Professional Documents
Culture Documents
UNIV
VERZITE
ET U ZEN
NICI
MAŠINS
SKI FAKU
ULTET U ZENICI
IST
TRAŽIV
VANJEE PRIN
NOSA BIOPLLINA U
PRROCES
SU AN
NAEROOBNE DIGES
D STIJE
ČVRSSTOG OTPAD
O DA IZ MESNE
M E INDUUSTRIIJE
- Dokttorska disertacij
d a-
I
Doktorska disertacija: Istraživanje prinosa bioplina u procesu anaerobne digestije čvrstog otpada iz
mesne industrije
UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI
Napomena: Ovaj rad i njegovi rezultati su isključivo vlasništvo Katedre za inženjersku ekologiju
Mašinskog fakulteta u Zenici i bez saglasnosti šefa ove katedre ne mogu se koristiti izvan domene
doktorske disertacije.
II
Doktorska disertacija Rezime
REZIME
U radu je istražen, prikazan i provjeren karakter (nivo i jačina) uticaja pojedinih faktora procesa
anaerobne digestije (AD) odabrane mješavine otpada iz mesne industrije (MI) na prinos biometana
(CH4), odnosno bioplina. Nivoi uticaja faktora procesa su promatrani preko regresijskog modela
prinosa CH4 po ulaznom organskom opterećenju, ostvarenog putem dvofaktornog eksperimentalnog
plana na dva laboratorijska modela anaerobnih bioreaktora: kolonski reaktor sa kontinuiranim
miješanjem (temperatura procesa i broj okretaja mješača) i bioreaktor sa klipnim kretanjem sadržaja
(temperatura i ugao nagiba bioreaktora). Na oba bioreaktora za sve tačke eksperimenta su izračunate
vrijednosti energijskog indeksa (Ei), koji predstavlja odnos dobivene i potrošene električne energije.
Prema maksimalnim vrijednostima Ei izvršena je ekonomska valorizacija rada bioreaktora na
godišnjem nivou odabrane MI.
S obzirom na aspekte prisutnih količina otpada u MI, za potrebe ispitivanja potencijala biometana
(BMP test) su definisane dvije vrste ulaznog supstrata: stajnjak (stajnjak iz stočnog depoa i
transportnih vozila za prevoz stoke označen kao O1) i nejestiva iznutrica, sadržaj iz želuca, mulj od
ispiranja i čišćenja, te ostaci mesa definisani kao otpad O2. Putem BMP testa ispitan je scenarij
direktne mješavine svježeg inokuluma (mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda) i O1, odnosno
O2, te je definisan model za izbor najbolje mješavine sa aspekta prinosa CH4. Za tretman otpada iz MI
na laboratorijskim modelima anaerobnih bioreaktora, a na osnovu ostvarene korelacijske veze CH4 od
hemijske potrošnje kisika (HPK), odabrana je mješavina O1:O2=80:20, budući da ima najveći prinos
CH4.
Ključne riječi: prinos bioplina (biometana), anaerobna digestija, otpad iz mesne industrije,
BMP test, energijski indeks.
III
Doktorska disertacija Abstract
ABSTRACT
This paper is meant to explore, present and validate the character (level and strength) of influence of
certain factors of the anaerobic digestion (AD) process of selected mixture of waste from the meat
industry (MI) on the yield of biomethane (CH4), and biogas respectively. Levels of impact of the process
factors were monitored via a regression model of CH4 yield per organic load input, which was
generated by the two-factor experimental design on two laboratory models of anaerobic bioreactors:
continuous stirred tank reactor (CSTR: process temperature and speed of the mixer) and plug flow
reactor (bioreactor with a piston motion conten: temperature and angle of inclination of the
bioreactor). The values of the energy index (Ei), which represented the ratio between obtained and
consumed electricity, were calculated for all points of the experiment in both bioreactors. According to
the maximum values of Ei, the economic evaluation of work of bioreactors was performed at an annual
level of the selected MI.
Considering the aspects of the existing amounts of waste in MI, for the purpose of testing the potential
of biomethane (BMP test), two types of input substrates were defined: manure (manure from cattle
depots and vehicles for cattle transport, labeled as O1) and inedible offal, contents of the stomach,
sludges from washing and cleaning, and the remains of meat, defined as waste O2. By the BMP test,
scenario of direct mixture of fresh inoculum (sludge from wastewater treatment plants) and O1, and O2
respectively, was tested, and the model for the selection of the best mix in terms of the biogas yield
defined. For the treatment of waste from MI on laboratory models of anaerobic bioreactors, based on
correlation of CH4 from the chemical oxygen demand (COD), the mixture O1:O2=80:20 was selected,
because it had the highest yield of CH4.
Key words: yield of biogas (biomethane), anaerobic digestion, waste from the meat industry,
BMP test, energy index.
IV
Doktorska disertacija Izjava
Izjavu daje:
V
Doktorska disertacija Zahvala i posveta
ZAHVALA I POSVETA
(Zahvala pripada Uzvišenom Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova)
Ovaj rad je moj skromni doprinos rasvjetljavanju procesa anaerobne digestije s tehničkog
aspekta i popularizaciji primjene ove metode u tretmanu biorazgradivog dijela industrijskog
čvrstog otpada iz mesne industrije, posebno demonstrirajući mogućnost iskoristivosti
bioplina na osnovu raspoloživih resursa otpada i utrošene energije pri dobijanju istog. Kao i
sve drugo u životu, bez podrške od strane okoline, svaki zadatak je puno teže privesti
njegovom kraju. U tom smislu, posebnu zahvalnost upućujem R. prof. dr. Šefketu Goletiću,
za mentorstvo na ovom radu, za sve korisne sugestije i podršku pruženu tokom izrade istog.
Naravno, zahvaljujem i na iskrenim namjerama i trudu koji ulaže da mi prenese bogato
iskustvo i znanje.
Isto tako, iznimnu zahvalnost upućujem R. prof. dr. Tariku Kupusoviću, zbog svih praktičnih
savjeta, korisnih sugestija i uputa, kao i značajne podrške tokom realizacije
eksperimentalnog istraživanja. Zahvalnost upućujem i uvaženim profesorima: R. prof. dr.
Jovanu Sredojeviću, V. prof. dr. Nurudinu Avdiću i Doc. dr. Azrudinu Husika.
Na kraju, želim da izrazim zahvalnost mojoj supruzi Sameli i sinu Isau, jer su oni strpljivo
podnosili raznorazne terete izrade jednog ovakvog rada.
VI
Doktorska disertacija Popis slika
POPIS SLIKA
VII
Doktorska disertacija Popis tabela
POPIS TABELA
VIII
Doktorska disertacija Popis skraćenica
POPIS SKRAĆENICA
AD Anaerobna digestija
ADBA Asocijacija za anaerobnu digestiju i bioplin, engl. Anaerobic digestion & Biogas
Association
ADM1 Prvi razvijeni model u procesu anaerobne digestije, engl. Anaerobic Digestion Model
BMP test BMP – test određivanja potencijala prinosa bioplina neke biorazgradive materije
(otpada), engl. Biomethane Potential Test
BPK Biološka potrošnja kisika; razlikuje se ukupna (BPKu, 28 dana) i potrošnja kisika za
5 dana (BPK5)
CH4 Metan, biometan (metan dobiven u procesu anaerobne biorazgradnje otpada s ciljem
proizvodnje obnovljivog goriva, odnosno bioenergije)
CM Goveđe đubrivo, engl. Cattle Manure
CO2 Ugljen dioksid
CSTR Standardni protočni kotlasti bioreaktor, engl. Continuous Stirred Tank Reactor
Ei Energijski indeks
EREC Evropsko vijeće za obnovljive energije, engl. European Renewable Energy Council
EPA Američka agencija za zaštitu okoliša, engl. Environmental Protection Agency
EU Evropska unija
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
FVW Otpad voća i povrća, Engl. Fruit Vegafruit Waste
HEIS Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, eng. Hydro-Engineering
Institute Sarajevo
HPK Hemijska potrošnja kisika
HRT Hidraulično vrijeme retencije, engl. Hidraulic Retention Time
H2S Sulfidi
IE Ekvivalent dobivene električne energije (kWh/kg)
KOH Kalijeva baza
LCFA Masne kiseline dugih lanaca, engl. Long Chain Fatty Acids
MAB Laboratorijski model anaerobnog bioreaktora
MI Mesna industrija
M1, M2, M3 Definisane mješavine osnovnih otpada O1 i O2 u omjerima: 80:20, 50:50 i 20:80
N Nitrogen (azot, dušik)
n Broj okretaja mješača (o/min)
NH3 Amonijak
IX
Doktorska disertacija Popis skraćenica
OFMSW Organske frakcije čvrstog komunalnog otpada, eng. Organic Fraction of Municipal
Solid Waste
OLR Organsko opterećenje, engl. Organic Loading Ratio
O1 Otpad broj 1: stajnjak (stajski gnoj, stajsko đubre)
O2 Otpad broj 2: nejestiva iznutrica, sadržaj iz želuca, mulja od ispiranja i čišćenja, te
ostaci mesa
PCS Svinjsko goveđi gnoj, engl. Pig/Cattle Slurry
PF Bioreaktor sa čepolikim kretanjem (pomjeranjem) sadržaja, engl. Plug Flow
2
R Koeficijent determinacije
RM Nejestivi dio goveđeg otpada, engl. Ruminal Manure
RH Republika Hrvatska
RS Republika Srpska
SHW Klaonički otpad, engl. Slaughterhouse Waste
Start-up Početna faza eksperimenta
t Temperatura (oC)
TS Ukupna čvrsta (suha) tvar, engl. Total Solids
UE Ukupna potrošnja električne energije po eksperimentalnim tačkama (kWh/kg)
UG Uvjetna grla
VFA Isparljive (hlapljive) masne kiseline, engl. Volatile Fatty Acids
VTS Ukupne isparljive čvrste tvari, engl. Volatile Total Solid
WS Otpadni mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda mesne industrije, engl. Waste
Sludge
δ Ugao nagiba bioreaktora ( o)
X
Doktorska disertacija Sadržaj
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
1.1. Značaj primjene anaerobne digestije........................................................................................ 2
1.2. Opis predmeta istraživanja....................................................................................................... 4
1.3. Cilj istraživanja......................................................................................................................... 8
1.4. Metode istraživanja.................................................................................................................. 10
1.5.Organizacija teksta disertacije.................................................................................................. 11
XI
Doktorska disertacija Sadržaj
XII
Doktorska disertacija 1. Uvod
1
UVOD
Doktorska disertacija 1. Uvod
Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije (AD1) ima pozitivan učinak na okoliš i
ukupnost energijsko-ekonomskih koristi za društvo u cjelini. Današnja globalna opskrba
energijom snažno je ovisna o fosilnim izvorima (sirova nafta, lignit, željezna ruda, ugljen i
prirodni plin). Iskorištavanjem fosilnih goriva, dolazi do oksidacije ugljika pohranjenog
milionima godina u Zemljinoj kori, pri čemu se izgaranjem oslobađa energija, a u atmosferu
ispušta ugljikov dioksid (CO2) i drugi plinovi.
Mnoga hemijska jedinjenja koja se nalaze u Zemljinoj atmosferi se ponašaju kao plinovi sa
efektom staklene bašte. Ti plinovi dopuštaju sunčevoj svjetlosti da uđe u atmosferu. Kada
sunčeva svjetlost dospije na zemljinu površinu, jedan njen dio se vraća u svemir kao
infracrveno zračenje (toplota), gdje plinovi sa efektom staklene bašte apsorbuju to infracrveno
zračenje i zarobljavaju toplotu u atmosferi. U grupu plinova koji apsorbuju veliku količinu
infracrvenog zračenja i doprinose globalnom zagrijavanju spadaju: vodena para, CO2, metan
(biometan2, CH4), azot-dioksid (N2O) i hlorofluorokarbonati i često se nazivaju staklenički
plinovi.
1
Anaerobna digestija (AD), sinonim: razlaganje, fermentacija.
2 Biometan je ustvari metan koncentrisan u bioplinu dobivenom u procesu AD širokog spektra razgradivih
organskih materija.
Doktorska disertacija 1. Uvod
Osim za proizvodnju električne i toplotne energije, bioplin se može koristiti kao biogorivo za
pokretanje motornih vozila ili kao zamjena za zemni plin (u tom slučaju mora biti prečišćen
na 98% biometana). Motorno vozilo na bioplin može prijeći do 70.000 km opskrbljujući se
bioplinom koji je proizveden AD biomase dobijene sa površine od jednog hektara različitih
usjeva godišnje (Schulte-Schulze, 2005.) [prema: 2]. Iako najnovija istraživanja Food and
Agriculture Organization (FAO) govore da će zalihe nafte potrajati za još 44, a zemnog plina
74 godine, u svijetu se trenutno proizvodi svega 0,93 % ukupne energije iz biomase, s
trendom porasta.
Tehnologija anaerobnih procesa kao okolinski atraktivna tehnologija ima nekoliko okolišnih
pogodnosti, s obzirom na obradu otpada, smanjenje onečišćenja, proizvodnju CO2-neutralno
obnovljivih izvora energije i unapređenje poljoprivredne prakse za recikliranje biljnih
hranjivih tvari (Boe, 2006) [3]. AD ima dvojaku funkciju: smanjuje količine nastalog
otpada i stvara obnovljive energetske izvore, odnosno bioenergiju [4].
Doktorska disertacija 1. Uvod
Za proizvodnju bioplina mogu se koristiti različite sirovine od kojih su jako brojni životinjski
nusproizvodi u mesnoj industriji (MI) koji nisu prihvatljivi za prehranu ljudi, a mogu biti
obrađeni anaerobnom digestijom u sistemu bioplinskog postrojenja. Unapređenjem i
apliciranjem AD u sektore mesne industrije, ova industrija dobiva novu i važnu ulogu u
društvu kao proizvođač energije i obrađivač otpada.
Porast potrošnje energije i ograničenje količine primarnih izvora energije nameće potrebu
sistemskog istraživanja i razvoja tehnika iskorištavanja alternativnih održivih energetskih
rješenja, a posebno AD otpada iz MI. Obrada organskog otpada iz pogona za klanje životinja i
preradu mesa primjenom tehnologije AD bi mogla da predstavlja prihvatljivo rješenje
zbrinjavanja organskog otpada. Iskorištavanje proizvedene toplotne ili električne energije bi
mogao biti važan parametar za energijsku i ekonomsku učinkovitost pogona MI, gdje se dio
proizvedene toplotne energije može koristiti za grijanje bioreaktora (anaerobnog digestora), a
preostali dio za grijanje, odnosno hlađenje objekata, te za pogon drugih agregata i druge
potrebe [6].
3
Izvor: T. Al Seadi, 2002.
Doktorska disertacija 1. Uvod
digestata. Kao nusproizvod AD nastaju tečni, čvrsti i plinoviti ostaci koji predstavljaju korisne
resurse [3,6,7,8].
Slika 1.2. Prosta shema tipskog postrojenja sa osnovnim tehnološkim postupcima [6,8].
4
ADBA (engl. Anaerobic Digestion & Biogas Association)
Doktorska disertacija 1. Uvod
Bosna i Hercegovina je kroz set zakona iz oblasti zaštite okoliša, na nivou entiteta Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), te Brčko Distrikta, prihvatila zahtjeve
evropskih direktiva koje se bave zaštitom okoliša. Tako su kroz Zakone o upravljanju
otpadom („Službene novine FBiH“ br.33/03, „Službeni glasnik RS“ br. 53/02, „Službeni
glasnik Brčko Distrikta“, br. 25/04, 1/05, 19/17, 2/08 i 9/09) povrat i reciklaža sirovine
stavljeni na vrh prioriteta u upravljanju otpadom dok je kroz Zakone o zaštiti okoliša
(„Službene novine FBiH“ br.33/03 i 38/09, „Službeni glasnik RS“ br. 28/07, „Službeni
glasnik Brčko Distrikta“, br. 25/04, 1/05, 19/17 i 9/09 ) usvojen princip integralne prevencije i
kontrole emisija u zrak, vodu i tlo te efikasne upotrebe energije i sirovina.
Proizvodnja bioenergije primjenom AD čvrstog otpada (biootpada) kao što je otpadni mulj,
goveđi stajnjak, energetski usjevi i druga biomasa, široko su rasprostranjene tehnologije zbog
veoma velikog broja zahtjeva koji dolaze sa tržišta. Posljedično povećanje upotrebe ove
tehnologije dovodi do ograničavanja potencijala produkcije bioplina (biometana) za samo
određeni broj čvrstih supstrata iz različitih industrija [9]. Takav industrijski sektor je i mesna
industrija. Otpad proizveden u tehnološkim operacijama produkcije i prerade mesa je
potencijal za proizvodnju biometana AD. Ovaj otpad se u MI generira u velikim količinama, a
istodobno se vrlo jednostavno prikuplja, čime se stvaraju mogućnosti za instaliranje i razvoj
ovih procesa u okviru pogona mesne industrije. Sastav supstrata je glavni faktor koji utiče na
nastanak, razvoj i iskorištenje biometana u procesu AD [2,10].
