Zbog djelovanja ove sile dio slobodnih

elektrona se u prelaznom režimu pomjeri

prema kraju vodiča pa se na tom kraju
lab
javlja višak, a na drugom kraju manjak
elektrona. Kada bi provodnik bio zatvoren
naelektrisanja bi nastavila da se kreću
obrazujući električnu struju.
U slučaju kada nema provodne veze (otvoren vodič) raznoimena
opterećenja na krajevima provodnika obrazovala bi električno polje Ei
u unutrašnjosti provodnika koje bi nakon uspostavljanja stacionarnog
stanja sprečilo dalje kretanje opterećenja pod djelovanjem Lorencove
sile. U stacionarnom stanju električna opterećenja su raspoređena tako
da je ispunjen uvjet ravnoteže električne sile i Lorencove sile .
 Električna sila Lorencova sila
Fe = q ⋅ Ei FB = q ⋅ v × B
Razdvajanje naboja na krajevima prestaje kad ukupna sila koja djeluje na naboje
postane jednaka nuli, odnosno kad je
Fe + FB = 0
( )
qEi + q v × B = 0 ⇒ Ei = − v × B ( )
Sada je napon između krajeva a i b jednak
b b
U ab = ∫ Ei dl = ∫ − v × B dl ( )
a a
Ako je v × B konstantno duž cijelog provodnika, kao na slučaju sa slike, onda je
b b
U ab = ∫ Ei dl = − v × B ⋅ ∫ dl = − v × B lab , lab je usmjeren od a ka b
( ) ( )
a a
U literaturi se obično daje formula za indukovanu elektromotornu sili (EMS) u
obliku
(
e = v × B l (*) )
Ovaj izraz se može smatrati izvedenim iz izraza za napon Uab kao elektromotorna
sila e=− Uab koja djeluje od b ka a, uzimajući da je lab = l . Iz (*) se ne vidi smjer
induciranog napona, odnosno smjer inducirane EMS. Ako se pravolinijski provodnik
kreće okomito na silnice magnetnog polja dobije se inducirana EMS e = B l v.
Smjer induciranog napona
određujemo pravilom desne ruke:
• desnu ruku postavimo tako da nam
silnice udaraju dlan,
• palac pokazuje smjer kretanja
vodiča,
• ispruženi prsti pokazuju smjer
induciranog napona, tj. položaj
tačke s višim potencijalom.