Fakultet informacijskih tehnologija

ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

IP adresiranje

IP adrese

IP adresa nam omogućava jedinstvenu identifikaciju hosta na mreži. Bez

odgovarajuće adresne šeme komunikacija izmeĎu računara ne bi bila moguća. IP
adresa je predstavljena sa 32 bita, ali tako da su biti grupisani u oktete, dakle po osam
bita. Pošto ljudi nisu u stanju da zapamte binarne vrijednosti, mi IP adrese predstavljamo
u decimalnom brojnom sistemu.

Decimalni brojni sistem je onaj koji kao bazu koristi broj 10. Decimalni sistem koristi
brojeve 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9, dakle ima ukupno 10 cifara. U zavisnosti od pozicije na kojoj
se nalazi, odreĎeni broj ima odgovarajuću vrijednost.

Pokušajmo pojasniti prethodnu tvrdnju na primjeru broja 421. Kada ovaj broj razložimo
kažemo da imamo:

421 = 4 stotice, 2 desetice i jednu jedinicu.

Odakle nam pojam jedinice, desetice i stotice? Pozicija odreĎuje stepen baze (u
decimalnom sistemu baza je 10), tako da ovaj broj možemo pisati kao

421 = 4 * 102 + 2 * 101 + 1 * 100

Dakle krećemo od krajnje desne cifre i nultog stepena (bilo koji broj na nultu jednak je
jedinici), krećući se na desno povećavamo stepen za 1, tako da imamo

421 = 4 * 100 + 2 * 10 + 1 * 1

Kada govorimo o binarnim vrijednostima (sjetimo se da računari koriste binarnu logiku 1

i 0) tada se primjenjuje sve isto kao kod decimalnog brojnog sistema s tom razlikom da
je baza 2, tačnije koriste se cifre 1 i 0. Već smo rekli da je IP adresa definisana sa 4
okteta, dakle 4 grupe po 8 bita, ukupno 32 bita. Predstavimo sada maksimalnu i
minimalnu vrijednost sa 8 bita, pa imamo

0000 0000, decimalni ekvivalent je broj 0 i ovo predstavlja minimalnu vrijednost koju
možemo predstaviti, uz napomenu da se i nula računa.

1111 1111, decimalni ekvivalent je broj 255. Pogledajmo kako smo to dobili. Rekli smo
da krećemo od prve cifre s desne strane i nultog stepena, pa imamo

1 1 1 1 1 1 1 1 8 bita

27 26 25 2 4 2 3 2 2 21 20 stepeni baze 2

128 64 32 16 8 4 2 1

Rezultat je:

1 * 128 + 1 * 64 + 1 * 32 + 1 * 16 + 1 * 8 + 1 * 4 + 1 * 2 + 1 * 1 = 255

Dakle maksimalna vrijednost koju možemo prikazati sa osam bita jeste 255, a
maksimalno 256 brojeva, jer ne zaboravite, računamo i nulu, dakle od 0 – 255, sto je
ukupno 256.

1
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Jako je bitno znati kako konvertovati iz binarnog u decimalni brojni sistem i

obratno. Konverzija iz binarnog u decimalni oblik vidljiva je u prethodnim primjerima,
dok konverziju iz decimalnog u binarni oblik možemo raditi na nekoliko načina.

Prvi način konverzije broja 172

Napišemo stepen broja 2 (od nultog do sedmog)

128 64 32 16 8 4 2 1

Zatim u skladu sa algoritmom na slici konvertujemo odreĎeni broj

Drugi način je korištenjem višestrukog dijeljenja pa imamo:

172 / 2 = 86 ostatak 0
86 / 2 = 43 ostatak 0
43 / 2 = 21 ostatak 1
21 / 2 = 10 ostatak 1
10 / 2 = 5 ostatak 0
5/2=2 ostatak 1
2/2=1 ostatak 0
1/2=0 ostatak 1

Pišemo odozdo prema gore

10101100 = 172

2
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Podsjetimo se da se IP adresa sastoji iz dva dijela i to network (mrežni dio) i host dio.