Produkcija bioplina, odnosno biometana kao ključne energijske komponente, koji nastaje
iskorištavanjem čvrstog otpada MI primjenom AD, jeste predmet interesovanja velikog broja
istraživača. Važno je istaći tendenciju ispitivanja prinosa biometana iz mješavine otpada MI
primjenom BMP testa (potencijala prinosa bioplina5) različitih kategorija otpada. Isto tako,
čini se važnim naglasiti ispitivanje prinosa biometana iz pogodnih mješavina u bioreaktorima
pri različitim procesnim parametrima kao što su temperatura, efekti miješanja, nagib
bioreaktora, te sastav i količina dozirane mješavine otpada iz MI [prema: 10].
Glavni faktor koji utiče na nastanak, razvoj i iskorištenje metana u procesu AD čvrstog otpada
je kvalitet (fizičko-hemijski sastav) ulaznog supstrata. Različiti supstrati traže različite uvjete,
kao i vrijeme koje je potrebno da mješavina provede u bioreaktoru kako bi potpuno sazrela, te
5
Engl. Bio Methane Potential Test.
Doktorska disertacija 1. Uvod
se dobio bioplin. Kvalitet i udio pojedinih hemijskih spojeva u bioplinu ovisi o porijeklu
organske tvari (predmetnog otpada), načinu pripreme za obradu, pa tako za različite uvjete
može imati različite vrijednosti.
6
Visina povlaštene tarife u zemljama EU (i entitetima BiH) uzima različite vrijednosti zavisno od instalisanog
kapaciteta.
Doktorska disertacija 1. Uvod
Stoga se smatra, da jedan ovakav naučnoistraživački rad i pristup predmetu istraživanja, može
doprinijeti rasvjetljavanju procesa sa tehničkog aspekta i popularizaciji primjene ove metode
u tretmanu biorazgradivog dijela industrijskog čvrstog otpada MI, posebno demonstrirajući
mogućnost iskoristivosti bioplina, njegove količine i procentualnog udjela metana na osnovu
raspoloživih resursa otpada, BMP testa mješavina otpada, odabira modela bioreaktora,
temperature procesa, načina miješanja (ugla nagiba), te odnosa količine dobivene
(proizvedene) i utrošene (električne) energije, izraženo preko energijskog indeksa.
Osnovni cilj istraživanja jeste da se prodube saznanja i izvrši analiza uticaja pojedinih faktora
procesa anaerobne digestije, mješavine otpada iz mesne industrije, na prinos bioplina
(biometana) u laboratorijskim modelima anaerobnih bioreaktora, te da se definiše energijski
indeks za svaku tačku plana eksperimenta. Prinos biometana bi se posmatrao u odnosu na
jediničnu vrijednost ulaznog organskog opterećenja (OLR7) najpogodnije mješavine,
odabrane putem BMP testa uz dodatno praćenje fizičko-hemijskih karakteristika ispitivanih
vrsta otpada iz MI. Karakter pojedinih uticajnih faktora bi se promatrao i vrednovao preko
parametara regresijskog modela prinosa biometana. Za ovo istraživanje prinosa biometana
odabrana su dva laboratorijska modela bioreaktora:
standardni protočni bioreaktor sa kontinuiranim miješanjem (CSTR8) gdje su kao
uticajni faktori procesa odabrani temperatura (t) i broj okretaja mješača (n), i
bioreaktor sa klipnim (čepolikim) kretanjem sadržaja (PF)9 uz povremeno miješanje,
gdje su uticajne varijable procesa bili temperatura i ugao nagiba bioreaktora u odnosu
na horizontalnu površinu.
7
Engl. Organic Loading Rate, OLR.
8
Radi se o Standardnom protočnom kotlastom bioreaktoru (CSTR, engl. Continuous Stirred Tank Reactor).
9
Radi se o bioreaktoru s klipnim (čepolikim, segmentiranim) kretanjem sadržaja prema izlazu (PF, engl. Plug‐
Flow Reactor). Nagib bioreaktora određuje efekat (promptnost) kretanja supstrata, odnosno pomjeranja sadržaja
bioreaktora što se odražava na prinos bioplina.
Doktorska disertacija 1. Uvod
Kako bi se uspješno realizovao postavljeni cilj istraživanja, neophodno je definisati Plan rada
koji bi obuhvatao sljedeće aktivnosti:
Izbor i karakterizaciju otpada iz MI koji će predstavljati ulaznu sirovinu (supstrat) za
proces AD u laboratorijskim modelima;
Definisanje prinosa biometana na osnovu fizičko-hemijskih analiza odabranih
osnovnih otpada i njihovih mješavina i izvedenog eksperimenta putem BMP testa;
Izbor (izrada i podešavanje) modela anaerobnih bioreaktora i određivanje karaktera
(nivoa i jačine) uticaja analiziranih parametara temperature i broja okretaja kod CSTR
modela, odnosno temperature i nagiba kod PF modela bioreaktora, na prinos
biometana. Prinos biometana je sveden na jedinično OLR odabrane mješavine otpada.
OLR se definiše preko hemijske potrošnje kisika (HPK), volumena bioreaktora i
vremena;
Definisanje regresijskog matematičkog modela prinosa biometana svedenog na ulazno
organsko opterećenje u funkciji odabranih (variranih) parametara procesa, na osnovu
rezultata dobijenih izvođenjem dvofaktornog eksperimentalnog plana10 (u okviru
druge faze eksperimentalnog istraživanja) na modelima anaerobnih bioreaktora;
Definisanje energijskog indeksa rada laboratorijskih modela anaerobnih bioreaktora s
obzirom na preračunate vrijednosti (ekvivalentne) električne energije koja se može
dobiti ostvarenom kumulativnom produkcijom biometana i utrošenu električnu
energiju na održavanje temperature procesa i miješanje supstrata u bioreaktorima (u
svim tačkama plana eksperimenta);
Evaluacija dobijenih rezultata kroz energijske i ekonomske aspekte iskorištenja
dobijenih količina biometana (kvaliteta bioplina) za date laboratorijske uvjete.
10
U definisanju prinosa biometana polazi se od eksperimentalnog, potpuno ortogonalnog plana sa dva faktora
prvog reda tipa N=2k sa ponavljanjem eksperimenta u svakoj tački (15 puta).
Doktorska disertacija 1. Uvod
doktorske disertacije je imala jednu glavnu i jednu pomoćnu radnu hipotezu. Imajući na umu
činjenicu da se kroz istraživanja pojavljuju mnoga ograničenja i poteškoće, posebno kod
pripreme i izvođenja eksperimenta, te da se stiču nova znanja o predmetu istraživanja, bilo je
neophodno da se radne hipoteze iznesene u Prijavi doktorske disertacije modificiraju. Tako je
glavna hipoteza rada iz Prijave, preformulisana u dvije nove glavne hipoteze. Nove glavne
(konačne) hipoteze rada preciznije i kvalitetnije opisuju prirodu problema (predmeta) koji se
želi istražiti. S obzirom na ovu preformulaciju glavne hipoteze istraživanja, egzistencija
preliminarne pomoćne hipoteza postaje neopravdana i bespotrebna, jer ne podupire, ne
rasvjetljuje i ne ide u prilog potvrde uspostavljenih konačnih (glavnih) istraživačkih hipoteza
disertacije. S tim u vezi, u ovoj doktorskoj disertaciji neće biti zastupljene, niti razmatrane,
pomoćne hipoteze. Prema tome, kako bi se uspješno realizovao osnovni cilj, uspostavljaju se
dvije, glavne (konačne) hipoteze istraživanja:
PRVA HIPOTEZA:
U procesu anaerobne digestije otpada iz mesne industrije, na laboratorijskom CSTR modelu
bioreaktora, moguće je uspostaviti funkcionalnu zavisnost prinosa biometana izraženog preko
ulaznog organskog opterećenja, od temperature procesa i broja okretaja mješača.
DRUGA HIPOTEZA:
U procesu anaerobne digestije otpada iz mesne industrije, na laboratorijskom PF modelu
bioreaktora, moguće je uspostaviti funkcionalnu zavisnost prinosa biometana izraženog preko
ulaznog organskog opterećenja, od temperature procesa i ugla nagiba bioreaktora.
10
Doktorska disertacija 1. Uvod
11
Black box metoda predstavlja svaki neistraženi objekat ili pojavu, čije ponašanje se ispituje djelovanjem na taj
objekat i proučavanjem reakcije na ta djelovanja. Crna kutija može biti i bioreaktor o kojem se sudi na osnovu
spoljnih manifestacija, bez posebnog poznavanja strukturne građe, s ciljem definisanja energijske relacije ulaz-
izlaz.
11
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
2
OPĆA RAZMATRANJA ANAEROBNE
DIGESTIJE
12
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
13
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Brzina ukupnog procesa razlaganja je jednaka najsporijoj reakciji u nizu. Kod bioplinskih
postrojenja koja rade na razlaganju biljnih supstrata koji sadrže celulozu, hemi-celulozu i
lignin, brzina procesa se određuje brzinom hidrolize. Tokom faze hidrolize nastaje relativno
mala količina bioplina. Proizvodnja bioplina vrhunac dostiže u fazi metanogeneze. Odnos
između prinosa akumuliranog bioplina (izraženog u m3/kg VTS12 supstrata) i specifičnog
prinosa bioplina (izraženog u m3 po m3 bioreaktora na dan) i vremena hidraulične retencije,
(HRT) s obzirom na povećanje količine supstrata prikazan je na slici 2.2. [10].
2.1.2. Hidroliza
Hidroliza je proces u kojem kompleks makromolekula organskih tvari, koju čine
ugljikohidrati, proteini i masti, postaje predmet enzimske razgradnje i pretvara ih u
monosaharide, aminokiseline i masne kiseline dugih lanaca (LCFA13). Brzina hidrolize zavisi
od krupnoće, oblika, površine i količine organskog materijala, kao i od količine enzima za
odvijanje reakcije [prema: 1,3].
Hidroliza je teoretski prva faza AD tokom koje se organska tvar (polimeri) razlaže na manje
jedinice zvane monomeri i oligomeri. Polimeri poput ugljikohidrata, lipida, aminokiselina i
bjelančevina transformiraju se u glukozu, glicerol, purine, piridine i sl. Hidrolitičke bakterije
12
VTS – (engl. Volatile Total Solid) ukupne isparljive čvrste materije.
13
LCFA – Long Chain Fatty Acids.
14
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
2.1.3. Acidogeneza
U fazi acidogeneze proizvodi hidrolize se uz pomoć acidogenih bakterija (fermentacije)
transformiraju u metanogene spojeve. Jednostavni šećeri, aminokiseline i masne kiseline
razgrađuju se na acetat, ugljen dioksid i vodik (u prosjeku 70 %), te na hlapljive masne
kiseline (VFA14) i alkohole (30 %).
Degradacija monosaharida (npr. glukoze) se može očitovati u različitim putevima što dovodi
do pojave različitih proizvoda (tabela 2.1.), kao što su VFA, laktati etanola s različitim
prinosima energije. Dominantni put ovisi o nekoliko faktora kao što su koncentracija
supstrata, pH i koncentracija otopljenog vodika. Na primjer, pod vrlo visokim organskim
opterećenjem, mliječne kiseline postaju značajne. Na višim pH (> 5) proizvodnja VFA je
povećana, dok se pri niskim pH (<5) proizvodi manje. Na još nižoj pH (<4) svi procesi mogu
prestati. Stoga je praćenje pH i VFA u procesu AD gotovo presudno.
14
VFA – Volatile Fatty Acids.
15
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Produkti Reakcija
acetat C6H12O6 + H2O → 2CH3COOH + 2CO2 + H2
propionat 3C6H12O6 → 4CH3CH2COOH + 2CH3COOH + 2CO2 + H2O
butirat C6H12O6 → CH3CH2CH2COOH + 2CO2 + 2H2
laktat C6H12O6 → 2CH3CHOHCOOH
etalon C6H12O6 → 2CH3CH2OH + 2CO2
Parcijalni pritisak vodika ima najveći utjecaj na fermentacijski put. Na niskim djelomičnim
pritiscima vodika, fermentacijski put acetata i vodika je favoriziran u odnosu na etanol ili
butirat formacije. Dakle, u sistemu u kojem vodik, korištenjem organizama, održava nizak
parcijalni pritisak, put fermentacije do acetata i vodika pridonosi glavni ugljikov tok od
ugljikohidrata do metan formacije. Međutim, više VFA i alkohola (još uvijek) vrše
neprekidnu degradaciju lipida i aminokiselina (Schink, 1997, Boe, 2006) [prema: 1].
Acidogeneza je često najbrži korak u anaerobnim pretvorbama kompleksnih organskih tvari u
tečnoj fazi digestije.
2.1.4. Acetogeneza
Tokom acetogeneze, proizvodi fermentacije koji se ne mogu metanogenim bakterijama
direktno transformirati u metan, se pretvaraju u metanogene spojeve. VFA i alkoholi
oksidiraju u acetat, vodik i ugljen dioksid. VFA koje imaju lance ugljika duže od dvije
jedinice i alkohol s više od jedne molekule ugljika oksidiraju u acetate i vodik. Nastanak
vodika povećava parcijalni pritisak vodika u digestoru, što se može smatrati otpadnim
proizvodom acetogeneze, jer inhibira metabolizam acetogenih bakterija. Tokom
metanogeneze vodik se transformira u metan.
Procesi acetogeneze i metanogeneze uglavnom se odvijaju paralelno kao simbiotsko
djelovanje dvije grupe organizama.
2.1.5. Metanogeneza
Proizvodnja metana i ugljen dioksida potaknuta je aktivnošću metanogenih bakterija. Oko 70
% biometana nastaje iz acetata, dok ostalih 30 % nastaje pretvorbom iz vodika i ugljen
dioksida, kako je opisano u narednoj hemijskoj jednačini i tabeli 2.2. [14]:
16
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Procesi AD, odnosno bioplinski sistemi se mogu klasificirati prema ukupnoj čvrstoj tvari
(TS), sadržaju supstrata u digestoru, na temelju broja reaktora (bioreaktora), kao i prema
stupnjevima obrade (sa jednim stupnjem obrade ili sa više faza). U jednofaznom reaktoru,
različite faze AD se pojavljuju u jednom bioreaktoru, dok se kod višefaznog bioreaktora,
koriste dva ili više bioreaktora, koji razdvajaju faze procesa AD po reaktorima u prostoru [1].
Anaerobni digestori mogu biti konstruirani i izrađeni za operacije različitih procesa i
konfiguracija. Na slici 2.3. je dat pregled klasifikacije metoda procesa AD [1,15].
15 Kodigestija je najčešći način proizvodnje bioplina anaerobnom razgradnjom mješavina dvaju ili više
različitih supstrata (otpada) u cilju postizanja optimalnih parametara (najčešće C i N) za rast bakterija.
Procentualni odnos otpada koji formiraju mješavinu se naziva omjer (odnos) otpada. Uglavnom, sva novija
istraživanja su usmjerena u pravcu kodigestiranja različitih vrsta otpada u odgovarajućim omjerima.
17
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
konfiguracija
procesa
Kako bi se postigla što veća proizvodnja i kvaliteta bioplina potrebno je znati na koji način
vanjski i tehnološki faktori utiču na sam proces. Faktori su podijeljeni u tri grupe [2]:
fizikalno-tehnološki faktori: temperatura, pritisak, usitnjenost i vrsta supstrata, vrijeme
zadržavanja u bioreaktoru, miješanje, i otklanjanje kore sa površine supstrata;
hemijsko-tehnološki faktori: pH, inhibitori, anaerobnost, odnos C:N, odnos suhe tvari i
vode;
biološki tehnološki faktori: hranjive tvari i kvalitet metanskih bakterija.
16
Zavisno od izvora podataka i autora, granice ovih temperaturnih zona se razlikuju u nijansama.
18
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Stabilnost temperature je ključna za AD. U praksi se radna temperatura odabire prema vrsti
supstrata, a neophodna temperatura se održava putem sistema grijanja unutar bioreaktora [14].
Na slici 2.4. je prikazana stopa relativnog prinosa bioplina ovisno o temperaturi i vremenu
retencije.
Slika 2.4. Relativni prinos bioplina ovisno o temperaturi i vremenu retencije [14].
19
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Veći utrošak energije pri termofilnim procesima opravdan je boljim prinosom bioplina.
Temperaturu procesa važno je održati konstantnom, jer promjene ili variranja temperature
negativno utiču na proizvodnju bioplina.
