Professional Documents
Culture Documents
Rad Nis 05
Rad Nis 05
Prof. dr Radivoje M. Topić, dipl. inž. maš, Mašinski *, doc. dr Aleksandar Lj. Petrović,
dipl. inž. maš. *, doc. dr Nenad Lj. Ćuprić, dipl. inž. maš.**
*Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, ul. Kraljice Marije 16, 11000 Beograd,
**Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, ul Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd
Abstract: Various solutions of a drier for drying biological materials using solar energy with
different constructions and working methods, of the stationary or assembly-disassembly type,
transportable, with higher capacity in principle using flat solar energy collectors for the
preparation of drying agents exist. The necessity to dry most biological materials almost
immediately after picking, the need for electric energy for process functioning, possibility of
work on different locations lead to the idea of constructing mobile small capacity dryers with
combined use of different types of solar collectors. In this paper a concept of a solution of a
mobile, solar, chamber, ecological, universal dryer for drying biological materials is
presented. The prototype of a dryer module with corresponding characteristics that are the
result of performed research as part of project NPEE 271068 is presented.
1. UVOD
Sušare koje koriste solarnu energiju, mogu biti solarne radijacione, solarne sa korišćenjem
odgovarajućih prijemnika solarne energije (mogu biti sa dopunskim izvorom energije, sa
prirodnim ili prinudnim strujanjem agensa sušenja, pogon ventilatora električnom energijom
ili energijom od PV modula i različite konstrukcije komore za sušenje). Karakteristika
solarnih sušara je korišćenje solarne energije za pripremu agensa sušenja. Za razliku od nekih
rešenja sušenja na suncu kod ovih sušara proizvod se ne prlja, štiti se od insekata, štiti se od
rose i padavina, bolje je očuvanje materija koje odredjuju hranljivu i biološku vrednost
proizvoda i kvalitet materijala. Solarne sušare obezbedjuju znatno kraće vreme sušenja, veću
proizvodnost i nižu cenu proizvoda pošto se koristi jeftin izvor energije.
Činjenice1:
- da je intenzitet sunčevog zračenja u našem podneblju najveći u kasno prolećnim,
letnjim i rano jesenjim danima što pada baš u vreme sredjivanja poljoprivrednih
kultura,
- da se suše različiti materijali, voće i povrće, lekovito, aromatično i začinsko bilje,
- da je izuzetno porastao interes za osušenim biološkim materijalima, kako kod nas tako
i u svetu,
- da su staništa tih kultura dalje od urbanih sredina, gde je otežano dopremanje tečnog
ili čvrstog relativno skupog goriva,
- da se zahteva ušteda energije i indirektni način sušenja,
- da se većina materijala skoro odmah posle ubiranja mora sušiti u cilju očuvanja
kvaliteta,
- da je sve izraženiji zahtev za čistim tehnologijama i kvalitetnim osušenim
proizvodima,
- da je skoro jedina i najveća stavka, kod korišćenja solarnih sušara, vrednost
investicionih troškova, izrade sušare,
- da je sa ekonomskog i ekološkog aspekta, osušeni proizvod dobijen sušenjem u
solarnim sušarama znatno konkurentniji u odnosu na proizvod dobijen sušenjem u
sušarama koje koriste kao izvor energije klasična goriva,
dovele su do ideje i potrebe osvajanja rešenja pokretne, solarne, komorne, ekološke,
univerzalne sušare za sušenje bioloških materijala.
U okviru rada uradjen je i ispitan prototip modula pokretne, univerzalne, ekološke, komorne
sušare za sušenje bioloških materijala korišćenjem sunčeve energije, sl.1. 1.
Na prikolici je na sredini ugradjena hidraulična dizalica.pomoću koje se sušara u užem
smislu može da podigne ili spusti na visinu koja odgovara optimalnom uglu radnog položaja
prijemnika sunčeve energije. Takodje pomoću prednjeg točka može se zaokretanjem prikolice
dovesti prijemnik u najpovoljniji položaj u odnosu na ugao prostiranja sunčevog zračenja u
zavisnosti od doba dana i date lokacije, što se kontroliše štapom ugradjenim na ramu
prijemnika. Prijemnik sunčeve energije, koji se koristi za zagrevanje vazduha, je postavljen
bočno sa strane sušare i zglobno je vezan za ramsku konstrukciju komore za sušenje, tako da
se može obrtati oko horizontalne ose i okretanjem postaviti u vertikalnu ravan. Ovim
okretanjem prijemnik sunčeve energije se može podići i fiksirati u vertikalni položaj radi
transporta, a takodje i spustiti na odgovarajući ugao, od 40 o, ispod horizontale. Za
obezbeđenje električne energije za pogon elektromotora ventilatora za kretanje agensa sušenja
koristi se fotonaponski panel koji je postavljen takodje bočno na zidu komore za sušenje i na
nagnutoj površi krova i čiji nagib se može da menja zavisno od potreba. Na zadnjem delu
prikolice ugradjena je akumulatorska baterija sa odgovarajućim reglerom. Na ulazu u komoru
za sušenje ugradjen je sistem sa klapnom koja omogućava mešanje vazduha iz izolacionog
prostora zida komore za sušenje sa zagrejanim vazduhom iz prijemnika, održavajući pri tome
zahtevanu režimsku temperaturu na ulazu u komoru za sušenje.