U svakoj mreži prepoznajemo 2 specifične adrese koje ne možemo dodijeliti niti

jednom hostu, a to su adresa mreže (network address) i broadcast adresa. Adresa mreže
je prva IP adresa u datom opsegu, u većini slučajeva to je nula, ali ne mora biti,
pogotovo ukoliko je riječ o subnetiranim mrežama. Kada govorimo o broadcast adresi to
je adresa na koju odgovaraju svi hostovi u datoj mreži. Pokušat ćemo objasniti pojam
broadcast-a na primjeru studenta Denisa. Kada profesor uĎe u učionicu i kaže:“Slušaj
Denise...“, tada je ta komunikacija usmjerena isključivo na Denisa, a isti efekat bi bio
kada bi profesor ušao u učionicu i rekao:“Slušajte studenti...“ (profesor šalje broadcast
poruku koju primaju svi), a u tu grupu studenata spada i student Denis.

Kada govorimo o komunikaciji računara, prvo se gleda dio mreže u kojoj

se računar nalazi (adresa mreže), nakon što se pronaĎe ta mreža tek onda se
vodi računa o adresi hosta. Analogija iz realnog života je poštanski sistem.
Recimo da neko pošalje pismo nekom čovjeku. Pretpostavka je da se oni nalaze u
različitim gradovima npr. Mostar i Tuzla. Prvi korak kod poštanskog sistema jeste da
se to pismo preda u poštu u Mostaru. Poštu u Mostaru ne interesuje ime i prezime
čovjeka nego isključivo grad u kojem se primalac nalazi. Pismo se zatim šalje u glavnu
poštu u Tuzli. U glavnom poštanskom centru u Tuzli takoĎer ne gledaju na ime i prezime
primaoca nego destinacijsku ulicu. To se pismo predaje poštaru za taj region i tek tada
poštar gleda ime i prezime i pronalazi primaoca. Dakle poštar je posljednja tačka (hop) i
samo on gleda ime i prezime primaoca kako bi direktno isporučio pismo (komunikaciju).

U računarskim mrežama imamo router-e, ureĎaje 3. sloja koji „znaju“ gdje

se koja mreža nalazi i na osnovu informacija koje posjeduju, oni te pakete
prosljeĎuju do ciljane mreže. Tako posljednji router, router koji je direktno spojen
na datu mrežu, gleda gdje se nalazi taj host i upućuje paket prema tom hostu.

3
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Kako reći računaru koliko je bita u network, a koliko u host dijelu?

Dakle, router-i prosljeĎuju pakete na osnovu destinacijske mreže, tačnije network

dijela IP adrese. Da bismo računaru kazali koji biti spadaju u network dio, a koji u host
dio koristimo subnet masku. Mapirajući IP adresu i subnet masku, računar dobija
informaciju o pripadajućoj mreži. Često se koristi tzv. mrežni prefiks koji je od IP adrese
odvojen znakom „/“ nakon čega ide broj koji govori koliko je bita u network dijelu.
Pogledajmo primjer

172.16.4.24 /27

„/27“ – nam govori da je prvih 27 bita u network dijelu, mrežni prefiks je drugi način
predstavljanja subnet maske i to tako da je prvih 27 bita u subnet maski (podsjetimo se
da je 32 bita dužina IP adrese i subnet maske).

1111 1111. 1111 1111. 1111 1111. 1110 0000

| network dio predstavljen binarnim 1 | host |

Prikazano u decimalnoj formi imamo ovakvu subnet masku:

255 . 255 . 255 . 224

Kako router zna adresu mreže?

Router-i za odreĎivanje adrese mreže koriste subnet masku. Router–i znaju samo
mreže koje su direktno spojene mreže. Da bi router-i imali informacije o drugim
mrežama, oni te informacije moraju dobiti od drugih router-a. Dakle, svaki router zna
koje su mreže spojene na njega, ali kako? Odgovor je jednostavan, svaki router ima
interfejse, interfejsu se dodjeljuje IP adresa koja pripada odreĎenoj mreži. Router
pomoću subnet maske zna adresu mreže koja je spojena na taj interfejs. Te informacije
razmjenjuju sa ostalim router-ima, a svi oni na osnovu prikupljenih informacija kreiraju
routing tabele, koje sadrže informacije o svim dostupnim mrežama.

Ostanimo još malo na prethodnom primjeru adrese 172.16.4.24. Postavlja se

pitanje koja je adresa mreže u koju spada ovaj računar? Uradit ćemo isto što i računar
odnosno router, AND – irat ćemo ovu adresu sa subnet maskom i dobiti adresu mreže.