20
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Radi umješavanja nove sirovine supstrata u digestoru potrebno je više puta dnevno
promiješati smjesu, prije i poslije dodavanja nove smjese otpada. Time se sprečava stvaranje
plutajuće kore i slojeva koji tonu (sedimenti), dovode se bakterije (mikroorganizmi) u kontakt
s česticama nove sirovine, potpomaže se ispuštanje mjehurića plina, te se ujednačava
raspodjela toplote i hranjivih tvari. Imajući ovo u vidu, u okviru realizovanog
eksperimentalnog istraživanja u ovom radu, ovaj model miješanje supstrata je primijenjen kod
PF bioreaktora. Realne potrebe u laboratoriji su iziskivale ovu intervenciju, iako je sam proces
čepolikog kretanja predviđen bez mješača, pod određenim uglom nagiba koji opet dirigira ovu
potrebu odnosno promptnost pomjeranja sadržaja, protok, u konačnici kazano prinos bioplina.
Općenito, mješači17 mogu raditi stalno ili u intervalima, manjim ili sa većim brojem okretaja.
Iskustvo pokazuje da se miješanje u intervalima može optimirati i prilagoditi posebnostima
pojedinog bioplinskog postrojenja (veličina spremišta, kvaliteta sirovine, sklonost stvaranja
plutajućih slojeva).
Na slici 2.6.i 2.7. su prikazani tipovi elipsaste i viseće miješalice sa lopaticama industrijskih
anaerobnih bioreaktora (zastupljene su i kod AD otpadnih voda).
17
Mješač je zasebna jedinica, vidljivi konstrukcijski element unutar bioreaktora, koji svojim tijelom (površinom,
volumenom) konstantno i neposredno ostvaruje kontakt sa kompleksnom strukturom tretirane mješavine.
Miješalica obuhvata jedan ili više mješača sa ugrađenom kompletnom tehničkom podrškom, integrisanom u
jedan funkcionalni, pogonjeni sistem (električna energija). U eksperimentalnom istraživanju sprovedenom u ovoj
disertaciji broj okretaja je jedan od uticajnih parametara procesa na prinos bioplina. Uticaj se veže za jedan
mješač, odnosno miješalicu (mješač, nosač, motor, priključak, pogon, mjerač potrošnje el.energije).
21
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Kod horizontalnih bioreaktora (PF) se obično koriste spore miješalice s lopaticama na bubnju
ili navoju koje se mogu postaviti i u vertikalnom bioreaktoru (CSTR). Lopatice su učvršćene
na horizontalnu osu za miješanje koja miješa i usmjerava sirovinu prema naprijed
(segmentirano pomjeranje, PF bioreaktor). Učinak miješanja mora osigurati samo vertikalno
miješanje sirovine. Horizontalni čepoliki protok osigurava se unošenjem svježe sirovine u
bioreaktor. U rotirajuću osovinu i lopatice miješalice često su integrirane cijevi za grijanje AD
sirovine. Miješalice s lopaticama ili navojem rade nekoliko puta dnevno u kratkim intervalima
i s malom brzinom [14].
2.2.4. Vrijednost pH
Vrijednost pH je po važnosti jedan od bitnih tehnoloških uslova anaerobnog vrenja. Kiselost,
odnosno bazičnost mješavine supstrata izražava se pH vrijednošću koja utiče na rast i razvoj
metanogenih mikroorganizama i kvalitetu odvajanja pojedinih spojeva važnih za uspješnost
postupka AD (amonijak, sulfidi i organske kiseline) [3].
Amonijak koji nastaje razgradnjom proteina iz organskih tvari ili zbog sadržaja amonijaka
unesenog supstratom može uzrokovati povećanje pH vrijednosti, dok akumuliranje VFA u
supstratu snižava pH vrijednost. Unutar anaerobnih reaktora se pH vrijednost kontrolira
18
Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu (HEIS).
23
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
U slučaju promjene koncentracije kiselih ili pak lužnatih spojeva, bikarbonatni puferi
sprečavaju promjenu pH vrijednosti do određenog nivoa. Kada se kapacitet puferskog sistema
iscrpi, dolazi do drastičnih promjena pH vrijednosti, što dovodi do potpune inhibicije procesa
digestije. Iz ovog razloga pH vrijednost nije moguće koristiti kao jedini indikator za praćenje
procesa, već se on uvijek promatra u kombinaciji s drugim parametrima [3].
Puferski kapacitet supstrata koji se koriste za AD može varirati. Iskustva iz Danske potvrđuju
da puferski kapacitet kravljeg stajskog gnoja varira iz sezone u sezonu. pH vrijednost stajskog
gnoja domaćih životinja je parametar koji nije pogodan kao pokazatelj nestabilnosti u
procesu, budući da se njegova vrijednost vrlo malo i sporo mijenja. Važno je napomenuti da
pH vrijednost može biti brz, pouzdan i jeftin način praćenja neravnoteže, osobito u sistemima
s malim puferskim kapacitetom, kao što su procesi koji koriste različite vodenaste tipove
supstrata (kao što su otpadne vode).
2.2.5. Amonijak
Amonijak (NH4) je važna hranjiva tvar i ima značajnu funkciju u procesu AD. Amonijak se
obično susreće kao plin, karakteristično odbojnog mirisa. Glavni izvor amonijaka u procesu
AD su bjelančevine. Previsoka koncentracija amonijaka, osobito u nejoniziranom obliku,
može potpuno zaustaviti proces digestije. Ovakav slučaj je karakterističan za AD gnojnice,
radi visoke koncentracije amonijaka u urinu. Kako bi se spriječio inhibitorni učinak,
koncentraciju amonijaka u smjesi supstrata treba održavati ispod 80 mg/l. Metanogene
bakterije izuzetno su osjetljive na inhibiciju amonijakom [19].
19
Alkalitet označava sposobnost tvari da neutralizira kiseline, obično se određuje titracijom, Izvor: Generalic,
Eni. "Alkalitet." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 6 april 2011. Dostupno:
www.glossary.periodni.com.
24
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
T NH 3
NH 3 (2.1)
H
1
ka
2.2.6. Nutrijenti
Postoje mnoge supstance, organske i anorganske, neophodne za optimalno odvijanje procesa
AD. Osim prisustva organskog ugljika, potrebni su još i fosfor, azot, ali i sumpor, vitamini i
neki teški metali u manjim koncentracijama. Naravno, u optimalnim koncentracijama
navedene supstance povećavaju prirast bioloških kultura odgovornih za odvijanje procesa AD,
međutim u povećanim koncentracijama ove supstance djeluju inhibitorski [14].
Stoga je inicijalno potrebno znati sastav biomase. Ukoliko se organski ugljik predstavi kao
HPK, potrebni odnosi za HPK:N za visoki stepen organskog unosa (opterećenja procesa)
iznosi 400:7, a za nizak stepen opterećenja 1000:7. Kada je u pitanju odnos HPK:N:P
optimalni odnos je 600:7:1. Većina organskih supstrata koji se podvrgavaju procesu AD su
20
Početna količina mikroorganizama neophodna za početak bioprocesa.
25
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
bogati nutrijentima i problem nastupa zapravo sa viškom nutrijenata, a naročito azota što u
daljnjem procesu dovodi do nastanka inhibirajućeg amonijaka [14].
Prisustvo tragova pojedinih teških metala, kao što su željezo, nikl, magnezij, kalcij, natrij,
barij, volfram, molibden, selen i kobalt, je također poželjan, a naročito u fazi metanogeneze i
važni su elementi za rast i preživljavanje anaerobnih bakterija jednako kao i makronutrijenti.
Tako na primjer volframati, molibdati i nikl djeluju kao enzimi u radu bakterija u procesu
acetogeneze i metanogeneze. Za slučaj prisustva teških metala u tragovima, optimalan odnos
makronutrijenata ugljika, dušika, fosfora i sumpora (C:N:P:S) iznosi 600:15:5:1 [1]. Ove
odnose diktiraju uvjeti sredine kroz svoje prisustvo i međusobne uticaja, kao i nosioci energije
tokom odvijanja procesa, a to je u ovom slučaju sumpor.
Jedan od uzročnika koji može djelovati na životni ciklus bakterija su toksične tvari koje u
digestor dospijevaju zajedno sa supstratom ili nastaju tokom samog postupka digestije. Teško
je odrediti granicu toksičnosti u supstratu (koncentracije i vrste toksičnih tvari), budući da
toksični spojevi mogu nastati tokom kemijskih procesa, a anaerobni mikroorganizmi se u
određenim granicama mogu adaptirati novonastalim uvjetima.
26
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Karakteristike supstrata se mogu izraziti preko sadržaja ukupne čvrste materije (TS), ukupne
isparljive čvrste materije (TVS), hemijske potrošnje kisika (HPK) i biološke potrošnje kisika
(BPK). Ovi izrazi se definiraju na sljedeći način [21]:
TS: ukupne čvrste materije, ili ostatak nakon isparavanja, predstavljaju sadržaj suhe
tvari u uzorku nakon 48 sati sušenja na 105 0C. To je gruba procjenu ukupnog
organskog i anorganskog sadržaja u uzroku;
VTS: ukupne isparljive čvrste materije predstavljaju udio čvrste tvari koja je podložna
oksidaciji i prelazi u plinovito stanje nakon 48 sati žarenja na 550 oC. To je procjena
organskog udjela u suhoj tvari dobivenoj sušenjem na 105 oC. Razlika između TS i
VTS daje inertni (mineralni) udio koji predstavlja anorganski sadržaj uzorka;
Izbor konstrukcije i vrste fermentatora prvenstveno se određuje prema udjelu vode, odnosno
suhe tvari u digestiranom supstratu. AD djeluje na temelju dva osnovna sistema: mokra
digestija kada je prosječni udio suhe tvari supstrata manji od 15 posto i suha digestija kada je
udio suhe tvari u supstratu iznad ove vrijednosti, obično između 20 i 40 %.
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
gdje su:
SRT – vrijeme zadržavanja čvrste materije (dana);
V – zapremina bioreaktora (m3);
28
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Svojstva i sastav bioplina ovise o tipu supstrata, načinu proizvodnje (vrsti postrojenja),
temperaturi na kojoj se odvija proces, trajanju retencije, radnom volumenu, načinu miješanja,
nagibu bioreaktora i ostalim faktorima procesa. Energetska vrijednost bioplina nalazi se
hemijski vezana u metanu. Bioplin je po svom kvalitetu sličan „prirodnom“ plinu i moguće ga
je koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije. To je zapaljivi plin bez boje i mirisa,
koji ima prosječnu energetsku vrijednost oko 20 MJ/m3 za 50 % udjela metana. Prosječna
gustoća bioplina iznosi 1,22 kg/mN3. Osnovni sastojci bioplina su metan i ugljen dioksid, a
njihova procentualna zastupljenost zavisi od ulaznog supstrata i uvjeta sredine u kojoj se
odvija AD. Tipični sastav bioplina je dat u tabeli 2.4. (Edelmann, 2003 [prema: 1,6].
Prinos metana u procesu AD ovisi o sadržaju bjelančevina, masti i ugljikohidrata kao što je
prikazano u tabeli 2.5.
29
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Prinos metana u AD supstrata ovisi o udjelu proteina, masti i ugljikohidrata kako je prikazano
u tabeli 2.6. za gnojnice21 različitog porijekla. Prema literaturi [15] prinos bioplina (m3/t) za
različite supstrate krutih stajskih gnojiva22 (sektora MI) je iznosio: svinjska (35), goveđa (30)
i kokošija (90). U tabeli 2.7. dat je pregled prinosa bioplina u procesu AD različitih vrsta
čvrstog otpada sa naznačenim otpadima koji se javljaju u sektoru MI. Na osnovu iznesenih
podataka može se uočiti da je prilično velika vrijednost prinosa metana jedinične tone
klaoničkog otpada koji obuhvata meka tkiva, krv i stomačni sadržaj.
21
Gnojnica (tekući stajski gnoj) je najčešće smjesa tečnih životinjskih izlučevina i otpadnih voda. Obično nastaje
kao tečni ostatak izlučevina koje stajska stelja ne uspije upiti.
22
Kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tečnih životinjskih izlučevina različitog stepena biološke
razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.
30
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Kvantitet i kvalitet bioplina je od ključne važnosti, jer stabilna proizvodnja bioplina ukazuje
na stabilnost procesa. Smanjenje količine bioplina uz povećanje koncentracije CO2 ukazuje na
gušenje rada metanogenih bakterija, zbog akumulacije isparljivih masnih kiselina ili
amonijaka. S tim u vezi, tri su moguća scenarija procesa AD (Cecchi et al., 2003) [prema:
14]:
kada je koncentracija VFA smanjena i iznosi npr. 1000 mgl/l, a proizvodnja bioplina
povećana uz sadržaj CO2 od 25 ‐ 33 %, proces je stabilan i lanac ishrane dobro
balansiran;
kada se koncentracije CO2 i isparljivih masnih kiselina u sistemu simultano povećaju,
doći će do destabilizacije procesa i kiselinske bakterije će preuzeti dominaciju nad
metanogenim bakterijama, što će dovesti do akumuliranja VFA u sistemu;
31
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
kada se koncentracija VFA poveća a proizvodnja bioplina smanji, uzrok može biti
gušenje rada metanogenih bakterija ili pojava toksičnosti u sistemu.
Dodatni parametri koje je moguće analizirati za bolje razumijevanje procesa su HPK, ukupni
organski ugljik (TOC), VTS, redoks potencijal, specifične organske i neorganske
komponente, karakterizacija biomase ili bakterijske populacije, te ostali sastojci bioplina kao
što su H2S, amonijak, isparljivi spojevi itd.
Kvalitet proizvedenog bioplina treba odgovarati namjeni krajnjeg korištenja, pa kada kvalitet
sirovog bioplina ne zadovoljava, potrebno ga je prije određene upotrebe podvrgnuti
odgovarajućem procesu prerade. Osnovni preduvjet za ekonomično korištenje neke otpadne
supstance iz industrijskih klaonica kao sirovine za proizvodnju bioplina su:
dovoljna količina tokom cijele godine (kontinuirano klanje životinja i prerada mesa),
odgovarajući sastav (naročito u pogledu sadržaja mikrobiološki razgradivih sastojaka),
odsustvo toksičnih ili inhibicionih supstanci za proces proizvodnje bioplina, i
koncentracija organske supstance u supstratu zbog poboljšanja ekonomike procesa.
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Izvođenje procesa AD prvenstveno zavisi od vrste i sastava materijala koji se obrađuje (Murto
et al., 2004). Životinjski otpad proizveden u operacijama produkcije i prerade mesa je
potencijal za proizvodnju metana AD. Ovaj otpad se u MI akumulira u velikim količinama, a
istovremeno se vrlo jednostavno prikuplja, čime otvara mogućnosti za razvoj i instaliranje
ovih procesa u okviru pogona MI (Steinberger i Shih, 1984) [prema: 10].
Proizvodnja bioenergije primjenom AD čvrstog otpada (biootpada) kao što je otpadni mulj iz
uređaja za obradu otpadnih voda, goveđi stajnjak, energetski usjevi i druga biomasa, široko je
rasprostranjena tehnologija zbog veoma velikog broja zahtjeva koji dolaze sa tržišta. Razvoj i
porast primjene ove tehnologije je prije svega posljedica organizovanog sakupljanja pojedinih
vrsta čvrstog otpada iz različitih industrija za koje se pretpostavlja da imaju potencijal
produkcije bioplina (biometana) [26]. Takav industrijski sektor je i MI. Otpad proizveden u
operacijama produkcije i prerade mesa je potencijal za proizvodnju biometana AD. Ovaj
otpad se u MI generira u velikim količinama, a istodobno se vrlo jednostavno prikuplja, čime
se stvaraju mogućnosti za instaliranje i razvoj ovih procesa u okviru pogona MI [6]. Posebno
je važno promptno tretirati otpad iz MI zbog njegove sklonosti konverziji u “infektivni otpad”
uz istovremeno nastajanje i širenje jakih (karakterističnih) neugodnih mirisa i pogoršavanja
higijensko-epidemiološke situacije. Ovi mirisi su značajan okolinski problem za stanovništvo
u blizini proizvodnih pogona MI. Stoga, promptno zbrinjavanje otpada iz MI u postrojenjima
za AD pored ekonomskog ima okolinski značaj u okruženju MI.
U tabeli 2.8. je dat pregled pogodnosti primjene pojedinih tehnologija obrade pojedinih vrsta
biootpada, odakle se može sagledati da je otpad iz MI (dobro) pogodan za tretman AD.
Tehnologija AD je praktična za obradu organskog čvrstog otpada iz industrije prerade mesa
za kombinovane obnovljive materijale i proizvodnju energije. Uz pretpostavku da se uvjeti
rada mogu optimizirati, te da je postupak ekonomski održiv, AD je u potpunosti konkurentna
sa drugim tretmanima [24].
33
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Čvrsti otpad nastao u procesu klanja životinja i primarne prerade mesa sastoji se od:
tvrdog i mekog konfiskata,
kože,
grizine23,
nejestivih iznutrica,
izmeta i otpada iz stočnog depoa (stajnjaka),
ambalažnog otpada,
uobičajenog uredskog otpada i
miješanog komunalnog otpada.