Ako je poznat, godišnji prinos, količina osušenog materijala, m g , masa agensa sušenja
po jedinici površine apsorpcione površi prijemnika m asom , i protok agensa sušenja po jedinici
mase osušenog materijala m aspp , kao i broj kultura n koje se na gazdinstvima mogu sušiti
jednom sušarom moguće je odrediti površinu apsorpcione površi prijemnika.
Za rad modula sušare predvidjen je jedan PV modul. PV modul osim što daje energiju
za rad elektromotora jednosmerne struje vrši i punjenje akumulatorskih baterija, ustvari
dopunjavanje kada rade samo ventilatori i obezbedjuju protok vazduha u sušari i kada nema
sunčevog zračenja i kada se vazduh ne zagreva u kolektoru. Ovim se obezbedjuje da ne dođe
do kvarenja materijala u periodu kada nema sunčevog zračenja.
Zagrejani vazduh, agens sušenja, se uvodi u komoru za sušenje po celoj širini komore
(kanal odgovara dimenzijama izlaznog kanala iz prijemnika), ispod tava, pomoću
centrifugalnog ventilatora koji je postavljen na vrhu komore za sušenje i dobija pogon od PV
modula.
Za dimenzionisanje ventilatora neophodno je odrediti zapreminski protok agensa
sušenja i odgovarajući pad pritiska u procesu sušenja ( koji obuhvata pad pritiska na ravnim
deonicama na ulazu u sušaru; pad pritiska usled lokalnih gubitaka na ulazu u sušaru; pad
pritiska koji se odnosi na stanje materijala koji se suši; pad pritiska koji se odnosi na
unutrašnju konstrukciju komore za sušenje, pad pritiska i dinamički napor).
6. ZAKLJUČAK
Osnovne karakteristike novog rešenja sušare su: rad na bilo kojem mestu; neznatni
troškovi u periodu eksploatacioje, izvodjenja procesa sušenja; mogućnost sušenja proizvoda
odmah posle ubiranja; najpovoljniji prijem solarnog zračenja; bolji kvalitet materijala sa
aspekta hranljive i biološke vrednosti.
Na osnovu preporučenih vrednosti specifičnog protoka agensa sušenja (svedeno na
jedinicu mase osušenog materijala), m asom , kg as / kg om s , za komorni tip sušara, koje se
kreću u granicama od 10 3 do 10 -2 kg as / kg om s , vrednosti površinskog protoka agensa
sušenja (po jedinici površine apsorpcione površi prijemnika solarne energije)
m aspp , kg aspp /
m pp s
2
koje se kreću u granicama od 0,01 do 0,06 kg aspp / m 2pp s ,
predpostavljene vrednosti godišnjeg prinosa osušenog materijala m g , kg om / god (primera
radi od 10 3 kg om /god ), predpostavljenog broja kultura koje se mogu sušiti u jednoj sušari
n (primera radi 3 kulture) i preporučenih vrednosti energije po jedinici površine apsorpcione
površi projemnika koje se kreću u granicama od 0,6 do 0,7 GJ/m 2 , dobija se okvirno ušteda
energije od 34 GJ ili vrednost količine uslovnog goriva od 1160 kg ug .
Izvršena ispitivanja prototipa omogućavaju definisanje krivih kinetike procesa sušenja i
optimizaciju procesa i rešenja.
KORIŠĆENE OZNAKE
Indeksi
a - apsorpcija, as - agens sušenja, asas - apsolutno suv agens sušenja, asm - apsolutno suv
materijal, dif - difuzno, dir - direktno, g - gubici, gp - granične površine, i - isparavanje,
k - korisno, sp - prijemnik sunčeve energije, sz - sunčevo zračenje, z - zagrevanje, vm -
vlažan materijal,
Grčke oznake
LITERATURA
1 Topić, M. R.: Istraživanje i razvoj pokretne, univerzalne, solarne sušare za sušenje
bioloških materijala. Projekat br. 211068 Ministarstvo nauke i životne sredine RS.
3 Dafi, Dž. A., U. A. Beckman: Tepljovie procesi s ispoljzovanjiem solnječnoj energiji,
''Mir'', Moskva,1997.
5 Topić M. R.: Direct use of Solar Energy for Drying medicinal herbs, aromatic plants
and spices, Proceedings SETT 2002 – Moscow, Russia, jun 2002,.Vol. V , p 130..