172.16.4.24 / 27

/ 27 govori nam da je to subnet maska 255.255.255.224

Prikažimo sad sve to u binarnom obliku

1010 1100. 0001 0000. 0000 0100. 0001 1000 = 172.16.4.24 - IP adresa
1111 1111. 1111 1111. 1111 1111. 1110 0000 = 255.255.255.224 – subnet maska

1010 1100. 0001 0000. 0000 0100. 0000 0000 = 172.16.4.0 rezultat mrežna adresa,
primjetite da su u host dijelu sve nule.

1010 1100. 0001 0000. 0000 0100. 0001 1111 = 172.16.4.31 ovo je broadcast adresa
za ovu mrežu, rekli smo da je broadcast kada je u host dijelu maksimalna vrijednost, a to
su sve jedinice.

4
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Klase IP adresa

Vidimo da IP adrese mogu imati vrijednosti od 0.0.0.0 do 255.255.255.255. Da bi

se lakše upravljalo adresama, sve adrese su podijeljene u odreĎene klase IP adresa. U
originalnoj Internet routing shemi razvijenoj 1980 godine, adrese su podijeljene u 5
klasa. U pitanju su A klasa, B klasa, C klasa, D klasa i E klasa. Posljednje dvije klase su
klase specijalne namjene, te se rjeĎe koriste.

Klase su definisane u zavisnosti od toga koliko okteta spada u network dio, a koliko u
host dio, pa imamo sljedeće:

A klasa

Prvi oktet klase A počinje od 0–127, odnosno kada to prikažemo u binarnom

obliku imamo 0000 0000 – 0111 1111, primjetite da je prva binarna cifra 0 i ona se ne
mijenja. Karakteristika A klase je ta da prvi oktet predstavlja network dio, a ostala tri
okteta predstavljaju host dio. Iz binarne reprezentacije vidimo da možemo imati od 0 –
127 mreža, tačnije 126 mreža klase A sa po 2 24 = 16.777.216 - 2 iskoristivih IP adresa
po mreži, oduzeli smo adresu mreže i broadcast adresu. Ako se pitate zašto 24–ti stepen,
sjetite se da od 32 bita oduzmemo 8 bita mrežnog dijela, ostaje nam 24 bita u host
dijelu.
Ako smo rekli da je prvi oktet u network dijelu, dolazimo do zaključka da je
defaultna subnet maska za A klasu 255.0.0.0. pogledajmo sliku

Subnet maska 11111111.00000000.00000000.0000000 .

Decimalna reprezentacija je 255 . 0 . 0 . 0

Ukoliko vidimo da se koristi IP adresa sa subnet maskom 255.0.0.0 znači da je u pitanju

adresa koja pripada cijeloj klasi A (classfull).

B klasa

Prvi oktet klase B počinje od 128 – 191, kada to prikažemo u binarnom obliku
imamo 1000 0000 – 1011 1111, primjetite da je binarna nula sada na drugom mjestu i
da se prva dva bita ne mijenjaju. Karakteristika B klase je da su prva dva okteta u
network dijelu, a druga dva u host dijelu. Ako smo rekli da prva dva bita ostaju fiksni,
ostaje nam 14 bita da predstavimo mreže, odnosno ukupno 214 = 16.384 mreža, sa po
216 = 65536 – 2 iskoristivih IP adresa po mreži.
Ako smo rekli da su prva dva okteta u network dijelu, dolazimo do zaključka da je
defaultna subnet maska za B klasu 255.255.0.0. Pogledajmo sliku:

C klasa

Prvi oktet klase C počinje od 192 – 223, u binarnoj formi imamo situaciju
1100 0000 – 1101 1111 gdje se prva tri bita ne mijenjaju a sada je binarna nula na
trećem mjestu. Karakteristika C klase je da prva tri okteta spadaju u network dio, a
posljednji oktet predstavlja host dio. Kada to pretvorimo, dobijamo da klasa C ima
221 = 2.097.152 mreža, a u svakoj mreži možemo imati 28 – 2 = 254 iskoristivih IP
adresa.
5
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Ako smo rekli da su prva tri okteta u network dijelu, dolazimo do zaključka da je
defaultna subnet maska za C klasu 255.255.255.0

D klasa

Klasa D je rezervisana za multicast komunikaciju. Multicast je mehanizam koji

omogućava definisanje grupe nodova i slanje poruke samo toj grupi, a ne svima u mreži.
Kod klase D imamo situaciju gdje se prva 4 bita ne mijenjaju, s tim da je na četvrtom
mjestu binarna nula 1110 0000 – 1110 1111. Opseg multicast adresa je od 224 – 239.