Sastav supstrata je glavni faktor koji utiče na nastanak, razvoj i iskorištenje metana u procesu
AD. Različiti supstrati traže različite uvjete kao i vrijeme koje je potrebno da mješavina
provede u digestoru kako bi potpuno sazrela, te se dobio adekvatan volumski oblik bioplina.
Procentualni udio pojedinih komponenti u bioplinu ovisi o porijeklu organske tvari
klaoničkog otpada i načinu pripreme za obradu, pa tako za različite uvjete može imati različite
vrijednosti [6,7].
Prema legislativi24 klaonički otpad mora biti tretiran putem različitih tretmana zavisno od
kategorije životinjskih nusprodukata [28,29,30]. Legislativom se definiraju tri kategorije
animalnih nusprodukata:
23
Grizina je progutana nesvarena hrana u životinjskom želucu.
24
S obzirom na porijeklo i opasnost po zdravlje, animalni otpad je kategorisan prema Direktivi EU 1774/2002.
Prema Pravilniku o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu
koristiti u poljoprivredne svrhe ("Sl.novine FBiH", broj:8/08), „životinjski otpad“ – obuhvata dijelove tijela ili
leševe životinja ili riba, te otpadne životinjske proizvode koji nisu namijenjeni direktnoj ljudskoj konzumaciji,
34
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Prema EU propisima, otpad životinjskog porijekla dijeli se u tri kategorije. U prvu kategoriju
spadaju glava, kosti, mozak, leđna moždina, odnosno sve ono što sadrži nervne stanice. Ova
kategorija životinjskog otpada mora se spaljivati i ne smije se koristiti za dalju preradu. U
drugoj kategoriji se nalaze uginule i ubijene životinje, koje mogu ići u dalju preradu. Od njih
je moguće praviti kompost, kao i tehničku mast koja se koristi u hemijskoj industriji. Ova
mast nikako se ne smije koristiti u farmaceutskoj i medicinskoj industriji. Treća kategorija
obrađuje životinjski otpad nakon klanja (konfiskat), a od njega se u kafilerijama dobiva
koštano brašno koje služi u ishrani životinja. Upotreba koštanog brašna u EU dozvoljena je
samo u ishrani kućnih ljubimaca, dok je zabranjena prehrana domaćih životinja koštanim
brašnom zbog kravljeg ludila.
U Federaciji BiH je registrirano oko 200 klaonica, a najviše registriranih klaonica ima u
Unsko-sanskom kantonu (74), te u Tuzlanskom kantonu (33). Najmanji broj klaonica
registriran je u Zapadnohercegovačkom kantonu, no kako se radi o industrijskim pogonima
isključujući fekalije. Pomenuti Pravilnik tretira i pojam „otpadna životinjska materija“ gdje spadaju tekući i
kruti izmet i stajnjak.
25
Dung ili gnojivo se odnosi na neprobavljene fekalne materije koja je prošla kroz crijeva životinje, obično od
goveda životinjskih vrsta (goveda / krava, bivol, bizon).
26
Podaci Federalnog zavoda za statistiku (Statistički bilten 147), Sarajevo, 2010. Preuzeto iz literature [29].
27
„Reference Document on Best available techniques in the Food, Drink and Milk industries“, August 2006.
35
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
većeg kapaciteta, taj broj nije zanemariv. Otpad životinjskog porijekla (uginule životinje)
trenutno preuzimaju komunalna poduzeća u cilju daljeg zbrinjavanja. Postupanje sa otpadom
životinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim načelima i načelima veterinarske zaštite
okoliša nije u skladu sa važećim propisima i standardima EU.
Na slici 2.9. je predstavljena tehnološka shema (dijagram toka) klanja goveda orijentirano
čiste proizvodnje (CP, engl. Cleaner Production) u MI, gdje su boldirane vrste otpada28
pogodne za obradu u procesu AD. Na ovaj način su dati i tokovi nastanka otpada MI [32].
28
Ovi otpadi, odnosno njihove mješavine, su ispitivane u eksperimentalnom dijelu ove disertacije.
36
Doktorska disertacija 2. Opća razmatranja anaerobne digestije
Goveda
Nejestivi
klaonički
proizvodi
Obrada kože
Odstranjivanje kože Koža
Hlađenje
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
3
PREGLED DOSADAŠNJIH
ISTRAŽIVANJA
38
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
Formiranje različitih plinova kao što su metan, amonijak (NH3), vodenik sulfid (H2S) i ugljen
dioksid uz dobijanje energije i digestata (muljevitog ostatka) je rezultat anaerobne digestije
organske tvari, koja je kao takva poznata dugo vremena. Ove tehnologije bioloških procesa se
ubrajaju među najstarije tehnologije koje čovječanstvo razvija stoljećima (Batstone et al.,
2002) [prema: 1].
Prva sistemska istraživanja bioplina su izvedena oko 1770. od strane talijanskog znanstvenika
Alessandra Volte. On je skupio močvarne plinove iz jezera i izveo eksperiment sagorijevanja.
Volta je ustanovio da količina nastalog metana direktno ovisi o sadržaju biorazgradive tvari u
organskom otpadu. Engleski fizičar Michael Faraday je također eksperimentisao sa
močvarnim plinom i identificirao ga kao ugljiko-vodik. Tokom 1808. godine grupa naučnika
iz oblasti fizike i hemije, John Dalton, Hanry Wiliams i Humpry Davy ustanovili su da tokom
AD stočnog izmeta nastaje metan, čiju je hemijsku formulu uspio identificirati italijanski
znanstvenik Amedeo Avogadro 1821. godine [1,22].
U 19. stoljeću slavni francuski bakteriolog Louis Pasteur provodi eksperimente na bioplinu iz
goveđeg gnoja i otkriva, zajedno s njemačkim hemičarem, Felix Hoppe-Seyler, mikrobiološko
formiranje CH4/CO2 od acetata. Pasteur je sugerirao da se koristi gnoj iz pariških konjskih
zaprega za proizvodnju plina kao goriva za uličnu rasvjetu (Eder i Schulz, 2006) [prema: 1].
Do kraja 19. stoljeća razvoj i korištenje anaerobne digestije je dobio veliki uticaj kada je
otkriveno da se može koristiti za tretman otpadnih voda.
Tokom 70‐tih godina prošlog vijeka u upotrebu su ušli moderni bioreaktori za visoka
opterećenja koji su u punom obimu primijenjeni u industriji za tretman otpadnih voda i nešto
manje za komunalne otpadne vode (Van Lier et al., 2001) [prema: 6].
Godine 1970. i 1971. G.C. Gouelke i P.H. McGauhen sa Univerziteta u Kaliforniji su među
prvima istraživali AD čvrstog otpada. Oni su ispitivali tehničku isplativost AD u tretmanu
nerazdvojenog komunalnog otpada miješanog sa drugim vrstama otpada kao što je stočni
izmet i mulj iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda [3].
39
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
Trendu porasta bioplinskih postrojenja ide u prilog porast ekološke svijesti društva, koja se
ogleda kao paradigma u novijoj politici zaštite okoliša (npr. ciljeve za zaštitu klime, protokol
iz Kyota). Takvu politiku prate odgovarajuće izmjene i dopune u zakonodavstvu, vladine
subvencije i poticaji kao što su "zelena cijena", inicijative koje omogućuju bioplinskim
postrojenjima da generiraju električnu energiju koja se prodaje sa premijama. Ovo je važan
preduslov za nastavak započetog tehničko-tehnološkog napretka i znanstvenih istraživanja,
posebno u bosanskohercegovačkim prilikama, gdje do sada, prema zvaničnim dostupnim
podacima, nije izgrađeno niti jedno bioplinsko postrojenje.
Jedna grupa istraživača je izvršila test na “Batch reaktoru” radnog volumena 400 ml
u 34 eksperimentalne tačke, na mezofilnoj temperaturi (34 oC) u trajanju od 50 dana [36]. Kao
ulazni supstrat korišteni su omjeri (100:0; 75:25) sljedećih vrsta otpada:
otpadni mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda MI31,
goveđe đubrivo (CM)32,
nejestivi dio goveđeg otpada33, i
29
Njemački Institut za energetiku i okoliš tvrdi da je bioplinski potencijal dovoljan da se u potpunosti zamjeni
ukupna potrošnja prirodnog plina, injektiranjem prečišćenog bioplina (biometana) u sistem plinske mreže; Izvor:
Thrän , Seiffert, Müller Langer, Plättner, Vogel, 2007.
30
U Srbiji (Općina Vrbas) je 2012. godine izgrađeno i pušteno u rad prvo bioplinsko postrojenje od 1 MWel,
volumena digestora 5.300 m3, mezofilne temperature od 40 oC sa ulaznom sirovinom koju čine 70 %
poljoprivredni otpad i 30 % energetski usjevi (Izvor: EBA-European Biogas Association).
31
engl. Waste Sludeg (WS).
32
engl. Cow Manure (CM).
33
engl. Ruminal Waste (RW).
40
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
svinjski/goveđi gnoj34.
HRT
50 36 25 50 36 25
(dana)
prinos
bioplina 2,5 3,4 4,3 3,7 5,6 8,6
(l/dan)
34
engl. Pig/Cow Slurray (PCS).
41
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
35
Engl. Fruit Vegafruit Waste (FVW).
42
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
36
Burag predstavlja jedan od četiri odjeljka želuca preživara. U burag ulazi površno sažvakana hrana iz
jednjaka, ondje se smekša djelovanjem vode, mikroorganizama i enzima pa lagano prelazi u mrežasto nabranu
kapuru (odjeljak želuca).
37
Navedeni uvjeti ovog šaržnog pristupa su bili prisutni u eksperimentalnom istraživanju ove disretacije kod
BMP testa.
43
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
38
U velikom broju radova, najčešće korište akronim za klaonički otpad je SHW (engl. Slaughterhouse Waste).
44
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
Potpuno miješani reaktori zahtijevaju kraće HRT od nepotpuno miješanog reaktora, u cilju
postizanja istog prinosa metana. Uočeno ja da različiti parametri miješanja daju različite
prinose [40]. U tabeli 3.2. su dati parametri ovog rada ovog bioreaktora.
45
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
U radu [44] je dobivena kriva kumulativne proizvodnje metana preko šaržnog testa, a
rezultati simulacije su se poklopili s eksperimentalnim rezultatima. Ovaj pristup je izveden iz
metode višestrukog snimanja (multiple-shooting), te se kao takav predočio u cilju postizanja
parametara modela biodegrabiliteta šaržnog eksperimenta. Nivo povjerenja parametara je
uspostavljen korištenjem Monte Carlo tehnike. Definisani parametarski model je bio
pripremljen za simulaciju protočnog reaktora, idealiziran kao CSTR. Simulacije su pokazale
napredak varijabli do uvjeta ustaljenog stanja koji su se postignuti poslije 80 dana. Tačke
ustaljenog stanja su zavisile od operativnih varijabli, uključujući opterećenja i vrijeme
retencije. Protok metana pokazuje maksimum u periodu od 10-20 dana zadržavanja.
39
Engl. Organic Fraction Municipal Solid Waste (OFMSW).
40
IWA – International Water Association.
46
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
Isto tako, važno je istaći Matlab, jedan vrlo kvalitetan i dominantan programski alat koji se
intenzivno koristi u projektnim biroima za rješavanje mnogih praktičnih inženjerskih
problema (pa i procesa AD) [52]. Njegova modularna koncepcija se može dograđivati
pomoću Toolbox-eva: Simulink i Control System Toolbox, dva najčešće korištena dodatna
modula, koji omogućavaju simulaciju dinamike sistema u grafičkom okruženju [52,53].
41
Monte Carlova metoda je često korištena numerička metoda za rješavanje raznorodnih problema upotrebom
računarskih mogućnosti. Primjenjuje se na probleme koji se mogu svesti na aproksimiranje integrala. U osnovi,
Monte Carlove metode analize je iznimno jednostavan princip aproksimacije, ali može biti računarski zahtjevan
za izračunavanje. Nije teško napisati računarski program koji će koristiti Monte Carlovu metodu analize, nego je
problem što se mnogi tako napisani programi mogu izvršavati danima.
42
Nelder-Mead metoda je tehnika za minimizaciju funkcije cilja u višedimenzionalnom prostoru. Osnovnu ideju
metode su osmislili John Nelder i Roger Mead i predstavili je u članku "A simplex method for function
minimization", 1965. godine.
47
Doktorska disertacija 3. Pregled dosadašnjih istraživanja
48
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
4
POSTAVKE EKSPERIMENTALNIH
ISTRAŽIVANJA-MATERIJAL I METODE
49
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Vrste čvrstog otpada koje se generiraju u pogonu MI “Bajra“ d.o.o. Dolac na Lašvi Travnik
i za koje se pretpostavilo da su vrlo pogodni za tretman AD korišteni su kao supstrat u ovom
eksperimentu45:
stajnjak iz stočnog depoa, transportnih vozila za prevoz stoke i sadržaj iz želuca,
neupotrebljivi i nejestivi ostaci od klanja životinja i prerade mesa,
43
Autor disertacije je bio angažovan kao saradnik na nekoliko projekata koje je pokrenula mesne industrije
„Bajra“ d.o.o. u oblasti zaštite okoliša.
44
Prvenstveno zbog blizine klaonice lokaciji laboratoriji (HEIS-a, Koševo) u kojoj je vršen eksperiment.
45
Između ostalog, istaknuto kroz reference [33,34].
50
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
U tabeli 4.1. su dati podaci o vrsti i kategoriji biorazgradivog otpada46 [56] koji se produkuje
u pogonima mesne industrije “Bajra“ u Docu, a koji je podrvrgnut procesu AD u okviru
eksperimentalnog istraživanja ove disertacije s ciljem dokazivanja postavljenih istraživačkih
hipoteza.
46
Popis otpada po vrsti i kategoriji je izvršen za dato stanje pogona i postrojenja predmetne mesne industrije
„Bajra“ (opisano u referencama 2, 25 i 26) sukladno odredbama Pravilnika o kategorijama otpada s listama
(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03).
51
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Procijenjena količina na
Oznaka otpada Vrsta otpada
nivou MI „Bajra“ 47 (t/god)
Otpad broj 1. (O1) Stajnjak (stajski gnoj, stajsko đubre, slika 4.1.) 1.330
47
U mesnoj industriji “Bajra“ d.o.o. Travnik.
48
Odžak je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine i broji preko 30.000 stanovnika.
52
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
U ovoj disertaciji su predstavljena istraživanja koja prave presjek dva pristupa: promatran je
prinos biometana kroz BMP test u odnosu na fizičko-hemijska svojstva čvrstog otpada (1); i
doziranje osnovnih otpada iz MI u reakcionu bocu (2) je vršeno u dvije količine čime se
uticalo na varijabilitet omjera inokuluma (38 g u boci) i supstrata (1 i 2 g).
BMP test se koristi kao najrelevantniji pokazatelj za procjenu biodegradibiliteta [58]. Sve
aktivnosti pripreme otpada za realizaciju ovog eksperimentalnog istraživanju su podešene
zahtjevima standardnih metoda za fizičko-hemijsku analizu i kompletan BMP test [3,21,24].
Putem BMP testa ispitan je scenarij direktne mješavine svježeg inokuluma i otpada O1,
odnosno otpada O2 u količinama od 1 i 2 grama, na osnovu čega je definisan model za izbor
najbolje mješavine sa aspekta prinosa biometana.
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
55
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
osnovni otpad (O2): nejestiva iznutrica, sadržaj iz želuca, mulj od ispiranja i čišćenja,
te ostaci mesa,
mješavina 1 (M1): mješavina osnovnih otpada O1: O2=80:20,
mješavina 2 (M2): mješavina osnovnih otpada O1: O2=50:50,
mješavina 3 (M3): mješavina osnovnih otpada O1: O2=20:80.
Svaki uzorak je analiziran tri puta, prilikom čega je određena srednja vrijednost i standardna
devijacija za svaki promatrani parametar.
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
suha tvar (TS) vaga, laboratorijska sušnica SMEWW49, 2540 G. Total, Fixed,
and Volatile Solids in Solid and
Semisolid Samples
isparljiva suha tvar (VTS) vaga, laboratorijska sušnica SMEWW, 4500+H+pH Value
49
„Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater“, American Public Health Association
(APHA), the American Water Works Association (AWWA), and the Water Environment Federation (WEF),
19th Edition, 1995.
57
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Svi ostali parametri kvaliteta otpada su se analizirali iz rastvora koji je sadržavao 5g čvrstog
ili muljevitog uzorka u 1 litru vode. Obzirom na nehomogenu strukturu rastvora, za sve
parametre (izuzev pH), analize su se vršile na minimum dva, odnosno tri uzorka, a za
elaboraciju je korištena srednja vrijednost.
