slabo kiselom do neutralnom reakcijom od pH 6 do 7,5. CaO to moze sadr2avati do 7% (ma- kar moze podnositi Gak i preko 8 pa i 10% aktivnog vapna u tlima ali uz riziko Fe kloro- z2). Tla moraju biti plodna, lagana, rastresita, pjeskovito dlovasta ili ilovasto pjeskovita. Lijeska ne podnosi teika kao ni prerastresita pjeskovita aluvijalna tla, Prema moguénostima potrebno je lijesci osiguratitlo u kojem ima otprilike 12—15 mg POs, 10-13 mg MgO, 20-25 mg KO na 100 tla preko 2% organskih tvari — hu Na dobro pripremljeno tlo treba saditi sadnice lijeske u jesen. Obiéno sadimo toliko grmova koji Ge moti sto racionalnije Koristiti zemfjiste i svetlo. Preporuéujemo sadnju u sguiéem sklopu nego sto smo bilina to navikli. Naime, ranije se sadilo samo oko 200-400 grmova po hektaru. Ovisno 0 ekoloskim uyjetima i sorti naipreporudhjivie je posaditi od 500 do 800 grmova. U novije vrjeme u nekim zemljama odlucuju se za sadnju ak 1600 { vise gmova po hektaru (4x2 m) zatim nakon nekoliko godina proredivaju th na 6x4m, So je opet skupo i riziéno. U novije vijeme prave se pokusi sa preko 2000 stabala po hek- tan. Za savremene voénjake preporutujemo sadnju grmova na malim deblima u razmaci- ma od 4,5 do 5,5 x 3 do 3,5 (4) m 500-780 stabla na ha, aza grmove 5,06 m x 3-4 m. 35 U podnudjima s humidnijom klimom i jate rastnih grmova (sorta/ tla) boli su nesto ve6i a ‘ aridnij klimi i kod sort slabijeg rasta neito uzi razmaci Lijeska je voéna vista koja zahtijeva mnogo intenzivnog svjetla, kako bi stvorila do- vvolino onganskih materija za razvoj bjelanéevina i ulja u plodovima, Za nju preporucuje- mo slijedeée uzgojne oblike grmova odnosno kroinji: vaza (kotao) oblikovana od 3—4 grane izrasle iz tla ili jo8 preporuéljivie iz cea 30-40 cm visokog debla, kao uski vrete- nasti grm a neki pokuSavaju s grmovima sliénim "Marchand" u obliku po dva reda u po- jasu i velikim biojem grmova po hektaru, kako bi ubrzali rodnost. Uglavnom se pokazale ‘kao najpogodnija kruna u obliku grmolike vaze sa cca 30-40 cm visokim deblom, i3 do 4 primame grane pod kutom od cca 30° u odnosu na vertikalu. Ova kroinja omoguéuje ‘mnogo lakie odstranjivanje ili uniitavanje Korjenovih izdanaka, upotrebu herbicida ispod kxosji, pripremu zembista pred berbu, odreavanje krosnje u granicama obradenog poje- sa na koji padaju plodovi, kao i rudnu te mehaniziranu berbu lesnjaka. U nekim zemijama, pa iu nas, potinje se uvoditi vet poznata kroinja ~ vaza sa 80— 100 em visokim debiom, s motivacijom sliénom onoj za uzgo} na niskom deblu i tvrd~ rjom da na ovima lijeske bolje rode. No rezultat istrazivanja razlicitih autora na oba ova Luzgojna oblika veoma su razliit, widnje kontradiktomne, pa jos ne mogu posluaitizasi- ‘gurno odlutivane, Kod uzgoja grmova preporucuje se uzgoj iz jedne sadnice na mjestu sadnje a ne sa tri nesto koso sadene u trokutu u razmacima po 70 em. Zadnja je kompliciranja pa sa ve- im brojem sadnica poskupljujemo podizanje nasada. Takav grm zauzima previge mista jer se razvijafiroko sa prejako nagnutim granama koje nadvisuju prostor medu redovim: je se kreCu traktori Kao i stojeviza berbu. Ovi gaze otpale jesnjake iutira u tl te si {Zuju prizode. Da bismo ovo sprijetili treba dodatno sakupljatiKjeinjake iz meduprostora na rub ispod krofnji ii na sredinu tog prostora. Odrdavanje tla Za odrdavanje strakturnog tla i Konzerviranje vlage w tlima odluéujemo se ovisno o podneblj, tlima, kao i raspolozivim strojevima. U humidnom i semihumidnom podneblju preponuga se gejenje djetelinsko-travnog pokrova, koji redovito kosimo i muléiramo nakon sto izraste do oko 15 cm visine. Taj pokrov gajimo medu redovima gdje se kreCu strojevi, ispod stabala~grmova w Siting pro- Jekeije oboda ova 3-3,5 m redovito odréavamo éist pojas herbicidima (Gramoxom, 24— “D, Reglon, Simazin i druge kombinacije) sa 2~3 tretiranja godisnje. Na taj nacin omo- ‘guCavamo bolji pristup i uodljivost plodove i prolaz strojevima medu redovima u svako ‘rijeme, zatim otuvanje strukture tla, nize troskove za gnojidbu dusikom itd. U semiarid oj klimi medu redovima se preporucuje zelena gnojidba, a u aridnoj redovitja obrada fla, u kombinaciis prskanjem herbicida ispod grmova. Tlo se ne preporuéa oratt i prasiti duble od 810 cm (u zimi 15 cm) jer prijeti opamnost rezanja plitkog korijenovog susta- vva pa i gubitka vlage. Dubinu je potrebno mjenjati da ne dode do stvaranja nepropusnog soja. Meduusjevi ‘Ukoliko u prvi godinama posliesadnje Zelimo povrsinu medu redovima dobro isko- ristiti, preporuéa se sadnja meduusjeva. Obieno se do zakljutno tre6e godine korste grah, sgraial, soja, povrCe, jagode i sligne kulture. U tom primjeru potrebno je prilagoditi mere “Gdrdavanja osobito gojidbu, zastitu protiv bolesti i Stetnika i druge. Dobro odabrana kul 56 tura moze u tim godinama dati dohodak kojim nadoknadimo veti dio troskova za podiza- nije nasada. Gnojidba Prema rezultatima istrazivanja i iskustvima u svijetu i osobinama tla (ponekad razli¢i- tim pa ak kontradiktomim) preporucuju se razlitite kolidine mineralnih gnojiva po hek- taru, No kod nas preponidili bi ovisno 0 tlima, razvoju grmova, a kasnije i o rodnosti do 4. godine wzrasta uz redovito muléiranje zelene mase, gnojidbu sa: 10-30 kg N, oko 30-40 kg pa i vile P05, cca 30-60 kg KyO po hektaru (oko vockica), a u semiaridnoj i aridnoi klimi-nesto ¥eée Koligine. Od pete do osme godine ove se kolidine povesavaju 1a 30-100 kg N, na oko $0100 kg P05; te na oko 60 do 140 kg KO po hektaru,a Uaridnijim krajevima i vise na cijelu povrsinu, U punoj rodnosti tj. pose 810. godine razvoja gnojidba se u humidaijoj klimi po- Yetava na oko 100-130 kg N, na oko 100—150 kg POs i oko 140-160 kg KO po hek- tamu, dok u nesto aridnijoj klimi uz zelemu gnojidbu { obradu zemlje povetavamo Gavanje

    You might also like