E klasa

Klasa E je rezervisana za istraživačke svrhe. Klasa E obuhvata IP adrese od 240 –

255, ako ovo predstavimo u binarnom obliku dobijamo 1111 0000 – 1111 0111.

Problem koji se kao posljedica neracionalnog rasporeĎivanja IP adresa pojavio,

bila je nestašica IP adresa. Da bi se spriječilo bespotrebno rasipanje IP adresa pojavljuju
se rješenja koja bi trebalo da dovedu do racionalnijeg korištenja IP adresa a to su:
subnetiranje, privatne adrese, NAT, PAT i sl. Naravno, pojavljuje se i IP protokol verzije
6, za koji je rečeno da se teško može pojaviti manjak IP adresa.

Subnetiranje

Kada govorimo o subnetiranju to znači da jednu cijelu klasu (A, B, C) podijelimo u

nekoliko manjih te na taj način minimiziramo gubitak IP adresa. Subnetiranje
prepoznajemo po tome što se od host dijela odreĎeni biti dodjeljuju network dijelu. Da li
je neka mreža subnetirana najbolje vidimo po subnet masci, ako je vrijednost subnet
maske drugačija od default-ne, onda se može reći da imamo subnetiranu mrežu.

Privatne IP adrese

Da bi se što efikasnije upravljalo sa IP adresama, odlučeno je da se definišu

odreĎeni opsezi IP adresa koji će biti privatni, a ostatak javni. Šta znači privatna IP
adresa? U velikom broju slučajeva kompaniji ne treba da svi računari budu dostupni
direktno sa Interneta, i uglavnom se to svodi na par IP adresa. Sa druge strane, svaka
prosječna kompanija ima oko 100-tinjak računara kojima je potrebno adresiranje. Zbog
toga je definisana grupa privatnih adresa, koje će imati samo lokalni značaj (unutar date
organizacije) i neće moći direktno „izlaziti“ na Internet. Ovakav pristup je široko
prihvaćen, te danas sigurno ima milion mreža koje koriste adresnu šemu sa privatnim IP
adresama. Ukoliko ovi računari imaju potrebu da pristupaju Internetu, onda se to
ostvaruje koristeći NAT ili PAT (Network Address Translation ili Port Address Translation).
Adresni opsezi koji se koriste za privatne IP adrese su:

A klasa 10.0.0.0 to 10.255.255.255 (10.0.0.0 /8)

B klasa 172.16.0 to 172.31.255.255 (172.16.0.0 /12)
C klasa 192.168.0.0 to 192.168.255.255 (192.168.0.0 /16)

NAT (Network Address Translation)

NAT funkcioniše taka da prevodi privatne u javne IP adrese. UreĎaj koji radi NAT
ima 2 interfejsa, i to jedan sa privatnom IP adresom u lokalnoj mreži, i drugi interfejs sa
javnom IP adresom. Nakon što doĎe zahtjev od nekog hosta prema Internetu, ureĎaj koji
radi NAT, taj zahtjev proslijedi ali sada preko svog interfejsa koji ima javnu adresu i to
tako kao da je taj interfejs pokrenuo komunikaciju. Po pristizanju odgovora, radi se
obrnuto i odgovor se šalje onome ko je poslao zahtjev.
6
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

PAT

LINK PREMA LOKALNA MREŽA SA

INTERNETU PRIVATNIM ADRESAMA

Izvorište: 80.85.123.144 :8032

Destinacija: 86.114.230.34 :80 Router
FastEthernet 0/0
IP address:192.168.0.1
Subnet mask:255.255.255.0

Router
NAT
Serial 0/0
IP address: 80.85.123.144
Izvorište: 192.168.0.2 :10223
Destinacija: 86.114.230.34: 80

IP address:192.168.0.2
Subnet mask:255.255.255.0
Gateway: 192.168.0.1

NAT kombinuje nekoliko javnih IP adresa sa velikim brojem privatnih adresa, a s

druge strane imamo PAT koji kombinuje veliki broj privatnih IP adresa sa jednom javnom
IP adresom gdje se mijenja isključivo broj porta.