58
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
mješač
Drechselova boca
za uzorkovanje
biolina
mjerač kumulativne
proizvodnje bioplina
izmjenjivač
el.energije aksijalni mješač s
motorom i nosačem
model bioreaktora
unutar zagrijavane
komore
59
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Drechselova boca
za uzorkovanje
biolina
mjerač kumulativne
proizvodnje bioplina
Ultra termostat
Sistem
Drechselova Instrument za
boca i Mjerenje volumena mjerenje
hidraulički čep bioplina i temperature potrošnje
električne
Model PF energije
bioreaktora unutar
zagrijavane komore
Aksijalni
mješač s
motorom i
δ
nosačem
60
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
61
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
Pored navedene glavne opreme i uređaja, za uspješno pokretanje i funkcionisanje oba modela
anaerobnih bioreaktora s kompletnom mjerno-regulacionom opremom, neophodno je bilo
korištenje dodatnih popratnih materijala, alata i pribora, kao što su: inox čelik, plexiglas 10
mm, plexiglas 5 mm, mesing, duraluminij, ljepila (4 vrste), razni standardni priključci,
zaptivači, ventili, crijeva, potrošni materijal (brusni papir, vijci, ležajevi, brusevi, itd.), te
elektronske komponente: motor, pumpa, grijači, mlin i mikser za tretirani otpad, regulatori,
elektro-ventil i dr.
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
bioreaktor, dok su doze punjenja PF modela bile 20, potom 50 i 80 do maksimalnih 100
g/dan.
a) b)
c) d)
Slika 4.10. Izgled uređaja: a) ultratermostata; b) izmjenjivača električne energije; c) uređaja za
mjerenje i d) očitavanje volumena bioplina i temperature procesa.
Doktorska disertacija 4. Postavke eksperimentalnih istraživanja-materijal i metode
S obzirom na postavku cilja rada i istraživačkih hipoteza, kao i prirodu samog procesa sa
ograničenjima koja sa sobom nosi izvođenje eksperimenta na modelima bioreaktora, te uz
valorizaciju rezultata naspram tržišnih (realnih) i industrijskih uvjeta, odabrana je preporučena
(postignuta) ulazna mješavina otpada u prvoj fazi eksperimentalnog ispitivanja (BMP test
baznih otpada mesne industrije i njihovih mješavina).
Preporučeni omjer otpada prema eksperimentu iz BMP testa predstavlja mješavinu ulaznog
supstrata sa kojom se ide u drugu fazu istraživanja u cilju ispitivanja prinosa bioplina na
modelima anaerobnih bioreaktora.
64
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
5
REZULTATI I ANALIZA REZULTATA
EKSPERIMENTALNOG
ISTRAŽIVANJA
65
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
50
Uvođenje flora u mješavinu s ciljem stabilizacije bakterijskog djelovanja.
66
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
67
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Parametar otpada
Mulj (inokulum)
(mješavine)
4486
Alkalitet (mg/l)
4561
Srednja vrijednost 4523
Standardna devijacija (±) 53
5000
VFA (mgCH3COOH/g) 4400
Srednja vrijednost 4700
Standardna devijacija (±) 424
68
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
razlika u opremi koja se koriste, uvjeta okoline i eksperimentalnih protokola. Stoga je jako
važna, kod realizacije BMP testa, primjena standardnih metoda (ne odstupati od “batch
postavki”), uz precizan opis postupka [57].
Rezultati bioplinskog (biometanskog) potencijala bi uvijek trebali biti praćeni jasnim opisom
izvora inokuluma, njegove aktivnosti, sadržaja čvrste materije i isparljive čvrste materije (s
izvedenom vrijednošću aritmetičke sredine odabranih uzoraka), sadržaja otpada i načinom
razrjeđenja ako se eventualno izvodi.
Stajnjak (O1) i nejestiva iznutrica, sadržaj iz želuca, mulj od ispiranja i čišćenja, te ostaci
mesa definisani kao otpad O2, su u različitim količinama podvrgnuti BMP testu. Putem BMP
testa ispitan je scenarij direktne mješavine svježeg inokuluma i otpada O1, odnosno otpada
O2 u količinama od 1 i 2 grama.
Sve postavke BMP testa, za obje vrste otpada u opisanim dozama sa inokulumom, imale su
slične količine punjenja, kako je navedeno u nastavku:
boca slijepe probe koja sadrži samo anaerobni mulj koji ima prirodnu proizvodnju
bioplina zbog svog raspadanja i koju treba oduzeti od ostalih test uzoraka;
test uzorak koji sadrži anaerobni mulj i 1 ml sirćetne kiseline kojim se ispituje
aktivnost anaerobnog mulja u kontaktu sa visoko biorazgradivim supstratom. Količina
od 1 ml sirćetne kiseline je uzeta na osnovu ranijih eksperimenta i zbog dobre pH
vrijednosti mulja [26];
urađen je eksperiment sa otpadima O1 i O2 iz MI radi provjeravanja bioplinskog
potencijala i mogućih inhibitorskih efekata na osnovu čega su izvedeni testovi sa po
dva (2) ponavljanja za sljedeće kombinacije:
69
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
- inokulum + 1 g O1;
- inokulum + 2 g O1;
- inokulum + 1 g O2;
- inokulum + 2 g O2.
Deset reakcionalnih boca napunjeno je istom količinom inokuluma od 38 g, što odgovara 10
% VTS. Krajnji volumen reakcione smjese je 200 ml. Jedna od boca sadrži samo inokulum i
predstavlja slijepu probu eksperimenta. Nadalje, jedna od boca sadrži 1 ml sirćetne kiseline i
služi kao test za provjeru aktivnosti mulja. Ostale boce su napunjene mješavinom inokuluma i
različitih količina i tipova otpada.
Prilikom elaboracije rezultata volumena metana u obzir su uzeti i rezultati reakcione boce bez
otpada (slijepa proba), tako da je od svakog rezultata oduzet ostvareni rezultat slijepe probe.
Tačan sastav svih boca sa reakcionim sadržajem, kao i ostvareni rezultati kompletnog BMP
testa prezentirani su u tabeli 5.3. i 5.4., a rezultati produkcija metana po ispitivanim
mješavinama su prikazani na slici 5.1.
70
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
CH4 (ml)
Boca Sadržaj boce dani
1 2 3 4 5 6
1 inokulum+2 g O2 31 94 151 245 344 438
2 inokulum+1 g O2 51 290 414 518 562 623
3 inokulum+2 g O2 31 83 122 171 254 310
4 inokulum+1 g O1 33 141 185 266 305 347
5 inokulum+2 g O1 35 137 154 221 357 424
6 inokulum+1 g O1 66 171 208 281 397 492
7 inokulum+2 g O2 41 104 173 285 373 471
8 inokulum+1 g O1 36 54 61 77 97 122
9 inokulum+1ml sirćetne kis. 9 29 47 59 84 103
10 inokulum=slijepa proba 13 55 82 104 127 165
Produkcija
HPK Unos Teoretska Ukupna
CH4 od
otpada51 HPK52 produkcija produkcija
Boca Sadržaj boca supstrata54
(g) (g/l) CH4 (ml) CH453 (ml)
(ml)
1 Inokulum+2 g O2 0,348 1,74 121,8 438 273
2 Inokulum+1 g O2 0,174 0,87 60,9 270 139
3 Inokulum+2 g O2 0,348 1,74 121,8 310 145
4 Inokulum+1 g O1 0,626 3,13 219,1 457 311
5 Inokulum+1g O1 0,626 3,13 219,1 424 259
6 Inokulum+2 g O1 1,252 6,26 438,2 492 327
7 Inokulum+1 g O2 0,174 0,87 60,9 471 306
8 Inokulum+2 g O1 1,252 6,26 438,2 122 -43
9 Inokulum+1ml sirćetne kis. 1,07 5,53 374,5 103 -62
10 Inokulum=slijepa proba 0 0 0 165 0
51
Fizičko-kemijska analiza ulaznog otpada pomnožena sa ulaznom količinom otpada u gramima.
52
Unos HPK (g/l) otpada razblaženog sa sadržajem u reakcionoj boci. Predstavlja odnos HPK (g) otpada po
volumenu reakcione boce (200 ml).
53
Dobivena količina metan na kraju procesa (6 dana). Predstavlja zbir produkcija metana od inokuluma i
ulaznog supstrata.
54
Ukupna ostvarena produkcija metana od ulaznog supstrata.
71
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Prinos CH4
700
600
Inokulum+2 g O2
500 Inokulum+1 g O2
Inokulum+2 g O2
400
ml CH4
Inokulum+1 g O1
Inokulum+2 g O1
300
Inokulum+1 g O1
200 Inokulum+2 g O2
Inokulum+1 g O1
100
Inokulum+1ml sirćetne kiseline
0 Inokulum=slijepa proba
1 2 3 4 5 6
dani
Na osnovu izvršenih analiza i dobivenih rezultata mogu se dati sljedeće preporuke za daljnja
istraživanja:
- da bi se uklonila svaka sumnja u aktivnosti mulja kao prijedlog poboljšanja za buduća
istraživanja, potrebno je izvesti još jedan BMP test, ali sa smanjenim opterećenjem
sirćetnom kiselinom do 2.5 HPK/l,
- može se započeti eksperiment koristeći 1,74 g HPK/l za otpad O2, odnosno 5,0 g
HPK/l za otpad O1 (stajnjak);
- da bi se došlo do informacije o maksimalnom opterećenju anaerobnog procesa,
potrebno je ponoviti eksperimentalnu postavku sa većim količinama otpada. U ovom
istraživanju, ostvaren je zahtjevani istraživački nivo, gdje se jasno ukazalo na omjer
otpada (mješavinu) koji pokazuje najveći potencijal prinosa biometana.
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Ukoliko se potraži linearna veza između dva parametra, HPK i CH4 supstrata, odvojeno za
obje doze otpada od 1 i 2 grama, dobit će se dvije funkcije:
Isto tako je pogodno pronaći linearnu vezu između HPK i CH4 supstrata zasebno za obje vrste
otpada:
Rješavanjem sistema jednačina (5.1.) i (5.2.) dobija se prinos od 0,497 ml CH4/mg HPK,
odnosno prinos od 0,487 ml CH4/mg HPK rješavanjam sistema jednačina (5.3.) i (5.4.). Prema
ovim pokazateljima jasno je da su dobijeni dobri uvjeti slaganja prinosa prema otpadima i
prema doziranim količinama istih. Nastalo odstupanje se pripisuje stepenu povjerenja od 95
%.
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
2. Za iste uvjete BMP testa, a na osnovu uspostavljene linearne ovisnosti CH4 od HPK,
može se proračunati produkcije biometana tretmanom drugih vrsta otpada odnosno
mješavina, kao što su definisane mješavine M1, M2 i M3, a sve u cilju odabira
mješavine sa aspekta produktivnosti metana.
3. Za drugu fazu eksperimentalnog istraživanja, ispitivanje prinosa bioplina na modelima
anaerobnih bioreaktora (CSTR i PF) uzima se mješavina M1 (O1:O2=80:20), budući
da ima najveći HPK od 526 mg HPK, odnosno najveći prinos od 256,16 ml CH4.S
obzirom na izbor mješavine otpada (M1), te na osnovu rezultata ispitivanja potencijala
biorazgradnje može se proračunati godišnja produkcija metana iz mesne industrije
(Bajra d.o.o) bazirana na sljedećim količinama u relaciji:
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Model je predstava objekta, sistema ili ideje u nekoj formi drugačijoj od samog entiteta.
Modeliranje je proces formiranja modela56 datog sistema. Matematički model je skup
matematičkih relacija koje opisuju ponašanje nekog sistema, a matematičko modeliranje se
bazira uglavnom na fizičkim principima, dok je proces AD po svojoj prirodi kompleksan i
značajno je uvjetovan, pored fizičkih, hemijskim i biološkim principima. Stoga je za slučaj
AD mnogo prihvatljivije matematičko modeliranje koje se vrši na osnovu eksperimentalnih
rezultata. Ovakvo matematičko modeliranje se definiše kao identifikacija sistema i može
dominantno obuhvatati fizičke parametre za koje se želi provjeriti karakter uticaja na proces,
pri tome ne umanjujući značaj drugih principa [47,63].
Jedna od metoda kvantitativne analize pojava i njihovih odnosa, koja omogućava pribavljanje
informacija neophodnih za donošenje zaključaka i utvrđivanje zakonitosti, jeste statistička
regresijska metoda. Zadatkom regresione analize smatra se rješenje problema odabiranja kao i
analitičkog izražavanja teoretske krive, koja najbolje predstavlja zakonitost promjene
promatranih zavisno i nezavisno promjenjivih. U tu svrhu se najčešće koriste prave linije,
potencijalne, logaritamske, eksponencijalne krive, kao i polinomi drugog, trećeg i višeg reda.
U svakom pojedinačnom slučaju ovaj problem se rješava tako što treba tražiti onu
matematičku funkciju koja, sa što manjim brojem parametra, bolje opisuju posmatranu pojavu
Opća regresiona jednačina za višestruku linearnu regresiju ima oblik [64,65]:
55
Za proizvodnju i distribuciju električne energije.
56
Uproštena i idealizirana apstrakcija realnosti.
76
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Cilj regresije je da se utvrdi priroda veze, odnosno oblik zavisnosti između posmatranih
pojava, što se postiže pomoću regresionog modela. On pokazuje prosječno slaganje varijacija
posmatranih pojava i sredstvo je pomoću koga se može ocijeniti i predviditi ponašanje
zavisno promjenjivih za željene vrijednosti nezavisne promjenjive [64,65].
Također, kod istraživanja procesa AD jako je zastupljena statistička metoda analiza varijanse
(ANOVA). Analiza varijanse je metodologija koja je najveću primjenu našla u
eksperimentalnim istraživanjima raznih fizičkih, hemijskih i drugih procesa. Inače, ova
statistička metodologija je namijenjena otkrivanju karaktera (nivoa i jačine) uticaja određenih
faktora na posmatrani objekat ili procese [66,67]. Naročito je pogodna u slučajevima
eksperimentalnog istraživanja kada se mogu uticajni faktori uspješno kontrolisati. Ova oblast
primjene metode analize varijanse zove se planiranje eksperimenta i to u njenom jednom
dijelu koji se odnosi na tzv. planove za analizu signifikantnosti (značajnosti) faktora [64,66].
U cilju dokazivanja postavljenih istraživačkih hipoteza, nakon izvršenog BMP testa i izbora
najpogonije mješavine otpada, vršena su ispitivanja prinosa bioplina prema dvofaktornom
planu eksperimenta na oba laboratorijska modela bioreaktora, prema konceptu navedenom u
literaturi [66], s ciljem definisanja regresijskog modela prinosa bioplina. Provjera iznesenih
statističkih parametara je izvršena kroz analizu varijanse rezultata eksperimenta kod
ispitivanja prinosa biometana za oba laboratorijska modela bioreaktora. Obrada i analiza
većeg dijela dobijenih rezultata je vršena primjenom aplikativnih softverskih programa
Microsoft Excel i Statistica 8.0. proizvođača StatSOFT [68,69].
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
otpadnih voda iz Općine Odžak). Tretirani otpad predstavljaju već opisane mješavine
otpada (O1 i O2) iz pogon mesne industrije „Bajra“ d.o.o. Travnika. Ovaj otpad je
povremeno dopunjavan otpadom iz klaonice Mujanović d.o.o. (Kobilja Glava,
Sarajevo) što je prije svega ovisilo od dinamike procesa AD i potrebnog kvaliteta
ulaznog supstrata.
- izvođenje eksperimenta prema uspostavljenoj dinamici eksperimentalnih tačaka u
smislu ispitivanja prinosa bioplina. Ovu aktivnost je pratio intenzivan rad na praćenju
svih ulazni, mjerno-upravljačkih i izlaznih eksperimentalnih parametara procesa AD,
uz mjerenje potrošnje električne energije za oba modela anaerobnih bioreaktora. Isto
tako, zbog potreba kontinuiranog monitoringa procesa nastavljeno je sa aktivnostima
uzimanja uzoraka otpada kao i mulja (inokuluma). Redovno su vršene potrebne
fizičko-hemijske analize otpada, sadržaja digestora te analize uzoraka bioplina
(analiza po CH4),
- iscrpno prikupljanje i obrada dobijenih rezultata, definisanje matematičkog modela
prinosa biometana i energijskog indeksa rada laboratorijskih modela anaerobnih
bioreaktora uz valorizaciju dobijenih rezultata.
U tabeli 5.5. su date vrijednosti nivoa uticajnih faktora pri kojima su izvedeni eksperimenti na
laboratorijskom CSTR modelu bioreaktora za odabrani omjer mješavine otpada iz MI, izražen
kroz OLR, temperaturu procesa i broj okretaja mješača.
Nivoi faktora
Uticajni faktori
Donji nivo (-1) Gornji nivo (+1)
Temperatura A= t (oC) 25 35
Broj okretaja
B= n (o/min) 10 20
mješača
78
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
U tabeli 5.6. je data plan matrica i ukupni rezultati prikupljenog bioplina, odnosno biometana
i potrošnje električne energije.
količina
CH4 u bioplinu (Σyi) električne
t n bioplina (l)
A B (%) (l) energije (kWh)
(O C) (o/min)
(1) 25 10 -1 -1 67,9 52,78 35,84 11,77
a 35 10 1 -1 120,96 58,9 71,25 12,88
b 25 20 -1 1 85,4 68 58,04 12,22
ab 35 20 1 1 100,85 57,4 58,97 16,27
79
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Prvi korak u analizi prikazanih rezultata je određivanje efekata, tačnije uticaja pojedinih
faktora na posmatrani proces, u ovom slučaju, vrijednost prinosa biometana (PCH4). Ove
vrijednosti određuju se na osnovu tabele 5.7. a prema izrazima 5.6.-5.8. za A, B i AB dole).
Slika 5.4. prikazuje princip određivanja efekata pojedinih faktora prema.
Efekat faktora
Kombinacija
I A B AB
(1) + - - +
a + + - -
b + - + -
ab + + + +
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Prikazani rezultati na slici 5.5. za eksperimentalni nivo (1) koji se odvija na temperaturi 25 oC
s brojem okretaja mješača od 10 o/min, pokazuju da je prinos biometana prvih nekoliko dana
57
Prinos metana izražen u litara po doziranoj vrijednosti HPK otpada na volumen bioreaktora (u litrima) po
danu.
81
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
rastući, a zatim ima trend opadanja. Od 4 do 11 dana zabilježen je pad prinosa, koji zatim
neznatno raste pa opet opada. Data stepena funkcija s koeficijentom determinacije R2=0,71 i
izvršena ekstrapolacija za 3 naredna dana na bazi posljednjih 8 dana eksperimenta, najbolje
opisuje tok prinosa biometana. Jasno je da ovaj nivo ne daje, a niti obećava bogat prinos
biometana, budući da mezofilne bakterije djeluju u donjem graničnom temperaturnom
području s manjom brzinom miješanja sadržaja bioreaktora.
82
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Na osnovu rezultata navedenih u tabeli 5.10. i na slici 5.6., nivo a ima oscilirajući prinos
biometana. Prinos se kreće od 3,57 do 5,95 l/dan. Isto tako, jasno se vidi da za cijeli period od
15 dana prinos ima blago opadajući karakter, što pokazuje i opadajući trend ekstrapolirajuće
krive, koja je izvršena za period od tri dana na bazi 3 posljednja dana. Ovdje nije pronađena
jednostavna aproksimaciona kriva koja bi dovoljno jako opisivala ovaj eksperimentalni nivo i
njegovu projekciju prinosa.
83
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Na osnovu rezultata navedenih u tabeli 5.10. i na slici 5.7., tačka b gotovo identično nivou a
ima oscilirajući prinos biometana s nešto manjom amplitudom oscilovanja, te s izvjesnom
razlikom da za cijeli period od 15 dana ispitivanja ima blago rastući karakter što pokazuje i
ekstrapolirajuća kriva. Ekstrapolirajuća kriva je izvršena za period od tri dana na bazi 4
posljednja dana. Ovdje nije pronađena jednostavna aproksimaciona kriva koja bi dovoljno
jako opisivala ovaj eksperimentalni nivo i njegovu projekciju prinosa.
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
U tabeli 5.12. su date vrijednosti analize supstrata za pH vrijednost, alkalitet i VFA po svim
eksperimentalnim tačkama. Cilj ove analize je da se ispita stepen kiselosti supstrata, odnosno
stabilnost procesa kroz odnos VFA i alkaliteta. Prema ovoj analizi, može se uočiti da nije
došlo do formiranja kisele sredine (sve su vrijednosti iznad 7), te da odnos VFA i alkaliteta
ukazuje na stabilnost procesa, bez nagovještaja inhibirajućih uvjeta. Odnos VFA/alkalitet je
oko 1, dok je idealna teoretska vrijednost 0,3. Dakle, sve tačke pokazuju visoku (poželjnu)
stabilnost (1=0,255; ab=026 i b=0,195), a idealna prosječna vrijednost je postignuta u tački a
(0,3), koja ima najveću prosječnu vrijednost prinosa biometana.
Efekat faktora, ustvari, predstavlja razliku srednje vrijednosti izlaza koja odgovara
posmatranom faktoru na gornjem nivou i srednje vrijednosti istog na donjem nivou, pri čemu
je n broj ponavljanja pojedinih opita, a računa se kako slijedi:
85
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
a+ ab b+ (1) 1
A = y A+ - y A- = - = a+ ab- b- (1) (5.7.)
2n 2n 2n
1
B = y B+ - y B- = b+ ab- a- (1) (5.8.)
2n
1
AB = ab+ (1) - a- b (5.9.)
2n
1
A= 14, 2513 +11, 7942 -11, 6905 - 7,1694 = 0, 2419
2×15
1
B= 11, 6905 +11, 7942 -14, 2513 - 7,1694 = 0, 066
2×15
1
AB = 11, 6905 +11, 7942 -14, 2513 - 7,1694 = -0, 2292
2×15
Pregledom dobijenih rezultata lako se uočava redoslijed faktora po veličini efekata. Dakle,
faktor A, temperatura procesa, u ovom slučaju ima najveći uticaj, zatim slijedi zajednička
interakcija oba faktora AB, temperatura i broj okretaja mješača, pa tek onda faktor B, broj
okretaja CSTR bioreaktora.
2k
si 2 0,1121+ 0, 019 + 0, 0035 + 0, 0725
s =
2
= = 0, 0518
i=1 2k 4
86
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
2
se efekat = s 0, 0518
k-2 = 2-2 = 0, 0587
n 2
15× 2
Nakon ovog, slijedi izračunavanje t-odnosa efekta (A) kao količnika vrijednosti samog efekta,
odnosno koeficijenta (poslije u izvornom regresijskom modelu) sa njegovom procijenjenom
standardnom greškom (tabela 5.13.). t-odnos efekta se koristi kao njegova ocjena u smislu
značaja (signifikantnosti) u odnosu na vrijednost 0 (nula). t-odnos za efekat A je dat kao:
Efekat ± polovina
Procijenjeni Procijenjena
Efekat t-odnos procijenjene standardne
efekat standardna greška
greške
A 0,2419 0,0587 4,116 0,2419 ± 0,029
B 0,066 0,0587 1,123 0,066 ± 0,029
AB -0,2292 0,0587 -3,907 -0,2292 ± 0,029
Na osnovu ovako definisanih efekata pojedinih faktora određuju se koeficijenti koji figurišu u
regresionom modelu prvog stepena, a jednaki su polovini vrijednosti efekata pojedinih
faktora. Regresioni model temeljen na ovoj činjenici i podacima iz izraza 5.7.-5.9. (sa
supstitucijom x1= A, a x2=B) ima sljedeći oblik:
Y = b 0 + b1A+ b 2 B+ b12 AB
eI eA e e
Y= + A+ B B+ AB AB
2 2 2 2
Odsječak b0 predstavlja prosječnu vrijednost ukupnog broja mjerenja prinosa biometana (60),
dok pripadajući koeficijenti b1, b2 i b12 označavaju polovinu svojih efekata (e) A, B i AB.
87
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
1 2 1 0, 0518
se koeficijent = s = 0, 029
k-2 =
n 2 2
2
15× 2 2-2
FRAČ>FTAB (5.11.)
Analiza varijanse
Unutar
2,902 56 0,0518 - - -
populacije
Ukupno 4,64 59 - - - -
88
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Konsultujući tabelu za Student-ovu t-raspodjelu, odnosno njenu kritičnu vrijednost t(0,05, 56) =
1,96, te njena usporedba sa vrijednostima studentovog testa za pojedine parametre prema
tabeli 4.15. na osnovu kriterija t0b> tk može se izvršiti ocjena značajnosti, odnosno
signifikantnosti parametara regresije (od b0 do b12). Prema tome, svi su parametri (b0= 0,747,
b1=0,1209 i b12= -0,1148) signifikantni, jer je t rač,bo,b1,b2> tkritično, dok je preostali parametar
regresije, b2 (0,033) nesignifikantan. S obzirom na iznesenu analizu adekvatnosti modela i
signifikantnosti parametara regresije, matematički model postaje:
t2 (35 oC)
Count 15 15 30
Sum 14,25 11,79 26,04
Average 0,95008 0,7862 0,8681
Variance 0,01906 0,0725 0,0511
Total
Count 30 30
Sum 21,42 23,4
Average 0,71402 0,78012
Variance 0,12099 0,03676
89
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Tabela 5.16. Rezultati analize varijanse prinosa biometana po OLR za CSTR bioreaktor.
ANOVA
Source of
Variation SS df MS F P-value F crit
Sample 0,88 1 0,88 16,98 0,0001 4,012
Columns 0,0655 1 0,06553 1,26 0,2655 4,012
Interaction 0,7928 1 0,79285 15,29 0,0002 4,012
Within 2,902 56 0,05182
Total 4,6404 59
Prema rezultatima analize varijanse mogu se lako prepoznati određene vrijednosti ako se iste
uporede s ranije iznesenim rezultatima regresione analize dvofaktornog plana eksperimenta.
Tako je suma kvadrata faktora A (temperature) – SSA=0,88005, za faktor B (broj okretaja)–
SSB=0,06553, zajedničkog efekta (dejstva) – SSAB = 0,79285, rezidualna ili suma kvadrata
unutar faktora SSrez= 2,902 i ukupna suma kvadrata SStot = 4,46046. Dalje su dati
odgovarajući stepeni slobode (df), varijanse: sA2 =0,88005 , sB2 = 0,06553 , sAB2 = 0,79285,i
srez2 = 0,05182 i F0- odnosi: za faktor A – F0 = 16,98 , za faktor B – F0 = 1,264 i za zajednički
efekt AB – F0 = 15,299. S obzirom da su vrijednosti F0 - odnosa, za faktor A (p=0,0001<0,05)
i zajednički efekat AB veći od tabličnih (Fcrit = 4,012 sa p=0,0002<0,05), dok to nije slučaj za
F0-odnos faktora B (p=0,2655 >0,05), to slijede zaključci koji dodatno idu u prilog ranije
iznesenoj regresionoj analizi u smislu adekvatnosti modela i signifikantnosti parametara:
- temperatura značajno utiče na prinos biometana izraženog preko ulaznog organskog
opterećenja,
- broj okretaja ne utiče značajno na prinos biometana,
- zajedničko dejstvo temperature i broja okretaja značajno utiče na prinos biometana.
Imajući u vidu raniju iznesenu regresionu analizu, te nakon toga svojevrsnu statističku
provjeru putem analize varijanse dvofaktornog eksperimenta, izraz 5.12. se prihvata kao
konačan linearni regresioni model izražen u kodiranim vrijednostima. Prevođenje ovog izraza
u prirodne koordinate se vrši na osnovu jednačina 5.13.- 5.15.
t tsr t 30
A (5.13.)
tmax tmin 5
2
n nsr n 15
B (5.14.)
nmax nmin 5
2
Uvrštavanjem ovih vrijednosti u jednakost 5.12. dobije se regresioni matematički model u
prirodnim koordinatama:
90
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Ovaj matematički model prinosa biometana izraženog preko ulaznog organskog opterećenja,
laboratorijskog modela CSTR bioreaktora, funkcionalno zavisi od temperature procesa
anaerobne digestije (t) i broja okretaja mješača bioreaktora (n). Odabrana mješavina otpada
ima najveći potencijal biometana koji je u funkciji ulaznog organskog opterećenja, izraženog
preko HPK mješavine, a što je potvrđeno i kod prve faze istraživanja (BMP testa). Na osnovu
ovog, može se konstatovati da je dobijeni model formiran na bazi funkcionalne zavisnosti
ulaznog organskog opterećenja kroz ispitivanu mješavinu otpada na ulazu u proces (također
potvrđeno u okviru prve faze istraživanja), temperature procesa i broja okretaja mješača
promatranog kroz period rada u okviru druge faze eksperimentalnog istraživanja.
Tabela 5.17. Komparacija srednjih izmjerenih i modelskih vrijednosti prinosa biometana za CSTR.
ŷCH4/OLR
Y CH4/OLR
Nivo ȳ CH4/OLR (STATISTIC)
(prema izrazu 4.13.)
Iz prikazanih rezultata u tabeli 5.17. se vidi jako dobro slaganje srednjih vrijednosti prinosa
oba modela u odnosu na izmjerene vrijednosti po eksperimentalnim tačkama. Obrađeni model
prema izrazu 5.15. u poređenju sa vrijednostima koje daje STATISTIC-a je nešto pogodniji,
jer ima manje odstupanje. Isto tako je vidljivo, da sama STATISTIC-a daje prilično dobar
model sa malim odstupanjem od srednjih izmjerenih vrijednosti.
58
Dopustiva je bila samo (i izvodiva) linearna veza.
91
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
3D Surface Plot of y CH4/OLR (l/g HPK/l dan) against t (oC) and n (o/min)
10v*60c
y CH4/OLR (l/g HPK/l dan) = -0,0787+0,0242*x+0,0066*y
> 0,9
< 0,9
< 0,8
< 0,7
< 0,6
Slika 5.9. Prikaza funkcije prinosa bioplina prema STATISTICI 8.0. za CSTR.
Uspješnost procesa, između ostalog, utvrđuje se mjerenjem veličina koje ukazuju na količinu
dobivene i utrošene energije za izvođenje procesa. Takav pristup, može se realizovati i na
laboratorijskom CSTR modelu bioreaktora anaerobne digestije, primjenom Black box metode
za definiranje energijskog indeksa. Utrošena električna energija je vrijednost ulaza, dok je
dobivena količina bioplina, odnosno biometana, konvertovana u energiju koja se ostvaruje
transformacijom hemijske energije goriva (bioplina, biometana) u električnu energiju (sa
odgovarajućim stepenom iskorištenja), predstavlja vrijednost izlaza. Odnos vrijednosti izlaza i
ulaza se definiše kao energijski indeks i predstavlja mjeru energijske uspješnosti tretmana
otpada iz mesne industrije u procesu anaerobne digestiji na odabranom laboratorijskom
modelu.
Tokom svih dana ispitivanja prinosa biometana na CSTR modelu anaerobnog digestora po
svim eksperimentalnim tačkama, na uređaju za mjerenje potrošnje, registrovana je potrošnja
električne energije (kWh). Električna energija je utrošena na zagrijavanje bioreaktora i
92
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
miješanje supstrata unutar istog konstantnog volumena (5 l)59. U tabeli 4.18. su date
vrijednosti utrošene električne energije po eksperimentalnim tačkama za zagrijavanje i
miješanje bioreaktora konstantnog sadržaja (kWh/kg supstrata), data je količina dobivenog
metana sa njegovom konverzijom u odgovarajući ekvivalent električne energije po doziranoj
masi ulaznog otpada (kWh/ kg otpada), te vrijednosti definisanog energijskog indeksa.
Ekvivalent dobivene električne energije (EI) predstavlja izlaznu vrijednost black box-a, a
dobiva se kao umnožak ukupne količine prikupljenog metana po količini doziranog otpada
(m3/kg)60, prosječne energetske vrijednosti metana (9,55 kWh/m3 CH461) i stepena uspješnosti
konvertovanja biometana u električnu energiju od 38 % (vidi 5.2.3.). Dakle, kada se količina
dobivenog biometana preračuna u njegovu energetsku vrijednost, te izrazi preko potencijalno
ostvarive električne energije po kilogramu doziranog otpada i podijeli sa količinom utrošene
električne energije za miješanje i zagrijavanje bioreaktora po masi tretiranog supstrata, dobije
se tzv. energijski indeks. Na osnovu ovoga, a poznavajući ukupnu potrošnju električne
energije po eksperimentalnim tačkama (UE), energijski indeks (Ei) se može izraziti kao:
IE
Ei (5.16.)
UE
gdje su:
Ei - energijski indeks,
IE. - ekvivalent dobivene električne energije (kWh/kg),
UE - ukupna potrošnja električne energije po eksperimentalnim tačkama (kWh/kg).
ukupna ukupna
eksperiment UE
količina količina IE (kWh/kg) Ei
alne tačke (kWh/kg)
CH4 (l) CH4 (m3)
(1) 35,84 0,036 0,173 0,178 0,97
a 71,25 0,071 0,345 0,195 1,77
b 58,04 0,058 0,281 0,185 1,52
ab 58,97 0,059 0,285 0,246 1,16
59
Volumenu od 5 l odgovara 0,005 m3, sa gustinom suptrata od 882 kg/m3, dobije se masa tretirane sadržine od
4,41 kg. Ulazna električna energija se utroši na zagrijavanje i miješanje ove, konstantne mase otpada unutar
digestora, vodeći se pretpostavkom da je dozirana količina otpada jednaka količini digestata na izlazu iz procesa.