Specijalne IP adrese

Kada je riječ o specijalnim IP adresama, do sada smo se upoznali sa adresom

mreže i broadcast adresom. Pored ovih imamo sljedeće specijalne adrese:

Loopback adresa

Loopback je specijalna adresa koju host koristi da bi usmjerio saobraćaj na sebe

samog. Koristi se čitav adresni opseg od 127.0.0.0 - 127.255.255.255, mada se
najčešće koristi prva iskoristiva 127.0.0.1. Da je zaista tako uvjerit ćemo se slanjem
echo request zahtijeva (ping - anjem) na adresu 127.0.0.99. Vidimo da nam odgovor,
echo reply stiže takoĎer od loopback adrese. Ovaj ping se koristi za provjeru ispravnosti
TCP/IP protokol stacka na lokalnom računaru.

7
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Defaultna routa

Adresa 0.0.0.0 se često naziva i defaultna routa. Defaultna routa pokriva sve
mreže koje nisu izričito navedene, te ukoliko računar ili router ne zna kako da doĎe do
destinacijske mreže poslat će paket na defaultnu routu.

Vidimo da računar koristi u svojoj tabeli rutiranja rutu sa destinacijskom mrežom

0.0.0.0. Ovo možemo protumačiti na sljedeći način - ukoliko imamo paket za neku mrežu
koja nije u routing tabeli onda on koristi defaultnu routu, gateway 192.168.0.1, a izlazni
interfejs je IP adresa lokalne kartice. Računar ovu tabelu formira prilikom paljenja
odnosno inicijalizacije mrežnog interfejsa.

Link lokal adrese

Link-Local Address dodjeljuje automatski operativni sistem kada ne postoje IP

konfiguracijske postavke, a sve u cilju uspostavljanja bilo kakve mrežne konektivnosti.
Adresni opseg iz kojeg se dodjeljuju IP adrese je 169.254.0.0 do 169.254.255.255.

8
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Dodjeljivanje IP adresa

IP adrese mogu biti dodijeljene na dva načina: dinamički i statičkim putem.

Statičko dodjeljivanje se vrši tako što administrator ide od računara do računara i
konfiguriše TCP/IP adrese. Ova metoda je pogodna za manje mreže. Na slici vidimo ako
izgleda statičko konfigurisanje IP adresa.

Dinamičko konfigurisanje podrazumijeva korištenje DHCP servera koji će na

zahtjev računara poslati konfiguracijske postavke. Treba naglasiti da kod dinamičkog
dodjeljivanja DHCP server „iznajmljuje“ adrese u odreĎenom trajanju, te kada se
ustanovi da je ta adresa slobodna (kada se utvrdi da je taj računar ugašen i nije na
mreži) onda se ta adresa vraća opet u adresni opseg definisan za iznajmljivanje.

9
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba

Ko dodjeljuje IP adrese ?

Vidimo da adrese iz privatnog opsega koristimo slobodno, ali postavlja se pitanje

kako dolazimo do IP javnih IP adresa. Mi kao krajnji korisnici uglavnom se obraćamo
našem ISP-u, oni takoĎer kupuju IP adrese od svog nad provider-a i tako hijerarhijski do
organizacije koja se naziva IANA (Internet Internet Assigned Numbers Authority ).
Internet Assigned Numbers Authority (IANA) (http://www.iana.net) je glavno tijelo koje
dodjeljuje IP adrese.

IANA je takoĎer hijerarhijski organizovana prema rejonima svijeta (Regional Internet

Registries - RIRs), na sljedeći način:

AfriNIC (African Network Information Centre) - Africa Region

http://www.afrinic.net
APNIC (Asia Pacific Network Information Centre) - Asia/Pacific Region
http://www.apnic.net
ARIN (American Registry for Internet Numbers) - North America Region
http://www.arin.net
LACNIC (Regional Latin-American and Caribbean IP Address Registry) - Latin
America and some Caribbean Islands http://www.lacnic.net
RIPE NCC (Reseaux IP Europeans) - Europe, the Middle East, and Central Asia
http://www.ripe.net

U sklopu posljednjeg registra pretragom RIPE Database search možete naći informacije o
svim IP javnim IP adresama dodjeljenih odreĎenim provajderima u BiH.

10
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/