60
50 g/dan je dozirana količina otpada.
61
Ova vrijednost je uprosječena. Tako npr. prema austrijskim standardima kalorijska vrijednost utisnutog
biometana u plinsku mrežu ne smije biti ispod 10,86 kWh/m³ (Izvor: Primjeri dobre prakse pročišćavanja
bioplina do razine biometana, Best Practice brochure, Energetski Institut Hrvoje Požar).
93
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Imajući u vidu aspekte MI u tretmanu odabranih vrsta otpada za date uvjete ispitivanja (još
kroz BMP test) na opserviranim laboratorijskim modelima bioreaktora, može se doći do
neophodnih kapaciteta snage postrojenja koja bi se (eventualno) mogla instalisati u pogonu
MI. Ako se sada uzme najpovoljnija tačku (a) sa aspekta definisanog Ei i poznata količina
otpada koja se produkuje u pogonu MI, može se doći do kapaciteta snage potencijalne
elektrane na bioplin. Nakon toga može se izračunati ukupna novčana vrijednost dobivene
električne energije koja bi se po zagarantovanoj cijeni isporučivala u gradsku mrežu.
62
„Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo i „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“ d.d. Mostar.
94
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
U tabeli 5.19. su date vrijednosti nivoa uticajnih faktora pri kojima se izvode eksperimenti
na PF bioreaktoru za odabrani omjer otpada iz mesne industrije, dok je u tabeli 4.20. data plan
matrica i rezultati prinosa bioplina po eksperimentalnim tačkama.
Nivoi faktora
Uticajni faktori
Gornji nivo (+1) Donji nivo(-1)
Temperatura t (oC) 35 25
Nagib digestora δ( o) 40 20
Kodirane
Prirodne Ukupna
vrijednosti Ukupna
vrijednosti faktora Ukupna Prosječni potrošnja
faktora količina
Kombinacija
95
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
96
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Na slici 5.10. je dat prikaz prinosa biometana za eksperimentalni nivo (1), koji se odvija na
donjim granicama oba faktora (t= 25 oC, δ= 20o), s prilično dobrom kumulativnom
produkcijom biometana u odnosu na druge nivoe, posebno imajući na umu potrošnju
električne energije. Ovaj nivo ima neujednačen, oscilirajući prinos biometana s izraženom
97
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Prema rezultatima u tabeli 5.22. i na slici 5.11., može se konstatovati da ovaj nivo ima
oscilirajući prinos biometana. Isto tako, jasno se vidi da za cijeli period od 15 dana prinos ima
98
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Na osnovu rezultata prikazanih u tabeli 5.24. i na slici 5.13. se vidi da nivo ab za cijeli period
ima neujednačen prinos biometana, s prilično velikom amplitudom prinosa od 3 do gotovo 15
(l/dan). Naime, prinos je u početku rastao, pa opadao, a onda do kraja rastao i zadržao takav
trend, što pokazuje i kriva ekstrapolacije. Ekstrapolirajuća kriva je izvršena za period od tri
dana na bazi 7 posljednjih dana, dok jednostavna aproksimaciona kriva koja bi dovoljno jako
opisivala ovaj eksperimentalni nivo i njegovu projekciju prinosa, nije pronađena. Eksperiment
se odvija na gornjem nivou oba faktora gdje je najveća potrošnja električne energije.
Očekivano povećanje prinosa se može objasniti djelovanjem veće temperature procesa na
aktivnost mezofilnih bakterija.
U tabeli 5.25. su date vrijednosti analize supstrata za pH vrijednost, alkalitet i VFA po svim
eksperimentalnim tačkama. Cilj analiza je da se ispita stepen kiselosti supstrata, odnosno
stabilnost procesa kroz odnos VFA i alkaliteta. Prema ovoj analizi, može se uočiti da nije
došlo do formiranja kisele sredine, te da odnos VFA i alkaliteta ukazuje na stabilnost procesa
bez nagovještaja inhibirajućih uvjeta.
Prvi korak u analizi prikazanih rezultata, kako je to već urađeno kod CSTR modela, je
određivanje efekata (uticaja) pojedinih faktora na posmatrani proces, odnosno, u ovom
slučaju, vrijednost prinosa biometana (PCH4/OLR). Ove vrijednosti određuju se na osnovu tabela
5.21.-5.24., a prema izrazima 5.7.-5.9. za faktore A, B i AB, a isti je princip određivanja
efekata pojedinih faktora (slika 5.5.). Efekat faktora ustvari predstavlja razliku srednje
vrijednosti izlaza koja odgovara posmatranom faktoru na gornjem nivou i srednje vrijednosti
istog na donjem nivou, pri čemu je n broj ponavljanja pojedinih opita. Faktor ili kombinacija
101
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
1
A 18,1294 23, 289 18, 7833 17, 7322 0,1819
2 15
1
B 18, 7833 23, 289 18,1294 17, 7321 0, 2254
2 15
1
AB 23, 289 17, 7321 18,1294 18, 7833 0,1182
2 15
Pregledom dobijenih rezultata lako je uočiti redoslijed faktora po veličini efekata. Dakle,
najveći uticaj ima faktor B (ugao nagiba bioreaktora), zatim temperatura (faktor A), te
zajednička interakcija temperature procesa i ugla nagiba bioreaktora (AB).
2k
i2 0, 0263 0,1442 0, 0519 0,1921
2
k
0,1788
i 1 2 4
2
se efekat 0,1788 0,1092
k 2
n 2
15 2 22
Nakon ovog, slijedi izračunavanje t-odnosa efekta (A) kao količnika vrijednosti samog efekta,
odnosno koeficijenta sa njegovom procijenjenom standardnom greškom (tabela 5.26.). t-
odnos efekta se koristi kao njegova ocjena u smislu signifikantnosti u odnosu na vrijednost 0
(nula). t-odnosa za efekat A je dat kao:
102
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Efekat ± dvostruka
Procijenjeni Procijenjena
Efekat t-odnos procijenjena standardna
efekat standardna greška
greška
Na osnovu ovako definisanih efekata63 pojedinih faktora određuju se koeficijenti koji figurišu
u regresionom modelu prvog stepena, a jednaki su polovini vrijednosti efekata pojedinih
faktora. Regresioni model temeljen na ovoj činjenici i podacima iz izraza 5.7.-5.9. ima
sljedeći oblik:
Y = b 0 + b1A+ b 2 B+ b12 AB
eI eA e e
Y= + A+ B B+ AB AB
2 2 2 2
1 2 1 0,1788 0, 0546
se koeficijet k 2
2 n 2 2 15 22 2
63
Prema nekim autorima efekti A, B i AB se označavaju kao nezavisno promjenjive (x1, x2 i x12).
103
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Tabela 5.27. Regresiona analiza dobivenog modela prinosa metana PF (izraz 5.17.).
Analiza varijanse
Standardna
Nezavisne Koeficijent t za H0 tkritično (ttab.) Koeficijent
greška
varijable procjene koeficijent=0 (α=0,05; n=56) signifikantan
koeficijenta
Odsječak
1,2989 0,0546 23,7927 da
(b0)
A (b1) 0,0909 0,0546 1,6660 ne
1,96
B (b2) 0,1127 0,0546 2,0645 da
Konsultujući tabelu za Student-ovu t-raspodjelu, odnosno njenu kritičnu vrijednost t(0,05, 56) =
1,96, te njena usporedba sa vrijednostima studentovog testa za pojedine parametre prema
tabeli 4.28. na osnovu kriterija t0b> tk može se izvršiti ocjena značajnosti, odnosno
signifikantnosti parametara regresije (od b0 do b12) . Prema tome, u ovom neadekvatnom
modelu, parametri b0= 1,2989 i b2=0,1127 su signifikantni, dok su preostala dva parametra b1
i b12 nesignifikantni. Matematički model dat izrazom 5.17. s aspekta signifikantnosti
parametara regresije, ima oblik:
104
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
-sr -30
Y= = = 0, 9629 + 0, 0112 (5.19.)
max - min 10
2
Imajući u vidu izraz (5.17.) i čitavu proceduru dodatnog rasvjetljavanja dobijenih vrijednosti
statističkih parametara u smislu svođenja modela prinosa na samo jedan uticajni faktor
procesa, koji u sebi sadrži isključivo signifikantne koeficijente regresije, ovdje se ovaj model,
s obzirom na kompletnu regresionu analizu, definitivno odbacuje kao neadekvatan i
nesignifikantan za oba parametra regresije.
Dodatna potvrda, kao prilog iznesenoj regresionoj analizi je analiza varijanse dvofaktornog
plana eksperimenta s jednakim brojem ponavljanja eksperimenta kod ispitivanja prinosa
biometana za PF bioraktor. Rezultati proračuna za vrijednosti parametara četvrte kolone
tabela 5.21.-5.24. su prikazani u tabeli 5.28., dok tabela 5.29. predstavlja svodnu tabelu
rezultata analize varijanse.
105
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
ANOVA
Source of
Variation SS df MS F P-value F crit
Sample 0,4006 1 0,4006 2,24 0,1400 4,012
Columns 0,6428 1 0,6428 3,59 0,0631 4,012
Interaction 0,2813 1 0,2813 1,57 0,2149 4,012
Within 10,013 56 0,1788
Total 11,3387 59
Prema rezultatima analize varijanse mogu se lako prepoznati određene vrijednosti ako se iste
uporede s iznesenim rezultatima regresione analize dvofaktornog plana eksperimenta. Ovdje
je najvažnije istaći F0- odnose: za faktor A – F0 = 2,24 , za faktor B – F0 = 3,595 i za
zajednički efekt AB – F0 = 0,2813. S obzirom da su vrijednosti F0 - odnosa, za faktor A
(p=0,14005>0,05), faktor (p=0,063>0,05) i zajednički efekt AB (p=0,214>0,05) manje od
tabličnih (Fcrit = 4,012), to slijedi jedinstven zaključak koji ujedeno potvrđuje ranije iznesenu
regresionu analizu, da temperatura, ugao nagiba i njihovo skupno djelovanje, ne utiču
značajno kao parametri procesa anaerobne digestije na prinos biometana izraženog preko
ulaznog organskog opterećenja, u sprovedenom eksperimentalnom istraživanja na
laboratorijskom PF modelu bioreaktora.
Imajući u vidu raniju iznesenu regresionu analizu, te nakon toga svojevrsnu statističku
provjeru putem analize varijanse dvofaktornog eksperimenta, izraz 5.17. se ne prihvata kao
konačan linearni regresioni model izražen u kodiranim (5.18.), niti u prirodnim vrijednostima
(5.19.).
Ovaj matematički model prinosa biometana (bioplina) izražen preko ulaznog organskog
opterećenja, istovremeno, funkcionalno ne zavisi od temperature procesa anaerobne digestije
(t) i ugla nagiba bioreaktora u odnosu na horizontalnu površinu (δ). Odabrana mješavina
otpada koja je imala najveći potencijal biometana u funkciji ulaznog organskog opterećenja,
izraženog preko HPK mješavine, u prvoj faze istraživanja (BMP testa), se kroz prinos
biometana ne može izraziti, odnosno dovesti u funkcionalnu vezu na laboratorijskom modelu
bioreaktora sa temperaturom procesa i uglom nagiba bioreaktora. Na osnovu ovog, može se
konstatovati da ovako postavljen eksperiment, ne odražava pouzdanu vezu analiziranih
parametara procesa za prinos bioplina (biometana). Dakle, temperatura procesa i ugao nagiba
bioreaktora nisu dovoljno jaki uticajni parametri procesa da matematički opišu prinos
biometana po osnovu organskom opterećenju doziranog otpada iz mesne industrije. Ovaj
uticaj treba potražiti preko drugih (preostalih) uticajnih parametara.
Dodatni dokaz odabranog pristupa za definisanje modela linearne regresije preko 2k (izraz
5.17.) eksperimentalnog plana pri ispitivanju prinosa biometana preko jediničnog OLR-a,
jeste rezultat unosa vrijednosti eksperimenta po tačkama u softverski paket Statistica 8.0.
Dobivena funkcija je data na slici 5.14., dok je u tabeli 5.30. data komparacija srednjih
106
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
3D Surface Plot of Y CH4/OLR (l/g HPK l dan) against t (oC) and δ (o)
10v*60c
Y CH4/OLR (l/g HPK l dan) = 0,4981+0,0163*x+0,0104*y
> 1,5
< 1,5
< 1,4
< 1,3
< 1,2
< 1,1
Slika 5.14. Prikaz funkcije prinosa bioplina prema STATISTICI 8.0. za PF.
Tabela 5.30. Pregled srednjih izmjerenih i modelskih vrijednosti prinosa biometana za PF.
ŷCH4/OLR
YCH4/OLR
nivo ȳ CH4/OLR (STATISTIC)
(prema izrazu 5.17.)
107
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
znatno bliži izmjerenoj, ali je isto tako neprihvatljiv, posebno u pogledu istih vrijednosti za
oba nivoa temperature.
Tabela 5.31. Značajni parametri koji određuju vrijednost energijskog indeksa PF modela
Ukupna
Eksperimentalne Ukupna količina IE UE
količina CH4 Ei
tačke-kombinacije CH4 (l) (kWh/kg) (kWh/kg)
(m3)
(1) 106,39 0,106 0,257 0,251 1,026
a 108,77 0,109 0,263 0,503 0,523
b 112,7 0,113 0,273 0,346 0,788
ab 139,74 0,140 0,338 0,594 0,569
64
Volumenu od 9 l odgovara 0,009 m3, sa gustinom suptrata od 882 kg/m3, dobije se masa tretirane sadržine od
7,93 kg. Ulazna električna energija se utroši na zagrijavanje i miješanje ove, konstantne mase otpada unutar
digestora, vodeći se pretpostavkom da je dozirana količina otpada jednaka količini digestata na izlazu iz procesa.
108
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
Za najpovoljniju tačku (1) ukupna količina dobivene energije kroz akumuliranu godišnju
produkciju biometana je 436.900 kWhel. Računajući da postrojenje radi tokom cijele godine
(8760 h) dobije se nazivna instalirana snaga od 50 kWel. Dobivena snaga spada u prvu
kategoriju do 150 kW za obračun jedinične zagarantovane otkupne cijene električne energije
od 0,1484 KM/kWh. Godišnja novčana vrijednost zagaratovane otkupne električne energije
iznosi 64.836,00 KM. Ukupna potrošnja električne energije za zagrijavanje i miješanje
ukupne količine tretiranog otpada je 426.700 kWh. Kada se ova vrijednost, preko referentne
cijene koštanja električne energije od 0,1226 KM/kWh pretoči u prodajnu cijenu koštanja
električne energije, dobije se vrijednost od 52.313,00 KM. U ovom slučaju, ostvarena
novčana dobit na godišnjem nivou bi iznosila 12.523,00 KM.
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
najgorem slučaju trebala smanjiti cijena odlaganja na sanitarnu deponiju, obzirom da isti
nakon tretmana ne spada u rizičnu grupu otpada. Međutim, ovakve mogućnosti bi bilo
potrebno dodatno istražiti.
Nakon iznesene analize energijskog indeksa, nameće se kao koristan prijedlog za nove pravce
istraživanja optimizacija procesa AD u smislu prinosa biometana kod odgovarajućeg
predtretmana (kvalitetnije pripreme, dodatne obrade) supstrata, te optimizacija procesa
usmjerana na kontrolirani unos aditiva (enzima) u bioreaktor. Ovim bi se mogao pospiješiti
intenzitet prinosa. Međutim, ostaje nepoznanica odnos troškova predtretmana supstrata i
cijene koštanja dodavanja enzima u kontekstu porasta prinosa biometana. Gledajući na ovaj
segment iz ugla postavke eksperimenta sprovedenog u ovom radu, opravdava se pristup
energijskog indeksa, ili pak još preciznije „ekonomskog indeksa“ koji bi u sebe integrirao što
više mjerljivih dobiti i troškova (posebno visoka cijenu zbrinjavanja otpada iz MI).
Pri realizaciji ovog istraživanja, parametri ulaznog organskog opterećenja su se pored količine
(HPK) dodatno sagledavali kroz hemijske karakteristike (pH, alkalitet, VFA i njihov
međusobni omjer), a dobijene vrijednosti prinosa biometana su uz mjerenje potrošnje
električne energije, poslužile za definisanje energijskog indeksa, kao mjere uspješnosti
procesa tretmana biomase animalnog porijekla za biogorivo.
Doktorska disertacija 5. Rezultati i analiza rezultata eksperimentalnog istraživanja
OLR za tačku (a: temperatura 35 oC i broj okretaja 10 o/min) gdje se akumulira količina
biometana od 71,25 l tokom 15 dana ispitivanja. Na ovaj način se na godišnjem nivo, s
obzirom na razmatrane količine otpada i uzete koeficijente konvertovanja biometana u
ekvivalentnu vrijednost električne energije, dobije potrebna snaga bioplinskog postrojenja od
67 kWel. Uvjeti izvršenog BMP testa su za istu mješavinu otpada i godišnju količinu pokazali
da se radi o snagi od 262 kWel. Dakle, ovdje je data maksimalna teorijska vrijednost snage
koja se može postići s obzirom na biodegradibilitet otpada. Međutim, kako su uvjeti
eksperimenta na modelima bioreaktora obuhvatali gubitke (izmjerene) utrošene električne
energije, dobijena je snaga od 67 kWel. To govori da se pri datim uvjetima eksperimenta
mješavine otpada iz MI može, energijski, od ukupnog (realnog) biodegradibiliteta mješavine,
iskoristiti svega 25,5 %.
Pri realizaciji ovog istraživanja, parametri ulaznog organskog opterećenja su se pored količine
(HPK) dodatno sagledavali kroz hemijske karakteristike (pH, alkalitet, VFA i njihov
međusobni omjer), a dobijene vrijednosti prinosa biometana su uz mjerenje potrošnje
električne energije, poslužile za definisanje energijskog indeksa, kao mjere uspješnosti
procesa tretmana biomase animalnog porijekla za biogorivo.
Doktorska disertacija 6. Zaključna razmatranja
6
ZAKLJUČNA
RAZMATRANJA
112
Doktorska disertacija 6. Zaključna razmatranja
Osnovni cilj istraživanja je bio da se prodube saznanja i izvrši analiza karaktera (nivoa i
jačine) uticaja pojedinih faktora procesa anaerobne digestije odabrane mješavine otpada iz
mesne industrije, na prinos bioplina (biometana) u laboratorijskim modelima anaerobnih
bioreaktora (CSTR-standardni protočni kotlasti bioreaktor i PF-bioreaktor s klipnim
kretanjem sadržaja), te da se definiše energijski indeks po eksperimentalnim tačkama. Kako bi
se proces anaerobne digestije otpada iz mesne industrije pojednostavio, te izbjeglo
digestiranje onih vrsta otpada, odnosno njihovih mješavina, koje nemaju potrebno visok
biopotencijal za proizvodnju bioplina, ili pak nisu unutar mesne industrije zastupljeni u
značajnim količina da bi dale energijsko-ekonomsku opravdanost digestiranja,
eksperimentalna istraživanja su bila podijeljen u dvije faze. S tim u vezi, prinos biometana se
posmatrao u odnosu na jediničnu vrijednost ulaznog organskog opterećenja najpogodnije
mješavine, definisane putem BMP testa uz dodatno praćenje fizičko-hemijskih karakteristika
ispitivanih vrsta otpada iz mesne industrije.
65
Na osnovu rezultata istraživanja vezanih za izradu ove doktorske disertacije, autor je objavio orginalni naučni
rad u indeksiranom časopisu Chemocal and Biochemical Engineering Quarterly (28 (1) 153-159 (2014)) IP
0,689 koji se nalazi u dvije baze: CC i SCI Expanded.
113
Doktorska disertacija 6. Zaključna razmatranja
Na ovaj način, potvrđena je prva hipoteza disertacije: U procesu anaerobne digestije otpada
iz mesne industrije, na laboratorijskom CSTR modelu bioreaktora, je moguće uspostaviti
funkcionalnu zavisnost prinosa biometana izraženog preko ulaznog organskog opterećenja,
od temperature procesa i broja okretaja mješača.
Pri realizaciji ovog istraživanja (CSTR i PF), ulazni parametri supstrata su se, pored ulaznog
organskog opterećenja (g HPK/l dan), dodatno sagledavali kroz hemijske karakteristike (pH,
alkalitet, hlapljive masne kiseline i njihov međusobni omjer), a dobivene vrijednosti prinosa
biometana su poslužile, uz mjerenje potrošnje električne energije, definisanju energijskog
indeksa, kao mjere uspješnosti procesa tretmana biomase animalnog porijekla u biogorivo,
odnosno dalje u električnu energiju.
Rezultati prinosa bioplina, odnosno biometana kod istraživanja procesa anaerobne digestije
otpada iz mesne industrije na laboratorijskom PF modelu bioreaktora, pokazuje da se može
ustvrditi da je dobiveni matematički model, realizovan po tačkama dvofaktornog
eksperimentalnog plana sa 15 repliciranja u vršnim tačkama, neadekvatan. Matematički
model prinosa biometana za dva koeficijenta regresije je nesignifikantan. Jako je važno istaći
nesignifikantnost koeficijenta matematičkog regresijskog modela za zajedničko djelovanje
oba razmatrana uticajna faktora, te pojedinačno djelovanje temperature procesa anaerobne
digestije. Ovdje se može konstatovati da uspostavljeni prinos biometana sveden na jediničnu
vrijednost ulaznog organskog opterećenja, izraženog preko HPK, ne zavisi od temperature
procesa i ugla nagiba mješača koji dirigira protočnost supstrata, odnosno njegovo miješanje.
Dakle, u okviru ovog istraživanja prinosa biometana u procesu anaerobne digestije otpada iz
mesne industrije, pri definisanju matematičkog modela prinosa biometana, može se zaključiti
da ulazno organsko opterećenje, temperatura procesa i ugao nagiba bioreaktora, nisu
istovremeno figurisali kao značajni uticajni parametri procesa.
Na ovaj način, druga postavljena hipoteza disertacije: U procesu anaerobne digestije otpada
iz mesne industrije, na laboratorijskom PF modelu bioreaktora, moguće je uspostaviti
funkcionalnu zavisnost prinosa biometana izraženog preko ulaznog organskog opterećenja,
od temperature procesa i ugla nagiba bioreaktora, se odbacuje.
114
Doktorska disertacija 7. Naučni doprinos disertacije
7
NAUČNI DOPRINOS DISERTACIJE
115
Doktorska disertacija 7. Naučni doprinos disertacije
Najvažniji naučni doprinos ovog rada sastoji se u definisanju regresijskog modela prinosa
biometana u odnosu na jedinično ulazno organsko opterećenja, temperaturu procesa i
broj okretaja mješača u laboratorijskom CSTR modelu bioreaktora, pri anaerobnoj
digestiji mješavine otpada iz mesne industrije. Ništa manje nije važan naučni doprinos u
ne postizanju (ne prihvatanju) regresijskog modela prinosa biometana na
laboratorijskom PF modelu. Prinos biometana nije u funkcionalnoj zavisnosti od ulaznog
organskog opterećenja, temperature procesa i ugla nagiba bioreaktora.
Pored naučnih doprinosa, dolje navedeni izvodi predstavljaju kraći presjek ovog istraživanja i
ostvarene parcijalne doprinose ove doktorske disertacije razvoju struke i tehnike:
- izvršena je fizičko-hemijska analiza osnovnih vrsta otpada iz MI kao i njihovih
mješavina u odgovarajućim omjerima, nakon čega je izvršen BMP test sa inokulumom
(otpadni mulj). Na osnovu ovih rezultata definisan je korelacijski model prinosa
biometana i HPK ispitivanog otpada čime je izvršen izbor najpogodnije mješavine za
ispitivanje na modelima anaerobnih bioreaktora;
- utvrđen je karakter uticaja temperature procesa i broja okretaja mješača na prinos
biometana u odnosu na ulazno organsko opterećenje na CSTR bioreaktoru,
- utvrđen je karakter uticaja temperature procesa i ugla nagiba bioreaktora na prinos
biometana u odnosu na ulazno organsko opterećenje na PF bioreaktoru,
- monitoringom laboratorijske postavke procesa AD za oba bioreaktora dostignuto je u
prosjeku 70 % uklanjanja organske materije iz otpada, koja je pretvorena u metan.
Međutim, analizom energijske efikasnosti ne može se reći da je anaerobni tretman
samoodrživ. Negativna okolnost ovog procesa je potreba da se temperatura održava na
35 °C, što u hladnim periodima godine predstavlja dodatne energetske pritiske.
- izvršena je energijsko-ekonomska valorizacija dobijenih rezultata energijskog indeksa
za najpogodnije tačke eksperimenta u odnosu na realne količine ispitivanih otpada i
njihovih mješavina za konkretan pogon MI.
- iako je ovo istraživanje dalo koristan doprinos u smislu simultanog uticaja dva
parametra AD na prinos bioplina za dato OLR, dalja proširenja spoznaja u ovoj oblasti
116
Doktorska disertacija 7. Naučni doprinos disertacije
117
Doktorska disertacija 8. Nedostaci sopstvenih i pravci daljnjih istraživanja
8
NEDOSTACI SOPSTVENIH I PRAVCI
DALJNJIH ISTRAŽIVANJA
118
Doktorska disertacija 8. Nedostaci sopstvenih i pravci daljnjih istraživanja
119
Doktorska disertacija Literatura
LITERATURA
[1] Al Seadi, T., Rutz, D., Prassl, H., Köttern, M., Finsterwalder, T., Volk, S., Janssen, R.
(2008): Bioplin priručnik, BiG>East, projekt Evropske komisije-Intelligent Energy for
Europe.
[2] Brdarić, D., Kralik, D., Kukić, S., Spajić, R., Tunjić, G. (2009): Konverzija organskog
gnoja u bioplin, 2nd International scientific/professional conference, Agriculture in
nature and environment protection, ISBN: 978-953-99440-8-5, Vukovar, Hrvatska.
[3] Silajdžić, I. (2010): Primjene anaerobne digestije u tretmanu otpadne sirovine iz
tehnologije prerade krompira sa akcentom na povrat resursa, Doktorska disertacija,
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.
[4] Providing a measured response to fermentation needs, Anaerobic Digestion, New
FerMac 320 Series 2L to 18L Bioreactors from Electrolab for bench top research into,
electrolab, dostupno: www.electrolab.biz, pristupljeno: februar 2011.
[5] The State of Renewable Energies in Europe (2013), edition 2013, 13th EurObserv’ER
Report, dostupno: www. Eurobserv-er.org, pristupljeno: maj 2013.
[6] Imamović, N., Goletić, Š. (2011): Istraživanje prinosa bioplina u procesu anaerobne
digestije otpada iz mesne industrije, 7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem,
“Quality 2011“, ISSN 1512-9268, Neum, Bosna i Hercegovina, Ed. Safet Brdarević, 7
(1): 695-700, 1-4 juna 2011.
[7] Šljivac, D., Nikolovski, S., Stanić, Z., Vukobratović, M., Knežević, S. (2008):
Energetski potencijal i trenutne aktivnosti korištenja biomase i bioplina u Istočnoj
Hrvatskoj, Hrvatski ogranak međunarodne elektrodistribucijske konferencije – HO
CIRED, 1.savjetovanje, Šibenik.
[8] Tehničke upute za sektor: Klanje krupne stoke (juli 2008), Integralna prevencija i
kontrola zagađenja u prehrambenoj industriji, dostupno: www.fmoit.gov.ba,
pristupljeno: februar 2014. godine.
[9] Schön, M. (2009): Numerical modelling of anaerobic digestion processes in agricultural
biogas plants, doctoral dissertation, Arbeitsbereich Umwelttechnik, Institut für
Infrastruktur, Fakultät fürBauingenieurwissenschaften, Universität Innsbruck – Austria.
120
Doktorska disertacija Literatura
[10] Ioannis, S., A., Demetrios, L. (2008): Meat waste treatment methods and potential uses,
International Journal of Food Science and Technology, Volume 43, Issue 3, Pages 543-
559.
[11] Green Energy Group, Grupa za promociju zelene energije, dostupno:
www.green-group.rs/index.php?r=1922, pristupljeno: juni 2014.
[12] Martinov, M., et al (2011), Studija o proceni ukupnih potencijala i mogućnostima
proizvodnje i korišćenja biogasa na teritoriji Vojvodine, Fakultet tehničkih nauka Novi
Sad, dostupno: www.scribd.com/doc/131961942/Studija-biogas-Martinov-i-saradnici-
maja-2011-pdf, pristupljeno: juni 2014.
[13] Köttner, M. (2010): Uvod u biologiju fermentatora – Radni parametri AD, Trening za
bioplin, Internationales Bioplin und Bioenergie Kompetenzzentrum, dostupno na
http://www.eihp.hr, pristupljeno: mart 2011.
[14] Petrović P., Petrović N., Kesić M., Mladenović M., Borđoški V., Razvoj postrojenja za
proizvodnju biogasa u malim poljoprivrednim seoskim farmama, program Savetovanje:
„Energetika 2009“, dostupno: http://mfkg.kg.ac.rs, pristupljeno: mart 2011.
[15] Janiček, F., et al (2009): RENEWABLE ENERGY SOURCES 1, Technologies for a
Sustaiable Future, Faculty of Electrical Engineering and Information Technology,
Slovak University of Technology in Bratislava, ISBN 978-80-89402-05-2.
[16] Cavinato, C., Bolzonella, D., Fatone, F., Giuliano, A., Pavan, P. (2011): Two-phase
thermophilic anaerobic digestion process for biohythane production treating biowaste:
preliminary results. Water Science and Technology, 64(3), 715-721.
[17] Alvarez R., Lidén G. (2009): Low temperature anaerobic digestion of mixtures of llama,
cow and sheep manure for improved methane production, Biomass and Bioenergy,
Volume 33, Issue 3, Pages 527-533.
[18] Biogas yield, Zorg Biogas, dostupno: www.zorg-biogas.com/biogas-plants/biogas-out,
pristupljeno: februar 2011.
[19] Simičić, H., Selimbašić, V., Xavier, F., R., Lourdes, M. B. (2001): Anaerobna
fermentacija goveđeg gnoja na mezofilnoj temperaturi, Časopis za vodno gospodarstvo
ISSN 1330-1144, Hrvatske vode 9 (2001) 37, 367-372, Zagreb.
[20] Massart, N., Doyle, J., Jenkins, J., Rowan, J., Wallias-Lage, C. (2008): Anaerobic
digestion – Improving energy efficiency with mixing, WEFTEC, Water Eneegy
Federation, Proceedings of the Water Environment Federation, ISSN 1938-6478,
Session 1/10, Pages 54-568.
[21] Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater (1995), APHA, the
American AWWA, and WEF, 19th Edition.
121
Doktorska disertacija Literatura
122
Doktorska disertacija Literatura
123
Doktorska disertacija Literatura
124
Doktorska disertacija Literatura
[61] Jeon, E. J., et al (2007): Methane generation potential and biodegradability of MSW
components, Proceedings Sardinia, Eleventh International Waste Management and
landfill Symposium, Cagliari, Italy.
[62] Montalvo, S., Guerrero, L., Borja, R., Cortes, I., Sanchèz, E., Colmenarejo, M. F.
(2010): Chem. Biochem. Eng. Q. 24 (2), 221.
[63] O modeliranju i simulaciji, Fakultet tehničkih nauka Novi Sad,
Dostupno:ccd.uns.ac.rs/aus/miss/miss_doc/Predavanja/B1%20Modeliranje.pdf,
pristupljeno: avgust 2013.
[64] Ekinović, S. (2008): Metode statističke analize u Microsoft Excelu, drugo izdanje,
Univerziteta u Zenica, Zenica.
[65] Adamović, Ž., Sotirović, V. (2005): Metodologija naučno-istraživačkog rada sa
statistikom u Excel-u, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin“, Univerzitet u Novom Sadu,
Zrenjanin.
[66] Montgomery, C. D., Runger, C. G., Hubel, N. F. (2001): Engineering Statistics, second
edition, John Wiley&Sons.
[67] Stanić, J. (1981): Metode inženjerskih mjerenja, Univerzitet u Beogradu.
[68] Microsoft Excel, Manual-Help, Microsoft Office, 2003.
[69] Statistica 8.0., Manual-Help, proizvođača StatSOFT, 2007.
[70] Marques de Sa, J., P. (2007): Applied Statistics Using SPSS, Statistica, Matlab and R,
Second Edition, Fac.Engeharia, Universidade do Porto, Portugal.
[71] Goletić, Š., Imamović, N. (2010): Imamović, Statistical analysis of the efficiency
treatment of wastewater, Journal of society development of teaching and business
processes in new net environment in B&H (ttem), 5 (4), 836-839, ISSN 1840-1503.
[72] Imamović, N. (2010): Analiza stepena efikasnosti prečišćavanja otpadnih voda aerobno
biohemijskih procesa sa aktivnim muljem, Magistarski rad, Univerzitet u Zenici,
Mašinski fakultet, Zenica.
[73] Kako izračunati važeću otkupnu cijenu električne energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije (OIEiK), www.ferk.ba/_hr/index.php/dozvole/upute, pristupljeno: januar
2014. godine.
[74] Imamović, N., Goletić, Š., (2014): Testing the Biomethane Yield of Degradable Wastes
of Meat Industry by BMP Test, Chemical and Biochemical Engineering Quarterly
(CABEQ), Orginal scientific paper, ISSN 0352-9568, 28 (1) 153-159.
125